MAKEDONSKO CARSTVO Uspon drave je zapoeo u doba kralja Filipa Makedonskog koji je stvorio strogo discipliniranu profesionalnu vojsku

opremljenu opsadnim spravama i sarisama- 6 ili 7 m dugakim kopljima. S takvom vojskom lako je pokorio prostor sjeverne Grke. Zbog opasnosti koja je Ateni prijetila sa sjevera na scenu stupa Demosten, najpoznatiji grki retor ili govornik. Proslavio se filipikama- otrim govorima protiv Filipa u kojem je vidio opasnost za atensku sliobodu, demokraciju i trgovinu. Svojim govorima je poticao ujedinjenje meu polisima protiv zajednike opasnosti. No bitkom kod Heroneje 338.g. pr. Kr. Filip je potukao grku savezniku vojsku a svi su se grki polisi nali ujedinjeni unutar jedne drave. Tim dogaajem zapoinje helenistiko doba ( 338.-146.g.pr.Kr.) Nakon Filipove smrti na prijestolju ga je naslijedio njegov sin Aleksandar. Bio je vrlo obrazovan zahvaljujui svom osobnom uitelju, grkom filozofu Aristotelu. Njegov ivotni cilj bio je osvojiti cijeli svijet pa on napada na Perziju. Nakon osvojenja Male Azije, Palestine i Sirije, ulazi s vojskom u Egipat gdje ga doekuju kao osloboditelja i proglaavaju ga faraonom i boanstvom- sinom Amona Ra. Nakon toga odlazi u Mezopotamiju gdje je dolo do konanog s perzijskom vojskom u bitci kod Gaugamele 331.g. pr.Kr. Nakon to je spalio prijestolnicu Perzepolis, krenuo je dalje na istok u nadi da e doi do kraja svijeta- velike mitske rijeke Ocean za koju su Grci vjerovali da opasuje svijet. Tako je doao i do rijeke Ind gdje je jedva potukao vojsku indijskog kralja Pora. Iako je elio krenuti dalje, morao je odustati jer je njegova vojska, koja ga je vjerno pratila ve deset godina, bila iscrpljena, desetkovana, zasiena ratovanjima i eljna svojim domova.S obzirom da je vojska poela otkazivati poslunost i odbacivati oruje, Aleksandar je bio prisiljen narediti povratak kui. Iz Nove prijestolnice Babilon Aleksandar je poeo preureivati svoju veliku dravu s tenjom da prevlada njezine razliitosti i pomiri suprotnosti istoka i zapada. Najvanije reforme tijekom njegove kratkotrajne mirnodopske vlasti su uvoenje grkog jezika kao slubenog u cijelom Carstvu, izgradnja bogate mree cesta, vjenanje Azije i Europe i podizanje novih gradova koje naseljava Grcima i Makedoncima. Najpoznatiji grad bila je egipatska Aleksandrija u kojoj je izgraen Muzeion- kua muza. To je bila najvia znanstvena ustanova antike u kojoj su djelovali najpoznatiji znanstvenici helenistikog doba npr. otac geografije Eratosten. Paralelno s grecizacijom istoka tekao je i utjecaj istonjake kulture na Grke pa sintezom grke i orijentalne kulture nastaje nova tzv. helenistika kultura. Unato tenji da se stvori kozmololitska svijest tj. svijest o svjetskom graanstvu, taj pokuaj nije uspio zbog rane Aleksandrove smrti 323.g.pr.Kr. S obzirom da je Aleksandar umro bez nasljednika, ubrzo zapoinje graanski rat meu njegovim generalima- dijadosima. Nakon par decenija borbi to najvee svjetsko carstvo bilo je raskomadano na: Makedoniju s dinastijom Antigonida, Egipat s dinastijom Ptolemejevia i Aziju s dinastijom Seleukida. Sve te helenistike drave doivjele su istu sudbinu- prije ili kasnije pokorili su ih Rimljani iskoristivi njihove sukobe.