Allahovo Umijece Stvar Nja Boja

B
udni posmatra odmah e vidjeti da su, ne samo iva bia, nego i sve ostalo u prirodi ba onakvi kakvi trebaju biti. Svako stvorenje je na, za njega, najprikladnijem mjestu. ta vie, on e shvatiti da je sve dato da slui ovjeku. Plava, osvjeavajua boja neba, ivopisni izgled cvijea, drvee u vedrozelenoj boji, panjaci, mjesec koji sjaji u mrkloj tami, zvijezde i sve ljepote koje ne moemo nabrojati, manifestacija su Allahovog umijea. Allah je stvorio svijet i svemu je, u tom pogledu, besprijekorno dao ili nije dao boju. Allah ima vlast nad svim stvarima. On je Najmoniji, Svemogui. To vam je Allah, Gospodar na nema drugog Boga osim Njega, Stvoritelja svega. Zato se Njemu klanjajte. On nad svim bdi. (Al-Anam: 102)
BILJEKE O AUTORU Adnan Oktar, koji koristi pseudonim Harun Yahya, roen je 1956. godine u Ankari. Od '80-ih godina naovamo napisao je niz djela iz oblasti vjere, nauke i politike. Napisao je veoma znaajna djela koja iznose neosnovanosti teorije evolucije, obmanjivake metode evolucionista i mrane povezanosti darvinizma sa krvavim ideologijama. Knjige Haruna Yahye usmjerene su ka irokoj italakoj publici, bez obzira da li su oni muslimani ili ne, i bez obzira kojoj rasi i naciji oni pripadali. Zajedniki cilj svih autorovih djela je podsticanje itaoca na razmiljanje o temeljnim postavkama vjere, kao to su Allahovo postojanje, Negova jedinost i budui svijet (ahiret) i iznoenje neosnovanosti ateistikih sistema i njihove izopaene prakse. Do danas, oko 250 njegovih djela je prevedeno na 57 jezik. Djela Haruna Yahye e, uz Boiju pomo, biti povod da ljude u XXI stoljeu dovedu do mira i spokojstva, estitosti i pravde, do ljepota i blagodati, koji su opisani u Kur'anu.
BILJEKE O AUTORU
Adnan Oktar, koji koristi pseudonim Harun Yahya, roen je 1956. godine u Ankari. Nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja koje je stekao u Ankari, koluje se na fakultetu primijenjenih umjetnosti na Mimar Sinan univerzitetu i na filozofskom fakultetu Istanbulskog univerziteta. Od osamdesetih godina naovamo, napisao je niz djela iz oblasti vjere, nauke i politike. Autor je napisao veoma znaajna djela koja iznose neosnovanosti teorije evolucije, obmanjivake metode evolucionista i mrane povezanosti darvinizma s krvavim ideologijama. Pseudonim Harun Yahya je nastao kao spomen i izraz potovanja prema dvojici vjerovjesnika, Harunu i Yahyi, a.s., koji su se borili protiv demantirane jevrejske misli. Simbolika autorova koritenja Resulullahova peata na koricama knjiga jeste u vezi sa sadrajem ovih knjiga. Peat simbolizira Kuran, kao posljednju objavu Allaha, d. ., i vjerovjesnika Muhammeda, a.s., kao hatemu'l-enbijaa. Sva svoja djela autor je, takoer, zasnovao na dva osnovna temelja: Kuranu i sunnetu Muhammeda, a. s. Na taj nain on ima za cilj da kae posljednju rije koja e, jednu po jednu, pobiti sve temeljne tvrdnje ateistike filozofije i ideologije i u potpunosti uutkati ateistike prigovore uperene protiv vjere. Resulullahov peat je koriten kao dova namjere izgovaranja ove posljednje rijei. Zajedniki cilj svih autorovih djela jeste irenje kuranskih informacija i saopenja irom svijeta i na taj nain podsticanje ljudi na razmiljanje o temeljnim postavkama vjere, kao to su Allahovo postojanje, Njegova jedinost i budui svijet (ahiret) i iznoenje neosnovanosti ateistikih sistema i njihove izopaene prakse. Veliku panju privukla su djela Haruna Yahye u mnogim zemljama irom svijeta od Indije do Amerike, od Engleske do Indonezije, od Poljske do Bosne i Hercegovine, od panije do Brazila. Djela, koja su prevedena na mnoge jezike poput engleskog, francuskog, njemakog, bosanskog, talijanskog, panskog, portugalskog, pakinstanskog (urdu), arapskog, albanskog, ruskog, ujgurskog i indoneanskog prati iroka italaka publika.
Ova djela bila su povod da mnogi ljudi postanu vjernici, a i povodom da mnogi uvrste svoje ve postojee vjerovanje. Svako ko proita i analizira ove knjige uoit e njihov prepoznatljiv stil pun mudrosti, jezgrovitosti, jednostavnosti i srdanosti te njihov nauni i racionalni pristup. Djela nose odlike kategorinosti i apsolutne nespornosti. Nemogue je da materijalistiku filozofiju, ateizam i sve ostale zalutale filozofije i gledita ubudue iskreno brane oni koji proitaju i ozbiljno razmisle o temama koje se obrauju u njima. Ako, pak, budu branili, to moe biti samo inatna emocionalna odbrana, obzirom da su se oni kroz ova djela uvjerili da su apsolutno pobijeni idejni oslonci ovih filozofija. Sve suvremene ateistike tendencije su idejno poraene u djelima Haruna Yahye. Nesumnjivo, ove karakteristike potiu od nadasve efektnog stila i mudrosti Kur'ana. Sam pisac nije ponesen gordou zbog svojih djela; jedina mu je namjera biti povod da da itaoce usmjeri na pravi, Allahov put. Osim toga, od ovih djela autor nema nikakve materijalne zarade. Nikakvu materijalnu zaradu nemaju ni svi ostali ukljueni u projekat publikovanja knjiga: od onih kojih rade na kompjuterskoj obradi teksta, dizajna stranica i korica, do onih koji su ukljueni u marketing i distribuciju. Jedini im je cilj da svojim hizemtom postignu Allahovo zadovoljstvo. Uzimajui u obzir ove injenice, proistie da je i podsticanje na itanje ovih djela, koja omoguavaju da se vidi ono to se prethodno nije vidjelo i koja su povod usmjeravanja na Pravi put, takoer jedan veoma znaajan hizmet. Umjesto preporuivanja ovih vrijednih knjiga, publikovati knjige koje mute ljudski razum, koje dovode do velikog misaonog nereda i koje su fiksirane generalnim iskustvom koje nema jak i prodoran uticaj u domenu odbrane vjere i razbijanju sumnja, e biti razlogom gubljenja vremena i truda. Sasvim je izvjesno da efektnu odbranu vjere nemaju djela koja su usmjerena ka iskljuivom naglaavanju autorovog knjievnog umijea. Oni, pak, koji u aktualnom kontekstu gaje odreene sumnje, e iz opih miljenja italaca, gdje se sasvim jasno vidi efektnost ovog hizmeta, njegov uspjeh i iskrenost, moi shvatiti da je pobijanje ateizma i irenje kur'anskog morala jedini cilj djela Haruna Yahye. Takoer se ne smije gubiti iz vida da je dominacija ateistike misli osnovni povod velikih svjetskih nereda, tiranija i stradanja koja doivljavaju muslimani irom svijeta. A nain da se svijet oslobodi ovih nedaa lei u poraavanju ateistike misli, iznoenje vjerskih fakata i prezentiranje kur'anskog morala na nain na koji to ljudi mogu poimati i sprovoditi u praksi. Uzme li se u obzir okruenje tiranije, intriga i anarhije, u koje se svijet svaki danom sve vie nastoji uvui, postaje sasvim jasno da se ovaj hizmet mora obaviti to je mogue bre i efektnije. U protivnom, moe biti veoma kasno. Djela Harun Yahye, koja su u kontekstu ovog veoma bitnog hizmeta preuzela avangardnu ulogu, e, uz Boiju pomo, biti povod da ljude u 21. st. dovedu do mira i spokojstva koji su opisani u Kur'anu, do estitosti i pravde, do ljepota i blagodati.
Naslov originala: Allah's artistry in colour Autor: Harun Yahya Prijevod s engleskog: Edin Topi Urednik: Nedad Lati Lektor: Omer Resulovi Korektor: Muharem uli Desing: Global Publishing Izdava: NID Bosanica-print Za izdavaa: Nedad Lati Made in BiH Sarajevo, avgust 2007
tampa Seil Ofset

Yzyil Mah. MAS-SIT Matbaacilar Sitesi 4. Cadde No: 77 Bagcilar - Istanbul / Turska Tel: (+90 212) 629 06 15
ITAOCU
X Sve autorove knjige u svjetlu kuranskih ajeta govore o temama koje se tiu vjere i pozivaju itaoce da ue Boiju rije i da ive prema njoj. Sve teme u odnosu na Allahove ajete objanjene su tako da ne ostavljaju mjesta sumnji ili pitanjima u itaoevom umu. Knjiga svojim stilom, koji je iskren, jasan i tean, brine se da svako, ma kojih godina da je ili iz koje socijalne grupe dolazi, lahko moe da je razumije. Zahvaljujui svojoj efektivnoj i lucidnoj naraciji ona moe biti proitana u jednom dahu. ak i na one koji snano odbacuju duhovnost utjeu injenice ove knjige dokumenta i oni ne mogu poricati istinitost sadraja X Ova ili druge autorove knjige mogu se itati individulano ili se o njima raspravljati u grupi. Diskusija e biti od velike koristi itaocima koji se ele okoristiti knjigom, omoguavajui im da izmjenjuju svoja razmiljanja i iskustva. X Osim toga, doprinos publikovanju i itanju ovih knjiga, pisanih samo za stjecanje Allahovog zaodovljstva, bit e velika korist za islam. Autorova su djela izuzetno uvjerljiva i zato, u komunikaciji istinske religije s drugim, jedna od najefektnijih metoda jeste orhabriti ih da itaju ova djela. X Nadajmo se da e italac na zadnjim stranicama proitati preglede njegovih drugih knjiga. Ovaj bogati izvor koji se bavi vjerom veoma je koristan i ita se s velikim zadovoljstvom. X U ovim djelima neete, za razliku od drugih djela, pronai autorova lina miljenja, objanjenja bazirana na sumnjivim izvorima, neuoljiv stil vrijedan potovanja s obzirom na temu ili beznadene pesimistine argumente koji izazivaju sumnju ili devijaciju.
Sadraj
Uvod: Raznobojni svijet..............................9 ta je boja? Kako je nastala.....................17 Dizajn u bojama .........................................23 Molekule koje prave boje: pigmenti ........39 Jezik boja ...................................................47 Teme koje evolucija ne moe objasniti: harmonija i simetrija...............................105 Zakljuak ..................................................115 Tajna iza materije.....................................119
Uvod: Raznobojni svijet
12
ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA
a li ste ikada pomislili kako bi bilo ivjeti u svijetu bez boja? Oslobodite se iskustva, zaboravite sve to ste nauili i upotrijebite svoju matu. Pokuajte zamisliti svoje tijelo, ljude oko vas, mora, nebo, drvee, cvijee, ukratko, zamislite sve u crnom. Zamislite da nema boja oko vas. Pomislite kako biste se osjeali da su ljudi, make, psi, ptice, leptirovi i voe bez ikakve boje. Ne biste eljeli ivjeti u takvom svijetu, zar ne? Veina ljudi moda nije nikad pomislila u kakvom raznobojnom, ivopisnom svijetu ivi ili se zapitala kako to da na Zemlji postoji tolika raznolikost boja. Moda im nikad nije palo na pamet to kakav bi bio svijet bez boja. To je zato jer je svako ko vidi roen u svijetu punom boja. Pa ipak, model crno-bijelog, neobojenog svijeta nije nemogu. Naprotiv, ivjeti u blistavom, raznobojnom svijetu zaista je nevjerovatno. (U poglavljima koja slijede detaljno emo raspraviti zato je postojanje ovako ivopisnog svijeta tako zapanjujue) Svijet bez boja obino bismo zamislili kao crno-bijel i s nijansama sive. Meutim, crno-bijela i nijanse sive takoer su boje. Uzimajui ovo u obzir, teko je zamisliti odsustvo bilo koje boje. ak i ako bismo pokuali opisati bezbojnost, uvijek emo osjetiti potrebu da spomenemo boju. Izjavama tipa: Bilo je bezbojno, potpuni mrak; Nestalo je boje na njenom licu, skroz je poblijedjela ljudi pokuavaju opisati bezbojnost. Ustvari, ne radi se o opisima svijeta bez boja, nego o svijetu koji je crno-bijel. Pokuajte, makar na sekundu, zamisliti da odjednom sve izgubi svoju boju. U takvoj situaciji sve bi se izmjealo i postalo bi nemogue razlikovati jedan objekt od drugog. Naprimjer, postalo bi nemogue da vidimo narandu, jagode ili raznobojno cvijee na drvenoj smeoj tabli; niti bi naranda bila narandasta niti bi tabla bila smea niti bi jagode bile crvene. Za ovjeka bi, ak i kratko vrijeme, bilo prilino neprijatno ivjeti u tako bezbojnom svijetu koji je teko i opisati. Boja ima presudnu ulogu u komunikaciji s vanjskim svijetom, u pravilnom funkcionisanju njegove memorije i zadovoljavanju zahtjeva njegovog mozga u funkcijama uenja. To je zbog toga to ovjek samo kroz pojave i boju moe razviti odgovarajue veze izmeu dogaaja i mjesta, ljudi i stvari. Samo uti ili dodirnuti neto ili nekoga jeste nedovoljno da bi se definisao ob-
Mi uvijek vidimo svijet pun boja.
Kada usporedimo gornju sliku s donjom, bolje emo razumjeti kako je lijepo to vidimo svijet pun boja. Boje su jedna od najveih blagodati koji je Allah, d.., podario ljudima na svijetu.
14
jekat. Za ljude vanjski svijet znai neto samo kao cjelina s bojama. Identifikacija predmeta i naeg okruenja nije jedina blagodat raznovrsnosti boja. Savrena harmonija boja prirode ini naoj dui vee zadovoljstvo. Da bi vidio i imao uitak svakog detalja ove harmonije, ovjeku su date oi koje su u tu svrhu posebno dizajnirane. U svijetu obojenih bia ljudske su oi najfunkcionalnije i mogu razlikovati i najmanje detalje i milione nijansi boja.1 Jasno je da je vizualna aparatura tako posebno usavrena da vidi svijet pun boja. Jedino bie koje moe shvatiti postojanje takvog reda univerzuma jeste samo ovjek jer on ima mo da razmilja i procjenjuje. U svjetlu navedenog, zakljuujemo slijedee: svaki detalj, model i boja na Zemlji i nebesima stvoreni su za ljude da spoznaju i cijene red koji se odraava i na njih. Boje u prirodi stvorene su tako da privuku ljudsku duu. I u ivom i u neivom svijetu savrena harmonija vlada meu bojama. Ovakve okolnosti nesumnjivo nas navode na pitanja kao to su: ta ini Zemlju tako raznobojnom?; Kako su se boje koje na svijet ine tako izvanredno lijepim nale u njemu?; Ko je projektovao takvu razliitost boja i harmoniju meu njima?; Da li je mogue da je sve to postoji nastalo besciljnim lancem sluajnosti? Takvu apsurdnost, naravno, niko ne moe tvrditi. Nekontrolisane sluajnosti nisu u stanju stvoriti bilo ta, a kamoli milijarde boja. Dovoljno je pogledati krila leptira ili raznobojno cvijee bilo koje vrste. Svako od njih izgleda kao udo umjetnosti. Nerazborito je pripisati ih procesima kojih nismo svjesni. Bolje emo razumjeti o emu se radi ako uzmemo sebi primjer. Kada neko vidi sliku na kojoj su naslikani drvo ili cvijee u prirodi, nee tvrditi niti e misliti da su harmonija boja, organizirani uzorci i besprijekoran dizajn nastali sluajno. Ako se neko pojavi i kae: Vjetar je prevrnuo kante boje, izmijeao ih kiom itd, i nakon dueg vremena ova prelijepa boja se formirala, jasno je da ga niko ne bi shvatio ozbiljno. Imamo veoma zanimljivu situaciju . Iako niko ne bi pokuao iznijeti ovako nerazumnu tvrdnju, neki e ljudi ipak
Harun Yahya (Adnan Oktar)
15
smatrati da su ovaj savreni kolorit i simetrija u prirodi doli kao rezultat nesvjesnih procesa. Evolucionisti ipak postavljaju teze kojima bi djelovanjem sluajnosti objasnili ovu tematiku i zato preduzimaju razliita istraivanja. Oni ak ne oklijevaju posegnuti za neosnovanim tvrdnjama Ovo je oita sljepoa s kojom se teko pomiriti. Ipak, onaj ko pobjegne od svoje sljepoe, vjebajui svoju mo razmiljanja, shvatit e da ivi u krajnje udesnom okruenju na Zemlji. U potpunosti e shvatiti da takvo okruenje s najpogodnijim uslovima za opstanak ovjeanstva ne moe biti rezultat sluaja. Samo kao ovjek koji razmilja, priznajui da slika u koju gleda ima svoga slikara, razumjet e da ovaj raznobojni, skladni i izuzetno slikovit svijet oko njega takoer ima svoga Stvoritelja. Ovaj Stvoritelj jeste Allah d.., Onaj Koji nema sudruga u stvaranju, Onaj Koji sve stvara u skladu i Onaj Koji nas je smjestio u svijet obilja s bezbroj prekrasnih stvari ukraenih milionima boja. Allah, d.., stvorio je sve u savrenom skladu. U Kuranu nam govori o jedinstvenosti Svoga umijea u stvaranju: Onaj Koji je sedam nebesa jedna iznad drugih stvorio- ti u onome to Milostivi stvara ne vidi nikakva nesklada, pa ponovno pogledaj vidi li kakav nedostatak, zatim ponovo pogledaj vidi li kakav nedostatak, pogled e ti se vratiti klonuo i umoran. (El-Mulk, 3-4)
ta je boja? Kako je nastala?
18
eki detalji imaju vano mjesto u mislima ljudi i nikad se ne mijenjaju. Ponimo s neim s ime smo svi upoznati, ponimo s drveem. Njegova je boja najee ili zelena ili su to nijanse zelene. Poznato je da na jesen lie mijenja boju. Slino, boja neba je ili plava ili su, kada je oblano, to nijanse sive ili nijanse ute i crvene, kada sunce izlazi i zalazi. Boja se voa nikada ne mijenja: bogate i raznovrsne boje kajsije i trenje odreene su i uvijek ih prepoznajemo. Svako ivo bie postavljeno ispod svjetla ima boju. Paljivo pogledajte stvari oko vas. ta vidite? Sto, stolice, kroz prozor vidite drvee, nebo, zidove vae kue, lica oko vas, voe koje jedete, knjigu koju trenutno itate Svaka od njih ima boju po kojoj se razlikuje. Jeste li se ikada zapitali kako su se sve te boje formirale i poredale? Ispitajmo ta nam je obino potrebno kako bismo formirali boje koje su bitne za ivot..( Kasnije emo ovo razmotriti detaljnije). Za formiranje samo jedne boje, recimo crvene ili zelene, postoji odreeni redoslijed za svaki proces koji zauzima vano mjesto. 1. Prvi uvjet za tvorbu boje jeste svjetlo. Prema tome, korisno je ispitati osobine svjetla koje dolazi sa Sunca. Da bismo dobili boju, suneva svjetlost koja dolazi do Zemlje mora imati odreenu valnu duinu. Omjer ove svjetlosti, zvane vidljiva svjetlost prema drugim svjetlosnim zrakama sa Sunca iznosi jedan naprema 1025. Teko je povjerovati da je ovako mali omjer svjetlosnih zraka koje dolaze sa Sunca na Zemlju nepohodan za nastajanje boja. 2. Ustvari, veina sunevih zraka koje se od Sunca ire svemirom tetna je za oi. Zato svjetlost koja dolazi do Zemlje mora biti takva da je oko moe lahko opaziti, a da mu ne nakodi. Zbog toga zrake moraju proi kroz filter. Ovaj gigantski filter koji okruuje Zemlju jeste atmosfera. 3. Svjetlost prolazi kroz atmosferu, iri se Zemljom, a kada pogodi neki objekat na koji naie,
19
ona se odbije. Objekti na koje svjetlost pada moraju biti takvi da odbijaju svjetlost, umjesto da je upijaju. Drugim rijeima, njihova struktura mora, takoer, biti u skladu sa svjetlou koja dolazi na Zemlju tako da se boja moe formirati. Ovi su uvjeti ispunjeni, te se javljaju novi svjetlosni valovi koji se reflektuju od objekta na koji je pala svjetlost sa Sunca. 4. Sljedei vaan korak u procesu nastanka boje jeste nunost da primalac primi svjetlosne valove, a to je oko. Vano je da svjetlosni valovi budu u skladu s organom vida. 5. Svjetlost koja dolazi sa Sunca prolazi kroz soivo pa kroz slojeve oka i na mrenjai se preobraava u ivani impuls. Ti se signali tada prenose do mozga u centar za vid, koji je odgovoran za ulo vida. 6. Ovo je posljednji korak koji se mora ispuniti da bismo vidjeli sve boje. Zadnji stadij formiranja boje jeste obrada elektrinih signala koji dolaze u centar za vid, kao boja, do posebnih nervnih elija u mozgu. Kao to smo vidjeli, za formiranje samo jedne boje potrebne su veoma detaljne i meuzavisne sekvence procesa. Sve informacije koje imamo o boji upuuju na to da se svaki proces odrao na vrlo osjetljivoj ravnotei. Bez te ravnotee mi bismo neizostavno ostali u nejasnom svijetu tame, umjesto u jasnom raznobojnom svijetu, ak bismo izgubili sposobnost da vidimo. Pretpostavimo da jedna od gore spomenutih stavki, ivana elija koja prenosi elektine signale nastale u mrenjai, ne postoji. Niti bi suneva svjetlost bila unutar
Vanost boja u ljudskom ivotu neosporna je jer svaki objekt dobija znaenja sa svim svojim bojama. Zamislite da nijedna od boja koju vidite (ukljuujui crnu i bijelu) ne ostane na fotografiji. Zaista, ne biste bili u stanju da vidite ijedan objekat na fotografiji. Za formiranje samo jedne od mnotva boja na slici poprilino mnogo inilaca mora biti ispunjeno u isto vrijeme. Allah, d.., uinio je da formiranje boja zavisi od postojanja veoma detaljnog sistema.
Zato ne ne pogledaju pogledaju nebo nebo iznad iznad sebe? sebe? Zato Kako smo smo ga ga sazdali sazdali ii ukrasili ukrasili ii kako kako u u njemu njemu Kako nema nereda! nereda! (Kaf, (Kaf, 6) 6) nema
Kroz svoje posebne slojeve atmosfera apsorbira veinu tetnih zraka koje dolaze sa Sunca ili iz svemira. Allah, d.., dizajnirao je svaki od slojeva u korist ivota na Zemlji.
vidljivog spektra, niti bi ostali dijelovi oka bili potpuno upotrebljivi, niti bi postojanje atmosfere moglo zadovoljiti i nadomjestiti ovaj nedostatak.
Uloga mrenjae kod vida

Ispitajmo poblie i detaljnije mrenjau. Pretpostavimo da je pigment koji mrenjaa koristi, pigment zvani rodopsin, odsutan. Rodopsin je supstanca koje prestaje funkcionisati pod jakom svjetlou, ali obnavlja se u tami. Oko ne moe jasno vidjeti pri slaboj svjetlosti osim ako ne proizvede dovoljno rodopsina. Njegov zadatak jeste da povea uinkovitost kojom oko proizvodi nervne impulse pri slabom svjetlu. Ove supstance proizvedeno je tano onoliko koliko je potrebno. Slika postaje jasnija kada je ravnotea rodopsina odrana. ta bi se desilo kada rodopsin, koji je veoma bitan za proces vida, ne bi postojao? U tom sluaju ovjek bi mogao vidjeti samo pri jakom svjetlu.2 Dakle, jasno je da se unutar oka nalazi savren sistem koji je organiziran do najmanjeg detalja. ije je umjetniko djelo ovaj sistem koji nas spaava od tame i predstavlja nam svijet pun boje? Svaka spomenuta etapa dosad ukljuuje serije procesa koji zahtijevaju postojanje mudrosti, volje i snage u njihovom biu da bi postali ono to jesu. Jasno je da ne postoji mogunost da se takav lanac procesa koji djeluje u takvoj harmoniji formirao sluajno. Isto je tako nemogue da se takav sistem formirao vremenom. Nita se ne bi promijenilo ni da prou milioni ili ak milijarde godina. Sistemi koji sainjavaju ovaj ivopisni, raznobojni svijet nisu se mogli pojaviti stjecajem okolnosti. Ovakvi savreni sistemi mogu nastati sa-
tapi bipolarna elija ganglijska elija bionjaa slika centrirana na makuli oni ivac tamna mrlja mrenjaa bionjaa kupa vanjski sloj mrenjae
duica prednja upljina zjenica ronjaa prvo fokusiranje na ronjai staklena komora centar regulisan leom
soivo oka
Opa struktura slojeva ronjae i rodopsina.
mo kao rezultat posebnog dizajna(stvaranja), a to znai da su oni stvoreni. Allah, d.., ima vjenu mo i mudrost kojom obuhvaa cijeli univerzum. Primjeri Allahovog nenadmanog umijea u stvaranju proteu se preko cijelog poretka u svemiru. Jedinstveni dizajn koji primjeujemo u formiranju boja takoer se odnosi na Allahovu nenadmanu kreaciju. Allah ima vlast nad svima. On je Stvoritelj Nebesa i Zemlje i kada neto odlui On samo za to rekne: Budi!, i ono bude (El-Bekara,117)
Dizajn u bojama
24
oja je koncept koji nam pomae da identifikujemo osobine objekta kao i da ga preciznije odredimo. Razmiljajui o bojama stvari oko nas, jednostavno emo primijetiti da nas okruuje dugi niz boja. I ivo i neivo ima boju. iva bia iste vrste, bilo gdje na svijetu, imaju svoju posebnu boju. Bez obzira gdje smo, boja mesa i lubenice uvijek je ista, tj. crvena, kivi je uvijek zelen, mora su uvijek nijanse plave i zelene, snijeg je bijel, limun ut, a slon ima istu boju bilo gdje da je na svijetu. Isto je i s bojom drvea. Boje se nikada ne mijenjaju. Takoer, isto je i s vjetako proizvedenim bojama. Bez obzira gdje se nalazite, ako pomijeate crvenu i utu, dobit ete narandastu, ili ako pomijeate crnu s bijelom dobit ete sivu. Ovaj je rezultat svugdje isti. Ovdje bi moda bilo korisno razmisliti malo drugaije. Zapitajmo se, prvo, kako su nastale boje stvari. Ovo moemo objasniti uz pomo primjera. Zamislite da uete u prodavnicu i ugledate tkanine razliitih dizajna i modela, boja koje se izuzetno slau jedna s drugom. Te tkanine nisu tu sluajno. Svjesni ljudi skicirali su njihov dizajn, odredili im boje, podvrgli ih odreenom broju procesa bojenja i, nakon to su ih propustili kroz mnogo meufaza, izloili su ih u prodavnici. Ukratko, postojanje ove tkanine zavisi od ljudi koji su je dizajnirali i napravili. Kada ih gledate, neete rei da su one tu igrom sluaja, ili da su dizajnirane stjecajem okolAllah je, nema nosti kao rezultat prosute boje na tkaniboga osim Njega, ni. Ustvari, niko razuman to nee tvrditi. ivi i Vjeni. Ne Doista, tu je stalno prisutna Volja, Koja obuzima Ga nam predstavlja ono to mi stalno vididrijeme niti san. mo u prirodi, leptirove, cvijee, raznoNjegovo je ono to bojna mjesta ispod povrine mora, drvee i oblake itd, samo u nainu kako su je na nebesima i nam prikazani ovi materijali. Raznolina Zemlji. kost koju vidimo na ovom svijetu poslje(El-Bekara, 255) dica je posebnog dizajna.. Dizajn se manifestuje u svakoj etapi: od formiranja svjetla do nastanka slike u boji, u naem
25
mozgu. Ovo je jedan od najvelianstvenijih dokaza postojanja Vladara, tj. Stvaraoca dizajna boja. Allah, Koji posjeduje beskonanu i nenadmanu mudrost i mo stvaranja, stvara sve boje i oblike u svemiru kojem se ovjek divi. Faze formiranja boja ranije su jasno iznesene. Nenadmani dizajn prisutan u bojama, opisan u ovom poglavlju, bit e ispitan u slijedeim poglavljima koja slijede u skladu s kretanjem svjetla preko oka do mozga.
Niko nee tvrditi da je materijal na slici tu sluajno i da nema dizajnera. Slino tome ne moe se tvrditi da duga, leptiri, cvijee stvorenja iz mora, ukratko, sve na Zemlji, nema Stvoritelja. Stvaranje boja i oblika svih stvari pripadaju Allahu, d.., Koji stvara bez ikakvog prethodnog primjera.
26
1. Svjetlost, ivot i boje Sunce je samo jedna od milijardi srednje velikih zvijezda u svemiru. Ono to Sunce, za nas, ini najvanijom zvijezdom u svemiru jesu njegova veliina, odnos koji ima s planetama koje krue oko njega, a posebno zrake koje emituje. Kada bi samo jedna od osobina Sunca bila drugaija od sadanjih vrijednosti, ne bi bilo ivota na Zemlji. Zaista, Sunce ima idealne osobine da proizvede i odrava ivot na Zemlji.3 Zato naunici Sunce opisuju kao izvor ivota na Zemlji. Sunce je jedini izvor toplote koji grije Zemlju na najbolji nain, kao i izvori svjetla koje pomae biljkama prilikom fotosinteze. Znamo da su toplota i fotosinteza neophodni za ivot. Povrh toga, dnevno svjetlo i raznobojni svijet ovisi i o zrakama koje dolaze od Sunca.. Pitanje koje nam, u ovom sluaju, pada na pamet jeste kako ove zrake koje predstavljaju najbolji izvor energije za Zemlju nastaju. Ove zrake, koje su kljune za ivot na Zemlji, slue tako vanoj svrsi i u isto vrijeme imaju sve nepohodne osobine za to, oito ne mogu biti pripisane sluajnosti. Razloge za ovo bolje emo razumjeti kada ispitamo strukturu svjetla.
infracrve
ultraljubi aste
Valne duine zraka iz svemira mogu biti veoma razliite, one koje se kreu od radiovalova koji imaju najduu valnu duinu pa do gama-zraka, koji imaju izuzetno malu valnu duinu.
xzrake
gamazrake
radiovalo vi
ne zrake
Svi uvjeti neophodni za postojanje ivota na Zemlji, direktno ili indirektno, zavise od svjetlosti. U strukturu sunevih zraka, s druge strane, ulazi dizajn koji zavisi od veoma delikatne ravnotee.
Energija koju emituju zvijezde kree se u valovima kroz prazninu svemira. Tako se svjetlost i toplota koje emituje Sunce, koje je zvijezda, kreu u obliku valova kroz prazni prostor. Kretanje ove energije koje emituju zvijezde moe se usporediti s valovima koji nastaju kada bacimo kamen u jezero. Kao to valovi u jezeru imaju razliite duine, tako toplota i svjetlo, kako se ire, imaju razliite talasne duine. Na ovom mjestu bilo bi korisno saznati neto o razliitim valnim duinama svjetla u svemiru. Zvijezde i drugi izvori svjetla u svemiru ne emituju istu vrstu svjetla. Ove razliite zrake klasifikovane su prema svojim valnim duinama i frekvencijama. Ove valne duine prostiru se kroz golema podruja. Naprimjer, najmanja valna duina je 1025 puta manja od najvee valne duine. (1025 je vrlo veliki broj koji se sastoji od broja 1 i 25 nula)4 U cijelom spektru sve zrake sa Sunca stisnute su u vrlo kratak interval. 70% razliitih valnih duina koje emituje Sunce nalazi se unutar kratkog intervala iji je raspon od 0.3 mikrona do 1.50 mikrona (mikron iznosi 10-6 m).
28
Istraujui zato suneve zrake imaju ovako kratak interval dolazimo do zanimljivog zakljuka: zrake koje ine ivot na Zemlji i nastanak boja moguim samo su one zrake koje se nalaze unutar ovog intervala. Ian Campbell, britanski fiziar, koji definie ovaj nenadmani dizajn kao nevjerovatno zapanjujue u svojoj knjizi Energija i atmosfera obraa panju na slijedee: Radijacija sa Sunca (i s cijelog niza drugih zvijezda) trebala bi biti skoncentrisana u siuni pojas elektromagetnog spektra, koji precizno omoguava radijaciju neophodnu za odravanje ivota na Zemlji, to je velika sluajnost .5
10-16
gamazrake
10-4
x-zrake
10-2
ultraljubiaste zrake
0.03
vidljiva svjetlost
plava 0.40 crvena 0.70

1.50
suneva svjetlost
infracrvene zrake
103
mikrovalovi
109
radiovalovi
Poredak unutar svjetlosti zapanjuje naunike. Premda mnogi zraci dolaze iz svemira, suneve zrake, prema ovoj shemi, ograniene su na veoma uzak interval. To je precizni interval potreban za ivot.
29
Veliki dio ove uskopojasne radijacije dolazi sa Sunca, tj. iz elektromagnetnog spektra, a ovaj spektar ima onoliku duinu koliko je najvea valna duina 1025 puta vea od najmanje, a zovemo je vidljivo svjetlo. Zrake iznad i ispod ovog intervala koje dolaze do Zemlje jesu, s druge strane, infracrvene i ultraljubiaste zrake. Upoznajmo se ukratko s osobinama ovih dviju vrsta zraka. Infracrvene zrake dolaze do Zemlje u obliku toplinskih valova. Ultraljubiaste zrake imaju veu energiju, ali, s druge strane, mogu nakoditi ivim biima. Infracrvene prolaze kroz atmosferu i osiguravaju toplotu. Time ine Zemlju pogodnom za ivot. Ultraljubiaste zrake mogu doi do Zemlje samo u stanovitoj koliini. Ako je koliina ovih zraka vea od odreenog nivoa, otetit e tkiva ivih bia i izazvati masovna umiranja. U sluaju da je koliina manja, energija potrebna za ivot nee biti dostupna. Ove su stvari od krucijalne vanosti za ivot. Kao to razumijemo funkciju i svrhu zraka koje dolaze sa Sunca, imamo red i kontrolu u svakom postojeem sistemu na svijetu. Doista, nemogue je da je taj sistem, ta delikatna ravnotea koja se razvila, bio formiran sluajno. Shvatajui funkciju i upotrebu zraka emitovanih sa Sunca, nalazimo red i kontrolu svakog postojeeg sistema na svijetu. Ispitujui jo jedan element ovog besprijekornog sistema mi, opet, vidimo nevjerovatnost nastanka ovoga kao posljedice sluajnosti 2. tit koji titi zemlju: atmosfera Na predhodnim stranicama spomenuli smo da su neke suneve zrake tetne za ivot na Zemlji. Da bismo otklonili ovaj tetni efekat potrebno je rjeenje. Razmislimo zajedno i naimo rjeenje ovoga problema tako to emo razviti efikasan sistem za filtriranje zraka. Moramo takoer uzeti u obzir da taj sistem mora biti multifunkcionalan kako bi titio svijet od tetnih efekata Sunca, kako bi zatitu odravao stalno, sistem koji ne bi zahtijevao odravanje i koji je isto tako sposoban sprijeiti druge mogue prijetnje Zemlji. Sigurno bi u takvoj situaciji iskrslo nekoliko alternativnih reenja. Ipak, nita
30
to bismo uradili ne bi bilo efikasno i 250 km svestrano kao ovaj filter koji trenutno prekriva Zemlju. To je atmosfera. Zemljina je atmosfera stopostotno uspjena u filtriranju tetnih zraka, i Allah, d.., napravio ju je posebno kako bi zatitio F2 omota svijet. Pomou posebnih slojeva atmosfere suneve zrake dolaze do Zemlje samo u potrebnoj koliini, zato jer ona obrauje zrake u zavisnosti prema njihovim valnim duinama. Naa je atmosfera kao veliko postrojenje za proiavanje ureeno tako da filtrira ove zrake. Ovaj gigantski sistem za filtriranje, kakvog neF1 omota ma slinog na Zemlji, obavlja ove proThermosfera cese zbog svoga posebnog dizajna. Allah, d.., privlai nam panju na stvaranje neba kako slijedi: (arapska rije za E-omota nebesa/raj- sama jeste takoer rije za Mezosfera nebo): Mezopauza Stvaranje Nebesa i Zemlje sigurno je vee nego stvaranje roda ljud- D-omota Stratopauza skog, ali veina ljudi ne zna. (El- Stratosfera Mumin, 57) Tropopauza Zrake sa Sunca prilino su speci- Troposfera fine. Potrebno im je da posjeduju odreene osobine koje bi im omoguile da slojevi atmosfere prou kroz atmosferu do Zemlje. Tako i atmosfera mora imati odreenu strukturu koja bi dozvoljavala tim zrakama da prou. U suprotnom, niti bi postojanje atmosfere niti bi strukturalna pogodnost zraka bila od koristi. Zbog propusne prirode atmosfere, zrake koje dolaze sa Sunca lahko mogu doi do Zemlje. Postoji jo neto to moramo spo-
Sunce
Atmosfera
UVA kratkotalasne zrake (Skoro sve prolaze kroz amtosferu) UVC kratkotalasne zrake (Atmosfera zadrava oko 100%) UVB srednjotalasne zrake (Atmosfera apsorbira 70% ovih zraka )
Atmosfera doputa samo neophodnim zrakama da dou do Zemlje, dok druge tetne zrake odbija nazad u svemir.
menuti. Kada proputa samo vidljivu svjetlost i infracrvene zrake potrebne za ivot, atmosfera spreava sve druge tetne zrake da dou do Zemlje. Zemljina atmosfera slui kao veoma vaan filter za tetne zrake koje dolaze sa Sunca ili nekih drugih izvora u svemiru6. Michael Denton, renomirani professor, tvrdi slijedee: ak i atmosferski gasovi sami po sebi veoma snano absorbuju elektromagnetnu radijaciju, i to one dijelove spektra koji se nalaze odmah pored vidljivog svjetla i infracrvene, s manjim talasnim duinama. Primjeujemo da kroz atmosferu moe proi samo izuzetno uzak spektar eletkromagnetne radijacije, od radio do gama-zraka, to jedino mogu valovi vidljivog spektra i tzv. blia infracrvena svjetlost. Zapravo, nikakve gama, X zrake, ultraljubiaste, infracrvene zrake veih talasnih duina i mikrotalasna radijacija ne dolaze do povrine Zemlje. Oito je da u strukturi atmosfere postoji visoko razvijeni dizajn. Iz spek-
32
Bijela svjetlost Prizma
Gustoa materijala, tj, gustoa atoma u svemiru i u atmosferi razlikuju se. Zato, kada svjetlost ue u atmosferu, vie se iri i postaje difuzna jer pogaa vie atoma. Oi ivih bia mogu vidjeti svijet samo ako opaze zrake koje dolaze nakon to su se rasprile, drugim rijeima, atmosfera ih je oslabila. U svemiru nema atmosfere, svjetlost je toliko jaka da moe povrijediti oi. Tzv. blie infracrvene zrake, odvojeno od svjetlosti, ire se atmosferom i zagrijavaju Zemlju.
tra ija je duina unutar cifre od 1025 Sunce emituje samo one zrake koje su korisne i neophodne za raznobojni svijet, a atmosfera uglavnom bezopasnim i zaista korisnim zrakama dozvoljava da dou do Zemlje. U dodatku, prema osobinama gasova prisutnih u atmosferi, oi ivih bia, to su direktno izloene sunevom svjetlu, zatiene su od bilo kakvih tetnih djelovanja. Sve je ovo dokaz da je Allah, d.., sve stvorio u primjerenim proporcijama. Onaj Kome pripada vlast na nebesima i na Zemlji, Koji nema djeteta, Koji u vlasti nema ortaka i Koji je sve stvorio i kako treba uredio. (ElFurkan, 2)
33
3. Svjetlost udara u materiju Svjetlost koja dolazi sa Sunca kree se brzinom 300.000 kilometara u sekundi. Zahvaljujui brzini svjetlosti mi uvijek vidimo svijet pun boja. Kako, onda, nastaje ova neprekidna slika? Prolazei kroz atmosferu, velikom brzinom, svjetlost dolazi na Zemlju i udara u objekte. Kada svjetlost pri ovoj brzini pogodi objekat, dolazi do interakcije svjetlosti s atomima objekta, i ona se odbija razliitom valnom duinom, to odgovara razliitim bojama. Na ovaj nain, knjiga koju sada drite, njene linije, slike, ono to vidite kada pogledate vani: drvee, zgrade, automobili, nebo, ptice, make, ukratko sve to vae oi vide reflektuje svoju boju. Molekule omoguavaju bojama da se reflektuju, a boja zavisi od pigmenta molekule. Tako boja koja se odraava s objekta zavisi od pigmeta molekule u tom objektu. Svaki pigment molekule ima razliitu atomsku strukturu. Atomski broj kao i tip i struktura atoma u molekulama razliiti su. Svjetlost koja pogaa tako razliite pigmente odbija se u razliitim nijansama boja. Odbijena svjetlost koja posjeduje odreenu kvalitetu boje kako bi se vidjela i primila mora doi do vizualne aparature koja je sposobna da je obradi.
Zrake koje dolaze sa Sunca sastoje se od estica nazvanih fotoni koji se kreu u valovima. Kada foton pogodi elektron atoma inei ga fizikim objektom na Zemlji, elektroni emituju svjetlost odreene valne duine koja odgovara odreenoj boji. Naprimjer, kada suneve zrake padaju na lie to znai da su fotoni svjetla pogodili atome molekula pigmenta na povrini lista, a tom prilikom elektroni atoma u listu aktiviraju se. Tako, fotoni predstavljaju boju lista i poinju putovati prema naim oima.
34
4. Svjetlost dolazi do oka Da bismo ih vidjeli kao boju, za zrake reflektovane s objekta neophodno je da dou do naih oiju. Postojanje samog oka nije dovoljno. Kada dou do oka, zrake se trebaju promijeniti u nervne signale koji idu u mozak, a koji, opet, funkcionie u harmoniji s oima. Razmislimo o naim oima i mozgu kao o najbliem primjeru. Ljudsko je oko vrlo sloene grae i sastoji se od razliitih organela i dijelova. Kao rezultat simultanih i skladnih operacija svih dijelova mi vidimo i primjeujemo boje. Sa svojim tkivima i organelama, kao to su suzne lijezde, ronjaa, konjuktiva, mrenjaa, ilnica, onim miiima i kapcima, oi su nenadmaan sistem. Zajedno s izvanrednom mreom nerva koji uspostavljaju veze s mozgom i krajnje sloenim vidnim poljem oi kao cjelina imaju veoma posebnu strukturu, a to je neto to ne moemo pripisati sluajnosti. Nakon kratkog upoznavanja s okom, pogledajmo, takoer, kako se dogaaj koji vidimo postavlja. Svjetlosna zraka koja ulazi u oko prvo prolazi kroz ronjau pa kroz zjenicu i leu i tek onda pada na mrenjau. Percepcija boja poinje u kupastim elijama mrenjae. Postoje tri glavne grupe kupastih elija koje snano reaguju na odreenu boju svjetla. One su klasifikovane kao plave, zelene i crvene kupaste elije. Crvena, plava i zelena boja, na koje ove elije reaguju, tri su osnovne boje u prirodi. Na razliitim stepenima stimulacije kupastih elija osjetljivih na ove vrste boja pojavljuju se milioni razliitih boja. Kupaste elije preobraavaju ovu infomaciju koja se odnosi na boju u nervne impulse kroz pigmente koje sadre.8 Dalje, nervne elije povezane s ovim kupastim elijama prenose nervne impulse do posebnog mjesta u mozgu.To je mjesto u mozgu gdje se formira raznobojni svijet koji vidimo za naih ivota, i ono iznosi samo nekoliko kvadratnih centimetara.
35
mrenjaa
koroid, bjeloonica epitel omotaa
oko
upljine tapia tapiaste elije kupaste elije ravne elije bipolarne elije amakrinske elije vlakna optikog ivca
mrenjaa
tekuina koja ispunjava prednju komoru iza ronjae svjetlosne zrake
ganglijske elije
Lijevo, vidimo veze izmeu nervnih elija i mrenjae. Sloene meuveze izmeu razliitih slojeva elije pomau nervnim elijama da vre interakciju jedne s drugim i da rade zajedno. Nadesno je uveana kupasta elija. Dok nam kratke kupaste elije pomau da vidimo svijet kao obojen, duge tapiaste elije pomau nam da vidimo oblike i pokrete.
5. Raznobojni svijet u naem mraku mozga Posljednja faza formiranja boje deava se u mozgu. Kao to smo spomenuli u prethodnom poglavlju, sliku preobraenu u nervni impuls nervne elije oka prenose do mozga, i sve to vidimo u vanjskom svijetu prenosi se u centar za vid u mozgu. Na ovom mjestu suoeni smo sa zapanjujuom injenicom: mozak je komad mesa koji je potpuno mraan iznutra. Nervni impuls od slike nastao na mrenjai deifruje se u mozgu koji je potpuno mraan iznutra. Slika objekta s bojom i drugim osobinama formira se kao percepcija u naem centru za vid. Kako taj process, percepcija, zauzima mjesto u komadu mehkog mesa?
36
Sve to vidimo u vanjskom svijetu opaamo u mozgu. Raznobojno cvijee, ptice, nebo, planine, ljudi oko nas, ukratko, svaki detalj ovoga svijeta projektuje se u nas, unutar naeg mozga. Zapravo, mozak je potpuno mrano mjesto. Onaj Koji nam omoguava da u tom mranom mjestu, vidimo, osjeamo, dodirujemo, ujemo tj. da primjeujemo sve detalje vanjskog svijeta, ukratko, Koji nam omoguava da sve vidimo jeste Allah, d..
Ostaje dosta nejasnoa kako opaamo boje. Kromatisti jo uvijek nisu u stanju da odgovore na pitanje kako su nervni impulsi preneseni do mozga preko optikog nerva i kakvu vrstu psiholokog efetka ovo stvara u mozgu.9 Sve to oni znaju o tome jeste to da percepcija boja kao realnost postoji u nama, tj. u centru za vid u mozgu.10 ( za vie informacija vidi poglavlje Tajna pozadina materije) Ustvari, veina procesa koje obavlja mozak jo uvijek nije razjanjena. Objanjenja ove teme veinom su bazirana na teorijama. Bilo kako bilo, mo-
37
zak savreno ispunjava sve svoje zadatke od trenutka kada je ovjek nastao, kao to to i danas radi. Zajedno s bojom, dizajnom, zvukom, mirisom i okusom, ljudi doivljavaju trodimenzionlani svijet u komadu mesa tekom oko kilogram. To je mogue samo Allahovim savrenim stvaranjem. Svi nalaze nenadmana uda stvaranja odmah kod roenja. ovjek uope nema kontrole ni kod formiranja svojih sposobnosti ni kod njihovog kontinuiteta ni bilo koje druge faze.
Molekule koje prozivode boju: Pigmenti
40
U prijanjim poglavljima spomenuli smo da zbog razliitih osobina atoma pigmentarnih molekula objekti reflektuju razliite svjetlosti, stoga nastaju razliite nijanse boja. Pogledajte jo jednom oko sebe. Razliite boje u vaem vidokrugu upuuju na postojanje istoimenih pigmenta jer su boje svega to vidimo u naem okruenju prisutne u sastavu materije. Zelena boja biljaka, boja koe, boje ivotinja, ukratko, sve boje proizlaze iz strukturnih osobina pigmenta koji se nalazi u ovim objektima ili ivim biima.
ta je pigment?
Pigmenti koji postoje i u naim oima i u vanjskoj povrini objekata predstavljaju specijalne molekule koje izazivaju boje. Potrebna je odreena energija da se pigmentarne molekule aktiviraju. Nesumnjivo, kao i u ostalim fazama formiranja boje, tu je opet savrena harmonija izmeu pigmenata i svjetla. Nevidljiva svjetlost koja dolazi do Zemlje specijalno je ureena za pigment u molekulama koje su u ivim biima poznate i kao molekule boje. tavie, ljudske oi, isto tako, imaju grau koja je prilagoena ovoj svrsi. Razlog zbog kojeg se kupaste elije nalaze na mrenjai opaaju osnovne boje, crvenu, zelenu i plavu, nalazi se u posebnim molekulama pigmenta koje imaju. Najvaniji zadatak, kada vidimo raznobojni svijet koji ovi pigmeti obavljaju, jeste pretvaranje energije boje u ivani impuls. To znai da se sve to znamo kao boja prenosi pomou ovih pigmenata valnom duinom na kraju do mozga kao nervni impulsi.11 Energetski nivoi vidljive svjetlosti odgovaraju nekim energetskim nivoima koji su potrebni za aktiviranje molekula pigmenta u koi ivih bia, ili u njihovim krljutima, ili u perju, ili u krznu to prekriva njihovu kou, i na taj se nain formira njihova boja. Pigmenti, kao to vidimo, nalaze se u centrima za vidi i u tijelima ivotinja i u savrenom su skladu s drugim tjelesnim sistemima. Nedostatak pojedinih molekula pigmenta kod ivih bia ili pak njihova prisutnost manja od potrebne u centru za vid rezultirat e nesposobnou ivog bia da razlikuje boje u svojoj okolini. Pitanje je kako se te specijalne molekule meusobno razumiju u koi
Razlog za razliitost boja u listovima cvijeta jeste reakcija pigmentnih molekula, prisutnih u strukturi cvijea, na svjetlost.
ivih bia? Moemo dati odgovor na ovo pitanje samo daljim postavljanjem pitanja. Jesu li iva bia dola do posjeda te boje, primajui osobine posebnog spektra svjetlosti koji dolazi do Zemlje, te prema tome izabrala posebni pigment? Jasno je da je mogunost da se takvo neto desi jednaka nuli. Ove posebne molekule su sa svjesnom namjerom postavljene na kou ivih bia. Oito je da ni iva bia ne mogu sama iznijeti ovakav proces niti mogu sluajnim izborom dovesti do ovakvog formiranja. Pitanje harmonije jeste neto to nije moglo samo da se desi jer je Onaj Koji to eli, stvorio, Onaj Koji dri sve pod kontrolom. Allah, d.., stvorio je svako ivo bie s vrlo sofisticiranim, njemu svojstvenim, osobinama. Sve, i ivo i neivo, ima pigmente odgovarajue boje. Oni selektivno apsorbuju svjetlost u zavisnosti od njihove strukture. Ne reaguje svaki pigment na svjetlost na isti nain. Zbog toga, ne moe se podesiti ista hemijska reakcija i formirati ista boja. Uzmimo hlorofil, pigment koji biljke ini zelenim, kao primjer. Ovaj pigment apsorbuje odreene valne duine koje dolaze sa Sunca i reflektuje svjetlo valne duine koja odgovara zelenoj boji. Hlorofil, pigment molekule u biljkama, odbija fotone koji izgledaju zeleno za njihovu valnu duinu. U isto vrijeme energija koju biljke primaju sa Sunca omoguava im da proizvode ugljikohidrate, osnovni izvor hrane za sva iva bia.12 Razliiti pigmenti molekule odbijaju posebne boje na odreenim talasnim duinama s obzirom na njihove molekularne osobine, i zbog toga izazivaju drugaije hemijske reakcije.
42
Postoji mnogo vrsta pigmenta u prirodi. Nekoliko je primjera dovoljno da pokau kako su pigmenti molekule posebno napravljeni za ivot.
Primjeri vrsta pigmenta Izvor zatitne boje: melanin

Oi ivih bia prilino su osjetljive na svjetlo i lahko mogu biti izloene tetnom djelovanju. Ipak, zahvaljujui sistemima potpore koje je Allah, d.., posebno stvorio, mi moemo gledati u pravcu Sunca i vidjeti nae okruenje. Jedan od tih sistema potpore jeste grupa pigmenta prisutna u oku. Kao to je poznato, boja oiju ivih bia razlikuje se od jedinke do jedinke. Ono to im daje boju jesu, opet, pigmenti. Melanin je jedna od tih pigmentnih supstanci koja oima daje boju. Isti pigment vaoj koi i kosi, takoer, daje boju. Pa ipak, melanin prua vie od boje. Naunici vjeruju da melanin, koji postoji u oima, nudi i zatitu od vrlo tetnih efekata sunevih zraka i da poboljava vid. Tvar melanin, prirodno rjeenje problema opasnih zraka svjetlosti, apsorbuje visoko energetsku svjetlost bolje od nisko energetske svjetlosti. Tako, ona jae apsorbuje ultraljubiastu nego plavu, a plavu jae nego zelenu.13 Na ovaj nain melanin osi-
Hlorofil, pigment u biljkama, dominira nad drugim pigmentima. Zbog toga su biljke zelene.
plavo reflektovano pigmentom
Svjetlosne zrake sa Sunca aktiviraju pigmente u objektu i zato se boja formira. Moemo usporediti pigment molekule sa sijanjem iji izbor zavisi od veliine njihovih pora. Kao u sijanju, valne duine koje pigmenti izaberu prema svojoj strukturi, to znai boja, varira.
Krv sadrava raznobojne pigmente koji nose kiseonik po tijelu. Ta boja varira meu ivim biima. Naprimjer, krv sipe je svijetloplava ili prozirna, krv drugih ivotinja i ljudi crvena je. Crvenilo kokoije krijeste i veine kozica izazvane su krvnim pigmentima.
gurava zatitu lee oka od ultraljubiastih zraka. On osigurava skoro optimalnu zatitu mrenjae, filtrirajui razliite boje koje imaju sposobnost da otete tkivo mrenjae na taj nain smanjuju rizik od makularne degeneracije. Kod ljudi s vie melanina u oima ima manje sluajeva makularne degeneracije, dok kod ljudi s manje melanina ima vie sluajeva makularne degeneracije. Do etrdesete godine, oko 15 % naih prvobitih zaliha melanina izgubi se iz oka, a oko 25% izgubi se do pedesete. Uloga melanina u oku jeste presudna. Oftamolozi smatraju da melanin u oku smanjuje rizik od makularne degeneracije izazvane starenjem. 14 Kako saznajemo, svaka od funkcija supstance melanina pokazuje nam specijalnu namjenu ove susptance. Odgovor na pitanje kako je tako savrena tvar nastala jeste to da je ne-
44
Velike crvene oi abe alju upozorenje njihovim grabljivcima. Oi gmizavaca vienih iznad imaju takvu boju da ne kvare njihovu kamuflau. Oi sove na lijevoj slici imaju boju koja predstavlja posebnost njene vrste.
mogue da je takva vienamjenska tvar s tako savrenom strukturom nastala sluajno. Allah, d.., stvorio je tvar melanin, kao i druge stvari na svijetu, na poseban nain da slui blagotvornoj svrsi - ljudima.
Izvor ivih boja

Karotenoidi (i lipokrome) jesu pigmentarne molekule, sintetizirane u biljkama, koje odbijaju utu, zelenu i narandastu boju. ivotinje, hranei se biljkama, mogu doi do tih boja. Otrovne spuve, krinodeje, otrovni morski krastavci i neki mekuci jesu djelimino ili potpuno u utoj, crvenoj ili narandastoj boji koja je nastala kao rezultat karotenoida. Oni su, takoer, prisutni u krilima leptirova i u kljunovi-
45
ma ptica. Kod odreenih insekata lue ih specijalne lijezde koje su ute ili crvene boje. Zaudo, ova su jedinjenja obino blijedozelene ili su bez boje, i postaju jarko uta u krvi otrovnih insekata. Karotenoidi nisu samo korisni kao boje upozorenja. Kod nekih insekata oni se pretvaraju u otrovna jedinjenja i tada imaju dvojaku upotrebu: kao oruje i kao signal. 15 Na osnovu ovih vrlo posebnih sistema koje je Allah stvorio mnoga druga iva bia nastavljaju da prosperiraju. Dosad, ukratko smo ispitali samo nekoliko tipova pigmenata u prirodi. Zakljuak do kojeg smo doli u svjetlu ovog pregleda jeste prisustvo savrenog dizajna koji se otkriva u pigmentima, u atomima koji formiraju pigmente i u svim nastalim bojama. Allah, d., Gospodar ovog izuzetnog dizajna, Gospodar svjetova, upoznaje nas lino s jedinstvenim umijeem u bojama koje On stvara u prirodi. Zato oni po svijetu ne putuju pa da srca njihova shvate ono to trebaju shvatiti i da ui njihove uju ono to trebaju uti, ali oi nisu slijepe, ve srca njihova. (El-Hadd, 46)
Izvor ivih boja prisutnih kod kljunova tukana takoer su pigmentarne molekule.
Jezik boja
48
ao to su boje bitne za ljude za shvatanje njihovog okruenja, one su isto tako potrebne i drugim ivim biima da preive. iva bia imaju jezik boja koji radi prema svjetlu i sistemu percepcije koju oni posjeduju. Razliita boja ima razliito znaenje za svako ivo bie. Da bi preivjelo, svako ivo bie mora poznavati jezik boja koji se koristi u njegovom prebivalitu, zato jer vitalne funkcije mogu biti kontrolisane samo poznavanjem ovog jezika. Pa, kako iva bia koriste taj jezik boja? Prvo, veina ivih bia treba pomo boja da bi nala hranu. Drugo, boje koje postoje na formacijama kao to su koa, krljut i krzno imaju vanu ulogu u kontinuitetu ivota, u njihovim osobinama apsorbiranja ili rasprivanja toplote. Osim toga, iva bia koriste svoj kolorit kako bi se zatitila od svojih neprijatelja. Zahvaljujui usklaivanju boja s njihovim stanitem, oni se mogu maskirati i tako zatititi od svojih neprijatelja. Alternativno, njihove boje i predloci mogu postaviti obeshrabrujuu sliku za njihove neprijatelje. Boja takoer pomae ivotinjama da prepoznaju svoje partnere i mlade. Majka ptica, naprimjer, razumije koje od ptia treba ili ne treba hraniti po boji njihovih otvorenih kljunova. Slino tome, ptii prepoznaju svoju majku, i na taj nain saznaju da im je stigla hrana.16 Kao to vidimo na primjerima iz prirode, iva bia, da bi preivjela, moraju znati znaenje boja. Kako bi ispravno stekli ova znanja, moraju posjedovati podesan sistem percepcije. Ako nemaju ove sisteme, ne mogu biti sposobni opaati svoje okruenje ili obavljati aktivnosti od ivotnog znaaja. Oni, takoer, ne bi bili sposobni prepoznati svoju hranu ili zapaziti svoje neprijatelje. Zbog toga, u krajnjem sluaju, oni bi se u vanjskom svijetu isticali i bili bi lahak plijen osuen na propast. Sigurno, niko ne moe tvrditi da je Majke ptica hrane svoje mlade prema tako sofisticiran sistem mogao nastati boji njihovih otvorenih kljunova. sluajno. Svaki sistem, svaki sklad, di-
49
zajn, program, plan, svaka ravnotea mora biti stvorena od dizajnera. Sigurno je da postoji via volja i mo koja je savreno smjestila ovaj sklad meu iva bia i stanita u kojima oni ive. Vlasnik ove moi obuhvata kako okruenje i sama iva bia, tako i sistem koji On koristi s viim znanjem. Gospodar ove moi jeste Allah, d.., Gospodar svjetova. Kada ispitamo iva bia, vidimo koliko vjeto ona koriste jezik boja. U daljem tekstu navest emo neke primjere jezika boja koji imaju vano mjesto u ivotu ivih bia.
Allah, d.., stvorio je svaku boju na Zemlji. Nebo, planine, usjevi, leptirovi, crvene jabuke, narande, papagaji, fazani, crno groe, drvee, ukratko, sve to vidite u vaem okruenju ima ove boje jer Allah, d.., tako hoe. Allah, d.., govori o ovome u slijedeim ajetima:
Zar ne zna da Allah s neba sputa vodu i da Mi pomou nje stvaramo plodove razliitih vrsta, a postoje brda bijelih i crvenih staza, razliitih boja, i sasvim crnih. I ljudi i ivotinja i stoke ima, isto tako, razliitih vrsta. A Allaha se boje od robova Njegovih - ueni. Allah je, doista, silan, i On prata. (Fatir, 27-28)
50
Kamuflaa
Kamuflaa je jedna od najuinkovitijih taktika odbrane koje ivotinje koriste. Samokamuflirajue su ivotinje pod nekom vrstom zatite svoga tijela koje je stvoreno u velikom skladu s njihovom okolicom. Tijela ovih ivotinja skladna su toliko s njihovom okolicom da je, kada gledate njihove slike, gotovo nemogue rei da li su one biljke ili ivotinje, ili je teko meusobno razlikovati ivotinju i biljku koje se nalaze u istoj okolici. iva bia koja su svoj kolorit prilagodila okolici u kojoj ive uvijek su privlaila panju naunika. Istraivanja su fokusirana na traenje odgovora na pitanje kako iva bia mogu izgledati potpuno isto kao neka stvorenja koje je potpuno razliite strukture. Jeste li ikada pomislili, etajui vrtom, kako, naprimjer, aba izgleda isto kao list, i tek u zadnjem trenutku skoi i izbjegne da stanete na nju, zatim kako je ona Njega hvali sedam dola u posjed tih oblika i boja? Kamuflaa je nebesa, i Zemlja, i za abu veoma vaan odbrambeni mehanizam. aba koja je neprimjeena u svojoj okooni na njima, i ne lici lahko pobjegne svojim neprijateljima. postoji nita to Ga Ruiasti pauk na ruiastom cvijetu ne velia, hvalei moe uspjeno oponaati razliite nijanse ruGa, ali vi ne iastog cvijeta, drugi pripadnik iste vrste razumijete moe se prilagoditi boji drugog cvijeta, navelianje njihovo. primjer utoj, dok se penje na njega. On je doista blag i Kada neko gleda granu, mislei da nema mnogo prata. (Elnita na njoj, iznenada leptir moe odletjeti s nje. Ovaj leptir koji je sekundu ranije izgleIsra, 44) dao kao suhi jesenas osueni dio, savren je primjer uda kamuflae. Kao to emo vidjeti na stranicama koje slijede, slinost ivih bia i objekata na kojim ive spreava njihove neprijatelje da ih primijete. Oito je da ova zamaskirana stvorenja nisu sama sebe na svoju vlastitu inicijativu napravila da izgledaju isto kao list, grana ili cvijet. tavie, ona nisu ak ni svjesna da su zatiena zbog ove slinosti. Unato ovome, ona u svim ovim primjeri-
51
ma i bez izuzetaka veoma vjeto koriste kamuflau. Insekt ima istu boju kao i cvijet, zmija stoji mirno kao da je grana drveta, aba se prilagoava boji vlanog tla, ukratko, sva samokamuflirajua stvorenja dokaz su koji govori da je kamuflaa specijalno stvorena odbrambena taktika. Nijedno ivo bie ne moe izvoditi takve zadatke samo ili sluajno. Sigurno, Onaj Ko je ivim biima podario sposobnost da se kamufliraju i smjestio hemijske procese u njih kako bi mogli obavljati te promjene boja jeste Allah, d., Sveznajui, Mudri.
Na slici skakavac oponaa koru drveta. Kamuflaa koju je razvio skakavac tako je savrena da izgleda kao da se na drvetu nalazi liaj. To je Allahovo savrenstvo stvaranja.
Misumena varia, vrsta pauka koju vidimo nalijevo, u zavisnosti na kojem se cvijetu nalazi, moe imati razliite boje u rasponu od ute do bijele.17 Vrsta pauka iznad prestaje se kretati samo kada su boja i konfiguracija biljke najpogodnije za sakriti se.
18
Neke vrste insekata od svih neprijatelja tite se pomou grupne kamuflae. Naprimjer, Phiatidi, vrsta tropske hemiptere naene na Madagaskaru ima potpuno i brilijantno obojena krila. Kada se odmaraju na stablu, kao na ovoj fotografiji, oni lie na cvijet. 19 Ovo zavodi lovce koji su u potrazi za insektima.
Na fotografiji lijevo dva myirapoda razvila su gotovo identinu boju biljaka na kojima ive. U ovom sluaju oni su zatieni od svojih neprijatelja.
20
Na osuenim livadama savana lavica u lovu skoro je nevidljiva jer se boja lavice stapa sa okolicom Geparda je teko primijetiti u visokoj travi. To je zato jer stotine takica razbijaju liniju tijela ivotinje. Jako svjetlo naglaava crne takice geparda i tako efektom pjega poveava ili razbija konturu tijela. 21
Gusto bijelo krzno polarnog medvjeda, u kombinaciji sa naslagama masti ispod koe, titi ga od strane hladnoe. Meutim, bijelo krzno slui jo neemu kao kamuflaa kada medvjed lovi. Na isti nain bijelo krzno osigurava dobru zatitu i zeevima koji ive u snijegu.
Kamuflaa ne postoji samo na povrini koe. Miii nekih vrsta aba iz tropskih uma June Amerike obojeni su. U krvi im se nalaze elije koje prenose kiseonik. Zato, promjene izazvane potrebom za kamuflaom nee se pojaviti samo na koi nego i unutar tijela.22
Suhe granice i lie, kada se skvase potamne. U istom maniru , abe i abe krastae, takoer, mijenjaju boju i za vrijeme kinog vremena, postaju tamnije. Ove promjene osiguravaju da e oni ostati dobro kamuflirani meu mokrim granicama i liem. 23 Nemogue je da ova zadivljujua harmonija bude sluajna. Na slici (lijevo) nalazi se kopnena aba koja mijenja boju prema vremenskim uvjetima.
Listolika abica stopila se sa supstratom malezijske ume. aba je najbolje kamuflirana kada se gleda odozgo, tj. iz ugla iz kojeg grabljivci najee gledaju.24 Na slici (desno) nalazi se aba druge vrste koja izgleda kao dio drveta. Oba iva bia prilino je teko razlikovati od okolice.
U toku dana kada su grabljivci najaktivniji, veina mimetikih ivotinja ostaju nepokretne. ak i najmanji pokret moe odati njihovo boravite. Naprimjer, brazilskog skakavca nemogue je razlikovati od vlati trave na kojoj se nalazi.25
Na slici (desno) nalazi se tapiasti insekt. tapiasti insekti kamufliraju se ovako kako bi mogli pobjei svojim predatorima. Sposobnost oponaanja, meutim, nije ograniena samo na odrasle miriapodejere, i jaja su takoer kamuflirana. Na zemlji ona izgledaju skoro kao biljno sjeme.26 Nemogue je da iva bia prave boje u svojim tijelima koja su ista kao njihova okolica ili da stvaraju oblike koji lie na druge vrste. Allah, d.., Koji je njihov Stvoritelj dao je ove odlike svim stvorenjima koji imaju sposobnost kamuflae.
Na fotografiji vidimo skakavca koji imitira list. Centralna ila i dvije simetrine polovine na stranama ove vene koje postoje u generalnoj strukturi lista, takoer su potpuno prisutne na ovim skakavcima kako vidimo na fotografijama.
Uzorak skakavca ispod veoma je slian tragovima parazitskih gljivica na liu. Pored toga, poto ga njegove duge noge mogu odati, noge nekih skakavaca, kao to je to u ovom sluaju, potpuno su prozirne. 27 Sigurno je da ivotinje svjesno ne biraju da ine ova oponaanja koja su tako savrena da ne ostavljaju suhe dijelove i nabore lista. Allah, d.., stvara sve savreno, pa tako i skakavce.
Bogomoljke spadaju meu najuobiajenije grabljivce u umama i savanama kao najtoplijim regijama na svijetu. Cijelo tijelo bogomoljke dizajnirano je za lov. Bogomoljka nimfa, vidi sliku ispod, iz tropskih uma june Afrike gotovo je ista kao suho lie paprati. Kada bi se odmarala na zelenom listu, lahko bismo je uoili. Veina vrsta
obraa puno panje na traenje pogodnog mjesta gdje moe da se smjesti i eka na svoj plijen. 28 Jasno je da nije mogue za ova stvorenja da sama smisle ovakav sistem. Onaj koji nadahnjuje sva stvorenja kako da djeluju jeste Allah, d.., Gospodar univerzuma.
Na gornjoj lijevoj fotografiji nalazi se bogomoljka koja je skoro nevidljiva meu ruiastim cvijeem. Suprotno veini bogomoljki ija tijela imaju dugaak i uzak prvi dio protoraksa, ova vrsta iz Kosta Rike (velika fotografija) ima ovaj segment drugaiji, slian listovima na kojima ta bogomoljka ivi.
60
ta gmizavac u divljni ini da se zatiti od svojih grabljivaca? Za ova sporopokretna stvorenja jedan od najlakih naina, definitivno, jeste da se sakriju. Najbolji nain skrivanja jeste prilagoavanje tijela stvorenja okolici. Mnogim ivotinjama boje i are obino slue kao spasioci ivota. Naprimjer, u umi je gotovo nemogue uoiti zmiju-nosorog, vrstu tropske zmije koja ivi u praumama Afrike, zbog toga to je njegova koa prekrivena plavim, crvenim, utim, crnim i bijelim geometrijskim uzorcima. Interesantno je da se boje zmije slau s okolicom u kojoj ivi. Ovaj odnos, jedan na jedan, u umu pobuuje mnoga pitanja. Kako su se ove boje, koje su tako dobro usklaene s okolicom, pojavile? Da li je mogua da su one nastale sluajno ili ih je proizveo gmizavac lino? Skoro je nemogue Sigurno, to nikako nije mogue. Nemogue je za razlikovati neke vrste gmizavca da prvo analizira svoju okolicu, pa da odluzmija koje nastanjuju i kakvu vrstu promjena mora napraviti, i konano tropske ume Kosta Rike od grana drvea na odrediti koju boju i aru da poprimi. Nadalje, potpuno kojima se odmaraju. je nelogino i nerazumno tvrditi da je, moda, sistem u njegovom tijelu uspostavljen tako da je mogao izvesti hemijske reakcije potrebne za takvu promjenu. ak i ovjek, jedino ivo bie na Zemlji obdareno razumom, ne moe mijenjati boju niti bilo koji dio svoga tijela. On ne moe uspostaviti u svom tijelu sistem koji bi prouzrokovao takve promjene. U ovom sluaju, postoji samo jedno objanjenje za savrenu slinost boja gmizavca s bojama njegovog okruenja, tako usklaenog da se ak ni sjene ne razlikuju. Beskonano superiorni Vlasnik mudrosti kreirao je ovo ivo bie. Ova kreacija pripada Allahu, d., Svemoguem. Allah, d.., jeste Onaj Koji zna najbolje potrebe svakog ivog bia.
Bicaste zmije jugoistocne Azije zive na drvecu i prekrivene su zelenim krljutima. Ove krljuti koje prekrivaju gornji dio tijela zmije maskirane su tako da izgledaju kao patina liaja i algi koji prekrivaju drvo.
Australski lisni gekon obino ivi blizu drvea i veoma je slian njihovoj kori. Rijetko pokazuje svoj bijeli trbuh. ak su i oi gutera dobro kamuflirane. (lijevo) U ovom sluaju, leopard gekon iz Pakistana samo gornjim dijelom tijela imitira podlogu na kojoj moe biti otkriven. Trbuh mu je skoro potpuno bijel zato to su mali gmizavci uvijek oprezni da ne otkriju taj dio tijela. (gore) 29
62
Najslavniji kamuflirani gmizavac kameleon

Jeste li ikada vidjeli kameleona kako mijenja svoju boju zavisno od okruenja? Ovo zaista vrijedi vidjeti. Kameleon ima tako izuzetnu sposobnost da se kamuflira na taj nain da njegova spretnost zapanji svakoga. Premda mnoge druge vrste gmizavaca imaju sposobnost mijenjanja boja, niko od njih nije u stanju mijenjati ih tako brzo kao kameleon. Kamelon koristi crvene i ute nosioce boja, plave i bijele omotae, reflektore, i hromatospore, kone elije koje odgovaraju na toplotu, svjetlo i raspoloenje ivotinje.30 Ako stavite kameleona, naprimjer, u vrlo ut ambijent, vidjet ete kako se boja njegovog tijela odmah mijenja u utu i prilagoava se svom okruenju. tavie, kameleoni se ne prilagoavaju samo jednoj boji nego viebojnim podlogama. Tajna njegovog dostignua lei u elijama boja, koje se nalaze ispod koe ovog majstora kamuflae. One se uveavaju i brzo mijenjaju mjesto kako bi se kameleoni prilagodili okolici. Da li je kameleon mogao napraviti tako savrenu adaptaciju sam? Kako ova stvorenja stvaraju nerazluivu smjesu s okolicom u kojoj ive, dok jedan vrsni umjetnik mora satima raditi kako bi postigao ekvivalent samo jedne prirodne boje? Zaista, bilo bi nerazumno tvrditi da kameleon moe izvesti tako neto svojom voljom. Jasno je da je nemogue za gmizavca da odreuje izgled svoga tijela, niti da smjesti sistem u svoje tijelo koje mijenja njegov izgled. Bilo bi jednako besmisleno tvrditi da ovo stvorenje ima kontrolu nad elijama i atomima u svom tijelu, da je sposobno uiniti bilo kakvu promjenu koju poeli, i proizvesti odgovarajui pigment. Potpuno je protivrjeno i nesuvislo tvrditi da je tako izuzetna sposobnost nastala sluajno. Nijedan mehanizam u prirodi nema mo proizvesti tako savrenu vjetinu i podariti je biu kojem je potrebna. Kao i sva druga iva bia na Zemlji, Allah, d.., stvorio je takoer, i kameleone. Allah, d.., ovim primjerima prikazuje nam jedinstvenost Svoga umijea stvaranja. Allah, d.., jeste Svemogui, Mudri. Allaha hvali sve to je na nebesima i na Zemlji, i On je Silni i Mudri. Njegova je vlast i na nebesima i na Zemlji; On ivot i smrt daje i On sve moe. (El-Hadid, 1-2)
Kameleoni su jedna od najboljih samomaskirajuih ivotinja. Kao to vidimo na fotografiji gore, hladna sjena paprati privremno se odraava na toploj koi kameleona.
Lignja i hobotnica takoer mogu brzo mijenjati boju. Ponekad se ini da boja njihovim tijelom pulsira u valovima. Mnogo razliitih stvari utjee na ove promjene: ljutnja, kada ugleda hranu, strah i boja pozadine. 31 Allah, d.., stvorio je ova bia zajedno s njihovim mogunostima koje im pomau da se zatite pod morem. Allah, d.., jeste Onaj Koji sve obuhvata, Sveznajui.
Ove snjene jarebice dobar su primjer kako se kamuflaa mijenja prema godinjem dobu.
Promjena boja u skladu s okolicom

Da li iva bie koriste boju samo da se zatite od svojih neprijatelja? Sigurno, ne. Neke ivotinje, takoer, tite se od hladnoe i vruine pomou enzima koji daju boju dlakama to prekrivaju njihova tijela. Tako, naprimjer, kod ivotinja koje ive u hladnim predjelima krzno prekriva njihove noge, oi i nos, a najosjetljiviji dijelovi tijela obojeni su u crno. Crna boja krzna osigurava vie toplote za ivotinje i time im pomae da se lake zagriju, isto kao kada ljudi pokuavaju iskoristiti sunce nosei tamno obojenu odjeu zimi. Promjena boje jeste zajednika kod kopnenih ivotinja. Naprimjer, ljeti boja krzna sjeverne lisice mijenja se u bijelu jer joj je tjelesna temperatura visoka. Zimi, meutim, kada postaje hladnije, tjelesna joj temperatura pada, i osigurava joj prikladnije okruenje za laki rad en zima. Iz tog razloga krzno sjeverne lisice postaje tamnije. Zeevi, lisice i smei tvorovi koji ive na sjevernijim geografskim irinama mijenjaju boju. Imaju smeu ljeti, a bijelu zimi. Dok su u zimskim mjesecima neke ptice potpuno bijele, one na proljee uzimaju novi izgled koji odgovara boji tla i vegetacije. Boje upozorenja iva stvorenja koriste boju u razliite svrhe. Koriste ih kao znak upozorenja, i to je jedna od njenih svrha. Na stranicama koje slijede dat emo neke primjere.
Jedna od najopasnijih aba jeste aba zvana otrovna strelica. Ovaj mali vodozemac iz vrste Dendrobata u svojoj koi ima otrov poznat kao batracotoxin, za koji se vjeruje da je najai poznati otrov u ivotinjskom carstvu. Ime abe izvedeno je zbog upotrebe otrova kod odreenih amazonskih plemena. Toliko je otrovan da ih Indijanci koriste na vrhu svojih strelica kada love. 32 Boja ivotinja pomae drugim ivotinjama da prepoznaju ko je meu njima otrovan.
Pripadnici vrste Sinanceidea jesu ribe sa relativno malim i kompaktnim tijelom. Nemaju krljuti, ali su prekriveni bradaviastim izraslinama koje savreno maskiraju ribu dok se odmara na dnu i eka plijen. Ove izrasline razbijaju konture tijela zbog ega ove ribe lie na stijene. Ove se ribe esto kamufliraju tako to se zakopaju u pijesak.
33
U Junoj Americi postoji mnogo otrovnih i neotrovnih zmija koje isto imaju iv kolorit. Sve su pokrivene sa utim, crvenim i crnim prstenovima. Sve se zovu koralne zmije. Neke od njih, prave koralne zmije, smrtonosne su. Druge, nazvane lani korali, samo oponaaju otrovne. Ono to ih razlikuje jedne od drugih jeste raspored obojenih prstenova. Korist koju lane koralne zmije imaju od ove slinosti jeste to to su time zatiene od svojih neprijatelja.
34
Papilionida istie svoj crveni, antenasti osmeterium (iznad), organ koji neki leptirovi istaknu kada uju da se pribliava neprijatelj. Pokreti ovog jarko obojenog produetka plae male ptice.
35
Fulgoridae su vrste esto jarko obojenih velikih homoptera iz tropskih krajeva. Njihove glave produene su u obliku izdubljenog roga. Vrste fulgoridae na glavi imaju izraslinu slinu rogu koja oponaa otvorena usta (ukljuujui i zube) krokodila. (slika slijeva) Vjeruje se da je funkcija ovih izraslina povezana s udvaranjem. Kamuflaa fulgorida, kako vidimo na manjoj slici, zasniva se na slinosti sa korom drveta. Kada se uznemire, oni otvaraju svoja krila i pokazuju dva velika oka. Ovo iznenadi neprijatelja i daje mogunost insektu da pobjegne.
36
Neke ivotinje na odreenim dijelovima tijela koriste krzno razliitih boja kao znakove upozorenja. Naprimjer, kada sjevernoamerike antilope osjete opasnost, one upozoravaju jedna drugu svojim stranjicama. Svako bedro nosi dio bijelog krzna poduprijetog miinim diskom. U sluaju opasnosti miii se steu uzrokujui da se dugo krzno rairi u veliku rozetu koja izuzetno efikasno odbija svjetlost. Kada se miii opuste, diskovi se smjesta steu. Tako su proizvedeni jaki bijeli fleevi koje druge antilope mogu primijetiti i na kilometar udaljenosti. 37
Mujak ptice velika frigata koji ivi na otocima Galapagos, kako bi privukao enku, nadima grimiznu kesu ispod svoga kljuna. Mujaci se esto skupljaju na biljkama mangrov, na kojima e kasnije sagraditi svoja gnijezda i ekaju da enke koje lete iznad izaberu svoje partnere. Grimizna boja kese u jakom je kontrastu s crnim perjem na gornjim dijelovima tijela ptica koji imaju metalik odsjaj.
38
Ne koriste sve ivotinje boje radi kamuflae. Mujaci fazana i pauna koriste svoje obojeno perje da privuku enke. Kada paun rairi rep, otkriva se velianstven prikaz.
Zavisno od njihovog kolorita, iva bia privlae svoga partnera za reprodukciju ili da upozore ili uplae svoje neprijatelje ili rivale. Naprimjer, cvijee, kojem treba opraivanje za reprodukciju, ukraeno je svijetlim bojama i kompleksnim arama kako bi privukle insekte koji nose polen.
Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noi i dana, laa koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude, kia koju Allah sputa s neba pa tako u ivot vraa zemlju nakon mrtvila njezina - po kojoj je rasijao svakojaka iva bia, promjena vjetrova, oblaci koji izmeu neba i Zemlje lebde - doista su dokazi za one koji imaju pameti. (El-Bekara, 164)
70
Boje kod ptica

Jedna od najvanijih osobina raznobojnih ptiijih pera jeste da su one beivotna struktura. Razlog zato pero potpuno zadrava boju, ak i kad je odbaeno, jeste taj to je potpuno razvijeno pero beivotno. Bogata raznolikost boja nastala je usljed prisustva pigmenta u peru, koji je ubaen za vrijeme poetne faze u razvoju pera, ili svjetlosnih otvora koji se pojavljuju zavisno od strukturalnih osobina pera. Poto se ove formacije, koje su napravljene od tvari zvane kerotin, brzo istroe zbog djelovanja okolice, one se redovno obnavljaju. Ipak, svaki put ptice ponovo steknu svoja raznobojna pera. To je zato to pera ptica nastavljaju rasti dok potpuno ne dostignu potrebnu veliinu, svojstvenu boju i aru specifine vrste. Zbog njihove razliite strukture, pera imaju izgled slian kao izgled svjetlosti kad se ona prelomi kroz prizmu, i tada vidimo razliite boje. Boje koje se formiraju prelamanjem svjetla na ovaj nain svjetlije su i vie metalik nego boje nastale usljed pigmenta. Pera su obojena od plave do zelene i od narandaste do crvene. Generalno, zelena, plava i metalik boja kod ptica formirane su kroz odbijanje i prelamanje svjetlosti. Ipak neke boje pera potjeu od pigmenta.39 Postoje, uglavnom, tri vrste pigmenta kod ptica. To su melanin, pigment koji izaziva crnu, smeu ili tamnoutu, lipohrom, pigment koji izaziva crvenu, utu ili narandastu, i karotenoidi. Plava, zelena i neke druge jarke boje kod ptica stvorene su mikroskopskim mjehuriima u keratinu pera
Svaka vrsta ptica ima razliit kolorit. Uzrok ove razliitosti boja lei u tome to svjetlost pada na pera i u prisutnosti pigmenta zvanog keratin, a koji je u strukturi pera.
71
koji prelamaju svjetlost. Pera apsorbuju puni spektar svjetlosti, a samo odbijaju plavu, te na taj nain stvaraju plavu boju kod nekih ptica.40 Hormoni takoer imaju vanu ulogu u promjeni boja kod ptica. Razlika u boji izmeu mujaka i enke iste vrste izazvana je spolnim hormonima. Razliit kolorit i izgled pera pijetlova i kokoki, naprimjer, zavisi od hormona estrogena. Boje su ptica bitne radi njihove adaptacije svome stanitu te meusobnog prepoznavanja izmeu mujaka i enki te mujakovog udvaranja enkama za vrijeme sezone parenja. Takoer, pigmeti koji daju boju perima poboljavjau jainu pera, prikupljaju energiju to dolazi od sunca i spreavaju tetnim ultraljubiastim zrakama da dou do tijela
Ptiija su pera beivotne izrasline koje se neprekidno obnavljaju. Prilikom svakog obnavljanja iste boje ponovo se proizvode.
Naprotiv, Njegovo je sve ono to je na nebesima i na Zemlji. Njemu se sve pokorava. (El-Bekara, 116)
Leptirovi
Formiranje boja u krilima leptirova prilino je zanimljivo. Svjetlost se odbija preko ljuski krila, formira boje koje su u stvarnosti nepostojee, ali koje prikazuju izuzetnu simetriju i ljepotu. Mi samo kaemo da su boje u stvarnosti nepostojee, pitate li se zato? Leptirovi su poznati po ljepoti svojih krila koja su relativno ira od njihovog trupa. Kako su se, onda, te spektakularne are i boje nale na krilima leptirova? Leptirovi imaju par opnastih krila koja su de fakto providna. Poto su ona pokrivena ljuskama razliite debljine, providnost opnastih krila ostaje neprimjeena. Ove ljuske poveavaju aerodinamike osobine krila leptira i daju im njihovu boju. Ove ljuske, koje su tako njene da im se dodirnu otpadnu, imaju otre krajeve zakaene na krila leptirova. Na ovaj nain ljuske ostaju privrene, a da ne otpadaju. Svaka od ovih tankih ljuski koje izgledaju kao da se preklapaju poput indre na krovu prima boju preko hemijskih pigmenata ili od strukture koja prelama svjetlost koja pada na njih u duginim bo-
74
jama, kao to je to sluaj kod mjehura sapunice.41 Povrh toga, laboratorijska istraivanja pokazala su da razliite boje zavise od razliitih hemijskih tvari. Nusproizvodi boja zvani pteridin, naprimjer, stvaraju ruiastu, bijelu i utu boju, koje obino vidimo kod leptirova. Melanin, koji je veoma uobiajena tvar za bojenje, postoji u crnim takama krila. Interesantno, boja u krilima leptira nije uvijek ono to nam se ini da jest. Naprimjer, zelene ljuske u stvarnosti mjeavina su crnih i utih ljuski. Nedavna istraivanja raena na leptirovima pokazala su da su pigmenti sintetizirani u ljusci i da se enzimi neophodni za proizvodnju melanina nalaze u gornjem sloju ljuski. Tvari za bojenje nisu jedini uzrok ovih visoko nepostojanih boja kod leptirova. Struktura i poredak ljuski na krilima leptira izazivaju razliite varke svjetlosti, kao to su prelamanje, odbijanje i, na kraju, formiranje boja blistave ljepote. Naprimjer, Stilpnotio salicis leptiri imaju poluprovidne ljuske u kojima se nalaze mjehurii. Premda u njima nema tvari koje boje, svjetlost koja prolazi kroz ljuske daje im satenast izgled. Povrina ljuski na Argynnis leptirima nevjerovatno je mehka i stvara srebrenkast odsjaj. Kod nekih leptira, razliit je raspored dvaju redova ljuski to se preklapaju i stvaraju razliite, odsjaje svjetlosti izazivajui, recimo, da leptir bude plav umjesto crn ili sme. Kada ispitamo strukturu krila leptira, ak i samo ako uzmemo u obzir njihove boje, naii emo na mnogo uda. Postojanje takve izuzetne ljepote nesumnjivi je dokaz uzviene moi i beskonanog Allahovog umijea, Koji stvara sve ovo. Mora se rei da osim to su stvoreni kao ukras, boja i are na krilima leptira imaju mnoge druge vane funcije za ova stvorenja.
Uvean prikaz ljuski na krilima leptira.
75
Leptirovi
Formiranje boja u krilima leptirova prilino je zanimljivo. Svjetlost se odbija preko ljuski krila, formira boje koje su u stvarnosti nepostojee, ali koje prikazuju izuzetnu simetriju i ljepotu. Mi samo kaemo da su boje u stvarnosti nepostojee, pitate li se zato? Leptirovi su poznati po ljepoti svojih krila koja su relativno ira od njihovog trupa. Kako su se, onda, te spektakularne are i boje nale na krilima leptirova? Leptirovi imaju par opnastih krila koja su de fakto providna. Poto su ona pokrivena ljuskama razliite debljine, providnost opnastih krila ostaje neprimjeena. Ove ljuske poveavaju aerodinamike osobine krila leptira i daju im njihovu boju. Ove ljuske, koje su tako njene da im se dodirnu otpadnu, imaju otre krajeve zakaene na krila leptirova. Na ovaj nain ljuske ostaju privrene, a da ne otpadaju. Svaka od ovih tankih ljuski koje izgledaju kao da se preklapaju poput indre na krovu prima boju preko hemijskih pigmenata ili od strukture koja prelama svjetlost koja pada na njih u duginim bojama, kao to je to sluaj kod mjehura sapunice.41 Povrh toga, laboratorijska istraivanja pokazala su da razliite boje zavise od razliitih hemijskih tvari. Nusproizvodi boja zvani pteridin, naprimjer, stvaraju ruiastu, bijelu i utu boju, koje obino vidimo kod leptirova. Melanin, koji je veoma uobiajena tvar za bojenje, postoji u crnim takama krila. Interesantno, boja u krilima leptira nije uvijek ono to nam se ini da jest. Naprimjer, zelene ljuske u stvarnosti mjeavina su crnih i utih ljuski. Nedavna istraivanja raena na leptirovima pokazala su da su pigmenti sintetizirani u ljusci i da se enzimi neophodni za proizvodnju melanina nalaze u gornjem sloju ljuski. Tvari za bojenje nisu jedini uzrok ovih visoko nepostojanih boja kod leptirova. Struktura i poredak ljuski na krilima leptira izazivaju razliite varke svjetlosti, kao to su prelamanje, odbijanje i, na kraju, formiranje boja blistave ljepote. Naprimjer, Stilpnotio salicis leptiri imaju poluprovidne ljuske u kojima se nalaze mjehurii. Premda u njima nema tvari koje boje, svjetlost koja prolazi kroz ljuske daje im satenast izgled.
Veliki indonezijski leptir (lijevo) ima dvije velike take sline oima, koje koristi da uplai svoje neprijatelje. Ovo je za ovog leptira zadovoljavajua odbrana. Neke vrste kao leptir monarh, s druge strane, pribjegavaju drugim metodama. Svojim tamnonarandastim krilima sa crnim arama oni svojim neprijateljima alju upozorenje da su loeg okusa.
Povrina ljuski na Argynnis leptirima nevjerovatno je mehka i stvara srebrenkast odsjaj. Kod nekih leptira, razliit je raspored dvaju redova ljuski to se preklapaju i stvaraju razliite, odsjaje svjetlosti izazivajui, recimo, da leptir bude plav umjesto crn ili sme. Kada ispitamo strukturu krila leptira, ak i samo ako uzmemo u obzir njihove boje, naii emo na mnogo uda. Postojanje takve izuzetne ljepote nesumnjivi je dokaz uzviene moi i beskonanog Allahovog umijea, Koji stvara sve ovo. Mora se rei da osim to su stvoreni kao ukras, boja i are na krilima leptira imaju mnoge druge vane funkcije za ova stvorenja.
Lane oi leptira
Kod mnogih leptira postoje okrugle, tamno obojene are koje nas podsjeaju na oi velikog stvorenja. Ovakve oi, koje se opet sastoje od obojenih ljuski kao na krilima, olienje su najvanijeg odbrambenog mehanizma leptira. Oni, kada se odmaraju, dre svoja krila sklopljena. Ako naiu na neprijatelja ili ih se uznemiri laganim dodirom, krila se smjesta otvaraju, i velike, jarke, intenzivno obojene oi pojave se na povrini krila. Na ovaj nain poalje se odreena poruka grabljivcu.
Leptirovi na fotografiji koriste kamuflau i pomou boje i pomou ara. Allah, d.., stvorio im je na krilima motive oiju kojima ne nedostaje ni sijevanje iz oiju.
Kamuflaa leptira
Vjetina kamuflae leptira impresivna je kao i njihove lane oi. To je kao da zamaskirani leptir vidi boju grma, procijeni okolicu, analizira je, a zatim oponaa boju grma s bojama koje proizvodi u svom tijelu. Jo jedna vrsta, svjesna ukusa svojih neprijatelja, alje signale upozorenja tako to imitira boje koje bi ih odbile sugestirajui da leptir ima lo okus ili da je ak i otrovan. Nikako nije mogue da leptir sam izvede ove radnje. Ovo emo shvatiti jasnije ako navedemo sljedei primjer.
Boje leptirova na fotografiji veoma su jake. Pa, ipak, i jedni i drugi ive sigurno u harmoniji sa podlogom na kojoj se nalaze.
Pretpostavimo da pokuavate proizvesti boju u laboratoriju. Ako imate malo znanja o ovoj temi, neete biti u stanju, bez obzira kako su napredno laboratorije ili postrojenja opremljeni, postii konaan rezultat onakav kakav elite. Zatim razmislite o pokuaju da postignete kvalitetu boje kao to je ona kod leptira, koji, razvijajui jednake boje i are kao okolica, postaje skoro nevidljiv. Neete biti u stanju proizvesti samo jednu znaajniju boju. Trenutna je situacija takva da bi sigurno bio nenauni i iracionalni pristup tvrditi da je ovaj velianstveni sistem kod leptira nastao sluajno bez svjesnog naina dizajniranja. Ako negdje postoji dizajn, tu je sigurno i dizajner. Besprijekorno stvaranje Zemlje pripada Allahu, d., Milostivom. Ljudi obdareni razumom duni su razmiljati o Allahovom svojstvu stvaranja do u detalj. U suri EnNahl(Pela) Allah kae: On ini da se koristite i svim onim raznobojnim to vam na Zemlji stvara to je, doista, dokaz onima koji pouku primaju. (En-Nahl, 13)
Crne take koje upijaju svjetlost

Kod nekih leptira, posebno na dijelovima njihovih krila koji su blizu tijela, postoje velike, tamne obojene take sastavljene od ljuski. Ove take, simetrino postavljene na oba krila, imaju kod leptira veoma vanu funkciju.
Smea boja i take pod krilima plavog morfoleptira osiguravaju odlinu kamuflau za skrivanje u grmu. Leptirovi tako mogu odjednom postati nevidljivi u grmlju.
Leptiri upotrebljavaju te take kako bi dosegli tjelesnu temperaturu koja im je potrebna da lete. Kako oni ovo rade? Ljuskice imaju osobine mijenjanja topline ka minimalnom ili maksimalnom nivou, zavisno od njihove boje. Svi smo vidjeli leptire kako pod suncem otvaraju i zatvaraju svoja krila kao da pokuavaju nai odreeni ugao. Crne take u njihovim krilima pomau ovim leptirima koji ovakvim pokretima pokuavaju privui sunevo svjetlo. Leptir koji treba zagrijati svoje tijelo otvara i zatvara svoja krila tako da suneva svjetlost direktno pada na ove take, i time zagrijava tijelo. Leptiri koji ive na otvorenoj povrini izloenoj suncu imaju svjetlije boje, dok oni koji ive u umovitim predjelima imaju tamnije boje. Neke vrste leptira iz porodice Lepidoptera nemaju ljuskica na svojim krilima, ne mogu odbijati svjetlost, i tako su neuoljivi. Premda je mogue vidjeti te leptire dok lete, gotovo je nemogue pronai ih kada negdje slete. Ovo leptirima daje savrenu zatitu. Kao i sva ostala stvorenja, i oni su, takoer, stvoreni sa sistemom koji moe udovoljiti njihovim potrebama. tavie, sve su ovo meuzavisni sitemi u kojima jedan ne moe postojati bez drugog. Kao i sva druga stvorenja u svemiru, Allah, d.., stvorio je, takoer, leptire sa svim detaljima koje posjeduju i obdario ih svim sistemima koji su im potrebni.
80
ALLAHOVO UMIJEE BOJA
Boje ispod povrine mora

ivot ispod povrine mora veoma je razliit od onoga na kopnu. Sve mogunosti morskih stvorenja organizirane su na takav nain da im omogue da na najlaki mogui nain ive pod vodom. Ljudi ne mogu vidjeti pod vodom tako dobro kao ribe zato to ljudsko oko nema svojstvo koje bi mu dozvolilo da ima jasan pogled pod vodom. Ljudsko oko nema sistem lea kakav imaju ribe, i nije sferino i tvrdoliko kao kod ribe, i zato ovjek pod vodom nema jasan pogled kao to ga imaju ribe. Ne moe precizno, kao riba, utvrditi udaljenost u prividno umanjenoj slici usljed prelamanja i ne moe procijeniti isto prelamanje svjetla u vodi. Allah, d.., stvorio je svako ivo bie s najpodesnijim osobinama za okolicu u kojoj ono obitava. Stvorenja koja ive pod morem ine samo mali dio primjera Allahovog umijea stvaranja. Allah, d.., nema sudruga u stvaranju i sve je pod Njegovom kontrolom. nema boga osim Allaha. A Allah je, doista, silan i Trinidadske ribice jedna su od najraznobojnimudar. (Ali Imran, 62)
jih stvorenja dubina. Ove ribe koje ive stotine metara ispod nivoa mora pokazuju sve Allahovo umijee boja. Allah, d.., jeste, takoer, Vladar mora
kamp se neometano kree preko povrine morske sase. Neprimjetnost ovog malog ljuskara jeste izuzetna jer kod najprovidnijih ivotinja neki glavni dijelovi tijela ostaju nevidljivi. Naprimjer, veina njih nije u stanju sakriti svoje probavne sisteme i hranu koja je u njima. Kod nekih vrsta samo su rep i dio klijeta obojeni. Ovi mali detalji boje korisni su kod omoguavanja kampu da nestane kontrast izmeu nevidljivih dijelova i raznobojnih detalja koji su tako izraeni da potencijalni predatori privueni samo detaljima i nisu u stanju opaziti ukupnu figuru ivotinjice.
42
Iznad je koral. Milijarde korala nalaze se zajedno. Oni se posebnim izluevinama kombinuju jedan s drugim i formiraju krenjaki skelet. Na ovom skeletu oni lue obojene supstance: crvenu, roza, a ponekad crnu ili bijelu.
U dubinama mora, poevi od 200 metara ispod povrine mora, nema nikakve svjetlosti. Meutim, kada doemo do dna mora koje je ak dublje nego to je Mt. Everest, mi ulazimo u raznobojni svijet. Ova sasina riba-klaun koja ivi meu sasom, fotografija gore, takoer, pripada ovom svijetu.
Morska punica(Nudibranches) jedna je od najzanimljivijih ivotinja svijeta pod vodom. Sa svojim zanimljivim dizajnom i izuzetnim bojama, ove ivotinje su vrsta punjaka bez ljuske. Na slici iznad nalaze se primjeri nekoliko ovih vrsta. Ova stvorenja koja imaju mehka tijela zatiena su jakim otrovom. Njihove jake boje upozoravaju grabljivce da su otrovni. Otrov dobijaju iz biljaka koje jedu.44
Paukoliki rakovi naroito se razlikuju po veliini i obliku. Oni se kreu od gigantskog japanskog raka pauka ija duina noga iznosi jedan metar do minijaturnih koralnih vrsta koje vidimo iznad. Njihove se are izuzetno dobro stapaju s proaranom teksturom njihovih domaina. Pripadnici vrste Sinanceidea jesu ribe s relativno malim i kompaktnim tijelom. Nemaju krljuti, a umjesto njih koa im je prekrivena s bradaviastim izraslinama koje savreno maskiraju ribu dok se odmaraju na dnu mora ekajui na svoj plijen.
Jedan od najinteresantnijih i najkorisnijih osobina mekuaca je tzv plat, tkivo koje prekriva njihova tijela i formira drugu ljusku. Kako se vidi na fotografiji, plat polahko prekriva ljusku i prekida hromatsku jednolinost koja bi mogla odati prisustvo ivotinje. 45 Tijelo morskog konjica (lijevo) prekriveno je ploastim kosturom. Oni nisu dobri plivai i zato ive drei se za koral. Poto mogu brzo mijenjati boju, lahko se zatite od svojjh neprijatelja.
Riba-lav ivi na dnu u toplim i tropskim morima i nikad ne izlazi na otvoreno more. Oni su mesojedi i hrane se manjim ribama. Duge lepezaste prsne peraje imaju odlian zastraujui efekat prema njenim neprijateljima, a crvene i bijele pruge onemoguavaju njihovom plijenu da ih vidi meu koralima. 46 Riba- lav ima veoma raznobojan izgled, ali lahko moe postati nevidljiva meu koralima, koji su takoer veoma raznobojni.
lanovi vrste Soleidea kao to su riba list i riba romb prilino su dobri imitatori. Njihova bentika (o.p. ive na dnu) priroda prisiljava ih da oponaaju podlogu koliko god je mogue. Riba krokodil (desno) koristi svoju boju kako bi se sakrila od grabeljivaca.47
Hobotnica, fotografirana nou, ini se veom jer joj koa bljeti. Ova zelena boja to se prelijeva moe se jedino vidjeti nou. 48 Neke vrste mogu postati identine s uzorcima otvorenog mora.
Krinoidi (slika lijevo) jesu morski tulipani u obliku ljiljana. Oni imaju duge, tanke, cvjetolike iljaste krakove. Na njima se nalazi otrovna sluz. Oni apsorbuju kiseonik u vodi preko svojih krakova filtrirajui je.49
Rai bogomoljka (slika gore) samo je jedno od stvorenja koja imaju zanimljiv izgled i jarke boje. Njegove isturene oi spadaju meu najkomplikovanije oi na svijetu. Ispod je obojeni rai koji ivi meu otrovnim morskim jeevima.50
Na nebesima i na Zemlji, zaista, postoje dokazi za one koji vjeruju. Stvaranje vas i ivotinja koje je razasuo dokazi su za ljude koji su vrsto uvjereni i smjena noi i dana i kia, koju Allah s neba sputa da pomou nje zemlju, nakon mrtvila njezina, oivi i promjena vjetrova - dokazi su za ljude koji imaju pameti. To su Allahovi dokazi koje ti kao istinu navodimo pa u koje e, ako ne u Allahove rijei i dokaze Njegove, oni vjerovati? (Al-gathiya: 3-6)
90
Boje ispod povrine mora

ivot ispod povrine mora veoma je razliit od onoga na kopnu. Sve mogunosti morskih stvorenja organizirane su na takav nain da im omogue da na najlaki mogui nain ive pod vodom. Ljudi ne mogu vidjeti pod vodom tako dobro kao ribe zato to ljudsko oko nema svojstvo koje bi mu dozvolilo da ima jasan pogled pod vodom. Ljudsko oko nema sistem lea kakav imaju ribe, i nije sferino i tvrdoliko kao kod ribe, i zato ovjek pod vodom nema jasan pogled kao to ga imaju ribe. Ne moe precizno, kao riba, utvrditi udaljenost u prividno umanjenoj slici usljed prelamanja i ne moe procijeniti isto prelamanje svjetla u vodi. Allah, d.., stvorio je svako ivo bie s najpodesnijim osobinama za okolicu u kojoj ono obitava. Stvorenja koja ive pod morem ine samo mali dio primjera Allahovog umijea stvaranja. Allah, d.., nema sudruga u stvaranju i sve je po Njegovom kontrolom. nema boga osim Allaha. A Allah je, doista, silan i mudar. (Ali Imran, 62)
92
Stvaranje boja u biljkama

Ako neko ne razmilja, ne moe vidjeti udesne osobine ivih bia oko sebe. Sve dok neko ne misli o tome kako leptir pomou svojih opnastih krila leti, kako cvijee koje vidi ima takvu raznolikost boja, kako vrhovi grana drvea visokih stotine metara ostaju zelene, ne moe shvatiti suptilnost ovoga. ak ni izuzetno umijee kod biljaka moda nee zaplijeniti neiju panju. Kako otkrivamo kroz ovu knjigu, savreno umijee jasno se vidi u svim ivim biima od insekata do ptica, od biljaka do morskih stvorenja. Oito je da ovo umijee pripada Allahu, d., Stvoritelju svih ivih bia. Razmislimo o biljkama, vou, cvijeu i drveu. Biljke, svaka ima razliite boje, miris i okus, dokaz su Allahovog umijea stvaranja. Svaka biljka koju vidite okolo ili znate za nju iz knjiga ima boje ili are koje su svojstvene samo njenoj vrsti. Reproduktivni su procesi svake od njih razliiti, razliit je i odnos nektara u njima, i njihovi su mirisi drugaiji. Razmislimo o ruama. One su crvene, bijele, narandaste, roza, bijele po rubovima, dvobojne,
Isprekidane i pune bijele krivulje pokazuju approcjenjena stopa apsorpcije svjeta hlorofila sorpciju spektra od hlorofila a i hlorofila b. Crna krivulja na vrhu prikazuje uinkovitost razliitih valnih duina svjetlosti prlikom procesa fotosinteze. Slika pokazuje koliko je usko povezana kombinovana apsorpcija spektra hlorofila a i b i radnog spektra fotosinteze.51
radni spektar fotosinteze
80 60
koliina fotosinteze
40 100 20 80 60 40 20 0 400
hlorofill a hlorofil b
500
600
Valna duina
700
93
Hlorofil je glavna supstanca koja proizvodi zelenu boju u biljkama. Allah, d.., uinio je ovu tvar nainom za prehranu biljaka i hranom za sva druga iva bia.
pa ak ima i rua boje kao valovi. Sigurno, za ovjeka koji vidi sve ovo bila bi velika sljepoa ako ne osjeti divljenje i ne opazi beskonanu mo Allaha, d.., Koji je Stvoritelj svog cvijea. U Kuranu, Allah, d.., obraa se onima koji ne uspiju shvatiti dokaze stvaranja koje vide: A koliko ima znamenja na nebesima i na Zemlji pored kojih prolaze, od kojih oni glave okreu! Veina ovih ne vjeruje u Allaha, nego druge Njemu ravnim smatraju. (Jusuf: 105-106)
Svugdje na svijetu iste vrste cvijea imaju iste boje i are koje su svojstvene samo njihovoj vrsti i te se stvari rijetko mijenjanju.
95
Da li ste ikada pomislili zato su bljke zelene?

Kao to je oito, zelena i nijanse zelene jesu boje koje preovladavaju biljnim svijetom. Hlorofil je glavna supstanaca koja proizvodi zelenu boju. Hlorofil, veoma bitna tvar, jeste pigment sadran u hloroplastima rasprenim unutar citoplazme biljne elije. Ovi pigmenti lahko apsorbuju svjetlost sa Sunca, ali samo odbijaju zelenu boju. Osim bojenja listova u zeleno, ova osobina, takoer, prouzrokuje ispunjenje vanog procesa nazvanog fotosinteza. Kod fotosinteze, biljke koriste svjetlost koja predstavlja kombinaciju razliitih boja. Jedna od najvanijih osobina boja u sunevoj svjetlosti jeste ta da su njihovi nivoi energije razliiti jedan od drugog. Ovaj asortiman boja zvani spektar, koji dobijemo prelamanjem svjetlosti kroz prizmu, naprimjer, ima ute i crvene tonove na jednoj i plave i ljubiaste na drugoj strani. Boje s viim nivoom energije jesu one boje kod plavog kraja spektra. Razlika energetskih nivoa meu bojama veoma je bitna za biljke zato to one trebaju velike koliine energije za fotosintezu. Zato, za vrijeme vrenja fotosinteze, biljke apsorbuju one zrake s viim nivoom energije prema ultraljubiastom kraju spektra. (op. prev., ljubiasta i plava, kao i boje koje idu prema infracrvenom kraju spectra, crvena, narandasta i uta.) Listovi obavljaju ove procese preko hlorofila, pigmenta kojeg ima u hloroplastima.52 Da bi biljka vrila fotosintezu, energetski nivo estica svjetlosti koji se apsorbira mora biti adekvatan. Proces fotosinteze poinje kada biljka, pomou energije koju dobija od estica svjetlosti, razbija molekule vode na molekule kiseonika i vodika. Vodik reaguje s ugljikom u ugljendioksidu da bi se formirao sok biljke koji joj je neophodan da bi preivjela. Drugim rijeima, biljka proizvodi svoju vlastitu hranu. Neiskoriteni kiseonik, s druge strane, isputa se u vazduh. Veina kiseonika iz atmosfere koji udiemo proizvedena je na taj nain. Kao rezultat procesa fotosinteze u biljkama nastaju ugljikohidrati, jedan od glavnih izvora hrane za druga iva bia. Tvari proizvedene procesom fotosinteze od izuzetnog su znaaja za same biljke kao i za ivotinje i ljude jer su biljke glavni izvor hrane za sva iva bia na Zemlji. Kao to smo vidjeli, osim davanja estetskog izgleda, zelena boja biljaka od izuzetne je vanosti za opstanak biljaka i drugih ivih bia. Allah, d.., uinio je da hlorofil bude tvar koja je odgovorna za ishranu biljaka i izdravanje drugih ivih bia.
To vam je Allah, Gospodar va, nema drugog boga osim Njega, Stvoritelja svega, zato Njemu robujte, On nad svim bdije! (Al-An'am-102)
To je Allahovo djelo, a pokaite mi ta su drugi mimo Njega stvorili? Nita! Mnogoboci su u pravoj zabludi. (Lukman, 11)
Nebesa je, vidite ih, bez stupova stvorio, a po Zemlji planine nepomine razbacao, da vas ne trese, i po njoj ivotinje svih vrsta razasuo. Mi s neba kiu sputamo i inimo da po njoj niu svakovrsne plemenite biljke. (Lukman, 10)
Duge u kojima se spektar moe vidjeti kao ureen niz boja zapravo su samo iluzija. Duge se formiraju prelamanjem svjetlosti kroz kapljicu kie.
U prirodi postoji raznolikost boja koje se mijenjaju tokom godinjih doba. Planine, drvee, jezera, rijeke, ukratko, sva priroda dokaz je neusporedivog Allahovog umijea boja
Sve voe i povre koje vidite na slici, koje ima razliite oblike i boje, raste u istom tlu i uzima istu vodu. Ipak, svaka vrsta od njih ima boju okus i miris koji su samo njoj svojstveni. Allah je stvorio jedinstvenom svaku od njih i podario nam ih.
Teme koje evolucija ne moe objasniti: harmonija i simetrija
106
a Zemlji koju nastanjujemo i u univerzumu u kojem se Zemlja nalazi vlada velika harmonija. ak i gledajui kroz prozor mi vidimo mnogo primjera ovoga sklada. U oblacima, na nebu, drve-
u, cvijeu, ivotinjama i slinim primjerima, savren red i simetrija jesu oiti.Kada pogledamo prirodu, vidimo da svaka biljka i svaka ivotinja imaju svoje odreene boje i are svojstvene samo njihovoj vrsti. Nadalje, svaka od ovih boja i ara imaju razliita znaenja za iva bia, kao to su npr. poziv na parenje, izraavanje agresije, upozorenje na opasnost i mnogi drugi pojmovi kao ovi koji dobijaju znaenje meu ivotinjama, formirajui percepciju boja i ara. Teorija evolucije koja smatra da je sve nastalo sluajnim podudaranjem dola je do mrtve take zbog perfekcije, razliitosti boja i harmonije prikazane u prirodi. Charles Darwin, osniva teorije evolucije u obliku kakva je ona danas, takoer je morao priznati situaciju s kojom se suoio zbog dizajna prisutnom u ivim biima. Darwin je izjavio da nije mogao razumjeti zato boje kod ivih stvorenja imaju odreena znaenja. Moja tegoba je zato su gusjenice ponekad tako lijepo i umjetniki obojene? Budui da su mnoge od njih obojene da izbjegnu opasnost, teko mogu pripisati njihove jarke boje u drugim sluajevima do pukim fizikim stanjima. Ako neko moe prigovoriti mujacima leptira to su lijepi kod spolne selekcije i pitati zato oni nisu lijepi isto kao njihove gusjenice, ta biste odgovorili? Ne bih mogao odgovoriti osim da ostanem pri svojoj tvrdnji.55 Charles Darwin ponovo iznosi svoj konflikt u koji je doao sa svojom
teorijom: Potujem sluajeve jarko obojenih, inkubirajuih mujaka riba, i brilijantnih leptirova enki samo ukoliko pokazuju da jedan spol moe biti brilijantan bez ikakvog nepotrebnog prenosa ljepote na drugi spol. Naime, ja u ovim sluajevima ne mogu pretpostaviti da je ljepota kod drugog spola zadrana selekcijom.56 Sigurno je nemogue da boje, red i simetrija u prirodi nastanu prirodnom selekcijom. Na ovoj taci bilo bi korisno ispitati koncept prirodne selekcije iznesene kod Darwinove teorije evolucije. Kao to je dobro poznato, prirodni
107
odabir jedan je od zamiljenih mehanizama teorije evolucije. Ona smatra da e oni koji su bolje pripremljeni za okolicu preivjeti, dok e oni koji su slabi i nepripremljeni za uvjete okolice biti eliminisani. Prema tvrdnjama evolucionista, korisna promjena deava se preko sluajnih mutacija kod nekih pripadnika vrste. To stvorenje izmeu svih ostalih njegove vrste izdvojeno je mehanizmom preivljavanja najsposobnijih. Na taj nain sluajna mutacija u veim koliinama prebaena je generacijama koje dolaze. Jasno je da nije mogue da boje, are i simetrija u arama ivih bia nastanu kroz takve mehanizme. To je vie nego oito. Iako je on osniva teorije, Darwin lino morao je priznati da zamiljeni mehanizam prirodnog odabira nije bio u stanju formirati takav red. Takoer, britanski arheolog J. Hawkes u svom lanku Devet tantalizirajuih misterija prirode objavljenom u asopisu New York Times ispituje besmislenost prirodne selekcije: Mislim da je teko povjerovati da je ekstravagantni sjaj ptica, riba, cvijea i drugih oblika ivota nastao samo pomou prirodne selekcije. Nalazim da je nemogue da je i ljudska svijest proizvod toga. Ljudski je mozak instrument koji je stvorio sve vrijednosti civilizacije, koji je sluio Sokrata , Shakespearea, Rembrandta i Einsteina. Kako je takav instrument mogao nastati borbom za opstanak izmeu lovaca i divljai u pleistocenskoj divljini?57 Kako shvatamo iz ovih priznanja evolucionista, oni priznaju da je ova teorija u krizi. Nerazumno je braniti ideju da je
108
elija, navodno, nastala sluajno kao rezultat munja i kia na Zemlji i da se vremenom pretvorila u multiobojeno ivo bie. Pretpostavimo da naunici uzmu samo jednu eliju, recimo, bakterije, osiguraju najpogodnije uvjete u laboratoriji, upotrijebe svu potrebnu opremu, utroe napore da ta elija evoluira preko milion godina (iako to nije mogue, ali pretpostavimo da jest). ta bi se dogodilo na kraju? Da li bi bakteriju ikad transformirali u pauna sa svojim blistavim bojama ili u leoparda sa savrenim arama na koi ili u ruu s crvenim barunastim laticama? Inteligentni ljudi, naravno, ne bi nikad ni pomislili takvo neto, a kamoli takvo neto tvrdili. Ipak, ovo je ba ono to tvrdi teorija evolucije.
Boja vodi evoluciju u slijepu ulicu

Provjerimo pomou primjera nemogunost da prirodnim odabirom nastanu boje ivih bia i sistemi transformacije boja. Uzmimo kameleona kao primjer. Kameleoni su ivotinje sposobne da se prilagode boji okolice i da promijene boju prema svom okruenju. Dok se odmaraju na zelenom listu, oni prihvataju zelenu boju, dok se kreu po smeoj grani, njihova koa postaje smea za kratko vrijeme. Razmislimo zajedno kako se odvija ovaj proces promjene boje. ivo bie mijenja svoju boju kao rezultat visoko sloenih procesa koji se odvijaju u njegovom tijelu. Za ovjeka je nemogue da bilo koju svoju boju ili boju drugog ivog bia zamijeni bojom drugog ivog bia, zato jer ljudsko tijelo nije opremljeno za tu operaciju odgovarajuim sistemom. Nije mogue za ovjeka ni da samostalno razvije takav sistem jer to nije dio opreme koji se moe razviti i instalirati. Ukratko, za ivo bie koje bi moglo mijenjati svoju boju imperativ je da nastane s mehanizmom mijenjanja boje. Razmislimo o prvom kameleonu na Zemlji. ta bi se desilo da to stvorenje nije imalo osobinu mijenjanja boje? Prvo, kameleon bi bio lahak plijen jer se nije u stanju sakriti. Osim toga, poto bi bio lahko uoljiv, lov bi bio teak za njega. Ovo bi na kraju dovelo do toga da kameleon, lien svakog drugog odbrambenog mehanizma umre ili gladuje, i nakon nekog vremena izumre. Ipak, danas postojanje kameleona u svijetu jasno dokazuje da se takav dogaaj nikad nije desio. Kameleoni, tako, od prvog momenta kada su se pojavili na Zemlji posjeduju ovaj savreni sistem. Evolucionisti tvrde da su kameleoni vremenom razvili ovakav sistem. Ovom tvrdnjom neka bi nam pitanja mogla pasti na pamet: Zato su kameloni odabrali da
Allah, d.., jeste Onaj Koji odreuje boju svih ivih bia u prirodi.
110
razviju tako sloen sistem umjesto lakih odbrambenih mehanizama?; Zato su odabrali mijenjanje boje kad postoji toliko vrsta odbrambenih mehanizama.; Kako se takav sistem, imajui u vidu sve hemijske procese potrebne za mijenjanje boje, razvio kod kameleona?; Da li je mogue za gmizavca da razmilja o takvim mehanizmima i onda razvije potrebne sisteme u svom tijelu?; Da li je mogue za gmizavca da u DNK koja se nalazi u njegovim elijama ifrira informaciju potrebnu za promjenu boje? To je, bez ikakve sumnje, nemogue. Zakljuak koji bismo izvukli iz odgovora na ova ve navedena pitanja moe biti samo jedan: Za ivo bie nemogue je razviti tako sloen sistem koji omoguuje vlastito mijenjanje boja. Ne samo sistemi promjene boja, nego i raz-
Kameleoni su stvorenja koja mogu brzo mijenati boju u zavisnosti od njihovog okruenja. Jasno je da nije mogue da kameleon napravi sistem koji je tako sloen kao to je to mijenjanje boje u elijama tijela u kratkom vremenu. Taj sistem koji nalazimo u kameleonima proizvod je nenadmanog stvaranja, a to stvaranje pripada Allahu, d.., Mudrom.
nolikost boja i ara kod ivih bia zasluuju panju. Nemogue je da su ive boje papagaja, raznolike boje riba, simetrija krila leptira, fascinirajue are cvjetova i boje drugih ivih bia nastale samostalno. Tako su savrene are, boje i oblici koji slue vanoj svrsi u ivotima ivih bia jasan dokaz Allahovog stvaranja. Oito je da postoji superioran dizajn kod stvaranja boja oko nas. Objasnimo ovo sljedeim primjerom. Pretpostavimo da mi dizajniramo proizvod koji se sastoji od kvadrata. ak i da nacrtamo samo jedan od njih, moramo napraviti mali proraun i biti sigurni da su sve etiri strane paralelne i jednake i da svaki ugao kvadrata ima 90 stepeni. Mi moemo nacrtati kvadrat samo nakon to obavimo odreene proraune i podeavanja. Kao to vidimo, crtanje samo jednog kvadrata zahtijeva odreeno znanje i vjetinu. Primijenimo isto rezonovanje na iva bia oko nas i prouimo ih. U i-
111
vim biima vlada savreni sklad, red i plan. Osoba koja cijeni neophodnost znanja i vjetine kod crtanja obinog kvadrata, odmah e shvatiti da su red, harmonija, boja i dizajn u svemiru, takoer, proizvod beskonanog znanja i vjetine. Zato ne postoji razuman ili nauan temelj za tvrdnju da je takav sistem nastao sluajno. Allah, d., Svemogui, stvorio je cijeli univerzum. Allah, d.., jeste Onaj Koji svemu daje oblik, On stvara najljepe.
I ljudi i ivotinja i stoke ima, isto tako, razliitih vrsta, a Allaha, d.., boje se od robova Njegovih - ueni. Allah je, doista, silan, i On prata. (Fatir, 28)
Allah daje boje i are ovim insektima.
112
Simetrija u prirodi ne moe nastati sluajno

Jedna od najvanijih injenica kod stvaranja harmonije jeste simetrija. iva bia imaju simetrinu strukturu. Sve to vidimo u prirodi, npr. sjeme, voe ili listove koje ispitujemo, pokazat e nam simetriju u svojoj strukturi. Pogledajmo biljku s listovima. Oni su spiralno razmjeteni oko tijela biljke. Ovo je jedan od tipova simetrije. Slino tome, primijetan red vlada u razmjetaju sjemena u itu i dizajnu ila na listu. Krila leptira jo su jedan primjer simetrije u prirodi. I na jednom i na drugom krilu isti su uzorci i iste nijanse boja. ara na jednom krilu takoer se nalazi na potpuno istom mjestu kod drugog krila. Moemo vidjeti mnogo primjera simetrije oko nas, a neke od njih naveli smo u prethodnom tekstu. Najvanija stvar jeste to da iz datih primjera postoji jedan zajedniki zakljuak. To je da postoji nenadmaan red, ili, da budemo precizniji, velianstveno umijee koje je prikazano na ivim biima. Jedan od najveih dokaza jeste injenica da taj suptilni red i umijee ili pak svemir nisu nastali sluajno. U svojoj knjizi Teorija evolucije i pobonost, prof. Cemal Yildirim, iako je i sam evolucionist, kae: Daleko sam od uvjerenja da ovaj red pripiem ivim biima, za koje se ini da imaju posebnu svrhu. 58 Allah, d.., stvorio je sve u svemiru unutar vieg reda. Allah, d.., ima vlast nad svim stvarima. A va Bog jedan je Bog! Nema boga osim Njega Milostivog, Samilosnog. Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noi i dana, laa koja morem plovi s korisnim teretom za ljude, kia koju Allah sputa s neba pa tako u ivot vraa zemlju nakon mrtvila njezina po kojoj je rasijao svakojaka iva bia, promjena vjetrova, oblaci koji izmeu neba i Zemlje lebde doista su dokaz za one koji imaju pameti. (El-Bekara, 163-164)
Postoji savrena simetrija u prirodi koja nikako nije mogla nastati sluajno.
Zakljuak
116
ada mudra i savjesna osoba pogleda okolo, smjesta e vidjeti djela stvaranja. To je tako jer je Allah, d.., stvorio sve za nas da bis-
mo Ga spoznali i razmislili o onome to je stvorio. Za osobu koja je razvila ovakav nain razmiljanja bilo bi potpuno iracionalno tvrditi da je delikatna ravnotea koja ini ivot nastala sluajno. U ukupnom procesu, za svaki meuzavisni radni djeli koji formira ovaj red ima izuzetno vanu ulogu. Boje ivih bia, tema ove knjige, jedna je od najvanijih komponenti reda u svemiru. Kao to smo vidjeli u primjerima datim dosad, boje, are, take, pa ak i linije na stvorenjima u prirodi imaju znaenje. Boje koje se nekad koriste kao znaci komunikacije, nekad kao upozorenje grabljivcima, od kljune su vanosti za iva bia. Ta je vanost tolika da su svjetlost ili tama nijansi boja tog stvorenja pa ak i pravac njegovih linija posebno utvreni. Budni posmatra odmah e vidjeti da su, ne samo iva bia nego i sve ostalo u prirodi ba onakvi kakvi trebaju biti. Svako stvorenje je na, za njega, najprikladnijem mjestu. tavie, on e shvatiti da je sve dato da slui ovjeku. Plava, osvjeavajua boja neba, ivopisni izgled cvijea, drvee u vedrozelenoj boji, panjaci, mjesec koji sjaji u mrkloj tami, zvijezde i sve ljepote koje ne moemo nabrojati - manifestacija su Allahovog umijea. Allah je stvorio svijet i svemu je, u tom pogledu, besprijekorno dao, ili nije dao, boju. Allah ima vlast nad svim stvarima. On je Najmoniji, Svemogui. To vam je Allah, Gospodar na, nema drugog boga osim Njega, Stvoritelja svega. Zato se Njemu klanjajte. On nad svim bdije. (El-Enam, 102)
Simetrija i red koji primjeujemo kod riba (na fotografiji) sigurno su remek-djelo Stvoritelja. Taj je Stvoritelj Allah, Svemogui.
Nakon svih tema pokrivenih u ovoj knjizi ta drugo ostaje onome ko je shvatio mo i nenadmano umijee Allahovo nego da se vrati Pravom vlasniku svih ovih ljepota i vodi ivot kojim e stei Njegovo zadovoljstvo.
Tajna pozadina materije
120
Tajna pozadina materije

Od momenta kada ovjek doe na ovaj svijet, on je podloan stalnoj indoktrinaciji drutva. Dio ove indoktrinacije, mogue glavni dio nje, smatra da je realnost sve ono to se moe dodirnuti rukom i vidjeti okom. Takvo razmiljanje, koje je prilino utjecajno u drutvu, prenosi se bez ikakvog propitivanja s jedne generacije na drugu. Momenat e razmiljanja, bez utjecaja ikakve indoktrinacije ipak dovesti do toga da se uvidi zapanjujua injenica. Od momenta kada su nastale, sve stvari koje nas okruuju jednostavno su ono to nam naa osjetila kau. Svijet, ljudi, ivotinje, cvijee, boje cvjetova, miris, okus, planete, zvijezde, planine, kamenje, graevine i svemir. Ukratko, sve stvari trenutna su percepcija naih ula. Da bismo dalje razjasnili ovu temu, bilo bi od velike pomoi da razgovaramo o naim ulima, agentima koji nam dostavljaju informacije o vanjskom svijetu. Naa percepcija vida, sluha, okusa i dodira, sve one funkcioniu na slian nain. Zamisli okusa, mirisa, zvuka, vida i vrstoe koje primamo od objekata za koje pretpostavljamo da postoje u vanjskom svijetu sve su prenesene neuronima do nadlenih centara u mozgu. Dakle, ono to mozak prima jesu ivani impulsi. Naprimjer, za vrijeme procesa gledanja, svjetlosne estice (fotoni) koje putuju od objekta do oiju prolaze kroz leu na prednjem dijelu oka. Tu se svjetlost lomi i izokrenuta pada na mrenjau na zadnjem dijelu oka. ivani impuls nastao u mrenjai, nakon serija procesa, opaa se kao slika u centru za vid u mozgu. I mi, u dijelu mozga zvanom centar za vid koji zauzima samo nekoliko kubnih centimetara, opaamo boju, blistavi svijet koji ima dubinu, visinu i daljinu. Slian sistem postoji i u svim ostalim ulima. Okus, naprimjer, specijalnim se elijama u ustima i na jeziku preobraava u ivani impuls i prenosi do odgovarajueg centra u mozgu. Ovaj primjer dodatno e razjasniti ovu temu. Zamislimo trenutak kada pijete limunadu iz ae. Hladnoa i vrstoa ae koju drite specijalnim se elijama preobraava u ivane impulse pod vaom koom i prenosi se do
121
mozga. U isto vrijeme, miris limunade, slatki okus koji osjeate kada pijuckate i uta boja koju vidite kada gledate u au, sve to prenosi se do mozga kao ivani impuls. Zvuk koji ujete kada stavite au na sto na slian nain je opaen vaim uhom i prenesen do mozga kao elektrini signal. Centri ula u mozgu, koji su sutinski razliiti, sada rade u kooperaciji jedan s drugim, interpretirajui sva opaanja. Kako rezultat te interpretacije, vi pretpostavljate da pijete au limunade. Drugim rijeima, sve zauzima mjesto u osjetilnim centrima mozga dok vi mislite da su ta opaanja stvarna. Meutim, na ovoj taki jednostavno ste nasamareni jer nemate dokaz prihvatiti da to to opaate u vaem mozgu ima materijalnu povezanost s onim izvan vae lobanje. Predmet koji smo objasnili dosad, danas je oit i dokazan od nauke. Svaki e vam naunik rei da taj sistem radi i da je svijet u kojem mislimo da ivimo u stvarnosti skup opaaja. Engleski fiziar John Gribbin smatra da odnos interpretacija mozga ini da su naa ula kao interpretacija stimulansa koji dolaze iz vanjskog svijeta kao to je drvo u vrtu. On hoe rei da na mozak opaa stimulativne poticaje koji se filtriraju kroz naa ula i da je samo drvo stimulans. On tada pita: Pa, ta je stvarno? Drvo koje je formirano u naim ulima ili drvo u vrtu?59 Bez sumnje, ovo je stvarnost koja zahtijeva duboko razmiljanje. Sve dosad, bilo je potpuno mogue da pretpostavite da sve to vidite u vanjskom svijetu ima svoju apsolutnu relanost. Ipak, kao to nauka takoer potvruje, nema naina da dokaete da objekti imaju materijalnu povezanost s vanjskim svijetom. Tema, ovdje ukratko objanjena, jedna je od najvanijih to vam se moe u ivotu ostvariti.
Milioni boja u mjestu mrklog mraka

Kada duboko razmislimo o ovome, mi nailazimo na sasvim zapanjujua pitanja. Mozak, u kojem su smjeteni nai centri, samo je komad mesa teak 1400 grama. A lobanja, skup kostiju, titi ovaj komad mesa. Radi se o takvoj zatiti da nikakvo svjetlo, buka ili miris bilo kakve vrsta ne moe proi kroz
122
nju. Unutar lobanje nalazi se mrkli mrak i mozak je potpuno izolovan od bilo kakvog svjetla i mirisa. Meutim, u ovom mranom prostoru mi opaamo raznobojni svijet s milionima razliitih okusa mirisa i glasova. Kako se to dogaa? Kako osjeate svjetlost u mrklom mraku? Kako osjeate miris u mjestu koje je potpuno izolovano od bilo kakvog mirisa? Umjesto toga, kako osjeate druge osjeaje? Ko stvara sve ove osjete za vas? Ustvari, svakog trenutka dogaa se udo. Kao to smo spomenuli gore, sve percepcije sobe u kojoj se nalazimo, naprimjer, transformirane su u ivane impulse i prenesene do mozga. Osjeti preneseni do mozga interpretirani su
Sve oko nas vidimo kao obojeno unutar tame naih mozgova, kao to npr. vrt izgleda obojen kroz prozor mrane sobe.
123
kao slika sobe. Drugim rijeima, vi uistinu, niste u sobi u kojoj mislite da jeste, naprotiv, soba je unutar vas. Mjesto sobe ostaje u mozgu ili, da radije kaemo, mjesto na kojem je opaena soba jeste mala, mrana i tiha taka. Meutim, iroki pejza koji vidite na horizontu takoer je nekako stao u tu malu taku. U istom mjestu opaate i sobu u kojoj se nalazite i iroki pejza. Osim toga, to je opet na mozak koji interpretira i dodaje znaenja signalima za koje mislimo da su vanjski svijet. Razmotrimo, naprimjer, ulo sluha. To je, ustvari, na mozak koji je u simfoniju transformirao zvune valove iz vanjskog svijeta. Na isti nain, kada vidimo boje, ono to dolazi do mozga jeste spoj ivanih impulsa razliitog znaenja. Opet je na mozak taj koji preobraava ove signale u boje. Boje ne postoje u vanjskom svijetu. Niti je jabuka crvena, niti je nebo plavo, niti je drvee zeleno. Oni su takvi kakvi jesu samo zato to ih mi opaamo kao takve. Vanjski svijet potpuno zavisi od naeg opaanja. ak i najmanje oteenje mrenjae izaziva sljepilo na boje. Neki ljudi opaaju plavu kao zelenu, neki crvenu kao plavu, a neki sve boje kao razliite nijanse sive. S ove take gledita, nije bitno da li je vanjski objekat odvojen ili ne. Ugledni mislilac Berkeley, takoer, se bavio ovom injenicom:
Kada smo u nekoj sobi, mislimo da smo na ogranienom mjestu, a kada smo na moru, mislimo da smo na veoma prostranom mjestu. To je donekle samo iluzija jer mi, zapravo, i jedno i drugo doivljavamo u vrlo malom mjestu unutar naeg mozga.
124
U poetku, vjerovali smo da boje, mirisi, itd. stvarno postoje, ali su se takvi pogledi nakon toga porekli, a vieno je da je jedino postojanje u zavisnosti na naa opaanja.60 U zakljuku, razlog zbog kojeg vidimo objekte obojene nije zato to su oni obojeni ili to imaju nezavisno materijalno postojanje izvan nas. Istina o materiji je prije takva da su sve kvalitete koje im pripisujemo unutar nas, a ne u vanjskom svijetu.
ta postoji izvan nas?

Dosad smo govorili o injenici da mi ivimo u naim lobanjama i ne opaamo nita vie od onoga to naa osjetila opaze. Otiimo sada korak dalje: Da li stvari koje opaamo stvarno postoje ili su one imaginacija? Zapitajmo se: Postoji li potreba za vanjskim svijetom kako bismo uli ili vidjeli? Odgovor je ne. Ne postoji potreba za vanjskim svijetom da bismo vidjeli ili uli. Stimulacija mozga u bilo kojem obliku pokree funkcije svih osjeta, formira osjeaje, vizije i buku. Najbolji primjer koji bi objasnio ovo jeste san. Dok sanjate, leite na krevetu u tamnoj i tihoj sobi, vae su oi vrsto zatvorene. Nita izvana ne dolazi do vas to biste mogli opaziti: niti svjetlost niti buka. Ipak, u svojim snovima, moete iskusiti mnoge stvari koje su kao i doivljaji svakodnevnog ivota. Ti doivljaji jednako su ivi i jasni kao i kod budnog stanja. U vaim snovima, vi se, takoer, probudite i urite na posao ili, umjesto toga, sanjate da idete na godinji odmor i osjeate ljetno sunce. Osim toga, dok sanjate, ne sumnjate u ono to vidite. Tek kada se probudite, shvatite da je sve bio san. U snovima se bojite, osjeate tjeskobu, sreu ili tugu. Istovemeno, osjeate tvrdou materije. Meutim , ne postoji izvor koji proizvodi ove osjete jer ste jo uvijek u tamnoj i tihoj sobi. Descartes o zapanjujuim injenicama o sanjanju kae slijedee: U mojim snovima ja vidim da inim razliite stvari, idem na razliita mjesta, meutim, kada se probudim, vidim da nisam nita radio, da nisam nig-
125
dje iao, nego sam mirno leao u krevetu. Ko mi moe garantovati da cijelo vrijeme ne sanjam i, tavie, da moj cijeli ivot nije san?61 U ovom sluaju, ne samo to nae snove doivljavamo kao stvarne, i kada se probudimo shvatimo da je to bio svijet mate nego mi ne moemo tvrditi da su naa iskustva, kada smo budni, stvarna. Tako, sasvim je mogue da se bilo kad moemo probuditi iz naeg ivota za koji mislimo da ga ivimo i poeti doivljavati istinski ivot. Mi nemamo dokaz kojim bismo ovo porekli. Naprotiv, otkria moderne nauke bude ozbiljne sumnje o tvrdnji da ono to doivljavamo u svakodnevim ivotima ima stvarno postojanje. U ovom sluaju, suoavamo se s oitom dilemom: u isto vrijeme dok mislimo da ovaj svijet u kojem ivimo postoji, nema osnova na kojima bismo zasnovali ovu pretpostavku. Sasvim je mogue da ova opaanja nemaju materijalnu korelaciju.
U naim snovima, mi moemo sanjati da smo na tropskom otoku. Mi doivljavamo taj moment kao svu svoju stvarnost. Niko nas ne moe uvjeriti da mi u tom trenutku sanjamo i da nije tako sve dok se ne probudimo i ne shvatimo da smo samo sanjali.
126
Da li su nai mozgovi odvojeni od vanjskog svijeta?

Ako se stvari koje priznajemo kao materijalni svijet sastoje samo od osjeta koji su nam pokazani, ta je onda mozak, pomou kojeg ujemo, vidimo i mislimo? Nije li mozak, kao i sve ostalo, skup atoma i molekula? Kako i sve drugo, mi i mozak smatramo materijom. I on je samo opaanje i nije izuzetak. Konano, i na mozak jeste komad mesa koji opaamo preko naih osjeta. Kao i za sve, mi pretpostavljamo da on postoji u vanjskom svijetu. Mozak je samo slika za nas. Pa, ko opaa sve ovo? Ko vidi, uje, mirie i osjea okus? Sve ovo vodi nas licem u lice prema neem to je oito. Ljudska bia vide, osjeaju, misle i svjesna su da su vie od skupa atoma i molekula koji ine njegovo tijelo. ta osobu ini ovjekom? To je zapravo duh. Allah, d.., darovao mu ga je. U protivnom, pripisivanje svijesti i svih drugih ovjekovih osobina i vjetina komadu mesa tekom kilo i po definitivno bi bilo nerazumno, a da ne spominjemo da je ovaj komad mesa samo iluzija. (On) Koji sve savreno stvara, Koji je prvog ovjeka stvorio od ilovae a potomstvo njegovo stvara od kapi tekuina, zatim mu savreno udove uoblii i ivot mu udahne i On vam i sluh i vid i pamet daje a kako vi malo zahvaljujete! (Es-Sedda, 7-9)
Allah je nama najblie bie

Poto osoba nije skup materije, nego ruh(dua), ko je onaj ko predstavlja ili, da budemo precizniji, stvara i predstavlja naim duama zbirku opaaja zvanih materija? Odgovor na ovoj pitanje jasan je: Allah, d., Onaj Koji udahnjuje Svoj ruh u ovjeka, Stvoritelj je svega to nas okruuje. Jedini izvor ovih percepcija jeste Allah, d.. Nita ne postoji osim onog to On stvori. U ajetima koji slijede On stalno stvara sve ili, u suprotnom, nieg ne bi bilo. Allah brani da se ravnotea nebesa i Zemlje poremeti. A da se poremete, niko ih, drugi osim Njega ne bi zadrao; On je zaista blag i prata grijehe. (Fatir, 41)
127
Kao rezlutat neprekidnog ugaanja kojem su ljudi izloeni od roenja oni e nerado prihvatiti ovu injenicu. Bez obzira kako e izbjei da je uju ili da je vide, ona je ipak jasna injenica. Sve to ovjek vidi, to mu je pokazano Allahovo je stvaranje. Osim toga, ne samo vanjski svijet nego i reakcije za koje tvrdimo da su nae deavaju se samo Allahovom voljom. Bilo koja akcija nezavisna ili odvojena od Allahove volje ne dolazi u obzir. Allah stvara i vas i ono to napravite?" (Es-Saffat, 96) i ti nisi bacio, kad si bacio, nego je Allah bacio... (El-Anfal, 17) Kao rezultat svega ovoga shvatamo da je jedino apsolutno bie samo Allah, d.. Nema nita osim Njega. On obuhvaa sve to je na nebesima i na Zemlji i ono to je izmeu njih. Allah, d.,. u Kuranu kae da je On svugdje i da On obuhvaa sve: Oni sumnjaju da e pred Gospodara svoga stati, a On znanjem Svojim obuhvaa sve! (Fussilat, 54) A Allahov je i istok i zapad, kuda god se okrenete, pa - tamo je Allahova strana. - Allah je, zaista, neizmjerno dobar i On sve zna. (El-Bekara, 115) Allahovo je ono to je na nebesima i ono to je na Zemlji i Allah sve zna. (En-Nisa, 126) Kada smo ti rekli: Sigurno tvoj Gospodar svojim znanjem obuhvata sve ljude. (El-Isra, 60) Mo Njegova obuhvaa i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odravanje njihovo; On je Svevinji, Velianstveni! (El-Bekara, 255) Allah nas obuhvaa sa svih strana. Sprijeda, ozada, slijeva, i zdesna. On je Onaj Koji je svjedok svakog naeg pokreta, svugdje. On ima potpunu kontrolu izvana i unutar nas i blii nam je od nae ile kucavice, Allah, Svemogui.
Hvaljen neka si!, rekoe oni, Mi znamo samo ono emu si nas Ti pouio; Ti si Sveznajui i Mudri. (El-Bekara, 32)
128
Biljeke
1. Bilim ve Teknik Dergisi (Journal of Science and Technics), March 1985, p.23. 2. Jillyn Smith, Sense and Sensibilities, Willey Science Edition, p. 60-61. 3. F.Press, R. Siever, Earth, New York:W.H.Freeman, 1986, p.4. 4. Michael Denton, Nature's Destiny, The Free Press, 1998, p.51. 5. Ian M.Campbell, Energy and Atmosphere, London: Wiley, 1977, p.1-2. 6. Enyclopedia Britannica, 1994, 15th ed. Vol.18, p.203. 7. Michael Denton, Nature's Destiny, The Free Press, 1998, p.55. 8. Bilim ve Teknik Dergisi (Journal of Science and Technics), No: 366, p.81. 9. Bilim ve Teknik Dergisi (Journal of Science and Technics), October 1986, p.6. 10. Bilim Teknik Dergisi (Journal of Science and Technics), October 1986, s.6-9. 11. Franklyn Branley, Color, From Rainbows to Lasers, Thomas Y. Crowell Comp., New York, p.23-28. 12. Temel Britannica Ansiklopedisi, Vol 7, p. 16. 13. http://www.netxpress.com/~ppt/story.htm. 14. http://www.netxpress.com/~ppt/story.htm. 15. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.110. 16. David Attenborough, The Life of Birds, Princeton University Press, New Jersey, 1998, p.263. 17. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.22. 18. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.52. 19. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.20. 20. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.38. 21. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.71. 22. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.77. 23. Jill Bailey, Mimicry and Camouflage, BLA Publishing Ltd., England, 1988, p.17. 24. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.85. 25. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.25. 26. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.38. 27. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.48-49. 28. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.43. 29. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.86-87. 30. International Wildlife, September-October 1992, p.34. 31. Jill Bailey, Mimicry and Camouflage, BLA Publishing Ltd., England, 1988, p.18. 32. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.109. 33. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.64. 34. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.130. 35. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.129. 36. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.126. 37. David Attenborough, The Trials of Life, Princeton University Press, New Jersey p.235. 38. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.109. 39. David Attenborough, The Life of Birds, Princeton University Press, New Jersey, 1998, p.158. 40. David Attenborough, The Life of Birds, Princeton University Press, New Jersey, 1998, p.158. 41. Ranger Rick, May 1999. 42. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.55. 43. National Geographic, October 1989, p.518. 44. The Guinnes Enyclopedia of Living World, 1992, p.167. 45. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.56. 46. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.122. 47. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble Books, New York, 1992, p.62. 48. Karl Roessler, Coral Kingdoms, Harry N. Abrams, Inc., Publishers, 1986, p.44. 49. National Geographic, December 1996, p.118-120. 50. Karl Roessler, Coral Kingdoms, Harry N. Abrams, Inc., Publishers, 1986, p.125. 51. Solomon, Berg, Martin, Villie, Biology, Saunders College Publishing, 1993, p.192-193. 52. Temel Britannica Ansiklopedisi, Vol. 7, p.16. 53. Franklyn Branley, Color, From Rainbows to Lasers, Thomas Y. Crowell Comp., New York, p.37. 54. Franklyn Branley, Color, From Rainbows to Lasers, Thomas Y. Crowell Comp., New York, p.38. 55. Francis Darwin, Life and Letters,Vol.II, p. 275. 56. Francis Darwin, Life and Letters,Vol.II, p. 305. 57. J. Hawkes, Nine Tentalizing Mysteries of Nature, New York Times Magazine, 1957, p.33. 58. Cemal Yildirim, Evrim Kurami ve Bagnazlik (The Theory of Evolution and Bigotry), Bilgi Yayinevi, January 1989, p.108. 59. Taskin Tuna, Uzayin tesi (Beyond Space), p.194. 60. Treaties Concerning the Principle of Human Knowledge, 1710, Works of George Berkeley, vol.1, ed.A. Fraser, Oxford, 1871. 61. Macit Gkberk, Felsefe Tarihi (History of Philosophy), p.263.

Allahovo Umijece Stvar Nja Boja

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Allahovo Umijece Stvar Nja Boja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

B

tampa Seil Ofset

Uvod: Raznobojni svijet

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Mi uvijek vidimo svijet pun boja.

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Harun Yahya (Adnan Oktar)

ta je boja? Kako je nastala?

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Harun Yahya (Adnan Oktar)

Uloga mrenjae kod vida

Opa struktura slojeva ronjae i rodopsina.

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Harun Yahya (Adnan Oktar)

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

plava 0.40 crvena 0.70

Harun Yahya (Adnan Oktar)

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Bijela svjetlost Prizma

Harun Yahya (Adnan Oktar)

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Harun Yahya (Adnan Oktar)

koroid, bjeloonica epitel omotaa

tekuina koja ispunjava prednju komoru iza ronjae svjetlosne zrake

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Harun Yahya (Adnan Oktar)

Molekule koje prozivode boju: Pigmenti

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Primjeri vrsta pigmenta Izvor zatitne boje: melanin

plavo reflektovano pigmentom

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Izvor ivih boja

Harun Yahya (Adnan Oktar)

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Harun Yahya (Adnan Oktar)

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Harun Yahya (Adnan Oktar)

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Najslavniji kamuflirani gmizavac kameleon

Promjena boja u skladu s okolicom

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Boje kod ptica

Harun Yahya (Adnan Oktar)

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Uvean prikaz ljuski na krilima leptira.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

Crne take koje upijaju svjetlost

ALLAHOVO UMIJEE BOJA

Boje ispod povrine mora

ALLAHOVO UMIJEE BOJA

Boje ispod povrine mora

ALLAHOVO UMIJEE BOJA

Stvaranje boja u biljkama

radni spektar fotosinteze

Harun Yahya (Adnan Oktar)

Harun Yahya (Adnan Oktar)

Da li ste ikada pomislili zato su bljke zelene?

Teme koje evolucija ne moe objasniti: harmonija i simetrija

ALLAHOVO UMIJEE BOJA

Harun Yahya (Adnan Oktar)