Professional Documents
Culture Documents
Logicke Pogreske
Logicke Pogreske
Povijest
Osnova definiranja i klasificiranja logikih pogreaka potjee od Aristotela koji je u svojim spisima O sofistikim pobijanjima objasnio 13 vrsta logikih pogreaka koje su kasnije dobile latinske nazive. S razvojem logike taj se popis proirivao, a smatra se da je dosad najdui onaj u indeksu knjige Historian's fallicies D.H. Fischera (1970, New York: Harper & Row, Publishers) koji sadri nazive 112 logikih pogreaka.
2
Primjena
Logike pogreke se definiraju i prouavaju kako bi se izbjegle. Meutim, poneke se esto koriste u odreenim aktivnostima, npr. ad ignorantiam je ispravan stav u kaznenom pravu gdje se optueni smatra nevinim dok mu se ne dokae krivnja. odvjetnici esto koriste ad hominem, ad misericordiam, i ignorantia elenchi za dokazivanje nevinosti svog klijenta ili krivnje optuenog. ad populum je glavno orue demagoga i ljudi koji osmiljavaju reklame, accentus se esto javlja u naslovima tabloida i u oglaavanju. 3
A je B C je D E je F Svi zakljuci ovakvog oblika nuno su nevaljani. Za svaki nevaljan zakljuak i openito za svaku nevaljanu misao moemo rei da je logiki pogrena, odnosno da sadri ili ilustrira neku logiku pogreku u irem smislu. netko tko tako zakljuuje samo bulazni ili zbija alu (ili je kliniki sluaj). 4
Za nevaljane zakljuke koji su slini valjanim zakljucima te se mogu shvatiti kao otkloni ili odstupanja od njih kaemo da sadre logike pogreke u uem smislu.
5
Paralogizmi i sofizmi
Paralogizmi su nenamjerne, nehotine, nesvjesne logike pogreke, koje inimo usprkos elji i nastojanju da mislimo valjano i bez namjere da bilo koga prevarimo. Sofizmi su namjerne (svjesne, hotimine) logike pogreke, koje inimo sa svrhom da oponenta zbunimo, prevarimo ili dovedemo u bludnju. Za logiara logika pogreka je logika pogreka bez obzira na to jesmo li je uinili svjesno ili nesvjesno, dobronamjerno ili iz zlobe. A zadatak je logiara da otkriva i analizira logike pogreke, a ne da osuuje ili opravdava one koji ih ine.
6
Sofizam Pokriveni:
ini li jedno zrno gomilu? Ne. A dva zrna? Ne. A tri zrna? Ne.
Sofist zatim nastavlja s pitanjima sve dok upitani ne prizna da neki odreeni broj zrna (recimo: 8). Tada sofist zakljuuje:
7 zrna ne ini gomilu a 8 ini. Gomila dakle nastaje dodavanjem jednog (osmog) zrna.
Je li ovjek elav ako mu iupa jednu dlaku Ne Hoe li biti elav ako mu iupa dvije dlake Ne A ako mu iupa tri dlake? Ne.
Pitanja se nastavljaju Ako sugovornik u jednom trenutku odgovori s da, sofist zakljuuje da upanje jedne dlake ini ovjeka elavim, a ako sugovornik uporno odgovara negativno, sofist zakljuuje da gubei dlaku po dlaku ovjek ne moe nikad oelaviti.
Ti namjerava ili pojesti dijete ili mi ga vratiti. Ako ga namjerava vratiti, vratit e mi ga zato to namjerava. Ako ga namjerava pojesti, a ja to pogodim, vratit e mi ga zato to sam pogodila. Prema tome, vratit e ga u svakom sluaju.
Krokodil odgovara:
Ako namjeravam pojesti dijete, a ti to pogodi, neu ti ga vratiti zato to ga namjeravam pojesti. Ako ne namjeravam pojesti dijete, a ti to ne pogodi, neu ti ga vratiti zato to nisi pogodila. Dakle, neu ti ga vratiti ni u kojem sluaju.
10
Ti e mi svakako platiti ostatak kolarine. Jer ako izgubi parnicu, platit e po odluci suda, a ako je dobije, platit e mi po naoj pogodbi.
Euatlo odgovara:
Ako dobijem parnicu, neu ti platiti jer je tako sud presudio. Ako izgubim, neu ti platiti, jer smo se tako pogodili.
11
13
Tri gosta iznajmljuju sobu u hotelu. Recepcionar naplati najam sobe 30 $ tako da je svaki gost platio po 10 dolara. No, uskoro se ispostavilo da bi raun trebao biti samo 25 $. Da bi to ispravio recepcionar daje nosau 5 dolara da ih vrati gostima. Na putu do sobe, nosa shvaa da on ne moe podijeliti novac jednako. Kako gosti nisu znali za pravu cijenu sobe, nosa odlui dati svakom gostu samo po 1 dolar a 2 dolara zadrati za sebe. Dakle, svaki je gost platio po 9 dolara to ukupno iznosi 27. Uz ona 2 dolara, to ih je nosa zadrao, to iznosi ukupno 29 dolara. Gdje je nestao 1 dolar?
14
NEPOSREDNI ZAKLJUAK
HIPOTETIKO-KATEGORIKI SILOGIZAM
afirmacija konsekvensa (posljedka) Prvi oblik modus ponendo ponens, ili krae modus ponens.
Ispravno Ako kia pada onda trava raste. Kia pada. Dakle, trava raste. Ako P onda Q P Dakle, Q Neispravno Ako kia pada onda trava raste. Trava raste. Dakle, kia pada. Ako P onda Q Q Dakle, P Ne smije se iz afirmacije posljedice (konsekvensa, posljedka) 18 zakljuivati na afirmaciju uzroka (antecedensa, prednjaka).
Ako autorski honorari rastu, knjige poskupljuju Knjige poskupljuju Autorski honorari rastu
zakljuak nevaljan zato to naom prvom premisom nismo tvrdili da samo porast autorskih honorara moe dovesti do poskupljenja knjiga.
Ako je more hladno, kupanje je neugodno. Kupanje je neugodno. Dakle, more je hladno.
Konkluzija je pogrena jer kupanje moe biti neugodno zbog nekog drugog faktora a ne samo zato to je more hladno.
19
HIPOTETIKO-KATEGORIKI SILOGIZAM
negacija antecedensa (prednjaka) Drugi oblik modus tollendo tollens ili krae modus tollens:
Ispravno Ako kia pada, ulice su mokre. Ulice nisu mokre. Kia ne pada. Ako P onda Q ne Q Dakle, ne P Neispravno Ako kia pada, ulice su mokre. Kia ne pada. Dakle, ulice nisu mokre. Ako P onda Q ne P Dakle ne Q
Ne smije se iz negiranja uzroka (antecedensa, prednjaka) odmah zakljuiti na negaciju posljedice (konsekvensa, posljedka). 20
Ako autorski honorari rastu, rastu i cijene knjiga Autorski honorari ne rastu Ne rastu ni cijene knjiga
zakljuak je nevaljan jer naom prvom premisom nismo tvrdili da cijene knjiga rastu samo ako rastu autorski honorari. Ona dakle ne iskljuuje mogunost da cijena knjige poraste i zbog poskupljenja papira ili tiskarskih usluga.
Ako je more hladno, kupanje je neugodno. More nije hladno. Kupanje nije neugodno. Ako postoje sablasti, treba biti oprezan. No, nema sablasti. Ne treba biti oprezan. Ako se loi onda je toplo. Ne loi se. Nije toplo.
Pogreke se sastoje u tome da se od negacije antecedensa odmah zakljuuje na negaciju konsekvensa.
Ispravno Kad bi Dunav bio vreo svak bi riblje orbe jeo. Ali,(avaj!) svak ne jede riblje orbe. Dakle, Dunav nije vreo.
Neispravno Kad bi Dunav bio vreo svak bi riblje orbe jeo. Ali, Dunav nije vreo. 21 Svak ne jede riblje orbe.
Svaki je trokut iljastokutan ili tupokutan Ovaj trokut nije iljastokutan Ovaj trokut je tupokutan
Konkluzija ovog zakljuka je neistinita, premda je sam zakljuak valjan.
Neistinitost konkluzije ovdje je posljedica neistinitosti gornje premise, a gornja premisa nije istinita jer u njoj nije izvrena potpuna disjunkcija. Nisu pobrojani (navedeni) svi lanovi disjunktivne premise. Osim iljastokutnih i tupokutnih postoje i pravokutni trokuti. Ovo je najea pogreka kod disjunktivnokategorikog silogizma.
22
OPE POGREKE
a) govorne pogreke fallaciae dictionis b) pogreke koje ne proistjeu iz jezika fallacia extra dictionem
23
Nastaju zbog upotrebe vieznanih rijei, izraza ili reenica kojima se znaenje mijenja tijekom procesa zakljuivanja
1.
2.
3. 4. 5. 6.
dvoznanost dvosmislenost kriva kompozicija kriva divizija krivi naglasak krivi govorni oblik
1. pogreka dvoznanosti
stanica stanica kit kit kosa kosa kosa
oznaava prometnu postaju, oznaava stanicu ivog tkiva. oznaava velikog sisavca koji ivi u vodi, oznaava smjesa kojom se uvruju stakla orue za koenje trave obronak brijega ili planine moe znaiti vlasi koje rastu na ljudskoj glavi
Rijei koje imaju isti oblik i jednako zvue, a razlikuju se po znaenju, nazivamo homonimima ili istozvunicama.
Marija nosi dugu kosu. Kosa je opasno orue. Marija nosi dugo opasno orue.
Konji je mali konj. Dra ica na violini je konji. Dakle, dra ica na violini je mali konj
25
Novac koji je stekao onemoguio mu je da i dalje bezbrino ivi, ili: Novac koji je imao rasuo je jer je ivio bezbrino
26
Ibis redibis numquam in bello peribis. 1. 2. Ti e ii vratiti se, nikad u ratu poginuti. Ti e ii vratiti se nikad, u ratu poginuti.
27
3. pogreka kompozicije
Nijedan uenik 4.b razreda ne moe podii sto kilograma. Dakle, uenici 4.b razreda ne mogu podii sto kilograma.
Sve drvee u ovoj umi je malo. Dakle ova uma je mala. Nijedan djeli ovog stroja nije kompliciran. Dakle, ovaj stroj nije kompliciran.
Navedena umovanja su nevaljana. Pogreka je u tome to se neko svojstvo koje pripada dijelovima cjeline - pripisuje itavoj cjelini.
28
4. pogreka divizije
Indijanci su malobrojni. Winetou je Indijanac. Winetou je malobrojan. Francuzi imaju izvrsne eljeznice. Michel Butor je Francuz. Michel Butor ima izvrsne eljeznice. Gimnastiari su dobro organizirani. Mirko Mirkovi je gimnastiar. Mirko Mirkovi je dobro organiziran.
Ovaj stan se nalazi u velikoj zgradi. Dakle, ovaj stan je velik.
Takva umovanja nevaljana.
Pogreka je u tome to se svojstvo koje pripada cjelini pripisuje pojedinim dijelovima cjeline.
29
5. pogreka naglaska
Mana je hrana. Mana nije hrana. Ako se previdi razlika u akcentu rijei mana zakljuiti e se da su navedene reenice kontradiktorne, da je jedna od njih istinita, a druga neistinita. Reenice zapravo nisu kontradiktorne i obje su istinite. Na ovoj slici boje su lijepe Na ovoj slici boje su lijepe Na ovoj slici boje su lijepe Prvu emo upotrijebiti usporeujui boje na vie razliitih slika, drugu usporeujui razne elemente slike (boja, kompozicija itd.), treu raspravljajui o tome jesu li boje na nekoj slici lijepe ili rune.
30
Rijei koje potjeu od istog korijena ponekad se dosta razlikuju po znaenju. Stoga ih moemo zamijeniti ili objasniti rijeima sasvim razliitih korijena.
zaboravljiv zavidljiv
ali
je onaj koji zaboravlja, onaj koji zavidi nije koji upotrebljava, nego koji se moe upotrijebiti, nije koji probavlja, nego koji se moe probaviti.
upotrebljiv probavljiv
31
Fallacia accidentis Fallacia secundum et simpliciter Ignorantia elenchi Fallacia conseguentis Petitio principii Fallacia de non causa ut causa Fallacia plurium interrogationum
pogreka akcidencije brkanje relativnog i apsolutnog nepoznavanje pobijanja konzekvens anticipacija principa uzimanja ne-uzroka za uzrok pogreka vie pitanja
konverzna pogreka
Ricinus pomae kod probavnih smetnji. Ricinus je dakle zdravo piti. Ujed zmije treba spaliti usijanim eljezom. Svaku ranu treba spaliti usijanim eljezom.
nepoznavanje pobijanja
Kranstvo je pomoglo mnogima. Kranstvo je u potpunosti istinita nauka.
Ova pogreka nastaje kad se ne pazi na ono to je nuno za definiciju predmeta o kojem se raspravlja, ili kad se neto pobija to se uope ne tvrdi. Mislim da bismo trebali napraviti stroe akademske zahtjeve za studente. Preporuujem da date podrku, jer nam je proraun u krizi, a mi ne elimo da nam plae budu pogoene.
Prema tome da li se vri nesvjesno ili svjesno razlikujemo ignoratio elenchi (nepoznavanje pobijanja) i mutatio elenchi (promjena pobijanja). Bez obzira koliko dobro to argumentirali na ovaj se nain nee dokazati 36 prvotna teza.
anticipacija principa
Osiguravanje slobode govora treba biti prioritet drave jer je u interesu drutva da svaki pojedinac moe slobodno izraziti svoje osjeaje. Konkluzija koja se eli dokazati uzima se kao premisa od koje polazi zakljuak. Dakako da su se ljudi i majmuni razvili od istog pretka. Pogledajte samo koliko su slini. Pretpostavlja se da je slinost dovoljna.U dokazivanju se pretpostavlja kao poznato ono to se dokazuje ili kad se dokazuje nedokazanim tvrdnjama. 37
pogreke dokazivanja
39
Na temelju nepotpune indukcije ili proizvoljno odabranog ili sluajnog niza pojedinanih sluajeva, zakljuuje se generalno.
Ovakvi zakljuci su vrlo nepouzdani i esto daju pogrene konkluzije pa ih veina logiara ubraja u logike pogreke.
40
U ovom duanu su mi prodali loe nalivpero. Dakle u ovom duanu prodaju lou robu. do ove pogreke dolazi ako iz nestrpljenja ili iz bilo kojega drugog razloga prebrzo skaemo k opoj konkluziji. Takva pogreka naziva se pogrekom prebrze generalizacije ili pogrekom prividne openitosti (fallacia fictae universalitatis).
41
Post hoc, ergo propter hoc poslije toga, dakle zbog toga
Nakon dana slijedi no Dakle dan je uzrok noi Misliti se ne moe bez mozga. Dakle mozak je uzrok misli.
pogreka post hoc, ergo propter hoc (poslije toga, dakle zbog toga). Pogreka koja se dogaa zbog pretpostavke da je neto uzrok nekog dogaaja samo i iskljuivo zato to se dogodilo prije tog dogaaja. Induktivna generalizacija moe biti ispravno izvedena, ali pogreno interpretirana. Ta se pogreka sastoji u tome da se stalan slijed dviju 42 pojava uzima kao siguran dokaz uzrone veze meu njima.
Cum hoc, ergo propter hoc s tim, dakle zbog toga Pismenost raste odkada je izumljena televizija. Dakle, televizija uzrokuje rast pismenosti. Pijetlov sindrom: Pijetlovo kukurikanje uzrokuje da sunce izlazi. Pogreku ini kriva pretpostavka da su dva istodobna dogaaja istovremeno i uzrono povezana, odnosno negiranje ostalih faktora koji su eventualno mogli prouzroiti radnju. 43
44
Argumentum ad populum
(argument za puk)
duboka je istina da... samo pokvarenjak moe posumnjati u ... tko bolje od vas shvaa kako ... vi najbolje znate koliko vas volim svi vi trpite pogreke ove vlasti
Kada demagog na mitingu niim ne potkrepljuje je svoje tvrdnje, nego im daje privid uvjerljivosti najavljujui ih zvunim frazama
Ne ulazei u raspravljanje o biti sporne stvari, nastojimo pridobiti sluae djelujui na njihove osjeaje, predrasude, tatinu, i subjektivni dojam. Ovaj argument je mogue prepoznati po patetinom tonu kojim se iznaa, i po jasnom dojmu da je akcent na formi a ne na samom sadraju argumenta. 45
Argumentum ad misericordiam
(argument za milosre)
Ako nekog optuuju da je pronevjerio novac, a on odgovara: majka mu je bolesna enu pere tue podove umro mu je otac krava ne daje mlijeko kia je potopila ljetinu Ovaj pseudoargument upotrebljava onaj tko izbjegavajui raspravu o biti sporne stvari nastoji probuditi samilost kod sugovornika.
46
Argumentum ad verecundiam
(argument strahopotovanja prema autoritetima)
Pozivanje na miljenje istaknutih pojedinaca, velikih ljudi, "autoriteta", "eksperata", "znalaca". Takvo pozivanje ima neki smisao kada se nestrunjaci prepiru o nekom strunom pitanju. Ali ono nije dokaz i ne moe odluiti u sporovima meu samim strunjacima. Najmanje je takvo pozivanje na mjestu kada se autoritet u jednoj oblasti citira kao arbitar u drugoj: npr. kad se politiari citiraju kao autoritet u umjetnosti. npr. i Hitler je bio vegetarijanac Ako osoba koja 'potee diplomu' kao argument u nedostatku argumenata, nije strunjak za predmet rasprave (diplomirani ekonomist raspravlja o medicini) tada je to poseban sluaj Argumentum ad verecundiam, samo to se ne poziva na drugog nego na sebe kao strunjaka (iako nije strunjak za predmet rasprave).
Za bolest raka jo nema lijeka. Rak je neizljeiva bolest. Nije dokazano na duhovi postoje. Dakle duhovi ne postoje.
Ako se primjerice, tvrdnja da je neka bolest neizljeiva potkrepljuje samo time to jo nije pronaen lijek za nju, kaemo da se upotrebljava argumentum ad ignorantiam (argument neznanja).
Bit je ovog argumenta u tome to se dovoljnim dokazom za neku tvrdnju smatra nepostojanje dokaza za tvrdnju koja joj 48 je proturjena.
Argumentum ad baculum
(argument batine)
Kada se velika i mala drava raziu u miljenju, pa velika drava pone gomilati trupe na granici male, kaemo da velika drava upotrebljava argumentum ad baculum (argument batine).
Ceterum censeo Karthaginam delendam esse. Uostalom, mislim da Kartagu treba razoriti. Ne mislim da bi tvrtka trebala investirati svoj novac u ovaj projekt. Smiri se, ili e dobiti otkaz.
Openito, ovaj "argument" sastoji se u tome to, u nemogunosti da drukije dokaemo svoju tvrdnju prijetimo silom, ili ak i direktno upotrebljavamo silu protiv onog tko se ne slae s naom tezom.
49
Ova se pogreka najee potkrade kada argumentiramo je li neto dobro ili loe na temelju toga koliko je staro ili koliko dugo egzistira. Suprotna pogreka je argumentum ad novitatem.
Windows 2000 je bolji operativni sustav od Windowsa 98. Windows 98 je noviji operativni sustav.
50
Argumentum ad crumenam
Microsoftov software je nesumnjivo vrhunski. Zato njegov osniva Bill Gates danas ima toliko novaca. Pogreka koja se sastoji u tome da se kriterij koristi neke teorije ili stvari objanjava materijalnim ili novanim argumentima u korist nje same; odnosno, da su oni koji imaju vie materijalne moi u pravu. Suprotan argument je argumentum ad lazarum.
51
Argumentum ad lazarum
Sveenici su se odrekli materijalnoga. Sveenici su bolje upoznati sa smislom ivota. Ova se pogreka temelji u pretpostavci da se kriterij ovjekovih ili teorijskih atributa odreuje prema tome je li bogat ili siromaan, odnosno koliko posjeduje materijalnih dobara.
52
Argumentum ad numerum
Tisue ljudi vjeruje u horoskop. Neto od toga mora biti istina. Ovaj pseudoargument je vrlo slian argumentu "ad populum". Sastoji se u tome da inzistira na istinitosti neke tvrdnje, potkrepljujui je brojem ljudi koji vjeruju u nju.
53
Argumentum ad hominem
obuhvaa dvije srodne logike pogreke koje podrazumijevaju pokuaj pobijanja neije tvrdnje pozivajui se na osobine onoga tko je tvrdnju izrekao. Prvi nain je vrijeanjem te osobe a drugi tvrdnjom da zakljuak nije utemeljen na injenicama, ve da proizlazi iz specijalnih okolnosti u kojima se ta osoba nalazi (npr. religijskih uvjerenja, pripadnosti nekoj politikoj stranci)
Otac mu je stari pijanac Kako mu moete vjerovati kad je agnostik Stara komunjara plaenici, pijuni, jugonostalgiari, udbai, zeleni i crveni vragovi ...
54