DIJELOVI motora SUS : *Kuite motora. *Cilindar motora. *Glava cilindra. *Klip motora. *Klipnjaa motora. *Radilica motora.

*Svjeica motora (Otto motor). *Usisni ventil *Usisna cijev *Izduvni ventil *Izduvna cijev *Bregasto vratilo(a). Glavne odlike motora s unutranjim sagorijevanjem, u odnosu na motore s vanjskim sagorijevanjem su: *zbijena i jednostavna konstrukcija, * manja teina, laki smjetaj, * bre i lake startanje u rad, * lake i bre promjene reima rada, *manji trokovi izrade. PODJELA SUS motora: *prema nainu stvaranja smjee * prema ostvarenju radnog ciklusa *prema broju cilindara * prema nainu izvedbe * prema upotrebi goriva *prema nainu hlaenja * prema namjeni * prema nainu dovoenja zraka BLOK MOTORA - Motori hlaeni tekuinom (Monoblok, Blok motora sa mokrom kouljicom, Blok motora sa suhom kouljicom, Motor hlaen zrakom) i Motori hlaeni zrakom GLAVA MOTORA - SVRHA je da zatvori prostor u kome se odvija proces sagorijevanja. Konstrukcija zavisi od: * Oblika prostora za sagorijevanje, * Rasporeda ventila, brizgaa i svjeica, * Oblika i rasporeda usisnih i izduvnih kanala, * Vanjskih dovodnih cijevi i smjera teenja tenosti za hlaenje. U GLAVI MOTORA SE NALAZE: * Prostor za hlaenje, * Otvori za izmjenu radne materije, * Vodovi za ulje, *Razvodni mehanizam, * Predkomore. Kritina mjesta u glavi motora su: * Most izmeu usisnog i izduvnog ventila, * Sjedite ventila. ZAPTIVKE GLAVE MOTORA - Postavlja se izmeu glave motora i bloka motora. ZADATAK: da izvri zaptivanje radnog prostora. PODJELA: Ploaste (ravne), *Prstenaste. KLIP - ZADATAK: *Prenosi sile gasova na klipnjau, * Uestvuje u krunom procesu, * Prihvata velike promjene pritiska i temperature, *Pomae zaptivanje kompresionog prostora, *Preko ela klipa odvodi odgovarajuu koliinu toplote. OSOVINICA KLIPA je jedan od najoptereenijih dijelova motornog mehanizma. Prenosi optereenja sa klipa na klipnjau. KLIPNI PRSTENOVI (karike) ZADATAK: *zaptivanje kompresionog prostora, *podmazivanje klipne staze, *produvavanje i odvoenju toplote. KLIPNJAA ZADATAK: * da sile gasova koje djeluju na klip prenese na radilicu motora, *da pravolinijsko kretanje klipa prevede u rotaciono kretanje radilice motora. DIJELOVI: *mala pesnica (osovinica klipa), *tijelo klipnjae, *velika pesnica (rukavac koljenastog vratila). RADILICA (KOLJENASTO VRATILO) ZADATAK: * da prihvata aktivno optereenje cilindara * da optereenje u vidu obrtnog momenta na izlazu preda radnoj maini USLOVI KOJE MORA ISPUNJAVATI: * da ima veliku sigurnost da ne doe do loma, *da u radnom podruju nema velikih amplituda savojnih, torzionih i aksijalnih oscilacija, * inerciono optereenje pogonskog mehanizma se mora dovesti u razumnu mjeru, * deformacije radilice se moraju dovesti na minimalno razumnu mjeru. ZAMAJAC - Postavlja se na kraju koljenastog vratila (radilice) motora, odnosno na mjestu izlaza snage. ZADATAK: u odreenom trenutku preuzima viak rada motora, a da u nekom drugom trenutku taj viak rada preda, sve s ciljem ravnomjernog broja obrtaja motora.

UREAJI I OPREMA MOTORA: *Razvodni mehanizam, *Sistem za hlaenje motora, *Sistem za podmazivanje motora, *Sistem za dobavu goriva, *Ureaji za startovanje motora, *Ureaji za paljenje motora. RAZVODNI MEHANIZAM - Uestvuje u procesu stvaranja smjee gorivo-zrak, punjenja i odstranjivanja produkata sagorijevanja. ZADATAK: * Mora obezbijediti punjenje cilindara svjeom smjeom, sa optimalnim stepenom punjenja, * Mora omoguiti odstranjivanje produkata sagorijevanja to je mogue bolje, * Mora omoguiti zaptivanje kompresionog prostora kada se u njemu odvija sabijanje, sagorijevanje i ekspanzija. SISTEM ZA HLAENJE MOTORA DIJELOVI: *Hladnjak, *Pumpa za vodu, *Ventilator, *Termostat Odvoenje toplote od motora: *Ispuni plinovi, *Zraenje toplote u okolinu, *Prijenos toplote kroz zidove cilindara i preko glave motora na rashladni medij, *Ulje za podmazivanje, *Vanjskim dijelom u okolni zrak. PODJELA sistema za hlaenje motora: *Hlaenje tenou (voda, antifriz, glikol), *Hlaenje zrakom. Prema nainu upotrebe sredstava za hlaenje: *Protoni, *Cirkulacijski. SISTEM ZA PODMAZIVANJE MOTORA ZADATCI: *Smanjenje trenja izmeu dijelova koji su u meusobnom zahvatu, *Hlaenje podmazanih dijelova motora, *Zaptivanje radnog prostora motora, *Odstranjivanje estica koje nastaju troenjem dijelova u kontaktu. ELEMENTI: *Pumpa za ulje, *Regulator pritiska ulja, *Filter ulja, *Hladnjak ulja. Naini podmazivanja motora:*Zapljuskivanjem, *Prinudno podmazivanje (Mokro korito, Suho korito ) *Kombinovano, *Mjeanjem ulja i benzina. SISTEM ZA DOBAVU GORIVA KOD OTTO MOTORA ELEMENTI: *Rezervoar za smjetaj goriva, *Cjevovod, * Preista, *Pumpa za dovod goriva, *Karburator. Uslov za dobro sagorijevanje smjee: *Potreban odnos izmeu koliine zraka i goriva, *Plinovito stanje, *Homogena i izmjeana, *Odgovarajua temperatura. KARBURATOR PODJELA prema pravcu kretanja zraka kroz difuzor i komoru: *Kretanje na vie, *Kretanje na nie, *Horizontalno kretanje. PREMA BROJU KOMORA: *Jednokomorni, *Dvokomorni, *Viekomorni. PREMA KONSTRUKCIJI REGULACIJSKOM ORGANA:*Karburatori sa leptirom, *Karburatori sa zasunom. PREMA NACINU DOVODA GORIVA: *Karburatori sa plovkom, *Karburatori sa membranom i ventilom. SISTEM ZA DOBAVU GORIVA KOD DIZEL MOTORA Uslovi sistema: *Tano definisana koliina goriva za jedan radni ciklus i stabilna periodinost sa mogunou promjene shodno promjeni reima rada motora, *Ubrizgavanje goriva u odreenom trenutku, u odgovarajuem trajanju i po odreenom zakonu, *Raspored i disperzija goriva po komori sagorijevanja, *Hidrodinamika uniformnost sa ciljem identine radne smjee po komorama viecilindrinih motora, *Regulacija brzinskih karakteristika ubrizganih koliina goriva u zavisnosti od eljenih karakteristika obrtnog momenta, *Obezbjeenje potrebne koliine goriva za startovanje motora, stabilan prazan hod i ogranienje maksimalnog broja obrtaja rastereenog motora.

Sistem treba da omogui: *Ekonominost transformacije hemijske energije goriva u mehaniki rad, *Nisku koncentraciju kodljivih produkata sagorijevanja, *Miran i to bezbuniji rad, *Pogodnu regulaciju u odnosu na brzinski reim i nivo optereenja, *Nizak nivo mehanikih i termikih optereenja, dug vijek motora i instalacije za dobavu goriva, *Odgovarajue praenje toka doziranja i koliine goriva na promjenljivim reimima rada motora, *Kompaktnost instalacije za dobavu goriva, *Pouzdanost u radu. SISTEMI: *Pumpa cijev brizga, * Pumpa brizga, * Common rail Pumpa visokog pritiska: * Linijske, * Rotacione Brizgaljka: ZADTAK * Da dobro raspri mlaz goriva * Da mlaz goriva usmjeri u cijeli obim komore uz to bolje mjeanje sa zrakom. Common rail Hidraulini dio:*Brizgaljke, *Pumpa visokog pritiska, *Zajedniki vod i cjevovod Elektrini dio:*Kontrolna jedinica za upravljanje motorom, *Senzor visokog pritiska, *Senzor ugla koljenastog vratila, *Aplikacijski program odravanja, servisa i dijagnosticiranja. UREAJI ZA STARTOVANJE MOTORA - Pokretanje motora do onog broja obrtaja kada motor moe osigurati zapaljnje smjee i sagorijevanje za nesmetan rad. Nain startovanja motora:*Runo (kurbla), *Elektrino (akumulatorsko), *Upuhavanjem sabijenog zraka u cilindar (brodski motori). Starter elektropokreta: *Elektromotor, *Mehanizam sa zupanikom, *Zupanik na zamajcu. POKRETAI SE DJELE na:*Inercijske, *Sa elektromagnetnim pomjeranjem zupanika, *Sa elektromagnetnim pomjeranjem rotora zajedno sa zupanikom, *Kombinirane. UREAJI ZA PALJENJE MOTORA ZADATAK da stvori potrebnu elektrinu energiju i reglie njeno koritenje za paljenje smjee u cilindru motora. KONSTRUKCIJA:*Izvora elektrine struje, *Indukcionog kalema razvodnog ureaja, *Svjeice. IZVOR ELEKTRICNE ENERGIJE akumulatorske baterije i magneti. Baterijsko-akumulatorski ureaj: *Velika pouzdanost u radu, *Mala cijena, *Konstantna jaina varnice pri promjeni reima rada motora.* DIJELOVI baterijsko-akumulatorskiog paljenja: *Akumulator, *Autotransformator bobina, *Razvodnik paljenja (platinska dugmad), *kondenzator. *Svjeica. SVJEICE - FUNKCIJA: pali mjeavinu zraka/ goriva i uklanja toplinu iz komore za sagorijevanje. Svjeice prenose elektrinu energiju koja pretvara gorivo u radnu/mehaniku energiju. Da bih se kroz zazor pojavila iskra kroz sistem za paljenje se mora dostaviti dovoljna koliina ''voltae''. Ovo se kod svjeica definira kao ''Elektrine performanse'' svjeice. UREAJI ZA USPORENJE I ZAUSTAVLJANJE VOZILA USLOV: maksimalna efikasnost koenja stabilnost kretanja upravljivost ne ugroavanje osnovne funkcije toka (kotrljanje) ZAHTJEVI:*Efikasno usporenje motornih vozila u irokim granicama potreba; *Minimalno vrijeme reagovanja mehanizma od davanja komande do radnog procesa koenja odziv koionog mehanizma; *Sinhronizirano djelovanje poveanja momenta koenja na svim

tokovima; *Visoka i stabilna vrijednost koeficijenta trenja na frikcionim elementima koionog sistema; *Jednostavno i udobno rukovanje; *Dobro odvoenje osloboene toplote na frikcionim elementima; *Minimalna emisija buke; *Visoka pouzdanost u radu kroz itav period eksploatacije. FUNKCIJE KOIONOG SISTEMA: *Koenje radi smanjenja brzine koje moe da rezultira zaustavljanjem vozila (Blago i Naglo koenje) *Koenje radi spreavanja da brzina neeljeno raste , *Koenje radi spreavanja pokretanja vozila PRINCIP RADA KOIONOG SISTEMA PROCES KOENJA se ostvaruje na sljedei nain: *Voza pritiskom na pedalu konice (1) ostvaruje potrebnu koionu silu. *Sila sa pedale stvara pritisak u glavnom koionom cilindru (2) *Rezervoar tenosti za koenje (3) obezbjeuje dotok potrebne koliine koione tenosti u koioni sistem. *Kroz cjevovode (4a i 4b) pritisak tenosti se prenosi na izvrne hidrauline cilindre na konicama prednjih i zadnjih tokova. *Izvrni hidraulini cilindri (5a i 5b) aktiviraju frikcione konice na prednjim (disk konice) i zadnjim (dobo konice) tokovima. SISTEMATIZACIJA KOIONIH SISTEMA Prema nainu ostvarenja koione sile: *Koenje radom vozaa, *Koenje radom vozaa sa servo pojaanjem, *Koenje servo ureajem. Prema nainu prenosa koione sile od vozaa do izvrnih cilindara: Mehaniki prenos sile, *Hidraulini prenos sile (laka teretna vozila), *Pneumatski prenos sile (teka teretna vozila), *Kombinovani. Prema broju koionih krugova: Jednokruni, *Dvokruni, *Viekruni. Prema izvedbi konica: *Koioni sistemi sa dobo konicama, *Koioni sistemi sa disk konicama, *Kombinovani koioni sistemi (disk i dobo). Prema nainu regulacije koionog momenta na toku: *Sistemi bez regulacije, *Sistemi sa regulacijom koionog momenta u funkciji vertikalnog optereenja toka, *Sistemi sa automatiziranom regulacijom veliine koionog momenta na tokovima. DOBO KONICE DIJELOVI: *Koioni dobo, *Koione papue sa frikcionim oblogama, *Povratne opruge, *Nosa konice i *Mehanizam za aktiviranje papua. DISK KONICE DIJELOVI: *koioni disk, *koione ploice sa frikcionim oblogama, *nosa koionih ploica *mehanizam za aktiviranje ploica ELEMENTI: 1 kuite koionog cilindra; 2 zaptivka; 3 klip; 4 zatitnik; 5 koione obloge; 6 disk (ploa); 7 poklopac kuita; 8 vijci; 9 krstasta opruga; 10 osigura. Prednosti disk konica: *Otvorena konstrukcija omoguava bolje odvoenje toplote nego kod zatvorene konstrukcije dobo konice i uinak koenja je manje ovisan o temperaturi diska i koionih ploica.

Nedostaci disk konica: Zbog specifine konstrukcije javljaju se lokalna tolinska optereenja na disku, zbog ega je podloan mjestiminoj deformaciji.

PRENOSNI MEHANIZAM - *Mehaniki prenos sile, * Hidraulini prenos sile, * Pneumatski prenos sile , *Kombinovani. MEHANIKI PRENOSNI MEHANIZAM Prenosni mehanizam ini sistem poluga i elinih uadi. NEDOSTATCI: * Nedovoljan komfor za savremena vozila, * Teka sinhronizacija rada svih izvrnih konica, * Ograniene mogunosti u veliini koione sile. HIDRAULINI PRENOSNI MEHANIZAM PREDNOSTI: *Istovremeno koenje svih tokova uz eljenu raspodjelu koionih sila;*Visoki koeficijenti korisnog djelovanja; *Mogunost tipizacije koionih sistema; *Jednostavna konstrukcija i malo vrijeme odziva. NEDOSTATCI: *Nemogunost ostvarenja veeg prenosnog odnosa, te se ovaj sistem bez servoureaja koristi kod vozila sa malom teinom; *Svako oteenje cijevi izaziva gubljenje funkcije sistema koenja; *Snienje koeficijenta korisnog dejstva pri niskim temperaturama ( -30C i nie). PNEUMATSKI PRENOSNI MEHANIZAM NEDOSTATCI: veliki broj elemenata i dugo vrijeme odziva instalacije ELEMENTI: 1 kompresor; 2 rezervoar; 3 regulator pritiska; 4 razvodnik; 5 koione komore; 6 prikljuak za prikolicu. TRAJNI USPORIVAI spadaju u grupu dopunskih konica. VRSTE: *Leptir-motorna konica *Motor-kompresor-trajni usporiva *Elektromagnetski trajni usporivai *Hidrodinamiki trajni usporivai UREAJI ZA UPRAVLJANJE VOZILOM ZADATAK mu je da mijenja i odrava pravac kretanja vozila, te osigurava neophodan manevar vozila. ELEMENTI: *Upravljaki toak (volan); *Upravljaki mehanizam; *Prenosni mehanizam; *Izvrni organ. Savremeni mehanizmi za upravljanje moraju ispuniti sljedee zahtjeve:*Obezbjediti stabilno kretanje vozila prilikom vonje u pravcu; *Obezbjediti malu silu na toku upravljaa *Kinematika mehanizma za upravljanje mora biti takva da prilikom kretanja u krivini osigura kotrljanje svih upravljakih tokova, da bi se izbjeglo proklizavanje; *Spontano vraanje upravljakih tokova po izlasku vozila iz krivine na pravolinijski put; *Mehanizam mora ublaiti udare izazvane neravninama puta. PODJELA prema karakteru upravljanja: *Upravljanje tokovima; *Upravljanje osovinama; *Kombinovano upravljanje; *Bono zanoenje; PREMA POLOAJU VOZACKOG MJESTA: *Upravljanje sa lijeve strane vozila; *Upravljanje sa desne strane vozila. PREMA KARAKTERU PRENOSNOG MEHANIZMA: *Mehaniki mehanizmi, *Servo-mehaniki mehanizmi. UPRAVLJAKI MEHANIZAM - Upravljaki mehanizam slui kao reduktor koji omoguava poveanje obrtnog momenta kojim voza djeluje na toak upravljaa da bi izvrio zaokretanje tokova kojima se upravlja. PODJELA: pune, * zavojne, * zupaste, * kombinovane.

TRANSMISIJA - ELEMENTI :*Spojnica (kvailo),*Mjenja, *Kardansko vratilo,*Vodei most sa glavnim prenosom, diferencijalom i poluosovinama,*Razvodnik pogona. SPOJNICA ( KVAILO) ZADACI: *Bestrzajno pokretanje vozila nakon ukljuenja motora,*Omoguavanje promjene stepena prenosa u toku vonje,*Elastini element u prenosu obrtnog momenta sa motora na tokove, *titi prenosni mehanizam od preoptereenja, *Priguivanje torzionih oscilacija,*Smanjivanje buke vozila. VRSTE SPOJNICA (prema nainu prenosa obrtnog momenta): Frikcione (sa mehanikim trenjem), *Hidraulike, *Elektromagnetne, *Kombinovane. FRIKCIONA SPOJNICA: PODJELA prema broju lamela:*Jednolamelaste, * Vielamelaste; Prema nainu ISKLJUCIVANJA: *Sa mehanikim sistemom iskljuivanja,* Sa hidraulinim sistemom iskljuivanja (teni fluid pod prtiskom), PREMA PRIMJENI SERVO UREAJA: * Bez servo ureaja, * Sa servo ureajem, PREMA NAINU UPRAVLJANJA SPOJNICOM: * Neautomatizirane, *Poluautomatizirane,* Automatizirane. ZAMAJAC - predstavlja istovremeno dio motora i funkcionalni dio spojnice ZADATAK: * Prenosi obrtni moment motora djelomino trenjem na lamelu spojnice, a djelomino na potisnu plou spojnice, * Kinetika energija zamajca omoguava ispravno funkcionisanje spojnice pri polasku vozila sa mjesta, * Oko plovina toplote koja nastane na proklizavanju spojnice odvodi se preko zamajca, * Zamajac prihvata aksijalnu silu koja nastaje pri iskljuivanju spojnice i prenosi je preko aksijalnog leaja na blok motora. DVA KONSTRUKTIVNA OBLIKA zamajca koji su standardizirani za jednolamelaste i dvolamelaste spojnice: a) Lonasti zamajac b) Ravni zamajac. POTISNA PLOA ZADATAK je ostvarivanje potisne sile potrebne za prenoenje obrtnog momenta frikcijom. U praksi se ova sila ostvaruje mehanikim oprugama pri emu postoje DVA RJEENJA: *Sistem cilindrinih opruga, * Membranska opruga. POTISNA PLOA SA CILINDRINIM OPRUGAMA PREDNOSTI:* Lagan i taan proraun, * Uske tolerancije sile pritiska, * Lagane varijacije potisne sile, * Mali hodovi iskljuivanja i kod spojnica sa velikim prenikom. NEDOSTATCI: * Veliki broj dijelova i poveani trokovi kod montae, * Centrifugalna sila kod velikog broja obrtaja smanjuje silu pritiska, * Opruge su postavljene na vrelu potisnu plou i termiki se degradiraju, * Linearne zavisnosti sila i hodova zahtjevaju velike sile iskljuivanja pa time i velike sile na pedali, * Habanje obloge lamele izaziva smanjenje koeficijenta rezerve spojnice. POTISNA PLOA SA MEMBRANSKOM OPRUGOM PREDNOSTI: * Nia cijena zbog manje dijelova, *Ravna karakteristika obezbjeuje manje sile iskljuivanja pri istim silama pritiska, *Habanje ne smanjuje silu pritiska, *Manji gabarit i teina, *Manje osjetljiva na centrifugalne sile i temperaturna optereenja. NEDOSTATCI: * Veliko rasipanje karakteristike membranske opruge to zahtijeva doradu,*Teko podeavanje sile potiska, *Vrlo sloena i skupa tehnologija proizvodnje

LAMELA - predstavlja frikcioni sistem, pri emu lamela ima glavni ZADATAK da prenese moment motora na pogonsko vratilo mjenjaa. DIJELOVI: 1 obloga,2 nosei lim, 3 ploa torzinog amortizera, 4 glavina, 5 opruge torzinog amortizera. Razlikuju se DVIJE MOGUCNOSTI frikcionih materijala: *Organski frikcioni materijali, *Sinterovani frikcioni materijali. AKSIJALNA ELASTICNOST lamelne spojnice ostvaruje se: * Odgovarajuom konstrukcijom noseeg lima, * Ugradnjom oprunih meudijelova izmeu obloge i noseeg lima. ZADATAK torzionih amortizera lamele je da priguuje torzione oscilacije motora te da tako zatiti ostale agregate sistema prenosa snage i smanje buku na vozilu. Svi amortizerii na lamelama spojnica sastoje se od dva podsistema koji omoguavaju: * Sistem torzionih opruga koji omoguavaju djelovanje prigunog ureaja, * Ureaj za priguivanje. Kod savremenih vozila razlikuju se dva tipa torzionih amortizera: * Glavni torzioni amortizer koji priguuje torzione oscilacije u radnom podruju motora, * Torzioni podamortizer koji priguuje torzione oscilacije u praznom hodu motora. MJENJA ULOGA: *Omoguava racionalno i ekonomino iskoritenje snage motora zavisno od uslova eksploatacije,*Transformira obrtni moment motora prenosei ga dalje preko transmisije na tokove i tako omoguava savlaivanje otpora kretanja i uspona, *Omoguava izbor brzine kretanja vozila po elji, a u okviru raspoloive snage motora i uslova eksploatacije, *Omoguava dostizanje maksimalnih ubrzanja u svakom stepenu prenosa, *Omoguava lako manevrisanje vozilom naprijed i nazad, *Omoguava prazan hod, tj. razdvajanje pogonske veze motora sa tokovima i pored ukljuene spojnice. PODJELA: *Mjenjai sa stepenastom promjenom brzine (sa kliznim zupanicima, sa stalno uzubljenim zupanicima, Planetarni mjenjai ) i Mjenjai sa kontinuiranom promjenom brzine (Mehaniki kontinuirani mjenjai, Hidrauliki kontinuirani mjenjai, Elektrini kontinuirani mjenjai, Kombinovani kontinuirani mjenjai ) FUNKCIJE mehanikih mjenjaa: *Konverzija raspoloive snage motora u skladu sa potrebama kretanja vozila i karakteristikama ostalih sklopova sistema prenosa snage, *Kretanje vozila unazad, *Odvajanje motora od sistema prenosa snage kada je vozilo zaustavljeno *Razvoenje snage motora na prednji i zadnji pogonski most kod vozila sa pogonom na sve tokove, Glavni PODSISTEMI zupastog mjenjaa: *Podsistem za prenos snage, *Podsistem spojnih elemenata za vezivanje elemenata prenosa snage, *Podsistem za pokretanje spojnih elemenata,*Podsistem za prihvatanje reaktivnih sila i momenata, *Podsistem podmazivanja uljem KARDANSKO VRATILO ULOGA: slui za prenos obrtnog momenta izmeu agregata ije su ose postavljene pod nekim uglom jedna u odnosu na drugu, *primjenjuje se pri prenosu obrtnog momenta za pogon pomonih agregata vozila.

MORA ISPUNJAVATI ZAHTJEVE: *Da nema poprenih oscilacija i bacanja vratila, *Da omoguava ravnomjernost obrtanja vratila, *Da ima visok stepen korisnog dejstva i pri velikim vrijednostima ugla meu vratilima. PODJELA: *Asinhrona kardanska vratila nejednake ugaone brzine, *Sinhrona kardanska vratila POGONSKI MOST ZADATAK je da povee pogonske tokove sa kardanskim vratilom i osigura prenos obrtnog momenta na pogonske tokove, te da primi optereenja koja mogu biti: *Vertikalna visinska neravnine na putu, *Poprena kretanje u krivini, *Uzduna naglo koenje i ubrzanje. Optereenja ne smiju deformisati pogonski most. Pogonski most se sastoji od: *Nosaa mosta, *Glavnog prenosnika, * Diferencijala, *Poluosovina. GLAVNI PRENOS ZADATAK: Pretvaranje uzdune rotacije kardanskog vratila u poprenu rotaciju poluosovina, *Prijenos snage sa kardanskog vratila do diferencijala uz poveanje obrtnog momenta i smanjenje ugaone brzine, *Obezbjeenje neophodnog prenosnog odnosa uz minimalne dimenzije prenosnika, *Miran rad, *Obezbjeenje to vee vrijednosti stepena korisnog dejstva. PODJELA: *Zupasti, *Puni. DIFERENCIJAL ZADATAK je da prenosi obrtni moment na lijevi i desni toak pri razliitim ugaonim brzinama. Razlika ugaonih brzina moe nastupiti usljed: *Kretanja u krivini, *Neravnina na putu, *Nejednakih prenika toka (pritisak u pneumatiku) POLUSOVINE ZADATAK Prijenos obrtnog momenta od diferencijala do pogonskog toka. Sa aspekta momenta kojim su optereena, to zavisi od naina uleitenja polusovine mogu biti: *Polurastereene, *Trietvrt rastereene, *Potpuno rastereene. TOKOVI 195 - irina gume u milimetrima. 65 - profil gume (serija), odnos izmeu visine bonog zida i irine gazee povrine izraen u procentima. R - oznaava radijalnu konstrukciju. 15 - prenik felne(u inima) 91 - Indeks nosivosti, maksimalno optereenje. Broj 91 znai da ova guma moe izdrati maksimalnih 615kg optereenja. T - Indeks brzine. Slovna oznaka koja oznaava maksimalnu brzinu koju guma moe izdrati pri dozvoljenom optereenju, u ovom sluaju 190km/h. OKVIR (RAM) I KAROSERIJA VOZILA ZADATAK: * da objedini i povee sve sisteme i sklopove u jednu cjelinu * da primi i podnese sva optereenja koja djeluju na vozilo. Osnovni konstrukcione cjeline su: *okvir (ram, asija), *karoserija

Koristi se: *kod vozila gdje predstavlja noseu konstrukciju vozila * u kombinaciji sa karoserijom (polunosea karoserija). TIPOVI KAROSERIJA: *limuzina (sedan), * produena limuzina, *kupe, * kupe kabriolet Zahtjevi za kabine vozaa motornih vozila: *Dimenzije, vidljivost, stepen vibracije, izolacija od buke, grijanja, zraenja, *Sjedite vozaa irina 0,45 m, konstrukcija i materijal, udobnost, * Prozirnost i preglednost zastakljenih povrina, *Otpornost zastakljenih povrina na atmosferske i temperaturne uslove SISTEM ELASTINOG OSLANJANJA - Podrazumijeva mehanizme i elemente koji imaju zadatak da sve reaktivne sile i momente koji se javljaju izmeu tokova i tla prenesu na ram ili karoseriju uz to vee ublaavanje udarnih optereenja, kao i obezbjeenje potrebne stabilnosti vozila. Sastoji se iz etiri podsistema: *Mehanizam za voenje tokova; *Elastini elementi; *Elementi za priguenej oscilacija, *Stabilizatori. ZADATCI koje treba da zadovolji sistem elastinog oslanjanja su: *Optimalne veliine sopstvenih frekvenci oscilovanja; *Dovoljan dinamiki hod koji iskljuuje udare o graninik; *Potrebne kinematske karakteristike tokova u cilju smanjenja habanja pneumatika, stabilizacija upravljakih tokova i poboljanog ponaanja vozila u krivini; *Optimalne veliine priguenja nadgradnje i tokova. Elastini elementi koji se koriste kod vozila su: Sa lisnatim gibnjevima; * zavojnim oprugama; *torzionim oprugama; *pneumatskim elastinim elementima; *hidraulikim elastinim elementima; *kombinovanim elastinim elementima.