Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 4

Sajt za mobilne Novosti na Facebook prijava Registrujte se ili se prijavite

Grof "smenio" sultana | Ostali lanci | Novosti.rs


O nama Marketing Kontakt Kupi knjigu Klub Naslovna Politika Drutvo Ekonomija Investicije Hronika Dosije Reportae Tehnologije Zanimljivosti Auto Sport Fudbal Koarka Tenis Ostali sportovi Live score Planeta Svet Region Dijaspora Spektakl Rijaliti Kultura Srbija Beograd Vodi ivot + Pria o... Zdravlje Moda i lepota Deca Na tanjiru Kua Ljubimci Astro Turizam Zabava Skrivalica Testovi Enigmatika Humor Feljtoni Foto Video

Video Horoskop Trn Arhiva Pretraga

Grof "smenio" sultana


Marko Lopuina | 20. jun 2013. 19:34 | Komentara: 0 Srbin sluio tri ruska cara i osmislio dravni udar u Turskoj. Sava Vladislavi utvrdio rusku granicu sa Kinom
.

Grof Sava Vladislavi Nastavci 1. Grof "smenio" sultana ISTORIJA tajnih slubi Srbije kazuje da postoje pijuni za koje se moe rei da su bili agenti ili obavetajci svetskog kalibra. Istoriar obavetajnog rada Milan V. Petkovi pisao je da se ne zna kada je pijunaa tano zaeta kod Srba, ali je, prema raznim izvorima, bila prisutna ak i u doba Nemanjia, potom Karaorevia, Obrenovia, do Broza, Miloevia... Kada je istorija pisana, dogaaji i vladari su istureni napred, a pijuni su stavljeni ili u legendu ili u zaborav. Mnogima od njihje preostalo samo da ih se neko seti da su zanat pijuniranja podigli na nivo umetnosti obmane. Grof Sava Vladislavi Raguzinski bio je samo jedan od takvih "pijuna majke Srbije". Kada je u prolee 2012. godine Vladimir Putin pozvao predstavnike Ruske akademije nauka da se sa njima konsultuje o novom meudravnom ugovoru izmeu Rusije i Kine, jedan akademik mu je rekao da je taj sporazum istorijski verifikovan i dobar. - Novi ugovor je inovirana verzija dogovora o razgranienju koji je s Kinezima sklopio pre tri veka Sava Vladislavi, utemeljiva ruske spoljne obavetajne slube i specijalni savetnik cara Petra Velikog - reeno je Vladimiru Putinu. Ruski predsednik, nekad obavetajac KGB-a, tada je zatraio od akademika biografiju Save Vladislavia i njegov izvetaj o Kini, prvi posle onog koji je napisao Marko Polo. U izvetaju Ruske akademije nauka o Savi Vladislaviu je pisalo: "Kada su se carska Rusija i Kina nale u sukobu zbog granice, Petar Veliki je, na savet poznatog filozofa Lajbnica, poslao oveka od najveeg poverenja, Savu Vladislavia, da u Pekingu sa kineskim carem dogovori liniju razgranienja. Njegovo poznavanje mentaliteta i karaktera ljudi, pronicljivost i diplomatska sposobnost, ali i izvesna gordost, samouverenost, kao i izuzetno dranje i obrazovanje, ostavili su na Kineze izuzetan utisak." Razgranienje Rusije i Kine je potpisano 5. aprila 1728. godine na reci Buri, u vreme kada je na vlasti bio car Petar Drugi. Ta granica je dva velika

Razgranienje Rusije i Kine je potpisano 5. aprila 1728. godine na reci Buri, u vreme kada je na vlasti bio car Petar Drugi. Ta granica je dva velika carstva drala u potpunom miru vie od 150 godina. Za zasluge ostvarene u Kini, Vladislavi je od carice Katarine prve dobio titulu grofa 24. februara 1725. godine, a od Petra II orden Aleksandra Nevskog, 1. januara 1728. i in tajnog savetnika. Car mu je dao pravo da u Sibiru podigne grad Troickoskovski i tvravu Novotrojicski u ijem centru je sagradio Crkvu Svetog Save. UMNI HERCEGOVAC SAVA Vladislavi je poreklom iz okoline Foe. Nagaalo se da je roen u Popovu, pa u Jaseniki, u Gacku i itomisliu. Roen je 1664. godine, a po nekim dokumentima 1670. Sa nepunih dvadeset godina u Dubrovniku je pored trgovakog umea stekao i izvrsno ire obrazovanje. U jezuitskim kolama, stekao je visoko obrazovanje, koje je upotpunio znanjem iz ekonomije u paniji i Francuskoj. Trgovaki poslovi odveli su ga 1698. godine u Carigrad, gde je za Dubrovane svravao vane poslove. Uzeo je i novo prezime Raguzinski (Dubrovanin), da bi uspostavio veze sa ruskim poslanstvom, koje ga dovodi do cara Petra Prvog. Razlog za bliske veze Save Vladislavia sa Petrom Velikim bila je njegova uloga u voenju politike izmeu Rusije i Turske. Raguzinski se 1699. povezuje sa Emilijanom Ivanoviem Ukrajincevim, ruskim poslanikom na Visokoj Porti, koji je upuen iz Petrograda sa zadatkom da sa sultanom zakljui jasan mir umesto nesigurnog primirja. Raguzinski pomae Ukrajincevu tako to mu je nabavio spise svih meunarodnih ugovora, koje je Turska zakljuila sa Francuskom, Mlecima i Engleskom. Kao odlian poznavalac turske spoljne i unutranje politike, dvorskih tajni, i mranih strana turskih politikih linosti, Raguzinski je uestvovao u stvaranju prve ruske obavetajne slube. Smatra se da je prvi veliki obavetajni posao Save Vladislavia bio dravni udar u Turskoj 1702. godine, kad je sultan Mustafa Drugi zbaen sa prestola, a nasledio ga je Ahmet Trei. Kada je Porta otkrila ulogu Raguzinskog, turske vlasti poinju intenzivno da kontroliu njegovo kretanje i odnose sa ljudima. Ruski izlaslanik Petar Andrejevi Tolstoj molio je zato cara Petra Velikog za odobrenje da Savu Vladislavia poalje u Petrograd. Raguzinski kree u Azov sa putnim nalogom: "Prouavanje puta Crnim morem". U Azovu je Raguzinski vodio aktivnu obavetajnu delatnost protiv Turske, i pomogao grofu Apraksinu da zadri svoj poloaj, ugled i mesto u vrhu carske Rusije. Sam grof je o Raguzinu pisao sestriu, caru Rusije: - Odlikuje se velikom pobonou i Bog upravlja njegovim srcem. On je znalac i sav je predat zadatoj rei! Umnog Savu Vladislavia car Petar Veliki je sreo u julu 1703. godine na Baltiku, u vojnom logoru liseburg i odao mu priznanje za delovanje u Carigradu. Vladislavi je u carskom dvoru formirao tzv. Crni kabinet, kog su inili ruske poverljive linosti i najvei pijuni. Car ga vraa u Carigrad da pomogne grofu Tolstoju da pobolja poziciju ruskog poslanstva u Turskoj. O tome grof Tolstoj u svojim izvetajima caru pie: "Blagodarei ljubavi Save Vladislavia, imam takve prijatelje koji mogu brzo saznati tajne na Porti i meni ih saoptiti". Na povratku iz Carigrada Raguzinski caru donosi "Tajni opis Crnog mora po obalama i po putevima i po utvrenjima i po vojnim bazama", koji je do tada Rusima bio nepoznat. Njegov rad je fascinirao ruskog cara, koji ga je pozvao da mu se pridrui na dvoru 1709. godine. Ruski Centar nacionalne slave izdao je knjigu o podvizima grofa Save.

(Nastavlja se)

More Share Postavite na Share Odtampaj OceniteDopada mi se 10 Ne dopada mi se 0

Budite prvi posetilac koji e ostaviti komentar:

Poaljite komentar
Ukoliko ne elite da popunjavate polja za ime, email i kod sa slike, prijavite se. Imate Facebook nalog? Prijavite se jednim klikom. Ime ili nadimak E-mail

Komentar

Komentar Preostalo karaktera: 500 Izraunajte Uslovi objave = Prihvatam uslove objave komentara

Poaljite komentar Najnovije Najitanije Najvie komentara 23:37 Letovi samo za debele 23:33 Sadiku novi oficir za vezu 23:30 Beograd: Kineze graak uva od sunca 23:27 Deki Stalone o estetskim operacijama:... 16:58 > 02:46 Brisel: Bez finalnog... 02:21 Letonija: Izbio pozar u predsednikoj... Prikai23:09 sve vesti > 00:04 Prevrnuo se kamion na... 23:57 Snima se film po knjizi 50 nijansi siva Ankete 23:47 Kolumbija: Za etiri decenije 40.000... 23:38 Letnji koktel i modna revija u... Da li idete na letovanje? Da, u inostranstvo na more Da, u Srbiju Da, na planinu Ne, ostau kui Poalji Pogledaj rezultate povratak na vrh stranice

Naslovna Sport Planeta Spektakl Kultura Srbija Beograd ivot + Turizam Zabava Feljtoni Foto Video Horoskop Trn Arhiva

Autorska prava Kompanija Novosti, 2011. Sva prava su zadrana. Uslovi korienja O nama Akcije i nagrade Marketing Kupi knjigu Dosije Novosti

CMS: OCP

You might also like