INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU SAOBRAAJNI FAKULTET

Seminarski rad
Predmet: Transportna sredstva i ureaji Tema: Osovine

Mentori: Prof.dr Sato Olevi Mr. Muhamed Sarvan

Student: ebi Vladan

Travnik,April 2013

Sadraj Uvod....3 Materijali osovine...4 Optereenja osovina i vratila..6 Progib osovina i vratila6 Izrada osovina7 Bregasta osovina7 Funkcija, optereenja, naprezanja.10 Oblikovanje..10 Sile i moment....11 Kritina brzina vrtnje12 Razlika osovine i vratila...14 Literatura..17

Uvod Osovine
Osovina je strojni dio za okretno gibanje i obino je krunog poprjenog presjeka. Osovine su optereene samo na savijanje i nisu namijenjene prijenosu snage ili okretnog momenta, za razliku od vratila. Osovina moe povezivati razne strojne dijelove kao na primjer kota ili leaj kod pogonskog podvozja vlaka. Dakle, osovina moe i mirovati (ostali strojni elementi na njoj rotiraju), dok vratilo uvijek rotira jer prenosi zakretni moment, dakle vratila se uvijek kreu i uvijek obavljaju neki rad, dok se osovine mogu i ne moraju pokretati i nose na sebi neke dijelove na sebi koji se vrte. Osovine sa sredinjim uzdunim provrtima nazivaju se uplje osovine. Osovine su preteno ravne i cilindrine, a mogu biti izvedene kao glatke ili stepenaste. Kratke osovine nazivaju se jo i osovinice (npr. osovinica klipa) i svornjaci. Uobiajeno je umjesto naziva vratilo primijeniti naziv osovina kad god je iz samog opisa jasno da se radi o elementu optereenom na uvijanje, npr. osovina reduktora, koljenasta osovina, kardanska osovina, osovina kormila, osovina motora (turbine, pumpe), ili openito pogonska osovina. Radi smanjenja teine, osovine i vratila mogu biti uplji, s uzdunim provrtom, to poskupljuje izradu. Pri tome je korist od smanjenja teine vea nego teta od smanjenja vrstoe i krutosti. Npr. vratilo s promjerom provrta 0,5d je lake 25 %, a momenti otpora se smanjuju samo oko 5 %.

Slika 1. Osovina vlaka

Materijali osovina
Pri izboru materijala za osovine potrebno je, osim karakteristika vrstoe, uzeti u obzir i otpornost materijala na koncentraciju naprezanja, te otpornost na koroziju. Posebno je karakteristino za elike visoke vrstoe da su osjetljivi na koncentraciju naprezanja koja nastaje uz prijelaze s jednog na drugi promjer, uz ljebove za pera i klinove, ljebove za uskonike i slino. Za izradu osovina upotrebljavaju se konstrukcijski elici, poboljani elici i elici za cementiranje. Sve osovine , a naroito ako su vuene i hladno vuene, a nisu normalizirane, imaju zaostala naprezanja: veliki tlak na povrinskom sloju, a niski vlak u jezgri. Poslije rezanja, a naroito poslije izrade utora za klin, ravnotea zaostalih naprezanja se narui, i osovina se savine bez djelovanja vanjskog optereenja. Ovaj progib iznosi ak oko 1 mm za osovinu prom jera 50 na duljini utora od 1000 mm. Zato je obvezna zavrna obrada nakon rezanja utora za klin. Obino bruenje samo dosjednih ploha zadovoljava. Rukavci, prijelazi, dosjedi, mjesta za brtvenice i sl., fino se tokare ili bruse, odnosno komprimiraju, lepuju ili obrauju superfini postupkom. Ova zavrna obrada se bezuvjetno radi poslije toplinske obrade. Zbog naglih promjena presjeka uzrokovanih prijelazima s manjega na vei promjer i obrnuto, utorima za uskonike, rupama itd., osovine i vratila u pravilu trpe veliku koncentraciju naprezanja. Pri titrajuem (ciklikom) optereenju ovo moe dovesti do loma materijala zbog umora materijala. Odgovarajuim oblikovanjem, posebno oko kritinih mjesta, ova opasnost se moe znatno ili potpuno ukloniti.

Slika 2.Osovina Shinkansen vlaka, a to je mrea vlakova najveih brzina.

Materijali osovina i vratila ISO / DIN / HRN:

- Najee: S275JR / St 44-2 / 0451, E295 / St 50-2 / 0545, za veaoptereenja E335 / St 60-2 / 0645. - Kod veih zahtjeva se koriste elici za poboljanje: C35E / Ck 35 / 1431,C45E / Ck45 / 1531, 34Cr4 / 34Cr4 / 4130, 41Cr4 / 41Cr4 / 4131,42CrMo4 / 42CrMo4 / 4732 i sl. - Za vratila vozila se koriste elici za cementiranje: C15 / C15 / 1220,16MnCr5 / 16MnCr5 / 4320, 20MnCr5 / 20MnCr5 / 4321, 18CrNi8/18CrNi8 / 5421 i sl. - Koljenasta vratila motora s unutarnjim izgaranjem se mogu izraivati i iznodularnog lijeva (NL 600) koji ima kuglasti grafit. elici za cementaciju su potrebni jer je na pojedinim mjestima (npr. na rukavcu uleaju) potrebno da vratilo ima tvrdu povrinu, dok jezgra vratila ostaje mekana iilava. Pri tome se koncentracija naprezanja na povrini mora maksimalno smanjiti jer su elici visoke vrstoe vrlo osjetljivi na zareze. Radi utede se vratila mogu izraivati i zavarivanjem iz dva dijela od razliitihmaterijala, npr. od jeftinog 0545 i skupog 5421 za zupanike. Radi smanjenja teine, osovine i vratila mogu biti uplji, s uzdunim provrtom, toposkupljuje izradu. Pri tome je korist od smanjenja teine vea nego teta odsmanjenja vrstoe i krutosti. Npr. vratilo s promjerom provrta 0,5d je lake 25 %,a momenti otpora W i Wp se smanjuju samo oko 5 %.

Slika 7. uplje vratilo sa dva zupanika

Optereenja osovina i vratila

Veina osovina i vratila mogu se u praksi smatrati nosaima na dva ili vie leaja, klizna ili valjna. Vanjske sile koje djeluju na dijelove smjetene na osovini ili vratilu (zupanike, remenice, lananike, koloture itd.) uzrokuju reakcijske sile u leajima koje skupa s vanjskim silama uzrokuju momente savijanja u poprenim presjecima. Sile, a time i momenti savijanja, openito djeluju u dvije okomite ravnine. Momenti savijanja stvaraju u tim dvjema ravninama rezultirajui moment savijanja, koji u osovini ili vratilu uzrokuje naprezanje na savijanje. U mirujuim osovinama dinamiko optereenje na savijanje je promjenjivo zbog promjenjivih vanjskih sila. Naprezanje na savijanje je tada najee istosmjerno promjenjivo, pa se za mjerodavnu karakteristiku vrstoe uzima istosmjerna trajna dinamika vrstoa materijala. U rotirajuim osovinama naprezanja na savijanje su naizmjenino promjenjiva, pa se za mjerodavnu karakteristiku vrstoe uzima trajna dinamika vrstoa materijala za simetrini ciklus savijanja. U oba sluaja se dakle, kao i inae pri dimenzioniranju, ne raunaju precizno dinamike vrstoe osovine, nego se rauna samo s dinamikim vrstoama materijala, ali se zato poveava potrebni stupanj sigurnosti.

Slika 3. ljebni spoj na pogonskoj osovini

Progib osovina ili vratila

Zbog momenta savijanja osovina ili vratilo se elastino deformira (savije), pa osna linija zauzme zakrivljen oblik. Ova deformirana geometrijska linija naziva se elastina linija savijanja, a sama deformacija progib. Kutna deformacija elastine linije, tj.derivacija njezine jednadbe u smjeru osi, naziva se nagib. Progib uzrokuje ekscentrinu rotaciju dijelova na osovinama ili vratilima (zupanici, remenice, lananici), to negativno utjee na funkciju itavog stroja (npr. odstupanja u zahvatu zupanika). Nagib mijenja i poloaj rukavca u leajima, to uzrokuje njihovo nejednoliko optereenje i time vee troenje, tj. manju trajnost. Zbog toga se veliine progiba i nagiba ograniavaju s doputenim vrijednostima koje se odreuju iskustveno. 6

Doputene vrijednosti progiba:

kod grubih pogona (transmisijska vratila, poljoprivredni strojevi): fmax 0,5 mm / m duljine u opem strojarstvu: fmax 0,3 mm / m duljine kod alatnih strojeva, zupanika: fmax 0,2 mm / m duljine

kod elektromotora se preporua da progib bude manji od 1/10 zranosti izmeu statora i rotora.

Osovine i vratila tvore, skupa s masama privrenim na njima, elastini oprun sustav. Zbog vanjskih optereenja osovine i vratila elastino se deformiraju i titraju (vibriraju) vlastitom frekvencijom. Pri vrtnji dolazi, zbog neuravnoteenosti masa, do dodatnih impulsa centrifugalnih sila koji su ovisni o brzini vrtnje i masi dijelova smjetenih na osovinu ili vratilo. Dodatni impulsi centrifugalnih sila posljedica su neizbjenog odstupanja prilikom izrade zbog kojih se poloaj teita na osovini ili vratilu smjetenih rotirajuih masa ne podudara s teoretskim poloajem na liniji savijanja. Ako se pogonska brzina vrtnje podudara s vlastitom frekvencijom vibriranja osovine ili vratila i na njima smjetenih masa, dolazi do rezonancije. U tom sluaju amplituda vibriranja skokovito se povea, to moe dovesti do loma osovine ili vratila. Brzina vrtnje, kod koje dolazi do rezonancije, naziva se fleksiona kritina brzina vrtnje. Openito, duge i tanke osovine i vratila imaju nisku, a kratke i debele visoku fleksijsku kritinu brzinu vrtnje. Ako je savojna kritina brzina vrtnje manja od brzine vrtnje osovine ili vratila tokom rada, prilikom pokretanja i zaustavljanja stroja mora se osigurati to bri prijelaz preko kritinog podruja. Tako e osovina ili vratilo vrlo kratko vrijeme raditi u kritinom podruju, pa e utjecaj rezonancije biti zanemariv. Radna brzina vrtnje osovina i vratila u strojevima ne smije biti blizu kritine brzine vrtnje n k. Strojevi trebaju raditi u podrezonantnom podruju n < 0,8nk, ili nadrezonantnom podruju n > 1,2nk. Najee sistem radi u podrezonantnom podruju pa je poeljno da nk bude to vii. To se postie:

malim razmakom leaja kako bi progib bio manji, balansiranjem sustava kako bi se smanjilo djelovanje centrifugalne sile i minimiziranjem teine kako bi progib bio manji

Izrada osovina
Osovine i vratila promjera do 80 mm mogu se dobiti provlaenjem (izvlaenjem) elinih ipki na hladno, pri emu se postiu tolerancije od h8 do h11, tako da naknadno tokarenje vie nije potrebno. Promjeri do 150 mm izrauju se od elinih ipki okruglog presjeka izvlaenjem

na toplo, valjanjem na toplo ili tokarenjem. Deblje i sloenije osovine i vratila izrauju se kovanjem, preanjem ili lijevanjem. Rukavci, prijelazi s manjeg na vei promjer i boni oslonci se prema postavljenim zahtjevima fino tokare, bruse, poliraju ili tlae. Preporua se da promjeri osovina ili vratila u mm budu standardni ili zaokrueni brojevi. Zavreci vratila promjera do 28 mm izrauju se s tolerancijom j6, od 28 do 50 s k6, a vei s m6. esto su zavreci izraeni kao oljebljeni.Promjeri rukavaca su odreeni promjerom leaja. Oblik ostalog dijela osovine ili vratila je osim vrstoom i krutou odreen drugim konstrukcijskim zahtjevima, nainom ugradnje, izmjerama brtvi, uskonika itd. Osovine i vratila za brzine vrtnje iznad 1500 okretaja/min moraju biti kruta, kruto uleitena i izbalansirana. Bregasta osovina
Bregasta osovina je jedan od najvanijih dijelova motora, a naziv joj dolazi od ''bregova'' koji otvaraju i zatvaraju ventile. U modernim motorima osovina je najcesce smjestena u glavi motora, iznad cilindara.a ventili dolaze do cilindara s gornje strane. Pogon bregaste osovine uglavnom se prenosi zupcastim remenom, a on pokrece i jos neke dijelove (npr. pumpu tekucine za hladenje).Buduci da on ponekad pukne, zna doci do sudaranja izmedu klipa i otvorenih ventila, sto najcesce rezultira glavoboljom i kupnjom nove glave motora i klipova. Drugi nacin pogona osovine je pogon lancem, slican onom s bicikla. Takvo rjesenje cemo, na primjer, vidjeti u BMW-ovim motorima. Nacin pogona koji je davno napusten je onaj pri kojem je osovina smjestena znatno ispod ventila - u kucistu motora, odmah uz pogonsku osovinu. zbog cega svi remeni i lanci postaju nepotrebni. Tada je dovoljan samo zupcanik, a ventile pokrecu duge sipke. Osovinu u kucistu imaju npr. fiat 125p. skode favorit i felicije kao i svi ameriki motori V8 do devedesetih godina. Od zanimlji vosti valja spomenuti i kraljevsku osovinu: konstruktorima najluksuznijih automobila remen osovine je izgledao preplebejski i izgradili su okomitu celicnu osovinu koja pogon od klipnjace prenosi do bregaste osovine. Nazalost, zbog visokih troskova proizvodnje i povecane mase motora takvo je rjesenje odbacio i RolIs-Royce, koji se takoer mora prilagoditi zahtjevima trita.

Rad
Osovina radi na vrlo jednostavan nacin. Okrecuci se, brijeg pocinje pritiskati na podizac ventila, a on gura ventil prema sredini cilindra, otvarajuci samim time dotok smjese ili ispusnih plinova. Daljnji okret osovine znaci spustanje vrha brijega s podizaca ventila, a opruga ventila uzrokuje vracanje ventila u poziciju zatvaranja. Cesto jedan brijeg upravlja dvama ventilima uz pomoc podizaca u obliku slova Y. Buduci da bregasta osovina neposredno utjece na punjenje cilindra smjesom goriva i zraka, poboljsanje njenog rada moe donijeti mjerljive rezultate u mehanickom tuningu. O onome sto se moe promijeniti procitajte u posljednjem dijelu clanka.

U motoru s jednom bregastom osovinom na istoj su osovini bregovi usisnih i ispunih ventila. Otvor kuta izmeu njih odluuje o tome koliko e dugo biti istodobno otvoreni ispuni i usisni ventil. Obino otvor kuta bregova u jednosovinskom motoru iznosi neto vie od 100 stupnjeva - to je on manji, to je ''radikalnija'' osovina i tim e manja biti linijska karakteristika razvoja snage. U novijim dvoosovinskim glavama (najcesce 16- ili 24-ventilskim) se moe primijeniti regulacija kotaa osovine zahvaljujuci cemu se otvor kuta bregova moe glatko namjestiti ovisno o eljama korisnika. Za kraj, napomenimo da strogi
parametri osovine mogu u stvarnosti odstupati od deklariranih, s obzirom na najmanje nekoliko cimbenika. Prvi od njih je prazan hod ventila, odnosno razmak u kojem podizac radi "na prazno" prije nego dodirne sipku podizaca ventila i pocne ga gurati prema dolje. Panju treba obratiti i na prijenos ipke - potpuno ce se drukije ponasati ventil sa sipkom podizaa u prijenosu 1:1,1 (na 1 mm pomaka sipke podizaca pripada 1,1 mm pomaka ventila) nego s rekordnom sipkom podizaca 1:1,6.

Slika 4. Bregasta osovina

Funkcija, optereenja, naprezanja

Osovine su strojni elementi koji na sebi nose strojne dijelove kao to su npr. unice i kotai. Osovine mogu mirovati dok se dijelovi okreu na njima ili se mogu okretati zajedno s na njima privrenim dijelovima.

Slika 5. Unice na mirujuoj osovini

Slika 6. Kotai na rotirajuoj osovini

Osovine su optereene poprenim silama FQ koje izazivaju savijanje, a ponekad iaksijalnom silom Fa koja uzrokuje vlak ili tlak. Smicanje izazvano poprenim silama se zanemaruje. Osovine ne prenose okretni moment i snagu pa nisu optereene torzijski.

Oblikovanje
Promjenljivo naprezanje pri savijanju izaziva na svim mjestima gdje postojikoncentracija naprezanja (utori, promjene presjeka, provrti) stalnu opasnost odloma usljed zamora materijala. Stoga oblikovati treba tako da skretanje silnica -zamiljenih linija po kojima se prenosi sila - bude to blae. To e se postii ako naosovini/vratilu ne bude naglih promjena oblika. Opasnost od zamornog loma e se smanjiti ako povrinska obrada na mjestimaskretanja sila bude to finija (faktor b1 u formuli za dop din).Poveana naprezanja k i k na mjestu koncentracije naprezanja i tok sile kodpovoljnog i nepovoljnog oblikovanja:

10

Slika 8. Oblikovanje osovina

Ukoliko na promjenama promjera ne smije biti zaobljenje radi bonog oslanjanjapojedinih elemenata (valjnog leaja, zupanika itd.), izrauju se ljebovi za izlazalata koji takoer smanjuju koncentraciju naprezanja.

Sile i momenti
Osovine i vratila su nosai na dva ili rjee na vie oslonaca. Na osovine djelujumomenti savijanja, a ponekad i aksijalne sile. Na vratila djeluju okretni momenti(momenti torzije), najee i momenti savijanja, a ponekad i aksijalne sile. Taoptereenja nisu konstantna tijekom pokretanja i rada, nego se mijenjaju, ovisno oradnom i pogonskom stroju. Najvea se optereenja - okretni moment Tmax,odnosno moment savijanja Ms max obino javljaju pri pokretanju ili zaustavljanju stroja.

11

Slika 9. Ovim se optereenjem vri kontrola na plastinu deformaciju. Utjecaj udara koje proizvodi radni stroj, a ponekad i pogonski stroj, npr. motor sunutarnjim izgaranjem, uzima se u obzir faktorom primjene KA - u tablici. Ekvivalentni okretni moment je Teq = KA TN (Nm) ili (Nmm) TN = nazivni okretni moment. Ekvivalentni moment savijanja je Ms eq = KA MsN (Nm) ili (Nmm) MsN = nazivni moment savijanja. S ekvivalentnim momentom se vri kontrola na zamor materijala pri dinamikimoptereenjima kad moe nastupiti zamorni lom.

KRITINA BRZINA VRTNJE Fleksijska kritina brzina vrtnje Osovine i vratila, zajedno s masama koje su na njima smjetene, predstavljajufleksijske (savojne) opruge. Djelovanjem neke vanjske sile poet e te masevibrirati frekvencijom vlastitih titraja. Budui da se stvarne izmjere, u granicama doputenih odstupanja, razlikuju odnazivnih, stvarni poloaj teita T nee se poklapati potpuno s teoretskim. Stoga seprilikom rotacije osovina i

vratila mogu javiti periodini impulsi centrifugalne sile.Frekvencija ovih impulsa e biti jednaka brzini vrtnje. Ako se brzina vrtnje poklopis frekvencijom vlastitih titraja sustava, nastat e rezonancija. Amplitude titraja y ese izrazito poveati pri emu moe doi i do loma.
12

Slika 10. Primjer kritinog savijanja e = odstupanje teita od osi (mm) y = progib izazvan centrifugalnom silom (mm) f = progib u mirovanju u horizontalnom poloaju uslijed vlastite teine Gosovine/vratila i masa na njima (mm) Progibi koji su nastali djelovanjem radijalnih sila na vratilo kod zupanika,remenica i sl., ne uzimaju se u obzir budui da sile djeluju uvijek u istoj ravnini ine rezultiraju dodatnim centrifugalnim silama. Kritina brzina vrtnje ipak ovisi i o nainu uleitenja, to se uzima u obzirfaktorom naina uleitenja K: nk = K950/f

Vratilo (ili osovina) se okree Osovina je nepokretna

Vratilo (ili osovina) s konzolno

Veliina kritine brzine ne ovisi o tome da li su osovina ili vratilo horizontalni,kosi ili vertikalni.
13

Dugake i tanke osovine i vratila imaju niu, a kratke i debele osovine i vratila viukritinu brzinu vrtnje. esto se zbog sloenosti konstrukcije nk ne moe raunskitano odrediti pa se odreuje eksperimentalno. Radna brzina vrtnje n osovina i vratila u strojevima ne smije biti blizu kritinebrzine vrtnje nk. Strojevi trebaju raditi u podrezonantnom podruju n < 0,8nk, ilinadrezonantnom podruju n > 1,2nk. Najee sistem radi u podrezonantnompodruju pa je poeljno da nk bude to vii. To se postie: - malim razmakom leaja kako bi progib f bio manji, - balansiranjem sistema kako bi se smanjilo djelovanje centrifugalne sile i - minimiziranjem teine kako bi progib f bio manji. Ako sistem radi u nadrezonantnom podruju, pri putanju stroja u rad i prizaustavljanju podruje kritine brzine treba brzo prijei.
Torzijska kritina brzina vrtnje Vratilo s masama na njemu je i torzijska opruga. Ako je torzijski momentpromjenljiv, mijenja se i kut uvijanja i moe doi do torzijskih vibracija irezonancije kod torzijske kritine brzine vrtnje nkt. Ovakva se opasnost javlja kodklipnih motora, tj. kod motornih vozila, a naroito kod sporohodnih brodskihdizelskih motora. Radi spreavanja torzijskih vibracija se najee ugrauju elastine spojke ili posebni priguivai torzijskih vibracija.

Razlika izmu osovine i vratila

U popularnoj literaturi i komunikaciji esto se mijeaju pojmovi osovina i vratilo. Razlika je ipak velika - osovina ne prenosi okretni moment, dakle ni snagu, a vratilo prenosi i moment i snagu. Zbog toga je pravilno kazati bregasto vratilo, koljenasto vratilo i vratilo volana (ne bregasta osovina, koljenasta osovina i osovina volana), ali i osovina prednjeg kotaa kod motocikla. Osovine i vratila su nosai obrtnih elemenata. Po obliku su slini, a bitno se razlikuju po optereenju iproraunu, poto osovine trpe savijanje i eventualno aksijalne sile, dok vratila osim tih istih optereenja prenose iobrtni moment, pa trpe i uvijanje. Osovine se obru

zajedno sa elementima na njima, mogu samo da osciluju, amogu biti i nepokretne, pri emu se obrtni elementi vrte oko njih. Na slici shematski je prikazan transporter sa gumenom trakom, na ijem se pogonskom bubnju nalazi vratilo,a na povratnom osovina; iz ovog primera jasno se vidi razlika izmedju osovine i vratila.

14

Slika 11. Razlika izmedju vratila i osovine

Slika 12. Vagonska osovina

Idealna osovina u obliku kombinacije kubnih paraboloida nije pogodna za praktinu primenu, tj. izradu i

15

montau. Umesto nje koristi se osovina koja predstavlja kombinaciju cilindar i konusa, pri emu njihova konturatreba da bude to blia konturi idealne osovine, ali u nju ne sme da prodire.

Slika 13. Idealna osovina

16

Literatura : hr.wikipedia.org www.riteh.uniri www.prometna-zona.com www.bhtuning.com

17