Mr. sc.

PETAR OVO

O D R I V O P O D U Z E T N I T V O
Nastavni materijal

ZADAR, 2007.

Predgovor

Drage kolegice i kolege, studenti odjela za ekonomiju, ovaj nastavni materijal je nastao na osnovu Programa izobrazbe trenera poduzetnitva, Zagreb 1998-2001, na kojem sam licenciran. Podlogu za napisano predstavlja prirunik Poduzetnitvo 21. stoljea koji sadri skup predavanja, znanja i iskustava o znaenju poduzetnitva i malog gospodarstva u ukupnom gospodarstvu, politici razvitka maloga gospodarstva, vanosti za regionalni razvitak, potrebama poduzetnitva, ulozi tijela dravne uprave u stvaranju poticajnog poduzetnikog okruenja te pruanja strune i financijske potpore poduzetnicima, zasnovano na vladavini znanja. Nastavni materijal je nastao izrezivanjem vika gradiva iz budueg udbenika za ekonomiste. No, u nastavnom materijalu i dalje ima vie gradiva nego to Vam je predavano ne zato da biste taj viak nauili, nego zato da Vam pomogne lake shvatiti ono to trebate nauiti. Gradivo u nastavnom materijalu nije sasvim usklaeno s predavanjima, te Vam predlaem da se za to podruje, kao uostalom i za itavo gradivo, drite biljeki s predavanja, a iz nastavnog materijala moete pogledati ono to vam nije razumljivo. Ako ni to ne bude dovoljno, pozvani ste na konzultacije kod asistenata ili mene. Zbog stalne promjene prioriteta, oprostite mi na propustima pri saimanju pojedinih poglavlja. Kao i Vi nadam se da e budue generacije e doekati svoju knjigu, koja e se temeljiti na ovim nastavnim materijalima, handout-ima i podlogama za izradu poslovnog plana.

Petar ovo

SADRAJ: Predgovor...............................................................................................................................2 1 Uvod...............................................................................................................................6 2 DEFINICIJA PODUZETNITVA..................................................................................8 2.1 Vrste poduzetnitva...............................................................................................10 2.2 Izvori poduzetnitva..............................................................................................10 2.3 Okruenje poduzetnitva .......................................................................................11 2.4 Nastanak poduzetnitva.........................................................................................13 2.5 Tvrtka i poduzetnitvo...........................................................................................13 3 UNUTARNJE PODUZETNITVO (INTRAPRENEURSHIP).....................................14 3.1 Definicija unutarnjeg poduzetnitva ......................................................................16 3.2 Svrha unutarnjeg poduzetnitva.............................................................................20 3.3 Uvoenje unutarnjeg poduzetnitva.......................................................................21 3.4 Poduzetnika klima...............................................................................................23 3.5 Poduzetnik ili unutarnji poduzetnik .......................................................................25 3.6 Organizacijski oblici .............................................................................................27 3.7 Saetak .................................................................................................................29 4 OBITELJSKO PODUZETNITVO..............................................................................30 4.1 Definicija obiteljske tvrtke ....................................................................................31 4.1.1 Obiteljski i poslovni sustav............................................................................33 4.1.2 Prednosti i slabosti obiteljskoga poduzetnitva ..............................................34 4.1.3 Prednosti obiteljskih tvrtki.............................................................................34 4.2 Slabosti obiteljskih tvrtke......................................................................................36 4.3 Kljuni ljudi u obiteljskom tvrtci...........................................................................37 4.3.2 Obitelj i posao: kultura i vrijednosti...............................................................39 4.4 Kritini imbenici uspjenosti obiteljskih tvrtki.....................................................40 4.4.1 Znaaj obiteljskih tvrtke u svijetu ..................................................................40 4.4.2 Tekoe svakodnevnoga voenja obiteljske tvrtke .........................................41 4.4.3 Tekoe prijelaza obiteljskoga tvrtke iz generacije u generaciju.....................43 4.4.4 Rjeavanje konflikata u obiteljskoj tvrtci .......................................................48 4.4.5 Profesionalni menadment.............................................................................49 4.4.6 Saetak..........................................................................................................51 5 ENSKO PODUZETNITVO .....................................................................................52 5.1 Definicija enskog poduzetnitva ..........................................................................52 5.1.1 ene poduzetnice ..........................................................................................53 5.1.2 ensko poduzetnitvo u razvijenom svijetu ...................................................53 5.1.3 Ekonomski i drutveni znaaj ena ................................................................54 5.1.4 Osnovne prepreke razvoju enskog poduzetnitva u Hrvatskoj ......................59 5.1.5 Nevladine organizacije za zatitu i promicanje prava ena.............................60 5.1.6 Razvoj enskog poduzetnitva .......................................................................69 5.2 Znaaj ena razvoju poduzetnitva ........................................................................83 5.3 Razlozi otvaranja tvrtke ........................................................................................84 5.4 Djelatnosti enskih tvrtke......................................................................................85 5.5 Naobrazba i starost osnivateljica tvrtki ..................................................................85 5.6 Ekonomski pokazatelji ..........................................................................................86 5.7 Obaveze prema obitelji i karijeru...........................................................................86 5.8 enski poduzetniki potencijal ..............................................................................87 5.9 Pregled po svijetu..................................................................................................87

5.9.1 Prava vlasnitva ene.....................................................................................87 5.9.2 Junoafrika republika...................................................................................87 5.9.3 Albanija ........................................................................................................89 5.9.4 Francuska......................................................................................................89 5.9.5 Nizozemska i vedska...................................................................................89 5.9.6 Grka ............................................................................................................90 5.9.7 Hrvatska........................................................................................................90 5.9.8 Amerika dravna potpora (enskim) tvrtkama..............................................91 5.10 Poslovni rezultati enskih tvrtki ............................................................................93 5.11 Niz istinitih pria ..................................................................................................93 5.12 Val enskog poduzetnitva ....................................................................................94 5.13 Talenti, iskustva - podloga za uspjeh .....................................................................94 5.14 Hijerarhija.............................................................................................................94 5.15 Dopunjavanje znanja.............................................................................................95 5.16 Osjetljivost za druge..............................................................................................95 5.17 Pristup kreditu.......................................................................................................95 5.18 ene o ulozi spola u poslu .....................................................................................96 5.19 Zakon o poduzetnicama ........................................................................................96 5.20 Saetak .................................................................................................................97 6 SEOSKO PODUZETNITVO......................................................................................99 6.1 Izvori seoskog poduzetnitva...............................................................................100 6.2 Osnove seoskog poduzetnitva ............................................................................101 6.3 Seosko obiteljsko turistiko gospodarstvo ...........................................................102 6.4 Ruralni turizam, agroturizam i seoski turizam .....................................................102 6.5 Turistike potrebe u seoskom turizmu .................................................................102 6.6 Seoski turizam u hrvatskoj ..................................................................................103 6.7 Razvojni pravci ...................................................................................................105 6.8 Ekonomski znaaj ...............................................................................................107 6.9 Seosko obiteljsko turistiko gospodarstvo ...........................................................108 6.10 Seoski turizam ...................................................................................................108 6.11 Procjena atraktivnosti..........................................................................................109 6.12 Atraktivnost dalmatinskog zalea........................................................................110 6.13 Registracija seoskog turistikog gospodarstva .....................................................111 6.14 Program razvoja malog gospodarstva ..................................................................112 6.15 Poduzetnike potporne institucije........................................................................112 7 PODUZETNITVO U UNUTRANJOSTI ZEMLJE ................................................112 7.1 Poduzetniki pristup razvoju ...............................................................................114 7.2 Osnove razvoja ...................................................................................................116 7.3 Poduzetnike mogunosti....................................................................................116 7.4 Poduzetnitvo u unutranjosti..............................................................................117 7.5 Definiranja problema ..........................................................................................120 8 FRANIZNO POSLOVANJE ....................................................................................122 8.1 Definicija (poslovni oblici) franizinga................................................................124 8.2 Oblici franiznih sustava s obzirom na mjesto franizinga u proizvodno prodajnom lancu .125 8.3 Mogunosti franizinga .......................................................................................125 8.4 Franizing u svijetu i u Europi.............................................................................126 8.5 Centralizirane amerike i kooperativne europske franizne mree. ......................126 8.6 Europsko miljenje o franizi ..............................................................................127 8.7 Nastajanje i irenje franizinga ............................................................................127

8.8 Davatelj - primatelj franize ................................................................................128 8.9 Franizni ugovor .................................................................................................128 8.10 Potpora primateljima franize..............................................................................130 8.11 Primatelj franize ................................................................................................130 8.12 Razvoj franizinga ..............................................................................................132 8.13 Tri imbenika u razvoju franizinga ....................................................................133 9 OBRT.........................................................................................................................135 9.1 Zakonska regulativa ............................................................................................135 9.2 Vrste obrta ..........................................................................................................137 9.3 Otvaranje obrta ...................................................................................................137 9.4 Obrtni registar.....................................................................................................138 9.5 Tvrtka i sjedite obrta..........................................................................................139 9.6 Brojani podaci i obrada podataka.......................................................................139 9.7 Poslovanje obrta..................................................................................................140 10 OBLIKOVANJE KVALITETNIH TURISTIKIH USLUGA ................................140 10.1 Oblikovanje usluge u turizmu..............................................................................141 10.1.1 Znaenje kontrole kvalitete u turistikoj djelatnosti .....................................143 10.1.2 Savjeti za oblikovanje kvalitetne turistike ponude......................................145 10.2 Uloga poduzetnika turistikoj ponudi ..................................................................146 10.2.1 Voenje poslovnoga procesa .......................................................................146 10.2.2 Rukovoditelj................................................................................................146 10.2.3 Raznolikost rukovoenja u turizmu .............................................................147 10.2.4 Uloga menadmenta ....................................................................................147 10.2.5 Smjernice za uspjeno rukovoenje .............................................................149 10.2.6 Preporuka za rad s vaim osobljem ..............................................................149 10.2.7 Politika raznolike radne snage .....................................................................149 11 LITERATURA .......................................................................................................151 Popis slika: .........................................................................................................................154 Popis tablica .......................................................................................................................154

Uvod

Poduzetnitva moemo pronai u etimolokoj osnovi rijei: poduzeti, poduzimati znai prihvatiti se ega, pristupiti ostvarenju ega, odnosno, poeti to raditi. Poduzetnitvom oznaavamo aktivnosti pojedinaca koje oni sami izvode kako bi zadovoljili trine potrebe i pri tome uz osobno preuzimanje rizika postigli to vei financijski uspjeh. Poduzetnik oznaava pojedinca koji obavlja poduzetnike aktivnosti. To je osoba koja zna i hoe se prihvatiti ega u pravo vrijeme, snalaljiva je i vjeta u praktinoj provedbi ideja. U svakodnevnom ivotu pojam poduzetnika moe se shvatiti kao sinonim za vlasnika tvrtke, nekad za menadera, nekad za poslovnog ovjeka. No izmeu ova dva pojma vano je uoiti razliku: - poduzetnik (njem. Unternehmer, engl. enterpreneur) - vlasnik-rukovodilac, osoba koja je pripravna, spremna realizirati svoje originalne poduzetnike ideje i pri tome se izloiti visokim rizicima i neizvjesnosti u pogledu konanih dobiti ili gubitka. - menader - djelatni profesionalni strunjak za neko od podruja poslovne aktivnosti, proizvodne, trgovake ili uslune, upravlja poduzetnikove tvrtke. Poduzetnitvo nije ni znanost ni umjetnost, ve praksa temeljena na znanju koja poiva na potrebi stalnih promjena gospodarske aktivnosti kao temeljnog preduvjeta ukupnog drutvenog razvitka. Suvremena ekonomska teorija prepoznaje poduzetnitvo kao samostalni prirodni izvor koji je gotovo jednako vrijedan ostalim prirodnim izvorima, radu, zemlji i kapitalu. Teoretiari poduzetnitva bave se enterprenurial managementom, istovremenom analizom poduzetnitva i aktivnim sudjelovanjem u poduzetnikoj stvarnosti. Poduzetnici su inovatori,1 smatraju promjenu obveznom i zdravom. Resurs ne postoji dok ovjek ne iznae nain koritenja neke prirodne pojave i tako joj podari ekonomsku vrijednost. Inovacija postaje specifinim instrumentom poduzetnitva kojim resursi dobivaju nove sposobnosti stvaranja bogatstva, i sredstvo kojim poduzetnici koriste promjene kao povoljne prilike za neki drugi posao ili uslunu djelatnost. Sustavna inovacija se sastoji u svrhovitom i organiziranom traganju za promjenama kao i u sustavnoj analizi povoljnih prilika za ekonomiju i drutvo. Sustavna inovacija znai praenje sedam izvora uspjene inovacije: 2 - neoekivano - nepodudarno - inovacija koja se temelji na potrebama procesa - promjene u ustrojstvu industrije ili trita - demografski pokazatelji - promjene u shvaanjima, ponaanju i miljenju - nove spoznaje znanstvene i neznanstvene. Poduzetnitvo tako postaje proces stvaranja vrijednosti u kojem poduzetnik na jednom mjestu skuplja sva sredstva potrebna za realizaciju poslovne prilike, preuzimajui pri tom rizik gubitka novca, vremena ili nekog oblika vrijednosti proizvoda ili usluge. Poduzetnik je osoba svjesna svojih talenata, znanja i mogunosti. On je proizvod interakcije svojih uroenih sklonosti, kunoga odgoja, obiteljske tradicije i okoline u kojoj se razvija, kvalitete

1 2

Shumpeter (1883 1950) Izvor: F. Drucker: Inovacije i poduzetnitvo; Praksa i naela, Globus nakladni zavod, Zagreb, 1992. str. 8.

obrazovnog sustava, povijesnih, kulturnih, civilizacijskih teevina, razvijenosti gospodarstva i demokracije, poduzetnike klime i uvjeta za bujanje slobodnog poduzetnitva.3 Svi oni koji mogu podnijeti izazove donoenja odluka mogu nauiti kako postati poduzetnik i kako se poduzetniki ponaati. Unutar seoskog turizma, definicija poduzetnika kao osobe koja se specijalizira za donoenje vanih odluka o usklaivanju rijetkih prirodnih izvora, nalazi svoj oslonac. Rije poduzetnik4 dolazi od rijei intrapreneure. A. Dragievi je u svom leksikonu politike ekonomike napisao definiciju; poduzetnik je osoba koja raspolae sredstvima potrebnim za odreenu privrednu aktivnost, te samostalno donosi ekonomske odluke koje se odnose na tu djelatnost, organizira i kombinira proizvodne inioce, koordinira njihovo djelovanje, nadzire, rukovodi i upravlja cjelokupnim radom i poslovanjem. Poduzetnici su obino jake osobe, izuzetno sposobne i talentirane. Oni su obino prvi ljudi u tvrtci pa su kao takvi glavni nosioci svih tehnolokih inovacija. Gifford Pinchot opisuje poduzetnike (intrapreneure) kao one koji preuzimaju neposrednu odgovornost za stvaranje inovacije bilo koje vrste unutar organizacije. Intrapreneur moe biti kreator ili izumitelj, ali on je uvijek onaj sanjar koji smilja kako neku ideju pretvoriti u profitabilnu realnost. Kao to iz menadmenta proizlaze menaderi, tako iz poduzetnitva proizlaze poduzetnici koji imaju svoje osobine. Poduzetnici su u prvom redu poslovno kreativni, inovativni, dinamini ljudi koji su sposobni brzo uoiti pojave, probleme i mogunosti. Poduzetnik je spreman na rizik i maksimalan napor; pronalazi uspjene poslovne ideje, mjesto na tritu, tehnologije i proizvode, te ih brzo i na vrijeme realizira. Poduzetnik brzo pronalazi kadrove, kapital i organizaciju. Za poduzetnika nije dovoljno da bude dobar menader, ve i dobar lider. Poduzetnik ne obavlja samo zadatke ve postavlja zadatke. Poduzetnik mora znati dobivati, ali i gubiti. Poduzetnik je nemiran duh koji se ne zadovoljava postignutim. Inicijativa, inovativnost, dinamika i smjelost bitne su osobine poduzetnika. Moglo bi se kazati da su se iskristalizirale osnovne karakteristike poduzetnika: potreba za postignuem i uspjehom, kreativnost i inicijativa, preuzimanje rizika, povjerenje u sebe i smjelost, potreba za neovisnou i autonomijom motivacija, energija, angaman. Da bi se poduzetnik i tvrtka mogli slobodno razvijati i koristiti poticaje slobodnog poduzetnitva, potreban je razvijeni trini mehanizam. U trino orijentiranim ekonomijama trita imaju kompleksan zadatak alokacije oskudnih resursa i proizvodnje dobara i usluga. U razvijenim trinim mehanizmima mogu se postii svi imbenici i uvjeti proizvodnje u konkurencijskim okruenjima. Trite mora biti i kompletno i takovo da produktivno osigura vremensku i prostornu koincidenciju potrebnih imbenika proizvodnje. Takav pristup tritu obuhvaa: trite rada, kapitala, radne snage, znanja, tehnologije, podataka, ideja, menadmenta, kao i tvrtke i poduzetnika. Postoje tri glavna tipa trita u ekonomskom sustavu: faktorsko trite, produktno trite, financijsko trite.

Prema Kuvai, N.: Test poduzetnikih sklonosti, Sveuilite u Splitu, Ekonomski fakultet & Veleuilite u Splitu, Split, 1998. 4 Richard Cantillion, 1725. g.

Istraujui tvrtka i poduzetnitvo moglo bi se kazati da se u razvijenoj kapitalistikoj privredi uspjeno kombinira sloboda poduzetnitva, odgovornost i rizik, trina konkurencija i uinkovitost privreivanja. To sa svoje strane omoguuje dinamian razvoj s demokratskim politikim sustavom, konkurencijom ideja i programa. Tvrtka je civilizacijsko dostignue koje je omoguilo povijesnu pozitivnu misiju kapitalizma. Prema suvremenoj ekonomskoj teoriji, poduzetnik je oslonac privredne aktivnosti, ekonomski subjekt i pionir razvoja koji angaira svoj kapital u privrednu djelatnost u trinoj konkurenciji na svoj rizik i za to ima autonomiju djelovanja i profit. On uspostavlja vezu izmeu trita rada, usluga i kapitala.

DEFINICIJA PODUZETNITVA

Definicija poduzetnitva5 ima koliko ima kolskih knjiga o toj temi. Nekima poduzetnitvo primarno znai inovaciju, drugima ono znai preuzimanje rizika, nekima snagu koja stabilizira trite, a nekim drugima znai zapoinjanje, posjedovanje i upravljanje malim tvrtkama. Prema tome, poduzetnika se smatra osobom koja ili stvara nove kombinacije proizvodnih imbenika, kao to je nov nain proizvodnje, novi proizvodi, nova trita, pronalazi nove izvore ponude i nove organizacijske oblike; ili osobom koja je spremna preuzeti rizik; ili osobom koja, koristei se prilikama na tritu, uklanja neravnoteu izmeu ukupne ponude i ukupne potranje, ili kao nekoga koji posjeduje i vodi neki posao6. Za odabir najprikladnije definicije poduzetnitva u kontekstu seoskih podruja, vano je imati u vidu poduzetnike sposobnosti koje e biti potrebne za poboljanje kvalitete ivljenja pojedinaca, obitelji i zajednica, i odravanje zdravog gospodarstva i okruenja. Uzimajui to u obzir, ustanovit emo da svaka od tradicionalnih definicija ima svojih slabosti7. Prva definicija ostavlja malo prostora za inovacije koje nisu na samom tehnolokom ili organizacijskom vrhu, kao to je prilagodba starijih tehnologija kontekstu zemlje u razvoju, ili pristup na izvozna trita na kojima se ve nalaze druge tvrtke. Definiranje poduzetnitva kao preuzimanja rizika zanemaruje druge bitne elemente o kojima obino mislimo kao o poduzetnitvu, kao to je dobro razvijena sposobnost prepoznavanja mogunosti na neiskoritenom tritu. Poduzetnitvo kao stabilizirajua snaga ograniava ga na prepoznavanje trine neravnotee, dok definicija poduzetnitva kao vlasnitva nekog posla i rada u njemu negira mogunost poduzetnikog ponaanja nevlasnika, zaposlenika i upravitelja koji u tom poslu nemaju vlasnikog udjela. Prema tome, najprikladnija definicija poduzetnitva, koja bi se uklopila u kontekst razvoja sela, a koja se ovdje obrazlae jest jedna ira definicija, koja poduzetnitvo vidi kao: (snagu koja mobilizira druge resurse da udovolje neudovoljenoj potranji trita), (sposobnost stvaranja i izgradnje neega praktino ni iz ega), (proces stvaranja vrijednosti objedinjavanjem u jedinstven paket resursa za koritenje neke prilike). Tako definirano poduzetnitvo odnosi se na bilo koju novu organizaciju produktivnih imbenika, a ne samo na inovacije koje su na tehnolokom ili organizacijskom vrhu, ono se odnosi na poduzetnike djelatnosti unutar i izvan organizacije. Poduzetnitvo ne treba ukljuivati nita novo, gledano iz globalne ili ak nacionalne perspektive, nego treba prihvatiti nove oblike poslovne organizacije, nove tehnologije i nova tvrtke koja proizvode robu koja ranije nije postojala na odreenoj lokaciji8. Radi toga se poduzetnitvo smatra primarnim pokretaem u razvoju i radi toga drave, regije i opine koje aktivno promiu razvoj poduzetnitva, imaju mnogo vie stope rasta, i kao posljedicu toga, viu razinu razvoja od onih drava, regija i opina u kojima institucije, politika i kultura spreavaju poduzetnitvo.
5 6

Byrd W.A., 1987., str.3 Tyson, Petrin, Rogers, 1994., str. 2-3 7 Tyson, Petrin, Robers, 1994., str.4 8 Petrin, 1991.

Poduzetniko gospodarstvo, bilo da je na dravnoj, regionalnoj ili opinskoj razini, znaajno se razlikuje od nepoduzetnikog gospodarstva u mnogom pogledu, ne samo svojom gospodarskom strukturom i svojom gospodarskom snagom, nego i drutvenom vitalnou i kvalitetom ivljenja koju omoguuje, uz posljedinu privlaivost za ljude. Gospodarska struktura vrlo je dinamina i izuzetno konkurentna radi brzog stvaranja novih tvrtki i odlaska (starih) stagnantnih tvrtki i tvrtki koje propadaju. Ona obuhvaa brzo rastue tvrtke, (gazele), kako ih zovu u literaturi o poduzetnitvu. Gazele9 su klju gospodarskog razvoja. Njih vode dinamini poduzetnici koji svojim tvrtkama upravljaju i vode ih na takav nain da posao ne samo opstane nego da se i proiri. Dinamini poduzetnici trae rast; oni ne samo da imaju viziju nego su je i sposobni ostvariti. Oni misle i djeluju globalno, trae ekspanziju, oslanjaju se na vanjske resurse, trae strune savjete ili rade sa strunim timovima. Oni izazivaju konkurenciju umjesto da je izbjegavaju i preuzimaju i dijele rizik na nain koji vodi uspjehu. Na taj nain gospodarska vitalnost neke zemlje uvelike ovisi o svekolikoj razini poduzetnikog kapaciteta, tj. o sposobnosti da se osnivaju brzo rastua tvrtke, gazele. Jednako je vana brzina kojom se osnivaju mala tvrtke. Ovi fenomeni objanjavaju zato drave, regije i opine sa slinim brojem velikih i malih tvrtki pokazuju potpuno razliitu gospodarsku vitalnost. Gospodarska vitalnost neke zemlje bez sumnje je potreban uvjet za vitalnost drutva. Bez nje se drugi vani imbenici koji ine ivot u nekim podrujima privlanim, kao to su izobrazba, zdravstvo, socijalne usluge, stanogradnja, prijevoz, tijek podataka itd., ne mogu razvijati niti dugorono odrati u tim podrujima. Dokazano je da je pogreno pretpostaviti da e se drutveno i gospodarski nerazvijena podruja pretvoriti u podruja s brzim rastom ulaska vanjskih sredstava ulaganja i vanjskom ekspertizom. Bez poduzetnikih sposobnosti koje su dobro razvijene ili potencijalno postoje, vanjsko ulaganje utroit e se na projekte koji nee omoguiti dugoroni gospodarski rast. Kao posljedica toga, umjesto da se sve vie ukljuuju u druga gospodarski i drutveno bogata podruja, ova e podruja postajati sve izoliranija, sa smanjenom populacijom, siromanija, pa prema tome sve manje sposobna privui ljude koji bi, s obzirom na druge raspoloive resurse, mogli sa stanovita razvoja imati znaajan utjecaj. Poduzetnika orijentacija na seoski razvoj, nasuprot razvoju koji se temelji na unosu ljudskog potencijala i ulaganja izvana, temelji se na poticanju domaih poduzetnikih talenata i posljedinom rastu domaih tvrtke. To bi s druge strane stvorilo radna mjesta i pridonijelo gospodarskoj vrijednosti regije, a istovremeno bi rijetke resurse zadralo unutar toga podruja. Da bi se ubrzao gospodarski razvoj u seoskim podrujima, potrebno je poveati broj poduzetnika, stvarajui na taj nain kritinu masu prve generacije10 poduzetnika, koji e preuzeti rizike i angairati se u nesigurnom okruenju stvaranja novih prilika, stvaranja neega praktino ni iz ega i stvaranja vrijednosti objedinjujui u jedinstven (paket) resurse za iskoritenje neke prilike. Njihovim primjerom potaknut e se autonomni poduzetniki proces, kao i dinamino poduzetnitvo, a time e se osigurati neprekidni razvoj sela. Vano je naglasiti da se seosko poduzetnitvo u svojoj biti ne razlikuje od poduzetnitva u urbanim sredinama. Poduzetnitvo u seoskim podrujima znai iznalaenje jedinstvenog spoja resursa, bilo unutar, bilo izvan poljoprivrede. To se moe postii proirenjem osnove poslovanja poljoprivrednog gospodarstva tako da ona ukljui sveukupno nepoljoprivredno koritenje raspoloivih resursa, ili putem bilo kakve vee promjene u koritenju zemljita ili drukijom razinom proizvodnje od one koja je vezana iskljuivo za poljoprivredu. Prema tome, seoski poduzetnik je netko tko je spreman ostati u seoskom okruenju i pridonijeti stvaranju lokalnih dobara. Meutim, u stanovitoj su mjeri gospodarski ciljevi jednog poduzetnika i drutveni ciljevi razvoja sela jae povezani nego u gradskim
9 10

Twaalfhoven i Indivers 1933., str. 3-4 Petrin, 1992.

podrujima. Iz toga razloga poduzetnitvo se u seoskim podrujima obino temelji na uoj zajednici, karakteriziraju ga jako proirene obiteljske veze i relativno jak utjecaj na seosku zajednicu. 2.1 Vrste poduzetnitva

Ovisno o mjestu i nainu na kojem poduzetnik realizira svoje ideje razlikujemo tri osnovne podgrupe poduzetnitva: Obiteljsko poduzetnitvo ensko poduzetnitvo Korporacijsko ili unutarnje poduzetnitvo Kod obiteljskog poduzetnitvo rije je interakciji izmeu dvije organizacije: obitelji i tvrtke koja odreuje osnovne karakteristike obiteljskog tvrtke i definira njegovu izuzetnost. Obitelj i posao proimaju se ovdje kroz dimenziju kulture i vrijednosti. Obiteljsko poduzetnitvo karakterizira obiteljski poslovni sustav unutar kojeg djeluju svi lanovi obitelji, bez obzira na generacijske razlike. Na jednom mjestu koncentrirano je znanje, tradicija, fleksibilnost i predanost svih lanova obitelji. ensko poduzetnitvo podrazumijeva poduzetniki projekt koji je osmislila i realizirala ena. ene su sve kolovanije, osjeaju se pozvane na akciju, ele kombinirati privatni ivot sa karijerom. One u poduzetnitvu i u vlastitom tvrtci vide mogunost da to i ostvare. U posljednjem desetljeu dolo je do enskog prodora u malo gospodarstvo. Korporacijsko ili unutarnje poduzetnitvo poseban je oblik poduzetnitva primjeren velikim korporacijskim sustavima. Rije je o sredstvu revitalizacije velikih korporacija, inovaciji i stvaralatvu koje se razvija unutar granica postojeeg tvrtke. Pojmom intrapreneurship opisuje se uspostavljanje malog, izdvojenog autonomnog poslovanja unutar divova, velikih tvrtki. 2.2 Izvori poduzetnitva

S gledita politike, promicanje poduzetnitva, razumijevanje otkuda poduzetnitvo dolazi jednako je vano kao i razumijevanje pojma poduzetnitva. Ono pokazuje na to bi dravne, regionalne ili lokalne vlasti trebale usmjeriti svoje promicateljske napore. Ako su, na primjer, sklonosti poduzetnitvu priroene, politika aktivnog promicanja imat e malu ulogu. Ako su, nasuprot tome, priroene samo neke poduzetnike znaajke, aktivna politika promicanja moe pridonijeti razvoju poduzetnitva u nekoj opini u odnosnoj regiji i u dravi, budui da se poduzetnike vjetine mogu stei obrazovanjem. Uobiajeno je shvaanje da je poduzetnitvo posebna osobna osobina: osoba jest ili nije poduzetnik. Prema takvom shvaanju, poduzetnika svojstva, kao to su potreba za postignuem, spremnost preuzimanja rizika, samopotovanje i unutranja samokontrola, kreativnost i inovacijsko ponaanje, potreba za neovisnou, izvrsnost u struci, koncentriranje na ciljeve i nadmo, sva su odreda nepriroena. Prema tome, politika koja je posebno usmjerena prema promicanju razvoja poduzetnitva ne bi bila od velike pomoi jer se takva svojstva ne mogu stei obrazovanjem. Postoji i drukije shvaanje, a to je da su neke kulture ili neke drutvene grupe sklonije poduzetnikom ponaanju od drugih. Prema tom gleditu, imbenici koji pridonose broju poduzetnika jesu nasljedstvo poduzetnike tradicije, obiteljskog statusa, drutvenog statusa, steene naobrazbe i razine naobrazbe. Na temelju istraivanja porijekla vlasnika u biznisu, vjeruje se da e osobe koje potjeu iz obitelji koja je vlasnik malog tvrtke, vjerojatnije od ostalih postati poduzetnici.

10

Prouavanja statusa obitelji postojeih poduzetnika pokazuju da se poduzetnici esto regrutiraju meu starijom djecom jer se, prema objanjenju, njih prisiljava da u dobi ranijoj nego mlai lanovi obitelji preuzmu vie ovlatenja i odgovornosti. Autsajderske grupe, etnike manjine, ili pojedinac autsajder, osoba s margine, koji su kombinacijom razliitih imbenika postali autsajderi u odnosu na drutvene grupe s kojima se normalno susreu, smatraju se znaajnim izvorom za poduzetnitvo. Tvrdi se da manjinama vlasnitvo male tvrtke znai bijeg od marginalizacije11. Za raspravu je utjee li steena naobrazba na potencijalne poduzetnike ili ne. Popularna predodba o nekom poduzetniku jest da je to potpuno (selfmademan), ovjek koji je sve stvorio vlastitom sposobnou, koji nema formalne strune naobrazbe. To naravno nije u sukobu s otkriem da su obrazovaniji poduzetnici uspjeniji od onih slabije naobrazbe. Oito je da su paralelno u igri dvije stvari: spremnost zapoinjanja nekog poduzetnikog posla i sposobnost uspjenog voenja tog posla. Istraivanje koje pokuava objasniti na temelju osobnih svojstava, i/ili nekih drutvenih aspekta, zbog ega neki pojedinci postaju poduzetnici nije jo dalo uvjerljive rezultate. Prema tome, iroko prihvaeno gledite je sljedee: iako osobna svojstva kao i drutveni aspekti oito imaju neku ulogu, poduzetnitvo i poduzetnici se mogu razviti i svjesnim djelovanjem. Razvoj poduzetnika i poduzetnitva moe se poticati nizom podupiruih ustanova, i promiljenom inovacijskom akcijom koja potie promjene, i u potpunosti podrava sposobne pojedince ili grupe. Dokazuje se da varijable koje je mogue kontrolirati, kao to je stabilan sustav vlasnikih prava i sloboda akcije u gospodarskoj sferi, postojanje nekih drugih inputa u gospodarstvu (uz poduzetnitvo) kao i odgoj i izobrazba, znaajno pridonose razvoju poduzetnitva. Prema tome, mjere i programi namijenjeni posebno promicanju poduzetnitva, mogu u velikoj mjeri utjecati na broj poduzetnika i na taj nain neizravno biti vaan izvor poduzetnitva. Ovakvo gledite ima znaajne implikacije za razvoj poduzetnitva u seoskim podrujima. Ako sadanje poduzetnike djelatnosti u odreenoj seoskoj sredini nisu u porastu, ne smije se naglo zakljuiti da je poduzetnitvo neto to je po prirodi strano seoskim podrujima. Iako takav osjeaj moe imati izvjesno naslijee radi sporijeg toka promjena koje se dogaaju u seoskim podrujima u usporedbi s gradskim, odgovarajua akcija moe imati za posljedicu veliku razliku u odnosu na poduzetniko ponaanje ljudi koji ive u seoskim krajevima. Mnogi primjeri uspjenog poduzetnitva potvruju ovu tvrdnju, a nema razloga da ih ne bude mnogo. Dovodei u vezu razliite sposobnosti i razliita iskustva u razvoju poduzetnitva svatko moe poveati svoje vlastite sposobnosti, motiviranost i odlunost za postizanjem cilja: postizanja odrivog i zdravog seoskog gospodarstva i okruenja, kako bi se omoguila visoka kvaliteta ivljenja pojedincima, obiteljima i zajednicama. 2.3 Okruenje poduzetnitva

Iza svake uspjene prie o poduzetnitvu obino postoji neka vrsta institucijske podrke. Uz pojedinanu i grupnu poduzetniku inicijativu od najvee je vanosti okruenje koje omoguuje i podrava takve inicijative. Stvaranje takvog okruenja zapoinje ve na dravnoj razini, s donoenjem politike za makroekonomsku stabilnost i za ispravno definirana vlasnika prava kao i za meunarodnu orijentaciju. Zatita domaeg gospodarstva sprjeava poduzetnitvo umjesto da ga potie. Gospodarske mjere, kao to su subvencioniranje cijena da bi se zajamio minimalni dohodak od tvrtke i odravanje gospodarstva u proizvodnom stanju gdje ve postoji prekomjerna proizvodnja, definitivno su kontraproduktivne za poduzetnitvo. Dugorono rjeenje za odriv razvoj gospodarstva samo je jedno: konkurentno gospodarstvo. Dok god
11

Weber, 1987

11

cijene budu pokazivale pravac, bit e potrebni poduzetnici koji e prihvatiti izazov sve veih zahtjeva meunarodnog trita i koji e pronai rentabilno alternativno koritenje resursa, alternativne poslovne mogunosti itd. Prema tome, potrebne su mjere i programi usmjereni posebno na razvoj i kanaliziranje poduzetnikog talenta. Mjere koje e poveati ponudu poduzetnika, mjere koje razvijaju trite za druge inpute u uspjeno poduzetnitvo, mjere za poveanje djelotvornosti poduzetnika i mjere za poveanu potranju poduzetnitva mogu znaajno ubrzati poduzetnike djelatnosti na dravnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Mjere i programi usmjereni posebno na razvoj poduzetnitva ne razlikuju se mnogo u odnosu na lokaciju. Iz perspektive procesa poduzetnitva, nije samo po sebi vano je li lokacija gradska, poluseoska ili seoska. Na primjer, potrebe budueg poduzetnika ili postojeeg male tvrtke ne razlikuju se mnogo od onih u urbanom podruju. Da bi ostvarili svoje poduzetnike zamisli ili da bi poveali ili odrali svoje poslovanje, svima je potreban pristup kapitalu, radnoj snazi, tritu i dobre upravljake sposobnosti. Ono to se razlikuje, to je postojanje trita za druge inpute. ini se da se ono to je potrebno za neki poduzetniki proces, kao na primjer kapital, upravljanje, tehnologija, zgrade, komunikacije i transportna infrastruktura, distribucijski kanali i kvalificirana radna snaga, moe lake pronai u urbanim podrujima. Isto tako, teko se moe doi do strunog savjeta. Prema tome, poduzetniko ponaanje, sposobnost opaanja nekonvencionalnih trinih prilika, najvie nedostaju u onim seoskim podrujima gdje su i najpotrebniji, tj. gdje je najvei manjak (ovih ostalih inputa). To zahtijeva ne samo razvoj lokalnih poduzetnikih sposobnosti nego i koherentnu regionalnu/lokalnu strategiju. injenice pokazuju da tamo gdje je to sluaj, individualno i drutveno poduzetnitvo ima vanu ulogu u gospodarstvu sela, drutvenom razvoju i razvoju zajednice. (Top down) pristup dobiva na djelotvornosti kad je primjeren lokalnom okruenju koje namjerava podravati. Drugi preduvjet za uspjeh jest da vlasnitvo inicijative ostaje u rukama lanova lokalne zajednice. Agencije za regionalni razvoj koje zadovoljavaju oba kriterija, mogu mnogo pridonijeti ruralnom razvoju putem poduzetnitva. Druge institucije koje mogu biti razliite u odnosu na gospodarski razvoj na temelju poduzetnitva, jesu servisi za proirenje proizvodnje. Meutim, da bi u tom smjeru mogli djelovati, i oni trebaju biti poduzetniki raspoloeni, i smatrati proizvodnu djelatnost jednom od mnogih moguih djelatnosti koje pridonose razvoju zajednice. Oni trebaju traiti novo poduzetniko koritenje resursa i podrati lokalnu inicijativu u tom pogledu. Iako je tradicija vana, ipak je opasno biti preokupiran prolou, inae se zajednica moe prometnuti u drutvo koje odvlai nostalgija. Umreavanje izmeu razliitih agencija angairanih u promicanju razvoja putem poduzetnitva, udruivanjem razliitih izvora i strunost, stjecanjem velikog broja buduih poduzetnika i pomaganjem velikog broja lokalnih poduzetnikih inicijativa, moe imati pozitivniji uinak na razvoj drutva nego ako svaka agencija radi za svoj raun. Poduzetnitvo u sredinama moe imati veliku korist od takozvanih stratekih udruga za razvoj, tj. partnerstva unutar vlada ili neprofitnih organizacija, sveuilita i privatnog sektora. Saeto reeno, politike implikacije za razvoj poduzetnitva jesu: - zdrava nacionalna gospodarska politika, - ukljuujui prepoznavanje vitalnog doprinosa poduzetnitva gospodarskom razvoju; - politike i specijalni programi za razvoj i usmjeravanje poduzetnikih sposobnosti; - poduzetniko razmiljanje o razvoju, ne samo od strane poduzetnika nego svakog pojedinca i svake organizacije; - ustanove koje podravaju razvitak poduzetnitva kao i udruge za strateki razvoj.

12

2.4

Nastanak poduzetnitva

Tvrtka je od svog postanka neodvojivo od pojma poduzetnitva i poduzetnika pomou kojeg ono obavlja pionirsku ulogu kao element rasta i razvoja tvrtke. Iako je tvrtka od svog postanka bitno oznaeno poduzetnitvom, u povijesnom razdoblju nije uvijek imalo takvo znaenje. U gospodarskom smislu prvi poeci poduzetnitva javljaju se u razdoblju od 12. 15. stoljea i najee su to bile jednokratne ili viekratne privredne aktivnosti. Poduzetnitvo je u prvo vrijeme obuhvaalo gusarstvo, kreditne i mjenjake poslove, osvajanje novih podruja, razne pekulacije, pa i razbojstva. Od kraja 14. st. javljaju se trajna udruenja koja su veinom poprimila poslovni oblik dananjih javnih trgovakih drutava. Ona su se temeljila na kunoj zajednici lanova obitelji. Tvrtka je nastalo tako to se privredna aktivnost osamostalila od poduzetnikova domainstva i to se ona uz odreenu cijenu mogla kupiti ili prodati. Vana karakteristika tvrtke je njegova imovinsko-pravna samostalnost. Stvaralako poduzetnitvo (inovativno) pojavilo se kao masovna pojava tek u 17. st. Specijalizacija na podruju trgovine i posebno odvajanje bankarskih poslova zapoelo je u 18. st. o trgovcu kao poduzetniku i o pravilima njegova ponaanja pisao je jo 1458. g. Benko Kotrulji na talijanskom jeziku u djelu O trgovini i savrenom trgovcu. 2.5 Tvrtka i poduzetnitvo

Tvrtka je autonoman gospodarski subjekt, sociotehniki i ekonomski sustav. Tvrtka je bitan element i podsustav gospodarskog sustava pri emu gospodarski sustav odreuje funkciju i uvjet djelovanja tvrtke. Tvrtka je temeljna proizvodno-tehnika i gospodarska jedinica drutvene reprodukcije; nosilac je dinamike razvoja proizvodnje i tehnologije, promjene naina proizvodnje i naina ivota. U tome je povijesna uloga tvrtke i poduzetnitva. Tvrtka je dinamiki inovativni imbenik i jedna od temeljnih institucija drutva. Tvrtka stalno mijenja sebe i svoju okolinu u ostvarivanju svojih zadaa te zbog toga mora imati odgovarajuu autonomiju i konkurenciju s drugim tvrtkama na tritu, pri emu su osnovna pokretaka snaga kapital i ljudske potrebe, a nosilac akcijski sposoban poduzetnik (inovativno poduzetnitvo). To zapravo znai da progresivnu funkciju moe ostvariti samo autonomno tvrtka kao ekonomski subjekt, a ne tvrtka kao izvrni organ dravne strukture. Tvrtka i trite postale su kljuna tema u reformi gospodarskog sustava jer bez njih nema uinkovitog, dinamiko-privrednog i tehnikog razvoja te rjeenja sadanje krize i tehnolokog i opeg zaostajanja. Potrebno je proi od premise da su mnoge visokorazvijene zemlje osigurale visoku uinkovitost svog gospodarstva, visok ivotni standard, slobodnu i socijalnu sigurnost svojih graana, u meu igri slobodnog demokratskog politikog sustava i slobodne trine poduzetnike privrede. Rezultat je toga humanizirani uei sustav sposoban za daljnji razvoj gospodarstva i drutva, znanosti i tehnike te ulazak u postinformatiko drutvo. Perfekcije nema i konflikti su neizbjeni, ali postoji intelektualni, politiki i kulturni kapacitet za njihovo rjeavanje. Proces traenja, uenja i mijenjanja treba obavljati sinkronizirano na ekonomskom i politikom podruju, a znakovito je da se sve to odigrava u kriznom gru i vremenskom tjesnacu, pri emu se manifestiraju velike interesne razlike i meusobni sukobi. Gospodarski je sustav podsustav drutvenog sustava i nalazi se u meudjelovanju s ostalim podsustavima: politikim, proizvodno-tehnikim, sociokulturnim i pravnim. Vrlo je vaan politiki sustav jer odreuje temeljne institucije gospodarskog sustava i temeljnu strukturu moi. Politiki i gospodarski sustav regulirani su s pravnim sustavom, ime je odreena ekonomska i politika struktura moi, kao i subjekti i mehanizmi funkcioniranja i reguliranja. Suvremeni kapitalistiki privredni sustav s trinom konkurencijom, slobodnim 13

poduzetnitvom i privatnim vlasnitvom te demokratskim politikim sustavom pokazao se kao samouei sustav sposoban da se mijenja i da rjeava probleme i prilagouje se novim okolnostima. To ima za posljedicu znanstveno-tehnoloku revoluciju i ulazak u informatiko postindustrijsko drutvo. Tvrtka nije samo mjesto odreene proizvodnje ili uslune djelatnosti. Tvrtka je sredite opsenog problemskog polja i obuhvaa razliite socijalne skupine: trine partnere, radnike, vlasnike, interesne skupine, dravu. Tvrtka je viedimenzionalno polje odluivanja. Tvrtka kao ljudska organizacija nije interesno homogeno i dijeli se na poslodavce i posloprimce. Tvrtka kao ekonomski subjekt ima vlastitu ekonomsku i socijalnu subjektivnost, snagu opstanka, razvoja i preivljavanja. Tvrtka je od svog postanka neodvojivo od poduzetnitva i poduzetnika. Bez poduzetnika i poduzetnitva tvrtka postaje svojevrsna ustanova bez razvoja. Poduzetnitvo je vezano i s menadmentom, iako se u svakodnevnici ta dva pojma isprepleu. Menadment bismo mogli definirati kao proces oblikovanja i odravanja okruenja u kojemu pojedinci, radei zajedno u skupinama, uinkovito ostvaruju odabrane ciljeve. Menaderi izvravaju menaderske funkcije planiranja, organiziranja, kadrovskog popunjavanja, voenja i kontroliranja. Svijet u kojem ivimo postaje sve sloeniji i raznovrsniji. Mnoge ekonomske, socijalne i politike kategorije nemaju isto znaenje kao nekad. Dolazi do velikih promjena, uz istodobno intenzivan proces zamjenjivanja tradicionalnoga novim. Nastaju nova gledanja i shvaanja, iako razliita s obzirom na vrijeme i prostor u kojem nastaju. To se posebno odnosi na ekonomsku znanost i na pojedina njezina podruja, iako je proces promjena nazoan svugdje. Posebno su aktualna pitanja gospodarskog razvoja i motiviranje onih imbenika koji potiu ekonomske promjene. U tom se kontekstu moe kazati da su glavni instrumenti ekonomskih promjena razvijena trita koja postaju sredstva za postizanje svekolikih ciljeva: ekonomskih, socijalnih i politikih. Tip dravnih planskih ekonomija (distributivna privreda) doivio je slom, povezan s raspadom rigidnih totalitarnih sustava, ija je ideologijska politika matrica bio monizam, to je imalo za posljedicu trino orijentiran sustav alokacije raspoloivih oskudnih gospodarskih resursa. Te vane povijesne promjene omoguuju ubrzanu recepciju civilizacijskih steevina povezanih s: tvrtkama, poduzetnitvom, trinim financijskim institucijama i instrumentima. Odigrava se proces globalizacije i liberalizacije trino-financijskih institucija, produktivne implementacije i postuliranja trinih struktura, a unutar njih tvrtke i poduzetnitva. Trino orijentirane ekonomije imaju veu elastinost prema promjenama koje nastaju, a posebno prema okovima koji se ne dogaaju takvim intenzitetom i opsegom kao prije.

UNUTARNJE PODUZETNITVO (INTRAPRENEURSHIP)

Kad govorimo o poduzetnicima, svatko ima predodbu pojedinca koji ima odreene karakteristike i sposobnosti (vuka samotnjaka) u borbi s konkurentima na tritu. Poduzetnik je osoba koja preuzima rizike, koja je u dananje vrijeme heroj nae poduzetnike kulture, nositelj poduzetnike (tihe revolucije12). Poduzetnik je nositelj trokuta, gdje je s jedne strane poduzetnika ideja. Svako novo tvrtka znai najprije nastanak nove ideje. To moe biti radikalna ideja o potpuno novom proizvodu. Moe biti ideja o postupku, o drugaijem nainu ostvarivanja istoga rezultata, nov pristup do trita, nain izgraivanja organizacije. U pozadini je stvaralaki proces. Druga je strana pojedinac koji prihvaa tu ideju, razvija je i ostvaruje, koji postie neki vidljivi rezultat - poduzetnik. Poduzetnik je osoba koja unosi to stvaralatvo, koja je nositelj inovacije. A poduzetnik koji eli ostvariti ideju mora oblikovati, zapoeti i graditi organizaciju, koja e mu biti okvir za provedbu ideje u stvarnosti.
12

J. Timmons, Harvard Business School

14

Poduzetnik

Nova tvrtka

Poduzetnika ideja

Organizacija
Postojea vea tvrtka

Slika 1. Unutarnje poduzetnitvo

Ova organizacija moe biti njegovo individualno ostvarenje, u kojem kao individualni poduzetnik ostvaruje ideje. A moe biti i ve oblikovana organizacijska okolina, u kojoj poduzetnik gradi neto novo. Poduzetnik koji do odreenog stupnja razvija nezavisnu zamisao u postojeem tvrtci ili ga takvo vee tvrtka podrava, unutarnji13 je poduzetnik oznaava se kao (intrapreneur) za razliku od (entrepreneura ), koji je samostalni poduzetnik. Unutarnji poduzetnici u okviru poznatih korporacija sve su vaniji. U korporacijama poput 3M (Minnesota Mining & Manufacturing) i Johnson & Johnson iz SAD, unutarnji poduzetnici u obliku novih proizvoda donose 22 - 25% cjelokupne prodaje. Unutarnje poduzetnitvo tako znai oivljavanje i obnavljanje korporacije pomou novih proizvoda. Korporacije su prisiljene na ove poduzetnike napore: - zato to se iscrpljuju izvori prilika: u suvremenoj konkurenciji, tvrtka ne moe ustrajati u uspjenosti ako samo dodaje nove izvedenice starih proizvoda; mora razviti sasvim nove stvari; - izuzetno brze promjene u poslovnoj okolini, npr. promjene tehnologije koja stvara nove prilike i eliminira prethodne, promjene ukusa potroaa, promjene, u drutvenim vrijednostima, koje unose nove stilove i standarde ivota, u politikim ulogama, kad drava utjee deregulacijom, zahtjevima za sigurnou proizvoda i s novim standardima. Korporacija, koja se ne prilagoava tim promjenama poticanjem inovativnih pojedinaca, suoava se s problemima pritiska sve zahtjevnijih vlasnika, s nepovjerenjem zaposlenih u tradicionalne metode voenja i bijegom nekih ljudi s najvie inicijative meu poduzetnike. Velika tvrtke, koja ne doputaju unutarnju dinamiku nastajanja novih ideja, gube u utrci sa stranim konkurentima (s tvrtkama iz razvijenih gospodarstava) i u utrci s agresivnim i prilagodljivim malim konkurentima. Mnoga tvrtke, koja ne ele dopustiti vee unutarnje slobode, koja ustraju na vrstoj unutarnjoj organizaciji i centralizaciji odluka, mogu izgledati mona, vrsta, no zato im konkurenti brzo oduzimaju poslove. Takve obrambene strategije u dananje doba vie nisu dovoljno djelotvorne. Izazovom dolaska na nova trita, unutarnje poduzetniki pristup moe biti instrument restrukturiranja. Razumije se da to nije rjeenje za sve probleme tvrtke. Prije vie desetljea, kad je Max Weber opisao birokratske organizacije, bilo je jasno da su djelotvorne u proizvodnji odreenog proizvoda za stabilna trita. U dananjem dinaminom svijetu potrebno je jo vie, nuna je izrazita inovativnost,

13

G. Pinchot 1985.

15

a to pretpostavlja da tvrtka razvija unutarnje poduzetnike. Upravo zato treba saznati kako stoje stvari s poduzetnitvom u postojeim velikim tvrtkama, upoznati proces, koji se naziva (intrapreneuring14), a mnogi koriste i druge izraze, npr. (corporate venturing). 3.1 Definicija unutarnjeg poduzetnitva

Tijekom 90-ih godina okolnosti u razvijenim gospodarstvima dosta su se mijenjale. Alvin Toffler je u svojoj futuristikoj viziji (Trei val) (Third Wave) govorio o tome da svijet prelazi iz industrijskog razdoblja u razdoblje podataka, a pri tome je prelasku rije o tehnolokom diskontinuitetu, koji znai brze i korjenite promjene. To od tvrtke zahtijeva veliku prilagodljivost, inicijativu, a i velika se tvrtke opet trebaju ponaati poduzetniki u Schumpetrovom smislu, trebaju se razvijati u inovacijama ako ne ele da ih ostali preteku. Naznaava se kao jednom od oblika unutarnjega poduzetnitva, decentralizaciji tvrtke, koje udruuje razliite programe, na profitne centre s ciljem: - da se zaposleni (i uprava) u svakom centru usredotoe na svoj program, koji ima svoju skupinu kupaca (koja moe biti bitno drukija nego u ostalim programima) i svoje dobavljae , - da neposredno dobiju pregled nad trokovima, kako bi mogli utjecati na njih i tako u najveoj mjeri ostvariti pozitivan rezultat poslovanja. Ovaj oblik decentralizacije postao je u godinama 1988.-92. vrlo popularan u tvrtkama, jer skupinama zaposlenih omoguuje neposredniju kontrolu utjecaja na poslovanje, a time i na svoje osobne dohotke i mogunosti razvoja. Nekad je to bio i prvi korak stvarnog raspada tvrtke na vie tvrtke, bilo potpuno samostalnih, bilo s holdinkim oblikom organiziranja (s nekolicinom zajednikih poslovnih funkcija). Razvoj unutarnjega poduzetnitva povezan je sa suvremenom poduzetnikom kulturom i u velikim tvrtkama, za koju je karakteristian sljedei trokut temeljnih naela postupanja:
Kupac je u aritu

Kvaliteta

Inovacije i inovacijska klima

Slika 2. Trokut naela postupanja tvrtke

Najvaniji sastavni dio unutarnjeg poduzetnitva jest ostvarivanje treeg elementa inovacijske klime u tvrtci, to znai: - da tvrtka ne preputa inovacije sluajnostima, ve organizira proces nastajanja i razvijanja razumnih inovacija, - da se u tvrtci pokuava udruiti ((uglazbiti)) dva prilino suprotna sastavna dijela postupanja, s jedne strane stvaralakog duha (inovativnost), koji pretpostavlja leernost, neformalnost, a s druge strane disciplinu (ureenost) organizacije (element Weberove birokracije), - da je u sri tog dogaanja oblikovanje poduzetnikog upravljanja (govorimo o (leadershipu) a ne naprosto (menadmentu)).
14

Pinchot 1985.

16

Do tih promjena u upravljanju i voenju korporacija, koje se pribliavaju duhu poduzetnitva, dolazi iz tri razloga: - Zbog tehnoloke prisile koja je posljedica znanstveno tehnike revolucije tijekom 80ih i 90-ih godina (temelji se na mikroelektronici, biotehnologiji i novim materijalima), a zahtijeva smanjenje broja razina odluivanja (ukidanje hijerarhije i (spljotenu) organizaciju) i veu fleksibilnost u koritenju raspoloive tehnologije; - Zbog ekonomskog pritiska, to ga stvara osobito globalna konkurencija svugdje u svijetu, zahtijeva se brz odziv na promjene zahtjeva potroaa i ujedno otra kontrola trokova i zbog ouvanja konkurentnosti, - Zbog izmijenjenih aspiracija zaposlenih, koji ele postati subjekti poslovanja, koji se ele ukljuiti u posao s vie moi pri odluivanju (participacija),kao i pri oblikovanju poeljne radne okoline. Navedene su promjene prisilile korporacije na prelazak na netradicionalno upravljanje, za to bi trebalo biti karakteristino: - oslobaanje (labavljenje) od pravila i postupaka (udaljavanje od hijerarhije), - delegiranje odgovornosti na pojedince i skupine, - orijentiranost na rezultate (a ne na naine, metode poslovanja), - komunikacijska otvorenost, i prema van (stoga PR, public relations), - ukljuivanje zaposlenih na svim razinama u rasprave i odluivanje - reorganizacija u novu vrstu strukture. Tom Peters (Thriving on Chaos, 1988.) govori o tome, da e uspjeno tvrtka tijekom 90-ih godina: - biti plitko organizirano, s manje razina u organizacijskoj strukturi, - ukljuivat e vie autonomnih jedinica s velikom moi odluivanja, - bit e usmjereno na diferencijaciju proizvoda, na proizvode i usluge s puno dodatne vrijednosti, na trine nie, - postat e svjesno vanosti kvalitete, - postat e svjesno vanosti dopunjavanja ponude nizom usluga, - reagirat e na poticaje iz okoline, - bre e uvoditi inovacije, - za njega e glavni imbenici biti izvrsno osposobljeni i fleksibilni ljudi. Prije ili kasnije poduzetnitvo prestaje biti potpuna novost. Tijekom povijesti uvijek je bilo pojedinaca koji su pomou vlastite vizije unosili promjene u tvrtke i sutinski ih mijenjali. Zbog izmijenjenih vanjskih prilika to je postala nunost za tvrtke, a toga su uspjena tvrtke, npr. niz najpoznatijih korporacija u SAD-u, brzo postala svjesna. Gifford Pinchot III. (Intrapreneuring, 1985.) (Kod uspjenih inovacija u tako razliitim drutvima kao to su Hewlett-Packard, General Motors, Bank of California, 3M, General Mills, Du Pont ili AT & T, uvijek moemo nai male, nezavisne skupine matovitih, poduzetnih ljudi, koji u svom djelovanju zaobiu ili ak sabotiraju formalni sustav, koji bi inae trebao usmjeravati inovacije... Tako su ostvarili novosti, dok oni koji pokuavaju uvesti inovacije slubenim putem, jo uvijek ekaju dozvolu za poetak rada. Texas Instruments (SAD, zakljuci istraivanja) Studija priblino 50 uspjenih i neuspjenih ideja o novim proizvodima je pokazala - kod svakog propalog proizvoda nedostajao je gorljivi dobrovoljni prvak (ampion). Nedostajao je stvaralaki orijentiran poduzetnik. Kad su velike korporacije poele priznavati potrebu za tim

17

promjenama, to se poelo izraavati i u poslovnoj literaturi. Kao (gurui) stvaralakog poduzetnitva navode se pisci: - Giffort Pinchot III., Intrapreneuring (1985.) koji je uveo pojam (intrapreneur) - Rosabeth Moss Kanter, The Change Masters, Innovation & Entrapreneurship in the American Corporation. - Peter Drucker, Enterpreneurship and Innovation. Unutarnje poduzetnitvo razvilo se tijekom 80-ih godina, kad su brojne velike korporacije nakon energetske krize i tehnoloke revolucije bile pod pritiskom potekoa, u procesima dezinvestiranja (prodaje dijelova korporacija, financijsko uvrivanje ostalih), razdruivanja i privatizacije (kad je bila rije o dravnim tvrtkama) i deregulacije. Neki oblici unutarnjega poduzetnitva tijekom 80-ih godina: - decentralizacija tvrtke (npr. profitni centri), - razvoj novih zamisli kao (unutarnjega tvrtke) (intraprise, Pinchot) - corporate venturing: tvrtka razvija nove jedinice unutar tvrtke ili izvan njega, u povezivanju s poduzetnikom (instrument rasta ili diversifikacije poslovanja), - management buy-in (MBI): nova skupina izvan tvrtke kupi kontrolni udio u tvrtci - spin - off: izluivanje odreenog programa u tvrtka-kerku. Upozorava se na dva elementa unutarnjega poduzetnitva: - Inovativnost: unutarnje poduzetnitvo je inovacijski duh i stvaralatvo, razvijeno unutar zidova postojeeg tvrtke (International Management, 1987.). - Autonomnost djelovanja: unutar velikih korporacija razvija se malo, izdvojeno (autonomno) poslovanje; korporacija to razvija kako bi (nadareni pojedinci mogli slijediti svoje snove) (R. Rowan, The Intuitive Manager, 1986.). U tradicionalnom pristupu inicijativama za novosti/promjene u korporacijama, zbog ega je dolo do prodora samo malog broja poduzetnikih ideja, bilo je vie slabosti: - birokratska struktura (matinog) tvrtke, koja nije dobronamjerno prihvaala novosti odnosno promjene; - guenje stvaralatva zahtjevima za formalno reguliranim postupanjem i disciplinom; - sporost u prelasku od izuma / inovacije do stvarne komercijalizacije (proizvoda na tritu). Za unoenje inovativnih poduzetnikih zamisli korporacije su koristile vrlo razliite pristupe: - 3M: Svaki istraiva 15% svoga vremena posveuje projektima po vlastitom slobodnom izboru. Menaderi neprestano, na neformalan nain potiu skupine da rade na alternativnim pristupima u odnosu na dijelove glavnih projekata. Svaki odjel je sponzor za nove poslove i za poduzetnike iz drugih odjela ako trae podrku. - Hewlett - Packard: Veina odjela ima neformalni popis moguih ideja; kad se tim, koji je radio na nekoj ideji raspusti, oblikuje se nova skupina koja se prihvaa sljedeeg projekta - IBM: Kod velikih projekata sredstva se rasporeuju na vie nezavisnih skupina, kako bi radile paralelno na razliitim koncepcijama. Cray Research, koji je manji, oblikuje samo po dvije skupine. - Boeing: Inovacije razvija istovremeno s kupcima i dobavljaima. Ovi posljednji trebaju razviti nove male sastavne dijelove, ako ele biti ugovorni partneri. - Chaparral Steel: Svoje kontrolore s vremena na vrijeme usmjerava kako bi s kupcima i dobavljaima radili na posebnim inovativnim projektima sa sveuilitima

18

O unutarnjem poduzetnitvu postoji i zanimljiva studija sluaja na videu. Rije je o primjeru iz 3M (SAD), u kome je Art Fry na temelju inovacije razvio nove vrste ljepila, poznate samoljepljive listie (Post-it), koje se poelo koristiti u administraciji tvrtke. Kada su se tajnice na njih navikle, poele su traiti taj proizvod i tako su listii uli u uporabu kao praktino pomono sredstvo svuda u svijetu. Program (ampion) u Bell Atlanticu, SAD, u tvrtci su zajedno sa vedskim savjetodavnim tvrtkama ForeSight, koje je poznato upravo po programima s podruja unutarnjega poduzetnitva, razvili program (ampion) koji bi trebao ubrzati razvoj unosnih proizvoda i usluga na temelju zamisli i stvaralakih napora zaposlenih. Program potie zaposlene da se bave zamislima koje su razliite od onoga to rade u sklopu redovitih zaduenja, da budu poduzetni, prihvaaju rizike, da budu orijentirani na potrebe kupaca. Program sadri est koraka: 1. Start. Zaposleni prosljeuju zamisli, koje bi mogle poveati prodaju i profit osoblju programa ampion. Potom se ukljuuju u proces vlastitog odabira, u kojem odreuju svoje mogunosti, motivaciju i entuzijazam. Zanimljivo je da se program usredotouje na kontrolore, strunjake i srednji vodei kadar kao glavni izvor novih ideja. 2. Uenje i provjera. Ako je ideja prihvaena kao sastavni dio programa, ampion ima pravo da joj, kao projektnom radu, namijeni svakog tjedna 5 radnih sati (a moe je neogranieno prouavati u slobodno vrijeme). Ujedno je ampion ukljuen u programe osposobljavanja za trine analize i tehnike poduzetnitva. Svaki ampion dobiva proraun do 1000 $ za provjeru trinih mogunosti svoje ideje. 3. Odbor za ocjenjivanje. Nakon tri mjeseca ampion predlae ocjenu poslovne prilike za svoju zamisao odboru odabranih vodeih djelatnika. Ako odbor ocijeni da je ampion pripremio doista dobro trino istraivanje, nagrauje ga s dodatnih najvie 1000 $. 4. Oblikovanje i testiranje. Ako je odbor povoljno ocijenio poslovnu zamisao, ampion na est mjeseci prelazi u skupinu za razvoj novih poslova. Ovdje se osposobljava za razvoj jedinice u kojoj bi se taj proizvod proizvodio. Ujedno je u tijeku testiranje o tome ima li predloeni proizvod trini potencijal i ima li smisla da ga Bell Atlantic proizvodi. 5. Ulazak na trite. Ako je ocjena opet povoljna i proizvod se plasira na trite, oblikuje se poslovna skupina. ampion moe postati voditelj tog posla za razdoblje od tri godine. U tom razdoblju, razumije se, naputa prijanje radno mjesto i time riskira, jer vie nema siguran posao ako novi posao ne uspije. 6. Investiranje i dobit. ampion moe investirati do 10 % svoje osnovne plae tijekom tri godine u jedinicu sa svojim proizvodom i time postati suvlasnikom. Ujedno pored plae za individualni rezultat tijekom tri godine prima 5% dobiti od proizvoda. Nakon tri godine prelazi na druge poslove. Program (ampion) u Bell Atlanticu primjer je dobro promiljenog programa, u kojem su pravila igre jasno zacrtana. Tako je poduzetnik zatien, i on zna to od tvrtke moe oekivati, a jasno su odreene i njegove obveze i rezultat, ako projekt uspije ili ne uspije. Tako Bell Atlantic postie tri cilja stvaralakog poduzetnitva: - organizacijsku prilagodljivost, jer se za uspjene zamisli brzo oblikuju nove jedinice, - potie poslovno, trino razmiljanje zaposlenih, - potie uvoenje inovacija i novih proizvoda u tvrtka.

19

Vaan sadraj unutarnjeg poduzetnitva, po emu se ono razlikuje od klasinih programa inovacija, jest ideja da pojedinac, koji je neku ideju razvio, ostaje uz nju sve do realizacije i upravo na uspjehu te ideje temelji svoj status, ugled i, razumije se, novanu nagradu. To se temelji na jednostavnoj filozofiji: nitko se nee za uspjeh neke ideje ili posla boriti vie od onoga, tko je tu ideju osmislio. Svima ostalima je ta ideja samo jedna od mnogih, a za njega je njegova, i predanost toj ideji za njega je neosporno najsnanija. Unutarnje poduzetnitvo tako postaje poseban kanal za promociju uspjenih pojedinaca, i to trei kanal (u amerikoj se literaturi govori o (triple career path)): - prvi kanal je tradicionalno uspinjanje po ljestvici menadmenta, to danas pretpostavlja visoko naobrazbu i prua mogunost uspjeha samo za manji broj ljudi, - drugi kanal je otvoren za uspjene pojedince u R&D (Research & Development) djelatnosti - prije su spomenuti pojedinci napredovali samo ako su postali menaderi; na ovaj su nain mnogi stvaralaki orijentirani pojedinci postali menaderi, pa nisu vie neposredno radili u razvoju - nova koncepcija jest u tome, da im tvrtka omogui via zvanja i veu zaradu, ali ih zadri pri neposrednom radu na projektima, - trei kanal je unutarnje poduzetnitvo: pojedinac, koji je uspio sa svojom idejom, postaje menader nove jedinice, ime dobiva status, odreenu samostalnost i odgovarajuu novanu nagradu. S ova tri kanala tvrtka bitno bolje potie sve nadarene lanove, da iz sebe izvuku najbolje to mogu. 3.2 Svrha unutarnjeg poduzetnitva

Unutarnje poduzetnitvo tako udruuje stvaralaki doprinos pojedinca s njegovim statusom i novanom nagradom. Time omoguuje znatno veem broju zaposlenih da ostvare svoje stvaralake potencijale i tenje za uspjehom, statusom i odreenom moi. Tvrtka 1. i s podruja prerade metala (aluminija) pokuava razviti poduzetnitvo u dva smjera: - decentralizacijom nastaje vei broj jedinica, svaka sa svojom vodeom ekipom, koja se posveuje svom poslovanju, - ujedno trae to vie ideja o novim proizvodima koji bi omoguili vii stupanj prerade aluminija, a time i viu dodanu vrijednost. Direktor, navodi kako su ve osnovali 9 drutava kao decentralizaciju sadanje djelatnosti, a osnivaju se jo 3 nova drutva, dok za zamisli o novim proizvodima imaju 4 projekta, koji bi se mogli razviti u nova drutva. Tvrtka 1., pri tome ima tri kriterija za projekte koje potie: - projekte koji znae preradu poluproizvoda u vie faze, - projekte koji zapoljavaju radnike koji bi inae predstavljali viak, - projekte koji obeavaju to veu dobit. Tvrtka je spremna suraivati i s ljudima izvan tvrtke I koji imaju ideju kako bi je ostvarili resursima tvrtke. Tvrtka I, pri tome osobito moe ponuditi prostor i dio opreme, koja nije u potpunosti zaposlena zbog smanjenja proizvodnje. Tvrtka 2., koji je zapala u krizu zbog zastarjele tehnologije, viih cijena elektrine energije i snienja cijena aluminija, iao je slinim smjerom: - osnivanje samostalnih drutava s ogranienom odgovornou, koja se usredotouju svako na svoje trite - razvijanjem privatnog poduzetnitva poduzetnih pojedinaca, koji imaju ideju i zato uzimaju u najam prostor, strojeve i ureaje koje tvrtka II ne treba i zapoljavaju dio radnika.

20

Za ubrzanje drugog naina osnovano je tvrtka tvrtka 3., koje radnicima pomae razviti poslovnu zamisao, oblikovati poslovni plan i nai primjerene prostore, strojeve, pa i financijska sredstva. U oba su tvrtke utvrdili, da je decentralizacija ubrzala trinu orijentiranost uprava novih drutava, njihov odnos prema kupcima, a osobito svijest o kontroli trokova i brigu da poslovanje bude uspjeno. Vidjeli smo da je razvijanje unutarnjega poduzetnitva karakteristino za uspjene amerike tvrtke. U tom smislu su neto konzervativnije europska tvrtke. Unutarnje poduzetnitvo od uprave tvrtke zahtijeva promjenu naina djelovanja. Umjesto neposrednog upravljanja svim poslovnim funkcijama orijentira se na: - trajno poticanje raanja novih ideja, - neprestano razmatranje novih ideja i rasporeivanje raspoloivih izvora na ideje, - podrku razvoju novih ideja s alokacijom izvora, vremena i novca, - poticanje fleksibilnosti, - odgovarajue nagraivanje poduzetnika i - aktivno voenje15, dakle podrka inovacijama i unutarnjem poduzetnitvu. U brojnim uspjenim tvrtkama u prolosti je postojalo razmjerno tvrdo, gotovo autokratsko upravljanje, koje je ponekad bilo uspjeno, kad je bila rije o ostvarivanju proizvodne discipline, uz trite na kojem nije bilo preotre konkurencije zbog zatite domae proizvodnje. U sadanje vrijeme, kad je konkurencija znatno snanija, a tvrtke su izgubila veliki dio trita prilikom tranzicije, brojna su od tih tvrtke zapala u velike potekoe, pa bi bilo potrebno dosta inicijative i usmjerenosti na trite. Zato su se nekadanje strukture upravljanja radikalno mijenjale, a snane je promjene doivjela i kategorija menadera. U takvim se okolnostima razvija novi stil upravljanja tvrtkama koja su se decentralizirala, (oistila) od vika radnika i esto izbacila i sekundarne, dopunske aktivnosti, i koja se pribliavaju nainu rada tvrtke u razvijenim gospodarstvima. 3.3 Uvoenje unutarnjeg poduzetnitva

Tradicionalni je menadment imao povjerenja prije svega u sebe, a ne u unutarnje poduzetnike; zato nije htio (eksperimente) u tvrtci, zauzimao se za vrstu organiziranost, gdje su jasno odreeni zadaci i funkcije pojedinaca. Prema van je tvrtka vrsta cjelina, koja nastupa preko rukovodstva. Rije je o tradicionalnom linijskom upravljanju, o jasnoj ralambi izmeu nositelja odluka i onih koji odluke provode. Pod pritiskom potekoa uprave esto trae izlaze. Ponekad ih pokuavaju nai i u (unutarnjem poduzetnitvu) kao modnom trendu. Ipak, to mora istinski biti dugorona orijentiranost! Unutarnje poduzetnitvo nije jednostavno rjeenje za tvrtka u potekoama tada je rije o spaavanju tvrtke, o prevratu u poslovanju (turnaround menadment). Unutarnje poduzetnitvo je djelatnost koja trai vrijeme, resurse, pravi nain upravljanja. injenica je da je unutarnje poduzetnitvo za upravu koja je navikla samo na sreenu, vrstu organizaciju, uvijek svojevrsni element nereda, kaosa: postojea organizacija je ivotni prostor (habitat) za unutarnjeg poduzetnika, koji kroz svoje djelovanje probija njene vanjske granice i unutarnja pravila, predstavljajui (the cowboy versus the corporation) (Rosabeth Moss Kanter). Uprava tvrtke mora prihvatiti injenicu da se s unutarnjim poduzetnitvom nuno mijenja nain djelovanja tvrtke, jer su karakteristike (unutarnjih) poduzetnikih projekata da: ukljuuju neku djelatnost koja je novost za organizaciju,
15

Rule of Irwin, Fostering Intrapreneurship: The New Competitive Edge, 1988

21

su imenovani i izvedeni unutar tvrtke, ukljuuju osjetno vee rizike od neuspjeha ili veih gubitaka od temeljnog posla tvrtke, je za njih karakteristina vea nesigurnost, se u odreenoj etapi razvoja vode odvojeno, samostalno, je njihov cilj poveanje prodaje, dobiti, produktivnosti ili kvalitete.

S unutarnjepoduzetnikim projektima korporacija postaje prilagodljivija, dinaminija, zajednitvo vie nije centralna organiziranost, ve zajednika vizija, filozofija tvrtke i prevladavajue norme, vrijednosti tvrtke. To sada povezuje sve zaposlene, koji prihvaaju i dijele tu viziju. Time se granice tvrtke gube, prema van komuniciraju brojne skupine iz tvrtke, pa postaje sutinski vano unutarnje dvosmjerno komuniciranje. Tvrtka, razumije se, time dobiva odreene prednosti, koje su manje vidljive, rije je o mekim elementima razvoja tvrtke: - Razvoj novih proizvoda i usluga omoguuje irenje i rast organizacije. - Razvija se radna snaga koja osigurava konkurentnost tvrtke. - Promocija ozraja koje privlai sposobne ljude i pomae u motiviranju i zadravanju najboljeg osoblja. Poduzetnitvo izrazito doprinosi preporodu korporacija koje su zbog svoje veliine postale prilino trome i spore u odnosu na promjene: - korporacije koje potiu osobni rast, privlae najbolje kadrove, - tijekom 90-ih godina menaderi trebaju postajati sve vie upravljai (leaderi), uitelji i mentori suradnicima, a ne usko funkcijski strunjaci, - najbolji suradnici kao nagradu ele i suvlasnitvo, pa im tvrtke razvijaju sustav bonusa, stimulaciju dionicama, sudionitvo u dobiti, kupnju dionica pod povoljnim uvjetima, - umjesto vlastitih specijalista ukljuuju se strunjaci izvana (na ugovor), koji imaju vie iskustava s razliitim okolinama, - umjesto autoritativnog voenja rije je o razvoju mree povezivanja, humanom nainu upravljanja, s puno koordinacije, komunikacije i podrke, - kljuna je kvaliteta, a ne samo masovna proizvodnja, - prilikom odluivanja esto je presudna intuicija, iako tvrtke esto koriste velike koliine podataka, - korporacije ue od malih tvrtke kako da djeluju fleksibilno, kako da ubrzavaju inovacije i stvaraju duh korporacije, - infrastruktura ne ovisi samo o lokaciji, nego i o okolini u kojoj ele ivjeti stvaralaki orijentirani ljudi, o tome gdje je pravi ambijent i kvaliteta ivota. Uprava tvrtke dakle do neke mjere rtvuje sreenost i mir kako bi stekla dinaminost i stvaralatvo. Da bi se razvila takva inovativna organizacija, tvrtka mora: - poticati kulturu ponosa, stoga treba pohvaliti dostignua svojih ljudi opipljivim nagradama, a iskusne inovatore odlikovati kao (savjetnike) mlaima, - svima u tvrtci mora omoguiti da se osposobe za inovativno rjeavanje problema, poticati pokuse i inovacije, - poboljati meusobnu komunikaciju u kolektivu, pribliiti odjele, ukloniti granice meu njima, potaknuti mobilnost meu odjelima, osnivati interdisciplinarne timove, - ukloniti nepotrebne hijerarhijske razine, spljotiti organiziranost i time ukloniti dio prepreka za dostupnost resursa inovatorima,

22

opsenije i dovoljno rano obavjetavati zaposlene o planovima tvrtke kako se ne bi osjeali iznenaeni prigodom dogaanja.

Za poduzetniku okolinu, koja potie unutarnje poduzetnitvo, karakteristino je da: - je rije o organizacijama koje posluju u samom vrhu razvoja tehnologije, - potiu nove ideje, - potiu pokuaje i toleriraju pogreke, - doputaju neuspjehe, - ne ograniavaju razliite ideje propisanim parametrima, - su resursi tvrtke dostupni na jednostavan nain, - razvija multidisciplinaran timski nain rada, - ostavlja dugo razdoblje za postizanje uspjeha, - se zasniva na dobrovoljnom programu, - ima razvijen primjeren sustav nagrada, - su na raspolaganju sponzori (iz uprave) i (ampioni), - najvii menadment podrava takvo postupanje. Obino se program korporacijskog poduzetnitva oblikuje u dvije faze: - Stvaranje potrebne poticajne poduzetnike okoline za razvoj unutarnjega poduzetnitva. - Stjecanje podrke sudionika, njihovo osposobljavanje i poetak ostvarivanja prvih programa. U prvoj fazi rukovodstvo tvrtke mora uiniti nekoliko koraka: - odrediti i opisati niz poduzetnikih ideja koje zanimaju najvii menadment i imaju najveu podrku; - odrediti pravila odnosa izmeu korporacije i poduzetnika (pri tome je vrlo dobar program (ampion) u Bell Atlanticu); - odrediti koliinu poetnih sredstava za projekte i visinu kasnijih investicija koje je voljno uloiti; - detaljno opisati oekivane rezultate poduzetnikog programa, kako bi poduzetnici znali to se od njih oekuje; - menadment postati svjestan na koji e se nain promijeniti organizacijska klima u tvrtci i razviti odnos prema poduzetnitvu; - zaposlene treba izvijestiti o programu kako bi se svi mogli ukljuiti sa svojim idejama i kako kasnije ne bi bilo predbacivanja o neobavijetenosti i zapostavljanju; - identificirati potencijalne unutarnje poduzetnike meu osobljem i primjereno im se posvetiti; - odabrati poduzetnike za drugu fazu (s obzirom na to koliko je zamisao obeavajua). Stvaranje poduzetnike klime nije jednostavan proces, osobito ne u ovim prilino burnim okolnostima u slovenskim tvrtkama, kad su svi aspekti prilini ispolitizirani, s mnogo nepovjerenja izmeu menadmenta i radnika, kad jo nema pravih vlasnika. 3.4 Poduzetnika klima

U drugoj fazi uprava koristi stvoreno ozraje podrke u tvrtci za stjecanje unutarnjih poduzetnika, njihov razvoj i realizaciju zamisli, i to tako da: - uvjeri zaposlene da pri obavljanju svojih djelatnosti preuzmu aktivnu ulogu i ne ostanu puki izvoai,

23

prua pomo i podrku zaposlenima, koji se ukljuuju u program kako bi opredijelili i ostvarili unutarnje poduzetnike projekte, potie poduzetnike neka razviju poslovni plan kako bi poeli stjecati nove kupce, prihvaa njihove ideje i poinje s njima pregovore o ostvarivanju odabranih projekata.

Za razvijanje uspjenih programa unutarnjega poduzetnitva vano je da se tvrtka prethodno pripremi: - uprava treba razviti dugoronu zamisao, viziju tvrtke u kojoj poduzetnici vide svoje mjesto, - u toj viziji treba zacrtati strateku ulogu unutarnjega poduzetnitva, - poduzetnicima treba osigurati podrku, - treba razviti otvorenu, prilagodljivu, poduzetniku organizaciju, - treba privui poduzetne ljude. S druge strane, skupine koje se zauzimaju za svoje unutarnjopoduzetnike projekte, trebaju se ponaati otvoreno, fleksibilno trebaju: - shvatiti okolinu (svoju korporaciju) i njene potrebe, - biti vizionarske (slijediti svoj projekt) i prilagodljive, - oblikovati razne opcije za menadment (a ne tvrdoglavo ustrajati na samo jednoj mogunosti), - poticati timski rad i koristiti multidisciplinarni pristup, - poticati otvorenu i iskrenu raspravu s drugima, - oblikovati koaliciju istomiljenika, osoba za podrku (sponzora) - ustrajati u svom djelovanju (iako se javljaju prepreke). U tvrtkama koja pokuavaju poticati zaposlene, mora postojati klima koja tim zaposlenima omoguava da u cijelosti razvijaju ideje16: - trebaju biti prisutni eksplicitni, jasno odreeni ciljevi, koji su rezultat dogovora izmeu radnika i uprave - nakon toga slijede jasne mjere; - izgraeni sustav povratnog i pozitivnog poticanja - poduzetnici trebaju osjetiti da ih tvrtka prihvaa i da e biti nagraeni za uspjehe; - naglasak je na individualnoj odgovornosti, na povjerenju, vjeri u ljude, na potovanju prema njima, jer uprava samo tako oekuje odziv; - sustav nagraivanja treba usmjeriti na postignuti rezultat, time hrabri druge da takoer preuzmu rizike i ele postii vie. Za SAD je vrlo karakteristina otvorenost prema individualnom djelovanju, do preuzimanja rizika, dok je to znatno rjee u Europi i kod nas. U unutarnjem poduzetnitvu rije je takoer o takozvanom politikom riziku. Unutarnji se poduzetnik sa svojom inicijativom izlae u okolini. Ako ne uspije, esto mu se podsmjehuju. Kad se pojavi u restoranu tvrtke, meu ostalima zapone (ukanje) o njemu kao gubitniku, koji se htio praviti vaan pred drugima. Zbog bojazni od te reakcije neuviavne okoline mnogi nikad nee doi sa svojom idejom, nee preuzeti inicijativu. Zato je vrlo vano da uprava tvrtke stvori klimu koja je tolerantna prema neuspjesima kao sastavnim dijelovima pokusa ((trial and error) system). Upravo u tom elementu individualni poduzetnik ima neto bolju situaciju, jer ne djeluje tako javno, titi ga upravo privatni, osobni karakter tvrtke. Uprave trebaju uzeti u obzir tu karakteristiku okoline. U tu svrhu treba postupno uvoditi neka pravila inovativne sredine:
16

Scanlan, 1981.

24

poticanje akcije (bez nje nema rezultata, nema promjena). koritenje neformalnih sastanaka, spontanih susreta, kad god je to mogue. toleriranje pogreaka i neuspjeha, to se koristi kao pouno iskustvo (a to znai da se iste greke ne smiju opetovano ponavljati). ustrajnost u donoenju ideja na trite, na kome je teko uspjeti. svaka se inovacija nagrauje, bez obzira na uspjeh, kao inicijativa. planiranje fizikog razmjetaja odjela u tvrtci tako da se potie neformalno komuniciranje (blizu R&D i trgovine). ideje trebaju (dozrijevati), a za to je potrebno vrijeme (nemojte biti nestrpljivi). rasporeivanje zaposlenih u projektne skupine, usmjerene prema budunosti. poticanje zaposlenih da izbjegnu krute propisane postupke i birokratsko ponaanje. nagrade i napredovanja za inovativne osobe.

Vani naglasci za upravu su: - uspjena tvrtke potiu stvaralatvo u razliitim oblicima, kao poticanje riskiranja, razvijanja novih ideja, promjena, ak sukoba, to doprinosi razrjeavanju napetosti; - za uspjeh je kljuna podrka uprave - bez te podrke veina ideja propada; - uprava se mora uhvatiti u kotac s problemima u tvrtci, a ne putati da ti problemi eskaliraju; - poticanje stvaralatva ne znai samo nagrade (novane i druge), ve je vei naglasak na stvaranju organizacijske klime i kulture, reguliranju organizacijske strukture i procesa, to otvara prostor za inicijativu poduzetnika; - djelovanje uprave i poduzetnika razlikuje se s obzirom na to o kakvim je idejama i promjenama rije. 3.5 Poduzetnik ili unutarnji poduzetnik

U vezi sa svim iznesenim postavlja se pitanje kad i zato se pojedinac odluuje za svoje tvrtka, a kad realizira ideju o veem tvrtci. Razumije se da potpuna samostalnost ima svoju dra, ali i unutarnje poduzetnitvo nije lieno velikih prednosti. Prednosti individualnog poduzetnitva moda nisu brojne, no vrlo su naglaene: - odlunost - pojedinac koji donese odluku, bit e ustrajan; u korporaciji se poduzetnik, koji bi se elio (kretati prema gore), susree s neodlunom, kolebljivom korporacijom, ija tijela su vrlo usporena u donoenju odluka, esto su (kolebljivi), nerado preuzimaju svoj dio odgovornosti. - ako se pojedinac povee s drugima, trai iskuane investitore ili sposobne suradnike, moe ih sam odabrati, a ne treba uzimati u obzir druge. - s vlasnitvom pojedinca vlasniki su odnosi jasni, nesumnjivi, a time su jasne i nadlenosti i odgovornosti - u korporaciji nikad nema te autonomije poduzetnika, koji ne moe koristiti isti ivotni stil. - rezultati uspjenog poslovanja u cijelosti su vlasnitvo poduzetnika, koji sam odluuje o dijeljenju rezultata, to prua maksimalnu motivaciju - u korporaciji uvijek treba uzeti u obzir meusobnu povezanost, rezultate drugih, kako se ne bi inicirale napetosti. Razvijanje poduzetnike zamisli u velikom tvrtci, koje ima brojne resurse, koje je ve ukljueno u mreu tvrtke, razumije se da ima niz prednosti: - bitna je prednost u trgovini, jer se i nova zamisao pojavljuje pod priznatom markom, iskoritava se imid tvrtke odnosno distribucijska mrea, koju je tvrtka ve razvilo za ostale proizvode.

25

tvrtka ima odreeno tehnoloko znanje, ljude koji poznaju tehnologiju, ponekad ima vlastitu tehnologiju, potrebnu opremu. u tvrtci su ljudi koje poduzetnik poznaje, u koje bez problema moe imati povjerenje rije je o ve izgraenim odnosima, poznavanju, dok je u maloj tvrtci to tek u nastajanju. tvrtka je znaajnija zajednica s uobiajenim odnosima - u njemu moemo koristiti sve prikupljene informacije, nema problema poslovnih tajni. u tvrtci bez potekoa moemo koristiti resurse za probni pogon, koristimo proizvodne kapacitete u vrijeme kad nisu iskoriteni i oslanjamo se samo na varijabilne trokove. tvrtka ima laki pristup financijskim sredstvima, jer ve postoji, ima odreeni bonitet, jamstva. Ako nema novca, moe novoj jedinici osigurati leasing i druge financijske usluge.

Nakon to smo nabrojili prednosti, jasno je da nije ba uobiajeno da poduzetnik s idejom napusti tvrtka, odrekne se tih prednosti i zapone sam, iz poetka, to je zbog nedostatka sredstava teko. Razumije se da poduzetnik to ini ako u tvrtci nema razumijevanja za njegovu ideju, ako sustav ne omoguuje da sam donosi odluke o razvoju jedinice i za sebe stekne znatan dio rezultata. U takvom sluaju sposobni inovatori naputaju tvrtka, slijedei vlastitu viziju. Sluaj tvrtke. Troje inenjera radili su na manjem programu koji je u matinom tvrtci, s 30 milijuna EURA zajednike realizacije, predstavljao samo sitnicu, nekoliko postotaka. U takvoj situaciji je program, razumije se, bio zapostavljen - za njega nije bilo novaca za razvoj, sluba prodaje se nije osobito trudila oko te prodaje, proizvodi su ili u proizvodnju kad su strojevi sluajno bili slobodni. Tako nositelji programa nisu mogli planirati dobave, a rokovi isporuke su iznosili 10-12 i vie mjeseci, to je otjeralo brojne kupce. Skupina je donijela odluku o odlasku iz tvrtke. U vlastitom tvrtci je to sada jedini program, svi se koncentriraju na njega, na kupce. Razumije se da su morali u cijelosti proizvodnju organizirati (od nitice) - jer sami nemaju sve strojeve (a to bi s obzirom na opseg proizvodnje bilo besmisleno), organizirali su mreu kooperanata za izradu dijelova. I za najsloenije strojeve sada je rok isporuke samo 4-6 mjeseci, ukljuivo s konstruiranjem. I prijanje je tvrtka moglo osigurati slian rezultat da se decentraliziralo i ostavilo vie slobode pri organizaciji proizvodnje i provedbi posla projektnim skupinama, ali uprava nije bila voljna niti sposobna dopustiti takvu organiziranost. To je, razumije se, primjer kad unutarnje poduzetnitvo nije imalo uspjeha, iako bi moda to bilo najbolje rjeenje i skupina bi najbre, s najmanje napora mogla razviti veu proizvodnju i prodaju. Ipak, to nije samo hrvatska osobitost. U svijetu se upozorava na este unutarnje otpore unutarnjem poduzetnitvu. Kako da ih uprava i poduzetnici svladaju: - treba je svijest o tome da su ti otpori prisutni i da e se s njima trebati sukobiti, - treba identificirati kljune ciljeve i potrebe posla odnosno nove jedinice, za koje e se biti vrijedno boriti, - treba identificirati kljune saveznike i protivnike - time saznajemo kakva je okolina u kojoj elimo uspjeti, - treba analizirati potrebe tih osoba i potraiti naine da ih privuemo da surauju, utjeemo na njih ili ih bar neutraliziramo, kako ne bi uzrokovali prevelike probleme, - cijelo vrijeme moramo promatrati koliko smo uspjeni s tom strategijom i po potrebi se prilagoavati, - meu menaderima treba pronai sponzore i ampione za ideje. Svakako je vano jesu li okolnosti za takve ideje zrele. Kad se mijenja ira okolina, i u pojedinom je tvrtci puno lake provesti odreene promjene. Slovenija je imala razmjerno

26

snano razdoblje poduzetnikih podviga, iako esto s politikom podrkom, koja je jako utjecala na mogunosti od 1952. do 1965. godine. Tada je nastalo mnogo sadanjih srednjih i velikih tvrtke. Slijedilo je razdoblje prilinog (mrtvila), osobito sa Zakonom o udruenom radu, koji je oteao nastajanje poduzetnikih inicijativa. Nakon 1988. godine brzo nastaju nova tvrtke i takoer u veim tvrtkama klima postaje sve pogodnija za unutarnje inicijative. Unutarnje poduzetnitvo s aspekta poduzetnika ima i odreene slabosti, a dobro je da ih budemo svjesni: - neprestano je nazona dvojba je li korporacija doista pravi partner za poduzetnika, kad e poeti djelovati birokratski, kao konica. - ako zamisao uspije i ako brzo treba iriti poslovanje, to je za korporaciju jednostavno a unutarnji poduzetnik teko moe uspjeti u prikupljanju sredstava, kako bi ulagao u tom drugom krugu, zadrao svoj udio - to ga moe frustrirati i obeshrabriti. - korporacija brzo prelazi u stanje kad pokuava pretjerano kontrolirati sve svoje jedinice - prijanji menader odlazi, a novi uvodi novi stil upravljanja i rui povjerenje poduzetnika. - ako korporacija ima lo imid u javnosti, to je loe za jedinicu. - ako zamisao uspije, korporacija moe doi u napast da jedinicu prikljui, ukine njenu samostalnost i otkupi udio poduzetnika i da ga (izgura) iz njegove jedinice 3.6 Organizacijski oblici

Oblici poticanja inovacija i poduzetnikog razmiljanja mogu biti vrlo razliiti. Upravo je zato ponekad teko definirati to sve podrazumijevamo pod pojmom unutarnje poduzetnitvo. Pri tome je, razumije se, vrlo znaajno pitanje koliko slobode bi matino tvrtka trebalo dati poduzetnikim zamislima. Burgelman i Sayles (1986.) bili su miljenja kako uprava tvrtke prilikom odluivanja o organizacijskom obliku nove poslovne zamisli mora postupati u skladu s time koliko je nova zamisao strateki vana za tvrtka, odnosno povezana s ostalim poslovima u tvrtci. Inae, trebamo biti paljivi kada je rije o odreivanju mjesta jedinice u tvrtci, jer brzo moe doi do kolizije ciljeva i interesa unutarnjeg poduzetnika, jedinice i matinog tvrtke. Moemo se ravnati prema nekim upozorenjima: - budite vrlo paljivi prilikom odreivanja mjesta jedinice u tvrtci, jer je ta odluka kritini imbenik za uspjeh jedinice. - za to je mjesto od velike vanosti da novu jedinicu zatitimo pred suprotnostima u tvrtci. Ako mislite da je to potrebno, uvedite zatitne mjere za jedinicu: - neka jedinica bude odgovorna neposredno glavnom direktoru - meu menaderima odredite njenog ampiona, koji e se zauzeti za nju kad to bude potrebno, - oblikujte savjetodavno tijelo za jedinicu, - neka jedinica ima pravo neposredne albe najvioj upravi. Kada odreujete povezanost ili izdvojenost jedinice, uzmite u obzir potrebe jedinice za prioritetom: - koliko treba podrku menadmenta, - koliko pouzdanih/neovisnih financijskih sredstava, - kakve su njene potrebe za rastom. Mjesto jedinice treba provjeravati i po potrebi ponovno odrediti, kada se jedinica razvija i moe preuzeti vanije mjesto ili se povui na manje izloeno mjesto. Vidljivo je kod

27

poloaja jedinice rije o odnosu izmeu dovoljne samostalnosti da se ostvare tenje poduzetnika, kako bi mogao razviti (neto svoje), da jedinica bude zatiena pred pritiscima niih (slubenika) korporacije koji moda nemaju razumijevanja za poduzetnitvo, i pretjerane samodovoljnosti, kad jedinica vie ne bi uzimala u obzir potrebe cijelog tvrtke. Pri tome se mogu razvijati vrlo razliite organizacijske strukture, osobito u zavisnosti od opsega razvijanja novih jedinica. Ako tvrtka razvije novu jedinicu, u kojoj ima neposrednu veinsku ili manjinsku ulogu (equity), dobivamo sljedeu strukturu prikazanu na slici 3.

Matina tvrtka

Financije Povjeravanje trita Tehnoloki/proizvodni/trini resursi Menaderska iskustva/savjeti

Veinski/manjinski udio u jedinici Plaanje provizije/dividendi Sjedite u nadzornom odboru Nove tehnologije ili proizvodi Poduzetniko ponaanje/inovacije

Jedinica u koju ulaemo

Slika 3. Osnovna struktura tvrtke

Ako je rije o veoj korporaciji, koja razvija veliki broj ideja, razumno je da korporacija osnuje posebnu jedinicu, rizini fond kapitala (takoer s inkubatorom), koji potom upravlja u ime korporacije interesima u svim jedinicama:
Financije

Financije Menaderski savjeti

Matina tvrtka

Rizini fond kapitala Jedinica u koju ulaemo

Nova tehnologija Provizija, dividende Otvaranje mogunosti za neposredno ulaganje

Udio u trajnom kapitalu Sjedite u nadzornom odboru Provizije, dividende

Slika 4. Proirena struktura tvrtke

Drugi je oblik stvarno primjeren za velika tvrtke s intenzivnim razvijanjem novih zamisli. Uprava korporacija se ne treba baviti svakom novom jedinicom, za to postoji menadment fonda kapitala koji je specijaliziran upravo za poduzetnike ideje i djeluje kao svaki rizini fond kapitala, imajui na raspolaganju i druge resurse tvrtke, ne samo financijske. Ove organizacijske sheme vane su kad je teko u tvrtci kao cjelini ostvariti klimu koja bi bila poticajna za poduzetnike zamisli. 28

Pomou varijante s fondom kapitala ostvarujemo tu klimu bar u dijelu tvrtke. No prije ili kasnije, podrka menadmenta novim zamislima postaje kljuna za uspjeh unutarnjega poduzetnitva, te treba odgovoriti na sljedea pitanja: - Ohrabruje li tvrtka samoinicijativne unutarnje poduzetnike? - Omoguuje li tvrtka unutarnjim poduzetnicima da ustraju u razvijanju ideja? - Podrava li ih u tome? - Mogu li zaposleni u tvrtci obavljati posao na svoj vlastiti nain ili su neprestano u poloaju da trebaju objanjavati svoje postupke i traiti dozvole, ako ele neto uiniti na drugaiji nain? - Ima li tvrtka utabane brze i neformalne putove za stjecanje resursa za ostvarivanje novih ideja? - Je li tvrtka razvilo naine za svladavanje veeg broja malih i eksperimentalnih proizvoda i poslova (inovacijski program, inkubator)? - Ohrabruje li va sustav riskiranje i tolerira li pogreke? - Zna li vae tvrtka zapoeti s neim novim i ustrajati pri eksperimentu dovoljno dugo, iako su za to potrebne godine rada i nekoliko pogrenih poetaka? - Razmiljaju li radnici u tvrtci vie o novim idejama ili o obrani svoje (kuice)? - Koliko je lako formirati funkcionalno potpune, autonomne skupine u okolici vae tvrtke? - Susreu li se poduzetnici u vaoj tvrtci s internim monopolima ili su potpuno slobodni u koritenju resursa drugih odjela i vanjskih dobavljaa, ako je to potrebno? Kako potaknuti unutarnje poduzetnitvo: - Neka uprava odredi jasnu viziju budunosti tvrtke, kako bi unutarnjim poduzetnicima bilo jasno koje inovacije treba razviti prije ostalih, kako bi se neposredno nadovezale na strategiju tvrtke (i dobile snanu podrku). - Poduzetnike treba traiti na svim razinama, ne samo u upravi ili meu zaposlenima u R&D-u; svi mogu imati smisla za stvaralatvo; a osobito nemojte traiti samo ideje, traite poduzetnike, koji e se zauzeti za pojedinu ideju - ideja koja nema svog ampiona, obino je sterilna. - Zamijenite propisane postupke (birokratski formalizam) s odgovornou zaposlenih za realizaciju projekata; potiite neformalne veze, komunikacije. - Nagradite poduzetnike novim mogunostima stvaranja karijere koji odgovaraju njihovim eljama i potrebama - to je esto znaajnije od novanih nagrada. - Kad reorganizirate tvrtka i ukidate nepotrebne meurazine menadmenta, savjetujte dosadanjim menaderima da je za njih socijalna sigurnost, pa i ansa za uspjeh prije svega u tome da postanu unutarnji poduzetnici, da razviju nove mogunosti za sebe i za tvrtka. 3.7 Saetak

Unutarnje poduzetnitvo je koncepcija, koja je za mnoge tradicionalne menadere, koji se zalau za red, upitna. Mnogi menaderi nemaju pretjeranog povjerenja u ljude, teko se odluuju na delegiranje nadlenosti, na decentralizaciju, jer ele sve drati u svojim rukama. Za njih, razumije se, koncepcija unutarnjega poduzetnitva nije prihvatljiva. Unato tome ta tvrtke mogu i na dui rok biti razmjerno uspjena, osobito na podrujima gdje je rije o standardnim proizvodima, o pouzdanoj kvaliteti. U tom sluaju disciplinirani i marljivi rad dosta doprinosi uspjehu. No kada doe do smjenjivanja takvog karizmatskog menadera, njegovi nasljednici ne znaju sauvati postignute razine, a tvrtka klizne u prosjek ili jo nie. A

29

zbog autokratskog ponaanja nema ljude koji bi svojom inicijativom brzo oivjeli nove zamisli. Zato je takav stil voenja dugorono vrlo rizian. Ponajprije ga ne prihvaaju ljudi, koji su vrlo sposobni, koji imaju snane osobnosti, jer ne ele ivjeti samo u sjeni. Oni naputaju takva tvrtke, osnivaju svoja tvrtke i postaju veliki konkurenti matinoj tvrtci. A mogu i ostati, ali su frustrirani, nezadovoljni, sami postaju prepreka za razvoj i za druge, stvaralaki orijentirane ljude. Upravo zato je za veinu tvrtke u dananjoj situaciji razuman put onaj koji znade iskoristiti prednosti unutarnjega poduzetnitva oslobaanje stvaralatva, oblikovanje irokog kruga sposobnih, inicijativnih ljudi, koji razvijaju nove putove za tvrtka. Vea samostalnost tih ljudi ili skupina ne smije dovesti u zabunu upravu, koja ponajprije slijedi te uspjehe, rasporeuje resurse i s jedne strane trai zajednike koristi, sinergijske efekte, a s druge strane zajednike vrijednosti, ciljeve, norme, koji integriraju tvrtka. U Hrvatskoj jo uvijek postoji vrlo mali broj tvrtke koja su u tome uspjena. Na alost, upravo je zato velik broj strunjaka napustio tvrtka i razvio svoja mala tvrtke kao konkurenciju. Time nismo dobro iskoristili raspoloivo znanje i resurse, a mnogi pokuavaju problem (bezuspjeno) rjeavati u zaotravanju konkurentske klauzule.

OBITELJSKO PODUZETNITVO

Obitelj i tvrtka su rijei koje u svakidanjim razgovorima redovito i esto koristimo. Pojmovi su veini ljudi laiki jasni: obitelj je ona skupina ljudi u kojoj se raamo, odrastamo, koja se za nas brine i titi nas sve dok ne stvorimo vlastitu obitelj u kojoj se cijeli ciklus ponavlja. Tvrtka je skupina ljudi koju povezuje prije svega interes obavljanja djelatnosti stjecanja dobiti kojom pojedinci, zaposleni u tvrtci, osiguravaju svakidanju egzistenciju, a vlasnici tvrtke i dugoronije ulaganje svoga kapitala. Tvrtke uvijek imaju definirane zadatke i ciljeve, dok je obitelji zapravo jedini zadatak stvaranje povoljne okoline za odrastanje ljudi. to se, dakle, dogaa kad lanovi obitelji pronau svoj interes stjecanja u istom tvrtci? Posljedica je nastanak obiteljske tvrtke. Razlikuju li se, dakle, obiteljska tvrtka od neobiteljskih? injenica da je vlasnik tvrtke obitelj oituje se u svim segmentima poslovanja. Tradicionalno, obiteljska se tvrtke u veoj mjeri usredotouju na ljude, dok postupanje prema zaposlenima u neobiteljskim tvrtkama tek rijetko nadilazi razinu lanova jednadbe kojima se mjere gospodarski resursi. Za obiteljska tvrtke karakteristino je dugorono planiranje ili barem vizija osnivaa da e njegov rad preivjeti dugi niz godina. Uspjena obiteljska tvrtke tako pruaju posebnu mogunost za kombinaciju karijere i osobnog ivota obiteljskim lanovima, enama i neobiteljskim namjetenicima, a snana obiteljska tvrtke u mnogome doprinose i lokalnoj zajednici u kojoj ive i djeluju17. lanovi obitelji koji dijele poduzetniku elju za proirenjem postojeih poslova, za takvo to svakako imaju i vrste osnove. U obiteljskim tvrtkama ene imaju mogunost fleksibilnijeg rasporeda svoga radnoga vremena, to im olakava obavljanje tradicionalne funkcije skrbi za obitelj i prirodne obveze materinstva u kombinaciji s profesionalnom karijerom. U neobiteljskom je tvrtci ena suvie esto u odreenom trenutku primorana odluiti se za jednu od tih dviju uloga ili, pak, njezina profesionalna karijera stagnira. Neobiteljski su namjetenici u prosjeku za svoj rad u obiteljskom tvrtci nagraeni bolje, fluktuacija je zaposlenih obino manja, te stoga zapoljavanje u obiteljskom tvrtci znai veu dugorono socijalnu sigurnost. Neke su socijalistike drave ve pedesetih godina imale ozakonjeni obrt kao dozvoljeni oblik privatne poduzetnike djelatnosti. Mnoge su obrtne radionice tijekom vie od trideset godina
17

Syms, 1992.,str. 11

30

poslovanja znatno prerasle okvire obrta, te postale ak i srednje velika tvrtke sa suvremenom industrijskom proizvodnjom. Generacija poduzetnika obrtnika koji su svoj poduzetniki put zapoinjali prije dvadeset ili trideset godina, bila je vrlo hrabra. Suoavala se s drukijim potekoama nego su uobiajene u trinom gospodarstvu. Ako su danas trite i konkurencija na njemu imbenici koji poduzetnicima priinjaju najvie glavobolja, neko je drava bila ona koja je na odluujui nain krojila njihovu sudbinu. Tadanji je sustav sa svojim ogranienjima ve minuo, a za prvim je poduzetnicima vie od deset godina aktivnoga poslovnoga ivota. Sve ih se vie odluuje za umirovljenje. Njihov odlazak potie na razmiljanje o dvama vanim pitanjima: - Kako i kome djelotvorno predati upravljanje tvrtkama kako bi ono i nadalje uspjeno djelovalo i razvijalo se? - to e se dogoditi s poslovnom imovinom ako je ona privatno vlasnitvo osnivaa? Veina se tvrtki i osnivaa tim pitanjima ne bavi, sve dok se zaista ne nau suoeni s tom injenicom. U tom trenutku esto ni sami nisu sposobni provesti u djelo spomenute postupke na zadovoljstvo svih zainteresiranih lanova obitelji. Sudjelovanje u obiteljskom tvrtci prua spomenute mogunosti (karijera, osobni razvoj), dok s druge strane ne podrazumijeva uvijek lak ivot izmeu i unutar dva sustava: djelatnik s etrnaestosatnim radnim vremenom s jedne i stresna, neposredna i neprestana financijska odgovornost s druge strane. Obitelj i tvrtka razmatraju se kao dva sustava18 koji ljude promatraju u veoj mjeri kroz njihove odnose s drugim ljudima u istoj okolini, nego kao pojedince. Obiteljski se sustav zasniva na osjeajima, naglaava lojalnost i skrb za dobrobit lanova obitelji. Poslovni se sustav zasniva na zadacima, zahtijeva rezultate i ostavlja po strani osjeajne (i obiteljske) odnose. Je li stoga neobino da dva sustava, koja su u svojim osnovama nespojiva, prouzroe konflikte19? Podatak iz Sjedinjenih Amerikih Drava zastraujua je: smrtnost je obiteljskih tvrtke ak via od neobiteljskih. to je, dakle, ono to tvrtke i ljude u njima privlai obiteljskom poduzetnitvu? Uspjena i zdrava obitelj trebala bi biti osnovom za uspjeni poduzetniki ivot. I uspjene obitelji, kao i uspjena tvrtke stvaraju pozitivnu okolinu za osobni razvoj pojedinca. Obje radije podupiru nego kritiziraju, te vie cijene istinu nego tajne. Najvanije je da potiu neovisnost i svakome pojedincu pruaju osjeaj vanosti i samopotovanje20,kao i poeljnosti. Snana obiteljska tvrtke omoguuju pojedincu kako uspjean (skladniji) obiteljski ivot, tako i vee mogunosti u profesionalnoj karijeri, a sve zajedno prua poduzetnicima osjeaj da su dio neprestanog tijeka pokoljenja, iako su svjesni svoje fizioloke smrti. Rije je, dakle, o dugoronom smislu ivota i rada pojedinca. 4.1 Definicija obiteljske tvrtke

Rezultati studiju podataka o obiteljskim tvrtkama pokazuje se kako se za istu dravu podaci ponekad bitno razlikuju. Tvrdi se da rezultati u velikoj mjeri ovise o definiciji koju je autor21 postavio za obiteljsko tvrtka. Na raspolaganju su nam vie ili manje uspjele procjene o broju obiteljskih tvrtke i njihovom znaaju za neko nacionalno gospodarstvo: doprinos bruto domaem proizvodu, broj radnih mjesta i slino. U obiteljskom su tvrtci aktivni lanovi neke obitelji i/ili su vlasnici tvrtke. Koliko lanova obitelji mora biti zaposleno da bismo tvrtka

18 19

Benson, Crego i Drucker, 1990., str. 9 Benson, Crego, Drucker, 1990., str. 9 20 Syms, 1992., str. 19 21 Rosenblattet al. 1990., str. 3

31

smatrali obiteljskim? U kolikoj mjeri mora vlasnitvo biti u njihovim rukama? to je obitelj? Sve su to pitanja koja uvjetuju definiciju obiteljskoga tvrtke. Definicija kojom se tvrdi da je obiteljsko tvrtka svako ono na ije poslovanje utjeu i odnosi u obitelji, ini se suvie irokom. Ako je u tvrtci zaposlen samo jedan lan obitelji, tvrdi22 se da energija i vrijeme, koju ulau u tvrtka, u velikoj mjeri ovise o potpori i strpljivosti koju pojedinac uiva u svojoj obitelji. Svakako je smisleno kao definiciju postaviti tvrdnju da su u tvrtci djelatna barem dva lana obitelji, iako treba odrediti koje zadatke obavljaju, u kolikoj je mjeri odluujua njihova uloga i koliki je udio vlasnitva svakoga od njih. Razvoj, kako ih prikazuje Tablica 1. Alternativne definicije obiteljskoga tvrtke, je definicija obiteljskoga tvrtke tekao u smjeru triju dimenzija: - vlasnitva, - sudjelovanja lanova obitelji - tranzicije meu generacijama i kombinacije spomenutih parametara: - temelji se na osjeajima - bezosjeajan (racionalan) - prevladava skrb za obiteljskog lana - temelji se na zadacima - jednakost lanova obitelji - zahtijeva i nagrauje rezultate - lanstvo do kraja ivota - tko ne postie rezultate, moe otii
Tablica 1. Alternativne definicije obiteljskoga tvrtke23 Autor Alcorn (1982.) Barry (1975.) Barnes & Hershon (1976.) Dyer (1986.) Lansberg, Perrow, Rogolsky (1988.) Stern (1986.) Beckhard & Dyer (1983.) Davis (1983.) Churchill & Hatten (1987.) Ward (1987.) Donnelley (1964.) Rosenblatt, deMik, Anderson & Johnson (1985.) Definicija Vlasnitvo Profitna organizacija koja moe biti samostalni poduzetnik, partnerstvo ili tvrtka... Ako je dio dionica u javnom vlasnitvu, obitelj mora i operativno voditi poslove Tvrtka koje u praksi nadziru lanovi samo jedne obitelji Veinski je udio u rukama pojedinaca ili lanova iste obitelji Obiteljsko je tvrtka ono u kojem na odluke glede vlasnitva i upravljanja utjeu obiteljski odnosi Tvrtka u kojem lanovi obitelji imaju veinski udio Tvrtka kojim upravljaju i njegovi su vlasnici lanovi jedne ili dviju obitelji Sudjelovanje lanova obitelji Podsustavi u obiteljskom tvrtci: (1) tvrtka kao entitet (2) obitelj kao entitet (3) osniva kao entitet (4) povezujui sustav, primjer; savjet direktora Rije je o interakciji izmeu dvije organizacije: obitelji i tvrtke koja odreuje osnovne karakteristike obiteljskoga tvrtke i definira njegovu izuzetnost Tranzicija meu generacijama Ono to obino podrazumijevamo pod obiteljskim tvrtkama jest da e se dogoditi (ili se to predvia) da e mlai lanovi obitelji preuzeti nadzor nad poslovima od starijih Tvrtka ije e upravljanje i vlasnitvo biti prenijeto na iduu generaciju obitelji Kombinirane defincije Tvrtka smatramo obiteljskim kada je izrazito povezano s najmanje dvjema generacijama obitelji, a ta povezanost ima izvanredan utjecaj na politiku tvrtke i obiteljske planove Svako tvrtka iji je veinski vlasnik jedna obitelj, a u njemu sudjeluju(ili su sudjelovala) najmanje dva lana obitelji

Model, sastavljen od obiteljskoga i poslovnoga sustava moemo nadalje proiriti uvoenjem sustava vlasnitva, kako to prikazuje Slika 5. Model krugova obiteljskoga tvrtke.
22

23

Rosenblatt et al. 1990., str. 4 Handler W.C., Methodological Issues and Considerations in Studying Family Businesses, 1989., stranica 261

32

7 6

2 1 4 5

1. zaposleni lanovi obitelji -vlasnici 2. zaposleni lanovi obitelji koji nemaju vlasnistva 3. neobiteljski namjestenici 4. neobiteljski namjestenici, vlasnici udjela 5. vanjski ulagatelji 6. lanovi obitelji koji nisu zaposleni, ali su vlasnici udjela 7. lanovi obitelji koji ne sudjeluju u poslovima

Slika 5. Model krugova obiteljskoga tvrtke24

4.1.1 Obiteljski i poslovni sustav U obiteljskom je tvrtci, dakle, rije o kombinaciji dvaju, po svojoj biti u prilinoj mjeri razliitih sustava. Razlike prikazuje Tablica 2. Obiteljski i poslovni sustav.
Tablica 2. Obiteljski i poslovni sustav25

Obiteljski sustav temelji se na osjeajima prevladava skrb za obiteljske lanove jednakost lanova obitelji lanstvo do kraja ivota

Poslovni sustav bezosjeajan (racionalan) temelji se na zadacima zahtijeva i nagrauje rezultate tko ne postie rezultate, moe otii

Izvor: Benson B., Crego E.T., Drucker R.H.: Your Family Business A Success Guide for Growth and Survival, 1990., stranica 17.

U normalnim prilikama, kad je prekrivanje obaju sustava jo u granicama normale, obiteljskim se tvrtkama jo moe upravljati Slika 6. Obiteljski i poslovni sustav, 6a, ali u sluaju da je presjek obaju sustava prevelik, postaje ruiteljski za posao Slika 6. Obiteljski i poslovni sustav, 6b.

Obiteljski Poslovni sustav G sustav a)

Obiteljski Poslovni sustav sustav b)

Slika 6. Obiteljski i poslovni sustav26

24 25

Tagiuri R., Davies J.A.: On the Goals Of Successful Family Companies, 1992., stranica 49. Benson B., Crego E.T., Drucker R.H.: Your Family Business A Success Guide for Growth and Survival, 1990., stranica 17. 26 Benson B., Crego E.T., Drucker R.H.: Your Family Business A Success Guide for Growth and Survival, 1990., stranica 17.

33

4.1.2 Prednosti i slabosti obiteljskoga poduzetnitva Tablica 3. Prednosti i slabosti obiteljskih tvrtke, prikazuje glavne prednosti i slabosti obiteljskih tvrtke27.
Tablica 3. Prednosti i slabosti obiteljskih tvrtke28 Prednosti obiteljskih tvrtke predanost poslu i obitelji veliko znanje fleksibilnost u vremenu, radu i novcu razmiljanje na dugi rok stabilna kultura brzo mijenjanje odluka pouzdanost i ponos Slabosti obiteljskih tvrtke rigidnost (krutost) poslovni izazovi modernizacija zastarjelih metoda upravljanja upravljanje tranzicije pridobivanje kapitala nasljedstvo utjecaji osjeaja na poslovanje vodstvo (leadership) i legitimnost

4.1.3 Prednosti obiteljskih tvrtki 4.1.3.1 Predanost poslu i obitelji Poduzetnici koji sami osnivaju neko tvrtka, obino postaju osjeajno vezani za svoj posao. To je njihovo ostvarenje koje su njegovali i gradili dugi niz godina, te je tako postalo njihov ivot. Taj snani utjecaj ima loginu posljedicu i u poduzetnikovoj obitelji, pojedini lanovi obitelji imaju automatski svoje udjele zasluga za uspjeh tvrtke. lanovi obitelji stoga osjeaju obiteljsku odgovornost za uspjeh tvrtke, spreavanje konflikata i stvaranje dobrih radnih uvjeta, te su spremni u rad uloiti daleko vie energije nego to bi je uloili u nekom drugom tvrtci. 4.1.3.2 Veliko znanje Obiteljska tvrtke esto posjeduju posebna znanja (tehnika ili komercijalna) po kojima se razlikuju od svojih konkurenata, primjerice, stari recepti u prehrambenoj industriji. Takvo se znanje, koje bi u suprotnome postalo javno, prenosi iz pokoljenja u pokoljenje, te obiteljskom tvrtci jami konkurencijsku prednost. Djeca poduzetnika odrastaju u tvrtci, te kad se jednoga dana ukljue u posao, obino ve vrlo dobro poznaju poslove, te poinju uiti na vioj razini od drugih zaposlenika. 4.1.3.3 Fleksibilnost u vremenu, radu i novcu

27

28

Leach (1991., str. 10.) Leach P., The Stoy Hayward Guide to The Family Business, 1991., str. 10

34

Fleksibilnost u vremenu, radu i novcu velika je konkurencijska prednost obiteljskih tvrtke. Brzo se mogu prilagoditi novim okolnostima i izazovima trita. Kad je potrebno donijeti vanu financijsku odluku, obino nisu potrebne duge rasprave s kojima se suoavaju druga tvrtke jer je vlasnitvo raspreno. Odluka da tvrtka do daljnjega nee isplaivati dividende, odluka je koja se u drugim tvrtkama esto nikako ne moe donijeti, dok je u obiteljskim tvrtkama to samo po sebi razumljivo ako to zahtijeva financijski poloaj tvrtke.29 4.1.3.4 Razmiljanje na dugi rok Veina obiteljskih tvrtke ima izotrenije predodbe o tome to ele postii u iduih deset ili petnaest godina nego to je to sluaj s drugim tvrtkama30. Strateko planiranje minimizira rizik, te omoguuje lake prevladavanje nepredvidivih potekoa. Ako dugorono razmiljanje u obiteljskim tvrtkama okarakteriziramo kao njihovu prednost, istodobno se kao slabost pokazuje velika nediscipliniranost toga razmiljanja. Formalizacija planova i traenje uzroka odstupanja lanovima obiteljskih tvrtke esto ne idu od ruke. Razlog je najvjerojatnije u injenici da se i na tom podruju poinju mijeati obiteljski i poslovni strateki plan31. 4.1.3.5 Stabilna kultura Zbog razliitih su razloga obiteljska tvrtke vrlo stabilna. U najeem je obliku u sreditu osniva kojeg odani radnici okruuju niz godina. Odnosi su unutar tvrtke jasni, kao i poslovna etika i poslovni sustav, ukratko, svakome je u tvrtci jasno kako se stvari odvijaju. Stabilna kultura ima i drugu stranu medalje. Stabilni sustav moe postati zatvoren u samoga sebe, utvrda konzervativizma koji se ponajbolje oituje u razmiljanjima poput ovih: (Ovo inimo zato to smo tako oduvijek inili.) Nitko ne razmilja o moguim promjenama, nitko nije svjestan da bi promjene mogle doprinijeti djelotvornosti poslovanja. Stabilnost je, dakle, vana prednost obiteljskih tvrtke koja trebaju biti svjesna u kojem trenutku upravo stabilnost moe postati zaprekom za daljnji razvoj32. 4.1.3.6 Brzo mijenjanje odluka U obiteljskim je tvrtkama obino jasno tko je odgovoran za donoenje odluka. To je obino samo jedan ovjek, najvie dvojica, te je za uvoenje promjena dovoljno dobiti suglasnost glavnog nositelja i zapoeti s radom33. Kao suprotnost takvoj brzini moemo zamisliti nain na koji se vane odluke donose u tvrtci s vrlo rasprenim vlasnitvom. Upravni odbori, financijska situacija, porezni i pravni savjetnici, trina istraivanja, interesi dioniara i druge pojedinosti uvijek usporavaju donoenje odluka. Upravo je brzina u dananjem brzom poslovnom svijetu jedna od osnovnih prednosti. 4.1.3.7 Pouzdanost i ponos

29 30

Rosenblatt, 1985., str. 98. Davies, 1988., str. 83. 31 Leach 1991., str.8. 32 Dyer, 1988., str. 39. 33 Rosenblatt et al., 1990., str. 95.

35

Obiteljska su tvrtke, kako sam ve spomenuo, stabilni sustavi i kao takve ih obino poznaje i trite, kupci, dobavljai, kooperanti. Mnogi poslovni partneri radije surauju s tvrtkama s dugogodinjom tradicijom. Poznanstva, koja stvaraju s ljudima iz tvrtke, su dugotrajna, ljudi se na vodeim poloajima esto ne mijenjaju, te ta injenica34 poslovnim partnerima prua osjeaj boljeg i profesionalnijeg pristupa. S pouzdanou je tijesno povezan ponos koji vlada u obiteljskom tvrtci. Ljudi koji vode obiteljsko tvrtka na njega su vrlo ponosni, spremni su mnogo doprinositi i rtvovati za posao. I drugi se uposleni u tvrtci osjeaju kao dio cjeline. Taj ponos tvrtke esto umiju iskoristiti u marketinke svrhe. 4.2 Slabosti obiteljskih tvrtke

4.2.1.1 Rigidnost (krutost) Kada posjetimo obiteljsko tvrtka, moe nam se uiniti da je vrijeme stalo. Sentimentalnosti koje se u oituju u izjavama poput ovih: (Otac je uvijek tako radio), jasno kazuju kakvi su se obrasci ponaanja ukorijenili u takvom tvrtci. Mlae generacije posluju na nain kojim e udovoljiti svojim obiteljskim prethodnicima, a ne na nain koji e biti povoljan za poslovanje. Promjena se u nekim obiteljskim tvrtkama ljudi jednostavno boje jer bi one mogle uznemiriti izvjesne srodnike, pri emu je poslovno vladanje od posve zanemarivog znaaja35. 4.2.1.2 Poslovni izazovi Od elemenata poslovanja36 s kojima se obiteljska tvrtke ne snalaze najbolje najei: - modernizacija zastarjelih metoda upravljanja, - upravljanje tranzicije i pridobivanje kapitala. Ako govorimo o zastarjelim metodama upravljanja, treba istaknuti da je u inozemstvu poznat prilian broj primjera kad su obiteljska tvrtke propala jer su ustrajavala na svojim proizvodima iako ih je trite ve poelo odbacivati (primjer: pisai strojevi u doba raunala). Nije nuno da uvijek bude rije o tako znatnim stratekim odlukama, ve se zapoinje od manjih, svakodnevnih aktivnosti kakvi su nain trenja, izvori financiranja, delegiranje odgovornosti i slino. Obiteljska su tvrtke esto vrlo konzervativna u pogledu pridobivanja kapitala. S jedne je strane rije o ponosu i pokuaju pokazivanja i dokazivanja da se sve poslovanje tvrtke moe financirati iz obiteljskih sredstava. Tako se rast i razvoj tvrtke esto zaustavlja. Drugi je razlog strah da e obitelj izgubiti veinu u upravljanju (nadzor) u tvrtci. 4.2.1.3 Nasljedstvo Promjene na vrhu svakoga tvrtke za sve radnike znae promjene u njihovoj radnoj okolini, drukiji nain upravljanja poslom, a time i velike potrese u emocionalnom ivotu s kojima se trebaju suoiti. Ondje gdje je hijerarhija upravljanja odreena, treba donijeti odluku
34 35

Syms 1992.,str. 55 Leach, 1991., str. 10. 36 Leach, 1991., str. 19.

36

tko e od dosadanjih menadera biti sposoban za preuzimanje vodstva, a tko e napredovati u niem dijelu piramide. Nabrojano ne mogu izbjei ni obiteljska tvrtke. Mogunosti su konflikta ak i vee jer je u meusobnim rivalstvima rije i o kombinaciji s obiteljskim temama i s njima povezanim osjeajima. 4.2.1.4 Utjecaji osjeaja na poslovanje Kako smo ve spomenuli, u obiteljskom je tvrtci rije o interakciji dvaju snanih sustava, obiteljskoga i poslovnoga koji se zasnivaju na vrlo razliitim vrijednostima. Upravo u tom imbeniku37 moemo traiti uzroke mnogih konflikata do kojih dolazi u svakodnevnom upravljanju. 4.2.1.5 Vodstvo (leadership) i legitimnost Pomanjkanje je pravoga voe pojava koja se esto dogaa u drugoj generaciji38 obiteljskog tvrtke. Kao primjer moemo uzeti dva brata koja su naslijedila jednake udjele u tvrtci, a time imaju i jednaku mjeru formalne moi. Poslovanje mogu pogorati i stalni konflikti meu njima. Nema, dakle, onoga tko bi se pojavio kao sudac i rekao zadnju rije. Krivnja je s jedne strane na ocu jer nije bio sposoban odrediti nasljednika sa gledita upravljanja tvrtkama, a s druge bi strane obojica morala razumjeti da tako ne ide, te podijeliti odgovornosti. 4.3 Kljuni ljudi u obiteljskom tvrtci

Obiteljska su tvrtke osobita upravo zbog ljudi u njima. To nisu samo radnici, menaderi i direktori koji su se sluajno nali u istom tvrtci, ve je rije o lanovima obitelji koji su u srodstvu jedno s drugim. Isprva u tvrtci djeluju samo dva ili tri lana, a kad se tvrtka proiri, ukljuuju se sve novi i novi lanovi obitelji i svaki doprinosi svojom ulogom u igri. 4.3.1.1 Osnivai Svi su osnivai obiteljskih tvrtke poduzetnici, ali nisu i svi poduzetnici osnivai. Smatra se da su osnivai39 tipino intuitivni i osjeajni ljudi. Obino imaju viziju stvaranja velikog i uspjenog tvrtke, a istodobno, posve nevezano od toga to su stvorili, i elju da tvrtka preivi i preivljava tijekom mnogih generacija. Razlikujemo tri tipa osnivaa40 : - vlasnici, - voe - tehniari.

37 38

Rosenblatt et al., 1991., str. 51. Rosenblatt et al., 1990., str. 65. 39 Benson, Crego i Drucker (1990., str. 23.) 40 Leach, 1991., str. 25.

37

Vlasnicima je, logino, najvanije vlasnitvo i vlast (i u osjeajnom pogledu) nad svakim i najmanjim djeliem tvrtke. Voe takoer ele imati vlast u svojim rukama koja je centralizirana, iako djelotvorno delegirana. Voe su vrlo ponosni na injenicu da je njihovo tvrtka obiteljsko i nikada ne bi uinili nita to bi ugrozilo njihovo starjeinstvo. Tehniari su ljudi koji su jednostavno zaljubljeni u svoj proizvod. Ne vode brigu ni o kakvim razgovorima o menadmentu ili administraciji, stoga takve poslove esto preputaju drugima ve u ranoj fazi tvrtke. 4.3.1.1.1 Muki poduzetnik Vlasnici su obiteljskih tvrtke tipina gospoda pedesetih godina, esto bez formalne poslovne naobrazbe. Njihova je zajednika karakteristika da su kao poduzetnici esto po naravi (teke), komplicirane osobe, instinktivno uvjereni da su uvijek samo oni u pravu. Osobno im zadovoljstvo znai vie od novca. Obino su karizmatini voe, inovatori, ljudi akcije41. esto su strogi autokrati koji u cijelosti nadziru i poslovni i obiteljski ivot. To im obino i uspijeva, sve dok je tvrtka dovoljno maleno. Ako, pak, osnivai ele takvo tvrtka sauvati u obitelji, trebaju se pobrinuti prvenstveno za odabir i osposobljavanje nasljednika, te donijeti odluku tko e biti vlasnik tvrtke nakon njihova odlaska. 4.3.1.1.2 Vlasnica ene42 se obino odluuju za poduzetnitvo iz slinih razloga kao i mukarci, a poznate su i teze da je njihov prodor u poslovni svijet mnogo tei. Jedan je od glavnih razloga tome upravo konflikt enske poduzetnice s tradicionalnom ulogom koju joj pripisuje obitelj i okolina. ena bi se trebala brinuti za dom i obitelj. enskim je poduzetnicama takoer potrebna snana potpora od strane obitelji, a dobrodola je i pomo prije svega majke kao ene. Mogui konflikt s partnerom obino nastaje na raun mukog kompleksa manje vrijednosti. 4.3.1.1.3 Brani parovi Uspjeni se brani parovi trebaju pridravati izvjesnih pravila jer brzo moe doi do raspada tvrtke, kao i do raspada brane zajednice. Djeca i obitelj trebaju biti na prvome mjestu. Partneri se meusobno maksimalno potuju, esto komuniciraju, njihova se znanja, sposobnosti i sklonosti meusobno dopunjuju. U tvrtci pomno odreuju svaki svoju ulogu i ne natjeu se jedan protiv drugoga, ve kao poduzetnika ekipa nastupaju protiv suparnika na tritu. Dioba je uloga esto nalik tradicionalnom modelu iako je, u sluaju da je postignuta konsenzusom, od kljunog znaaja za uspjeh poduzetnikoga para43. 4.3.1.1.4 Sinovi Sinovi ponekad podnose nezahvalni teret jer se od njih oekuje da se ukljue u obiteljsko tvrtka, bilo im to po volji ili ne. Ako se otac i sin dobro razumiju u poslovnim odlukama, mogu postati jedinstveni i nepobjedivi partneri. Na alost, takvo se to dogaa vrlo rijetko, pa ak i suprotno, veina konflikata u obiteljskim tvrtkama iskrsava upravo na relaciji otac - sin. Problemi su obino psiholoke prirode, te proizlaze obino iz sinovljevog ranog djetinjstva. I otac i sin esto se vladaju prema modelima koji potjeu praktino od sinovljevog roenja. Otac i sin zbog karakternih44 razlika esto susreu s mnotvom mogunosti za konflikt.
41 42

Benson, Crego, Drucker, 1990., str. 23. Benson, Crego, Drucker, 1990., str. 27. 43 Panthieu i Caudill 1993., str. 14, 15 44 Benson, Crego i Drucker 1990., str. 31.

38

4.3.1.1.5 Keri Tradicionalno se podcjenjivako postupanje spram keri u tvrtci s narastajuim valom ena-poduzetnica unekoliko promijenilo. Ni oevi se vie ne pouzdaju samo u svoje sinove, tovie, zbog gotovo obveznih rivalstava sinova esto se dogaa da oevi vie cijene i sluaju savjete ili miljenja keri. Razlozi su za to vjerojatno dvojaki. Oevi u kerima ne vide nikakvu konkurenciju samima sebi, dok, s druge strane, ene svojim bogatijim osjeajem za obiteljske poslove pomau oevima vie iz ljubavi nego iz nekog poslovnog interesa. Iz spomenutog se razloga stoga esto dogaa da se tranzicija upravljanja tvrtkama u ruke keri odvija ak i jednostavnije nego je otac (zbog predrasuda) moda oekivao. 4.3.1.1.6 Prienjeni Poloaj prienjenih u poduzetniku obitelj obino nije jednostavan. Kao i sve drugo, dolazak u takvu obitelj ima svoje prednosti i mogunosti, ali istodobno znai i opasnost od konflikata. Jedan je od pozitivnih aspekata da je poduzetnika obitelj obino relativno imuna, to je snana obitelj koja se dri uvijek zajedno. Prienjenom se obino prua mogunost da se zaposli u takvom tvrtci, te nisu rijetki sluajevi kad osnivau i zetu poe za rukom stvoriti izvanredno uspjenu radnu ekipu. Na alost, situacija je esto drukija. Zapaa se, da se prienjeni45 esto osjeaju posve izoliranima. Vjene rasprave o poslu meu lanovima obitelji (i tijekom nedjeljnih rukova i na zabavama) u kojima pridolice zbog razliitih razloga ne mogu sudjelovati, potiskuju ih u podreeni poloaj. Poduzetnike obitelji imaju posve drukiji ritam, odnosno ivotno bilo i tijekom slobodnog vremena, te za one koji dolaze kao pridolice i ranije nisu imali slinih ivotnih iskustava, pristup poduzetnikoj je obitelji esto teak. 4.3.1.1.7 Neobiteljski radnici Ni uloga neobiteljskih uposlenika u obiteljskim tvrtkama nije zanemariva. Uspjeni su radnici obiteljskih tvrtke zasigurno karakterno zanimljivi jer im je uspjelo preivjeti u vrlo zahtjevnoj radnoj okolini. Takvo namjetenje ne odgovara svakome upravo zbog injenice to su neobiteljski radnici svjesni da nikada nee biti ravnopravni sa lanovima obitelji i da je mogunost njihova napredovanja46 ograniena. 4.3.1.1.8 Uloga ena u obiteljskoj tvrtci ene (prije svega supruge osnivaa, odnosno nasljednika) obino igraju vrlo vanu ulogu u obiteljskom tvrtci, ak ako i formalno nemaju velikih odgovornosti ili uope nisu zaposlene u tvrtci. Svojom enskom naravi47 na izvjestan nain, bolje se snalaze u specifinosti obiteljskog ivota zbog sljedeih osobina po kojima se posve razlikuju od mukaraca. ensko je razmiljanje osjeajnije od racionalnog mukog razmiljanja, te je njihova uloga, dakle, smekati svoga partnera i sve ga vrijeme podsjeati da ivi i djeluje u obiteljskom tvrtci. Stoga je njihova uloga nenadoknadiva u razrjeavanju konflikata kojima su vinovnici prije svega mukarci. 4.3.2 Obitelj i posao: kultura i vrijednosti

45 46

Leach 1991., str. 36. Syms, 1992., str. 193. 47 Salganicoff 1990., str. 130.

39

Uloga obitelji u obiteljskom tvrtci Veina se ljudi raa u obiteljima ija je budunost u veoj ili manjoj mjeri neizvjesna. Svaki ovjek ve u mladosti gradi svoje snove i planove koje kasnije, tijekom ivotnoga vijeka, esto mora mijenjati i prilagoavati i zbog obitelji koja s tim pojedincem takoer ima svoje planove. Pritom ne mislimo samo na poduzetnike obitelji o kojima govorimo i za njih pretpostavljamo da je dio njihova planiranja i planiranje potomaka. I u drugim je tipovima obitelji odabir poziva, a time i karijere obino stvar obiteljske tradicije i povijesti u kojoj su uvijek, primjerice, bili vojnici, lijenici, sveenici, glumci, itd. Obitelj i tvrtka nespojivi su sustavi, te tako i u branoj zajednici partneri/srodnici trebaju razviti tehnike djelotvornog rjeavanja unutarnjih konflikata. Uspjeno je nadvladavanje konflikata zapravo temelj uspjenog voenja obiteljskog tvrtke, pri emu uspjenost ne smijemo shvatiti samo kao gospodarsku djelotvornost, ve kao ostvarenje takvih uvjeta koji e svim lanovima obitelji koji sudjeluju u obiteljskom poduzetnitvu jamiti i osobno zadovoljstvo. Obiteljska povijest i tradicija mogu imati i pozitivan i negativan uinak. Negativan moe biti u tom smislu da se razni obiteljski sporovi prenose u tvrtka, ograniavaju poslovno odluivanje osjeajnim konfliktima, te prenose i izvjesnu (povrnost) u moralnom pogledu. Mogu znaiti i beznadno prihvaanje posla zbog ouvanja obiteljske tradicije, iako je taj posao sa gledita ekonomskog napretka unaprijed izgubljen. S druge je strane pozitivni aspekt obiteljske tradicije (primjerice, kvalitetan odnos s poslovnim partnerima) onaj koji obitelj mora znati iskoristiti kao svoju konkurencijsku prednost. 4.3.2.1 Znaaj obiteljskog imena Jedna od karakteristika koje obiteljsko tvrtka razlikuju od neobiteljskoga njegova je povijest. Svatko u tvrtci tono zna tko je zapoeo posao. lanovi obitelji takoer znaju zato se tvrtka naziva upravo odreenim imenom, a esto naziv tvrtke u sebi ukljuuje i obiteljsko prezime. Nain na koji se tvrtka mijenjalo od poetka djelovanja zanima sve lanove obitelji koji u njemu sudjeluju jer je to dio identifikacije s obiteljskim poslom48. Sluajeva kada naziv tvrtke sadri i prezime, meu malim je tvrtkama sve vie. U veini se sluajeva pokazuje da je osnovna poslovna filozofija, koju osnivai obino stavljaju na srce svojim nasljednicima, vrlo jednostavna: briga i potovanje prema strankama. Obiteljsko je ime izvanredno snana marka robe jer za razliku od tvrtke koja su si nadjenula imena koja nita ne znae, strankama se daje do znanja da imaju posla s ljudima i njihovom povijeu. U SAD-u su procijenili da priblino 50% obiteljskih tvrtke u nazivu koristi obiteljsko ime49. 4.4 Kritini imbenici uspjenosti obiteljskih tvrtki

4.4.1 Znaaj obiteljskih tvrtke u svijetu Svi raspoloivi izvori na temu obiteljskoga poduzetnitva, koji dolaze iz razvijenih gospodarstava (Velika Britanija, SAD, Kanada, Njemaka, panjolska, Italija, Koreja) jedinstveni su u miljenju da je znaaj obiteljskih tvrtke u sklopu jednoga gospodarstva vrlo velik. O tonim brojkama je teko govoriti jer nigdje nema na raspolaganju statistikih analiza koje bi odgovorile na to pitanje. Postoje samo razliite procjene znaaja sektora obiteljskih tvrtke koje su prikupljene u tablici 4. Unato zapanjujuim brojkama neobino je da su se obiteljska tvrtke poela prouavati, te im pruati pomo i potporu vrlo kasno. Prva specijalizirana istraivanja u SAD-u seu na kraj sedamdesetih godina, a u Velikoj Britaniji
48 49

Syms, 1992., str. 45. Syms, 1992., str. 55.

40

ak na poetak devedesetih godina ovoga stoljea. Jedan je od razloga taj to pod pojmom obiteljskoga tvrtke veina ljudi jo uvijek zamilja malo tvrtka, najee posao (mame i tate) kojima tek rijetko pomau djeca. Tek nekolicina sluajeva svjetski rasprostranjenih imena tvrtke, koja se proglaavaju obiteljskim tvrtkama, opovrgava tu tezu50: Playboy Enterprises, Harley-Davidson, Levi Strau&Co., Ford, Procter & Gamble, DuPont, Wandy s International u SAD-u. Prilian broj obiteljskih imena51 je i u Europi: BMW, Lego, Tetra Pak, Sainsbury, Bata, Guine, Benetton, Fiat, Mercedes-Benz, Marks & Spencers, a nalazimo ih i u posve drukijem kulturnom okoliu, primjerice Mitsubishi52 (Azija), itd. Drugi je, takoer vjerojatni razlog, da pod obiteljskim tvrtkama ljudi jo uvijek zamiljaju maleno tvrtka, taj to ve brzo istraivanje pokazuje da su obiteljska tvrtke drukija kako u svojim prednostima i mogunostima, tako i u svojim tekoama. Posvuda, gdje se prouavaju obiteljska tvrtke, ne raspravlja se samo o poduzetnikim, psiholokim i sociolokim aspektima obiteljskoga i poduzetnikoga sustava, ve pri tome znaajnu ulogu igraju i fiskalni sustav drave u kojoj tvrtka djeluje (kako izbjei prevelike poreze) i zakonodavstvo (prije svega gospodarsko i radno pravo). Iako se model obiteljskoga tvrtke ne da jednostavno prenositi iz jedne poslovne okoline u drugu, tim su tvrtkama zajednika dva kritina imbenika uspjeha53: - tekoe svakodnevnog voenja tvrtke zbog konflikata meu lanovima obitelji i - tekoe prijelaza i prijenosa posla iz generacije u generaciju. Obiteljska tvrtke posvuda u svijetu doprinose socijalnoj stabilnosti i gospodarskom uspjehu drave. Sposobna su razmiljati i djelovati na dugi rok, za razliku od mnogih tvrtke zvunih imena koja zbog rasprenog vlasnitva i razliitih interesa nisu sposobna zajamiti konzistentnost i stabilnost u ekonomskoj okolini. 4.4.2 Tekoe svakodnevnoga voenja obiteljske tvrtke 4.4.2.1 Osniva Tekoe zapoinju s osnivaem54 za kojeg je tvrtka najvanija stvar u njegovu ivotu iz najmanje tri razloga. Prvo, istraivanja i ankete u prolosti pokazale su da poduzetnik obino ima neraiene odnose sa svojim ocem, te posao esto potie kako bi mu dokazao svoje sposobnosti i izbjegao vjeni nadzor tih ili drugih autoriteta. Drugo, poduzetniku je njegovo tvrtka (dijete), dio njegova ivota i oni koji rade s njim obino mu ne znae vie od orua za oblikovanje organizacije. Ako netko poeli postati neto vie od pukog instrumenta i zadobiti neto moi i utjecaja, ubrzo e se nai izvan tvrtke. To je i jedan od razloga zbog kojih mnoga tvrtke poinju propadati nakon osnivaeve smrti. Tree, posao je poduzetniku esto produetak sebe samoga i njegove linosti, te ga neizmjerno brine to e se dogoditi kad ga vie ne bude. Stoga cjelokupnu strukturu tvrtke gradi kao spomenik samome sebi. U nastavku u prije svega raspravljati o rivalstvu otac - sin, brat brat i njihovu utjecaju na druge rivalske obiteljske veze. Spomenut u samo da nije rije ni o kakvom podcjenjivanju odnosa prema enskim lanovima obitelji, ve o jednostavnoj injenici da i posao od oeva obino preuzimaju sinovi.

50 51

Pottker, 1992., str. 4. Lank 1991., str. 122. 52 Chau, 1991., str. 161. 53 Levinson, 1971., str.90. 54 Levinson 1971., str. 90

41

4.4.2.2 Rivalstvo izmeu oca i sina Budui da osnivau njegovo tvrtka znai instrument, produetak samoga sebe, teko se odrie svog ostvarenja, simbola socijalne moi, odnosno onoga to mu tvrtka znai. Karakteristino je da osniva s mukom dijeli odgovornost na podreene, te se ne eli ni umiroviti55, iako to uvijek obeava. Takvo vladanje ima, dakako, velik utjecaj na odnos izmeu oca i sina, te konfliktni osjeaji esto za posljedicu imaju nelogine postupke i odluke koje tite bliske osobe jer ne razumiju eli li osniva razviti uspjeno tvrtka ili je moda vrsto odluio unititi ga.
Tablica 4. Pregled podataka za neke drave o znaaju sektora obiteljskih56 tvrtki krajem 80-tih godina prolog stoljea SAD 90% tvrtke obiteljskoga tipa 60% nacionalnog dohotka Velika Britanija zapoljavaju 50 milijuna ljudi 76% tvrtke obiteljskoga tipa 50% svih zaposlenih Kanada zapoljavaju 4.5 milijuna ljudi 1 milijun obit. tvrtke 45% nacionalnog dohotka

Sinovljevi su rivalski osjeaji, dakako, odgovor na oevo ponaanje. Umjesto da zbog svoje narastajue zrelosti dobije sve vee punomoi i odgovornosti u tvrtci, frustriraju ga oeva prekrena obeanja o umirovljenju i velika samosvijest. Postaje svjestan (ili tako zamilja) da e u oevim oima uvijek ostati dijete i da e uvijek ovisiti o ocu obzirom na prihode, poloaj u tvrtci i mogue napredovanje. Zbog takvih misli otac sina smatra nezahvalnikom koji ne zna cijeniti ono to je on stvorio zapravo samo za njega. Sin je obino zbunjen jer se sjedne strane kao ovjek osjea ugroenim, dok ga s druge strane pee savjest to se tako osjea57. Nisu rijetki sluajevi kada oevi sinovima daju vrlo skromne plae. Razlog im se ini posve loginim: jednoga lijepoga dana tvrtka e ionako pripasti sinu. Istodobno od sinova oekuju maksimalnu privrenost i angairanje na poslu. Poznati su i suprotni sluajevi kada su sinovi suvie dobro plaeni za svoj posao jer ih oevi tako nastoje vezati58 uz sebe. esto se dogaa da otac ima prilino niu formalnu naobrazbu od sina, to takoer moe biti uzrokom konflikta. Otac, koji u rukama dri svu vlast, ne prestaje pozivati se na svoja dugogodinja iskustva, a s time se, po njegovu miljenju, teoretsko znanje, kojeg je mladi donio sa sobom iz kole, ne moe usporeivati. esto se dogaa i ak je preporuljivo da se sinovi, prije no to se ukljue u obiteljsko tvrtka, zaposle na nekom drugom mjestu gdje e stei radna iskustva. Ta e iskustva kasnije pokuati iskoristiti u domaem tvrtci, to nije jednostavno. Na alost, za oca takva iskustva obino nisu nimalo vrednija od kolskoga znanja. Uloga majke u tom odnosu obino nije nevana. Majke su esto na strani oeva, te sinovi trebaju, pored prepirki s ocem, sluati i prigovore od strane majke o nezahvalnosti, zanemarivanju ideje o zajednikom tvrtci i razbijanju obitelji. Razlog za dodatnu krivnju koja pada na teret sinu obino je i naeto oevo zdravlje, te se sin brzo moe nai u ulozi onoga tko oca zapravo unitava59.

55

56

Levinson, 1971., str. 91 Leach P.: The Stoy Hayward Guide to The Family Business, 1991., str. XII; Syms M.: Mind Your Own Business, 1992., str. 70 i broura Canadian Aociation of Family Enterprises, 1993. 57 Leach, 1991., str.44. 58 Rosenblatt, 1990., str. 80. 59 Syms, 1992., str. 162.

42

4.4.2.3 Rivalstvo u istoj generaciji Rivalstvo izmeu brae i/ili sestara moe biti podjednako snano kao i rivalstvo izmeu oeva i sinova. Odnos moe pogorati60 i otac, posebice ako je odluio da e sam krojiti njihov odnos, te da jedan od sinova mora preuzeti njegovu ulogu, kakvom ju je ve zamislio. To je prije svega izvor opasnosti kada su u obitelji samo dva brata. Rivalstvo61 za oevu naklonost, koja je izmeu brae zapoela ve u djetinjstvu, nastavlja u odrasloj dobi. To moe ii toliko daleko da utjee na cjelokupno tvrtka, te menaderske odluke sve vie postaju sredstvo iskazivanja moi ili vlasti jednoga od dvojice brae. Oca obino nasljeuje stariji brat. Ovaj, esto tradicionalan obiaj, u mlaega brata konano uvruje uvjerenje iz djetinjstva: starijeg brata smatraju vrednijim. Stariji esto s visine gleda na mlaega. U djetinjstvu je stariji brat vii rastom, fiziki snaniji, spretniji i naobrazovaniji, dakako, zbog razlike u godinama. Tek se rijetko dogaa da mlai brat sustigne starijega i prije no to odrastu. Izmeu odrasle brae ve vlada snano uvrijeen odnos, te stariji brat vrlo rijetko priznaje mlaeg brata kao sebi istovrijednog. tovie, stariji je brat due vremena u bliem kontaktu s roditeljima koji ga zbog toga vie nadziru nego mlaeg brata. Zbog toga starija djeca obino razvijaju vei osjeaj odgovornosti, a od ivota vie oekuju, prema sebi su stroi, a tekoa je esto u injenici da slino ponaanje oekuju i od mlae brae62. Svoje komplekse iz djejeg odnosa prema starijem bratu mlai brat pokuava nadomjestiti na taj nain da nastoji stei svoju ulogu u tvrtci. Poloaj brani po svaku cijenu i ne doputa starijem bratu prii blizu jer mu nastoji dokazati da je stvarno sposoban djelovati po svojem nahoenju i za svoje postupke snositi odgovornost. Problem je i uzrok konflikta i vlasnitvo jer su braa formalnopravno istovrijedni vlasnici tvrtke, iako je u svakodnevnim operacijama jedan podreen drugome, te stoga formalno nemaju istovjetne moi. 4.4.2.4 Trvenja unutar obitelji Tekoe s kojima se suoavaju u meusobnim odnosima oevi i braa brzo se, dakako, ire i na ostalo srodstvo u obiteljskom tvrtci. U nekim obiteljima vrijedi nepisano pravilo da svaki lan obitelji, koji to eli, ima pravo na radno mjesto u obiteljskom tvrtci. To moe imati katastrofalne posljedice. Glavni direktor, obino osniva ili njegov nasljednik, po prirodnom ili ak i biolokom zakonu osjea veliku moralnu odgovornost prema obiteljskom blagostanju. Ako tvrtci krene loe, direktor nee zbog toga aliti prvenstveno sa gledita ugleda, odnosno vrijednosti tvrtke, ve e se osjeati krivim zbog manjih prihoda i ugroenog blagostanja svojih srodnika. Autor63 zapaa jo gore stanje raspadanja tvrtke ako je trenutni voa ve u godinama, jer od njega oekuju da e se povui. 4.4.3 Tekoe prijelaza obiteljskoga tvrtke iz generacije u generaciju 4.4.3.1 Priroda problema

60 61

Levinson 1971., str.94. Friedman 1991., str. 4. 62 Kaye, 1992., str. 238. 63 Levinson 1971., str. 95.

43

Kad osniva obiteljskoga tvrtke pone razmiljati o svom povlaenju i prijenosu tvrtke na neku drugu osobu, zatie se pred nizom razliitih mogunosti64: - izabrati lana obitelji kao nasljednika - izabrati profesionalnog menadera - likvidacija tvrtke - prodaja cijelog ili dijela tvrtke - osniva jednostavno ne ini nita (eka) Prva je opcija (izbor obiteljskoga nasljednika) obino najprivlanija, iako osnivaa brine. Izbor vanjskog menadera65 je rijedak, a kada je o tom izboru rije, vlasnik se mora odrei neposrednog nadzora tvrtke. Likvidacija posla podrazumijeva prodaju cijele imovine koju tvrtka posjeduje, plaanje eventualnih dugovanja i otputanje radne snage. Sa sobom moe donijeti i razliite druge trokove (pristojbe, poreze, otpremnine, itd.), te je malo vjerojatno da bi opcija mogla znaiti optimalno financijsko rjeenje. Vie se novca moe stei djelominom ili cjelokupnom prodajom tvrtke, to se obino dogaa kad nema pravog nasljednika. Mogui su oblici prodaje menadmentu (buy-out) koji moe biti obiteljski ili neobiteljski. Posljednja mogunost, koja je najgora i najskuplja, jest da osniva jednostavno ne uini nita. 4.4.3.2 Izazov nasljedstva Racionalno gledano, nasljedstvo bi trebalo biti planirani i postupni proces66. Svaki se ljudski ivot jednom zavrava, a te bi injenice voe morali biti svjesni i preuzeti na sebe odgovornost da za vrijeme svoga ivota izaberu, koluju i postave svoga nasljednika koji e brinuti za sigurnost i nastavak djelovanja tvrtke. Stoga je posebice neobino da je unato logici oito prirodne tranzicije i obiteljskih i poslovnih interesa, opcija (ne uini nita) najea. Tako se esto dogaa da tek smrt prekine osnivaevu karijeru, a za njim ne ostane nitko tko bi bio pripreman i sposoban preuzeti vodstvo tvrtke. Prijelazno je razdoblje, openito uzevi, bilo postupno, korak za korakom, ili pak nenadano zbog osnivaeve smrti ili teke bolesti. U prvom sluaju nasljednik postupno preuzima kljune funkcije u tvrtci, dakako, pod budnim mentorstvom osnivaa. U drugom je sluaju nepripremljeno dijete ili brani partner jednostavno prisiljen preuzeti poslove67. 4.4.3.3 Otpor planiranju S obzirom na to odakle potjee otpor planiranju nasljedstva68, niz imbenika i zapreka koje moemo kategorizirati u tri glavne toke i to: osnivaa, obitelj i zaposlene u tvrtci, te poduzetniku okolinu. 4.4.3.3.1 Osniva Osnivai imaju sami sobom sljedee uzroke otpora planiranju69 tranzicije: - strah od smrti
64 65

Leach, 1991., str. 120. Heidrick, 1988., str. 72. 66 Ward, 1987., str. 6. 67 Leach, 1991., str. 121. 68 Leach, 1991., str. 122. 69 Benson, Crego i Drucker, 1990., str. 225.

44

- strah od gubitka nadzora i moi - gubitak identiteta - nemogunost planiranja i nesposobnost izbora pravog nasljednika - strah od umirovljenja - ljubomora i rivalstvo 4.4.3.3.2 Obitelj, zaposleni u tvrtci i opa poduzetnika okolina Ni osnivaeva supruga obino nije suvie zainteresirana da njezin suprug napusti kormilo tvrtke. Sama je, iako neformalno, imala odreenu ulogu u vezi s tvrtkama, a odlaskom supruga njezina se vanost umanjuje. Istodobno su to bila vrata koja su vodila u njezin obiteljski ivot koji se suprugovim odlaskom prekida. Kulturne vrijednosti, koje usmjeravaju obiteljski ivot, obino nisu suvie sklone razgovorima o tome, to e se dogoditi kad roditelji umru. Posebice je osjetljivo financijsko pitanje jer onoga, tko ga postavi, brzo dopada sumnja da je vie zainteresiran za nasljee nego za zdravlje i dug ivot roditelja. Zapaa se da i radnici snano prijee proces70 tranzicije u tvrtci, iako bi, sudei zdravo razumski, kontinuitet tvrtke morao biti u njihovu interesu. Za mnoge je lojalne radnike injenica da su vrlo bliski s osnivaem, jedna od glavnih prednosti zbog kojih ostaju u obiteljskom tvrtci. Ako osnivaa zamijeni netko u iju sposobnost sumnjaju, te je istodobno vjerojatno da e uvoditi nagle promjene, velika je to prijetnja radnicima i njihovoj sigurnosti koju uivaju u tvrtci. Otpor planiranju nasljedstva potjee i izvana. Poslovni partneri novoj osobi nerado vjeruju, te oekuju da e uiniti pogreku ili, bolje reeno, neto to im nije po volji. Istodobno, ti su ljudi esto iste generacije kao i osniva, te se na taj nain bore protiv planiranja vlastitog odlaska. 4.4.3.4 Uspjeno voenje tranzicije Pokazalo se da su najuspjeniji prijelazi tvrtke oni koji su rezultat suradnje osnivaa i generacije koja ga nasljeuje. Ta se suradnja zasniva na uzajamnoj odgovornosti, potovanju i predanosti obiteljskom tvrtci. Posljedica je takve suradnje spontani izbor nasljednika, umjesto da ga osniva bira sam ili je rije o pobjedniku u bitci koji se namee nakon iznenadnog osnivaevog odlaska. O glavnim elementima takve suradnje raspravljam u iduim tokama. 4.4.3.4.1 Rani poetak planiranja U obiteljskom tvrtci71 obino poinju razmiljati o nasljedstvu tek u vrijeme osnivaeve smrti ili teke bolesti. U takvom sluaju nastaje neugodna praznina u voenju tvrtke, obitelj u takvim trenucima obino nije sposobna donositi promiljene i trijezne odluke. Iznenadna smrt moe biti povezana i s odreenim trokovima koje obitelj ne moe snositi. Obitelj se lako zatekne upletena u traenje potencijalnih krivaca za smrt, umjesto da rjeava aktualne probleme. Savjetuje72 se da tranzicija ne bude dogaaj, ve proces. Vano je da ga razumije cjelokupna obitelj, da se s njime slae i zajedno razvije terminski plan o tome kako e se proces odvijati. 4.4.3.4.2 Priprema plana prelaska Preporuuje se formalni plan73 tranzicije u pismenom obliku jer se takav plan pokazuje dobrim sredstvom koje e pomoi manje bolnom procesu tranzicije. Dokument, kojeg su svi
70 71

Rosenblatt et al. 1990., str. 187. Leach, 1991., str. 128. 72 Ward, 1988., str. 111. 73 Leach, 1991., str. 128.

45

svjesni i s njime se na izvjestan nain slau, pomoi e da se smanji mogunost konflikata i nesporazuma na tu temu. Plan bi trebao sadravati postupno povlaenje osnivaa, kolovanje i pripremu nasljednika, a trebao bi uzimati u obzir i razvoj drugih menaderskih funkcija u tvrtci. 4.4.3.4.3 Ukljuivanje upletenih osoba i vanjska pomo Kljuna osoba planiranja tranzicije svakako je osniva, iako je dobro da u izvjesni stoer za planiranje pozove i druge osobe. Formalni plan, koji e razviti, nema samo funkciju planiranja nove organizacije, ve svakom pojedincu iz obitelji prua izvjesnu psiholoku odgovornost. Obitelj treba to je vie mogue uvui u razgovore kako bi svatko izrazio svoje elje i miljenje. U procesu planiranja74 ne smijemo zaboraviti ni neobiteljske radnike. Vanjska je pomo vrlo korisna, primjer, Upravni odbor (ako ga tvrtka ima), neovisni savjetnici za obiteljsko poduzetnitvo, raunovoa, odvjetnik i razne dobrovoljne skupine na seminarima ili poslovni kolege koji su proli slian proces. Planiranje tranzicije vodi odluci koju donosimo samo jednom u ivotu, stoga zahtijeva svu pozornost. 4.4.3.4.4 Uenje i priprema nasljednika Veina osnivaa predvia da e njihova djeca biti zainteresirana prikljuiti se tvrtci i jednoga ga dana naslijediti. Djeca dobivaju veinu podataka (pozitivnih i negativnih) o poduzetnikom ivotu upravo od osnivaa. Ako osniva eli nastaviti djelovanje tvrtke u smislu obiteljske tradicije, djecu bi trebao zarana pouavati o dobrim i loim stranama poduzetnikoga ivota, na nain na koji ih sam vidi. Rad tijekom ljetnog odmora mogao bi biti dobro uvodno upoznavanje s tvrtkama. Osniva bi djeci uvijek morao davati do znanja da e razumjeti i prihvatiti situaciju u kojoj e se netko od djece odluiti za dodatnu karijeru. Kad djeca zavre formalno kolovanje, neka prva radna iskustva steknu u nekom drugom tvrtci, po mogunosti u srodnoj grani djelatnosti. Iskustva iz inozemstva svjedoe da su najuspjeniji direktori obiteljskih tvrtke velik dio svoje radne karijere proivjeli u drugim tvrtkama. Vanjsko iskustvo pomae osobi proiriti obzore, te ga ispuniti osjeajem neovisnosti kako bi lake procijenio svoje sposobnosti i, kad se jednoga dana ukljui u obiteljsko tvrtka, injenica da je ve djelovao na nekom drugom mjestu, poveava mu struni autoritet meu neobiteljskim radnicima. Ako se takva djeca ne odlue za obiteljsko tvrtka, osniva moe biti spokojan u pogledu njihove sudbine jer je jasno da mogu pronai posao i na drugom mjestu75. 4.4.3.4.5 Planiranje umirovljenja Osnivai esto ne znaju pravi trenutak kad se treba povui. Teoretiari tvrde da je povlaenje lake ako se dogodi u vrijeme kada je ovjek jo posve vitalan i sposoban obavljati svoje zadatke. Analitiari su utvrdili da su tea povlaenja u situaciji kad osniva obavlja posao i nakon 65. godine starosti. U to vrijeme dolazi do kratkog spoja s nasljednikom koji je, primjerice, star 35 do 40 godina i ve gubi strpljenje jer su njegovi kolege u drugim tvrtkama ve odavna promaknuti na vie poloaje (Leach, 1991., str. 132.). Najbolje je da osniva odredi datum umirovljenja i njega se pridrava. I nadalje moe djelovati kao savjetnik, predsjednik nadzornoga savjeta itd., a najloija je verzija takozvano polovino umirovljenje, to je situacija u kojoj se osniva formalno povlai, ali iz pozadine jo uvijek dri sve konce u svojim rukama. Vano je i financijsko pitanje. Mnogi osnivai za vrijeme svoje aktivnosti ne razmiljaju dovoljno o svojoj umirovljenikoj dobi, te se esto dogaa da se njihovi prihodi prilikom odlaska u mirovinu u prilinoj mjeri smanjuju, a istodobno su navikli na relativno
74 75

Syms, 1992., str. 179. Leach, 1991., str. 131.

46

dobar ivotni standard. Tako posao obavljaju i nadalje i zato da bi i nadalje dobivali svoju solidnu plau76. 4.4.3.5 Izbor nasljednika Kandidata koji mogu zamijeniti osnivaa moe biti vie ili nijedan. Proces tranzicije ne treba, dakako, shvaati kao postupak kloniranja, ve je potrebna vizija da je rije o koraku naprijed u evoluciji tvrtke. S obzirom na prikladnost nasljednika (ili nasljednika u mnoini) potrebno je odgovoriti77 na sljedea pitanja: - Poistovjeuju li se s usmjerenjem (misijom) tvrtke? - Jesu li sposobni i nadalje razvijati organizaciju? - Znaju li neovisno razmiljati i odluivati? - Imaju li komunikativne i upravljake osobine kako bi bili sposobni motivirati druge osobe? Pitanje je, je li osniva prava osoba koja moe odgovoriti na ta pitanja. Moda je u ovom sluaju mudro potraiti vanjsku, neovisnu pomo. To vrijedi i u sluaju kad postoje pravi kandidati za nasljednika, kao i u sluaju kad ih nema, te treba odluivati izmeu vie mogunosti. 4.4.3.5.1 Izbor nasljednika Logini nasljednik. U nekim se procesima planiranja dogaa da neka osoba spontano preraste u nasljednika78. S druge je strane u nekim obiteljima logino da e vodstvo naslijediti najstariji sin, to za posljedicu ima manju mogunost konflikata jer se obitelj podreuje tradiciji. Izbor izmeu (jednakih79). mnogi vlasnici smatraju da je i kod nasljedstva potrebno zajamiti jednakost meu potomcima. Tako se ponekad dogaa da je postavljeno vie nasljednika. Oni ponekad takav odnos rjeavaju na taj nain da se mijenjaju (rotiraju) na vodeem poloaju, to ima za posljedicu da se netko na poloaj tek naviknuo, a ve ga mora napustiti. Druga je mogunost dioba vodstva: dva ili vie nasljednika precizno dijele podruja djelovanja. Keri. Upravo zbog estog konflikta izmeu oca i sina, keri su esto vrlo prikladni kandidati za preuzimanje tvrtke80. Prienjeni kao nasljednici. Prienjeni su esto kandidati za nasljedstvo, a posebice su esti sluajevi kada osniva nema mukog nasljednika, te je rije o tradicionalnom mukom nasljeivanju. Problematian je sluaj razvoda jer obino znai da prienjeni mora napustiti tvrtka81. to uiniti ako nema pravog nasljednika Dioba posla. Ako je rivalstvo meu nasljednicima suvie veliko da bi zajedno i nadalje poslovali, ponekad je najprimjerenija dioba tvrtke na vei broj tvrtke. Prodaja tvrtke. Kad nema primjerenog nasljedstva, ponekad je za sve zajedno bolje prodati tvrtka i uloiti novac na drugome mjestu nego pod svaku cijenu ustrajavati

4.4.3.5.2 -

76 77

Aronoff, Ward, 1992., str. 39. Leach, 1991., str. 133. 78 Benson, Crego, Drucker, 1990., str. 168. 79 Leach, 1991., str. 135. 80 Benson, Crego, Drucker, 1990., str. 168. 81 Benson, Crego, Drucker, 1990. str. 168.

47

na nastavljanju poslovanja. Za takvu je odluku potrebno disciplinirano odjeljivanje racionalnih (financijskih) prednosti i emocionalnih zapreka. Zapoljavanje neobiteljskog direktora. U situaciji kada je nasljednika previe, moda je prikladno rjeenje uposlenje neobiteljskog direktora. Pritom je prije svega rije o pitanju povjerenja nekoj osobi koja e upravljati obiteljskim bogatstvom. esto se pokazuje da se lanovi obitelji u takvom sluaju osjeaju bolje jer su radije podreeni nekoj stranoj osobi nego srodniku kojeg ne cijene. Loa situacija je ako se obitelj odlui za direktora, a rije je o osobi koja ve dugi niz godina radi u tvrtci. Takav je ovjek ve suvie upleten u obitelj, s nekima je u boljim, a s nekim lanovima u gorim odnosima, te se tako ne moe uspjeno suoavati s razliitim pritiscima82.

4.4.4 Rjeavanje konflikata u obiteljskoj tvrtci 4.4.4.1 Svakodnevni konflikti 4.4.4.1.1 Konflikti izmeu generacija Sin moe osnovati novo tvrtka pod okriljem obiteljske korporacije ili, pak, otvoriti poslovnicu u drugom mjestu. Pritom postupa paljivo i obrazlae ocu da shvaa kako je za njega vano tvrtka, iako, s druge strane, zahtijeva i razumijevanje za vlastite potrebe za samopotvrivanjem. Jesu li takve alternative uspjene ili ne, ovisi prvenstveno o sinu. Sin mora biti poten prema sebi, mora raistiti svoj odnos prema roditeljima i sebi objasniti razloge zbog kojih se uope prikljuio obiteljskom tvrtci. Mnogi sinovi tvrde da su to uinili jer su u tvrtci vidjeli mogunost za napredovanje, dok mnogi, s druge strane, priznaju da bi ih progonio osjeaj krivnje ako tako ne bi postupili. Ocu, koji dri svu vlast u rukama, uspjelo je privezati mladoga sina uza se i nainiti ga posve ovisnim o sebi. U tom su sluaju kasniji konflikti posljedica sinovljevih nastojanja da se oslobodi oeve vlasti, a ne nesuglasica u pogledu poslovnih odluka. Kad sin to shvati, postat e mu jasno i zato eli na svaki nain potisnuti oca s prijestolja. Ako to uini netaktino, postat e metom oevih protunapada i na kraju e njegov poloaj biti jo nezavidniji. Ako sin sam nije sposoban donositi odreene odluke, mora potraiti vanjsku pomo. Otac, dakako, takvu pomo nee prihvatiti, stoga e je sin morati potraiti sam. Ako se izjalovi i sastanak s treom osobom, moda je potrebno potraiti pomo kod savjetnika, to se rijetko dogaa jer nijedan od dvojice nee rado pristati na takvu mogunost. U takvom e se sluaju sin najvjerojatnije povui u podreeni poloaj i strpljivo ekati na svoju mogunost. 4.4.4.1.2 Konflikti u istoj generaciji Za brau je najvanije da se pomire s injenicom da je njihov meusobni odnos posljedica rivalstva iz djetinjstva. Trebaju razumjeti odnos koji daje jedan prema drugome. Potom je najbolje da otvoreno razgovaraju o strahu, brigama i razoaranju koje su nanijeli jedan drugome. U svakom meuljudskom odnosu nailazimo na ljubav i mrnju, stoga nije nimalo neobino da su braa esto bijesna jedan na drugoga, a da se zbog toga ne trebaju i prepirati. Vano je da uloge83 u tvrtci budu podijeljene na takav nain da se braa uzajamno nadopunjuju i obojica imaju mogunost iskazati se. Svatko teko podnosi podreenost84 svome bratu, a za tvrtka moe biti problematina i potpuna jednakost meu braom. Podreeni, naime, uvijek trpi od osjeaja manje vrijednosti, dok ravnopravna braa brzo
82 83

Heidrick, 1988., str. 278. Levinson, 1971., str.95. 84 Friedman, 1991., str. 11.

48

dolaze u natjecateljski odnos koji zadovoljava njihove imaginarne interese, iako oni mogu biti posve u suprotnosti s interesima tvrtke. Ako braa ne mogu rijeiti sporove, moda e biti dobrodola struna pomo, a ako ni to ne pomogne, najbolje je da podijele tvrtka, to se, dakako, nee dogoditi bez osjeaja krivnje i pomisli da su razruili tvrtka i napustili obiteljsku tradiciju. 4.4.4.2 Voenje tranzicije Osnivai trebaju biti svjesni da su kljuni ljudi tranzicije, stoga neka dovoljno rano zaponu pripremati svoj odlazak. Sustavni plan, u iju bi pripremu trebali biti ukljueni i lanovi obitelji i vanjska pomo, neka bude orue kojim e se nadvladati osjeaji koji osnivaima savjetuju da je najbolje nita ne uiniti i ekati. Djeci treba jasno dati do znanja da e biti dobrodoli u tvrtci, a istodobno i da e uivati puno razumijevanje ako se odlue za samostalnu karijeru. Zapoljavanje u obiteljskom tvrtci neki smatraju jednom od mogunosti, a ne nepromjenjivom sudbinom ili naslijeenim pravom85. Nasljednika je najbolje izabrati to je prije mogue, a istodobno odrediti toan datum umirovljenja, odnosno odlaska. To mora biti dovoljno daleko u budunosti kako bi i nasljednik i svi ostali na to bili spremni. Planiranog se datuma treba pridravati. 4.4.5 Profesionalni menadment U sluajevima kompleksnih obiteljskih veza i obveza prema tvrtci jedino je mogue i pametno usmjerenje u profesionalni menadment. To znai da lanovi obitelji trebaju postii konsenzus o tome koji su ciljevi obitelji, a koji tvrtke. Neke obitelji u tu svrhu ak sastavljaju neki oblik obiteljskog ustava Tablica 5. Primjer obiteljskog ustava kojim se odreuju ciljevi i moralno obvezuju lanovi obitelji.

85

Correll, 1989., str. 28.

49

Tablica 5. Primjer obiteljskog ustava

86

OBITELJSKI USTAV U ovom su dokumentu zapisana odreena gledita o kojima smo otvoreno raspravljali, te se slaemo da bi njihovo potivanje doprinijelo obiteljskoj harmoniji i uspjenosti naega tvrtke. Ustav smo prihvatili zbog zastraujue injenice da u svijetu prijelaz u treu generaciju preivi samo jedna desetina obiteljskih tvrtke. Ustav stupa na snagu dananjim danom. Nain voenja i ciljevi tvrtke Na e glavni zadatak biti to je mogue vee zanimanje za nae stranke. Nae e vodstvo potivati najvie etike i poslovne standarde. Zdravi poslovni interesi prevladat e nad obiteljskima. Svaki lan obitelji razumije i prihvaa injenicu da ni zbog kojeg razloga nee izvoditi pritisak na vodstvo zbog dividendi, radnog mjesta ili drugih pogodnosti koje bi prema miljenju vodstva tetile interesima tvrtke. Ako emo se pridravati ovoga usmjerenja, vjerujemo da e tvrtka i nadalje rasti i brinuti za solidne prihode lanova obitelji i materijalnu sigurnost nae djece. Obiteljska radna mjesta i nagraivanje Nijedan lan obitelji ne moe biti zaposlen u tvrtci sve dok ne stekne barem jednu godinu radnih iskustava u drugom, posve neovisnom tvrtci. Zapoljavanje u obiteljskom tvrtci neka bude mogunost, a ne pravo koje je steeno roenjem. Od lanova emo obitelji oekivati veu predanost i djelotvornost od drugih uposlenih. lanovi e obitelji biti uposleni na mjestima za koja imaju odgovarajue kvalifikacije, sposobnosti i iskustva. Ako njihov rad ne bude zadovoljavao, molit emo ih da napuste radno mjesto. Da bismo u budunosti to uspjenije izbjegavali konflikte, na ovom se mjestu slaemo da prienjeni nemaju pravo na radno mjesto u tvrtci. lanovi obitelji bit e nagraivani prema istim mjerilima kao i neobiteljski radnici, a tako emo ocjenjivati i njihovu djelotvornost. Vodstvo Sljedeeg glavnog direktora izabrat emo na osnovi profesionalnih sposobnosti, te on nee nuno biti lan obitelji. Slaemo se da emo poduprijeti izabranoga, iako nam osobno njegov izbor nee biti po volji. Zakljuili smo da sljedei glavni direktor mora udovoljavati narednim kriterijima: - solidna naobrazba i dosadanja karijera - sposobnosti upravljanja - mogunost zadobivanja autoriteta meu lanovima obitelji i radnicima - trebao bi imati solidna iskustva na naem poslovnom podruju, te bi trebao biti primjereni predstavnik naeg tvrtke prema poslovnim partnerima, zajednici i poslovnom svijetu.
86

Prava glasovanja i vlasniki udjeli Samo krvni srodnici i njihovi nasljednici mogu imati pravo glasovanja i vlasnike udjele. Glas mogu dati samo lanovi obitelji koji su osobno aktivni u tvrtci. Nijedan vlasniki udio ne moe biti prodan ili prenijet na neku drugu osobu, a da prethodno nije bio ponuen na otkup tvrtci prema vrijednosti koju predlae neovisni procjenitelj. Upravni odbor Da bismo zajamili objektivnost, strunost, iskustva i vodstvo, upravni e odbor imenovati neovisnog nadzornog direktora. lanovi upravnog odbora nisu nuno lanovi obitelji, ali trebaju zauzimati vodei poloaj u tvrtci. Vanjski profesionalci, koji obavljaju razliite usluge za tvrtka, ne trebaju biti lanovi upravnog odbora. Krvni lanovi obitelji, koji nisu lanovi upravnog odbora, mogu postavljati pitanja ili davati prijedloge upravnom odboru i on o njima mora raspravljati. Upravni odbor snosi odgovornost za rjeavanje konflikata u obitelji koji mogu nastati zbog posla, a njegova je odluka konana i obvezujua za sve. Komunikacija Svjesni smo znaaja komunikacije u obitelji. Najmanje jednom godinje priredit emo sastanak obiteljskog savjeta i na njega pozvati sve lanove obitelji. Potivat emo miljenja ostalih lanova obitelji, ak i ako se ne slaemo s njima. Ako bi dolo do razilaenja u miljenjima, na osnovi dijaloga i argumenata odluit emo se za rjeenje koje e biti najbolje za tvrtka, a koje e prevladati nad naim osobnim interesima. Nai radnici Uspjeh naeg tvrtke ne bi bio mogu bez naih vjernih i marljivih uposlenika. I nadalje emo u tvrtci brinuti za takvu atmosferu u kojoj e se znati vrednovati njihov doprinos, u kojoj e ih se potivati i nagraivati. Dopune obiteljskom ustavu Obiteljski ustav formalno emo pregledati svakih pet godina. Ustav se moe dopuniti ili promijeniti u bilo kojem trenutku, kad za to glasuje veina krvnih lanova obitelji u dobi iznad 18 godina. Iako smo svjesni da ovaj dokument nije pravno obvezujui, obiteljski emo ustav potivati i na potovanje poticati i nau djecu.

Leach P., The Stoy Hayward Guide to The Family Business, 1991., stranica 58. i Benson B., Crego E.T. i Drucker R.H., Your Family Business, 1990., stranica 54.

50

4.4.6 Saetak U razvijenom je svijetu obiteljsko tvrtka ve dugi niz godina jedan od vanih oblika poduzetnitva u kojem se kljune stvari u voenju tvrtke dogaaju u krugu obitelji. Ope uvrijeeno miljenje da je rije prije svega o malim tvrtkama pogreno je jer su svjetski poznati primjeri kada obitelji nadziru vrlo velike koncerne s meunarodno poznatim robnim markama. Zato razlikovati obiteljska tvrtke od drugih? S jedne su strane, naime, obiteljska tvrtke snaan stup svakog razvijenog gospodarstva, a s druge su strane upravo ta tvrtke mnogo ranjivija, a njihova smrtnost vea nego kod uobiajenih tvrtke. Kod obiteljskih je tvrtke rije o kombinaciji dvaju nespojivih sustava: racionalnog poslovnog i emocionalnog obiteljskog. Optimalna mjeavina to dvoje jami obiteljskim tvrtkama premo koju uobiajena tvrtke ne mogu postii, dok je, s druge strane, preveliko prekrivanje oba sustava za obiteljsko poduzee esto sudbinsko. Od prednosti obiteljskoga poduzetnitva istraivai otkrivaju prije svega: predanost poslu i obitelji, prenoenje znanja, fleksibilnost u vremenu, radu i novcu, dugorono razmiljanje, stabilnu kulturu, brzo donoenje odluka, te pouzdanost i ponos. S druge je strane, meutim, obiteljsko tvrtka ranjivo zbog niza slabosti kao to su: rigidnost, zastarjelo odgovaranje na poslovne izazove (modernizacija zastarjelih metoda upravljanja, upravljanje tranzicijom, pridobivanje kapitala), nasljedstvo, emocionalni utjecaji na poslovanje, te problem vodstva i legitimnosti. Kljune uloge u obiteljskom tvrtci igraju osnivai (mukarac ili ena), sinovi (braa), keri (sestre), prienjeni, te neobiteljski radnici. Posebnu pozornost zasluuju brani parovi u zajednikom tvrtci, a vidnu ulogu esto igraju supruge osnivaa, pa i u sluajevima kada nemaju formalnih odgovornosti u tvrtci. Obiteljska tvrtke u razvijenim gospodarstvima imaju veliko znaenje zbog svojeg doprinosa bruto domaem proizvodu i zapoljavanju ljudi. Zabrinjavajua je injenica da je smrtnost obiteljskih tvrtke sve vea. Prvi su razlog svakodnevni konflikti koji kroje voenje obiteljskoga tvrtke. Karakteristini su meugeneracijski konflikti (najee izmeu oca i sina), te konflikti u istoj generaciji (primjerice meu braom). esto susreemo i trvenja unutar obitelji zbog razliitih interesa pojedinaca (primjerice, rast tvrtke prema isplaivanju dividendi). Veina se obiteljskih tvrtke susree s tekoama tranzicije iz jedne generacije u drugu. Formalno planiranje obino izostaje. Tvrtke se suvie esto oslanjaju na miljenje da e se stvari odvijati spontano kad za to doe vrijeme. Ako, pak, osniva iznenada ode, tvrtka se zatie u velikim tekoama jer nitko nije spreman preuzeti vodstvo tvrtke ili je, pak, kandidata prevelik broj. Najbolji je nain prevladavanja tekoa obiteljskih tvrtke profesionalizacija poslovanja. To drugim rijeima znai da se ljudi zasebno vladaju kao lanovi obitelji, ali na poslu se ponaaju kao profesionalci. Potrebno je vie dogovaranja i planiranja na obje razine. Instrument, koji predlau teoretiari i koji bi izmeu lanova obitelji na dugi rok odreivao suglasni dogovor o budunosti tvrtke, jest obiteljski ustav. Sa strunog su gledita pitanja, s kojima se suoavaju obiteljska tvrtke, vrlo kompleksna, a njihovom rjeavanju mogu doprinijeti razliiti strunjaci, kao to su: ekonomisti, psiholozi, pravnici, raunovodstveni strunjaci, sociolozi, antropolozi, te ak i lijenici i terapeuti. Sa gledita modernog menadmenta kojim se tvrdi da je menadment znanost o ljudima i za ljude, rije je zapravo o pitanju kako i na koji nain moe ljude, lanove obitelji, motivirati za daljnji rad u obiteljskom tvrtci. Obitelj je zbog svoje pripadne povezanosti ve sama po sebi neke vrste tim, tim ljudi koji se, dodue, mijenja, ali u svojoj biti ostaje podjednako snaan. To je tim u kojemu prevladavaju argumenti i legitimna miljenja pojedinaca. To je tim u kojemu ljudi razgovaraju, te se nadam da e ovaj prilog biti obiteljskim timovima pomo i poticaj da zaponu razgovarati.

51

ENSKO PODUZETNITVO

Psiholozi tvrde kako ene djeluju drugaije zbog razlika u funkciji lijeve i desne modane polutke. Sociolozi naznauju utjecaje ene u poslovnom okruenju i radnim odnosima - ena je u pravilu vie (socijalno) usmjerena poslodavka. Ekonomisti govore kako su ene u poslovnom svijetu sve znaajnija gospodarska sila, one ostvaruju nova radna mjesta. 5.1 Definicija enskog poduzetnitva

ensko tvrtka je gospodarski subjekt ijih je barem 51 posto u vlasnitvu ene koja istovremeno kontrolira i vodi tvrtke. Kontrola, znai provoenje prava na donoenje poslovnih odluka. Voditi, znai biti aktivno ukljuena u svakodnevno voenje posla. U provoenju programa Ekonomsko osnaivanje ena u Hrvatskoj, postavljalo se esto pitanje, postoji li razlika meu poduzetnicima? Dakako da postoji, enama je u samom startu tee i to zbog nedovoljne informiranosti, neposjedovanja nekretnina i pokretnina za osiguranje poduzetnikog kredita, te nunosti usklaivanja poduzetnikih aktivnosti s obiteljskim obavezama. ene tee dolaze do podataka koje se ire neformalnim kanalima upravo zbog nunosti brige za obitelj. Slobodno vrijeme, veinom troe na kuanske poslove. Upravo su to razlozi zbog koji postoji razlika izmeu mukog i enskog poduzetnitva, i treba razmiljati o nainima koji e enama olakati ulazak i ostanak u poduzetnikim vodama. Prema definiciji prof. Timmonsa: Poduzetnitvo je proces u kojem se gradi neto skoro ni iz ega. Poduzetnica je osoba koja u tom procesu prepoznavanja prilike, skupljanja sredstava za njenu realizaciju i stvaranju (kao i raspodjeli) nove vrijednosti preuzima rizik u novcu, vremenu i ugledu. Prema tome, tijekom cijele povijesti ene su bile poduzetnice, samo se to nije posebno naglaavalo. Osim to su ene obnovile narod i zemlju nakon ratova, ene su u Austriji, Njemakoj i Italiji nakon Drugog svjetskog rata morale zaraivati i za plaanja ratnih odteta. Tako je prvo ensko poduzetniko udruenje osnovala Yvonne Foinant 1945. godine u Francuskoj. FCEM (Femmes Chef d'Enterprises) se iz Francuske proirio na svjetski savez poduzetnica u koji je ulanjeno 30 drava. Meu mnogim nacionalnim udrugama ena poduzetnica u svijetu danas se jo posebno istiu AIDDA u Italiji i NAWBO (National Association of Women Business Owners) u SAD. Karakteristike enskog poduzetnitva: - radno mjesto koje otvori ena poduzetnica je sigurnije (enska tvrtke su manja, ali i zatvaraju manje radnih mjesta); - vea briga za zaposlene, kvalitetu i meusobne odnose; - vie podupiru zaposlene u njihovim ambicijama; - vie ulau u kolovanje zaposlenih; - uspjeh ne mjere samo profitom, nego zadovoljstvom kupaca, razvijanjem sposobnosti zaposlenih i dobrim meusobnim odnosima; - spremnije su na timski rad, vaniji im je uspjeh organizacije ili neke ideje nego vlastiti ego; - nude vie mogunosti za naknadu trokova, udio u profitu, fleksibilnije radno vrijeme, irokogrudnije su kad je u pitanju porodiljnji dopust; - opreznije su kod uzimanja kredita; - bave se najvie uslunim djelatnostima zato to su socijalno osjetljivije i zato to to iziskuje manja poetna ulaganja.87
2

Marta Turk, ensko poduzetnitvo nain ivljenja

52

enski poduzetniki potencijal u stvaranju novih radnih mjesta desetljeima nije bio iskoriten i zato u posljednje vrijeme u Japanu 5 od 6 novih tvrtke osnivaju ene. U Kini etvrtinu svih novih tvrtke osnivaju ene, a u SAD-u je treina malih tvrtke u vlasnitvu i vode ih ene. Prilikom osmiljavanja poticajnih mjera treba uzeti u obzir sljedee enske kvalitete, ukljuujui i razmatranje mogunosti pokretanja kreditne linije za poduzetnice: - ene su realnije, opreznije i puno rjee ulaze u riskantne poslove, pa su njihovi projekti puno realniji od projekata njihovih mukih kolega, - ene su paljivije u pripremi planova, pa izrauju i bolje poslovne planove. - poduzetnice su predanije uspjehu svog pothvata, dok mukarci ee mijenjaju ideje i pothvate. - analiza vraanja kredita meunarodne organizacije Accion International iz SAD-a pokazala je da je postotak ena koje uredno vraaju poduzetniki kredit ak 98 posto. 5.1.1 ene poduzetnice ene poduzetnice, kako pokazuju istraivanja, mogu raditi razliito. Na primjer, u usporedbi s mukarcima poduzetnicima, ene vie ele raditi u timovima, manje su usredotoene na sebe i osobni im je ego manje vaan od uspjeha organizacije ili poslovne ideje koju slijede. Nema razlike u znaajkama kao to su postignue, samostalnost, agresija, neovisnost i blagonaklonost izmeu enskih i mukih poduzetnika88. Takoer, nisu utvrene razlike u spremnosti preuzimanja rizika izmeu mukih i enskih poduzetnika. Meutim, ipak treba posebno govoriti o enama poduzetnicama. Treba naglasiti da ene sa mogu naii na mnoge zapreke kad pokuavaju sudjelovati u procesu transformacije. Naa sredina je tradicionalnije u pogledu spolova. U toj sredini spol je obino puno jai faktor zapreke potencijalnim poduzetnicama nego je to sluaj u urbanim sredinama, njihovo je samopotovanje manje, njihove su rukovodee sposobnosti manje u usporedbi s urbanim enama, a pristup vanjskim izvorima financiranja tei nego u urbanim sredinama. Prema tome, treba razviti posebne programe pomoi (tehnike i financijske) za svladavanje tih zapreka, kako bi se udovoljilo potrebama ena, da bi one bile u stanju aktivno sudjelovati u poduzetnikom restrukturiranju svojih zajednica, da bi zapoele razvijati svoje vlastite poslove, da bi razvile ve postojee, ili da djeluju kao drutvene poduzetnice, jer je njihov broj danas jo uvijek ispod potencijalnog. 5.1.2 ensko poduzetnitvo u razvijenom svijetu ensko poduzetnitvo znaajan je izvor novog zapoljavanja, samozapoljavanja, novog poduzetnitva i gospodarskog razvitka. Budui da postoji niz ogranienja za razvoj enskog poduzetnitva (ekonomska, socijalna, ravnopravnost spolova i dr.), cilj je pridonijeti unapreenju enskog poduzetnitva. Poduzetnice u svijetu ale se: - na pomanjkanje samopouzdanja i potpore obitelji, - na socijalne pritiske zbog tradicionalne podjele uloga; - na zakonodavne okvire - ene iz siromanijih zemalja trae da dio meunarodnih sredstava namijenjenih za razvoj poduzetnitva bude usmjeren na razvoj enskog poduzetnitva; - poduzetnice u obiteljskim tvrtkama i na obiteljskim gospodarstvima slabije su zatiene iz sljedeih razloga;

88

Hisrich i Brush, 1984.

53

nisu suvlasnice nisu registrirane, ne uplauje im se zdravstveno i mirovinsko osiguranje njihova je sigurnost zapoljavanja slabija nego suprugova nemaju svoje lobije kod donoenja zakona tee dolaze do kredita (nemaju svoje nekretnine, plae su im prijavljene na male iznose).

Prema analizi danske Agencije za trgovinu i industriju Poduzetnice sada i u budunosti, ene ine treinu poduzetnike populacije u Danskoj, a nailaze na niz barijera prilikom pokretanja posla, od kojih je financiranje najvea: - ene se odluuju za poduzetnike pothvate (veinom uslune djelatnosti) koje banke smatraju maje atraktivnima za investiranje (mali iznos zatraenog kredita), te ih umjesto odjelima za kreditiranje korporacija upuuje na odjele za kreditiranje fizikih osoba. - Poduzetnice koje se javljaju bankama s malim projektima esto trebaju odgovoriti na pitanja iz privatnog ivota, koja se nikada e bi postavila mukarcu. - Svojim savjesnijim pristupom i odmjerenim nainom prezentiranja projekta ene se esto doivljava kao osobe bez dovoljno samopouzdanja, to moe predstavljati znaajnu barijeru. - ene nemaju dobro izgraenu mreu poslovnih poznanstava, nisu poznate bankarskom svijetu, pa bankari ne pokazuju dovoljno povjerenja. Amerike statistike pokazuju sljedee: - Tvrtke ije su vlasnice ene ine 38 posto svih tvrtki u SAD-u. - enska tvrtke koja upoljavaju 100 ili vie ljudi rasu stopom 6 puta brom od ostatka gospodarstva - U posljednjih 12 godina godinji promet koji su ostvarila enska tvrtke porastao je za astronomskih 436 posto - Do 2005. godine 4,7 milijuna ena bit e samozaposleno. To je porast od 77 posto od 1983., dok je oekivani porast broja samozaposlenih mukaraca 6 posto. - Danas u SAD-u ima preko 9 milijuna firmi ije su vlasnice ene, to ini gotovo 40 posto ukupnog broja poslovnih subjekata. One zapoljavaju 27,5milijuna ljudi i ostvaruju promet od preko 3600 milijardi US$ godinje. - ene pokreu tvrtke stopom dva puta brom od svih ostalih - ene su vlasnice 34 posto firmi u Kanadi i pokreu etiri od pet firmi koje pokreu mladi ljudi. 5.1.3 Ekonomski i drutveni znaaj ena Zbog ispreplitanja ekonomske nesigurnost s procesima globalizacije koji izazivaju, konflikte i nove oblike odbijanja i individualizacije koja unitava arolije kolektivnih i grupnih izvora identiteta i smisla, ivljenje u postsocijalistikim drutvima proima se najrazliitijim globalnim i osobnim rizicima. Razvijena suvremena postindustrijska drutva ive danas u razdoblju radikalne i globalne modernizacije prve industrijske modernizacije drutva i kulture za razliku od drutva industrijske modernizacije koja su svoje probleme jo mogli rjeavati unutar nacionalnih granica. Budui da je enama u industrijskom drutvu dodijeljena uloga uvarica doma, obitelji i privatnosti, te da su one trebale svojim emocionalnim i interakcijskim potencijom stvarati u obitelji terapeutsku i drutvenu klimu koja bi omoguila kompenzaciju izgubljenog identiteta zaposlenih lanova obitelji, industrijska moderna zadrala je neke predmoderne elemente. 54

Zbog toga se postojea struktura ivota, rada i organizacije sve vidljivije lomi jer ne izdrava pritisak novih postindustrijskih naina proizvodnje, organizacije, te individualizacije ivljenja i potronje. Tu je temelj krize industrijske moderne u razvijenim zapadnim drutvima. Kriza se izlae ruilakim uincima sve predmoderne sastojke industrijske moderne, prvenstveno krute definicije podjele rada s obzirom na spol i spolne uloge. Poloaj ena u Hrvatskoj kontekstualizira se u proces modernizacije pri emu se razlikuju predmoderni, moderni i postmoderni elementi poloaja ena i odgovarajueg drutvenog konteksta s pretpostavkom da je rije o nestabilnom spoju tih triju tipova konteksta, te odgovarajuih vrijednosti, stavova i naina ponaanja koji su rezultat patrijarhalnog odnosa prema enama u hrvatskom drutvu. Stoga se dvojba oko modernizacije cjelokupnog hrvatskog drutva vee uz podjednako prijepornu dvojbu vezanu uz pitanja koja je i kakva uloga ena u tom procesu. ene u Republici Hrvatskoj nisu, niti mogu biti, jednako pogoene razvojem procesa modernizacije. Razliiti uvjeti ivota uzrokuju i razliite naine ponaanje, te se socioekonomski poloaj ena u Hrvatskoj tijekom posljednjeg desetljea rezultira specifinim mjeavinama predmodernosti, modernosti i postmodernosti. Padom proizvodnje i realnih dohodaka, te rastom nezaposlenosti tijekom posljednjeg desetljea pogorao se i socio-ekonomski poloaj ena. Pojavom sive ekonomije (dodatnog rada, rada na crno, poveanja obveza u kui i sl.) u koju se ene intenzivno ukljuuju, one vie nisu samo dvostruko, nego trostruko optereene (posao, kua, dodatni posao). Istovremeno se tzv. ensko pitanje u hrvatskom drutvu tretira fragmentirano, kontekstualizira se u privatnosti, te najee se povezuje s ulogom ene kao majke. Stoga s procesima politike demokratizacije u postkomunistikim zemljama postaje oito da ene uglavnom ne sudjeluju u javnom i politikom ivotu. To nesudjelovanje nije, meutim, posljedica enske apolitinosti, nego injenice da su ene zbog trostruke optereenosti prisiljene aktivirati sve svoje resurse iskljuivo u smjeru poboljanja materijalnih uvjeta ivljenja. Trostruka optereenost iskljuuje ene iz procesa demokratizacije politikog i javnog ivota i na taj nain pridonosi njihovoj uvjetnoj depolitizaciji. Sabor RH je u prosincu 2001. godine usvojio Nacionalnu politiku za promicanje ravnopravnosti spolova koja u glavi 5. ene i gospodarstvo ima posebnu toku nazvanu Poticanje enskog poduzetnitva. Sukladno etverogodinjem Programu Vlade RH donesen je Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva koji predvia osmiljavanje poticajnih mjera za ensko poduzetnitvo. U cilju ostvarenja programa Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetnitvo u suradnji s Institutom za meunarodne odnose priprema Program razvoja enskog poduzetnitva, koji e sluiti kao podloga za donoenje poticajnih mjera. O enskom poduzetnitvu u Hrvatskoj poelo se govoriti tek u posljednjih nekoliko godina. Kako je nezaposlenost ve niz godina jedan od najveih ekonomskih problema u Hrvatskoj, u suradnji na lokalnom nivou, STAR89 je za fokus svoje djelatnosti izabrao rjeavanje pitanja nezaposlenosti ena kroz samozapoljavanje i poticanje enskog poduzetnitva. Pred enama se pri zapoinjanju poduzetnikih pothvata nalaze vrlo specifine prepreke, na ijem rjeavanju treba raditi paralelno s mjerama za poticanje poduzetnitva i samozapoljavanja meu itavom populacijom. U odnosu na mukarce ene esto doivljavaju velika ograniavanja u svojim poduzetnikim aktivnostima. Uzrok tome lei dijelom u samoj drutvenoj percepciji o enama, njihovim drutvenim ulogama i odgovornostima, i rodno neravnomjerno rasporeenim odnosima moi. Ogranienja se esto odnose i na smanjenu mogunost izbora ekonomskog sektora, slabiji pristup kreditnim sredstvima, resursima, nedostatak vremena i mogunosti za edukaciju
89

The STAR, Network of World Learning 1994. g.

55

i stjecanje iskustva relevantnog za poduzetnitvo. Istraivanja su potvrdila90 da ene imaju drugaije potrebe nego mukarci, pa tako i u odnosu na podrku u poduzetnikim aktivnostima. Ukoliko se ove razlike ne prepoznaju u programskim mjerama i njihovoj implementaciji, ene poduzetnice e biti manje sposobne za odranje i rast mikro i malih tvrtke. Opa ogranienja za koja se pokazalo da jako utjeu na ene u razvoju poduzetnitva su: - pristup izvorima financiranja, - pristup informacijama, - obrazovanje i iskustvo - efekt zasienja trita

5.1.3.1 Pristup izvorima financiranja Na podruju financiranja, koje predstavlja jednu od osnovnih prepreka, identificirana su sljedea podruja u kojima ene poduzetnice imaju vie problema od mukaraca: - prikupljanje sredstava za pokretanje novog tvrtke - garancije za financiranje obino prelaze imovinsko stanje ena - ak i nakon uspostave posla, enama je tee nego mukarcima doi do izvora daljnjeg financiranja - imaju otean pristup neformalnim financijskim mreama - odnos izmeu poduzetnica i bankara nerijetko je optereen spolnim stereotipima i diskriminacijom. Razliiti su razlozi zbog kojih poduzetnice imaju oteane mogunosti pristupa kreditnim sredstvima: nedostatak jamaca, nespremnost lanova obitelji da se vlastita kua za stanovanje stavi pod hipoteku, niska svota kreditnih zahtjeva ili negativna percepcija o poduzetnicama od strane bankovnih inovnika. Naime, pokazalo se da zajmovi koje ene trae od financijskih institucija esto nisu profitabilni za njih. One ee trae manje zajmove, to bankari ponekad poistovjeuju s osobnim, a ne poslovnim zajmovima. Podcjenjivanje financijskih zahtjeva njihova tvrtke ili nespremnost za zaduivanje s veim iznosom esto stvara krivu sliku o poslovanju tvrtke poduzetnice. ene esto nisu spremne traiti vee kredite ve iz razloga to su manje spremne na rizik, tj. mnogo su opreznije od mukaraca. ene poduzetnice se u pravilu zaduuju samo u onoj mjeri u kojoj smatraju da e u odreenom roku biti u mogunosti vratiti sredstva. Takoer se dogaa da banke ne raspolau dovoljnim informacijama o klijenticama, pa se nisu voljne izloiti riziku odobravanja kreditnih sredstava. Garancija je problem za poduzetnice koje esto nisu u mogunosti ili nisu spremne koristiti obiteljsku imovinu kao hipoteku. Ne manje znaajna je i prepreka koja proizlazi iz injenica da ene poduzetnice rijetko imaju razvijene osobne odnose sa bankarima u usporedbi sa mukim kolegama. Isto tako, uslijed bitno ogranienog kretanja u poslovnim krugovima, ne raspolau osnovnim informacijama koje se odnose na nove financijske mehanizme koji su im na raspolaganju, informacijama o institucionalnim programima financijske potpore. Ne esto, njihova je neinformiranost naprosto posljedica injenice da nisu bili na mailing listi date banke, lokalne vladine ili nevladine institucije, komore, poduzetnikog centra ili druge institucije podravajue infrastrukture.
90

OECD-a, program Europske unije,

56

Takoer, sama injenica da se ene poduzetnice uglavnom kasnije ukljuuju u poduzetnitvo od mukaraca, rezultira injenicom da imaju manje iskustva i raspolau s manje profesionalnih vjetina u segmentu pristupa financijama, financijskoj kontroli i upravljanju to se sve reflektira na njihovim mogunostima pristupa izvorima financiranja. Ove rodno uvjetovane razlike esto su razmatrane u istraivanjima koja se bave razvojem poduzetnitva. Primjer, istraivanja u Australiji i Kanadi pokazala su da je u sluajevima kada je vidljiva razlika u pristupu kreditima u zastupljenosti ena i mukaraca, ona zapravo uvjetovana pripadnou pojedinim sektorima. Proizlazi da je izbor sektora uvjetovan rodnom pripadnou, pa je samim tim otean i pristup kreditima. 5.1.3.2 Pristup informacijama Pristup informacijama izrazito je vaan u poduzetnikim aktivnostima. Radi se o informacijama koje se odnose na trite, dobavljae, izvozne mogunosti, izvore financiranja, pravnu regulativu itd. Vea tvrtke imaju puno veu mo, vrijeme i resurse za prikupljanje i pristup informacijama i vrlo esto ograniavaju ostalima pristup. Prikupljanje podataka je mogue putem neformalnih mrea, kroz lanstvo u udrugama, organizacijama, trgovakim cehovima i sl. U odnosu na mukarce vlasnike poduzetnikih firmi, ene imaju vie potekoa u pristupu informacijama. Razlozi su obino potekoe u prisustvovanju dogaajima kojima uobiajeno i redovito prisustvuju mukarci, te vremensko ogranienje, nedovoljan pristup neformalnom komuniciranju i dr. Neinformiranost ena i njihova izoliranost rezultira poveavanjem prepreka za funkcioniranje na tritu. 5.1.3.3 Obrazovanje i iskustvo Nedostatak relevantnih vjetina i znanja posljedica je pomanjkanja baznog obrazovanja. ene su manje sklone dodatnoj izobrazbi i stjecanju novih vjetina neophodnih za pokretanje i upravljanje poslom, to samo po sebi umanjuje mogunosti za uspjenost poslovanja. Mnogostruka optereenost ena (obitelj, djeca i posao) ograniava mogunosti prisustvovanja i pohaanja, opim i specijaliziranim, te formalnim i neformalnim treninzima, a samim tim i stjecanje vjetina i znanja vezanih za poduzetnitvo. 5.1.3.4 Zasienje trita Zasienje trita glavni je problem za MG, a ukljuuje otean pristup tritu vee dodane vrijednosti i pomanjkanje inovacija. Velik broj poduzetnika, a osobito poduzetnica pripadaju tritu manje dodane vrijednosti, na koje je lake ui uslijed slabijih ogranienja. Meutim, ti su sektori zasieni i u njima su smanjene mogunosti za rast. Bez uvoenja inovacija kroz razvoj novih proizvoda i pristupa tritu vee dodane vrijednosti, potencijali za uspjeh ena poduzetnica su mali.

5.1.3.5 Drutveni poloaj ena

57

Drutveni poloaj ena u Hrvatskoj je u mnogoemu podreen poloaju mukaraca. To ne znai da svaki mukarac dominira u odnosu na enu, ali znai da kroz prevladavajui patrijarhalni odnos prema enama u hrvatskom drutvu kao ideja dominira muevnost. Patrijarhalne vrijednosti i norme koje su prevladavajue za drutveni poloaj u Hrvatskoj ima nekoliko korijena: dugotrajno djelovanje zadrunog sustava hijerarhijskog autoriteta dugotrajna socijalizacija u sustavu socijalistikih vrijednosti dugotrajni utjecaj katolikih vrijednosnih predodbi utjecaj rata kao eminentno predmoderne paradigme i utjecaj trenutane ivotne situacije (nesigurnost, pad ivotnoga standarda, nepostojanost temeljnih drutvenih vrijednosti)

U odnosu na ene u razvijenim zemljama, ene u Hrvatskoj nalaze se jo uvijek u predmodernom svijetu. Pored svih spomenutih problema, vie-manje zajednikih svim vlasnicima malih tvrtke, ene se susreu s dodatnim posebnim ogranienjima koja proistjeu iz tradicionalnog poimanja uloge ene u obitelji i drutvu, odgovornosti, segregacije zanimanja i dr. Primjer, zahtjevnije obiteljske uloge koje imaju ene, u odnosu na mukarce, u mnogo veoj mjeri reduciraju razinu koncentracije, koliinu vremena i energije potrebnu za funkcioniranje na tritu. ene e imati nie zarade i razinu produktivnosti, sve dok budu imale i vremenska ogranienja na poslu, a koja su uvjetovana vremenom neophodnim za brigu o obitelji. Njihova koncentracija na poslu moe biti smanjena zbog viestruke rastresenosti, a to se odraava i na produktivnosti i na zaradi. Odgovornost za kuanstvo takoer ini ene manje sklonim riziku. Drutvena percepcija tradicionalne uloge ene utjee na odnos prema njima i kad naprave iskorak izvan granica tako shvaenih uloga. To najvie dolazi do izraaja kroz ogranienja s kojima se susreu u pristupu resursima potrebnim za uspjeno bavljenje poduzetnitvom. Nadalje, tradicionalno poimanje poslova koji su prikladni za ene, rezultiralo je rodnom podjelom produktivnog rada koji ograniava potencijale ena da budu uspjene. Najdostupnije aktivnosti enama obino su one koje vrlo sline njihovim kuanskim poslovima. Ulaz poduzetnicama u pojedine aktivnosti za koje je uvrijeeno da su dominantno muke jo uvijek je dijelom otean. Konano, ne manje vano ogranienje s kojim se suoavaju ene poduzetnice, proizlazi iz rodnih uloga u procesu socijalizacije. Nedostatak samopouzdanja, ambicioznosti, asertivnosti i vizije vrlo je est i gotovo uvijek rezultira nespremnou za preuzimanje rizika i irenje poslovanja.

5.1.3.6 Diskriminacija ena Ravnopravnost spolova povezana je s ekonomskom razvijenou zemlje. Mukarci su za isti posao u veini sluajeva plaeni bolje nego ene. Iznimke su rijetke, a obrnutih primjera jedva da ima. Neravnopravnost ena po pitanju dohodaka u hrvatskoj je vea nego u ijednoj drugoj tranzicijskoj zemlji, pie u izvjeu Svjetske banke iz 2000. godine, napravljenom na osnovi podataka iz 1998. Osim to mukarci u nas zarauju vie ak i kada

58

rade potpuno isti posao kao ene, lake se zapoljavaju. Tako u naciji u kojoj su radno sposobne ene brojano u veini, u ranoj populaciji ipak dominiraju mukarci. Prema podacima Dravnoga zavoda za statistiku RH za rujan 2002., meu 1,257.080 ukupno zaposlenih ima 617.805 ena (45%). To znai da su ene u veini meu nezaposlenima. Hrvatski zakoni najstroe zabranjuju bilo kakvu diskriminaciju, no ti su odnosi u praksi daleko od ravnopravnosti. Zasad se najveim pomakom smatra to to se uope poelo govoriti o toj temi. Diskriminacija je oita na etiri razine: - s obzirom na razinu primanja (ene su slabije plaene i kada rade isti posao kao mukarci) - u zapoljavanju (mukarci imaju prednost) - u dostupnosti pojedinih zanimanja (getoiziranja ena u enska zanimanja medicinske sestre, uiteljice, uredske slubenice) - u obrazovanju i napredovanju (ene imaju manje mogunosti za razvijanje svojih znanja i struno usavravanje). Primjer, s plaama u trgovini: u trgovini mjeovitom robom, gdje ene ine veinu zaposlenih, plaa je 1998. iznosila 2054 kune, dok je u trgovini motornim vozilima, gdje veinom rade mukarci, prosjena plaa iznosila 2795 kuna, odnosno 36% vie. Malo je ena na vodeim pozicijama: meu elnicima u zakonodavnim tijelima, dravnim dunosnicima i direktorima 2000. godine bilo ih je samo 4,1%. Indikativno je takoer da znatno nii postotak ena svoje probleme uspijeva rijeiti samozapoljavanjem (meu 283 tisue samozaposlenih 1999., samo je 35% ena), jer nailaze na nepremostive prepreke: kako dobiti bankovni kredit za samostalnu djelatnost kada su nekretnine najee upisane kao vlasnitvo supruga ili partnera. Poveu li se ti podaci s onima o manjoj zaposlenosti ena i njihovim, u veini sluajeva, manjim primanjima, nije teko zakljuiti da su drutvenu tranziciju ponajvie platile ene. Pitanje jednakosti ena i mukaraca, pitanje je drutvenog razvoja. Studija Svjetske banke pokazala je da je ravnopravnost spolova tijesno povezana sa stupnjem ekonomske razvijenosti pojedinost drutva: u razvijenim zemljama ravnopravnost ena i mukaraca daleko je vea nego u nerazvijenim zemljama. ene u razvijenim zemljama sve lake zarauju91: - 10 13% ena zarauje vie od svojih partnera - 180% poveao se broj ena na direktorskim funkcijama u posljednjih 10 godina - 5,6% poviica lani dobili su mukarci direktori - 16,2% poviica lani dobile su direktorice - 26% mukaraca donosi financijske odluke u vezi - 33% ena donosi financijske odluke u vezi 5.1.4 Osnovne prepreke razvoju enskog poduzetnitva u Hrvatskoj Nalazi istraivanja92 potvrdili su da su problemi s kojima se najee susreu poduzetnice u Hrvatskoj prvenstveno sljedei: - nerazvijenost poduzetnike klime - porezni zakoni koji ne potiu razvoj poduzetnitva - nepovoljni kreditni uvjeti
Prema tablici iz asopisa Elle, br. 2, prosinac 2000. Nalazi ankete poslovnih ena u Hrvatskoj; temeljem intervjua poslovnih ena Udruge KRUG; publikacije Poslovna ena, karijera i obitelj/KRUG u suradnji sa Institutom za meunarodne odnose, 2002.); workshopa STAR Network i dr.
92 91

59

previe birokratizirane zakonske i administrativne procedure vezane za poduzetnitvo nepravodobno plaanje trokovi dodatne obrazovanja (ene koje se ele dodatno poslovno usavravati, uglavnom to same plaaju. To znai da ene koje su ostale bez posla i potrebno im je dodatno educiranje, sebi ne mogu priutiti dodatnu izobrazbu koja bi im mogla omoguiti orijentaciju na poduzetnike aktivnosti.)

poduzetnika klima nije razvijena zakon regulative za poduzetnitvo treba promijeniti porezni zakoni ne potiu razvoj poduz. nepovoljni kreditni uvjeti administrativne i zakonske procedure previe birokratizirani neunikoviti sudovi u rjeavanju predmeta

100,00% 95,00% 90,00% 85,00% 80,00% 75,00%

Slika 7. Stavovi ena poduzetnica u Hrvatskoj

S obzirom na potencijalnu ulogu ena poduzetnica u Hrvatskom gospodarstvu, relevantne su sljedee kritike koje se odnose na povjerenje u rad dravnih institucija od strane ena poduzetnica iz provedene ankete. Ovakvi nalazi lako mogu biti i jedan od razloga nepovjerenja ispitanica prema radu dravnih institucija. Ako doista tako velik postotak poslovnih ena veinu dravnih djelatnika smatra korumpiranim, onda je zaista teko barem to se tie ispitanica iz ovog uzorka zamisliti uspjenu suradnju privatnog i javnog sektora. 5.1.5 Nevladine organizacije za zatitu i promicanje prava ena U posljednjih nekoliko godina pojam nevladinih organizacija udomaio se i u naem svakidanjem rjeniku. Meutim, teko da se on moe definirati i objasniti tek krutom analogijom i usporedbom s vladinim institucijama. Nevladino organiziranje je daleko ire. Moe se rei da su nevladine organizacije svi oni oblici organiziranje koji nisu vladini, koji nisu dio dravnog aparata i dravnih institucija i koje organiziraju samo graani. Veina nevladinih organizacija nastoji rijeiti probleme graana kao i dravne institucije koje to ine kroz dravni aparat. Nevladine organizacije te probleme nastoje rjeavati bez posrednika, neovisno ili u idealnoj situaciji u suradnji s dravom. Nevladine organizacije veini problema u drutvu pristupaju alternativno i to u onim djelatnostima koje drava, zbog svoje tromosti ili zbog nedostatka elje ili sredstava, ne rjeava. Tako postoji niz nevladinih organizacija za zatitu okolia, zatitu enskih prava, zatitu marginaliziranih drutvenih skupina (homoseksualaca, invalida, etnikih skupina i sl.).

60

Nevladine organizacije nastaju kao rezultat samoorganiziranja graana u nekom drutvu ili lokalnoj zajednici. Veina aktivnosti temelji se na solidarnosti s lanovima zajednice koji se susreu s nekim problemom. Jedan dio NVO-a za zatitu ljudskih prava nastao je samoorganiziranjem graana koji su i sami pogoeni nekim problemom (diskriminacijom, uskraivanjem nekog prava i sl.).

nerazumijevanje od muke populacije nasilje nad enama

ostalo

kriza ekonomske sfere

problemi u odgoju djece problemi u obitelji diskriminaca

patrijarhalno okruenje nejednake ivotne mogunosti

nezaposlenost

preoptereenost ena

Slika 8. Najizrazitiji problemi s kojima se ene danas susreu Uloga nevladinih organizacija danas u svijetu nezaobilazan i unutar svake drave koja eli biti demokratska i na meunarodnoj razini. U drugoj polovici 20. stoljea mnogi manje ili vie spontani drutveni pokreti za ravnopravnost ena prerasli su artikulirane nevladine organizacije dugoronom strategijom. Postoje organizacije kojima je sveobuhvatni cilj programa socijalno i ekonomsko osnaivanje ena i njenog poloaja u zajednici kako bi potaknute na samoorganiziranje, postale aktivne sudionice u kreiranju drutveno-politikog ivota. FCEM ( Les Femmes Chefs d'Enterprises Mondiales) prva nedravna udruga ena. Prva i glavna nevladina udruga sa ciljem osposobljavanja ena poduzetnica. Nevladina udruga FCEM osnovana je prije vie od 55 godina, kao prva ne dravna udruga koje su osnovale poslovne ene. FCEM reprezentira jednu mreu sa ukupno 60 zemalja iz cijelog svijeta u svim fazama gospodarskog razvoja i oko pola milijuna poduzetnica iz 5 kontinenata. FCEM ima jedan savjetodavni status za UNO i Europu, aktivni je savjetnik za UN-ove udruge i internacionalne institucije u svim pozivanjima na odgovornost poduzetnica. FCEM (Les Femmes Chefs d'Enterprises Mondiales) je vodea i najstarija nevladina organizacija koja je obiljeila FCEM Dan ena, posljednji petak u mjesecu svibnju. Dana 18. svibnja, 2002. godine se slavio prvi FCEM Dan u cijelom svijetu zajedno sa ostalim udrugama, uesnicama FCEMa (AIDDA iz Italije, ASE iz Slovenije) i njemakom udrugom VDU (Verein Deutscher Unternehmerinnen). FCEM organizira svake dvije godine internacionalni natjeaj za dvije kategorije tvrtke: - Life work za tvrtke koja su starija od 15 godina i - The most origina new enterprise za novonastala tvrtke.

61

Suradnici za napredak, kako ih naziva FCEM, mogu uz pomo samostalne i uzajamne akcije postii jednu pogodnu klimu za razvijanje i osnivanje enskog poduzetnitva. Ti suradnici su: - Drava - Poduzetnike udruge - Internaionalne i regionalne udruge - Poslovni svijet Drava se mora zaduiti za razvijanje privatnog sektora, od svega za obrt, malo i srednje tvrtka. Ta dunost mora biti podrana od jedne izgraene infrastrukture. Za osnivanje novog tvrtke drava mora; - osigurati investicijski code, financijsku i poreznu upravu, te subvenciju za osnivanje tvrtke staviti na raspolaganje; - podravati poduzetniku samoinicijativu i osigurati ulaz u internacionalno trite Najefektivniji mehanizam za napredak enskog poduzetnitva je, u osnovi, udruga za poduzetnice. One imaju vaan podravajui resurs za sve stepenice koje se konstituiraju u razvoju enskog poduzetnitva u kojim je omoguen ulaz u poslovno i trino istraivanje, menadment trening, tehnologiju, financiranje i kreditiranje, savjetovanje, meunarodnu suradnju, itd. Internacionalne i regionalne institucije razvijaju zajedno sa javnim i privatnim sektorom politike strategije koje bi trebale pomoi aktivnost i olakati rad poduzetnica. FCEM predlae osnivanje jedne specijalne strukture u programu Ujedinjenih naroda koja bi se specijalizirala za osnivanje tvrtke i napredak ena. Poslovni svijet moe, sveobuhvatno, puno potpomoi osnivanju vlastitih tvrtke. Morali bi uzeti u obzir; sponzorstvo od Udruge za razvijanje poduzetnitva, specijalne priredbe i studije trita; razvijanje projekata sa udrugama poduzetnica u internacionalnim institucijama za napredak informacijske tehnologije i komunikacijske tehnologije na saveznom i individualnom polju. U Europskoj Uniji i drugim zemljama stalno rastu i ire se nove inicijative u poticanju enskog poduzetnitva. Iskustva su mnogobrojna i razliita, bilo da se radi o inicijativama u sklopu dravnih programa razvoja poduzetnitva, o inicijativama regionalnih i lokalnih institucija ili udruenja i nevladinih organizacija. Ovdje su prikazane neke od relevantnijih inicijativa sa svrhom da se ukae na znaaj koji se sve vie pridaje poticanju enskog poduzetnitva i da se osnae aktivnosti na razradi vlastitih programa poticanja. Prikazane inicijative i primjeri pripadaju raznim podrujima kao to su : - informiranje - izobrazba i trening - savjetodavne aktivnosti - financiranje - povezivanje/umreavanje - informacijska i komunikacijska tehnologija - senzibiliziranje javnosti i lobiranje - meunarodna suradnja

5.1.5.1

Projekti enskog poduzetnitva

Projekt Liverpulskog gradskog vijea o informiranju ena o mogunostima poduzetnitva. Svrha ovog projekta jest privui i informirati ene o mogunostima pokretanja 62

vlastitog posla. Liverpulski projekt inicijalno se oglaava putem letaka i plakata u centru lokalne zajednice, uz pomo odgovarajuih lokalnih organizacija, putem besplatnih lokalnih glasila i lokalnog radija. Neformalni poludnevni otvoreni sastanci odravaju se u lokalnim centrima. Za to vrijeme osigurana je briga o djeci, te prisutnost osoba koje mogu pruiti individualne savjete. Ovaj je projekt pokuao prodrijeti do ena na onim mjestima gdje se one najee kreu i na mjestima gdje postoji povjerenje u informacije koje se nude. Projekt SAD, Small Business Administration - Women's Online Business Center (WOBC). Projekt WOBC na web stranicama nudi zainteresiranim poduzetnicama specijalizirane informacije, kao i mogunost razmjene podataka s ostalim poduzetnicama. Glavne skupine usluga pruaju se u okviru: - Marketing-mall putem kojeg se nude informacije i obavijesti o obuci iz podruja marketinga, odnosa s javnou i oglaavanja; - Financijskog centra koji objavljuje lanke o knjigovodstvu, poreznoj regulativi i sl.; - Management instituta koji objavljuje lanke o ljudskim potencijalima, osobnom razvoju, timskom radu i rukovoenju; - Technological tower koji nudi informacije o uincima tehnologije na poslovanje, te najnovijim dostignuima na polju visoke tehnologije. Projekt Finske Tulossilta Oy - stimuliranje poduzetnikog ponaanja. Javni sektor u Finskoj doivljava velike promjene. On je uvelike reduciran, pa postoji zahtjev za privatnim uslugama na podruju zdravstva i pruanja njege. Ciljana skupina projekta su ene koje su ranije radile na slinim poslovima i koje sada ele zapoeti poduzetniku aktivnost. Unato relevantnim kvalifikacijama i radnom iskustvu, najvaniji zahtjevi koji se pred njih postavljaju su razvoj i podizanje razine poduzetnikog ponaanja. Program zapoinje grupnom vjebom Moj posao kao moja karijera u kojoj svaka ena prezentira plan kako sebe vidi u budunosti. Ovakva grupna vjeba je moan alat koji pridonosi promjeni stavova. Projekt DATAWEB nizozemskog centra za razvoj malog poduzetnitva (STEW) poslovno planiranje. U ovom projektu teite je na poslovnom planu, koji je kljuna toka u razvojnoj fazi enskog poduzetnitva. U osnovi projekt funkcionira tako da grupa ena razvija pokazatelje za uspjean poslovni plan i ujedno ih meusobno analizira. Razmatraju aspekte poput: komercijalne i financijske isplativosti; da li predloena poduzetnika aktivnost odgovara osobnim kvalitetama potencijalne poduzetnice i sl. Rade na pojanjavanju ciljeva i kapacitiranju posla kako bi si osigurale ekonomsku neovisnost. Ovisno o rezultatu ovog procesa, ene mogu odluiti hoe li pokrenuti posao, treba li im neka dodatna edukacija ili oblik podrke, ili e jednostavno zakljuiti da njihove poslovne ideje nisu odrive, te da trebaju razmotriti i druge opcije. Sljedei korak ukljuuje igranje uloga. Grupa se dijeli na procjenjivae, potencijalne poduzetnice i iri koji vrednuje svaki prijedlog. Ovisno o napretku poslovnog plana iri je sastavljen od osoblja STEW-a i vanjskih lanova, npr. bankara, poslovnih savjetnika ili iskusnih poduzetnika/ca. Projekt Nizozemske - treninzi i mentorstvo. STEW (Centar za razvoj malog poduzetnitva) u Nizozemskoj je omoguio da ene koje su dugo nezaposlene, a imaju izuzetno dobre poslovne ideje prou kroz posebne mentorske programe i trening module prije nego to pokrenu svoje poslovanje. Treninge je prolo 120 ena koje su imale prethodno radno iskustvo, a trebalo im je ponuditi programe u kojima e razviti i usavriti neke dodatne vjetine. Sadraj treninga pokrivao je koritenja komunikacijske tehnologije: uenje koritenja e-maila, Interneta, teletrgovine i raunovodstva uz pomo daljinskog upravljanja. Lokalna partnerstva podrala su module: ABN Amro Bank savjetima kako do zajmova, Gospodarska komora, nizozemski Institut i Mentorscope Fondacija organizacijom treninga i informacijskim brourama. Projekt je imao dva cilja:

63

omoguiti intenzivne programe obuke za komunikacijske i praktine vjetine, i ohrabriti poduzetnice da postanu instruktorice i mentorice poduzetnicama bez iskustva.

Ovaj pristup pokazao se uspjenim za obje grupe ena. itav proces zapoeo je mjesenim sastancima kandidatkinja i osobnih savjetnica u centru za obuku. U razdoblju od neto vie od 12 mjeseci, odrano je oko 200 sati obuke u centru, a polaznice su velik dio vremena potroile i na pripreme kod kue i na aktivnosti koje su slijedile. Program je bio vrlo fleksibilan. Vrijeme koje su mentorice provodile s polaznicama, ovisilo je o potrebi svake pojedine polaznice. Prije poetka mentoriranja, provedeno je istraivanje radi utvrivanja to tono i na koji nain ene ele nauiti. Takoer im je bio omoguen pristup relevantnim informacijama, ovisno o sektoru u kojem ele poslovati. Nakon uspjeha STEW mentorske sheme, ovaj su pristup prihvatili britanski partneri u primjeni sline inicijative u Velikoj Britaniji. Projekt Belgije VKMO trening za ene. Profesionalci koji su radili na projektu RAP (Istraivanje-akcija-produktivnost) primijetili su da ene razvijaju svoje poslovne ideje na posve drugaiji nain nego to to ine mukarci. Mukarci koji imaju poslovnu ideju zapoinju odmah s njenom realizacijom. Za razliku od njih, ene postavljaju dosta pitanja, izraavaju svoje dvojbe i temeljito provjeravaju situaciju prije nego to donesu konanu odluku. Ove spoznaje navele su trenere da izmijene svoj pristup i praksu programima obuke za ene i obrate vie panje na uvaavanje rodnih razlika. Projekt Irske, Northside Partnership- osobni razvoj i grupna podrka. Osobni razvoj i izgradnja sposobnosti kljuni su elementi projekta u dijelu Dublina u kojem je registriran visok stupanj nezaposlenosti. Program ukljuuje modul koji enama nudi iskustvo kako promijeniti ivotni stil i poduava o ispravnim nainima oputanja i upravljanja stresom. ene se potiu na to da se usredotoe na sebe kao osobu, a ne vie samo na uloge koje imaju kao supruge, majke i sl. Kroz ovakav modul, one ue kako vrednovati sebe i svoje odnose s ostalim polaznicama, kako se to bolje prezentirati, kako definirati to zaista ele raditi i kako preuzeti kontrolu nad vlastitim ivotom. Projekt Italije, Inkubator Impresedonna enski poduzetniki inkubator. Inkubator omoguava pruanje usluga konzultacija, pomaganja poduzetnicama ili grupi ljudi koji ele osnovati tvrtka da formuliraju i definiraju sadraj i raspored plana poslovanja. Unato pruenoj pomoi, vano je da su poduzetnice u potpunosti odgovorne za svoj plan. U inkubatoru djeluju savjetnici i tutori. Savjetnik nadgleda napredak, uinkovitost poduzetih koraka i akcija, te provjerava da li originalni plan treba modificirati. Osobni tutor provjerava je li enama potrebna dodatna podrka u razvijanju vjetina u nekom posebnom podruju. Tutor koordinira posao specijalistike pomoi poduzetnicama. ene detaljno razrauju svoj poslovni plan uz pomo menadera projekta i osobnog tutora. Pripremljeni plan se iznosi razliitim specijalistima u pravilnim vremenskim razmacima, da bi se na kraju praenjem vidjelo jesu li potrebne dodatne promjene. Realizacija plana poslovanja rezultira pokretanjem tvrtke. Projekt u Velikoj Britaniji, Sveuilite u Walesu, Lampeter. Praktino prenoenje iskustava u postojeim firmama osigurava mnogo realniju sliku o tome to zapravo znai voditi tvrtka. Za mnoge ene ovo znai sparivanje s ve etabliranim poduzetnicama, koje su voljne primiti ih na tjedan dana kako bi promatrale poslovanje i pratile ih dok rade. Poduzetnica goi objanjava kako je razvila svoj posao. Opisuje potekoe s kojima se suoavala, ali i prilike i mogunosti koje je iskoristila. Grupna rasprava nakon toga prua priliku za razmjenu iskustava i konsolidaciju obostrane dobrobiti.

64

Projekt Velike Britanije - Wellpark Enterprise Centre. Ovo je jedini integrirani enski poduzetniki centar u Velikoj Britaniji. Utemeljen je u Glasgowu 1996. godine. Vizija projekta je: - poveati broj i kvalitetu enskog poduzetnitva u kotskoj; - postati nacionalni centar kvalitete i najbolje prakse u svim aspektima enskog poduzetnitva i poslovnog razvoja. U svim odnosima, projektima i aktivnostima: - osigurati da cjelokupno osoblje, lanovi vijea i suradnici budu predani radu na razvoju i rastu enskog poduzetnitva; - izabrati pouzdan i vjerodostojan pristup koji je prikladno dokumentiran i poduprt znanjem i ekspertizom; - pruati usluge zasnovane na najboljoj praksi koju oslikava kvalitetan imale klijenata i svih zainteresiranih subjekata; - suraivati kako unutar Wellparka, tako i s vanjskim klijentima, partnerima i mreama; - omoguiti da se vjetine osoblja, lanova vijea direktora i suradnika razviju do njihovih punih potencijala radi postizanja organizacijskih ciljeva; - cilj i prioritet usluga Wellparka jesu ene koje su drutveno i ekonomski u nepovoljnom poloaju; - kontinuirano osiguravati niz inovativnih i dinamikih usluga klijentima; - osigurati fleksibilno i pristupano okruenje koje je orijentirano prema klijentima; Cilj centra je uiniti poduzetnitvo dostinim enama. Centar raspolae sa 20 radnih prostorija, razvojnim centrom, te omoguuje cjelodnevnu njegu za djecu i inovativne programe koji ukljuuju: - savjetovanje u fazi prije pokretanja tvrtke za ene u ranoj fazi pokretanja posla, grupni i individualni pristup u centru i kod kue, te dostupnost financijskih dotacija u iznosu do 500 funti, koje su predviene za istraivanje trita i razvoj poslovnih planova. - teajeve za ene koje zapoinju poslovanje i poduzetniki program obuke. Ovi teajevi podrani su od strane Evropskog socijalnog fonda (ESF), a pomau enama da razviju svoje poslovne ideje i vjetine potrebne za voenje posla. Takoer nude radionice i obuku za poduzetnice u kasnijoj fazi poslovanja i traje 6 tjedana. - pristup fondovima i mikro kreditima za pokretanje poslovanja. Evropski fond za regionalni razvoj (ERDF) i gradska vlast u Glasgowu financiraju dotacije do 2 000 funti za kandidatkinje iz Glasgowa Wellpark nudi i programe kombiniranog pristupa, tj. podrku kroz vrlo povoljne zajmove kombinirano s poslovnim treninzima. Projekt Kanade, Business Development Bank of Canada treninzi s mentorskim programom. The Business Development Bank of Canada je financijska institucija u potpunom vlasnitvu kanadske vlade, koja je prepoznala probleme s kojima se susreu ene kad pokuavaju doi do kreditnih sredstava i ponudila novu kreditnu liniju samo za poduzetnice. Ta je banka zajedno s Reseau des femmes d'affaires du Quebec (Mreom organizacija za enska pitanja) pokrenula je inicijativu za voenje tri vrste treninga kombinirano s mentorskim programom za ene u Quebecu. Prvi program zove se STEP IN, a dizajniran je za ene koje ele pokrenuti vlastiti posao. Ukoliko uspjeno zavre ovaj program mogu zatraiti zajam u vrijednosti do 25 000$. Naredne programe - STEP UP i STEP UP Plus mogu koristiti poduzetnice koje ele proiriti svoje poslovanje. U tom sluaju zajmovi iznose

65

do 100000$. Sva tri programa su spoj radionica, diskusija i individualnih ili grupnih mentorskih usluga. Svaka polaznica programa ima svoju mentoricu koja je uspjena poduzetnica ili poslovna ena iz sline grane industrije ili sektora. Projekt vedske NUTEK (vedski nacionalni savjet za industrijski i tehnoloki razvoj) povezivanje ena poduzetnica. NUTEK je okupio grupu poduzetnica i omoguio im mjesene sastanke za koje se plaala simbolina cijena. Na sastancima poduzetnice su iznosile poslovne ciljeve koje su namjeravale ostvariti u razdoblju od jedne do dvije godine. Princip rada sastoji se u tome da cijela grupa jednom mjeseno prati napredak svake poduzetnice pojedinano. Grupni rad omoguio im je da budu ambicioznije u svojim ciljevima i poslovnim planovima, te takoer pruio odreenu vrstu sigurnosti s obzirom da je u grupi lake dobiti podrku, pomo i savjete. Projekt vedske, WOMEN IN THE NETWORK (WIN), umreavanje ena. WIN je projekt mree s ciljem olakavanja razvoja enskog poduzetnitva. Ovim se projektom osiguravaju i specifine usluge za poduzetnice, a on im takoer pomae da postanu svjesne poslovne podrke koju im mogu pruiti informacijski servisi i mrea. Koncept WIN-a zapoet je 1994. u kotskoj kada je Razvojna Agencija Lanarkshire utemeljila program za ene koje zapoinju razvijati vlastiti posao. Program koji se odvija ve sedmu godinu sadri radionice, treninge, prezentacije i sajmove, te savjetovanja, i mentorstvo. Koncept je prihvaen u sjeveroistonoj Engleskoj, a razradila ga je zaklada The Foundation for Small and Medium Enterprise Development, Sveuilita u Durkhamu. Projekt Danske, AOF ODENSE- elektronska mrea ena poduzetnica. KIN je razvio elektronsku mreu koja omoguava poduzetnicama da raspravljaju o svojim poslovnim idejama ili da neovisno o vremenu i mjestu zajedno rade na fleksibilniji nain. Mrea KinSettler NET ukljuuje oglasnu plou, poslovno oglaavanje, stranice na kojima se nalaze razliiti savjeti i prezentacije. Za vrijeme trajanja projekta, trideset ena pohaalo je dvodnevni teaj upotrebe Interneta, a KIN im je osigurao kompjutersku opremu koju su koristile na poslu. Ova mrea ukljuivala je partnerstvo i suradnju u Belgiji, Njemakoj, Irskoj, Nizozemskoj i vedskoj. Projekt Grke, CREATIVE koritenje informacijskih tehnologija. DATAWEB i njihovi transnacionalni partneri koriste kompjuterizirane veze kako bi povezali ene iz razliitih zemalja. Tele-Mentoring konferencija odrana u travnju 1997. godine povezala je poduzetnice iz Grke, Italije, Nizozemske i Portugala. Za vrijeme konferencije one se mogu vidjeti i razgovarati, a u sluaju da se izgubi zvuna veza, mogu komunicirati putem chata. Teme razgovora bile su potrebe za mentorstvo poduzetnica u razliitim dravama i sektorima. Cijena i efikasnost utede vremena ve sada upuuju na to da e ovaj nain transgranine komunikacije u poslovnom svijetu postati svakidanja realnost. Pristup savjetima, poslovnim kontaktima i potroaima nee ubudue biti vezan za odreeni lokalitet, ve e oni biti dostupni u cijelom svijetu. Projekt Austrije NOWA - mrea za lokalni razvoj. lanovi i lanice te mree sudjeluju u radu lokalnih vijea 25 sela i objanjavaju svoje aktivnosti. Najprije se odreuje i kontaktira osoba iz vijea svakog sela koja e suraivati na projektu. Ona je zajedno s gradonaelnikom pozvana da sudjeluje u svim lokalnim aktivnostima koje provodi NOWA. Neformalni razgovori s kljunim lokalnim akterima od velike su pomoi. Ta kontakt osoba takoer osigurava i jasne informacije o najprikladnijim strategijama za razvoj lokalnih zajednica, na kojima treba raditi. Projekt Francuske ATHENA. Euro-Entreprendre au Feminin je organizirala jednotjedni studijski posjet Italiji, Portugalu, panjolskoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj. Svaki od sudionika u partnerstvu najprije je u svojoj zemlji izabrao relevantna tvrtke i ljude koje bi bilo korisno posjetiti. Nakon toga je napravljen raspored posjeta. Ovakva putovanja omoguavaju poduzetnicama susret s drugim profesionalcima i to na njihovom radnom

66

mjestu, da se upoznaju s nainima poslovanja u drugim zemljama, da stvore nove poslovne veze, udruenja, te pronau nove klijente, dobavljae, eksperte i mentore. Projekt platforme djelovanja glavni je dokument donesen na etvrtoj svjetskoj konferenciji o enama odrane u Pekingu 1995. g. Taj dokument je opsean i sveobuhvatan plan za poboljanje poloaja ena u zemljama irom svijeta i sadri ak 361 lanak koji predstavljaju sveobuhvatan program jaanju poloaja ena s ciljem uklanjanja prepreka za djelotvorno sudjelovanje ena u svim podrujima javnog i privatnog ivota i ostvarivanja njihovog potpunog, jednakog udjela u gospodarskom, drutvenom, kulturnom i politikom odluivanju. Platformom se identificira 12 kritikih podruja koja predstavljaju glavne prepreke za poboljanje poloaja ena. Za svako kritiko podruje Platforma predlae strategijske zadae s razraenim mjerama koje trebaju provesti razliiti imbenici drutvenog ivota vlada, meunarodna zajednica, nevladine udruge i pojedinci zdrueni u oblikovanju pravedna i ovjenijeg svijeta. Zadae i mjere meusobno su ovisne, imaju visoki prioritet i meusobno su poticajne: - ene i siromatvo - Ispitivati, donositi i odravati makroekonomske politike i razvojne strategije usmjerene na potrebe i napore ena koje ive u siromatvu; - Izmijeniti zakone i upravne postupke radi osiguranja jednakih prava ena, napose u gospodarskim djelatnostima; - Omoguiti enama dostupnost ustanova za tednju i kreditiranje; - Razvijati postupanje kakvo e uvaavati ravnopravnost spolova, te provesti istraivanja radi otklanjanja pojave feminizacije siromatva. - kolovanje i struno usavravanje ena - Osigurati ravnopravan pristup obrazovanju; - Iskorijeniti nepismenost ena; - Poboljati enama dostupnost strune obrazovanja, znanosti i tehnologije, te stalnost kolovanja; - Razviti sustav kolovanja i poduke kakav e ukinuti neravnopravnost; - Izdvojiti dostatna sredstva za praenje provedbe preobrazba u sustavima obrazovanja - ene i zdravlje - Poveati, tijekom cijeloga ivotnog vijeka ena, moguu dostupnost odgovarajue i kvalitetne zdravstvene zatite, srodnih usluga i obavijetenosti; - Osnaiti prevencijske programe za promicanje zdravlja ena; - Pokretati provedbu zamisli, osjetljivih na pitanja spola, kakvima e se sprjeavati spolno prenosive bolesti, HIV/AIDS te rjeavati tekoe u vezi sa spolnim odnosima, trudnoom i raanjem; - Promicati istraivanja i iriti obavijesti o zdravlju ena; - Poveati sredstva i obavljati nadzor u interesu zatite zdravlja ena. - Nasilje nad enama - Poduzeti objedinjene mjere za sprjeavanje i uklanjanje nasilja nad enama; - Prouiti uzroke i posljedice nasilja nad enama i uinkovitost prevencijskih mjera; - Sprijeiti ilegalnu trgovinu enama i pomoi rtvama nasilja utemeljena na prostituciji i ilegalnoj trgovini; - ene i oruani sukobi - Poveati sudjelovanje u odluivanju ena kada su u pitanju oruani sukobi te zatiti ena koje ive u uvjetima oruanih i drugih sukoba ili pod stranom okupacijom; - Smanjiti divovske izdatke za vojsku i nadzirati pristup naoruanju;

67

Promicati nenasilne oblike rjeavanja sukoba i umanjiti pojavu krenja ljudskih prava pri oruanim sukobima; - Promicati doprinos ena razvijanjem kulture mira; - Osigurati zatitu, pomo i osposobljavanje enama izbjeglicama i prognanicama kojima je nuna meunarodna zatita te prognanicama u zemlji; - Osigurati pomo enama iz kolonija i podrujima bez vlastite uprave. ene i gospodarstvo - Promicati ekonomska prava i neovisnost ena, ukljuujui zapoljavanje, odgovarajue radne uvjete i nadzor nad sredstvima rada; - Omoguavati enama jednak pristup sredstvima rada, zapoljavanju, tritu i trgovini; - Osigurati poslovne usluge, osposobljavanje i pristup tritu, informacijama i tehnologiji, napose enama s niskim primanjima; - Jaati ekonomske sposobnosti i komercijalne mree ena; - Ukloniti neravnopravnost u pogledu zanimanja i sve druge oblike nejednakosti pri zapoljavanju; - Promicati usklaivanje poslovnih i obiteljskih obveza ena i mukaraca. ene na poloajima moi i odluivanja - Poduzeti mjere za osiguranje ravnopravnosti ena i njihova potpunog sudjelovanja u strukturama moi i odluivanja; - Poveati sposobnost sudjelovanja ena u odluivanju i upravljanju. Institucionalni mehanizmi za poboljanje poloaja ena - Stvoriti ili ojaati nacionalne mehanizme i druga vladina tijela; - Ukljuiti ravnopravnost spolova u zakonodavstvo, javnu politiku, programe i projekte; - Prikupljati i objavljivati podatke razvrstane po spolovima, radi ocjenjivanja i planiranja. Ljudska prava - Promicati i tititi ljudska prava ena dosljednim provoenjem svih meunarodnih instrumenata za zatitu ljudskih prava, osobito Konvencije o uklanjanju svih oblika neravnopravnosti ena; - Osigurati jednakost i iskljuiti neravnopravnost u zakonima i zbilji; - Osigurati pravnu pismenost. ene u medijima - Poveati dostupnost i udio ena u izraavanju i odluivanju uporabom sredstava javnog priopivanja i novih komunikacijskih tehnologija; - Promicati uravnoteeno i nestereotipno prikazivanje ena u sredstvima javnog priopavanja ene i okoli - Ukljuiti ene u ekoloko odluivanje na svim razinama; - Ukljuiti pitanja ravnopravnosti spolova u politiku i programe stabilnog razvoja; - Ojaati ili uspostaviti mehanizme na nacionalnoj, regionalnoj i meunarodnoj razini za ocjenu uinka razvoja i ekoloke politike na ene. ensko dijete - Ukinuti sve oblike diskriminacije djevojica; - Ukinuti kulturoloke stavove i negativno postupanje spram djevojica; - Promicati i tititi prava djevojica i jaati svijest o njihovim potrebama i mogunostima;

68

Ukinuti neravnopravnost djevojica u obrazovanju, razvoju vjetina i osposobljavanju; Ukinuti neravnopravnost djevojica na podruju zdravlja i ishrane; Ukinuti gospodarsko iskoriivanje djejeg rada i zatititi djevojke na radu; Iskorijeniti nasilje nad enskom djecom Poticati svijest i sudjelovanje enske djece u drutvenom, gospodarskom i politikom ivotu; Jaati ulogu u obitelji u unapreenju poloaja enske djece

Na osnovi palete strategija, svaka drava ovisno o svojim posebnostima donosi sebi prilagoenu politiku djelovanja. U lipnju 2000. sastala se Generalna Skuptina UN da bi preispitala jesu li vlade, meunarodne organizacije, nevladine organizacije i privatni sektor ispunili preuzete obveze u provedbi Pekinke platforme. 5.1.6 Razvoj enskog poduzetnitva Mjere za podrku razvoju enskog poduzetnitva koje se ovdje predlau slijede strukturu Programa razvoja malog gospodarstva od 2001.-2004. Osim toga, neke od mjera su dodatno razgraniene kao to je to praksa u EU. Razgranienje se odnosi na tri kljune faze: faza prije pokretanja poslovanja; podrka prilikom pokretanja posla (start-up faza); i pomo pri razvijanju strategije, konsolidacije i u daljnjem razvoju posla. Neke od predloenih mjera zadiru u dvije ili vie osnovnih grupa, te ih je bilo mogue podvesti na nekoliko naina. Isto tako, u skladu s praksom u drugim zemljama, predlae se da se neke mjere provode kombinirano s drugima, tj. paralelno uz drugu mjeru, s ciljem postizanja najuinkovitijeg rezultata. Razvoj podravajue infrastrukture nije obuhvaen kao zasebna grupa mjera, s obzirom da e se ovaj segment u neznatnoj mjeri odnositi na ensko poduzetnitvo. Stoga su neke mjere u ovom smislu predloene u okviru grupeOstalih mjera. Drugi razlog za ovakvo svrstavanje podravajue infrastrukture je u tome to se cijeli niz aktivnosti, programa i mjera prema strukturi koja slijedi, dijelom moe provoditi upravo kroz postojee institucije podravajue infrastrukture. Predloene mjere podijeljene su na sljedee osnovne grupe: Informiranje kolovanje Izobrazba i trening Financiranje Savjetodavne aktivnosti Povezivanje/Umreavanje Senzibiliziranje javnosti i lobiranje Meunarodna suradnja Statistiko praenje i istraivanje Ostale specifine mjere potpore Za svaku mjeru unutar pojedine grupe dana su kratka obrazloenja znaenja mjere, te objanjenjima koja se odnose na njihovu primjenu. Takoer za svaku grupu mjera predloene su osnovne provedbene aktivnosti, kao i njihovi nositelji. Informiranje je ukljueno meu prioritetne mjere iz razloga to su analiza stanja, provedena anketa i intervjui, te kontakti s udrugama i institucijama podravajue infrastrukture u Hrvatskoj potvrdili da je ovo jedna od osnovnih prepreka za daljnji razvoj enskog poduzetnitva u Hrvatskoj. Kulturoloki i tradicionalni obrasci u Hrvatskoj jo uvijek koe ulazak ena u neformalne poslovne krugove, ime im je dostupnost neformalnim

69

informacijama znatno oteana. S druge strane, neadekvatan nivo osposobljenosti za koritenje novih informacijskih tehnologija te inovativnih i netradicionalnih naina kontinuiranog pribavljanja novih podataka, jo uvijek je izraen. Time su ene poduzetnice ve u samom startu u nepovoljnijem poloaju od mukih kolega. Informacije su neophodne za sva kljuna podruja, od pravne regulative, financija, novih tehnologija, mogunosti trita do meunarodnih programa i tehnike pomoi. Mjerama treba ojaati i poboljati potpore udrugama i podravajuim institucijama prioritetno kroz postojee poduzetnike centre i regionalne i lokalne ekonomske razvojne institucije. Takoer, treba poboljati informiranje u posebnih, ciljanih, grupa ena kroz postojee ali i nove oblike i sredstva informiranja i komuniciranja. Predlau se sljedee mjere: - Osigurati potpune i dostupne informacije o svim aktivnostima i vrstama poticaja koje Vlada Republike Hrvatske provodi u razvoju poduzetnitva - Potrebno je izraditi i kontinuirano aurirati baze podataka (mapping) svih postojeih vladinih aktivnosti koje podupiru ensko poduzetnitvo, kako na razini itave drave tako i na upanijskoj i lokalnoj razini. Ovakav mapping treba biti dostupan enama poduzetnicama na podruju cijele Hrvatske, poglavito u podrujima posebne skrbi i drugim podrujima u kojima je slabija prisutnost institucija podravajue infrastrukture. - Poticati stvaranje umreenih podataka o svim aktivnostima u razvoju enskog poduzetnitva koje provode nevladine institucije, zaklade, privatni sektor i meunarodne organizacije. - Poticati promotivne akcije i ojaati propagiranje u medijima. Potrebno je organizirati posebne promotivne akcije koje e potaknuti ene da se u veoj mjeri obrate za pomo institucijama kao to su poduzetniki centri i druge na upanijskoj i lokalnoj razini. Treba primjerice razmotriti uvoenje mjere srijeda za ene - produeno radno vrijeme jednom tjedno kako bi se olakao pristup institucijama za zaposlene ene, majke s maloj djecom i sl. Ova mjera moe biti praena produljenim radnim vremenom vrtia u istom terminu i biti reklamirana putem lokalnog radija. - Tiskanje broura i organiziranje javnih prezentacija poticajnih programa u suradnji sa enskim udrugama, enskom mreom Hrvatske i enskom sekcijom Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Broure se mogu distribuirati preko Zavoda za zapoljavanje, enskih udruga, te mjesta koja su lako dostupna enama. - Jaati informiranje kroz javne medije, ne samo kroz specijalizirane tiskovine i emisije u elektronskim medijima i dr., posebno kroz predstavljane dobrih iskustva kako u Hrvatskoj tako i iz drugih zemalja. Iskustva kolovanja u razvijenijim zemljama, poglavito u skandinavskim zemljama, pokazala su da je redovito ukljuivanje poduzetnitva u ve postojei nastavni program, ili uvoenje predmeta koji se odnose na poduzetnitvo kao nove zasebne cjeline, dugorono pridonijelo senzibiliziranju djevojica i studentica, te irenju poduzetnike vjere i njihove naklonjenosti buduim moguim poduzetnikim aktivnostima. U tom smislu potrebno je inicirati proces uvoenja obrazovnih sustava koji e biti prilagoeni sadanjim potrebama, kroz pruanje znanja u skladu s novim promjenama, osposobljavajui djevojke za drugaiju ulogu u drutvu i gospodarstvu. Predlau se slijedee mjere: - Senzibilizirati i poticati upoznavanje mladih djevojaka s osnovama poduzetnitva uvoenjem dopunskih programa u osnovnim i srednjim kolama, ukljuujui i praksu kroz posjete, te radno iskustvo u poduzetnikim firmama - Uvesti posebne specijalizirane nastavne programe u sveuilini nastavni program radi upoznavanja studentica s osnovama enskog poduzetnitva

70

Osnovne provedbene aktivnosti: odabir osnovne, srednje i strukovne kole, te fakulteta (jednog ili vie) za provedbu pilot programa za senzibiliziranje i poticanje poduzetnikog ponaanja razvoj i uvoenje novog obrazovnog programa za djevojice i djevojke u osnovne i srednje kole razvoj i uvoenje pilot programa u sklopu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ili dr. uvoenje programa za razvoj enskog poduzetnitva u visokokolsko obrazovanje.

Struna izobrazba i trening od kljune su vanosti za poticanje enskog poduzetnitva jer ene poduzetnice u pravilu ulaze u poduzetnike aktivnosti sa slabije razvijenim vjetinama u podruju upravljanja, stratekog planiranja, ali i pojedinih djelatnosti koje su kljune u poduzetnitvu: znanje iz podruja pravne regulative, financija, elektronskog komuniciranja, marketinga, novih tehnologija i dr. Vanjska iskustva, ali ve i ona u Hrvatskoj, potvrdila su da ene poduzetnice daju prednost specijaliziranim, posebno skrojenim trening programima koji su im lako dostupni. Iskustva s obrazovanjem u segmentu enskog poduzetnitva pokazala su se najuspjenijima kad se kombiniraju klasini s netradicionalnim pristupima i metodama uenja. Takoer, u ovom je segmentu znaajno da li se radi o enama poduzetnicama iz urbane ili ruralne sredine, te o istim poetnicama, onima u start-up fazi ili fazi razvoja. Stoga su se posebno skrojeni programi obuke, pogotovo kada ih vode ene trenerice, pokazali u inozemstvu najuspjenijima. Naime, potrebno je voditi rauna o tome da ene imaju razliito iskustvo, potrebe i prioritete, da su ile razliitim ivotnim putovima, da su dijelom naputale posao i nekoliko godina provele uz djecu prije nego li su se odluile za pokretanje poduzetnike aktivnosti. Stoga se pokazalo da su one u veoj mjeri od mukih kolega zainteresirane za umijea upravljanja i organizacije, a manje za podruje financija. Nadalje, iskustva u Kanadi, SAD-u i Australiji potvrdila su da se one radije odluuju za neformalne, na iskustvu temeljene programe obuke; na uenje od drugih ena; na prihvaanje znanja od strane tutora/mentora, uenje iz iskustva uzornih modela ena poduzetnica i dr. Stoga bi se, prvenstveno trebali organizirati netradicionalni, vremenski ne pretjerano zahtjevni, ne skupi programi, te poglavito oni lako pristupani enama u podrujima koja najvie zaostaju u razvoju u Hrvatskoj potiui ih na pronalaenje mogunosti za ukljuivanje u poduzetnike aktivnosti, na uvoenje poduzetnitva u okviru svog doma, ili na daljnje usavravanje. Predlau se slijedee mjere: 1. Pred start-up faza Podrati izradu i iroko prakticiranje opeg treninga za pokretanje posla ene koje se tek ukljuuju u poduzetnike aktivnosti esto se ne pouzdaju u svoje vjetine i potencijale. Stoga je potrebno da programi povezuju razliite module poslovnog znanja s osobnim razvojem, jaanjem samopouzdanja i poduzetnikim vjetinama, neformalnim i formalnim umreavanjem i dr. U okviru opeg treninga predlae se organiziranje mini serija treninga o razliitim temama kako bi se pruile generalne informacije o razliitim aspektima pokretanja poslovanja. Podrati organiziranje teajeva strukovnog osposobljavanja i prekvalificiranja, ukljuujui i obuku za netradicionalna zanimanja (kada su deficitarna) Ovakvi teajevi mogu privui u poduzetnike aktivnosti ene koje su ostale bez posla ili su nezadovoljne dosadanjim poslom. Podrati akcijski orijentirane trening programe

71

Veina ena eli akcijski orijentirane trening programe koji se fokusiraju na vrstu posla koje planiraju pokrenuti. Vie im odgovaraju trening programi koji se odvijaju prekovremeno. Za razliku od mukaraca, imaju potrebu za obrazovanjem iz podruja odnosa s javnou i drugim programima koji se tiu osobnog razvoja. enama jo u pred start-up fazi treba vie vremena za planiranje poslova. One esto koriste manji kapital i uvijek razmatraju kako kombinirati posao s obiteljskim ivotom. Mnogo poslovnih savjetnika nije upoznato s ovakvim nainom rada, koji ukljuuje i sadraje malo izvan striktnog poslovnog plana. Stoga bi i instruktore koji rade s poduzetnicama trebalo pripremati za takav oblik rada. Organizirati izobrazbu orijentiranu na lokalne potrebe uz sudjelovanje predstavnika lokalne uprave i samouprave Treninzi bi trebali biti osmiljeni u skladu s lokalnim potrebama i odravati se lokalno jer veini ena nije zgodno putovati na treninge. Korisnim se pokazalo organizirati gostovanja uspjenih poduzetnica kao uzornih modela, te radi poticanja ostalih ena poduzetnica. Poduprijeti programe poetnih grupnih radionica Ovakve grupne radionice omoguavaju enama poduzetnicama da razrauju i dorauju vlastite ideje kroz primjere, vjebe i provjere olakavajui im time daljnji razvoj vlastite ideje i ukljuivanje novih proizvoda i proizvodnih procesa. Radei u grupama, ene mogu lake utvrditi probleme, uiti jedne od drugih i realizirati vlastiti potencijal u rjeavanju problema. Predmeti koji se mogu razmatrati uz ovakav oblik treninga mogu biti metode koje se odnose na teme vezane za pojedini sektor, teme vezane za upravljanje, organizaciju vremena i vlastitog rukovoenja i sl. ene povezane u male grupe zajedno razvijaju posao i rade na postavljanju poslovnih ciljeva za naredno razdoblje. Grupe mentoriraju napredak svakog poslovnog plana i nude savjete i ekspertizu kako bi se postigli zacrtani ciljevi. Poduzetnice su puno opreznije od mukih kolega, ali, radei zajedno u grupi, pokazalo se da razvijaju puno ambicioznije planove za rast, nego to bi to inile same. 2. Start-up faza Poticati razvoj individualnih umijea (kroz izdvojene inkorporiranost u standardnu izobrazbu za poduzetnike poetnike) module ili

Organizirati komunikacijske treninge za pregovarake vjetine. Vjetine pregovaranja izrazito su vane u procesu sklapanja ugovora i razvoja poslova. enama koje su tek u poetnoj fazi pokretanja poslova vrlo esto nedostaje i samopouzdanja i iskustva, pa ovakav tip treninga moe doprinijeti njihovoj uspjenosti i smanjiti rizik od poetnog neuspjeha. Neuspjeh na samom poetku esto rezultira gubitkom samopouzdanja, potpunim povlaenjem iz posla, financijskim krahom, to se u konanici vrlo esto pogubno reflektira i na obiteljsku sferu ivota. Podrati nastavak programa individualnog voenja. U ovoj fazi ovaj je program usredotoene na izobrazbu, razvoj i provedbu marketinke strategije. Omoguiti programe koji ukljuuju tutorstvo. Tutor je zaduen za provjeru da li je potrebna podrka u smislu dodatnog osposobljavanja. Tutor takoer koordinira rad drugih strunjaka koji pomau poduzetnici. Organizirati nizove radionica. Primjer, petkom popodne ili subotom ujutro, koje bi vodili voditelji osposobljeni za metode akcionog uenja, a s ciljem omoguavanja enama da ue o vlastitim i potrebama drugih ena koje razvijaju posao, kroz studije sluajeva, vjebe i diskusije s drugim poduzetnicama.

72

Organizirati trening ovladavanja vjetinama koritenja elektronikim tehnologijama (e-biusnies , e-network, e-learninig) 3. Faza razvoja i konsolidacije Podrati individualno voenje Od stratekog je znaenja i u ovoj fazi, s obzirom da omoguava enama da raspravljaju o vlastitim problemima, primjerice gdje traiti dodatno financiranje, kako obnoviti i poboljati vlastitu marketinku strategiju, kako uskladiti posao s vlastitim osobnim potrebama i dr. Omoguiti izobrazbu usavravanje u razliitim poduzetnikim funkcijama Organizirati trening kroz studijske posjete uspjenim firmama (vanjska iskustva potvrdila su korist od posjeta uspjenim firmama, pogotovo onima u inozemstvu), koristiti inovativne metode za uvid i primjenu novih znanja, vjetina sposobnosti.

5.1.6.1 Osnovne provedbene aktivnosti: a) razvoj i provedba slijedeih oblika programa obrazovanja za ene poduzetnice: opi trening programi akcijski orijentirani trening programi programi individualnog voenja programi komunikacijske obrazovanja programi za podizanje specifinih vjetina ena poduzetnica (financijsko osposobljavanje, kadrovska organizacija, voenje raunovodstva, marketing i dr.) podrati provedbu programa grupnih radionica podrati provedbu sparivanja podrati provedbu programa tutorstva

b) naroito podrati slijedee oblike programa obrazovanja: -

c) razvoj i provedba programa obrazovanja enskih trenera za ene poduzetnice 5.1.6.2 Financiranje Prilikom pokretanja novih tvrtke ili irenja ve postojeih, provedena anketa pokazala je da se najvei dio problema s kojima su suoene ene poduzetnice u Hrvatskoj odnosi na podruje financija. Proces makro ekonomskih reformi u Hrvatskoj trebalo bi upotpuniti mjerama koje jaaju financijske institucije, olakavaju pruanje odgovarajuih financijskih instrumenata i suradnju izmeu zajmodavaca i poduzetnika. Prijedlog osnovnih instrumenata i mjera koje bi pogodovale promoviranju enskog poduzetnitva u Hrvatskoj je sljedei: - mikro zajmovi, mikro-kreditne sheme po komercijalnim stopama - bankovni zajmovi - ciljani krediti uz specifine uvjete - lokalni garantni fondovi 73

nie porezne stope izuzetak od plaanja poreza na dobit u poetnim godinama razvoja posla venture capital; venture zajmovi

Predlau se sljedee mjere: Omoguiti kreditne programe prilagoene enama Uvesti posebnu kreditnu liniju za ene, praenu propagandnom akcijom koja bi ih potakla da u veem broju apliciraju za poduzetnike kredite. Takoer, trebalo bi uvesti posebnu kreditnu liniju za specifino/tradicionalno enske djelatnosti kao to su: tekstil, otvaranje privatnih jaslica i vrtia, briga o starijim osobama. Poticati razvoj mikro-kreditnih organizacija i politike Pristup vrlo malim kreditima je do te mjere otean i skup kod komercijalnih banaka da je, kako se pokazalo u drugim zemljama, nuno razviti privatno/javne mehanizme radi pokrivanja ovog financijskog jaza. Unato oprenim stavovima vezanim za doprinos mikro-kredita enskom poduzetnitvu, injenica je da su oni vrlo znaajan instrument potencijalnog zapoljavanja i otvaranje novih tvrtke. Podrati razvoj posebnih garantnih fondova za ene Radi se o strateko znaajnoj mjeri potpore s obzirom da su ene poduzetnice suoene s posebnim preprekama vezanim uz garancije (Vidi poglavlje Stanje enskog poduzetnitva). Razvoj posebnih garancijskih fondova omoguio bi potrebnu sigurnost koja bi olakala dobivanje zajmova od banaka. Garancijski fond je potrebno osnovati na nacionalnom nivou unutar HAMG (Hrvatske agencije za malo gospodarstvo), ali i na nivou jedinica lokalne samouprave. Omoguiti financiranje projekata enskog poduzetnitva u prioritetnim sektorima gospodarstva Upravo ova mjera moe posluiti kao jedna od kljunih iz podruja mjera ekonomske politike i politike razvoja MG, s obzirom da se njenom primjenom moe poticati ukljuivanje ena poduzetnica u razvoj tvrtke u prioritetnim sektorima gospodarstva i poticati konkurentnost. Ovo je poglavito vano jer e ene poduzetnice, u uvjetima slabog pristupa tritu financijskim sredstvima, inicirati pothvate u tradicionalne sektore s niskom kapitalnom intenzivnou. Poticati i jaati poloaj ene poduzetnice u poslovnom okruenju i poboljavati ravnopravnost Ovo je izrazito vano s obzirom da se pokazalo da ene poduzetnice imaju slabiji dotok podataka, savjeta i neformalnih uputa vezano za pripremanje financijske dokumentacije, te da ih slubenici u financijskim institucijama nerijetko smatraju manje ozbiljnim i pouzdanim klijentima.Bilo bi korisno da u provedbu ove mjere budu ukljuene i aktivnosti koje se, primjerice, odnose na obuku osoblja u bankama za poslovanje sa enama poduzetnicama. Provedba ove mjere u tom smislu ukljuuje i promoviranje poslovne kulture banaka vezano za ensko poduzetnitvo, to od slubenika zahtijeva bolje poznavanje potreba i problema ena poduzetnica, potrebu da se oni obrazuju za rad sa enama poduzetnicama, promoviranje internih politika banaka za rad sa enama poduzetnicama i sl. Kreditiranje ena poduzetnica pod povoljnijim uvjetima na otocima Zbog oteanih uvjeta ivljenja, zbog programa vraanja i zadravanja stanovnika na otocima (Nacionalni program odrivog razvitka otoka i Zakon o otocima) kreditiranje stanovnitva treba biti pod povoljnijim uvjetima od dananjih, na nain da se

74

zajedniki ukljue resorna ministarstva, upanije i gradovi. Primjer, razmotriti uvoenje nie kamatne stope, od 6% za podruje otoka, te obvezne kvote za otoke kod kreditnih linija kojima su potpisnici upanije i MOMSP, te gradovi i MOMSP (npr., od 100% kredita, 40% kredita se usmjerava na otone upanije sa beneficiranom kamatnom stopom. S obzirom da na otocima najvei postotak nezaposlenih ine ene, manjim kreditnim linijama za ene poduzetnice mogao bi se zadovoljiti cilj ostanka i ivota na otoku, posebno vezano za sezonske i tradicionalne obrte kojima se obino bave ene. Podrati razvoj lokalnih financijskih mehanizama Meu ostalim, i lokalnih kreditnih garantnih fondova, te posebnih prozora u bankama za ene poduzetnice, to moe biti kljuno za olakan pristup kreditima. Ovo je poglavito vano u podrujima koja zaostaju u razvoju, u kojima je oslabljena neformalna komunikacija i protok podataka meu enama poduzetnicama. Ovi su mehanizmi vrlo popularni u drugim zemljama, a meunarodne financijske i razvojne institucije podupiru ih u tranzicijskim zemljama. Treba iskoristiti mogunost dodatno podrke, primjerice one UNOPS/UNDP-a, kroz lokalne ekonomske razvojne agencije u Hrvatskoj i sl. Potrebno je meutim izbjegavati kopiranje ovakvih modela iz razvijenih zemalja, a da se prije jasno ne utvrde potrebe i razmotre specifine okolnosti enskog poduzetnitva, ali i bankarskog sustava u danom podruju. Podravanje programa koji nude kombinaciju obrazovanja, savjetodavnih usluga i financijske potpore Pokazalo se da kombiniranje ova tri kljuna aspekta potpore ima sinergijski uinak i esto se prakticira u zemljama u kojima je ensko poduzetnitvo najrazvijenije (u prvom redu u Kanadi). Ovakve programe esto iniciraju upravo financijske institucije, kako bi podrale ene u dobivanju svih potrebnih saznanja i uputa o mogunostima financijske potpore, te ih osposobile za pripremu cjelokupne potrebne dokumentacije. Osnovne provedbene aktivnosti: uvoenje posebnih kreditnih linija za ene poduzetnice uvoenje posebnih kreditnih linija za specifine/tradicionalne enske djelatnosti uvoenje posebnih kreditnih linija u prioritetnim sektorima gospodarstva osnivanje posebnog odbora iskusnih ena poduzetnica za evaluaciju prijedloga projekata za financiranje podrati kombinirane programe financiranja, uz trening i mentorstvo (po uzoru na Kanadski STEP IN, STEP-UP i STEP-UP PLUS program (Vidi Iskustva drugih zemalja) evaluacija i selekcija projekata ena poduzetnica razvoj posebnih programa za izdavanje jamstava za ene poduzetnice osnivanje novih lokalnih jamstvenih fondova za ene poduzetnice razvoj mikro-kreditnih organizacija za ene poduzetnice obuka osoblja u bankama za poslovanje sa enama poduzetnicama 5.1.6.3 Savjetodavne aktivnosti Proteklih desetak godina nastupile su znaajne promjene na podruju savjetodavnih usluga za mala tvrtke. Meu njima, irok raspon usluga dostupan je enama poduzetnicama. Savjetodavne usluge koje pruaju uglavnom vladine institucije, regionalna tijela, javno75

privatna partnerstva, nevladine organizacije i dr. mogu se prvenstveno svrstati u sljedee kategorije: ope savjetodavne usluge i konzalting za mala tvrtke pravne usluge konzalting vezan za tehnika pitanja, marketing, proizvodne sisteme i praksu i sl. savjetodavne usluge iz podruja financija specijalizirane savjetodavne usluge. S obzirom na stanje i potrebe enskog poduzetnitva u Hrvatskoj predlau se sljedee mjere: Organizirati izobrazbu za poslovne savjetnike (rad na rodnoj senzibilizaciji) Mnogo ena radije raspravlja o svojim poslovnim idejama sa enskim poslovnim savjetnicama, jer, iz mnogo razloga, smatraju da nisu dovoljno ozbiljno prihvaene od strane poslovnih savjetnika. Lake im je objasniti poslovne ideje enama jer i one koriste enski nain prezentiranja stvari. ene esto pitaju, umjesto da iznose miljenja. Mukarci to tumae izrazom njihove nesigurnosti ili neznanja o tome to ele ili to initi. Ova razlika u nainu komuniciranja izmeu ena i mukaraca esto je prepreka kad ene pokuavaju dobiti savjetodavnu podrku za poslovne ideje. Organizirati i podrati razvoj savjetodavnih programa kroz neprofitne organizacije Potrebno je jasno razgraniiti usluge na osnovne savjetodavne usluge, koje bi se nudile besplatno, i specifine, koje bi se naplaivale. Naime, pokazalo se da je realizacija ovakvih programa djelotvornija kad se barem osnovni trokovi usluga naplauju (u veoj se mjeri vrednuju, omoguava se odrivost, fleksibilnost i kvaliteta savjetodavnih programa). Nadalje, potrebno je razmotriti mogunost da se iznimno odreenim kategorijama ena poduzetnica omogue besplatne specifine usluge (mlade ene, ene u pred start-up fazi, visoko kolovane ene poduzetnice, ene voljne ukljuiti se u poduzetnike aktivnosti u prioritetnim razvojnim sektorima Hrvatske /turizam, bioloka proizvodnja hrane, dr./). Ostvareni profit od naplate usluga potrebno je reinvestirati u daljnji razvoj novih savjetodavnih programa. Poticati privatni sektor za pruanje savjetodavnih usluga enama poduzetnicama Dugorono, takve bi se usluge u potpunosti trebale osmiljavati, organizirati i provoditi od strane postojeih institucija podravajue infrastrukture, udruga i privatnih institucija. Time bi se omoguilo rastereivanje ministarstva i drugih vladinih institucija u podupiranju ena poduzetnica (te tako smanjila potreba za intervencijom i Vlade i donatora), a ujedno omoguila specijalizirana i vrlo fokusirana podrka. MOMSP bi kontinuirano trebalo imati uvid u to koje institucije djeluju u kojim upanijama, te u njihove vrste i kvalitetu savjetodavnih programa radi: informiranja poduzetnica o postojeim programima, omoguavanja komplementarnosti s drugim programima (domaim i stranim); izbjegavanja preklapanja; praenja provedbe i evaluacije rezultata s ciljem omoguavanja argumentirane osnovice za pruanje daljnje financijske potpore (domae i strane) najkvalitetnijim programima, te daljnje provedbe politike. Poticati razvoj savjetodavnih usluga koje su namijenjene posebnim kategorijama ena poduzetnica ili tvrtke

76

 Potrebno je razviti sustav kriterija u sluaju da se izdvoje kategorije poduzetnica ili tvrtke kojima e specijalizirani savjetodavni programi biti ponueni. Pruiti savjetodavne usluge po principu sve pod jednim krovom za ene poduzetnice S obzirom da se pokazalo da su ene manje snalaljive u ovoj prvoj fazi, te da imaju manje slobodnog vremena od mukih kolega. Ovakav je pristup naroito vaan za poticanje to breg i efikasnijeg ukljuivanja ena u poduzetnike aktivnosti. U tom smislu, u skladu s potrebama ena poduzetnica, potrebno je objediniti sve savjetodavne usluge koje se pruaju na podruju svake upanije od strane niza institucija. Pred start-up faza Podrati programe savjetodavne pomoi prilikom izrade poslovnog plana i druge dokumentacije za banke i ostale agencije koje pruaju potporu Poticati programe osposobljavanja i razvoja vjetina za prezentaciju poslovnih planova Start-up faza Omoguiti poduzetnicama savjetodavnu pomo vezano za upravljanje (menadement), financiranje, tehnologiju poreznu regulativu, marketinke strategije; pravne i administrativne procedure i dr. Faza konsolidacije i daljnjeg razvoja posla Omoguiti poduzetnicama savjetodavnu pomo za stalno usavravanje u upravljanju (menadment), financiranju, uporabi konkurentnih tehnologija, u upravljanju ljudskim resursima itd. Omoguiti savjetodavne usluge radi uspjenog poslovanja i povezivanja na inozemnom tritu Za ene poduzetnice ovo je poseban problem s obzirom da se procjenjuje da ih je malo u Hrvatskoj s razvijenim poslovanjem sa inozemnim tritima. Osnovne provedbene aktivnosti: Izrada i provedba programa obrazovanja poslovnih savjetnica za ensko poduzetnitvo Izrada specijaliziranih programa za pruanje savjetodavnih usluga u slijedeim podrujima: poreznu regulativu; za izradu marketinke strategije; za pravne i administrativne procedure, za poslovanje na inozemnom tritu i dr. Provedba specijaliziranih programa na komercijalnoj osnovi, po sistemu sve pod jednim krovom, namijenjenih iskljuivo enama poduzetnicama, u svakoj upaniji Osmiljavanje i provedba specijaliziranih programa savjetodavnih usluga namijenjenih posebnim kategorijama ena poduzetnica 5.1.6.4 Povezivanje ena poduzetnica

77

Pokazalo se da poduzetnice umreavanje smatraju izrazito vanom aktivnou, ak i vie od poduzetnika openito. To je jedan od naina prevladavanja osjeaja izolacije poduzetnica koji se javlja kod ena koje esto bez institucionalne podrke pokreu posao. Umreavanje je veoma vano i kao metoda prikupljanja podataka. ene obino imaju ogranien pristup informacijama, a ako prvi put zapoinju poslovanje nemaju jo niti razvijenu mreu poslovnih kontakata. Osiguravanje uvjeta za kontakte i komunikaciju moe znaajno olakati i ubrzati razvoj poslovanja. Mree poduzetnica takoer predstavljaju neformalnu i ne ugroavajuu okolinu u kojoj one mogu slobodno izmjenjivati miljenja, savjete i iskustva. Predlau se slijedee mjere: Poticati i podrati umreavanje postojeih mrea, institucija i drugih nosioca i njihovih aktivnosti Mrea svih mrea bi omoguila komuniciranje svih subjekta ne samo elektronskim putem, ve zajedniko iniciranje aktivnosti, programa, njihovu internu specijalizaciju, tj. podjelu posla, zajedniki rad na mobiliziranju inozemnih financijskih izvora za zajednike programe, zajedniko lobiranje za potrebe enskog poduzetnitva, zajedniki rad na senzibiliziranju javnosti za pitanja jednakosti ena i dr. Umreavanje dravnog, privatnog i treeg sektora (nevladine organizacije) Razvijati partnerstvo izmeu MOMSP-a i nevladinih organizacija (NVO) sa ciljem decentralizacije nadlenosti. Mnogo nevladinih organizacija na lokalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini bavi se pruanjem raznih vrsta podrke enskom poduzetnitvu. Ponekad one zapoinju djelovanje sa svrhom pruanja podrke enama, ili ih pokreu ene koje su osobno iskusile prepreke na svom putu prema uspjehu. To ih ini osjetljivijima na rodne razlike osigurava bolje razumijevanje potrebe za drugaijim pristupom u radu sa enama. Decentralizaciju zahtijeva razvoj partnerstva s lokalnim NVO. Ovo je dobar nain rada jer lokalne NVO poznaju situaciju na terenu i imaju povjerenje lokalnog stanovnitva. Lokalne NVO zapravo imaju poziciju kontekstualiziranja nacionalne ili meunarodne strategije kroz prilagoavanje lokalnim potrebama stanovnitva. Nacionalne i meunarodne NVO trebalo bi decentralizirati kako bi radile na lokalnoj razini s nacionalnom i meunarodnom podrkom, te provodile poticajne programe preko lokalne razine. Poticati umreavanje poslovnih konzultanata Susret dva puta godinje radi upoznavanja i razmjene iskustava, a u meuvremenu razvijati komuniciranje elektronskim putem. Podrati programe mentorstva Podrazumijeva se vrlo znaajna pomo od strane iskusnijih ena poduzetnica drugim poduzetnicama koje su u fazi pokretanja posla. Mentorstvo se ujedno nadograuje na koncept posjete drugim firmama. Puno iskusnija osoba moe pomoi novoj poduzetnici u razvijanju poslovne ideje, uvoenju u poslovno okruenje i omoguavanju kontakata s ljudima koji joj mogu pomoi u budunosti kod razvijanja poslovnih ciljeva. Podrati osnivanje novih i djelovanje postojeih udruga s konkretnim programima podrke razvoju enskog poduzetnitva U protekle dvije godine pokazalo se i u inozemstvu, ali sve vie i u Hrvatskoj, da udruge imaju strateku ulogu u poticanju enskog poduzetnitvo tako to olakavaju pristup: nosiocima odluivanja, tehnologiji, obrazovanju i treningu, tritima, informacijama i dr. One omoguavaju kontakte vezano za izvore financijskih

78

sredstava, ukljuuju se u realizaciju programa mentorstva, grupnog rada, u pruanje savjetodavnih usluga, te podizanje vjetina ena poduzetnica u menaderskim, organizacijskim, komunikacijskim i drugim sposobnostima. U tom smislu enske udruge mogu doprinijeti upravo tamo gdje su ene poduzetnice u Hrvatskoj najslabije: pristupu informacijama, pristupu najnovijim tehnologijama, osposobljenosti za suvremeni nain komuniciranja i dr. Podrati aktivnosti orijentirane na potporu stvaranju klastera tvrtke u vlasnitvu ena Prve aktivnosti vezano za razvoj klastera inicirane su u nekim upanijama, poglavito u Meimurskoj. Ove aktivnosti nuno je podrati jer okrupnjavanje usitnjenih kapaciteta kroz informativno, poslovno i tehnoloko umreavanje tvrtke bitno pridonosi konkurentnosti tvrtke, potie inovativnost, olakava pristup meunarodnom tritu, potie rast tvrtke, novo zapoljavanje i dr. S obzirom da se pokazalo da su ene poduzetnice sklone razmatranju poslovnog povezivanja, te da su neki poduzetniki centri i udruge ve izrazile elju da se inicira podrka u ovom segmentu, potrebno je razmotriti modalitete podrke. Meutim, potrebno je imati na umu da je razvoj klastera izazovno, ali i izuzetno kontroverzno pitanje, s obzirom da su iskustva u inozemstvu pokazala da je njihov razvoj samo malim dijelom posljedica mjera politike, a da veim dijelom ovisi o socio-kulturnim uvjetima na danom podruju (kohezija, neformalno povezivanje, motiviranost za suradnju kroz konkurentnost, mentalitet lokalnog stanovnitva, razvijenost poduzetnikog okruenja i inter-personalnih veza i dr.). S obzirom na istaknuto, potrebno je iriti svijest i spoznaju o potencijalnom znaenju klastera kroz institucije podravajue infrastrukture i prijenos iskustva iz drugih zemalja. Osnovne provedbene aktivnosti: poticati i podrati izgradnju mree svih mrea poticati i podrati izgradnju specijalistikih mrea jaati provedbu programa mentorstva financijska i druga potpora udrugama i zajednika provedba konkretnih programa podrke enskom poduzetnitvu potpora u provedbi programa za stvaranje klastera tvrtke ena poduzetnica. 5.1.6.5 Senzibiliziranje javnosti i lobiranje

Senzibiliziranje javnosti i lobiranje radi omoguavanja jednakih uvjeta rada u poduzetnitvu za ene i mukarce, te ublaavanje i uklanjanje odreenih potekoa i prepreka razvoju enskog poduzetnitva izrazito je vano u Hrvatskoj s obzirom da se ovoj problematici do sada nije pridavao znaaj. Naime, u zemljama EU, OECD-a, kroz programe meunarodne pomoi proteklih godina i u tranzicijskim zemljama, te u zemljama u razvoju u protekla dva desetljea iniciran je cijeli niz programa i aktivnosti koje su prethodile razvoju enskog poduzetnitva. Meutim, u Hrvatskoj jo uvijek ne postoji spoznaja o potencijalnom doprinosu enskog poduzetnitva zapoljavanju i cjelokupnom gospodarskom razvoju. Dok se ne spoznaju odreene specifinosti, posebnosti i razliitosti enskog poduzetnitva, nee biti mogue inicirati proces uklanjanja odreenih kako objektivnih tako i subjektivnih prepreka daljnjem razvoju enskog poduzetnitva. Naime, radi se o dugotrajnom procesu, koji je potrebno koordinirano provoditi od strane niza institucija i resora. U razvijenijim zemljama

79

pokazalo se da je senzibiliziranje javnosti i lobiranje za potrebe enskog poduzetnitva znatno ubrzalo i olakalo ovaj proces. U tom smislu, mjere koje mogu doprinijeti efikasnosti i efektivnosti ovog procesa su sljedee: Organizirati i podrati udruge i poduzetnike centre u organizaciji tribina, konferencija i drugih manifestacija vezane za promociju posebno enskog poduzetnitva Podrati izradu specijaliziranih broura i drugih publikacija koje se odnose na ensko poduzetnitvo Kontinuirano objavljivati u medijima programe i poticajne mjere Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetnitvo i drugih institucija koje se odnose na ensko poduzetnitvo Poticati i podravati druge nosioce politike i vladine zastupnike za potporu enskom poduzetnitvu Organizirati promotivne kampanje radi promjene tradicionalne percepcije o ulozi i poloaju ena u drutvu Ovakve kampanje mogu postepeno doprinijeti promijeni percepcija ena kao pasivnih i nekonkurentnih bia. Moderne, kulturno i socijalno aktivne ene na profesionalnim i rukovodeim poloajima mogu potaknuti promjene miljenja javnosti o enskom poduzetnitvu, naroito meu mlaom generacijom. Osnovne provedbene aktivnosti: Podrati organiziranje konferencija, tribina i drugih manifestacija za promoviranje enskog poduzetnitva podrati izradu specijaliziranih broure, letaka i dr. podrati i sudjelovati u objavljivanju u medijima poticajnih mjera za ensko poduzetnitvo podrati osmiljavanje i izvedbu promotivnih kampanja.

5.1.6.6 Meunarodna suradnja i tehnika pomo Podrati od strane MOMSP i drugih vladinih tijela (Ministarstva znanosti i tehnologije, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva turizma i dr.) dobivanje tehnike pomoi od strane donatora ili drugih vlada za poticanje enskog poduzetnitva Ova bi podrka trebala biti komplementarna programima koje potiu MOMSP, nadograivati se na ve uinjeno i nedostatno, imati strogo utvren vremenski plan realizacije, te omoguiti provedbu vrlo fokusiranih i mjerljivih ciljeva. Omoguiti pristup i osposobiti ene poduzetnice za ukljuivanje u meunarodne i prekogranine programe i projekte tehnike pomoi za razvoj malog gospodarstva Kontinuirano pratiti ensko poduzetnitvo u programima potpore tranzicijskih, EU i OECD zemalja U razvijenijim zemljama, a naroito u tranzicijskim zemljama radi se o relativno novim programima koji se stalno mijenjaju i poboljavaju prilagoavajui se potrebama i

80

eljama ena poduzetnica. Praenje ove dinamike i najuspjenijih iskustava na stalnoj osnovi moe bitno pridonijeti efikasnoj i efektivnoj politici podravanja enskog poduzetnitva. Strana iskustva primijenjena na vlastiti razvoj najvie mogu koristiti u segmentu poslovnog planiranja, traenju partnera, marketinga, pravne pomoi, izvora financiranja, specijalistike obrazovanja i treninga. Osnovne provedbene aktivnosti: definiranje programa suradnje tehnike pomoi za ensko poduzetnitvo prijedlozi, odabir prioritetnih projekata i suradnika informirati udruge i poduzetnike centre o programima tehnike pomoi vezano za razvoj enskog poduzetnitva provedba i sufinanciranje odabranih projekata

5.1.6.7 Statistiko praenje i istraivanje Pouzdani podaci o enskom poduzetnitvu93 kljuni su za podizanje svijesti o ekonomskoj i socijalnoj ulozi ena poduzetnica u drutvu. Kvalitetna statistika nuna je pri izradi raznih analiza koje e posluiti kao podloga pri kreiranju odgovarajue politike kojom bi se poticao razvoj enskog poduzetnitva. Neophodna je, takoer, za praenje i ocjenjivanje rezultata te politike. Moe se slobodno rei da je nepostojanje kvalitetne statistike o enskom poduzetnitvu prepreka kreiranju, provoenju, praenju i vrednovanju kvalitetne politike poticanja razvoja enskog poduzetnitva. U Hrvatskoj je situacija oko praenja enskog poduzetnitva, dostupnih podataka i organizacijske strukture same statistike slina situaciji u veini europskih zemalja. Slubena statistika ne prati posebno ensko poduzetnitvo, a podaci koji postoje i tiu se enskog poduzetnitva jako su ogranieni, i kvalitativno i kvantitativno. Na primjeru skandinavskih zemalja mogu se uoiti odreeni pomaci u pogledu statistikog praenja enskog poduzetnitva. Naroito u vedskoj, koja je jedna od rijetkih zemalja ija statistika prua podatke o poslovnim subjektima prema spolu vlasnika. Premda su podaci ogranieni samo na nove poslovne subjekte, oni ipak pruaju jako kvalitetnu sliku budui da datiraju od 1985.g. Bitno je napomenuti da za sada ne postoji nikakva programska ili zakonska podloga za statistiko praenje enskog poduzetnitva, to se moe smatrati jo jednim ogranienjem. Tu bi se situacija trebala izmijeniti s usvajanjem dopuna programa razvoja malog i srednjeg poduzetnitva iza ega stoji Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetnitvo. Slubena statistika, s jedne strane, ne prati poduzetnitvo prema spolnom kriteriju. Nema podataka o broju tvrtke u vlasnitvu ena, njihovoj uspjenosti, sektorskoj orijentiranosti i sl. S druge strane, podaci koji se prate po spolu odnose se ponajvie na podatke o radnoj snazi. Najvie relevantnih podataka razvrstanih po spolu moe se nai u podacima o zaposlenosti koju prati Dravni zavod za statistiku (DZS) i nezaposlenosti koju prate Zavod za zapoljavanje i DZS. Osim podataka o broju zaposlenih prema spolu dobivenih na temelju redovitih godinjih i mjesenih istraivanja, DZS prua i podatke iz ankete o radnoj snazi94 od kojih su
93

FFF L

ensko se poduzetnitvo ovdje razmatra kroz aspekt vlasnitva (gospodarskih subjekata), a ne upravljanja (menadmenta). Razlog lei u pretpostavci da se u veini sluajeva ova dva aspekta preklapaju, a to onda izostavlja potrebu za posebnim osvrtom na statistiko praenje enskog poduzetnitva sa upravljakog aspekta. 94 Anketa o radnoj snazi provodi se jednom godinje, a 2000. g. anketirano je oko 18000 ispitanika na temelju ILO metodologije.

81

neki najblii poeljnim podacima o enskom poduzetnitvu. Ti se podaci odnose na strukturu zaposlenih prema sektoru vlasnitva i poloaju u zaposlenju. Upravo podatak o udjelu samozaposlenih ena u ukupnom broju zaposlenih ena najblii je podatku o udjelu enskih poduzetnika u ukupnoj populaciji zaposlenih ena u Hrvatskoj. Ogranienje predstavlja injenica da se status samozaposlenog ne moe izjednaiti sa statusom poduzetnika, jer npr. status samozaposlenog uivaju i individualni poljoprivrednici, koje ne ubrajamo u poduzetnike. Obzirom da je u ovom sluaju rije o podacima dobivenim iz ankete, treba biti oprezan pri njihovu koritenju. Tako npr. iz ankete o radnoj snazi u 2000. g95. proizlazi da je udio samozaposlenih ena u ukupnoj populaciji zaposlenih ena u drugom polugoditu smanjen u odnosu na prvo polugodite sa 27,2% na 23,1 % to se ipak ini prevelikim padom, pogotovo stoga to je rije o vremenskoj razlici od svega 6 mjeseci. Drugi je problem to je anketa usmjerena iskljuivo na radni status ispitanika, to znai da iz nje ne moemo dobiti podatke o poslovnim subjektima u vlasnitvu ena, njihovom broju, sektorskoj usmjerenosti i sl. Financijska agencija (FINA) kao najvei izvor podataka o poslovnoj statistici ne prua nikakve podatke prema spolnom kriteriju. Time je mogunost analize u sadanjoj situaciji svedena na praenje rezultata iz ankete o radnoj snazi, te na razliite pomone izvore (vlastita anketna istraivanja i sl.). Prije nego to se krene sa konkretnim preporukama o statistikom praenju enskog poduzetnitva potrebno je rijeiti osnovne probleme koji se prvenstveno tiu definicija potrebno svaki podatak nadalje razvrstati i prema teritorijalnim jedinicama, u ovom sluaju upanijama. 5.1.6.8 Poduzetnika infrastruktura Razmotriti mogunost razvoja enskih inkubatora u podrujima posebne dravne skrbi (u kojima su instrumenti podravajue infrastrukture najslabije razvijeni) U okviru inkubatora s besplatnim osnovnim uslugama (financijske, pravne, marketinke, druge savjetodavne, informatike, izobrazba i dr.) potrebno je omoguiti i savjetnika tvrtke koji pomae poduzetnici u izradi poslovnog plana ( zaduenog za praenje napretka, vrednovanje cjelokupne efektivnosti aktivnosti. Poticati otvaranje poduzetnikih zona na otocima Na otocima postoji vrlo malo poduzetnikih zona, a potrebe su izraene. Davanje vojnih objekata na otocima, koji nisu od strateke vanosti za Republiku Hrvatsku, u zakup bez naknade jedinicama lokalne samouprave u svrhu otvaranja inkubator zona. Naime, na otocima postoji niz naputenih vojnih objekata koji od 1991. godine propadaju. Veina otonih opina i gradova se obraala Ministarstvu obrane sa zahtjevom za koritenjem istih, te su najee dobivali negativan ili nikakav odgovor. Predlae se da resorna ministarstva i jedinice lokalne samouprave, zajedniki pokrenu navedenu inicijativu, te na taj nain ubrzaju rjeenje problema. Ukljuiti poduzetnice u javne rasprave (i) na lokalnoj razini kada lokalna vlast predlae projekte koji se tiu poduzetnitva Iako MG ima sve veu ulogu u lokalnom ekonomskom razvoju, malo je poduzetnika u lokalnoj upravi i samoupravi tako da se vrlo esto dogaa da se odluke koje se tiu poduzetnitva ne donose uz konzultacije s izravno zainteresiranima. Suradnja na
95

Stat. ljetop. RH 2001., str. 132

82

lokalnoj razini izrazito je vana, a pogotovo u vezi enskog poduzetnitva, jer su decentralizacijom neke izuzetno vane ovlasti prenesene na lokalnu razinu. To ukljuuje i financiranje i organizaciju rada institucija za uvanje i odgoj djece i sl., za koje su ene jako zainteresirane jer im kvalitetne usluge omoguavaju da bolje usklade svoj poslovni i obiteljski ivot. Osim to su ene manje zastupljene u lokalnoj upravi i samoupravi, takoer esto nisu dovoljno informirane o procedurama i procesima donoenja odluka. Poduprijeti osnivanje centara s volonterskim poslom koji e omoguiti sredstva za obrazovanje i obuku, materijale, programe, informacije, raunala Omoguiti rad veeg broja kola, vrtia i jaslica s produenim boravkom za djecu Dati podrku Dravnom zavodu za obitelj radi to hitnijeg osnivanja obiteljskih centara Provedena anketa potvrdila je da je u Hrvatskoj enama poduzetnicama obitelj i briga oko djece na izrazito znaajnom mjestu. Isto tako, anketirane poduzetnice su potvrdile izuzetne probleme koje im stvara nedostatak vremena s obzirom na obaveze oko djece, te probleme vezane uz neadekvatno radno vrijeme vrtia i kola. Rije je, stoga, o vrlo znaajnom prijedlogu u okviru Nacionalne obiteljske politike. enama poduzetnicama osnivanje obiteljskih centara moe biti od prvorazrednog znaenja, s obzirom da bi im omoguilo dulje i efektivnije radno vrijeme za poduzetnike aktivnosti, uz bolju koncentraciju prilikom poslovanja. S obzirom na ve sada izraene potrebe i potranju za ovakvim uslugama, obiteljske centre bi trebalo razviti u svakoj opini u okviru ve postojeih institucija: vrtia, kola, knjinica, drugih prostora u opinskom vlasnitvu) omoguavajui zbrinjavanje svih zainteresiranih. U podmirivanju trokova centara trebale bi veim dijelom sudjelovati poduzetnice (koje si u veem broju sluajeva takvu znaajnu uslugu mogu priutiti), ali dijelom i institucije sa centralne razine, kao i JLUS. Podrati prijedlog za skraeno radno vrijeme ena Time bi se olakalo ukljuivanje ena u poduzetnitvo u okviru skraenog radnog tjedna ili skraenog radnog dana, po uzoru na skandinavska i iskustva nekih drugih zemalja, u kojima se pokazalo da poslovne ene tako lake uspijevaju pomiriti svoje uloge poslovne ene, majke i supruge. Osnovne provedbene aktivnosti: Podrati pokretanje projekata razvoja poduzetnikih zona na otocima i u podrujima posebne dravne skrbi Podrati osnivanje centara s volonterskim poslom Podrati da jaslice, vrtii i kole rade s produenim radnim vremenom Podrati osnivanje obiteljskih centara Podrati prijedlog za skraeno radno vrijeme ena 5.2 Znaaj ena razvoju poduzetnitva

Poduzetnitvo ili ensko poduzetnitvo? Koja je, naime, razlika meu poduzetnika i enskog poduzetnika i zato se stavlja naglasak na ensko poduzetnitvo? Zato ga se naziva enskim kad poduzetnitvo i stvaranje profita nema spol niti ga spol odreuje? Kako je, uope, dolo do razvijanja enskog poduzetnitva? Postoje li samo oni uspjeni i oni neuspjeni, bez obzira na spol? Ekonomski i drutveni poloaj ena stvara navedene prepreke koje enama oteaju ulazak u poduzetnitvo, 83

zvue apstraktno i openito. ene nisu homogena grupacija, ali jesu grupacija iji je drutveni poloaj u svim sferama ivota (od ekonomske do politike) obiljeen marginalnou i inferiornou. ene posjeduju znatno manju relevantnu drutvenu mo. Ekonomska nesamostalnost veine ena na mjestima gdje se donose vane drutvene odluke, objektivno onemoguava ene da iskau vlastite potencijale pa ih tako pasivizira. Nesudjelovanje ena u drutvenom ivotu jo vie produbljuje protumodernizacijske tendencije hrvatskoga drutva, te e takva kretanja dio ena gurnuti u jo izraeniju pasivizaciju i marginalizaciju. Nevladine organizacije se bave ekonomskim i politikim osnaivanjem ena, kako u svijetu, tako i u nas, pomau enama osmisliti konkretne akcijske planove za poboljanje ekonomskog statusa ena u njihovoj zajednici, te organiziraju okrugle stolove, seminare, radionice i druge vrste obuke. Poticanje razvoja i prijedloga mjera za razvoj enskog poduzetnitva u svijetu i u Hrvatskoj je najvanija grana kod razvija enskog poduzetnitva. 5.3 Razlozi otvaranja tvrtke

O razlozima smo govorili ve u vie poglavlja, ali redoslijed prioriteta vrlo je razliit. Postoji stvarna razlika meu razlozima za osnivanje tvrtke u razvijenim zapadnoeuropskim dravama i u SAD-u i u dravama tranzicijskih gospodarstava. U dravama biveg socijalistikog sustava ovjek koji se odluio za poduzetniki put, mora nauiti abecedu i poeti od slova K - kapital i ODGOVORNOST ZA KAPITAL. Isto tako slovo P - PROFIT i dunost OSTVARIVATI PROFIT. No prvi je razlog u manje razvijenim zemljama samozapoljavanje i osiguranje budunosti za djecu, drugi je razlog elja za samodokazivanjem, a na istom mjestu mogli bismo nabrojiti i preuzimanje tradicionalnog obrta iz ruku starijih lanova obitelji. Teoretiari (Glas, Petrin) naglaavaju, kako treba podupirati razvoj enskog poduzetnitva, ne samo zbog toga to one vode 24,4 posto malih tvrtke (bez obrta), ve i zato, to zapoljavaju 18,4 ljudi u malome gospodarstvu. No glavni su razlozi sljedei: - ensko poduzetnitvo otvara prostor za utvrivanje mogunosti i ambicija ena, koje su u Hrvatskoj izrazito premalo ukljuene u aktivno djelovanje kao menaderke, odnosno kao politiarke - ensko poduzetnitvo je vaan korak prema emancipaciji ena i prekidanju diskriminacije prema spolu, koja je karakteristina za Hrvatsku - ene su u veoj mjeri aktivne na podrujima (socijalnog) poduzetnitva, koje rjeava brojne ivotne probleme u lokalnim zajednicama, a mukarci za to ba nemaju razumijevanja - ene su u veoj mjeri one koje nose poduzetniku kulturu u djelatnosti, pogotovo tamo, gdje se ba ne oekuje direktan profit (kultura, umjetnost, obrazovanje) - ene su u veoj mjeri poslodavke, odluuju se za partnerstva i druge alternativne oblike ekonomske aktivnosti.
Tablica 6. Veliina tvrtke u odnosu na postojee tvrtke Tip tvrtke Broj tvrtki 25.320 8.060 1.411 % Broj zaposlenih 88.807 19.661 3.359 % Zaposlenih po tvrtci 3.51 2.44 2.38 Indeks * 109 76 74 100

Muke 72.8 79.4 enske 23.2 17.6 Mjeovite 4.1 3.0 Sve obraene 34.791 111.827 3.21 tvrtke Sve tvrtke 35.285 112.686 Indeks prikazuje veliinu tvrtke u odnosu na sve tvrtke (Glas, Petrin, Hribar)

84

5.4

Djelatnosti enskih tvrtke

ene su poslovni uspjeh nale u proizvodnji hrane, npr. pekarnicama, pripremi duboko zamrznute hrane, proizvodnji odjee. U Hrvatskoj ima i poduzetnica koje vode ljevaonicu, stolariju, preradu plastike ili su poduzetnice u tiskarstvu. Najuspjenije su ene u uslunim djelatnostima - to vrijedi za cijeli svijet od June Afrike, preko panjolske do vedske, od Velike Britanije, preko Poljske, Ukrajine do SAD-a, od Australije do Malezije. Usluna djelatnost: ekonomsko savjetovanje, knjigovodstvo, raunovodstvo, izobrazba, turistike agencije, carinsko otpremnika djelatnost, prevoenje i drugi poslovni servisi u domeni su poduzetnica i naravno trgovina, maloprodaja i veleprodaja, izvoz i uvoz. Jasno, da su razlozi za to veinom u niskim poetnim trokovima. (Zanimljivo je da je u Hrvatskoj vie servisa za ienje osnovala muka populacija poduzetnika nego enska). 5.5 Naobrazba i starost osnivateljica tvrtki

Kako su utvrdili strunjaci Europske zajednice, naobrazba poduzetnica dosta je skromna, na primjer u Hrvatskoj u segmentu mikro tvrtke (iz samozapoljavanja) veinom su osobe sa strunom ili srednjokolskom naobrazbom. Slini su podaci iz panjolske:
Tablica 7. Naobrazba i starost osnivateljica tvrtke Andaluzija -Slovenija Stupanj naobrazbe Slovenija poduzetnica i obrtnica 33% osnovna kola ? 27% srednja 54% 18% diploma vie kole 17% 22% diploma visoke kole 26 ? doktorat 2,1 35 godina prosjena starost poduzetnica 38 godina Izvor: Slovenija: Istraivanja o poduzetnicama u Hrvatskoj, M. Turk,1993.,1995./-Andaluzija: Instituto Andaluz de la Muyer/Malaga Tablica 8. Odnosi ensko-mukih tvrtki Sve tvrtke enske tvrtke broj zaposlenih broj zaposlenih Poljoprivreda 374 1.097 79 208 Proizvodnja 5.393 26.243 969 3.308 Usluge 29.024 84.487 7.012 16.145 Ukupno 34.791 111.827 8.060 19.661 Udio enskih odnosno mjeovitih tvrtke (u %) poljoprivreda 21.1 19.0 proizvodnja 18.0 12.6 usluge 24.2 19.1 Ukupno 23.2 17.6 Struktura tvrtke odnos zaposlenih po djelatnosti (u %) poljoprivreda 1.1 1.0 1.0 1.1 proizvodnja 15.5 23.5 12.0 16.8 usluge 83.4 75.5 87.0 82.1 Mijeane tvrtke broj zaposlenih 10 9 199 720 1.202 2.630 1.411 3.359 2.7 3.7 4.1 4.1 0.7 14.1 85.2 0.8 2.7 3.1 3.0 0.3 21.4 78.3 Andaluzija

Prosjeno muko tvrtka zapoljava 5,3 ljudi, ensko samo 3,4. U uslugama muka tvrtke imaju prosjeno 3,2 zaposlena, a enska 2,2.

85

5.6

Ekonomski pokazatelji

Raspad obiteljskih sustava u svim bivim socijalistikim zemljama prouzroio je veliki pritisak na vrata ureda za zapoljavanje. Ljudi su izgubili siguran posao, a taj pritisak je najprije i u velikoj veini pogodio ensku populaciju. Tragedija ide dalje: ene koje su ostale bez posla, vei dio svoje karijere proboravile su na jednom uskom profesionalnom podruju, njihova radna iskustva su specijalizirana i jednostrana, njihova sposobnost prilagodbe novim odnosima je smanjena, novi odnosi zahtijevaju nova znanja, dodue ne samo od ena. Usavravanje zahtjeva vrijeme koje je njima ionako prekratko u tranju od domainstva do djejeg vrtia ili kole, pa na posao i natrag. enska populacija starija od 38 godina koja je ostala bez posla nalazi se u bezizlaznoj situaciji. ene te starosti poslodavci ne ele zapoljavati. Oni smatraju da su mlae osobe prilagodljivije i od njih oekuju bolje poslovne uspjehe. Takvo miljenje je nepravedno. Zrela ena zbog ureenih obiteljskih obveza i odraslije djece lake se moe posvetiti poslovnim obvezama.
Tablica 9. Postotak nezaposlenih u Andaluziji, panjolskoj i Europskoj zajednici Podruje ene Andaluzija 36,72 panjolska 27,08 Europska zajednica 21,90 Izvor: Instituto Andaluz de la Muyer/Malaga Mukarci 21,91 13,65 18,30

Bez obzira na sve argumente, ene te starosti ostaju nezaposlene i preputene svojoj odluci. To dokazuju istraivanja o enskom poduzetnitvu u SAD-u, Francuskoj, Hrvatskoj, Kataloniji: prosjena poduzetnica starija je od 35 godina, bavi se proizvodnom djelatnou, ima dvoje djece i nema zavren fakultet (koji je napustila zbog obiteljskih obveza - raanja djece). Budunost suvremene ene je u poduzetnitvu, u mogunosti biranja ekonomskog osamostaljenja, osnivanja vlastitog tvrtke, dakle samozapoljavanja. Tvrtka koje osnuje ena, predstavlja mogunost zapoljavanja njenog partnera, ako je nezaposlen, ili drugih lanova obitelji. Na taj nain je upravo ena - poduzetnica jedan od generatora dobrih obiteljskih tvrtke i radnih mjesta. 5.7 Obaveze prema obitelji i karijeru

Strah od nezaposlenosti nije uvijek razlog da ena osnuje tvrtka. Na primjer, u Americi mnoge ene osnivaju tvrtka u zreloj ivotnoj dobi, kad je iza njih razdoblje majinskih obveza za dijete do srednje kole. To je vrijeme kad se puno Amerikanki odluuje za svoju novu (slobodu) i karijeru, kad osnivaju svoje tvrtka. U SAD-u postoje takozvani home based businesses, part time jobs i slini oblici u kojima se ene mogu poslovno snai. ene o kojima govorimo dolaze u poslovni svijet iz pragmatinih razloga: - ele kvalitetno ivjeti, - ogledati se u poslovnom svijetu, - uzeti sudbinu u svoje ruke - osigurati ravnoteu zadovoljstva obitelji i drutva. Visoki stupanj obiteljske savjesti za preuzimanje odgovornosti oko organizacije obiteljskoga ivota, uvjet je da ene na tom putu budu uspjene. Prije svega u organiziranju sigurnosti za predkolsku i kolsku djecu u svim dravama, pa e tako i u bogatoj Americi 86

morati napraviti jo mnogo kako bi odgovorili na pitanje: Kako uskladiti poslovnu karijeru s obiteljskim obvezama ene? Organiziranje poslovnog ivota na (obitelji ugodan nain)? Moda to danas zvui nemogue, pitanje je nerjeivo, a budunost e donijeti takve poduzetnike centre gdje e se susretati djeji (odjeli) za poduzetnice s maloj djecom i kolski centri za kolsku djecu u neposrednoj blizini poslovnog centra. 5.8 enski poduzetniki potencijal

enski poduzetniki potencijal je sa gledita drave prije svega vaan jer svuda drave Europske unije, razvijene SAD ili zaostale afrike drave - s uvaavanjem enske poduzetnike inicijative stvaraju materijalni izvor za preivljavanje obitelji, poduzetnice stvaraju nova radna mjesta za lanove obitelji i tako podiu obiteljski standard, omoguuju djeci daljnje kolovanje i laki put u budunost. U razvijenijem drutvu enska populacija sve se vie uvaava kao ravnopravan partner u gospodarstvu, znanosti, politici, kulturi i umjetnosti i drutvu openito.
Tablica 10. Djelatnosti poduzetnica Sektor djelatnosti ene Andaluzija % Mukarci % 14,09 15,38 14,34 56,19 100 ene 272,7 579,4 41,6 3.668,0 4561,7 panjolska % 5,98 12,70 0,91 80,41 100 Mukarci 775,9 2.080,8 1.201,1 4.295,1 8.352,9 % 9,29 24,91 14,38 51,42 100 2.324 38.889 82.009 123.222 Europska zajednica

Poljoprivreda 52,8 8,54 179,9 Industrija 50,8 8,22 196,3 Graevinar 6,9 1,12 183,1 Usluge 507,7 82,12 717,4 618,2 100 1.276,7 Ukupno (Izvor: Instituto Andaluz de la Muyer /Malaga)

5.9

Pregled po svijetu

5.9.1 Prava vlasnitva ene U mnogim dravama ene nemaju prava vlasnitva nad kuama ili drugim oblicima posjedovanja, a ni tvrtke, iako su ga osnovale i rade u tom tvrtci. Vlade u mnogim dravama ne priznaju udio u nacionalnom dohotku koji poduzetnice doprinose to potie zahtjeve za potpornim vladinim programima za ensko poduzetnitvo. ene su najslabije kolovana populacija, a na njima je cijeli teret preivljavanja, esto puta su u toj brizi same. enska poduzetnika udruenja u velikoj mjeri financiraju amerike humanitarne agencije (USAID). U Lesotu (Juna Afrika) ene su pomou meunarodnih institucija osnovale poseban poduzetniki inkubator, gdje organizirano izrauju razliite artikle koje takoer i izvoze. Na taj nain pomau sebi i obitelji, a njihov e uspjeh biti kolovanje djeteta. Da podsjetimo kako se u tim dravama bore s nepismenou, isto kao u Afganistanu ili na Obali Slonovae. U tim manje razvijenim dravama primjeuju da je jedini sektor gdje se raaju nova tvrtke sektor enskoga poduzetnitva. U tranzicijskim dravama strukturno se bore s nezaposlenou, a najugroenija je enska radna snaga. 5.9.2 Junoafrika republika enske poduzetnice priznate su kao vaan pokreta gospodarskoga rasta. Upravo bi one oivjele umornu poslovnu scenu i smanjile stupanj nezaposlenosti. Oekivanja usmjerena na junoafrike poduzetnice takoer su viestruka. One su nositeljice vizije aktivne 87

osmiljene ene, koja izvodi iroku paletu vanih aktivnosti u poslu i u drutvu, a s druge strane ostaju u tradicionalnim okvirima kao sve ene u svijetu. S dodatnim oekivanjima i razvojem enskoga pitanja, preuzimaju ulogu vlasnika i odluuju u netradicionalnim tvrtkama gdje je rast i stvaranje novih radnih mjesta neophodan. Veina poduzetnica svih socijalnih struktura i rasa ali se i osjea pomanjkanje onih imbenika u okolini koji bi ih, prema njihovim vizijama, podupirali na putu prema uspjehu. Pomanjkanje samopouzdanja i potpore u obitelji, socijalni pritisci i zakonodavni okviri, sve to otkriva potrebu utjecaja okoline koji bi pospjeio poduzetnitvo meu enama. Veina junoafrikih poduzetnica koje dolaze iz manje razvijenih regija i iz poljoprivredne okoline na alost osjeaju pomanjkanje potpornih mehanizama za bri razvoj, kojih ima vie u poslovnim centrima drave. Prihvaanjem tih potreba bili su zapoeti razliiti oblici dravne i javne potpore. ini se da je malo jedinstvenih definicija poduzetnitva u akademskim krugovima, a one se ak uveliko razlikuju od definicija ljudi iz prakse. Uglavnom se moemo sloiti, da se radi o dvjema osnovnim mislima: poduzetnitvo je ili aktivnost u maloj tvrtci koju prua i organizira poduzetnik ili se radi o grupi ljudi koji se ponaaju na poduzetniki nain ukljuujui pozitivnu viziju, sposobnost preuzimanja rizika, inovativnosti i sposobnosti donoenja odluka. U Junoj Africi postoje etiri tipa malih tvrtke: - tvrtke koja su osnovali nezaposleni ljudi i ive na granici preivljavanja. Radi se o tvrtkama koja postoje na preivljavajuoj strategiji, osnovana na siromatvu i slinim karakteristikama. Takva tvrtke veinom vode ene. - mikro-tvrtke su vrlo male jedinice koje zapoljavaju lanove obitelji, a vode ih veinom ene. Puno takvih mikro-tvrtke djeluje na podruju sive ekonomije, nemaju zahtijevanih potvrda za djelovanje, ne izdvajaju porez, djeluju na granici legalnosti. Kapital je ogranien, poslovne sposobnosti osnivaa su na vrlo niskom stupnju. - male tvrtke predstavljaju veinu tvrtke i zapoljavaju od 5 do 50 radnika. Vode ih osnivai i djeluju na legalnim osnovama, izdvajaju poreze i odgovaraju zakonu. Doprinosi u malim tvrtkama ovisni su o djelatnosti. - srednje tvrtke predstavljaju kategoriju tvrtke koja zapoljavaju do 200 radnika, a njihov je kapital procijenjen na cca. 5 milijuna randa (maksimalno). Sve su ta tvrtke glavni generatori radnih mjesta i upravo ona omoguuju crnakom prebivalitu najvei napredak. Junoafrika Republika prihvatila je (bijelu knjigu) o strategiji razvoja male gospodarstva u kojoj je postavljena potreba za pridobivanjem novih znanja i spretnosti za poslovanje. Mnogo panje posvetili su mijenjanju miljenja pojedinca i njegovoj percepciji o vlastitoj (ne)sposobnosti, da promijeni kvalitetu svog ivljenja, a time i kvalitetu ivota drutvene zajednice. Premda na svim kontinentima ujemo iste izjave: potrebno je promijeniti mentalitet ljudi, takvih dravno iniciranih aktivnosti, usmjerenih u (promjenu mentaliteta ljudi) ne nalazimo ba mnogo. Buenje kreativnosti, percepcija o bankrotu i kako ga sprijeiti, percepcija uloge spola u poslovnosti i posebni programi za poticanje enske poduzetnosti u Junoafrikoj republici dale su enama novi polet. A poznato je i iz povijesti, da se ak i u ortodoksnim (mukim) dravama ene ukljuuju u javni ivot u trenutku, kad mukarci ginu za domovinu ili kada je u pitanju blagostanje nacije. Dio vladinog programa je uspostavljanje poduzetnikih centara unutar kojih je djelatnost organiziranja i poticanja enske poduzetnike inicijative. Poslanstvo toga centra je premda podrke enama u njihovoj karijeri u segmentima gdje nailaze na najvie prepreka i problema. Pripremljeni su specijalni programi za izobrazbu koji ponekad osnovnu platformu grade na istraivanju i iskustvima u praksi. Specijalni programi nude mreu uitelja poduzetnitva, trenera u javnom i privatnom sektoru s naglaskom na razvijanje tzv. neprofitnog dobrovoljnog sektora, potiu generiranje

88

privatnih savjetodavnih slubi i nude pomo u organiziranju NGO menaderske ekipe. Ponekad centar utvruje koordinaciju podataka i povezivanje razliitih podruja u Junoafrikoj Republici. Stupanj nezaposlenosti ena u provincijama Junoafrike Republike u prosjeku je vrlo visok (preko 52%), to su veinom nezaposlene ene crnakih plemena. Junoafriki primjer zanimljiv je kao ilustracija i potvrda kako je glavni trend poticanja enskog poduzetnitva upravo zbog sve veeg postotka ljudi koji ostaju bez posla mladih koji trae prvi posao. 5.9.3 Albanija injenice o poloaju ena i mogunosti u pojedinim okolinama veinom su predstavljene na meunarodnim susretima i konferencijama. Mnogim predstavnicama malih naroda takvi susreti (otvaraju oi) i bude samopouzdanje. Na konferenciji enskih poduzetnikih udruenja CIPE u Washingtonu (1997.) sudjelovale su i Albanke. Na meunarodnoj ekonomskoj sceni i one zahtijevaju svoj dio meunarodnih sredstava za razvoj enskog poduzetnitva i pozivaju se na poznate amerike ideale: dom, obitelj, demokracija i domovina. Talijani su na putu da im pomognu, a i Europska unija nudi novac za ensko poduzetnitvo. ene iz Bosne uz potporu sredstava PHARE u Sarajevu su prole godine poele formirati enski poduzetniki centar poslije osnivake konferencije uz potporu talijanskog udruenja AIDDA. 5.9.4 Francuska U Francuskoj je na primjer 44% populacije enskog spola (11 milijuna Francuza je zaposleno), 26% tvrtke vode ene, samo u 1994. godini Francuskinje su osnovale 30% novih tvrtke, 150.000 mladih Francuskinja svake godine izlazi iz kola i trai prvo zaposlenje. U Europskoj zajednici enska radna snaga predstavlja 52 milijuna ljudi. 5.9.5 Nizozemska i vedska U Nizozemskoj postoje sline aktivnosti: Mala i srednja tvrtke (SME) glavni su partner na tritu zapoljavanja i ene tu igraju vrlo vanu gospodarsku ulogu. Iako u Nizozemskoj jo nije provedeno istraivanje o tome koliko ene ulaze u nacionalni GDP. (to je iznenaujue, jer je predsjednica svjetskog udruenja poduzetnica FCEM, gospoa Van der Boer, Nizozemka i takoer poduzetnica.) To dokazuje nizak interes razvijenih europskih zemalja za ensko poduzetnitvo i nemo enskih udruenja da se to bre mijenja. Tako neto utvrdio je i vedski institut NUTEK, koji otkriva, kako neinformirani pojedinci, prihvaaju neke odluke o razvoju privrede, i neznajui, kakav je potencijal u enskim tvrtkama, zaboravljaju i na mogua nova radna mjesta i na posebnosti enskoga poduzetnitva. NUTEK dalje otkriva, da su veanke otvaranjem vlastitih tvrtke zapravo pobjegle pred marginalizacijom. Njihov sustav je preko NUTEKA uveliko angairao ensku radnu snagu u ruralnim okolinama i aktivirao je za poduzetnitvo. No kako su formirali posebnu skupinu enskih konzultanata, oni tvrde da su sa enama uspostavili bolji i otvoreniji odnos, a uspjesi su oiti u tome, to tvrtke, koja su pod mentorstvom NUTEKA, u naelu ne propadaju. Teme, kojima se bave konzultanti NUTEKA u kontaktu sa poduzetnicama, esto se odnose i na psihofiziki ustroj ene. A kako je prosjena poduzetnica i u vedskoj starija od 40 godina, mnogo je edukativnih seminara posveeno ba tome, toj specifinoj starosti i problemima koji proizlaze iz te injenice. Poduzetnicama u Nizozemskoj posveeno je malo panje, pogotovo jer se smatra da djeluju u obiteljskom tvrtci. U 99,9% njena uloga nije registrirana ni u socijalnom, ni u 89

zakonskom smislu. Sigurnost zapoljavanja je loija nego njezinog mua. (Rije je o socijalnom i zdravstvenom osiguranju te osiguranju za umirovljenje). Zakonski partneri su kopiloti gospodarstva, to je situacija o kojoj ne razmiljaju ni obiteljski partneri, ni ekonomski teoretiari. ene nisu ozbiljno shvaene u gospodarskim komorama zbog svoje naobrazbe,96 obino nemaju diplomu ili magisterij. Za obrte i mala tvrtke sve je vanije uiniti neke promjene i poboljanja. Udruenje poduzetnica Nizozemske smatra da je na razini Europske zajednice vano utvrditi veu potporu prijedlogom i projektom, kojim e se: - enama u obiteljskom tvrtci osiguravati socijalna, ekonomska i pravna sigurnost - utvrditi enama jednaku mogunost za ispunjavanje menaderskih znanja za voenje tvrtke - uspostaviti mree obrazovanja i podupirati izmjena iskustava meu enama svih europskih drava - treba istraiti i utvrditi ulogu i znaenje poslovnih aktivnosti (enskih tvrtke), njihov doprinos u gospodarskom razvoju, a rezultate istraivanja ukljuiti u strateke dokumente - zbog politike jednakih mogunosti treba poticati ukljuivanje ena u sve razine rada Europske zajednice. 5.9.6 Grka U Grkoj takoer zakljuuju da je uloga ene u obiteljskome tvrtci podcijenjena, a ak nije ni potovana. ene u obiteljskim tvrtkama postaju sve glasnije sa zahtjevima za promjenom tradicionalnih uloga koje su im bile (povjerene). Dolazak (enskog) menaderskog (poduzetnikog) duha u obiteljska tvrtke je zanemariv, iako je osnovni i odgovorni tim u paru. U Grkoj takoer vlada miljenje da je potrebno na razini Europske zajednice potivati i poticati ulogu i dolazak ena u voenje obiteljskoga tvrtke i osigurati im dodatnu izobrazbu. Takva izobrazba mora utvrivati odreene razlike u metodama i sadraju i potovati enske tradicionalne obveze i zadae, a s druge strane poticati uporabu nove tehnologije u njihovom radu. Izobrazba bi trebala ciljati na poduzetniki par kako bi se poboljale njihove menaderske sposobnosti u obiteljskom tvrtci. Najvaniji naglasci na tom podruju jesu: - poboljati europske strategije za vee mogunosti obrazovanja i nadopunjavanja znanja i spretnosti ena pri voenju tvrtke - podupirati istraivanja o potrebama ena na podruju znanja i spretnosti u razliitim djelatnostima i sektorima - analizirati programe koji su u toku drava lanica i pokazuju na najbolju praksu - poticati razmjenu iskustava i savjeta meu slinim tvrtkama. 5.9.7 Hrvatska ene su takoer osnivale tvrtke, prije svega zbog nezaposlenosti. Rijetko koja poduzetnica je osnovala tvrtka jer je tako planirala i za to se kolovala. Manjkava poslovna znanja i iskustvo predstavljaju jednu od veih prepreka na putu do uspjeha. ena koja je osnovala tvrtka i koja ga vodi, nije se odrekla odgovornosti i obveza u obitelji. Zato joj nedostaje vremena za izobrazbu. Pitanja sigurnosti djeteta, kolskog sustava, organiziranih aktivnosti za mlade u njihovo slobodno vrijeme, pitanja su koja nigdje u svijetu koje rijeena pa ni u SAD-u.

96

cit. G.Ertnik

90

Poduzetnice ukljuene su u svjetsko udruenje poduzetnica FCEM preko lanstva GIZ Poduzetnost od 1993. godine. Hrvatska je bila jedna od rijetkih drava (uz SAD) koja se mogla pohvaliti vlastitom analizom enskog poduzetnitva s izborom poduzetnice godine i nizom poduzetnih ena koje su postale nositeljice uspjenog razvoja male gospodarstva u Hrvatskoj. 5.9.8 Amerika dravna potpora (enskim) tvrtkama Agencija za malo gospodarstvo - SMALL BUSINESS ADMINISTRATION bila je osnovana 1953. godine, 1979. godine osnovali su posebne dravne urede, od tada pa do danas djeluje 60 uspjenih poduzetnikih centara. Oni vode posebne projekte za osposobljavanje ena za poduzetniku karijeru. Krajem sedamdesetih godina u Americi je bilo malo ena u samostalnom poduzetnitvu. 1988. godine vea je skupina ena krenula u kongres i traila da se poduzmu zatitne mjere. Njihovi protesti bili su vrlo glasni, pa se drava odluila za poseban zakon Women business ownership act. Dravni program utvrivao je 2 milijuna dolara dravnog novca za postavljanje poduzetnikih centara za poduzetnice i predstavnike marginalnih skupina. Danas u okviru tih centara izvode posebne obrazovne i motivacijske programe za trudnice, kako bi im na taj nain omoguili osnivanje (kunog mikro tvrtke) koji je esto puta jedini izvor njihovih prihoda. Stupanj nezaposlenosti u SAD-u trenutno je 4,5 do 5%, u Hrvatskoj preko 13%, u pojedinim podrujima 24%, u Europi 18% - 22%, u Junoafrikoj Republici preko 57%. Vlada SAD-a najvei je kupac na svijetu. Da bi i mala tvrtke mogla konkurirati, federalne agencije trebaju najmanje 5% vladinih narudbi dati malim tvrtkama. SBA to nadzire u svim odjelima vlade. Na taj nain osiguravaju da mala tvrtke dobiju svoj dio. Takoer su uvaili generalno naelo da velika tvrtke trebaju 20% javnih projekata dati u podugovaranje malim tvrtkama, a najmanje 5% od toga mora otpasti na tvrtke koja vode ene. Na taj nain osiguravaju stalno sudjelovanje zastupnika male gospodarstva u pripremi zakonodavstva kako bi imala utjecaj na male tvrtke. (ADVOCACY Office) Npr. rasprava o minimalnoj plai (4,25 dolara po satu). Minimalni iznos su eljeli dignuti za 1 dolar. To bi znailo 40 dolara tjedno vie, to je lijepa godinja svota dodatnih trokova za tvrtka. Naravno da je za onoga tko to dobije, dobro. Problem je u tome to je vie od polovice amerikih radnika koji rade za minimalnu plau, zaposleno u malim tvrtkama. Takvo podizanje minimalne plae imalo bi velik utjecaj na pad zapoljavanja. Rezultat dogovora bio je kompromis: minimalna plaa porasla je na 5,15 dolara po satu, a rok za uvaanje bio je tri godine. Dobar kompromis? Za mala tvrtke najvanija je mogunost za pregovore i suradnju kod novih zakona, propisa i sve regulative, koja se odnosi na mala I srednja tvrtke. 5.9.8.1 Programi enskih poduzetnikih centara Vrlo uspjean program enskih poduzetnikih centara je Mentoring program: povezivanje ena koje imaju dui sta u poduzetnitvu sa enama koje su na poetku. Rezultati su vrlo dobri. Najtee je bilo nai poduzetnice - mentorice koje bi uz svoje radne obveze rtvovale dragocjeno vrijeme za tu vrstu (drutvene djelatnosti). Sada izvode program u obliku okruglih stolova koji su ponueni jednom mjeseno, a ponekad i tjedno. Na pitanje da li su poduzetnice mentorice imale neke primisli glede konkurencije ili nelojalnosti, izvoai Mentoringa odgovorili su da su ti susreti znaili vrstu sazrijevanja i rasta za obje strane. Poduzetnica mentorica nauila je koji su stvarni sadraji u poduzetnitvu koje bi trebalo zadrati kao poslovnu tajnu, a koja su joj poslovna pravila pomogla i moe ih izloiti

91

novim poduzetnicama. Najbolji rezultat programa je zajedniki savez - sudjelovanje, preko kojega su organizirali cjelodnevnu brigu za djecu poduzetnica. Djelovanje takve brige najslinije je udruzi. Slini savezi poeli su se osnivati meu amerikim poduzetnicama u turizmu. Drava preko Poduzetnikih centara plasira financijska sredstva za kredite za malo gospodarstvo, na neprofitne fondove koji brinu o sigurnom plasiranju dravnog novca. Prie o tome da je u SAD-u lako dobiti kredit za malo tvrtki (ode u banku, kae da ima ideju i da ti je potreban kapital i dobije kredit po najpovoljnijim uvjetima) nisu istinite. Istina je drugaija. Prije donoenja zakona Women business ownership act (1988.) Amerikanka nije mogla dobiti poduzetniki kredit u banci bez potpisa njezinog supruga premda on nije ni bio zaposlen u njenom tvrtci. Savjetodavci u edukativnim centrima strogo se dre prihvaene doktrine da poduzetnik ili poduzetnica trebaju sami pripremiti svoj poslovni plan koji je podloga za dobivanje kredita. Kod pripreme poslovnog plana prisutan je savjetodavac s kojim poduzetniki kandidat ili kandidatkinja provjerava sve kritine toke koje mu stoje na putu do konkretnog cilja - osnivanja uspjenog tvrtke. Takav poslovni plan je jamstvo banci da e kredit biti uspjeno uloen. 85% jamstva za kredit daje SBA preko svojih centara u saveznoj dravi, uvjet za izdavanje jamstva je dobar poslovni plan. Malo tvrtka amerikih razmjera ima do 500 zaposlenih i 5 milijuna dolara realizacije godinje. U Hrvatskoj je takvo tvrtka u kategoriji srednjih do velikih tvrtke. Od 800.000 novoosnovanih tvrtke godinje, uvijek je bar polovica takvih koja imaju manje od 90 zaposlenih, dakle takve veliine kao to su u Hrvatskoj uspjena mala i srednja tvrtke. Pored tako velikog broja novih, statistike u SAD-u takoer upuuju na brzo propadanje tvrtke, a biljee i polovicu steajeva. Korisnici jamstava savezne agencije za malo gospodarstvo bila su tvrtke Nike, Apple i Intel. 5.9.8.2 Tko pomae enama, pomae obiteljima SBA poela je s programom aktivne politike zapoljavanja i samozapoljavanja za ene, izmeu ostalog pomau im blagajnom socijalne pomoi. Amerikanke imaju na raspolaganju (ensku banku). U Denveru (Colorado) postoji enska gospodarska komora, a predsjednica ravnopravno sjedi u Denverskoj regionalnoj gospodarskoj komori i s mukim kolegama ini dio gospodarskog lobbyja. 5.9.8.3 enska mrea97 Nacionalna fondacija amerikih poduzetnica (NFWBO National Foundation of Women Business Owners) nastala je pobudom enskih poduzetnikih udruenja (NAWBO National Association of Women Business Owners) irom amerikih saveznih drava. To su dobrovoljna, apolitina i neprofitna udruenja, a njihova mo see do najviih poloaja u saveznim dravama. U Washingtonu naravno do Bijele kue. 5.9.8.4 Femmes Chefs d`Entreprises Mondiales Nigdje na svijetu nita se nije dogodilo samo po sebi. Osnivanje enskih poduzetnikih udruenja u Americi ima dvadesetogodinju tradiciju. Prvo ensko poduzetniko udruenje bilo je osnovano u Francuskoj 1945. godine. Osnovala ga je
97

network

92

Francuskinja Yvonne Foinant, koja je nakon smrti svoga mua u ratu morala preuzeti voenje unitenog tvrtke i nakon gorkih iskustava uspjela izvui tvrtka iz potekoa i zaploviti u sigurne vode. Tada se odluila pomagati drugim Francuskinjama u udruenju poduzetnica (Femmes Chefs d'Enterprises). Iz tog udruenja nastao je svjetski savez poduzetnica (FCEM), u koji je danas ulanjeno 30 drava, od 1993. godine lanice su Slovenija i Maarska, a kandidati za ulanjenje su Ukrajina i Poljska. To je udruenje mnogima otvorilo nova trita po cijelom svijetu. Npr. kava Illy popularna je u Johannesburgu (gospoa Illy pobrinula se za promociju i preko FCEM-a), talijanski prut. Principe cijene po cijelom svijetu (osnivaica i vlasnica je slovensko hrvatskoga roda i od malih nogu ivi na transkom podruju). Afrike proizvode domaih obrta zna cijela Europa zbog poduzetnih Afrikanki koje na svaki susret ili konferenciju donesu svoje najbolje proizvode: odjeu, ukrase, runo obojen tekstil...). Talijanke povezane u nacionalnom udruenju AIDDA organiziraju konferenciju npr. u Veneciji u hotelima kojih su vlasnice lanice udruenja. Na taj nain se udruenje brine za promociju svojih lanica i za njihov poslovni uspjeh. Sve te ene povezuje ideja o globalnom enskom poduzetnitvu i prednostima, koje kroz to nastaju. 5.10 Poslovni rezultati enskih tvrtki Po podacima najnovijih istraivanja o poslovnim uspjesima poduzetnica 1998. godine (Glas, Petrin) u Hrvatskoj vidimo, da su enska tvrtke manja, to meutim s gledita poslovnih dostignua ne znai slabije rezultate. enska su tvrtke u usporedbi s mukim tvrtkama postigla bolje rezultate po prihodu po zaposlenom, doseu 89 % prosjeka za sva tvrtke, to je povezano s tim to su ene izrazito usmjerene na uslune djelatnosti gdje nije potreban velik opseg kapitala kao u proizvodnji. Pristup financijskim izvorima je tei enama nego mukarcima, iako ene bolje predviaju kod preuzimanja rizika, zato su njihova tvrtke, kao i ulog kapitala manji. enske tvrtke su te koja imaju manje iznose istog gubitka tako da je financijski rezultat po zaposlenom pozitivan, dok je kod mukih i mijeanih tvrtke negativan98. Poticajni su podaci amerikih poduzetnica. Po njihovim podacima treina je amerikih malih i srednjih tvrtke u vlasti i upravljanju ena. 5.11 Niz istinitih pria 1989. Fran Green je bila ena u pedesetim godinama ivota, to u velikim amerikim tvrtkama za svakoga, tko trai posao, znai isto to i smrt, ni vie ni manje. Nakon 25 godina rada u velikoj elektronskoj korporaciji, morala je odluiti da se osamostali - da ili ne? No osnovala je tvrtka Sun State Electronic za isporuku visokozahtjevnih elemenata za avionsku i obrambenu industriju. Danas to predstavlja vie od 3 milijuna dolara godinjeg prometa, a zapoljava desetero ljudi. Poslije nekoliko godina uspjenog poduzetnitva Greenova nije vie bila zadovoljna tvrtkama Sun State. Otkrila je novi izazov i organizirala mreu za isporuku pekarskih proizvoda za posebne prilike po itavoj Americi. Budui da je ameriko trite ogromno, to i nije bilo teko. Gianna Dekko Goldman (30) krenula je u poduzetnitvo devedesetih godina, nakon to je napustila rad u marketingu Minnetonka Inc. Parfumes. Otvorila je duan za prodaju okvira za slike, a danas ostvaruje vie od milijun dolara prodaje godinje. Prednost, koju Gianna vidi

98

Informator PCMG t. 6/1998.: Miroslav Glas, Tea Petrin (1998.)

93

je u tome da je sada sama svoj ef, da ima fleksibilno radno vrijeme, sve to joj omoguuje da bude i prodorna poduzetnica, a ujedno i majka. Ekonomska nuda natjerala je Nancy Novinc i Hillary Sterba, da su zapoele svojim inenjering tvrtkama, kad su obje bile u zrelim etrdesetim godinama. Obje su bile zaposlene u istoj tvrtci i istovremeno otputene. Znai - bila je potrebna akcija. Znajui, da e biti potrebno izgarati za uspjeh, rekle su: (Hajde, da to radimo za nas, a ne za druge). Zuzzana Frenyo otila je iz Maarske u Ameriku 1990. bez poznavanja engleskog jezika, bez nekih posebnih veza, samo s velikom eljom, da u Americi pokae svoje znanje, bila je izvrsna modna kreatorica, nezadovoljna mogunostima u Madarskoj. Najprije je morala nauiti jezik, to je bilo teko, nakon toga je napravila svoju prvu kolekciju, koja je uz znanje i sreu izvrsno (prola) na modnoj pisti. Danas ima svoju ivanicu za izradu njezinih specijalnih modela. A svojim iskustvom pomae i kolegicama iz Madarske. Prije dvije godine bila je glavni sponzor modnog sajma u Budimpeti. 5.12 Val enskog poduzetnitva Razliite ene, razliite sudbine i vrlo raznolike djelatnosti njihovih tvrtke. A sve one samo sainjavaju val enskog poduzetnitva, koji preoblikuje gospodarske pokrajine, ne samo u SAD-u, zemlji biznisa, obeane svakome tko hoe, smije i zna. ensko se poduzetnitvo dogaa i u zaostalim i nerazvijenim zemljama i iskreno reeno, enska poduzetnost odrazila se kroz historiju naroda, samo to se tada to drugaije nazivalo. Nekada, u davna vremena, poduzetne, samostalne ene bile su proganjane... U Americi kau, da je dolo do enskog prodora u malo gospodarstvo zbog spleta razliitih faktora: ene su sve kolovanije, osjeaju se pozvane na akciju, ele kombinirati privatan ivot s karijerom, a u poduzetnitvu (u vlastitom tvrtci) vide mogunosti da te izazove ostvare. Fenomen nije ogranien samo na uslunu djelatnost ili malu trgovinicu u oblinjem naselju, to je po tradiciji rezervirano za one, koje bi htjele biti vlastitim efom. Istina je, da je veliki broj ena zapoeo ba tako u maloj garanoj trgovinici ili u uslugama, jer su tamo poetni trokovi bili niski. 5.13 Talenti, iskustva - podloga za uspjeh ene sada ine novi pool talenata i iskustava iz razliitih industrijskih djelatnosti. Velika tvrtke otputaju (svugdje u svijetu su ene u etrdesetim godinama meu prvima na listi za otputanje, ako je na horizontu tvrtke smanjenje proizvodnje). A radna iskustva iz velikih sustava ene mogu prenijeti u svoje malo tvrtka, esto u djelatnosti koju znaju, mada je moda rezervirana za muki svijet. U dravama biveg socijalistikog sustava enska ravnopravnost i time pristup ena menaderskim radnim mjestima bila je uobiajena praksa. Ba ove menaderke sada su u godinama, pa poslodavci u prestrukturiranim tvrtkama nemaju posebne sklonosti da ih zaposle. Uz to, snaan je pritisak mladog kolovanog kadra koji trai prvi posao. Odluka prevagne na stranu mladih. enski potencijal znanja i iskustava stoga je potrebno pravovremeno preusmjeriti u mogunost za samozapoljavanje, otvaranje tvrtke, prije no to ena u srednjim godinama zapadne u osobnu krizu i situaciju iz koje ne vidi izlaza. 5.14 Hijerarhija Utjecaj enskog poduzetnitva osjea se i daleko preko definicije male poduzetnitva. Mnogo strunjaka navodi da poduzetnice, mnogo vie od svojih mukih kolega, podupiru zaposlene u njihovim ambicijama za dodatnim kolovanjem, podupiru timski rad, smanjuju 94

hijerarhiju i nastoje da kvaliteta njihove ponude bude u stalnom rastu. (ene su kooperativnije, neformalne, svoje vodstveno ponaanje grade na meusobnom razumijevanju), to pokazuju i studije Bostonskog fakulteta. Mukarci, nasuprot, tee kompetitivnom, formalnom i sistematinom menadmentu. Ili, drugim rijeima reeno, ene su itav svoj ivot bile odgajane tako da hrane i podupiru druge. Tu prirodnu danost uz marljivost koriste u poduzetnitvu ba kao i u radu s ljudima: one suradnike i zaposlene podupiru u njihovim ambicijama. 5.15 Dopunjavanje znanja Uspjeh ene mjere i cijene na drugaiji nain. Naravno, da ele profit, ali ujedno smatraju da je njihov najvii cilj postignut time to se zaposleni razvijaju i to su oekivanja kupca ispunjena. ene potroe vie novca za kolovanje svojih zaposlenih, jer vjeruju da e to omoguiti veu konkurentsku sposobnost tvrtke. enski stil voenja je izgraen na razvoju pojedinog zaposlenog. Marilyn Burns je osnovala tvrtka za kolovanje. Specijalizirali su se za dopunjavanje znanja na podruju matematike. Od prvog dana Marilyn potpomae intelektualni razvoj i popunjavanje znanja kod svojih 17 redovito zaposlenih i 65 ugovorno vezanih konzultanata. Financira njihove elje za novim znanjima na seminarima, jer smatra da oni koji ue druge trebaju i u svojoj radnoj okolini stalno dopunjavati znanja i da svojemu zvanju treba biti sasvim predan. 5.16 Osjetljivost za druge enski nain rukovoenja je prepoznatljiv. Analitiari smatraju, da je u malome poduzetnitvu kvaliteta radnih mjesta razmjerno niska, plae su obino nie, a i boniteta ima manje nego u velikim tvrtkama. enske studije pokazuju, da ene u osnovi nude jednake uvjete zapoljavanja. A ujedno nude vie mogunosti za naknadu trokova i sa fleksibilnijim radnim vremenom. Jo vie: poduzetnice radije nude udio kod profita. Poduzetnice su irokogrudnije prema radnicama na porodiljskom dopustu kao i kad je u pitanju porod. Uz to je radno mjesto, kojeg kreira poduzetnica, u usporedbi sa prosjekom u malome gospodarstvu obino mnogo sigurnije. To je nekakav paradoks injenici da enska tvrtke prema ekonomskim pokazateljima ne rastu takvim tempom kao tvrtke koja su osnovali mukarci. Zakljuujemo da to ide na raun njihove vee brige za zaposlene, kvalitetu i meusobne odnose, to na kraju krajeva donosi i neke trokove. Za sada nemamo mnogo podataka (osim amerikih), ali vjerojatno bi i u Hrvatskoj ili Hrvatskoj podaci da (enska) tvrtke zatvaraju manje radnih mjesta od prosjeka u maloj privredi, bili slini amerikim. 5.17 Pristup kreditu Kod uzimanja kredita ene su mnogo opreznije od mukaraca. One se zaduuju samo onoliko, koliko smatraju da e u odreenom roku biti u stanju i vratiti. Ba zbog tog odnosa prema riskiranju prilikom uzimanja kredita, kreditne svote za poetnice ili nepovratna dravna ulaganja (seed capital) mogu biti razmjerno niski, no ene e ipak i manjim udjelom kredita realizirati svoj poduzetniki pothvat. Ali to ne znai, da je to praksa. Moemo rei da, opet zbog poznatih jednakopravnih odnosa meu spolovima, u bivim socijalistikim dravama problem podcjenjivanja ena kod pregovora sa bankom za kredit, nije prisutan. Kad se govori o enskom poduzetnitvu, o djelatnosti gdje ena ima apsolutnu mogunost izbora, spomenimo prepreku u poslovnom svijetu koja eni - menaderu brani 95

doi do vrha kroz glass ceiling - fenomen staklenog stropa. Koji je ustvari koncept glass ceilinga? ene menaderi esto tee vrhu neke organizacije, iako zbog nekih (neobjanjivih) razloga ne mogu preko te zapreke. Ponekad mukarci u svojem svjetlu ne znaju za enske tenje, sposobnosti i njihove doprinose u uspjehu tvrtke. U cjelokupnom konceptu esto vlada strah mukaraca od enske konkurencije. 5.18 ene o ulozi spola u poslu Analize99 pokazuju, da ene veinom misle kako spol nije ba od velikog znaenja kod sklapanja poslova, odnosno tvrde, da zbog injenice da su ene, nisu dobile niti vie ni manje ugovora. Oko 27 posto njih misli da su imale probleme i prepreke ba zbog toga to su ene. Manji postotak ena (7%), izjavilo je da je biti ena u poslu i prednost. Nasuprot tom amerike poduzetnice su miljenja da su na putu u poslovnu samostalnost doivljavale mnogo prepreka, kako kod traenja kredita kod banaka, tako i kod kandidiranja za razliite javne i poduzetnike tendere za poslove, a takoer i kod ukljuivanja u razliite gospodarske asocijacije. Nepovjerenje u poslovno suraivanje sa enama i njihovu kompetentnost, bilo je unatrag deset godina u SAD-u jo jako prisutno. Kako bi se o tome opredijelile ene iz Lesota, Bangladea ili Tunisa? Moda je i to jedan od razloga da se u svim dravama pojavljuju ideje o organiziranju enskih poduzetnikih drutava i asocijacija. ene ele preko takve mree meusobno poslovati, razmjenjivati iskustva, i gdje je to smisleno i mogue, zajedniki nastupiti na stranim tritima. 5.19 Zakon o poduzetnicama Zanimljiva promjena odnosa prema poduzetnicama u SAD-u prihvaanjem posebnog zakona100, ime su bili prihvaeni i svi dravni programi za poduzetnice i marginalne skupine. U naelu, u poslu nije vaan spol, nego sposobnost osobe, njegovo ili njezino znanje, strunost, pozitivan odnos, jasna vizija, komunikativnost i sposobnost riskiranja. Takve karakteristike susreemo kod svih poslovnih ljudi, bez obzira na spol. A neke psihofizike razlike: enska osjetljivost na socijalne momente u poslu pogotovo u odnosima na radu, njena sposobnost realnog rasuivanja i praktinost, osnovni su uvjeti za sigurno funkcioniranje tvrtke. Sposobnost, razumijevanje druge osobe, ini ene boljim poslodavcem i kreatorom radnih mjesta. Razvijenije se ekonomije u sve veoj mjeri posveuju pitanjima razvoja enskog poduzetnitva zbog njegovog potenciranog uinka na nacionalno gospodarstvo. Pri tome treba prihvatiti injenice koje su u cijelom svijetu manje-vie iste: ena obavlja dva ili tri posla: posao majke, posao supruge i posao za koji se kolovala; pri emu redoslijed nije vaan. Hoe li obitelj biti naklonjena eni u njenim obiteljskim obvezama ili e biti podrka u njenoj karijeri, hoe li imati razumijevanje partnera? Odgovornost za obiteljske obveze ostale su vie ili manje na eninim leima. Zbog te odgovornosti, zbog uloge ene majke, ene supruge ili zbog toga to se ena ne eli, ne smije ili ne moe otresti te odgovornosti, veinom se odluuje na tei put do samostalnosti, trudi se usklaivati obiteljske obveze i profesionalne ambicije. To su pritisci koji utjeu na eninu psihu. Ako je ena i majka, pritisak je vei, ako je previe angairana na poslu, javlja se osjeaj grinje savjesti zbog zanemarivanja obitelji i djece. Isto takav osjeaj moe se javiti i ako je ena zanemarila posao zbog obiteljskih obveza. Mogli bismo rei da je djelovanje ene u njenoj karijeri cijelo vrijeme proeto duevnim stresom zbog preuzetih odgovornosti.
99

100

Turk, Petrin, Glas, Merka Women business ownership act 1988.

96

5.20 Saetak Nanizana iskustva i primjeri samo su djeli stvarnosti dananjega ekonomskog trenutka i stvarnosti enskog poloaja u pojedinim zemljama. Kau da treba ozbiljno raunati na ene poduzetnice kao na stvarateljice radnih mjesta i stvarateljice neke nove kulture gospodarstva s neto vie (enskog) principa. Poduzetnitvo vidim kao obeavajui put prema gospodarskoj neovisnosti, financijskoj stabilnosti i socijalnim poboljanjima. SAD nije jedina drava koja ima korist od gospodarskog rasta to je ostvaruju tvrtke koja vode ene. Futurist John Naisbitt rekao je da svako peto radno mjesto u menadmentu na podruju Hong Konga zauzima ena i da je pet od est novih tvrtke u Japanu osnovala ena. ene su bile zaslune za jednu etvrtinu svih novih tvrtke u Kini od 1978. godine. Poruka je jednostavna i govori nam da su energija, kreativnost i enska odlunost u kombinaciji s prilikom koju omoguuje sustav slobodnog trita, pobjedonosna kombinacija. Razliiti vidovi povezivanja i meunarodna suradnja ena Unutar tranzicijskih gospodarstava i demokracije poduzetnice su znaajna sila u porastu, iako je njihova puna uloga u poslovnim i javnim politikim arenama esto oteana nedovoljnim razumijevanjem, zakonskim preprekama i tradicionalnim spolnim ulogama. Uspjene enske poslovne asocijacije i organizacije pomau poduzetnicama pobijediti prepreke i ojaati prednost novih demokracija, kako bi omoguile ravnopravnu ulogu u poslovnom svijetu, drutvu i politici. Podruja od ivotne vanosti za ene na svim razinama njihove aktivnosti u poslovnom svijetu jesu: Zakonodavstvo koje je npr. u pripremi, posredno ili neposredno utjee na njene mogunosti: da li e zbog npr. ideje o produenom porodiljskom dopustu mlada djevojka ii studirati ili e bre bolje pronai mua i raati? to je s mirovinskom reformom, tko e se pobrinuti za tisue ena sada u zreloj ivotnoj dobi koje ostaju bez zaposlenja u dravama tranzicije. Javnost je postala svjesna svestranih koristi koje bi drutvo i gospodarstvo dobilo kad bi ene ostvarile svoj puni potencijal. Mogunost obrazovanja poduzetnica u razliitim obrazovnim sadrajima i oblicima prilagoenim njihovom radnom ritmu i potrebama glede drutvenih obveza, velik utjecaj na usavravanju znanja stranih jezika. Pomo pri uvaanju informacijske tehnologije u mala tvrtke s funkcionalnom uporabom, Interneta i drugih oblika komunikacije. Pomo pri traenju poslovnih prilika u inozemstvu preko razliitih baza podataka i informacijskih mrea. Pomo pri promociji u inozemstvu. Svi ti i mnogi drugi savjeti identini su onima koje elimo osigurati svim malim tvrtkama, bez obzira da li su ih osnovali mukarci ili ene. Predstavnice enske populacije s poduzetnikim iskustvom, rekle bih da prije svega ele naklonjenost i istinsko razumijevanje drutva za svoj dio (enskih briga). Na pragu dvadeset i prvog stoljea ponovno otkrivamo da su osnovne obiteljske vrijednosti uvijek vrlo vane. Nekad smo to zvali (enske brige), sad su mnoge od tih (enskih briga) postale (svjetske brige) u novom tisuljeu. Kako razrijeiti pitanje (balansiranja) izmeu domainske i poslovne karijere nije vie samo odgovornost pojedinke, ve drutva u cjelini, i to ne samo zbog ekonomskog blagostanja. Na kraju moda pet toaka, o kojima treba razmisliti onima, koji mogu odluivati, kad se donosi odluka o tome da li pomagati enskim tvrtkama i kako: Informirajte se o injenicama. 97

Ocijenite i priznajte sve ve uloene napore. Uite iz njih kako biste mogli savjesno djelovati. Poduprite ene u onome to ele raditi, nemojte ih prisiljavati, da rade ono, to ne ele. Nemojte se koncentrirati samo na ono to je novo - dajte potporu i onome to ve postoji.

Ljudi se raaju kao muko ili ensko i ue da budu djeaci i djevojice koji e odrasti i postati mukarci i ene. Ue ih koja su za njih prihvatljiva ponaanja i stavovi, uloge i aktivnost, kako se trebaju odnositi prema drugim ljudima. To naueno ponaanje je ono to ini rodni identitet i uvjetuje rodne uloge. Drutvo koristi razliite oblike pritisaka da bi se mukarci i ene ponaali u skladu sa svojim ulogama. Govorei o rodnom identitetu, neizostavno se namee pojam stereotipa. Stereotipi su pojednostavljene i vrlo esto iskrivljene mentalne slike. Javljaju se uz odreenu spolnu grupu i podrazumijevaju itav niz karakteristika bilo fizikih, bilo psihikih, koje tu grupu opisuju i odreuju. Tako, na primjer, priroda stereotipa vezanih za muki spol karakterizira pripadnike ovog spola kao agresivnije, bezosjeajnije, neovisnije, objektivnije, dominantnije i aktivnije od pripadnika drugog spola. ene su pasivnije, priljivije, njenije i osjeajnije. Socioloka istraivanja su pokazala da rodni stereotipi snano utjeu na interpretaciju mukog i enskog ponaanja. est je sluaj da se isto ponaanje kod mukaraca i ena tumai na potpuno razliite naine. Studije su openito pokazale da se, na primjer, dostignua jednog mukarca najee pripisuju njegovoj sposobnosti, dok se u sluaju ena pripisuju njezinom naporu ili srei. Na osnovi fizikih i psihikih karakteristika kao posljedica odreenog spola, kreiraju se tzv. drutvene uloge koje za sobom povlae i niz stereotipiziranih radnji i ponaanja. Stoga postoje podjele na enska i muka zanimanja, na enske i muke aktivnosti itd. Podjela rada izmeu spolova najbolje je objanjena rodom, ali budui da je reprodukcija bazirana na univerzalnoj biolokoj razlici izmeu ena i mukaraca, drutva to koriste kao osnovu za dodjeljivanje drugih zadataka. Ti zadaci su u odreenoj kulturi dodijeljena prema praktinosti i prioritetu u odreenoj kulturi i odreuju ensku i muku ulogu. Istraivanja razliitih kultura su pokazala da zadaci i podjela posla nisu toliko vezani uz spol osoba, i nisu toliko zajednike jednom spolu u razliitim kulturama, ve su kulturalno specifine. Rod se tako mijenja unutar kultura kroz vrijeme. Kultura nije statike prirode, ve se razvija. Kako drutva postaju sloenija, uloge koje preuzimaju mukarci i ene nisu vie odreene samo kulturom, ve i drutveno politikim i ekonomskim faktorima. Analiza roda ne bavi se samo ulogama i aktivnostima, ve i odnosima. U analizama se tako ne postavlja samo pitanje tko to radi, nego i tko donosi odluke, tko izvlai korist, tko koristi resurse, a tko ih kontrolira, te kako ostali imbenici, kao to su zakoni o nasljeivanju i posjedovanju, utjee na odnose. Mukarci i ene biraju razliita zanimanja i aktivnosti te imaju razliite mogunosti u ekonomskom svijetu. Naravno, ene su vie ukljuene u kune i odgojne, pomagake aktivnosti od mukaraca. Mnogi antropolozi smatraju da je veina drutava do neke mjere dominirana mukarcima. Muka dominacija se odnosi na uvjerenja i kulturalna znaenja koja daju viu vrijednost i presti maskulinosti u odnosu na femininost i koja vie vrednuju mukost od enstvenosti, mukarce od ena. To ne znai da pojedinano mukarci svjesno dre ene podreenima, niti da su ene nemone rtve koje nemaju naina da se suprotstave i nadvladaju mukarce. Tekoa je u tome to je muka dominacija usaena u jezik i nain razmiljanja. Muka se dominacija pojavljuje u svim slojevima kulture i u svakodnevnim interakcijama, prenosi se s generacije na generaciju kroz dijeljenje sistema simbola, ukljuujui jezik, religiju i medije.

98

U svim razvijenim zemljama se, s ciljem postizanja rodne ravnopravnosti, sve vea panja poklanja utvrivanju posljedica koje e bilo koja planirana akcija imati za mukarce i ene. Uzimaju se u obzir njihova razliita iskustva i postavljaju kao integralna dimenzija u osmiljavanju, praenju i vrednovanju politika i programa da bi mukarci i ene imali jednaku korist u svim politikim, ekonomskim i drutvenim sferama. Alarmantan je i sam nain razmiljanja ena u Hrvatskoj, koje i dalje prihvaaju patrijarhalni nain ivota to utjee na njihov drutveni razvoj i ekonomski razvoj. Nune promjene na podruju poticanja enskog poduzetnitva mogue je poticati jedino u uvjetima povezanosti programa razvoja enskog poduzetnitva s promjenama u irem drutvenom kontekstu. ensko poduzetnitvo mogue je poticati daleko uinkovitije kroz regionalnu dimenziju. U skladu s osnovnim principima regionalne politike u prvom redu principima supsidijarnosti, participacije i koordinacije mogue je sagledati potporu na lokalnoj i regionalnoj razini tj. na razini koja je najbolje upoznata s problemima, potrebama i svim specifinostima ena poduzetnica u danoj sredini. Nevladinom sektoru potrebno je dati sasvim novu i dinaminiju ulogu i odgovornosti, te naelnu, ali i financijsku potporu za daljnje senzibiliziranje, djelovanje i provedbu najkvalitetnijih ponuenih programa razvoja enskog poduzetnitva.. Ovo se u prvom redu odnosi na udruge ena poduzetnica, ali i druge enske udruge, te udruge koje promoviraju gospodarski razvoj, lokalni razvoj, razvoj poduzetnitva i sl. U skladu s inozemnim iskustvima, kroz ovakve udruge mogue je na daleko efektivniji i efikasniji nain animirati i povezivati ene poduzetnice, te provoditi programe osposobljavanja, razvijati savjetodavne i druge programe - uz financijsku potporu domaih, ali u velikoj mjeri i stranih vladinih i nevladinih institucija. Cijeli raspon programa i provedbu mjera mogue je prebaciti sa razine Ministarstva na udruge. Meutim, vei dio udruga potrebno je prvo osposobiti za ove nove nadlenosti. Takoer, nije nuno poticati nicanje niza novih udruga ena poduzetnica. Potrebno je u prvom redu profiliranje postojeih, te njihovo osposobljavanje za provedbu specifinih programa potpore. Tek u uvjetima nadopunjavanja, komplementarnosti i koordinacije s promjenama koje je nuno poduzeti na podruju socijalne politike, kolstva, zapoljavanja, pravosua i dr. bit e mogue inicirati i provoditi proces efikasne i uspjene rodne politike koja e se reflektirati na porastu i uspjenosti sektora enskog poduzetnitva, te njegovom doprinosu gospodarskom razvoju zemlje.

SEOSKO PODUZETNITVO

Razvoj sela vie je nego ikada vezan za poduzetnitvo. Ustanove i pojedinci koji promiu razvoj sela poduzetnitvo smatraju imbenikom stratekog razvoja, koji bi mogao ubrzati razvojni proces sela. Osim toga, ini se da su ustanove i pojedinci suglasni oko toga da je promicanje tvrtke na selu hitno potrebno: agencije za razvoj smatraju seosko poduzetnitvo golemim potencijalom zapoljavanja; politiari ga vide kao kljunu strategiju za spreavanje nemira na selu; seljaci ga vide kao instrument za poboljanje prihoda od gospodarstva; a ene ga vide kao mogunost zaposlenja blizu kue, to omoguuje samostalnost, neovisnost i umanjuje potrebu za socijalnom pomoi. Meutim, svim ovim grupama poduzetnitvo je pokreta za poboljanje kvalitete ivljenja pojedincima, obiteljima i zajednici, kao i za odravanje zdravog gospodarstva i okruenja. Orijentacija poduzetnitva prema razvoju sela prihvaa poduzetnitvo kao sredinju snagu gospodarskog rasta i razvoja, bez koje bi ostali imbenici razvoja bili beskorisni i uzaludni. Meutim, prihvaanje poduzetnitva kao sredinje razvojne snage samo po sebi nee dovesti do razvoja sela i napretka seoskih tvrtke. Ono to je uz to potrebno jest okruenje koje bi omoguilo poduzetnitvo u seoskim podrujima. Postojanje takvog okruenja uvelike 99

ovisi o politici koja promie seosko poduzetnitvo. S druge strane, djelotvornost takve politike ovisi o koncepcijskom okviru o poduzetnitvu, tj. to ono jest i otkuda ono dolazi. 6.1 Izvori seoskog poduzetnitva

Mnogi primjeri uspjenog seoskog poduzetnitva mogu se ve nai u literaturi. Unoenje raznolikosti nepoljoprivrednim koritenjem raspoloivih resursa kao to je ugostiteljstvo za turiste, kovaki obrt, tesarstvo, predenje, itd. kao i raznolikost u djelatnosti drukijoj od onih koje su iskljuivo vezane za koritenje u poljoprivredi, na primjer, koritenje ostalih resursa, osim zemlje, kao to su vode, ume, zgrade, postojee kvalifikacije i lokalnih obiljeja, spadaju u seosko poduzetnitvo. Poduzetnike kombinacije ovih resursa jesu, na primjer: turizam, sportski i rekreacijski objekti, struno i tehniko usavravanje, maloprodaja i prodaja na veliko, industrijske aplikacije (strojarstvo, zanatstvo), pruanje usluga (konzalting), dodana vrijednost (mesni i mlijeni proizvodi, proizvodi od drva itd.) i mogunost rada izvan poljoprivrednog posjeda. Isto tako se poduzetnikim smatra i novi nain koritenja zemljita, to omoguuje smanjenje intenziteta poljoprivredne proizvodnje, na primjer, organska proizvodnja. Dinamini seoski poduzetnici takoer se mogu pronai. Oni proiruju svoje djelatnosti i trita, i nalaze nova trita za svoje proizvode i usluge izvan lokalnih granica. Primjeri pokazuju poduzetnike inicijative, pojedince i lokalne zajednice iz Velike Britanije. Imena poduzetnika koja su odabrana kao primjer nisu poznata, ali nisu zato manje vana. Oni su vrlo dobro poznati u sredinama kojima pripadaju, a njihove inicijative lanovi tih zajednica visoko cijene. Jedan od njih je Graham-Probin,101 vlasnik farme veliine 110 jutara u Malpasu, Cheshire, Engleska. Pretvorivi dvoetanu zgradu u etiri radionice, stvorio je mogunost zaposlenja u svojoj zajednici. Drugi je John Anderson iz Kirkwhelpingtona, koji je stvorio mogunost zaposlenja u lokalnom podruju tako to je tradicionalne staje pretvorio u poslovne prostorije i iznajmio ih kovau koji potkiva konje i obavlja manje mehaniarske poslove za seljake.102 Jo jedan primjer jest obitelj McNamara iz Canaston Bridgea. Njihov je posjed, na temelju dravne kvote, odgovarao za stoarstvo, jer je njihovo zemljite bilo predvieno za nepoljoprivredno koritenje. Obitelj je 80 jutara zemlje pretvorila u kompleks za odmor i rekreaciju. Nakon tri godine ulaganja u iznosu od 800.000 funti sterlinga, prostori za odmor i rekreaciju otvorili su se 1987. godine, i mogli su se pohvaliti nizom atrakcija koje nisu imale nikakve veze s poljoprivredom. kao to su: bob utrke, minijaturna eljeznica, golf igralita, prirodopisni centar, go-kart staze, tereni za maevanje, restoran i razne trgovine.103 Ovaj poduhvat primjer je otvorenog poduzetnitva i nije toliko tipian primjer diversifikacije na farmi. To je primjer o tome kako su vienje i koritenje prilike vitalni sastojci poduzetnikog uspjeha. Slijede primjeri koji se odnose na drutveno poduzetnitvo, kad su ljudi promijenili stanje stvari djelujui u interesu svojih zajednica i imajui istu ulogu kao i poduzetnik pojedinac. East Cleveland Training and Enterprise Group iz Loftusa, Small Industries Groups u Somersetu i Antur Teifi iz Zapadnog Walesa istinski su primjeri drutvenog poduzetnitva. East Cleveland Training and Enterprise Group zapoela je kao grupa od etvoro ljudi u Loftusu koji su bili ljuti i frustrirani jer slubeni organi nisu poduzimali nikakve korake da rijee nezaposlenost u tom kraju.104 Grupa je razvila irok program djelatnosti, kao to je izobrazba zaposlenih, izobrazba mladih, iniciranje uspostave centra za izobrazbu i poduhvate, poboljanje okoline i vlasnike akvizicije na korist zajednici. Small Industries Group Somerset, Zapadni Somerset, zapoela je s ciljem pomoi
101 102

Johnstone i dr., 1990., str.9 Johnstone i dr., 1990., str. 9-10 103 Johnstone i dr., 1990.,str.18 104 Johnstone i dt., 1990., str.107

100

stvaranje lokalnih radnih mjesta. Grupa utemeljitelj sastojala se od mljekara, pomonika upravitelja pote, slubenika osiguranja, uitelja, omladinskog aktiviste i direktora centra za sportski studij.105 Kroz deset godina grupa je jako unaprijedila razvoj zajednice i pridonijela promjeni ponaanja seljaka kao i lokalne zajednice, u davanju prednosti samozapoljavanju i proirenju poslovanja. Antur Teifi, iz Teifi Vallex, poduzetnika agencija, zapoeo je jedinice, uspostaviti nova stalna zaposlenja i inicirati takve djelatnosti koje e sprijeiti gospodarsko i kulturno propadanje toga podruja. Grupa je vie nego postigla ove ciljeve. Meu sluajevima koji su ovdje prikazani, nema nijednog enskog imena. Preesto se njihova imena ne spominju izriito, iako postoje dokazi da ima mnogo djelatnosti u seoskim krajevima koje obavljaju ene poduzetnice, kao to su: trgovina, prerada hrane, runi rad, proizvodnja osnovnih konzumnih artikala, ugostiteljstvo, voenje turistikih tvrtke, i usluga u aranmanu (noenje s dorukom). U usporedbi s mukim poduzetnicima, ene poduzetnice u seoskim podrujima jo uvijek su ograniene na ono to se tradicionalno smatralo enskim poslovima. Osim toga, raspon njihovog poduzetnitva manji je u usporedbi s mukim poduzetnicima. Iako danas poljopriveda jo uvijek osigurava dohodak seoskim zajednicama, razvoj sela sve se vie povezuje s razvojem poduzetnitva. Budui da su nacionalna gospodarstva sve vie globalizirana, a konkurencija se poveava nepredvidivom brzinom, utjeui ne samo na industriju nego i na svaku gospodarsku djelatnost ukljuujui i poljoprivredu, ne iznenauje da seosko poduzetnitvo dobiva na vanosti kao snaga gospodarske promjene do koje mora doi ako mnoge od seoskih zajednica ele preivjeti. Meutim, da bi poduzetnitvo cvalo, potrebno je okruenje koje ga omoguuje. 6.2 Osnove seoskog poduzetnitva

U ruralnom su okruenju gospodarski ciljevi jednog poduzetnika i drutveni ciljevi razvoja sela jae povezani nego u gradskim podrujima. Poduzetnitvo na selu temelji se na uoj zajednici, karakteriziraju ga jako proirene obiteljske veze i relativno jak utjecaj na seosku zajednicu. Na taj nain se stvara izuzetno pogodna klima za razvoj svih oblika obiteljskog poduzetnitva. Seosko obiteljsko poduzetnitvo ukljuuje u poslovanje sve lanove obitelji, odluivanje i management su rezultat timskog rada, a poslovni rezultat ovisi o kvalitetnoj interakciji tvrtke i poduzetnike obitelji. U seosko poduzetnitvo spada: unoenje svih raznolikosti nepoljoprivrednim koritenjem raspoloivih resursa kao to su ugostiteljstvo, stari zanati, djelatnosti drugaije od onih iskljuivo vezanih za koritenje u poljoprivredi koritenje ostalih resursa osim zemlje: vode, ume, zgrade, postojee kvalifikacije i lokalna obiljeja novi nain koritenja zemljita koji omoguuje smanjenje intenziteta poljoprivredne proizvodnje. Poduzetnike kombinacije navedenih resursa su: turizam, sportski i rekreacijski objekti, struno i tehniko usavravanje, maloprodaja i prodaja na veliko, industrijske aplikacije (strojarstvo, zanatstvo), pruanje usluga (konzalting), dodana vrijednost (mesni i mlijeni proizvodi) i mogunost rada izvan poljoprivrednog posjeda. Seoski poduzetnik je osoba spremna ostati u seoskom okruenju i pridonijeti stvaranju lokalnih dobara. Dinamiki seoski poduzetnici proiruju svoje djelatnosti i trita, te nalaze nova trita za svoje proizvode i usluge izvan lokalnih granica.

105

Johnstone i dr., 1990., str.109

101

6.3

Seosko obiteljsko turistiko gospodarstvo

U cilju razvoja kvalitetne turistike ponude, primjenom odreenih oblika poduzetnitva, mogu se uspjeno razvijati razliiti segmenti ponude. Program obiteljskog poduzetnitva na seoskom turistikom gospodarstvu pokazuje da poduzetnitvo na selu moe biti profitabilno uz minimalna ulaganja i da restrukturirana ponuda moe znatno ublaiti negativne pojave u turizmu Dalmacije i hrvatskog turizma u cjelini. 6.4 Ruralni turizam, agroturizam i seoski turizam

Ruralni prostori su svi prostori izvan okvira gradova i gradskih aglomeracija u kojima poljoprivredno zemljite i poljoprivredna djelatnost jo uvijek odreuju ukupnost pejzaa i nain ivota domicilnog stanovnitva. Ruralni turizam zadire u dva gospodarska sektora, turizam i poljoprivredu, koji zajedno oblikuju specifinu turistiku ponudu. Ta ponuda se moe ostvariti u okviru seoskog gospodarstva ili u seoskoj sredini, odakle proizlaze razlike u poimanju agroturizma od seoskog turizma. Jedna od moguih podjela ruralnog turizma je na agroturizam i seoski turizam: 106 agroturizam - turizam na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima Ferien auf dem Bauernhof (Njemaka, Austrija) Vacances a la ferme (Francuska) Farmhouse holiday (Engleska) Ovaj oblik ruralnog turizma podrazumijeva boravak turista na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, u obiteljskim kuama ili drugim objektima smjetaja (kamp, pansion, hotel) uz koritenje usluge prehrane, pia, zabave, rekreacije i sl. Seoski turizam turizam u ruralnim sredinama Ferien auf dem Land (Njemaka, Austrija) Vacances en campagne (Francuska) Holiday in the country (Engleska). Seoski turizam je boravak turista u seoskim sredinama ili ambijentima, sa smjetajem turista u kampovima, hotelima, pansionima. U literaturi se za seoski turizam koristi naziv ruralni ili zeleni turizam kako bi se oznaio svaki boravak turista u ruralnoj sredini bez obzira na vrstu smjetaja i duinu njegova boravka. Prema duini boravka sve oblike ruralnog turizma dijelimo na: izletniki ili prolazni turizam - boravak radi razgledavanja i zabave bez noenja boravini turizam - dui boravak s noenjem. 6.5 Turistike potrebe u seoskom turizmu

Ruralna podruja postaju sve izrazitiji prostor odmora zbog svojih posebnih obiljeja po kojima se znatno razlikuju od svakodnevne ivotne sredine suvremenog turista. Ruralni turizam je aktivnost, pokret kojim ovjeka urbane sredine vraamo prirodi. Prirodni faktori
106

Rui, P.: Ruralni oblici turizma u Istri, Hotelska kua98, Hotelijerski fakultet Opatija, Opatija, 1998., str. 287-296.

102

ostaju glavni preduvjet turistikih migracija, ali sve vie dolazi do izraaja kreativnost u stvaranju novih sadraja. Da bi optimalno zadovoljili turistiku potranju, programe i sadraje treba prilagoditi novim, zahtijevanim potrebama turista. Seoski turizam se javlja kao odgovor na zahtjeve suvremenog turistikog potroaa i razvija novi sustav vrijednosti za turista temeljen na: ekolokoj orijentaciji doivljaju atmosfere i identiteta mjesta odnosu cijene i kvalitete mogunosti rekreacijske aktivnosti. Razvoj je stimuliran iskonskom, avanturistikom potrebom turista da boravi u seoskom ambijentu, da doivi duboki kontrast ivota velegrada i male tradicionalne sredine. Motivi suvremenog turista su drugaiji i sloeniji, on postaje aktivnim sudionikom svog odmora, eli vie avanture, vie se brine o zdravlju, obrazovanju, ekologiji, eli se sa odmora vratiti odmoren i duhovno obogaen. Za veinu, osobito za djecu, seoski ambijent jo uvijek predstavlja nepoznanicu. Privlanosti ruralnih sredina lee u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, u posebnim prirodnim ambijentima, tradiciji kraja, kulturnim i povijesnim sadrajima, enogastronomskoj ponudi. Putem malih obiteljskih gospodarstava zadovoljava se potreba suvremenog turista za odmorom ruralnom ambijentu i potreba poduzetnika da realizira poduzetniku ideju. 6.6 Seoski turizam u hrvatskoj

Gospodarskim razvojem, industrijalizacijom i urbanizacijom postepeno je dolo do slabljenja infrastrukture ruralnog podruja: dolazi do gubitka stanovnitva, slabija je podjela rada i gospodarska orijentiranost podruja. U novije vrijeme ova su podruja sve vie izloena djelovanju rekreacije i turizma kao odraz koritenja slobodnog vremena - nove temeljne funkcije opstojanja ljudskog drutva. imbenici koji pogoduju razvoju turizma openito, a time i seoskog su: prirodni ili atraktivni prometni ili komunikativni prihvatni ili receptivni. Osnovni razlozi privlanosti ruralnih sredina lee upravo u posljedicama djelovanja gospodarskog razvoja i urbanizacije na ova podruja, manjoj gustoi naseljenosti, poljoprivrednoj djelatnosti, nezagaenosti okolia i istom zraku. U Europi i razvijenom svijetu ve je gotovo dvadeset godina prisutna tendencija zamjene i redizajniranja masovnog turizma novim selektivnim oblicima. Masovni turizam je karakterizirao jedno glavno putovanje tijekom godine i pasivan odmor, za razliku od novih zahtjeva za alternativnim oblicima koji sadre vie putovanja tijekom godine i u kojima turist postaje glavnim sudionikom i kreatorom vlastitog odmora. Seoski turizam Europe je u ekspanziji, u njemu prednjae Austrija, vicarska, Italija, panjolska, Slovenija. Prema raspoloivim podacima, Austrija raspolae s najveim brojem kreveta, preko 300.000, a susjedna Slovenija ima ve 2.000 registriranih kreveta na seoskim gospodarstvima.107 Zbog nedovoljne valorizacije Hrvatske kao turistike destinacije, ona jo uvijek predstavlja relativnu novost na europskom turistikom tritu. U odnosu na konkurentske zemlje, seoski turizam je ovdje u svom zaetku.
107

www.hgk.hr. 09.09.2003.

103

Prvi poeci zabiljeeni su poetkom ezdesetih godina, kada se na seoskim gospodarstvima jadranskog prostora poinju nuditi razne ugostiteljsko-turistike usluge. Tijekom sedamdesetih javlja se neto smiljeniji i drugaiji koncept razvoja seoskog turizma, ukljuivanjem seoskih gospodarstava u turistiku ponudu u Konavlima, Gorskom Kotaru, Istri i Zagorju, meutim simbolino i nedovoljno obzirom na veliinu, ekoloku ouvanost i atraktivnost ukupnog ruralnog prostora. Daljnji razvoj je ogranien na nekoliko turistiki najrazvijenijih upanija, Istarsku, Primorsko-goransku, te na izdvojene projekte (Eko selo umberak, Stara hia iga-europsko selo roda). Uzrok lei u naglaavanju jadranskog turizma, ogranienosti na domae trite i dugogodinjem potpunom socijalnom i ekonomskom zaputanju seljaka, te pretjeranoj usitnjenosti seoskog posjeda. Zbog svojih raznovrsnih specifinosti ruralni prostor Hrvatske predstavlja originalnu vrijednost u ukupnoj turistikoj ponudi. Naglaavanjem narodnog i domaeg autohtonog sadraja, kulturnog nasljea i prirodnih ljepota distancirao bi se vlastiti prepoznatljivi proizvod od uobiajene ponude. Repozicioniranjem hrvatskog turizma na temelju projekta Hrvatske gospodarske komore, 'Turizam na seoskim gospodarstvima', razvija se svijest o vanosti Hrvatske kao jedinstvenoj turistikoj destinaciji. Prema oblikovnim znaajkama sela, pripadajuoj ruralnoj arhitekturi i ostalim znaajkama, u Hrvatskoj su utvrene slijedee prostorne cjeline: Slavonija, Baranja, Srijem Hrvatsko zagorje, Prigorje i Podravina Posavina, Pokuplje, Moslavina Gorski Kotar i umberak Lika i Kordun Istra i Hrvatsko primorje Dalmacija Najzastupljenije upanije po broju gospodarstava su Istarska i Dubrovakoneretvanska upanija. Broj seoskih gospodarstava koja sudjeluju u turizmu u ibenskokninskoj, Splitsko-dalmatinskoj upaniji s Hvarom i Zadarskoj, u odnosu na broj ostvarenih slinih projekata u Hrvatskoj, govori o nedovoljnoj valorizaciji seoskog turizma srednje i sjeverne Dalmacije. Posebni poticaji su potrebni Liko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Vukovarsko-srijemskoj upaniji.
Tablica 11. Broj turistikih seoskih gospodarstava u RH prema upanijama108 Zagrebaka Sisako moslovaka Zadarska Meimurska Krapinsko zagorska Splitsko dalmatinska + Hvar Varadinska Vukovarsko srijemska ibensko kninska Virovitiko podravska Koprivniko krievaka Istarska Dubrovako neretvanska Osjeko baranjska Brodsko posavska
108

13 4 15 2 8 2+1 6 1 6 3 6 73 83 1 1

Izvor: HGK; www.hgk.hr/komora, 09.09.2003.

104

Podaci o broju registriranih seoskih turistikih gospodarstava pri HGK, upuuju na injenicu intenzivnijeg usmjeravanja poslovanja na seoski turizam. 1988. godine bilo je 29 registriranih turistikih seoskih gospodarstava, da bi se ve slijedee godine broj se popeo na 88. Krajem 2002. zabiljeeno je ak 269 registriranih gospodarstva. Nadograivanjem postojeih sadraja selektivnom ponudom i prestrukturiranjem smjetajnih kapaciteta do punog bi izraaja doli receptivni i atraktivni faktori ponude hrvatskog turizma. Uz optimalnu valorizaciju prirodne osnovice i povoljnog geoprometnog poloaja, Hrvatska ima sve prirodne predispozicije da postane jedna od najprivlanijih turistiki receptivnih zemalja.
BR.DOMAINSTAVA 300 250 200 150 100 50 0 1998 1999 2000 GODINA 2001 2002

Slika 9. Broj registriranih seoskih turistikih gospodarstava u RH (1998. 2002.) 109

6.7

Razvojni pravci

Osnova modernog turizma je bogata, raznolika i diferencirana ponuda selektivnih oblika turizma (nautiki, kongresni, zdravstveni, planinski, seoski) koja se pribliava zahtjevima gostiju i zadovoljava sve probirljivije i sloenije turistike potrebe. Ideja vodilja u razvijanju ponude seoskog turizma je zatita resursne osnovice i poticanje razvoja hrvatskog gospodarstva u suglasju sa okoliem. Turistika ponuda na ruralnom prostoru moe se izraziti kroz razliite oblike turizma: turizam na seoskim gospodarstvima zaviajni turizam rezidencijalni turizam portsko-rekreacijski turizam zdravstveni turizam edukacijski turizam tranzitni turizam kamping turizam kontinentalni turizam nautiki turizam kulturni turizam vjerski turizam lovni turizam ribolovni turizam vinski turizam gastronomski turizam prirodi blizak turizam eko turizam
109

Izvor, HGK.

105

mjeovite vrste.

Repozicioniranjem hrvatskog turistikog prostora potie se razvoj novih turistikih destinacija, pri emu strateke toke ine seoska gospodarstva koja svoju egzistenciju temelje na poljoprivredi, a viak svojih prihoda plasiraju kao novu ponudu - dopunsku zaradu od turizma na vlastitom obiteljskom gospodarstvu. U tom je smislu proizvod seosko obiteljsko turistiko gospodarstvo novi oblik hrvatske turistike ponude koji e obogatiti hrvatsko turistiko trite. Intenzifikacijom njegovog razvoja revitaliziralo bi se postojee graditeljsko nasljee i dao snaan identitet turistikom proizvodu. Na Hrvatskim ruralnim prostorima jo uvijek nije dovoljno saivjela svijest o koristima turizma, stoga je potrebno educirati stanovnitvo kako bi se pribliila turistika kultura u ruralne prostore. Koncept 'Turizam na seoskim gospodarstvima' temelji se na promiljanjima o ureenju, osmiljavanju i koritenju ruralnog prostora u kontekstu turistike ponude. Neophodne aktivnosti za poticanje razvoja seoskog turizma su: promovirati ideju seoskog turizma animirati ruralno stanovnitvo utvrditi turistike atraktivne ruralne prostore osigurati potreban status i kriterije za obavljanje turistike djelatnosti osigurati povoljna kreditna sredstva, poreske i druge olakice. Projektima kreditnih poticaja u organizaciji Ministarstva turizma i Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetnitva izravno utjee na rast turistikog prometa u seoskom turizmu. Prema iskustvima razvijenih zemalja i tendencijama na tritu, ponuda seoskog turizma grupirana je u slijedee sadraje: smjetaj na seoskim gospodarstvima s programom boravka i aktivnostima smjetaj na selu bez programa i ukljuivanja u druge aktivnosti posluivanje jela i pia na imanju uz razne manifestacije prodaja vlastitih poljodjelskih proizvoda posjet kulturno-povijesnim znamenitostima i razne izletnike aktivnosti.110 Strateku toku razvoja seoskog turizma u Hrvatskoj ini ukupan broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja posjeduju poljoprivredne povrine i smjetajne kapacitete od kojih je najvei broj rascjepkan. Gospodarstva veliine od 5-10 ha mogu se u smatrati potencijalnim nosiocima razvoja. Smjetajni resursi postoje u okviru vika stambenog prostora u naputenim selima, kuama i gospodarstvima. Perspektiva seoskog turizma lei u dugoronoj procjeni da bi se s okrupnjavanjem seoskih gospodarstava u ekonomske i sociokulturne jedinice dobio dovoljan broj gospodarstava koja raspolau vikom stambenog prostora, u koje se moe smjestiti 2-4 kreveta za potrebe seoskog turizma. Minimalnim ulaganjima u njihovu adaptaciju i preureenje, Hrvatska bi mogla ponuditi oko 150.000 postelja na 15.000 seoskih gospodarstava, odnosno ak oko 20.000 postelja na podruju Dalmatinskog zalea. Obiteljska gospodarstva uz ekstenzivnu proizvodnju, koja ima za oznaku neznatan utroak rada i sredstava proizvodnje na jedinicu povrine, proizvode viak poljoprivrednih proizvoda ime bi se mogle podmiriti potrebe za otprilike 30.000 turista uz boravak od 100 dana. Uz povoljnija kreditna sredstva i druge mjere poticaja mogue je u kratkom razdoblju, od 5-10 godina, prenamijeniti postojee kapacitete.111
110

Bokovi,D.:Mogunosti razvoja selektivnih oblika tur.u Istri, Hotelska kua98, HF Opatija, 1998. str. 77Prema Vermezovi, M.: Vanost seoskog turizma, Novi list Rijeka, Rijeka, 1997.

90.
111

106

Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, zabiljeen je rast turistikog prometa u Hrvatskoj u 2003. godini. Broj ukupno ostvarenih noenja porastao je za 8 % u odnosu na 2002. godinu, a u Dalmaciji za ak 10 %. Podatak o broju ostvarenih noenja, od oko 2.5 milijuna samo na podruju ibensko-kninske upanije, govori da je ostvareno dvostruko vie noenja od planiranog broja. Domaih gostiju bilo je 18% vie nego lani, a stranih 11%. Dio turistike potronje usmjeren je na seoska turistika gospodarstva u vidu izleta ili boravka s noenjem. Rastu turistikog prometa seoskog turizma pogoduje: blizina i atraktivnost destinacije za europskog gosta izgradnja suvremenih prometnica svijest o znaaju turistikog prometa porast turistikog prometa unutar segmenta seoskog turizma poduzetnika klima u Hrvatskoj porast broja registriranih seoskih turistikih gospodarstava. 6.8 Ekonomski znaaj

Ruralni turizam animira ruralne ambijente, obnavlja i pokree niz gospodarskih i negospodarskih aktivnosti: doprinosi oivljavanju poljoprivredne proizvodnje na malim povrinama, ukljuuje cjelokupnu ruralnu sredinu s ukupnim ambijentom seoskog ivota, ambijentom stanovanja, arhitekture, vegetacije i faune, tradicionalne kulture, nonje i sl. pri emu se dokazuje multiplikativni uinak turizma na sredinu u kojoj djeluje. Razvoj turizma ruralnih podruja ima dugorone gospodarske i ekoloke posljedice. Openito se smatra da je turizam pozitivan inilac gospodarskog razvoja nekog kraja i da ima najvee mogunosti razvoja u dijelovima ruralnog podruja najmanje pogodnima za razvoj poljoprivrede. Stvarajui nova radna mjesta i dohodak, turizam moe smanjiti disparitete u stupnju gospodarskog razvoja pojedinih dijelova ruralnih podruja. Seoski turizam, postavljen na kvalitativnim osnovama, omoguava komplementaran razvoj i oivljavanje mnogobrojnih gospodarskih aktivnosti kroz sve oblike poduzetnitva: oivljavanje poljoprivredne proizvodnje i obnovu stonog fonda, razvoj malog gospodarstva, obrta i tradicionalnih zanata. Implementacijom novih sadraja i podizanjem kvalitete vlastite ponude, privlae se turisti i poveava turistika potronja. Seoski turizam najneposrednije utjee na razvoj lokalne poljoprivrede: izravno - prodajom ili iznajmljivanjem poljoprivrednog zemljita za izgradnju turistike infrastrukture, turistikih objekata, iznajmljivanjem ili prodajom soba, apartmana, kua indirektno - poveanom prodajom turistima poljoprivrednih i ostalih proizvoda iz kune radinosti, najam konja, ribnjaka i sl. Znaajna korist je direktni utjecaj na ouvanje okolia i zatita prostora, te zatita od propadanja seoskih naselja i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Istovremeno se podupire investiranje u poboljanje poljoprivredne proizvodnje i poboljanje stanovanja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Seoski turizam dopunjava osnovnu djelatnost seoskih obiteljskih gospodarstava koja poveanom ekonomskom aktivnou posluju bolje i uspjenije. Trokovi po jedinici kapaciteta u seoskom turizmu su znatno nii nego u ostalim granama turizma. Obzirom na koritenje postojeih prirodnih i materijalnih resursa, trokovi za turistike leajeve na seoskom gospodarstvu su manji od gradnje klasinih ugostiteljskih kapaciteta. Raunajui na specifinu uslugu, prihodi su relativno i apsolutno vii. Preintenzivnim ili neracionalnim koritenjem ruralnog podruja u svrhu odmora, njegova posebna svojstva mogu izgubiti dio atraktivnosti to moe dovesti do opadanja vanosti ve razvijenog turizma. Primaran cilj poslovanja u seoskom turizmu nije ostvarenje

107

maksimalnog kratkoronog profita pod bilo koju cijenu, nego dugorono ostvarenje to vee dobiti uz optimalno zadovoljenje turistikih potreba i poveanje kvalitete ivota turista.112 6.9 Seosko obiteljsko turistiko gospodarstvo

Seosko poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo koje prua turistiki proizvod ili uslugu stjee status seoskog obiteljskog turistikog gospodarstva. Seosko obiteljsko turistiko gospodarstvo je manja gospodarska cjelina smjetena u turistiki atraktivnom kraju, koja daje izvoran proizvod ili uslugu gospodarstvu u iji su rad ukljueni svi lanovi obitelji. Turizam na obiteljskom gospodarstvu dopunska je djelatnost vlasnika gospodarstva i njegove obitelji. Osnovne poslovne aktivnosti seoskog obiteljskog turistikog gospodarstva su pruanje usluga smjetaja i prehrane na seoskom gospodarstvu i oplemenjivanje gospodarstva novim sadrajima. Svako dobro organizirano seosko turistiko gospodarstvo moe razvijati posebne oblike turistike ponude, meu kojima su najee: smjetaj gostiju na vlastitom gospodarstvu ponuda vlastitih proizvoda ponuda jela iz vlastite kuhinje ponuda pia iz vlastitog podruma degustiranje i kuanje vina i rakije organizacija izleta u okolicu pruanje usluga prema najavi za najvie 50 osoba ili grupu kampiranje na posjedu i sl. Seosko gospodarstvo mora imati znaajke poljoprivrednog gospodarstva, odnosno odgovarajuu veliinu i strukturu poljoprivrednog zemljita, broj i veliinu gospodarskih zgrada i ureaja, potrebnu veliinu i organizaciju seoskog dvorita, vrstu i broj stoke to zajedno s lanovima obitelji ine gospodarsku poljoprivrednu cjelinu. Izgled kue, stambenog i smjetajnog objekta, treba imati znaajke ruralne arhitekture kraja u kojem se gospodarstvo nalazi. 6.10 Seoski turizam Selektivni turizam je turizam svojstven tenjama suvremenog turiste, njegovim interesima, afinitetima i stremljenjima. Ovim pojmom oznaavamo novu kvalitetu suvremenog i budueg turizma koji se zasniva na: promiljenoj selekciji programa odgovornom ponaanju svih subjekata ekonomskom i ekolokom principu uravnoteenja razvoja. 113 Diferenciranjem i oplemenjivanjem turizma mogu se zadovoljiti najsloenije potrebe razliitih turistikih segmenta. Slijedom navedenog, podruja postaju turistika jer ih turisti posjeuju zbog njihovih prirodnih ljepota, povijesnih uspomena, muzeja, spomenika, klime, tradicionalne kuhinje, folklornih obiaja, industrije i ostalih privlanih elemenata koji se obino sjedinjuju, premda je esto dovoljan samo jedan. Putovanje i boravak na tim

112

Aimovi, M., Stipanovi, C.: Afirmacija selektivne ponude hrvatskog turizma, Hotelska kua98, HF Opatija, str. 31-40. 113 Izvor: Jadrei,V.: Prilog novoj strategiji i imageu Hrvatskog turizma; Turizam - znanstveno struni asopis, br. 7-8, str. 99, Zagreb, 1992.

108

podrujima je openito olakan, a lokalne organizacije pruaju korisne informacije.114 Da bi sadraji u turizmu mogli poslovati na principu profita, potrebno je potencijalna turistika podruja optimalno materijalno, programski i organizacijski prilagoditi potrebama turista korisnika. Da je poduzetnitvo je izuzetno pogodan nain za razvijanje razliitih djelatnosti unutar segmenta turizma dokazano je razliitim istraivakim spoznajama i praktinim primjerima. Jedan od njih je i poduzetnitvo ruralnih sredina ili seosko poduzetnitvo. 6.11 Procjena atraktivnosti Vlasnici seoskih gospodarstava, koji se ele baviti turizmom i pruati turistike usluge na svom obiteljskom gospodarstvu, trebaju procijeniti jesu li njihova gospodarstva za to pogodna. Osim turistike atraktivnosti, kao neizraenog imbenika u razvoju seoskog turizma, neki autori navode provjeru turistike podobnosti seoskog gospodarstva. Provjeru turistike podobnosti i atraktivnosti seoskog gospodarstva prihvatila je Hrvatska gospodarska komora i izdala u posebnoj brouri Turizam na seoskim obiteljskim gospodarstvima. Analizom elemenata atraktivnosti obavlja se gruba procjena buduih tokova poslovanja koja slui vlasniku obiteljskog gospodarstva pri opredjeljenju za ili protiv ulaganja u takav oblik djelatnosti. Navedeni uvjeti dani su kao smjernice u promiljanju strategije i razvitka buduega gospodarstva koje tei pruanju turistikih usluga. Osnovni kriteriji procjene seoskog gospodarstva:115 procjena atraktivnosti kraja ili okruenja klima nezagaen zrak i voda odsutnost buke i vibracije odsutnost potencijalnih opasnosti od eksplozija, poplava, radijacije ouvana priroda ouvano graditeljsko nasljee ouvane socio-kulturne znaajke, kulturne i povijesne tradicije kraja slikovit krajolik mogunost slobodnog kretanja po okolici uvjeti za rekreaciju, razonodu i posjete znamenitostima ugostiteljski objekti infrastruktura dobra cestovna povezanost telefonska povezanost udaljenost gospodarstva do prve ambulante i pote manja od 15 km udaljenost gospodarstva do prve trgovine i gostionice manja od 5 km zainteresiranost veeg broja seoskih gospodarstava da se bave seoskim turizmom procjena atraktivnosti seoskog obiteljskog gospodarstva posjedovanje odgovarajueg poljodjeljskog zemljita posjedovanje gospodarskih zgrada uz stambeni objekt posjedovanje stoke mogunost prezentacije naina poljodjeljske proizvodnje gostima, posebno njihovoj djeci
114

Yves Dortois, dopisnik parikog dnevnika Figaro je za ovu definiciju pojma turistikog podruja dobio prvu nagradu na natjeaju Meunarodne turistike akademije. Izvor: Jadrei,V.: Turizam zadarskog kraja; Turistiki savez opine Zadar, Zadar,1985. 115 Izvor: Broura Turizam na seoskim obiteljskim gospodarstvima, HGK, Zagreb, 2002.

109

atraktivnost lokacije samog objekta gostu osiguran automobilski pristup do kue osigurana elektrina struja i tekua voda u kui osigurana telefonska veza u kui mogunost preureenja seoskog gospodarstva u seosko turistiko u okviru ekonomski prihvatljive investicije broj, dob i sklonost lanova seoskog domainstva odgovara potrebama pruanja turistikih usluga 6.12 Atraktivnost dalmatinskog zalea Atraktivnost zalea Dalmacije se ogleda u svim specifinostima i raznolikosti krajolika, pukoj autentinosti ambijenta, kvaliteti prostora za razvoj seoskog turizma, postojeim drutvenim i prirodnim resursima, komplementarnosti privrednih initelja, zainteresiranosti i pozitivnom stajalitu stanovnitva, te njegovim prirodnim i geoprometnim karakteristikama. Uz kvalitetne resurse i geoprometni poloaj, nisku saturaciju, nekoncentriranu izgradnju objekata, graditeljski i ekoloki sauvane lokacije, ovi prostori postaju izuzetan turistiki potencijal. Ouvanost podruja s neznatnim utjecajem gospodarskog i tehnolokog razvoja posljedica je urbanizacije i intenzivnog ulaganja u primorske turistike prostore. Afirmacijom poduzetnikih aktivnosti, seoski turizam postaje sredstvo revitalizacije sredine, vraanja seoskog stanovnitva i obogaivanja turistike ponude. Da bi odreeno ruralno podruje postalo turistiko, zajedno s pripadajuim seoskim gospodarstvima, mora biti locirano u turistiki atraktivnom kraju ili u njegovoj neposrednoj blizini. Neposredna blizina turistikih sredita, prirodni ambijent, klima, specifina flora, fauna i kulturno nasljee solidna su osnova razvoja seoskog turizma. itavo podruje Dalmatinskog zalea ima uvjete za razvoj seoskog turizma: protee se du atraktivnih dijelova dalmatinske rivijere, u neposrednoj je blizini glavnih turistikih destinacija i dobro je prometno povezano. Znaajan je i smjetaj nacionalnih parkova Krka i Paklenica. Ouvana priroda jedan je od najznaajnijih elemenata atraktivnosti. Slikovit krajolik, vapnenaka brda i blizina mora obiljeje su ovog kraja. Tipina mediteranska klima s djelominim utjecajem kontinentalne klime u sjevernijim krajevima i na veim nadmorskim visinama, utjecala je na raznolikost vegetacije. Kraj je bogat dalmatinskim borom, esvinom, hrastom crnikom, a zbog utjecaja kontinentalne klime nije rijedak ni hrast medunac. Garig i makija tipini su predstavnici mediteranskog niskog i srednje niskog raslinja. Dalmatinsko zalee gotovo u cijelosti bazira svoje graditeljstvo na ruralnim, seosko pukim karakteristikama i ambijentima. Ovdje se dodiruju i proimaju dinarska i jadranska kultura. Kamene prizemne kue, kue na kat zbijene u sreditu sela i uske poploane ulice u mnogim su mjestima ostale u svom izvornom obliku. Atraktivan element ponude su razni oblici gospodarskih djelatnosti, obrta i zanata pa se poticajnim mjerama pokuava usmjeriti panja na njihov razvoj i revitalizaciju: ovarstvo, kozarstvo, maslinarstvo, vinogradarstvo, uzgoj smokve, bajama, vianja, oraha, cvijeta buhaa, lavande, kadulje i ostalih ljekovitih biljaka od kojih neke uspijevaju kao samonikle biljke, bavarstvo, lonarstvo, tkalatvo i sl. Ouvane sociokulturne znaajke ogledaju se u odravanju i njegovanju kulturne i povijesne tradicije kraja. Etnografski motivi jedan su od zahtijevanih antropogenih faktora ponude i nalaze svoj oslonac u folkloru, narodnoj nonji i izvornim kulinarskim specijalitetima. Nonje su se razlikovale prema podruju, spolu, dobi, prilici i statusu. Sastavni dio ivota bili su kolo i pjesma vezani za nedjelju, dan odmora, crkvene blagdane i

110

druge sveanosti. Izuzetno bogata enogastronomska ponuda Dalmatinskog zalea odlikuje se izvornou recepta i nainom pripreme. Hrana spremljena u keramikim ili metalnim posudama, bronzinima, na niskom otvorenom ognjitu, kominu, oko kojeg se nekad okupljala obitelj sjedei na niskim drvenim tronocima, posebna je atrakcija. Izvorni nazivi jela i pia: 116 predjela (topla i hladna): dalmatinski prut, ovji sir, kuhana janjetina, utenica (samonikla zelen) s jajima, frigane masline, blitvenjak, zelenjak, cicvara (kukuruzno brano s vrhnjem), zatarci na mliku, popara na domai (kruh umoen u vinu), orba od koromaa, minestron, zelje na mrsu, orba od tripica, juha od janjetine variva i prilozi: bia, bobi, bob s blitvom, blitva sa jajima, blitva sa koromaem, grah s krumpirom i suhom bravetinom, grah s ripom i blitvom, katradina s kupusom i blitvom, kuhani prut s koromaem, patafaol s prutom, lea s krumpirom na ulje, miano soivo na ulje, zelje naivo, u-u njoki od krumpira i pura jela od mesa: paticada, govedina sa kaduljom, kartoci (govei odresci s prutom i kuhanim jajima pirjani), jela od kozlia, ovjeg i janjeeg mesa, janjetina leo sa ugom od pomidora, janjetina na ranju, janjetina ispod peke, janjetina na gradele sa bobom i koromaem, bravetina na gradele jela od peradi: koko na tingul, tuka ispod peke jela od divljai: zec na tingul i zec na frig jela od mijeanog mesa i iznutrica: jetra sa pomidorima, tripice s pakim sirom, tripice sa patom, kulenica, kapulari, zapeene polpete slastice, kolai: frite, fritule, krotule, kola od vianja, kola od jabuka, kola od bajama, kompot, prisnac, roada, kanjata, pogae, prikle domae vino, crno, bijelo i opol, orahovica, travarica, sok od vianja. Dalmatinsko zalee nije stvorilo uvjete za rekreaciju urbanog tipa. Njeguju se tradicionalni naini zabave i sportovi: balote, brikula, mura. Rekreacijske mogunosti su bezbrojne i stvar su matovitosti poduzetnika. Reference poduzetnika od presudnog su znaaja za sudbinu svakog poduzetnikog projekta pa tako i onog koji se realizira na seoskom turistikom gospodarstvu. Moemo ih sagledati kao splet materijalnih pretpostavki, uroenih sklonosti, steenih znanja i umijea neke osobe. To je stupanj poduzetnikih podobnosti, iskustva i uspjeha. Umijee i reference poduzetnika, nositelja pothvata i njegova strunost, rizini su imbenik uinkovite realizacije poduzetnikog projekta. Poseban preduvjet za uspjeno seosko poduzetnitvo je profesionalan odnos prema gostu, temeljen na profesionalnom odnosu prema radu i uvjetima propisanih zakonom koji se odnose na obavljanje turistike djelatnosti na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu. 6.13 Registracija seoskog turistikog gospodarstva Seosko gospodarstvo registrirano je za obavljanje turistike djelatnosti kao seosko turistiko gospodarstvo unutar kojeg je obavljanje turistike djelatnosti njegova dopunska djelatnost i to najee kao slobodan obrt zasnovan na principu seoskog obiteljskog poduzetnitva.

116

Izvor: Jadrei, V.: Turizam zadarskoga kraja, TS opine Zadar,Zadar, 1985.str. 314-315

111

6.14 Program razvoja malog gospodarstva Mjere i programi razvoja malog gospodarstva, omoguavaju razvoj i kanaliziranje poduzetnikih talenata u sektor seoskog turizma. Na taj se nain proiruje ukupna turistika ponuda Hrvatske i podie na novu kvalitativnu razinu. Razvojem trita za uspjeno poduzetnitvo poveava se djelotvornost poduzetnika. Program razvoja malog gospodarstva predvia vie konkretnih mjera: poticanje osnivanja potpornih instutucija financijske mjere, kreditne linije i potpore povezivanje poduzetnika promidba poduzetnika. Poduzete mjere za poveanu potranju poduzetnitva mogu znaajno ubrzati poduzetnike djelatnosti na lokalnoj razini, osobito na seoskim prostorima. 6.15 Poduzetnike potporne institucije Poduzetnitvo je promaknuto u jednu od stoernih poluga obnove i razvitka hrvatskog gospodarstva. Vrijeme tranzicije pretpostavlja stvaranje poduzetnike klime i okruenja koje e inspirativno djelovati na bujanje poduzetnikog duha i oslobaanje poduzetnikih ideja u svim podrujima gospodarskih i izvangospodarskih djelatnosti. Poduzetnika klima podjednakih ansi podrazumijeva uvjete poduzetnikih sloboda i ope demokracije kroz iroki spektar poticajnih makrogospodarskih mjera i stvaranje pratee poduzetnike infrastrukture. Poduzetnike potporne institucije, poduzetnika infrastruktura: poduzetniki centri - sredita strune i savjetodavne pomoi poduzetnicima poduzetniki inkubatori - mjesta okupljanja poduzetnika koji tek poinju poslovati tehnoloki parkovi - zone malog gospodarstva, dugorono rjeavaju potrebe poduzetnika za poslovnim prostorom, zajedniko koritenje infrastrukture srednje visoke i poslovne kole - obrazovanje poduzetnika poduzetnike udruge - povezivanje poduzetnika i razmjena podataka. Zbog specifinosti segmenta seoskog turizma koji obuhvaa dvije djelatnosti, poljoprivredu i turizam, obje od stratekog znaaja za Republiku Hrvatsku, neophodno je raznim poticajnim mjerama stimulirati njegov razvoj svuda gdje za to postoje uvjeti, te ga uvrstiti u nacionalnu razvojnu strategiju Hrvatskog turizma. Kako se ne bi ponovila dosadanja praksa koja je zavravala na brojnim planovima i deklarativnim podrkama razvoja seoskog turizma, potrebno je usklaeno djelovanje najviih razina dravne vlasti, preko upanija do najniih organa lokalne uprave i samouprave.

PODUZETNITVO U UNUTRANJOSTI ZEMLJE

Unutranjost je vaan ivotni prostor Hrvatske jer pokriva vie od dvije treine njezine povrine. Unato smirivanju jednosmjernih migracijskih tokova, preseljavanja stanovitva iz ruralnih u urbana podruja, treina hrvatskog prostora se prazni. Rije je o tzv. demografski ugroenim podrujima koja obuhvaaju posebice gorskovisinska i granina ruralna podruja. Podruja s ogranienim imbenicima za poljoprivredu, prema procjeni Zadrunog saveza Hrvatske, obuhvaaju gotovo polovicu cijelog poljoprivrednog prostora. Ruralni prostor u zaleu urbanih sredita, koji je u prolosti bio u demografskom pogledu u prilinoj mjeri stabilan zbog mogunosti dnevnih radnih migracija, u posljednje vrijeme upravo iz tog 112

razloga razvojno stagnira. Industrijalizacija je na naem prostoru stvorila jo jednu karakteristinu skupinu podruja. Rije je o djelomice ruralnim podrujima u kojima se, nakon poetnih pozitivnih uinaka gospodarskog rasta, sada pokazuju negativni uinci radno intenzivne, te ekoloki optereujue industrije. Rije je o karakteristinim skupinama ruralnih podruja u Hrvatskoj sa specifinim razvojnim problemima meu kojima se istiu: iseljavanje, nepovoljna starosna i kvalifikacijska struktura stanovnitva; struktura posjeda i ogranieni (prirodni) uvjeti za poljoprivredu; jednosmjerna i nestimulativna dohodovna struktura; pomanjkanje radnih mjesta; nedostatna opremljenost prostora i niska kvaliteta ivota. Novi razvojni trendovi, prijelaz od plansko-trinog na trino gospodarstvo, kao i opi trendovi globalizacije nacionalnih gospodarstava, samo jo dodatno produbljuju razvojne probleme ruralnih podruja. Nestimulativni dohodak iz osnovne poljoprivredne djelatnosti, koja proizlazi iz karakteristine strukture posjeda i u velikoj mjeri ogranienih prirodnih uvjeta za poljoprivredu, dodatno ograniavaju promijenjeni trini uvjeti zbog deregulacije i smanjivanja opsega subvencija u poljoprivredi. Mogunosti zapoljavanja izvan poljoprivrede jo se vie smanjuju zbog ope stagnacije i opadanja razvojne snage tradicionalne industrije. Problem neskladnosti u regionalnom razvoju Hrvatske i razvojne stagnacije obuhvatnih podruja u unutranjosti u razvojnoj je politici izriito istaknut, a njegovo rjeenje institucionalno obuhvaeno u konceptu policentrinog razvoja Hrvatske, te u posebnom programu za unapreivanje razvoja gospodarski manje razvijenih (u ovom trenutku razvojno slabih) podruja. Produbljivanje razlika u regionalnom razvoju Hrvatske, novi razvojni trendovi i problemi, posebice na podruju poljoprivrede, u posljednje vrijeme jo izraenije iziskuju potrebu za poticanjem razvoja unutranjosti i oblikovanje drugaijih pristupa, kao i instrumenata razvojne politike. Istodobno i obimnost toga prostora, ruenje tradicionalnih struktura, nove osobine prostora i promijenjeno vrednovanje kvalitete ivota u znaajnoj mjeri mijenjaju i vanost razvoja unutranjosti u razvojnoj strategiji drave. Neiskoritenost toga obimnog prostora znai nov izazov i mogunost za opi, unaprijeen i kvalitetan razvoj zemlje s reaktiviranjem njezinih, sve do sada skrivenih potencijala i komparativnih prednosti. Promijenjen odnos i vrednovanje prostora u unutranjosti odraava se u razvojnim aktivnostima brojnih europskih zemalja. Aktiviranje sela i unutranjosti europske zemlje postavljaju kao kljuan imperativ za skladan i kvalitetan razvoj ve od ranih 70-tih godina. Poboljanje gospodarske i dohodovne strukture kao uvjeta za ouvanje naseljenosti, a time i vitalnosti tih podruja, postalo je temom posebnih nacionalnih programa. Postavljeni su u kontekst strategije skladnog regionalnog razvoja, te usmjereni na osnaivanje ekonomske funkcije unutranjosti na osnovi njezinih komparativnih prednosti. Jedinstvena su polazita tih pristupa, koja se odraavaju i u zajednikim smjernicama Europske unije.117 Sama poljoprivreda ne moe biti dovoljna gospodarska osnova podruja u unutranjosti. Novi trini odnosi tu mogunost samo umanjuju. Nuno je bogaenje gospodarske strukture, razvoj novih djelatnosti, industrije i servisa. Prenoenje modela ureivanja i programa iz urbanih podruja ne odgovara prilikama prostora u unutranjosti. Potreban je specifian i cjelovit pristup koji se zasniva na osnovnom poljoprivrednom koritenju prostora i istodobno na koritenju razliitosti, posebnosti i komparativnih prednosti prostora. Razvoj treba graditi na vlastitim, endogenim potencijalima i na nain koji e jamiti dugoronu skladnost i ouvanje tih prednosti.

117

Deklaracija o cjelovitom razvoju unutranjosti

113

Karakteristika je prostora u unutranjosti nevelikost i arolikost njegovih struktura. Razvoj treba graditi na koritenju lokalnih potencijala, kako je to slikovito izrazio dr. Vogel rijeima: (Mnoge iskre ine plamen)118, dakle poticanjem razvoja malih gospodarskih cjelina, proizvoda i servisa na osnovi znanja i ambicija stanovnika. Ono, to je ovome prostoru potrebno, nisu (veliki) programi s drugih strana, ve potpora individualnim inicijativama, te programima lokalnoga stanovnitva. Takvo usmjerenje zahtijeva bitno drukiji pristup poticanju razvoja podruja u unutranjosti. injenica je da taj prostor u svojoj stagnantnosti i (informacijskoj) nepristupanosti nije sposoban potaknuti razvoj u tome smjeru. Sredinji je zadatak razvojne politike potpora samorazvoju, vrednovanje endogenih potencijala i poticanje samoinicijative, to zahtijeva pristup (odozdo prema gore), umjesto unoenja kapitala, programa i znanja izvana, pretpostavlja unoenje podataka, specifinih znanja i osiguranje potpore za poticanje razvoja lokalnih razvojnih potencijala. Vana je orijentacija novijih pristupa razvoju unutranjosti mijenjanje gospodarske strukture prostora u unutranjosti priznavanjem i ouvanjem njegove razliitosti prema naelima endogenog, samoodravajueg razvoja. Za razliku od tradicionalne politike poticanja razvoja unutranjosti (razvojno slabih podruja), koja je kao osnovni problem isticala pomanjkanje kapitala i infrastrukture, suvremeni pristupi u regionalnoj politici naglaavaju pomanjkanje samoinicijative, inovativnosti, specifinog znanja i informacijske povezanosti. Dok je tradicionalna politika titila ova podruja pred konkurencijom posredstvom subvencioniranja, novi pristupi tee stvaranju uvjeta za samoodravajui razvoj, otvaranje i povezivanje ovoga prostora u ire regije. Dok je tradicionalna politika isticala znaaj uvoenja programa industrijskih djelatnosti za rjeavanje pomanjkanja radnih mjesta, nova regionalna politika usmjerava se prije svega prema razvoju uslunih djelatnosti. Osnovni je zadatak razvojne politike osiguranje potpore u tom smjeru, uvoenje podataka i specifinih znanja, kao i poticanje razvoja novih djelatnosti na osnovi lokalnih razvojnih potencijala prirodnih datosti i nasljea, tradicionalnih znanja i vjetina stanovnika,... - koji e se koristiti na nov, drukiji i produktivniji nain. U tome je i bit poduzetnitva - sposobnost koritenja postojeih izvora na drukiji, produktivniji nain! Kad govorimo o poduzetnitvu, govorimo o ljudima koji su sposobni uoiti i iskoristiti mogunosti u svojoj okolini. Cjelovit je poduzetniki pristup razvoju unutranjosti izgraen na dva osnovna naela: poduzetnitvu - iskoritavanju lokalnih potencijala i poticanju samoinicijative te kreativnosti stanovnitva za njihovo drukije, produktivnije koritenje s uvoenjem potrebnih specifinih znanja; cjelovitosti - usmjeravanju razvojnog procesa, potpori individualnim inicijativama i istodobnom uspostavljanju nove strukture, okoline koja e pruati potporu i poticaj i koja e jamiti kratkoronu djelotvornost i dugoronu skladnost u prostoru u unutranjosti. 7.1 Poduzetniki pristup razvoju

Cilj unapreenja razvoja unutranjosti jest podizanje kvalitete ivota ruralnih zajednica diversifikacijom gospodarske strukture i razvojem novih djelatnosti koje e jamiti dugorono stabilan i samoodravajui razvoj. Cjelovit poduzetniki pristup razvoju unutranjosti znai poticanje i uvoenje novih djelatnosti u unutranjost s poticanjem samoinicijative i kreativnosti stanovnika, otvaranje poduzetnikih mogunosti u lokalnim

118

Vogel H.; 1990.

114

izvorima, kao i jamenje potrebne potpore za njihovo aktiviranje, te daljnji (samo)razvoj stvaranjem nove organiziranosti lokalne zajednice. Pretpostavke: a) Poduzetnitvo, kao nain mijenjanja gospodarske strukture traenjem alternativnih oblika koritenja postojeih izvora za osiguranje novih radnih mjesta i izvora dohotka, te poveanje privlanosti radne i ivotne okoline, mogunost je za postizanje ciljeva skladnog i samoodravajueg razvoja podruja u unutranjosti jer: zasniva se na iskoritavanju lokalnih razvojnih potencijala i na inicijative i kreativnosti lokalnog stanovnitva; time osigurava ouvanje elemenata okoline te dugorono samoodravajui razvoj, razvoj proizvodnih jedinica na osnovi postojeih izvora zahtijeva bitno manja ulaganja u infrastrukturu i prostor, poduzetnike se inicijative u pravilu realiziraju u manjim proizvodnim jedinicama koje su u poetnoj fazi organizacijski manje zahtjevne, pokrivaju manje trite, te su prilagodljivije njegovim zahtjevima. Poduzetniki pristup rjeava kljune probleme podruja u unutranjosti mijenjanjem istih u mogunosti - u nevelikosti struktura (male proizvodne jedinice), tradicionalnosti (postojea znanja i vjetine), niskoj akumulativnoj sposobnosti (iskoritavanje postojeih izvora i manja ulaganja), u manjoj opskrbnoj opremljenosti prostora (mogunosti prema zahtjevima lokalnog trita). b) Poduzetnitvo je sustav meusobno povezanih djelatnika. Poduzetniki pristup ne pretpostavlja samo poticanje pojedinaca i njihovih inicijativa, pojedinanih zahvata i potpore, ve stvaranje drugaije skladne kulture ivota, razvojne klime i organiziranosti zajednice jer: politiki, gospodarski i socijalni uvjeti u okolini otvaraju poduzetnike mogunosti; poduzetnika svojstva ljudi nisu naslijeena, ve ih otkrivaju i motiviraju socijalna i kulturna okolina; poduzetnitvo je fenomen zajednice, te posjeduje svojstvo koncentracije, razvija se na osnovi klime suradnje, identiteta zajednice i meusobnog poticanja. Poduzetnici ne mogu uspijevati kao izolirani pojedinci. Poticanje je poduzetnitva, dakle, proces koji obuhvaa: mijenjanje razvojne klime, stvaranje poduzetnike kulture i motiviranje stanovnika na (samo)razvoj, osiguranje razvojne potpore pri otkrivanju i aktiviranju poduzetnikih mogunosti, te razvoju novih djelatnosti, izgraivanje odgovarajue podravajue okoline, organiziranost lokalnih zajednica, razvoj infrastrukture i institucija za potporu cjelovitog, skladnog i dugorono stabilnog razvoja. c) Poduzetnitvo je nain upravljanja kojeg vode mogunosti. Ova definicija dr. Stevensona ponajbolje izraava bit poduzetnikog pristupa. Unapreivanje razvoja zahtijeva posebna znanja, sposobnosti i organiziranost: razumijevanje razvojnog procesa kao sustava meusobno povezanih i sudjelujuih imbenika - interdisciplinarnost; sposobnost upravljanja procesom - cjelovitost pristupa, organiziranje razvojne potpore od planiranja do voenja i koordiniranja razvojnih aktivnosti;

115

sposobnost motiviranja i stvaranja nove razvojne klime - pristup (od dolje prema gore), participacija stanovnitva.

Projekti razvoja unutranjosti poticanjem poduzetnitva zahtijevaju, dakle, stalnu, sustavno organiziranu aktivnost i drukiju ulogu i sposobnosti planera i upravljaa procesom stvaranja poduzetnike klime (promotora), otkrivanja poduzetnikih mogunosti (imbenika poticaja), potpore prilikom aktiviranja mogunosti (savjetnici) i organiziranja odgovaraju e podravajue okoline (organizatori)! 7.2 7.3 Osnove razvoja Poduzetnike mogunosti

Poduzetnitvo je mogunost za gospodarski razvoj unutranjosti, za diversifikaciju gospodarske strukture, osiguranje novih radnih mjesta i poticajnog dohotka jer: u njegovoj se neiskoritenosti i problemima prua ogromna koliina poduzetnikih mogunosti; svaka iskoritena poduzetnika mogunost raa nove ideje koje se dopunjuju i uzajamno potiu. Istraivanja o okolnostima i podrujima u kojima se zatiu najei izvori poduzetnikih ideja i poticaji za poduzetniko ponaanje stanovnika u zemljama u kojima je snaan generator gospodarskog rasta, pokazuju na sljedee sredinje izvore mogunosti:119 promjene u gospodarskoj, socijalnoj i politikoj okolini, tehnoloki razvoj, nedostaci, problemi u okolini, razvoj postojeih proizvoda i usluga, ideje, inovativnost ljudi. Razvojno stanje, trendovi i iskustva u Hrvatskoj pokazuju da su ova podruja ujedno i kljuni izvori poduzetnikih mogunosti u unutranjosti. Na prvo mjesto u nas moemo postaviti poticaje i mogunosti koje proizlaze iz promjena u gospodarskom, socijalnom i politikom sustavu. Tako su pozitivne promjene (ruenje uniformnosti, potaknuta osobna inicijativa, kljune promjene u poljoprivrednoj i poljoprivredno-zemljinoj politici), kao i negativne posljedice globalnih promjena, posebice u socijalnoj sferi (narastajua nezaposlenost, promijenjeni trini odnosi...) mogunost, i poticaj za poduzetnitvo. Zasebna su poljoprivredna dobra u prolom razdoblju bila ograniena na proizvodnju hrane. Osloboena osobna inicijativa i druge promjene u gospodarskom sustavu otvorile su mnotvo mogunosti za osiguranje dodatnog prihoda na poljoprivrednim imanjima, kao i razvoj novih radnih mjesta u finalizaciji poljoprivredne proizvodnje, domaoj preradi i trenju proizvoda. To, pak, otvara i brojne poduzetnike mogunosti za pratee, posebice servisne djelatnosti u odreenoj okolini, te omoguuje razvoj novih radnih mjesta i veu gospodarsku aktivnost podruja u unutranjosti openito. Problem moe biti i mogunost, ako je zna takvom vidjeti. Na drugo mjesto po vanosti s obzirom na dosadanja iskustva u provoenju pojedinih projekata u unutranjosti svrstavamo poduzetnike mogunosti koje proizlaze iz jednog od sredinjih problema podruja u unutranjosti, a to je nedostatna infrastruktura i opskrbna opremljenost prostora.
119

Bailey, C.H.: 1991.

116

Posebice pomanjkanje osnovnih djelatnosti za opskrbu lokalnog stanovnitva, uvjetovane veliinom opskrbnog zalea koje nije osiguravalo ekonominost velikim drutvenim tvrtkama, danas je veliki izazov za osobnu inicijativu i poduzetnitvo. Ova je mogunost u najveoj mjeri ve uoena. Privatne trgovine, servisi i pogoni za usluge nastaju u svim podrujima najintenzivnije, te esto na upravo iznenaujui nain rue sva do sada priznata mjerila o opsegu i veliini trita. Razvoj postojeih proizvoda i usluga prua brojne mogunosti, posebice za poboljanje dohodovne strukture drukijom, produktivnijom uporabom i trenjem. Karakteristian je razvoj domaeg obrta i tradicionalnih djelatnosti. Trino vrlo zanimljivi postaju proizvodi domaeg obrta etnoloke vrijednosti, a vrlo su uspjene i inovativne i kombinacije poljoprivredne proizvodnje i tradicije domaeg obrta na poljoprivrednim dobrima. Tehnoloki je razvoj, dakako, openito jedan od najvanijih poticaja za razvoj novih djelatnosti i proizvoda. U unutranjosti, izuzev nekih vrlo poznatih primjera iz inozemstva (primjerice, Baden Wirtenberg) ovaj utjecaj i nije bio u tolikoj mjeri izrazit. Razvoj informacijskih tehnologija i promjena znaenja lokacijskih imbenika proizvodnje posvuda otvara brojne nove mogunosti. U opini Gornja Radgona u Sloveniji stanovnici su ih postali svjesni ve prije nekoliko godina. U okviru provoenja projekta razvoja unutranjosti godine 1991. pripremili su i izdali Katalog ponude slobodnih lokacija i objekata na osnovi kojeg su na to podruje privukli nekoliko poduzetnika iz drugih mjesta (primjer uspjenog tvrtke za projektiranje i unutranju opremu). Poduzetnitvo su ljudi. Ideje, zamisli, ambicije i sposobnosti pojedinaca u teoriji poduzetnitva jedinstveno su definirani kao kljuni izvor poduzetnikih mogunosti. Manje razvijena podruja u unutranjosti u veini su proeta pesimizmom i nekreativnou kao posljedicom dugogodinje stagnantnosti i informacijske nepristupanosti. U tim se okolinama stoga posebice poduzetnike ideje i zamisli ne generiraju same od sebe, nuan je preduvjet stvaranje poduzetnike klime, informiranje i poticanje samoinicijative ljudi. Najbolji su poticaj za poetak toga procesa sami poduzetnici, takozvane (bijele vrane), koji svojim praktinim primjerom potiu ostale. 7.4 Poduzetnitvo u unutranjosti

Cilj je razvojnih programa za unutranjost cjelovit, skladan, dugorono stabilan i samoodravajui razvoj: motivacija, poticanje poduzetnitva u okolini - mijenjanje razvojne klime, samoinicijativa; vrednovanje potencijala i otkrivanje mogunosti; razvojno planiranje; osiguranje potpore pri provjeravanju i aktiviranju mogunosti savjetovanje za poetak uvoenja djelatnosti; osiguranje potpore za skladan i kvalitetan razvoj djelatnosti, te cjelokupne zajednice - organizacija potporne okoline. Motivacija okoline podrazumijeva stvaranje odgovarajue politike, socijalne i kulturne okoline koja e istodobno motivirati i podupirati potencijalne poduzetnike. Podrazumijeva i stvaranje svijesti o novim razvojnim trendovima, poticanje samoinicijative i samoodgovornosti ljudi. Stanovnici podruja u unutranjosti nisu nita manje (poduzetni) i kreativni nego stanovnici drugih podruja, a prijei ih nepoticajna okolina i pomanjkanje podataka, to povisuje strah od rizika. ekanje na poduzetnike, koji e se pojaviti sami od sebe, ne moe jamiti uspjenost razvojnih napora. Potrebna je sustavna i posebnostima

117

odreenih podruja prilagoena motivacija. Aktivnosti poticanja poduzetnitva u okolini trebaju uzimati u obzir posebice sljedea osnovna polazita: recepta nema, motivacijske aktivnosti trebaju biti prilagoene posebnostima pojedinih okolina koje se razliito odazivaju na naine posredovanja podataka i poticaje; i poticanje je poduzetnitva proces koji zahtijeva sustavnost i pokrivanje svih faza publiciteta, informiranja i motiviranja. Organiziranje odgovarajuih oblika poticanja poduzetnitva u unutranjosti zahtijeva dobro poznavanje okoline i njemu prilagoene oblike i tehnike: osvjeivanja - primjerice, izlaganja pozitivnih iskustava iz srodnih okolina; informiranja - primjerice, iskoritavanja uobiajenih informacijskih putova, neposrednost u obliku i nainu prijenosa podataka posredstvom postojeih oblika organiziranja stanovnika; motiviranja - primjerice, otkrivanja mogunosti u okolini pozitivnim predstavljanjem prednosti i bogatstava okoline, organiziranja skupina zainteresiranih stanovnika i stvaranja ideja. Poticanje poduzetnitva zahtijeva sustavni pristup. Samo isticanje jedne faze u procesu ne jami oekivane rezultate, ve prije suprotno tome. Najoigledniji je primjer velikog publiciteta poduzetnitva kojem nije istovrijedno uslijedilo posredovanje podataka i znanja, kao i osiguranje poetne potpore. Tako je dolo do pogrenog, pojednostavljenog razumijevanja poduzetnitva kao mogunosti brzog bogaenja koje je vodilo velikim razoaranjima i propadanju dobrih ideja. I neposredna motivacija i ponuda poetnih sredstava, te kapitala za nove investicije, bez prethodnog je osvjeivanja i informiranja u brojnim sluajevima dovela do negativnog uinka jer su sredstva kasnije bila uloena u (posebice trino) neprovjerene programe. Vrednovanje potencijala i otkrivanje mogunosti Poticanje je poduzetnitva proces koji, posebice u unutranjim, pesimizmom i problemima proetim okolinama, zahtijeva usmjeravanje. Ljudi ne uviaju mogunosti, vide samo probleme. Svaka ideja niti nije nuno poduzetnika mogunost. Ni svaka poduzetnika mogunost nije nuno sukladna razvojnim usmjerenjima i mogunostima koje prua okolina. Zbog toga je razvojno planiranje u smislu analiziranja i vrednovanja lokalnih razvojnih potencijala nuan preduvjet za uspjenost cjelokupnog procesa. Vrednovanje potencijala podrazumijeva: analiziranje stanja i zapaanje cjelokupnog dogaanja u okolini, definiranje poloaja podruja u irem prostoru i u okviru globalnih razvojnih trendova, definiranje razvojnih potencijala podruja, vrednovanje potencijala s obzirom na mogunosti okoline i s obzirom na razvojne trendove u irem prostoru. Da bi ljudi prepoznali razvojne potencijale vlastite okoline kao mogunost za stvaranje vee dobiti i osiguranje vie kvalitete ivota, trebaju sudjelovati u njihovom otkrivanju od samog poetka. Zato je u poduzetnikom pristupu od bitnog znaaja sudjelovanje stanovnika u razvojnom planiranju i usmjeravanju provoenja razvojnih planova. I inozemna i tuzemna iskustva pokazala su da je od kljunog znaaja metoda zajednikog rada zainteresiranih stanovnika koja jami bitno bolje rezultate od individualnog poticanja i savjetovanja. U prvom redu doprinosi stvaranju pozitivne razvojne klime. Nove poglede na vlastitu okolinu, vrijednosne procjene potencijala i mogunosti lanovi skupine prihvaaju na svoj nain. S

118

druge strane, zajedniki pristup jami bitno vei uinak prilikom generiranja poduzetnikih ideja. U skupini, ljudi slijede ideje drugih, tragaju za idejama u izraenim problemima drugima, te se meusobno potpomau u suoenju sa strahom od rizika i nesigurnosti. Poslovno planiranje i poetna potpora pri uvoenju djelatnosti To je podruje koje je sa gledita osiguranja potpore u sustavu razvojne politike Hrvatske najistaknutije (organizirane savjetodavne slube, sufinanciranje izrade poslovnih planova, pristup izvorima kapitala). Dosadanja iskustva u izvoenju projekata u unutranjosti pokazuju sljedee: potpora u planiranju novih djelatnosti mora biti prilagoena specifinim potrebama podruja u unutranjosti; studija vjerojatnosti, provjera poslovne ideje mora biti prvi korak u poslovnom planiranju prije izrade poslovnog plana koji je zahtjevan tehniki dokument; potencijalni poduzetnici trebaju izraditi provjeru i poslovni plan sami, savjetnik je samo pomo; savjetovanje i usmjeravanje u pripremi planova i poetku djelatnosti ono je to je poduzetnicima u unutranjosti najpotrebnije, a ne poetni kapital. Poslovni je plan dokument koji utemeljuje prije svega tehnike i ekonomske uvjete, te uinke planirane djelatnosti. Provjera poslovne ideje zapoinje procjenom osobne pripremljenosti i sposobnosti nositelja, te prihvatljivosti u njegovoj socijalnoj okolini - elim li to zaista, mogu li to izvesti, jesam li spreman na drugaiji nain rada i ivota, je li moja obitelj na to spremna, hoe li me podupirati...? Poduzetniko se savjetovanje esto oituje kao ponuda za izradu poslovnog plana kao dokumenta koji je potreban za dobivanje kredita. Izrauje se serijski, u uredu, a njegov je glavni cilj udovoljiti uvjetima banaka ili zaklada. Poslovni je plan nuno potreban za nositelja poduzetnike ideje, za njegovu vlastitu provjeru sposobnosti i djelotvornosti zadatka! Stoga ga mora pripremiti sam uz pomo savjetnika za izradu tehnikih dokumenata i procjena. U opim procjenama o tome to je poduzetnicima najpotrebnije za poetak novih djelatnosti svakako je novac. Cilj je razvojnih projekata za unutranjost osiguranje dugorono skladnog i samoodravajueg razvoja, zato proces poduzetnikog prestrukturiranja unutranjosti ne moe zavriti s poetnom potporom pri razvoju novih djelatnosti. Nuno je potrebno istodobno uspostavljanje nove organiziranosti lokalne zajednice i cjelovite potporne okoline koja e osiguravati daljnji uspjeni razvoj i rast novonastalih gospodarskih jedinica. Razvoj potporne okoline za poduzetnitvo podrazumijeva: organiziranost lokalne zajednice koja e se zasnivati na poduzetnikoj kulturi - poticati samoinicijativu i kreativnost, suradnju i povezivanje; uspostavljanje potrebnih i okolini prilagoenih razvojnih institucija, razvojnih i savjetodavnih organizacija, informacijskih centara, financijskih institucija; razvoj potrebne infrastrukture - komunikacije, lokacije i prostori, komunalna opskrba. Lokalna je okolina ono to neposredno potie ili ometa razvoj poduzetnikih programa. Tu injenicu vrlo neposredno izraava i analiza uspjenosti poduzetnikih programa u unutranjosti.120 Anketirani nositelji programa, u 80% odgovora na pitanje, to ih je najneposrednije potaknulo na razvoj nove djelatnosti, na prvome su mjestu naveli organizirani razvojni projekt u lokalnoj zajednici. I suprotno, prikladnost razvojne politike za razvoj poduzetnitva na dravnoj i lokalnoj razini, u velikoj su veini ocijenili pozitivom
120

NOVNA, 1994.

119

razvojnu politiku drave i izrazito negativnu razvojnu politiku ue (regionalne ili lokalne) razine koja im osigurava potporu samo u poslovnom planiranju, dok su dalje (bili) preputeni sami sebi. Mnogo je osnova za tvrdnju da samo motiviranje i potpora u realizaciji pojedinih poduzetnikih inicijativa nisu dovoljni za ostvarenje cilja skladnog i dugorono stabilnog razvoja podruja u unutranjosti. Uz globalne konstatacije teorije poduzetnitva u skladu s kojima se ono moe razvijati u poduzetniki neaktivnim okolinama, za poduzetnitvo su u unutranjosti vane i sljedee tvrdnje: nove su djelatnosti u unutranjosti u pravilu organizirane u malenim, obiteljskim cjelinama koje se sve suoavaju s ogranienjima u opsegu proizvodnje, a time i s viim proizvodnim, te prodajnim trokovima; nedostatna je infrastruktura jedan od kljunih problema podruja u unutranjosti koje novim jedinicama oteava pristup tritu; zbog tradicionalne gospodarske i profesionalne strukture i informacijske nepristupanosti u tim je okolinama izrazito pomanjkanje specifinih znanja za voenje poslovnih funkcija u novim oblicima organiziranosti gospodarskih jedinica. Potporna okolina za uspjean razvoj poduzetnikih jedinica mora, dakle, osiguravati stimulacije i tehniku potporu za rjeavanje tih problema s nadvladavanjem problema veliine opsega, trenja i pristupa tritu, te voenja poslovnih funkcija. To se moe postii uz neposrednu individualnu potporu posebice stimuliranjem i pomoi pri povezivanju izmeu pojedinih jedinica. Kooperacije, stvaranje proizvodnih i trinih mrea, zajednikih servisa i poduzetnike infrastrukture, robnih marki i slino, naini su koji su zasnovani na vrlo uspjenim primjerima razvoja zajednica u unutranjosti. Stimuliranje partnerstva izmeu dravnih i privatnih institucija u Leader programima u panjolskoj: udruga 27 jedinica za preradu mesa koja osigurava zajedniki servis u tehnologiji, administrativnim funkcijama i trenju. Svrha je udruivanja bila nadvladavanje ogranienja u veliini proizvodnje malih, obiteljskih jedinica; udruga proizvoaa namjetaja koje povezuje veliku industriju i male proizvoae na podruju oblikovanja (raunalna povezanost). To je uspjean primjer otvaranja novih radnih mjesta u tradicionalnoj djelatnosti s osposobljavanjem seljaka (veina su od njih ranije bili pastiri) i njihovim povezivanjem uz postojeu industriju. 7.5 Definiranja problema

Prilog predstavlja pristup razvoju unutranjosti s poticanjem poduzetnitva. Bit je pristupa u kratkom saetku sustavno, usmjereno i karakteristikama podruja u unutranjosti prilagoeno voenje razvojnog procesa posredstvom sljedeih aktivnosti: motivacije, stvaranja poduzetnike razvojne klime, vrednovanja potencijala i otkrivanja mogunosti, razvoja novih djelatnosti i razvoja potpornih institucija. Ili, drugim rijeima, poduzetniki pristup podrazumijeva sposobnost: motiviranja - poticanja participacije stanovnika, poticanja - aktiviranja lokalnih potencijala i upravljanja - organiziranja lokalne zajednice za samorazvoj.

120

Definirani kljuni problemi pri uvoenju cjelovitog pristupa razvoju unutranjosti saeti su prema izraenoj analizi 64 nova poduzetnika programa koji su bili realizirani u okviru izvoenja razvojnih projekata za podruja u unutranjosti (bivih) opina Ptuj, Gornja Radgona, kofja Loka, Kamnik, Izola, Tri, Slovenj Gradec i Ravne na Korokem.121 u razdoblju od 1991-1993. U svim su podrujima izraeni razvojni programi po metodi cjelovitog poduzetnikog pristupa ije je izvoenje bilo organizirano vrlo razliito u raznim podrujima. Prepoznata su dva kljuna problema: Nedefinirana strategija i time pomanjkanje cjelovitog pristupa poticanju razvoja unutranjosti osnovni je problem koji se u ovoj analizi grana u vie smjerova: anketirani su nositelji jedinstveno potvrdili da je glavna motivacija i izvor njihove ideje bio u organiziranoj razvojnoj aktivnosti na danom podruju; potvrena je injenica da su postignuti rezultati bolji u podrujima u kojima je bila organizirana cjelovita razvojna potpora i nakon poetnog savjetovanja za razvoj novih djelatnosti; anketirani su kao probleme daljnjeg razvoja njihovih djelatnosti gotovo jedinstveno naznaili pomanjkanje podataka, znanja i pristupa potpornim institucijama koje nisu organizirane u lokalnoj okolini. Pomanjkanje je organizirane potpore pri razvoju zapoetih djelatnosti u tom okviru posebno istaknut problem: svi se nositelji susreu s problemima voenja djelatnosti. Nove djelatnosti zahtijevaju nova znanja i posebice osposobljenost za izvoenje poslovnih funkcija. U svim zapoetim projektima oblici potpore jo nisu organizirani. anketirani su nositelji djelatnosti gotovo jedinstveno, istaknuli problem (preputenosti) samima sebi. Neprilagoenost oblika i instrumenata razvojne politike specifinim potrebama prostora u unutranjosti sljedei je istaknuti problem, a izraava se, izmeu ostaloga, i u sljedeim konstatacijama: - nove se djelatnosti u unutranjosti razvijaju u malim jedinicama, u najveem broju sluajeva kao dopunske djelatnosti na seoskim dobrima. U prvoj fazi jame samozapoljavanje nositelja ili lanova obitelji, a za rast im je u prosjeku potrebno due vremensko razdoblje. Tome nisu prilagoeni kriteriji za financiranje i potporu razvoju djelatnosti koji kao temelje postavljaju broj novih radnih mjesta ili ostvareni prihod. Ono, to je potrebno za poetak procesa gospodarskog razvoja unutranjosti, poveanje je ekonomske aktivnosti to bi moralo biti posebno istaknuto u kriterijima za financijsku potporu; - potpora pri uvoenju djelatnosti uglavnom je usmjerena na poetno savjetovanje pri pripremi poslovnog plana. To nije dovoljno. Oito je pomanjkanje daljnjih podataka i pomoi u voenju postupaka, pristupa potpornim institucijama (koje su veinom udaljene) i ire potpore iz lokalne okoline; - posebno se istie problem neureenosti statusa dopunskih djelatnosti u poljoprivredi koja je za poetak procesa razvoja novih djelatnosti u unutranjosti od kljunog znaaja. Problemi registracije djelatnosti (zahtjev za dvostrukim statusom) u znaajnoj mjeri smanjuju motivaciju; - problem je neprilagoenost tehnikih uvjeta za obavljanje pojedinih djelatnosti koji su izjednaeni za sve oblike organiziranja djelatnosti. U mnogim se dravama stimuliraju
121

NOVNA, Studio unutranjosti; 1994

121

razvoji novih djelatnosti na seoskim dobrima i time to se nositeljima omoguuje postepeno prilagoavanje tehnikim uvjetima; financijska potpora, koja je dostupna za najkarakteristinije oblike novih djelatnosti u unutranjosti (zaklada za razvoj demografski ugroenih podruja, zaklada za unapreivanje poljoprivrednih dobara, opinske zaklade) vrlo je ograniena. Uz to se financijske potpore dijele jo uvijek po naelu pariteta, koji to je mogue vie udovoljava potrebama, a ne po naelu kvalitete, te s ciljem zakljuivanja financijske konstrukcije. Tako nositelji mogu iz odreenog naslova dobiti samo malen dio potrebnih sredstava (u analiziranim primjerima manje od 20%), to ne omoguuje realizaciju investicija u odgovarajue vrijeme. Taj problem dodatno pojaava iskljuiv kriterij razvojnih zaklada koji ne omoguuje dopunjavanje izvora sredstava.

FRANIZNO POSLOVANJE

Jednostavno bi samo mahnuli rukom, ponovo bi govorili o lokalima za brzu pripremu hrane koja uope nije zdrava, radije u miru pojedemo domau kranjsku kobasicu sa zeljem i varcima. Da li e to biti obilna masna kobasica i zelje zainjeno samo s masnim varcima, manje nam je vano, pa tako je radila naa majka. Osim toga, jo nismo poeli govoriti o tome kako nas je domai automobilski servis ili instalater razoarao. Dugo smo ekali, auto nam nisu dobro popravili, ak ni kada smo se alili. Za uinjenu uslugu nisu nam jamili, a ipak su nam zaraunali punu cijenu. I takve su stvari mogue u franizmu. I opet: zato nam znanac koji radi (na crno) popravi auto moda u radno vrijeme, ne vie u privatiziranoj radionici, ve kod kue za plaanje u dep? Gospoa Zimmer-Helou, izvrna direktorica Europskog udruenja za franizing sa sjeditem u Parizu, koje je udruenje europskih nacionalnih franiznih udruenja, izjavila je da svake godine na meunarodnim franiznim sajmovima ponovo predaje o tome, to je to franizing. Slinu ili sasvim istu priu iznosi istim davaocima i moguim primaocima franiza, kako ne bi zaboravili. Isto kao krumpir, to naravno nije rekla Francuskinja, koji se s godinama promijeni i nema vie iste oblike, boje i okus, franizni sustavi imaju takoer osobnost, da lako postanu neto to ima sve manje zajednikog s franizingom. To naravno ne znai da u svijetu franiznog poslovanja ne susreemo na stotine razliitih oblika i kombinacija sa drugim oblicima poslovanja, i da ne postoje na stotine razliitih podruja uz trgovinu i prehranu, takoer u obrazovanju, zdravstvu, prometu itd. Kozmetiki saloni, uvanje djece, briga za stare ljude, raunovodstvene usluge, cvjetni aranmani i cvjearne, popravak strojeva, auto kole, noni uvari itd., itd. Franizing, a pogotovo poslovni oblik franizinga (business format franchising), je zahtjevni oblik poslovnog odnosa izmeu davaoca i primaoca franize, koji uzrokuje puno zapleta na raun poslovne etike koji zahtijevaju ozbiljno sudsko sreivanje i u razvijenim zemljama, a mogue je da je jo loije u manje razvijenim zemljama. Kada smo pozvali predsjednika nizozemskog udruenja na seminar o franizingu u istonoj i srednjoj Europi koji se je odravao prije nekoliko godina u Ljubljani, zahvalio se za pozivu. Obeao je da e doi neto kasnije, jer vjerojatno jo prebolijevamo djeje bolesti kao to su neraieni vlasniki odnosi, nedovrena privatizacija i pomanjkanje iskustva s pojedinim tvrtkama. Kao to je kasnije upozorio g. Zeidman, jedan od vodeih pravnih strunjaka za franizing u SADu, prepreke za dolazak franiznih sustava sa zapada u post-socijalistike drave je takoer neprovoenje a ne i pomanjkanje samih zakonskih odluka. Problem postoji prije svega na podruju zatite intelektualne vrijednosti i pomanjkanja sposobnih primaoca franiza - voa i menadera, u cijeloj pripremljenosti davaoca da pomau odgoenim plaanjima za nabavu tehnologije, kreditima, leasingom opreme itd. Oduevljenje nije dovoljno za poetak trezvenog poslovnog odnosa u kojem se na osnovi posebne franizne nagodbe prodaje znanje. (Prije dvadeset godina u Nizozemskoj je bila organizirana konferencija o franizingu na 122

pobunu specijalista pravnika i savjetodavaca. Rezultat je bio, da je vie poduzetnika s nedovoljnim ljudskim i financijskim izvorima, odluilo poeti s prodajom franiza. Bez izuzetka svi su pomalo nestali s trita, a pri tom su korisnike franiza prepustili same sebi. Dugo godina je rije franizing bila povezana s nesigurnim poslovanjem. Iz istog se razloga u SAD-u uvrijeila rije licenca, tamo gdje bi slobodno mogli govoriti o franizingu). Tako govori predsjednik nizozemskog udruenja. Uz sve to, svjedoci smo rastuem broju franiznih sustava u Hrvatskoj a jo vie u drugim srednje europskim dravama, prije svega u Maarskoj, ekoj i Poljskoj. Meu njima su takoer i domai koji bi ee mogli dobili oznaku kvazi-franizni sustavi. Izmeu stranih prednjae davaoci franiza iz domovine poslovnog oblika franizinga - SADa. Oni su po McDonadsu, koji je slijedio te putove, mnogobrojno poeli dolaziti u taj dio svijeta. Zbog male trgovine, Slovenija je manje privlana za razliku od drava gdje je mogue prodati na stotine franiza. Franizni sustavi naime dolaze u druge drave ee preko skupih i zahtjevnih (majstorskih franiza). Te poetne jedinice ponekad uope nisu tipine franize, nego poligoni za testiranje i centri za prilagoavanje franiznih poslovnih sustava u vlasnitvu davaoca. U emu je, dakle, tajnovitost poslovnih franiznih sustava, koja prije svega vlada na podruju djelovanja. Najprije: bez poslovnog uspjeha poduzetnika ili tvrtke, koji je odluio prodavati franizu, kao ponavljanje vlastitog uspjeha, postoje vrlo male mogunosti za uspjeh cjelokupnog franiznog sustava. Najprije je uspio sam prodava franize, koji je zapakirao uspjeh u franizni paket i prodaje ga primateljima, za koje smatra da su toga vrijedni, kako financijski, tako i po svojim radnim i menaderskim sposobnostima. Jedinice poznatih franiza imaju jako nisku (mirnou), to je potpuno drukije nego kod drugih poetnih poduzetnika ili kod manje uglednih franiznih sustava. Ukratko franiza nije bilo kakva roba, jer se ne prodaje bilo kojem kupcu. Srce franiznih sustava je rastua kvaliteta proizvoda i usluga, jednaka po svim jedinicama. Jedinice obino vode primaoci franize, odnosno vlasnici i poduzetnici. Franize se temelje na jednostavnoj dostupnosti i brzini djelovanja, slove po umjerenoj cijeni, time si stvaraju povjerenje i ugled. Sve su te oznake povezane sa zatienim i poznatim imenom franiznog sustava. Franizni sustavi su inkubatori bez inkubacije gdje se obino obavljaju temeljite pripreme, primatelji franize su odmah lansirani na trite. To su sustavi gdje su davatelji franize kao u stereotipnim predodbama o enama, zainteresirani za dugorone (brane odnose) s primateljima franize. Vani su takoer poslovni i meuljudski odnosi gdje se tei obostranoj vjernosti, meusobnom potovanju i nadopunjavanju. U svijetu su este anegdote gdje prodava franize nastupa kao svemogui Golijat u sredini centraliziranog sustava, a inae vilasti David kao kupac franize. U tim anegdotama nedostaje element harema. Postoji naime vie Davida i jedan Golijat. Golijat prodaje Davidu svoje znanje (to, gdje i kako), ponekad sirovine i moda cijelu tehnologiju. Primatelji franize dobrovoljno se obvezuju da e potovati nagodbu, prirunike o proizvodnim i poslovnim procedurama i povezuju se s Golijatom za razdoblja od pet, deset i vie godina. Taj oblik odgovara poduzetnicima (primateljima franize) koji ne sagorijevaju od vlastitih ideja, inicijative i elje za poslovnim rizikom, ali su uporni, radni, imaju menaderske vrline, neto kapitala ili cijelu vlastitu lokaciju. Ako se poveu s uglednim sustavima i prihvate ih, uspjeh je zajamen. Davaoci franize brinu takoer o dobavljaima sirovina, ulaznih komponenti u jedinice njihovog sustava. Oni trebaju biti sposobni nabavljati kruh, meso, povre ili eljezne dijelove, okvire itd. po unaprijed odreenoj specifikaciji od odreenih ruku itd. Tako su davatelji franiza dobroinitelji i u razvojnom smislu. Biljee standarde, osposobljavaju poslovne partnere na sasvim organski poslovni nain.

123

8.1

Definicija (poslovni oblici) franizinga.

U SAD-u su pedesetih godina postojala dva slina tvrtke koja su prodavala hamburgere: White Castle i McDonalds. Prvo (White Castle) bilo je znatno poznatije i imalo je 27 restorana, drugo je tvrtka imalo samo jedan restoran. Sredinom osamdesetih godina situacija se promijenila. Broj restorana McDonaldsa popeo se preko osam tisua, a White Castle je imao 167 restorana. Razlika je u vlasnitvu i zaradi. McDonalds je tada poeo sa franizingom, dok je White Castle ostao na istom broju vlastitih restorana. Radi se o klasinom obliku irenja poslovanja sa irenjem vlastitog tvrtke, s jedne strane, i izuzetno djelotvornim poslovnim pristupom koji nazivamo franizing, s druge strane. Franizing je nain poslovne suradnje pravno i financijski samostalnih tvrtke. Strategija razvoja poslovnih sustava koju znamo pod imenom franizing, imala je veliki uspjeh u cijelom svijetu. U svezi s takvim poimanjem pogledajmo najprije definiciju franizinga to je navodi kodeks etike Europske franizne federacije, a prihvaa ga i sama Europska unija, (Franizing je sustav marketinga robe i/ili ostvarenje te/ili tehnologije, koja je zasnovana na tijesnoj i stalnoj suradnji izmeu pravno i financijski razdvojenih i neovisnih tvrtke, franizora i pojedinanih franizija (davateljima i primateljima franize), kod kojeg franizor svojim franizijima daje pravo i odgovornost da posluju u skladu s franizorovim konceptom). To pravo ovlauje i zaduuje pojedinanog primatelja franize da u neposrednoj i posrednoj razmjeni upotrebljava franizorovo trgovako ime i/ili robni znak i/ili znak uslune djelatnosti, know-how, poslovne i tehnike metode, sustav postupaka i drugih prava. One izlaze iz industrijskog i/ili intelektualnog vlasnitva koji podupire stalno osiguravanje poslovne ili tehnike pomoi u sadrajnom i vremenskom okviru pisanog franiznog sporazuma, koji su sklopile obje strane s tom namjerom). Poslovni oblik franizinga je nain poslovanja gdje vlasnik priznatog poslovnog sustava, davatelji franize, daje pravo osnivanja slinog tvrtke nekom drugom poduzetniku. U zamjenu za neki nain plaanja i obeanje da e precizno slijediti upute i standard kvalitete, primatelji franize tako dobiva pravo upotrebe franizorove trine marke. Time je takoer dobio potporu u marketingu, odreene prirunike o tome kako se posluje, pomo na poetku i u osposobljavanju zaposlenih, nabavu opreme i sirovina i este posjete (rjeavatelja problema) od strane davatelja franize. Ta definicija ukljuuje tri glavna elementa: davatelja primatelja franiznog paketa i franizni sustav. Franizing znai tjesniju poslovnu vezu dvaju relativno samostalnih poduzetnika, od obinog stratekog partnerstva, iako manje neposredan pogodbeni radni odnos recimo menadera u nekom tvrtci. Ukljuuje davatelja i primatelja franiznog paketa i franizni sustav. Franizing zahtijeva posebno vlasnitvo pridruenih tvrtke - franizu, te osigurava neposrednu potporu samostalnim poduzetnicima preko potpornih instrumenata osposobljavanja, odstranjivanja problema i pomoi u kreditiranju od strane franizora, koji ima naelno bogato poduzetniko iskustvo. Ukljuuje takoer pomo i radove u voenju poslova, trgovanju, raunovodstvu, regrutiranju djelatnika i tota drugo.

124

8.2

Oblici franiznih sustava s obzirom na mjesto franizinga u proizvodno prodajnom lancu Klasina klasifikacija franiznih sustava sadri sljedee etiri skupine oblika: Proizvoai i trgovci na malo Roenje moderne franize see na podruje izrade i distribucije proizvoda kao to su motorna vozila, gorivo za automobile i naftni derivati, modna i druga odjea, obua jednoga ili skupine udruge proizvoaa. Proizvoa automobila oblikovao je franiznu mreu za prodaju (naruivanje, dostavljanje, plaanje) kod njega proizvedenih automobila. Kod nas znamo neke franize na tom podruju takoer poslovnih oblika, koji su vrlo slini franizama. Pumpe, odnosno benzinske pumpe, koje proizvoa goriva i naftnih derivata daje u najam pojedincu vrlo su blizu takvom aranmanu ili takve koje su u vlasnitvu (pumpaa). U kombinaciji s prigodnom trgovinom odgovarajuom prodajom (know-how), radi se takoer o pribliavanju poslovnom formatu franize. U SAD-u, a u zadnje vrijeme ee i u Velikoj Britaniji, veinu takvih prodavaonica ubrajaju meu franize. Otuda takoer visoki brojevi franiza i statistike o prodaji. U Hrvatskoj se Inine pumpe s pridruenim trgovinama pribliavaju takvom obliku franizinga, iako za franizing najvjerojatnije jo nisu ispunjeni svi uvjeti. Proizvoai i trgovci na veliko (industrijska franiza) Proizvoai nabave neku sirovinu, odnosno poluproizvod primateljima franize na odreenom podruju. Oni iz toga izrauju konani proizvod i prodaju ga trgovcu na malo, odnosno distributerima. Franizu Coca-cole, Pepsi-cole, Campa cole (Indija klonirani proizvod Pepsicole), Schwepsa oblikovao je proizvoa sirupa tako da je odredio postupak izrade sokova, njegovog flairanja i distribucije na odreenom podruju. U tu bi kategoriju kod nas moda djelomino (djelomino u prijanju kategoriju) spadali proizvoai krafni i slastica koji to prodaju preko drugih prodavaonica hrane, odnosno prehrambenih pogona (Dondonuts), trgovine Iskra-Commerca, moda u budunosti trgovine Zlatarne Celje, Intergame itd. Prodavai na veliko i prodavai na malo. Radi se o slinom aranmanu kao kod proizvoaa i maloprodavaa, tako da je davatelj franize trgovac na veliko koji se opskrbljuje robom kod vie razliitih proizvoaa ili drugih trgovaca. Trgovac na veliko oblikuje franiznu trgovinu tako da odredi unutarnji raspored i vanjski izgled trgovine, izbor robe i njezin raspored, nain usluge, itd. Radi za trgovine s opremom, strojevima, graevnim materijalom, hranom i svakodnevnim potreptinama, ljekarnama, drogerijama, elektromaterijalom itd. Prodavai na malo i prodavai na malo Tu moemo uvrstiti veinu takozvanih franiza (poslovnog formata), koji znae ponudu djelatnosti kopiranja, tiskanja, pomoi automobilistima na cesti, itd. Poslovni oblik franize utvrdili smo na poetku i posveen joj je vei dio tog gradiva.

8.3

Mogunosti franizinga

Franizing je repriza uspjenog poslovanja, a ne arobna palica za propadajue. U franiznom lancu trgovina i distribucije robe i usluge teku u okviru stratekog planskog koncepta. On je zasnovan tako da bitno snizi trokove cjelovite distribucije i povea kvalitetu

125

rada i proizvoda. Iako je primatelj franize odmah po ulasku u franizni sustav slian poduzetniku u inkubatoru, govori se o velikoj razlici: kod davatelja franize je proizvod, odnosno proizvodnja razvijen(a), njegovo trgovanje uhodano, radi se prije svega o pomoi od strane davaoca franize. Ta pomo dolazi u obliku osposobljavanja, tonih uputa glede radne procedure, nadzora naina djelovanja i kvalitete i usklaenih financija na osnovi zajednike metodologije, zajednike reklame. Ono to je vrlo vano za primatelja esto je jeftinija nabava odgovarajue tehnologije, sirovina i druge ulazne komponente. Kao sredstvo za brz i unosan rast tvrtke, izuzetno je privlana metoda razvoja poduzetnitva. Zbog relativno vee sigurnosti ulaganja, franizing takoer predstavlja jednostavan nain za pridobivanje tuih ulaganja u nepovoljnim trinim uvjetima. Znaaj franizinga za opi ekonomski i socijalni razvoj drava u tranziciji, prije svega je u prijenosu poslovnog, upravljakog i tehnikog znanja i tehnologije, u irenju standarda kvalitete, dobrih poslovnih navika i rasta proizvodnih sustava koji se posredno ukljuuju u franizing kao dobavljai sirovina. Franizor (davatelj franize), koji je poetnik, ne moe prebaciti trokove ispitivanja sustava na primatelj franize. Naela koja proklamira Europska franizna federacija su takva da franizora, kao inicijatora odreene franizne mree, proglaavaju za njenog dugoronog zatitnika. Izriito zahtijevaju da franizor mora, prije nego to proda svoju prvu franizu, sam dobro isprobati odreen poslovni koncept i k tome jo barem u jednoj testirajuoj jedinici. Pored toga on mora biti vlasnik ili mora imati legalno pravo uporabe trgovakog imena mree, robne marke ili drugih identifikacijskih znakova. Mora odrediti poetno osposobljavanje primatelja franize i odreivati stalnu poslovnu ili tehniku pomo za vrijeme valjanosti franiznog ugovora. Kod regrutiranja primatelja franize mora im omoguiti cjelovit uvid u stanje cjelovitog sustava. Uvoenje svakog franiznog sustava mora proi kroz ispitnu fazu, a kumovati bi trebali iskusni savjetodavci za podruje izgradnje poslovnih sustava, pravni strunjaci, strunjaci s podruja marketinga, financija i dr. 8.4 Franizing u svijetu i u Europi

Dan danas se u Europi, pogotovo u Srednjoj i Zapadnoj, naglo ire franize s brzom hranom, trgovake franize, prije svega prehrambene trgovine na malo. U Hrvatskoj postoji vrlo velik interes za uvoenje franizinga kod poznatih trgovakih kua za konverziju postojeih trgovina u franize i djelomino za nastajanje novih posebnih trgovina - franiza. U razvijenoj Europi, a takoer i u Maarskoj gdje franizing raste velikom brzinom, poele su se razvijati franize za raunovodstvene, kadrovske, administrativno-tehnike i druge poslove poslovnim sustavom (business to business service). U razvijenoj Europi, zbog zasienosti trita s klasinim oblicima franiza; uvode nekoliko manje poznatih oblika. Radi se o mobilnim franizama za pomo vozaima, osvjeenje s piem i hranom, kuni poslovi, franize za usluge automobilistima i putnicima uz ceste (npr. drive in) i drugi oblici. 8.5 Centralizirane amerike i kooperativne europske franizne mree.

Razlike izmeu amerikog i zapadnoeuropskog franizinga proizlaze iz specifinih europskih kulturnih i gospodarskih obiljeja, takoer iz unutarnje heterogenosti i relativno manjeg sadraja trita nego to je ameriko. Zato se u Europi razvilo manje razliitih oblika franizinga, nego u SAD-u, isto tako su sustavi u prosjeku dosta manji. Klasini ameriki franizni sustav je centraliziraniji i vertikalno povezan, europska razlika je u predstavljanju neke vrste kooperativnog tvrtke gdje bi se primatelji franize neposredno ukljuivali u strateko odluivanje o cjelovitom sustavi. U takvom tvrtci primatelji sudjeluju na razmjerno jednostavan nain i u odluivanju. Takav oblik najee nazivaju (europskim) za razliku od (amerikog). O kooperativnom obliku u Europi postoji puno manje podataka i literature, nego

126

o amerikom. Taj oblik slobodno bismo preporuili malim neovisnim i srednje-velikim poduzetnicima u gospodarstvu na prijelazu, takoer i u Hrvatskoj. U Singapor-u su pogotovo poznati kooperativni trgovaki sustavi koje je izgradila vladajua razvojna agencija. 8.6 Europsko miljenje o franizi

Franizing u Europi znai prilagodbu razliitim lokalnim uvjetima, a da se pri tome ne izgube prednosti koje proizlaze iz sinergije ideja i uinaka ekonomske opsenosti. Tako Europsko udruenje priznaje razlike izmeu talijanskoga, belgijskoga, njemakoga i francuskoga franizinga. U razvijenoj Europi osim Ujedinjenog kraljevstva i panjolske, prevladavaju domai franizni sustavi. Franizing u Europi najprije je poeo na podruju trgovine, na podruju brze hrane i iznajmljivanja. Iako se kod franizinga radi o sve veoj internacionalizaciji, veinu nacionalnog trita svejedno svladavaju nacionalne franizne mree. Sigurno je u razvijenoj Europi teko govoriti o razvijenom meunarodnom franiznom tritu usprkos zakonodavstvu Europske unije, koja omoguuje irenje franizinga preko nacionalnih granica. Na podruju meunarodnog franizinga takoer u Europi, prednjae ameriki sustav koji veim dijelom dolaze u Europu, pogotovo preko Ujedinjenog kraljevstva koje je zbog toga, uz panjolsku, najznaajnija drava meunarodnog franizinga. U posljednje vrijeme biljeimo razvoj meunarodnog franizinga i u Istonoj Europi, najvie u Maarskoj gdje se prvenstveno radi o amerikim sustavima. Uz pogodne makroekonomske uvjete, oekujemo prodor njemakih sustava. Takoer je velik interes za taj dio svijeta od strane franiznih sustava pacifikih drava, prije svega Australije. U Europi je barem pet puta manje franiza nego u SAD-u, a dohodak je deset puta manji. Sve je jaa konkurencija na podruju razvoja kanala distribucije, to se takoer odrazilo u Europi u veoj specijalizaciji i pojavljivanju uvijek novih ideja. Jedna od njih djeluje preko franizinga. Iako u Europi djeluje mali broj europskih franiznih sustava, treba priznati da u Europi ima vie amerikih franiznih sustava, kao i da su se suvremeni oblici franizinga u razvijenoj Europi razvili po dolasku amerikih franiza. 8.7 Nastajanje i irenje franizinga

Od vremena kada je proizvoa bio pred izborom da nadomjesti nedostatke trgovaca na veliko, tako da se sam ukljui u maloprodaju, a u prodaji automobila je radije vodio oblik kvalificiranog posrednitva - franiznog trgovca, u franizingu se tota promijenilo. Proizvoai bezalkoholnih pia usredotoili su se na proizvodnju sirupa ili glavnih sastojaka, a primateljima franiza prepustili su proizvodnju, flairanje i distribuciju pia. Trgovci na veliko, pogotovo oni na podruju tehnike robe, kozmetike, prehrane, odjee, obue, pia, sami su se ukljuili u proces distribucije tako da su u maloprodaji uz vlastite prodavaonice, uveli franizne prodavaonice. Time su ih znatno oplemenili izvornim izborom kvalitetne robe i ponudom prodajnih, kreditnih i servisnih poslova. Noviji pojam je poslovni oblik franiznog tvrtke. Pri tome se vie nego u prijanjim sluajevima radi o izvornom, kompleksnom, kvalitetnom i provjerenom znanju, odnosno know-how-u. Upravo je taj oblik franizinga doveo do njegove slave vie nego prva generacija (distribucijskih franiznih sustava). Zbog zahtjevanosti njihove izgradnje, poslovni oblik franizinga najvie je prisutan u razvijenim dravama. Zahtjevanost izgradnje znai: - pravilnu identifikaciju uspjenog i prijenosnog poslovnog formata, - svladavanje odgovarajuega tehniko-tehnolokoga znanja na podruju odreene djelatnosti (npr. pranje automobila, priprema brze hrane),

127

8.8

izrada odgovarajuih menaderskih mehanizama za upravljanje na podruju trita, raunovodstva, ljudskih izvora za pojedine franizne jedinice, nabava kvalitetnih sirovina i opreme po maksimalno pogodnim cijenama, izradu i testiranje franizinga, -djelotvoran prijenos znanja i osiguravanje velikog stupnja standardizacije kvalitete kod pridruenih poduzetnika. Davatelj - primatelj franize

Meusobno povjerenje meu partnerima. Franizing moemo objasniti kao jedan od posebnih oblika dobrovoljnih stratekih veza, gdje je od izuzetnog znaaja odnos izmeu oba partnera. Taj odnos je danas vie nego ikad prije u sreditu pozornosti onih koji razvijaju franizne sustave. Glavno ogranienje dobrovoljnih povezivanja meu tvrtkama predstavljaju mogunosti zlouporabe od strane jednoga od dva partnera. Rezultat je takvoga (varanja) inae kratkorona korist za pojedinog partnera, ponekad manje od optimalnog djelovanja Sudske rasprave odluka koje su navedene u franiznom ugovoru, pokazuju na krizu veze meu partnerima, esto na lo sustav. Kod takvih sporova bolje bi se uvaavalo posebno posredovanje, nego rjeavanje preko suda, kao to je unaprijed dogovorena posebna arbitraa, posebna tijela za izglaivanje sporova kod franiznih udruenja. Tu pripada Savjet za provedbu kodeksa franizne prakse u Australiji. Danas se njegovanje meusobnog povjerenja izmeu davatelja i primatelja franize, a ponekad i ostvarivanje mehanizama cjelovitog poznavanja poslovnih rezultata pridruenih partnera smatra vrlo vanim za uspjeno djelovanje franiznih sustava. Posljednje je omoguio razvoj raunalne povezanosti unutar franiznog sustava. Sudjelovanje primatelja franize. Kod uspostavljanja povjerenja izmeu davatelja i primatelja franize, koje podravaju oba partnera, precizno praenje svakog pomaka kod primatelja franize znai dodatnu mogunost za jaanje Golijata umanjenjem operacijske autonomije Davida, odnosno primatelja franize. Zato su od izuzetnog znaenja suvremeni trendovi jaanja uloge savjeta primatelju franize, koji su postali vani u SAD-u i poeli se iriti po franizno razvijenim dravama. Suvremeni franizni sustavi tako su postali prijemljiviji na priznanje miljenja, pogotovo kod odluka koje trae trgovanje, rjeavanje problema, informiranja kao i ukljuivanje primatelja franize u procese tehnikih i menaderskih inovacija. Ponekad dolazi do razvoja manje upitnih i bolje kooperativnijih oblika franizinga, jer nain odluivanja omoguuje jednakomjeran utjecaj svih pridruenih, pa tako i primatelja franize. Pogotovo se u Europi smanjuju razlike izmeu kooperativnih oblika upitnih trinih putova i franiznog naina suradnje. 8.9 Franizni ugovor

Za bilo koje podruje, pravni je dio franiznog ugovora, odnosno franiznog sporazuma njihov najvii domet razumijevanja franizinga i to u uvjetima nedostatnih izdvajanja, sankcioniranja i krenja pravnih normi. Tako je normativni vid franizinga vie mitoloki odsjaj nego stvarni portret. Kao to ekonomija nije gospodarsko pravo i gospodarsko pravo nije menadment, provedbu samog franiznog sporazuma ne moemo reducirati na normativni vid franiznog ugovora. Ugovor izmeu davatelja i primatelja franize jest dokument koji ureuje cjelokupni odnos izmeu oba partnera. Nije problem ni osnovni dokument s vie dodataka, aneksa ili vie ugovora. Tko odjednom mora dosljedno odrati obeanja obiju strana i biti korektan, taj mora omoguiti i odgovarajue nadzorne mehanizme sigurnosti integriteta sustava. Zato mora precizno odravati razliita vlasnika

128

prava davatelja, omoguiti prodornost i nadzor i osigurati primatelja sigurnost u funkcioniranju kao i u razvoju i prodaji dijela opreme. Franizni ugovor obino ukljuuje sljedea poglavlja: definiranje i zatitu vlasnikih interesa davatelja franize, uporabu trgovake marke i drugih oznaka, dozvoljeno ime pored marke davaoca, lokaciju i teritorij franize, vrijeme trajanja ugovora, know-how, utvrivanje poslova koje ugovara davatelj na poetku i kasnije, poetne i trajne obveze primatelja (kupovanje sirovina, tehnologije, oprema, plaanje lanarine i dijela od prodaje, obvezne procedure itd.), prava primatelja franize, operativni nadzor to ga izvodi davatelj nad primateljem, prodaju jedinice i prava davatelja, prestajanje franize s jedne ili druge strane, arbitrau, prestajanje franiznog ugovora i posljedice. Preciznije ukljuuje i sljedee elemente: Ime i adresu davatelja. Ime i adresa primatelja. Lokaciju. Broj jedinice. lanarinu (iznos, bez poreza). Datum potpisa ugovora. Poetak, datum otvorenja. Marku, oznake. Know-how, njegov izvor, te operacijski prirunik. Dozvoljeno ime pored marke davatelja. Vrstu i opis djelatnosti. Trajanje ugovora. Tekue, periodine iznose plaanja kao udjele od prodaje, ope i promotivne, itd. Potpisnike. Potpise. U skladu s tim: Davatelj potvruje da je od vlasnika tvrtke ovlaten sklopiti sporazum; Davatelj predaje svoju djelatnost na utvrene lokacije u okviru sustava, to ukljuuje znak trgovakog imena i druge oznake, logotipove i identifikacijske materijale za publiciranje, oglaavanje, patente, poslovne tajne, te stil i znaaj opreme i ureenja prostora, standarde operacijskih procedura ukljuene u operativni prirunik zatien zakonom o pravima snimanja (copyright) ili s registracijom trgovakog imena, nacrta ili patenta ili drugaije; Primatelj eli od davatelja dobiti pravo na uporabu dozvoljenog imena, knowhowa, da bi slobodno poslovao u svojoj jedinici, to bi ukljuivalo sve predmete koje rjeava, te stalnu pomo davatelja u tom poslu. Davatelj franize spreman je odstupiti od franize pod uvjetima to ih odreuje postojei sporazum.

129

Franizni ugovor ne moe biti nadomjestak za meusobno povjerenje i zajedniku elju za uspjehom. On je vaan prije svega na poetku kod izgradnje franiznoga sustava (koji je opisan u priruniku pojedinog sustava) i kod sklapanja poslovnog odnosa. Slino kao kod vjenanja, radi se o prisegi o meusobnim ovisnostima i obvezama. Upravo je kod franizinga, zbog velike i dugorone meusobne ovisnosti (kao i kod drugih slinih poslovnih odnosa), usklaen interes oba partnera od odluujueg znaenja. 8.10 Potpora primateljima franize U skladu s franiznim ugovorom, davatelj franize se obvezuje da e primatelju franize nuditi stalnu pomo, to je takoer sastavni dio naela europskog kodeksa etike za podruje franizinga. Bez takve pomoi nema franizinga. Naravno, upravo je ta pomo postala jedan od glavnih oblika djelatnosti koje davatelj franize ne nudi, ve kao vaan vlastiti produkt prodaje primatelju franize. Glavni oblici, odnosno podruja pomoi, to ih obino nude franizni sustavi jesu sljedei: pomo u osiguravanju dozvola, obrazovni program, pomo i savjetovanje franiznog menadera, operacijski prirunik, osiguravanje knjigovodstvenog i raunovodstvenog znanja i odgovaraju e raunalne programske opreme, tehnika pomo, oglaavanje, pomo pri traenju financijskih sredstava, razliiti oblici kreditiranja, izbor lokacije, prostor i raspored odjela, pomo prije i nakon otvaranja franize, istraivanje i razvoj, nabava potronog materijala, redovni ili povremeni osobni kontakti, nabava osnovnih sredstava, posjete davatelja franize ili njegovog menadera i rjeavanje problema, dobivanje poslovnih ugovora, trgovina preko telefona, omoguavanje ili osiguravanje razliitih oblika osiguranja. 8.11 Primatelj franize Relativno neiskusni poduzetnici koji pristupaju franiznom sporazumu, trebaju odreeno znanje o sebi, o franizingu i o tome to trebaju nuno saznati prije nego se odlue kandidirati ili potpisati sporazum o franizingu. Istina je da se za franizing, prije svega, u sklopu uglednih franiznih sustava ponekad odlue iskusni poduzetnici. Primatelj franize treba znati o samom sebi: Razumijevanje franizinga. Motivacija za odreeni oblik poduzetnitva: - zadovoljstvo radom - sigurna materijalna motivacija - pohlepa za novcem

130

- elja za samostalnosti, itd. Osobna psihofizika kondicija za samozapoljavanje. Sposobnost izdrljivosti autoriteta odreenog davatelja franize. Potrebna inovativnost i prilagodljivost. Starost i vlastita poslovna zrelost. Financijski uvjeti, vlastita financijska situacija i druge mogunosti. Mentalna jaina za noenje s problemima, rizicima i gubicima. Hoe li franizing zadovoljiti aspiracije posla i elju za samostalnou pojedinca. Struna sprema i sposobnosti. Pripremljenost na teak i prekovremeni rad, pripremljenost na odricanje od drutvenih i osobnih zahtjeva izvan posla. Potpora obitelji i partnera. Zanimljivost odreene vrste posla u daljnjem razdoblju. ivotna oekivanja.

Na to treba biti spreman potencijalni primatelj franize kad je ve pred potpisom franiznog ugovora, da se ne bi zapetljao (to vrijedi posebno za odnose, jer franizing slabo znaju i davatelji) u poslovni odnos, koji ne eli i moda mune i dugotrajne postupke pred nesposobnim sudovima? Kandidati za kupovanje franize trae niz podataka, prije nego to se odlue za potpis franiznog sporazuma. U tu svrhu franizna udruenja ili podruna sudstva zahtijevaju objavu odreenih podataka u posebnoj brouri, ostale informacije trebaju biti dostupne primateljima franiza. Potrebno je odgovoriti na sljedee teme: - Koji je sadraj i posebna vrijednost, izuzetnost franiznoga poslovanja u odreenom sustavu. Opis proizvoda, rada. - Trite i postojanost trita, konkurencija. - Planovi poslovanja, irenja, rasta, preoblikovanja. - Osposobljenost ljudi u centrali. - Visina i nain plaanja lanarine, podjela prometa, leasing aranmani, kreditiranje, itd. Podjela gotovinskih i posuenih sredstava, to ih potrauje primatelj. to se sve plaa lanarinom i drugim razliitim optereenjima. Potrebna ulaganja u prostore, opremu, rezerve i djelovanje. - Izbor i ureenje lokacije. Teritorijalna prava i ogranienja, ekskluzivnosti. - Obveznost i uvjeti kupovanja robe, usluge davatelja franize potrebne za funkcioniranje franize. to e primatelj raditi ako nema nabave robe od strane davatelja. - Koliko vremena ve prodaje franizu. U kakvim odnosima je davatelj sa svakim primateljem posebno, postoje li pravni problemi, kakvi i gdje. - Kako je s vlasnitvom prostora gdje e primatelj poslovati. - Kakve vrste djelatnosti obavlja davatelj, kakav mu dio poslovne djelatnosti predstavlja franizing. - Koliko ima vlastitih i franiznih jedinica. Adrese ostalih primatelja franize. Kakvi su uspjesi, neuspjesi pojedinih jedinica. - Postoji li broura o franiznom sustavu i to ona sadri. - Poslovna i pravna povijest davatelja franize, vrijednost njegovog imena, znaka. Kazneni i civilni postupci u kakve je bio/je upleten sustav ili njegovi izvrni menaderi i ostali. - Financijski profil i poslovanje davatelja franize, profitabilnost, potkapitaliziranost, zaduenost, gubici, brzina rasta, financijske projekcije. - Naini, oblici i vrste nadzora to ih izvodi davatelj.

131

Nain i plaanje osposobljavanja primatelja i njegovih zaposlenih na razliitim podrujima. Tko i koliko plaa za izradu marketinkih istraivanja, reklamiranje, itd. Pomo u izuzetnim sluajevima na strani primatelja - bolest, smrt itd.

Odgovori na sva ta pitanja mogu biti prihvatljivi za primatelja franize, no tu je davatelj - franizor koji kae presudni da ili ne. Davatelj franize esto izabire primatelja franize izmeu 100 ili izmeu 1000 kandidata. O pravilnom izboru primatelja franize ovisan je uspjeh itavog sustava. Tu nastupaju razlike koje smo ve prije spominjali. Dogaa se i da manje ugledan davatelj franize sklopi ugovor s nekim koga je ugledniji i uspjeniji davatelj franize odbio. Naravno, razliiti sustavi trae razliite ljude. Neki pak ne trae kod primatelja franize prvenstveno kapital, ve prije svega odreene osobne karakteristike ili lokaciju. Na tome o emu ugledan i uspjean davatelj franize ispituje kandidate za kupovanje franize koju nikako ne eli prodati bilo kome, temelji se uspjenost itavog njegovog sustava i dio je njegovog najznaajnijeg znanja. 8.12 Razvoj franizinga U Srednjoj su Europi tvrtkama slabo poznata franizna poslovanja, mobilne franize, prehrambene ili uslune franize koje nas posluuju u naim vozilima (drive in ili drive trough), franize sa zdravom i vegetarijanskom hranom. Za djelotvorne zdravstvene poslove, specijalizirane obrazovne poslove, brigu za starije i djecu, kune poslove (npr. ienje i popravci), bio bi primjeran razvoj franiznih tvrtke. Moemo navesti nekoliko ideja koje bismo djelatnosti slobodno uvrstili pod prve dvije spomenute mogunosti na osnovi naeg trenutnog uvida. Kod svake ideje treba prouiti lokaciju (npr. naselja, prometnice, trgovaki centri; takoer i za mobilne franize) i infrastrukturu (parkiralina mjesta, dostupnost, opremljenost zemljita, izgraenost, itd.), predvidjeti potrebne investicije za gradnju, opremu i ljude, utvrditi koja bi postojea tvrtke mogli ukljuiti kao potencijalne davatelje itd. To bi mogle biti sljedee djelatnosti: - razliite vrste automobilskih servisa (npr. konice, ekspresni servis), to ukljuuje i mobilne franize, - autopraonice, - razliite turistike usluge, - lance pojedinih malih hotela koji su ukljueni u sustave rezervacija, ponude, klasifikacija kvalitete, itd., - restorane s kvalitetnom, svjeom, niskokalorinom prehranom, - trgovinu prirodne hrane, - vegetarijanske restorane (kao npr. Mangold u Austriji), - kafie, slastiarne, - lokale sa osvjeavajuim bezalkoholnim napicima, mlijenim napicima i jogurtima, - lance restorana uz ceste (znaenje demonopolizacije pridobivanja lokacija), - poslove u kui (mogu i mobilne franize): - nacrti unutarnje opreme - zidanje, keramika - instalacije - popravak kuanskih aparata - lienje, tapete, ienje prostora, prozora, pragova itd. - ureenje okolice kue i naselja, - zdravstvene i zubotehnike djelatnosti, - biljne ljekarne,

132

saune, centre za prirodnu medicinu (npr. mravljenje), zdravi ivot, sportske objekte, brigu za stare i ostarjele, uvanje djece, razliite oblike obrazovanja i osposobljavanja (npr. raunala), racionalizaciju trgovina s prehranom i tekstilom u okviru razvoja franiznih sustava, veterinarske ustanove, osiguranje nekretnina, auto-kole, kombinaciju trgovakog i uslunog franizinga, salone ljepote i kozmetike saloni, praonice i kemijske istionice, kompletne krojake usluge (npr. odjea za 24 sata), posebne frizerske usluge, poslovne usluge, npr. raunovodstvene i sl. prodavaonice suvenira i keramike, putnike agencije, posredovanje, nekretnine, prodaju raunala, cvjearne, cvjetne aranmane, savjetodavne usluge, usluge poslovnim sustavima.

Popis gornjih podruja nije potpuno iscrpljen i s jedne strane zahtijeva bolje prouavanje postojeih franiznih sustava, a s druge strane su potrebe odgovarajuih tvrtke koja bi bila primjerena za franizing. Sadanji sustavni pregled odgovarajuih mogunosti tek je mogui uvjet za izradu pojedinih projekata konverzije uspjenih poslovnih jedinica, sustava u franizne sustava. Kod razvoja domaih i kod ulaska stranih franiznih sustava, treba nai odgovore na mnotvo pitanja na osnovi niza kriterija povezanih s analizom vlastitih potencijala i vlastitih nedostataka, te postojanja mogunosti. 8.13 Tri imbenika u razvoju franizinga Zbog sporog rasta franizinga u nekim srednjeeuropskim dravama treba neto uiniti. Pri tome je vano pitanje to u tome mogu napraviti sljedei imbenici: - Franizno udruenje koje nastaje sa svojom informativnom, obrazovnom i savjetodavnom ulogom. - Javni interes koji djelomino omoguuje drava sa svojom poticajnom, odnosno ograniavajuom ulogom, prije svega svoje regulativne i politiko-ekonomske, te razvojne funkcije. - Posebno predstavnitvo i savjetovanje pri uvaanju stranih franiznih sustava. Svaki od gore navedenih imbenika pridonosi valjanosti etinog franiznog pristupa koji pomae zdravom rastu nacionalnog gospodarstva. Franizno udruenje. Franizing predstavlja dugoronu poslovnu suradnju koja proizlazi iz neke trajnije trine prednosti izuzetnog prodajnog koncepta izvornog poduzetnika - davatelja franize. Taj koncept povezan je s pridobivenim ugledom trinog imena, odnosno robnih znakova. Preduvjet za sigurne i stabilne dohotke primatelju franize od franizinga, jest dosljedna uporaba navoda i odluka to ih sadri franizni ugovor i

133

operacijski prirunik davatelja franize, i mnogostruka podrka davatelja franize primatelju. Jedna od tih osnovnih zamisli jest nacionalni kodeks franizne etike. Franizno udruenje bi trebalo pomagati u boljoj obavijetenosti o tome to je franizing, njegova poslovna filozofija, pridonositi meusobnoj pomoi franizora u meunarodnoj suradnji s drugim udruenjima i svladavanju estog nerazumijevanja ili namjerne zlouporabe koncepta franizinga. Ugledni i na poslovnoj etici utemeljeni franizni sustavi u okviru udruenja, utvruju njegovo pravo mjesto u okviru nacionalnih i meunarodnih franiznih udruenja. Pri tome su vrlo znaajne odluke koje se donose na odgovarajue preispitivanje franize pred njenu komercijalnu upotrebu, te na utvrivanje odgovarajue pomoi davatelja franize primatelji. Postojanje udruenja bilo bi prepreka za izbjegavanje veih zlouporaba franiznoga koncepta. U tom je okviru posebno vano potovanje pravila nacionalnog kodeksa franizne etike. Ono bi se trebalo slagati s europskim kodeksom i ureivati odnos izmeu oba franizna partnera. Takav kodeks predstavlja akt autonomne regulacije franizinga, koji je po miljenju Europske franizne federacije daleko bolji od dravne regulative, posebice one koja bi posebno ureivala podruje franizinga. lanstvo u udruenju predstavlja znak uvoenja visoke poslovne etike u zahtjevne segmente razliitih dijelova narodnog gospodarstva, to ponekad izgleda sporedno, ali omoguuje prodor takve etike i na druga gospodarska podruja. lanstvo u udruenju, dakle, znai da je franizna tvrtka spoznalo znaaj stalnog rasta i ispunjavanja franizinga, ponekad je time ujedno primilo sve potrebno da bi njegovo poslovanje bilo usklaeno s pravilima drutva. Udruenje je zainteresirano da uvaava i uva ugled franizinga kao posebnog oblika poduzetnike djelatnosti. Javni interes. Nacionalni strateki razvojni ciljevi znae to ranije osposobljavanje hrvatskoga gospodarstva za uspjeno natjecanje na meunarodnim tritima, koji ruenjem trinih prepreka nisu vie trita u drugim dravama, ve uvijek sve bolja domaa trita. U sluaju, o kojem smo pisali, valjalo bi jasno izraziti nacionalne prioritete kako pri poticanju/uvjetovanju dolaska stranih franiznih sustava (slino kako su to napravili u primjeru multinacionalnih azijskih trita), tako i sustavnim potporama razvoju domae pameti, u poticanju i pomoi u rastu i razvoju konkurencije domaih franiznih sustava. U svezi s tim spomenimo projekt za razvoj franizinga malezijske vlade, koji je do nedavno neposredno podupirao sam ured predsjednika malezijske vlade, a odnedavno ministarstvo za razvoj poduzetnitva. Drugi takav projekt je projekt Meunarodne organizacije za rad (ILO, odnosno BIT) u Junoj Africi. On se naslanja na zamisao koju je nekada osnovala Meunarodna organizacija za rad zajedno s tadanjim Meunarodnim centrom za tvrtke u javnoj, odnosno dravnoj vlasti u Ljubljani, a kasnije su je podrali predstavnici Europske franizne federacije, ING i NatWest banke, EBRD i drugi. To je ideja o centru za razvoj franizinga za Srednju Europu koja se oslanja na sljedee razmiljanje: U svakoj od tranzicijskih drava u blioj se prolosti razvio vei broj uspjenih poduzetnika. Velika veina njih slabo zna franizing i probleme svladavanja i financiranja rasta. Za neke bi od tih tvrtke najbolji izbor bio da se prime franizinga u ulozi davatelja franize, za druge da se prikljue franiznim sustavima kao primatelji franize. Pored toga bi tvrtka koje je razvilo franizing kao sporednu djelatnost time pridonijelo razvoju domaeg poduzetnikog talenta i najboljem organskom rastu nacionalnog gospodarstva. U pravom prodoru stranih tvrtke u tranzicijske drave - u tim okolnostima nastali poduzetnici ne dobivaju mogunost iznoenja svoje poduzetnike zamisli ili prerano propadnu. Posebno posrednitvo i savjetovanje. Po svom organskom nastajanju franiznih sustava na domaem gospodarskom podruju ne bi bilo. Naalost, to ide vrlo sporo. Bili smo svjedoci prestanku rada franizinga ili pak smanjenju njegovog spominjanja u strategiji, odnosno u politici ireg tvrtke. Dolazak stranih franiznih sustava mogu je pomou privatnih partnera, domaih ili stranih savjetodavaoca ili posrednika. Naravno, komercijalni interes

134

nekog savjetodavnog tvrtke nije nuno u skladu s nacionalnim razvojnim ciljevima. Kad govorimo o uvoenju stranih franiznih sustava, navedimo nekoliko misli i moda upozorenja. Jedna od opasnosti u rastu franizinga u Hrvatskoj (kao to se ve pokazalo drugdje u svijetu), bila bi promocija malih i jo neisprobanih stranih franiznih sustava. Uobiajeno je da se franizni sustav najprije provjeri i afirmira u lokalnoj okolini a tek zatim da se iri u iru regiju unutar domae ekonomije. Za internacionalizaciju se odluuje tek nakon uspjeha na lokalnom i regionalnom podruju. Naravno, i tu treba poeti s pokusnom fazom. Pri tome moramo upozoriti da je prebrzi rast franiznog sustava mogue samo znak apetita davatelja franize za prikupljanje lanarine, a pri tome je nesposoban primateljima franize ponuditi odgovarajuu potporu. U Velikoj Britaniji su spoznaje o takvim problemima postale ve javna mudrost. Ona se oslanja na podatke da veina malih franiznih sustava (kako domaih tako i stranih), nisu osiguraniji od poduzetnikog rizika i propadanja kao cjeline, nego to su ostali samostalni poduzetnici. Oni davatelji franize koji u prvih pet godina ne dosegnu neku kritinu masu primatelja franize (koji se spore oko broja 15), nemaju velike mogunosti za dugorono preivljavanje. Mali sustavi teko nude odgovarajuu potporu primateljima franize. U prvih pet godina njihovog djelovanja njihova je (mirnoa) nalik (mirnoi) svih ostalih poetnih tvrtke. Problem je vei u sluaju franiznih sustava, s njima propadaju i primatelji franiza.

OBRT

Obrt je samostalno i trajno obavljanje doputenih gospodarskih djelatnosti od strane fizike osobe sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje: proizvodnjom prometom ili pruanjem usluge na tritu. Obrt se moe obavljati i kao sezonski obrt najdulje est mjeseci u jednoj kalendarskoj godini. Za sezonski obrt dozvoljene aktivnosti utvruje ministar za obrt, malo i srednje poduzetnitvo uz prethodno pribavljeno miljenje Hrvatske obrtnike komore i uz suglasnost nadlenog ministra, ovisno o djelatnosti obrta. Obrtnik je fizika osoba koja obavlja jednu ili vie gospodarskih djelatnosti u svoje ime i za svoj raun, a pri tome se moe koristiti i radom drugih osoba. Za obveze nastale u obavljanju obrta odgovara cjelokupnom svojom imovinom.122 9.1 Zakonska regulativa

Zakonski i podzakonski akti koji ureuju osnivanje obrta su slijedei: Zakon o obrtu (NN 77/93, 90/96, 64/01) Pravilnik o obliku i nainu voenja obrtnog registra (NN 86/01) Pravilnik o obrtu i sadraju obrtnice i povlastice za obavljanje obrta (NN 86/01) Rjeenje o utvrivanju cijene obrtnice (NN 86/01) Pravilnik o vezanim i povlatenim obrtima i nainu izdavanja povlastica (NN 87/01)

122 Podatak da u Republici Hrvatskoj posluje oko 91 000 obrtnika s oko 119 000 radnika upuuje na vanost koju ovaj gospodarski sektor ima za ukupni razvoj hrvatskog gospodarstva.

135

Pruanje ugostiteljskih usluga na seoskim gospodarstvima zakonodavstvo regulira kroz: Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 46/97) Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (NN 57/95, 110/96, 24/97, 61/98, 137/98, 19/99, 39/99, 52/99, 43/00, 52/00, 57/00, 63/00, 18/01, 33/01) Pravilnik o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakim domainstvima (NN 22/46 i 47/97) Zakon o turistikoj djelatnosti (NN 8/96, 19/96, 76/98) Zakon o turistikim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 30/94) Zakon o boravinoj pristojbi (NN 35/95, 42/95, 53/95, 64/00) Zakon o lanarinama u turistikim zajednicama (NN 35/95, 52/95) Zakon o turistikoj djelatnosti i Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti propisuju uvjete koje gospodarstvo treba ispunjavati, pri emu je bavljenje poljoprivrednom djelatnou osnovni kriterij za registraciju. Pravilnik o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakim domainstvima odreuje da gospodarstvo moe imati: najvie 10 soba, odnosno 20 kreveta za pruanje usluga noenja do 30 mjesta u kampu do 50 sjedeih mjesta za pruanje usluga prehrane. Pravilnikom je utvreno da se manji dio proizvoda moe nuditi i iz drugih izvora osim iz vlastite proizvodnje. Prihodi vlasnika, prema Zakonu o porezu na dohodak, oporezuju se kroz tri stope poreza: 15%, 25% i 30%. Obveznik moe sam odluiti hoe li biti obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit, osim u sluaju kada dobit prelazi 85.000 kn, pa se prihod prema Zakonu poreza na dobit oporezuje po stopi od 20% na utvrenu poreznu osnovicu. Zakon o porezu na dohodak propisuje redovito voenje poslovnih knjiga. Obrtnik treba pronai knjigovodstveni servis i prijaviti se u registar poreznih obveznika ili registar PDV-a. Prijava u registar poreznih obveznika obavlja se u Poreznoj upravi. Obrt i obrtnik prijavljuju se u mirovinski i zdravstveni fond. Zakon dozvoljava obavljanje obrta uz zaposlenje u drugoj tvrtki. Zakon o prometu proizvoda i usluga i pravilnik o njegovoj primjeni ne prepoznaju pruanje usluga na seoskom gospodarstvu, pa se ova djelatnost oporezuje kao sve ostale ugostiteljske usluge smjetaja i prehrane. Neselektivnom poreznom politikom poljoprivredna proizvodnja poveava trokove proizvodnje i prodajne cijene. Uvoenjem pojma seoski turizam u terminologiju zakonodavstva o porezima i ukidanjem jedinstvene stope PDV-a omoguilo bi se diferencirano djelovanje i konkurentnost u cijenama proizvoda seoskog gospodarstva. Daljnji napredak ove regulative trebao bi se dogoditi u okviru upanija kao temeljne strateke jedinice i destinacije hrvatskog turizma, gdje bi se propisao itav niz kriterija i

Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti (NN 21/02) Pravilnik o obrtima koji se mogu obavljati u stambenim prostorijama (NN 101/95) Zakon o porezu na dohodak (NN 127/00) Zakon o porezu na dobit NN 54/01) Zakon o prometu proizvoda i usluga (NN 95/94, 7/95, 19/96)

136

normativa za vrijednosti: 9.2

ouvanje objekata, prostora i prostorija u seoski ouvanoj tradicijskoj ouvanje nasljea arhitekture pojedinog podruja detaljno propisati izgled, ureenje i sadraj objekta pripremanje i usluivanje hrane i pia na seoskim gospodarstvima nain posluivanja definiranje pojma preteno vlastita proizvodnja s ciljem zatite tradicionalnih jela i pia postavljanje visokih normi kvalitete mogunost kombiniranog koritenja smjetajnih kapaciteta (apartmani, sobe, kamp) ako za to imaju uvjete123.

Vrste obrta

Pod obrtom podrazumijevamo etiri podgrupe koje se meusobno razlikuju prema uvjetima koje obrtnik treba ispuniti pri njegovom otvaranju, odnosno prema duini obavljanja obrta unutar kalendarske godine: Slobodni obrti. Obrti koji nisu uvjetovani strunom osposobljenou, za njihovo otvaranje ne trai se ispit o strunoj osposobljenosti ili majstorski ispit, potrebno je samo ispuniti ope uvjete za otvaranje obrta. Vezani obrti. Za njihovo obavljanje osim opih se uvjeta trai ispit o strunoj osposobljenosti ili majstorski ispit. Vezane obrte mogu obavljati fizike osobe, izumitelji na temelju ostvarenog patentnog prava za patentirani proizvod ili uslugu ako ispunjavaju uvjete, a sa samo srednjom strunom spremom ako je sjedite obrta na podrujima odreenim Zakonom o podrujima posebne dravne skrbi i Zakonom o otocima. U roku od godine dana takve su osobe dune poloiti majstorski ispit. Povlateni obrti. Mogu se obavljati samo na temelju povlastice izdane od nadlenog ministarstva ovisno o obrtu. Sezonski obrti. Ovi obrti se obavljaju najdulje est mjeseci unutar kalendarske godine. Osobe koje ga obavljaju uspostavljaju svojstvo osiguranika, a obrt se trajno upisuje u obrtni registar. Ministar za obrt, malo i srednje poduzetnitvo odreuje koje se djelatnosti mogu obavljati kao sezonski obrti. 9.3 Otvaranje obrta

Za obavljanje slobodnih, vezanih i povlatenih obrta, obrtnik mora imati obrtnicu koju izdaje nadleni ured dravne uprave u upaniji i njegove ispostave, odnosno Ured Grada Zagreba, na ijem podruju e biti sjedite obrta, odnosno povlasticu koju izdaje nadleno ministarstvo ovisno o vrsti obrta. OBRTNICA Ministarstvo je propisalo oblik i sadraj obrtnice Pravilnikom o sadraju i o obliku obrtnice i povlastice za obavljanje obrta. Obrtnica se izdaje u dvije veliine od kojih je veu obrtnik duan izloiti na vidnom mjestu u sjeditu obrta.

123

Bokovi, D.: Mogunosti razvoja selektivnih oblika turizma u Istri, Hotelska kua 98, Hotelijerski fakultet Opatija, Opatija, 1998., str. 77-90.

137

Manja obrtnica izdaje se na trodijelnom obrascu koji otvoren ima dimenzije 222 x 105 mm. Vea obrtnica je dimenzija 210 x 297 mm. Obje obrtnice se izdaju na posebnom papiru oznake neobod bijeli s vodenim igom i zatitom, toniranom svjetloplavom bojom i obrubljenim starohrvatskim pleterom. Prednja stranica trodijelne obrtnice sadri naziv Republika Hrvatska, grb Republike Hrvatske, naziv Obrtnica i jedanaesteroznamenkasti broj obrtnice. Na unutranjim stranicama nalaze se podaci o vlasniku obrta: ime i prezime obrtnika, njegov jedinstveni matini broj graanina (JMBG), adresa stanovanja i vlastoruni potpis obrtnika, te svi relevantni podaci o obrtu: matini broj obrta, tvrtka naziv, sjedite, datum upisa u registar i datum prestanka obrta. Na vanjskoj strani trodijelne obrtnice podaci su o nazivu djelatnosti, potpis odgovorne osobe i peat nadlenog upanijskog ureda ili njegove ispostave, odnosno Ureda Grada Zagreba uz koji je otisnut znak Hrvatske gospodarske komore kao i vane napomene s ispisanim tekstom. Vea obrtnica sadri slijedee podatke: Republika Hrvatska, grb Republike Hrvatske, naziv Obrtnica i broj obrtnice, te podatke o vlasniku obrta: ime i prezime, JMBG, matini broj obrta, tvrtku i naziv djelatnosti. U donjem dijelu s desne strane potpis je odgovorne osobe i peat nadlenog ureda dravne uprave u upaniji, odnosno Ureda Grada Zagreba, a lijevo od njega je znak Hrvatske obrtnike komore. Prema rjeenju o utvrivanju cijene obrtnice, obrtnica stoji 500 kn, osim u ostalim sluajevima reguliranim Zakonom o podrujima dravne skrbi, Zakonom o otocima, Zakonom o obavljanju turistike djelatnosti i ostalim pravilnicima. Povlasticu izdaje nadleno ministarstvo ovisno o vrsti obrta prema podacima iz obrtnog registra i uvodi je u Registar povlastica. 9.4 Obrtni registar Pravilnikom o obliku i nainu voenja Obrtnog registra propisano je: nain upisa i voenja Obrtnog registra u uredima dravne uprave u upanijama i njihovim ispostavama, te u Uredu Grada Zagreba kao registarskog tijela oblik i sadraj obrasca prijave za upis u Obrtni registar oblik i sadraj omota registarskog uloka obrazac preglednog lista upisa u registarski uloak obrazac knjige rednih brojeva omot registarskih uloaka obrazac izvatka iz Obrtnog registra oblik i nain voenja evidencije o trgovakim drutvima koja obavljaju vezane i povlatene obrte. Podaci uneseni u bazu podataka Obrtnog registra osiguravaju naknadni prikaz i tiskanje izvatka iz Obrtnog registra, knjige rednih brojeva omota registarskog uloka i preglednog lista upisa u registarski uloak i rjeenja. Izvadak se moe dati ispisom, ovjeren i peatiran od slubene osobe. Naknadne nadopune, upis i izmjena podataka oznaavaju se kao arhivski podaci s naznakom datuma do kada su vaili. Prijava za obrtni registar podnosi se na propisanom obrascu iji su sastavni dio registarski listovi: RL-1 osnovni podaci o obrtu i registarskom tijelu RL-2 osnovni podaci o pogonu i poslovoi pogona RL-3 podaci o djelatnostima obrta i ostali podaci koji nisu obvezni

138

Nakon obrade prijave nadleni upanijski ured za gospodarstvo izdaje rjeenje upisa obrta u Obrtni registar. Po dobivanju rjeenja, izrauje se peat i otvara iro-raun u poslovnoj banci. Obrtnica se izdaje najkasnije petnaest dana od dana uredno podnesenog zahtjeva za izdavanje obrtnice. Zakon prua mogunost registracije obrta uz odgodu poetka rada od najvie godinu dana od izdavanja obrtnice. Osam dana prije poetka obavljanja obrta, obrtnik je duan nadlenom upanijskom uredu dravne uprave prijaviti obavljanje obrta. 9.5 Tvrtka i sjedite obrta

Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje, sadri naziv i oznaku obrta, ime i prezime obrtnika i sjedite, a moe sadravati i posebne oznake. Tvrtka se mora istaknuti na ulazu u sjedite obrta i izdvojene pogone u kojima se obavlja obrt ili na mjestu gdje se obrt obavlja ako se radi o obrtima za koje nije potreban prostor. Sjedite obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt, a ako se obavlja u vie mjesta, sjedite je u onom od mjesta koje obrtnik odredi. Kada za obavljanje obrta nije potreban prostor, sjedite je mjesto prebivalita obrtnika. Obrtnik moe promijeniti sjedite obrta koje prijavljuje nadlenom upanijskom uredu dravne uprave. Ako mijenja sjedite na podruje druge upanije, duan je uz prijavu priloiti i obrtnicu. 9.6 Brojani podaci i obrada podataka

Matini broj obrta sastoji se od osam znamenki, a dodjeljuje ga upanijski Ured za statistiku. Jedinstvenu brojanu oznaku obrtnice ine: brojana oznaka registarskog tijela koje je izdalo obrtnicu broj registarskog uloka. Naziv i brojana oznaka djelatnosti obrta se upisuju prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) koju je objavio Dravni zavod za statistiku i sukladno Pravilniku o vezanim i povlatenim obrtima. Oznaka zanimanja se sastoji od: naziva zanimanja sloenosti zanimanja. Nastavno se daju skraeni nazivi Nacionalne klasifikacije djelatnosti, slovnim i brojanim oznakama.
Tablica 12. Slovne i brojane oznake djelatnosti prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 124 PODRUJA PODPODRUJA ODJELJCI SKUPINE RAZREDI PODRAZREDI JEDNOM SLOVNOM OZNAKOM DVIJE SLOVNE OZNAKE DVOZNAMENKASTIM BROJEM TROZNAMENKASTIM BROJEM ETVEROZNAMENAKSTIM BROJEM PETEROZNAMENKASTIM BROJEM

Primjer oznake djelatnosti za seosko obiteljsko turistiko gospodarstvo: podruje: H

124

Izvor: Obrtprirunik o uvjetima otvaranja i poslovanja obrta, obrazovanju za obrtnika zanimanja, organiziranosti obrta i voenju poslovnih knjiga; MOMSP, Zagreb, 2001., str. 46.

139

 9.7

odjeljak: 55 Hoteli i restorani skupina: 55.5 Kantine i opskrbljivanje pripremljenom hranom razred: osnovna djelatnost: 55.52 opskrbljivanje pripremljenom hranom dopunska djelatnost: 55.23 ostali smjetaj za krai boravak turista.

Poslovanje obrta

Obrtnik obavlja samo one obrte koji su obuhvaeni obrtnicom, a u manjem opsegu i druge djelatnosti koje slue obavljanju djelatnosti obuhvaenih obrtnicom ili se uobiajeno obavljaju uz nju, a da ne mora ispunjavati uvjet strune osposobljenosti ili poloenog majstorskog ispita. Primjer je dopunska turistika djelatnost na seoskom gospodarstvu. Obrtniku u obavljanju obrta mogu pomagati lanovi obiteljskog domainstva: brani drug, djeca, roditelji, usvojenici i usvojitelji, pastorad kao i osobe koje je obrtnik duan izdravati. Nakon smrti obrtnika, obrtnica se moe prenijeti na njegove nasljednike koji mogu nastaviti voditi obrt kao privremene poslovoe do prijenosa obrtnice u smislu Zakona o obrtu. Za prijenos obrta potrebno je dostaviti nadlenom upanijskom uredu prijavu za prijenos obrta. Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona. Rjeenjem upanijskog ureda obrt se brie iz registra, a prestanak poslovanja obrta odjavom utvruje se danom navedenim u odjavi. Radi promicanja, usklaivanja i zastupanja interesa obrtnika na razini jedinice lokalne samouprave i uprave obrtnici osnivaju udruenja obrtnika i podrune obrtnike komore.

10 OBLIKOVANJE KVALITETNIH TURISTIKIH USLUGA

Uloga poduzetnika, rukovoditelja ili savjetnika u oblikovanju kvalitetnih turistikih i drugih usluga znai preuzimanje odgovornosti u voenju turistikog tvrtke ili pojedinih poslovnih procesa. Za rjeavanje problema, motiviranje zaposlenih, odnosno suradnika, gostoljubivost i poboljanje svakodnevnog radnog procesa te pojedinih radnih postupaka treba upotrebljavati nova i razliita znanja i spoznaje. Namjena osposobljavanja jest: - bolje obaviti svoj posao, - stei samopouzdanje i samopotovanje, - stei potovanje kod suradnika, - poveati svoju zaradu i dobit tvrtke, - uspjenije rjeavati svakodnevne probleme na svom radnom mjestu, - poboljati svoje mogunosti napredovanja, - nauiti vie o turistikoj djelatnosti, - biti svjestan svoje rukovoditeljske odgovornosti. Za uspjeno rukovoenje i oblikovanje turistikih ponuda potrebno je osposobljavanje i stjecanje novih strunih znanja i iskustava. Treba proitati odgovarajue strune vodie, studijske primjere, strune upute, stei uvid u uspjene poslovne sustave te se vjebati u rukovoenju. Rukovoenje nema prethodno danih obrazaca. Svakom rukovoenju potrebno je dati svoj osobni prilog. Na temelju opaanja, obiljeja i itanja strunih prirunika mogue je oblikovati svoj put u rjeavanju specifinih problema vezanih za konkretnu radnu okolinu i radno mjesto. Za vrijeme rada potrebno je dopunjavati svoje znanje te stjecati nove strune spoznaje. Na taj si nain osiguravamo stalnu provjeru svojih sposobnosti, a takoer i uvid u svoje struno znanje. U tome moramo biti kritini prema sebi te odgovoriti na sva pitanja koja smo si postavili. Osposobiti se za rukovoenje i oblikovanje kvalitetnih usluga ne znai 140

jednokratnu aktivnost. Osposobljavanje mora biti aktivno, to znai da se takoer uimo radom, da simuliramo odreene probleme te ih vjebom pokuavamo rijeiti. Uspjena rjeenja potom prenosimo na radno mjesto. Vjetina rukovoenja mora se dopunjavati i nadograivati. Ako poboljate vjetinu komuniciranja, bolje ete rjeavati probleme i nesporazume. Svladavanje i raspolaganje vremenom takoer e vam poveati sposobnost rukovoenja. Iskljuivo neko specifino znanje zasigurno vam nee osigurati uspjeh, to znai da morate spoznati i ovladati svim vjetinama rukovoenja. Kad budete usvojili potrebna znanja, va posao poduzetnika, rukovoditelja ili savjetnika bit e uspjeniji. U oblikovanju kvalitetnih usluga morate postati najbolji rukovoditelj svojih suradnika. 10.1 Oblikovanje usluge u turizmu Prije nego odredimo i analiziramo to morate raditi kao poduzetnik, rukovoditelj ili poduzetniki savjetnik te izloimo va rad i odgovornost u oblikovanju kvalitetnih turistikih usluga, posvetimo se kvaliteti u turistikoj djelatnosti. Karakteristike dananjega poslovnoga svijeta su: - Poslovni se svijet sve vie mijenja iz industrijskog u usluni svijet. - Rastua konkurencija uspostavlja (uslugu za potroaa turizma) kao najveu brigu u svim uslunim djelatnostima koje se ukljuuju u turistiku ponudu. - U uslunom sektoru osniva se najvie novih djelatnosti i tvrtke. - Veina tvrtke uvijek ukljuuje vie aktivnosti i nastojanja koja znae veu pozornost i brigu za gosta, kupca, za njegove potrebe i elje. - Sve se djelatnosti na podruju usluga usmjeravaju prema ljudima, njihovim potrebama, navikama i njihovom nainu provoenja slobodnog vremena. - Sve je vie djelatnosti koje djeluju u smislu boljeg informiranja i osvjeenja potroaa turistikih usluga, a takoer i u smislu njihove zatite. - Uslune djelatnosti ne produciraju proizvode koje e potroai uzeti sa sobom kui. - Turistiki proizvod kao i ostale usluge drugih ponuaa nije mogue zamijeniti, ako kupac nije njima zadovoljan. Uspjenija su tvrtke ona koja oblikuju svoju bazu podataka koje prate i analiziraju ponaanje turista te utjeu na njihova oekivanja. Upitnik: - Koje su usluge najvanije za pojedine skupine gostiju? - Zato ste razliito rasporedili turistike usluge prema pojedinim potroaima? Vjeba u definiranju kvalitetne turistike usluge: U kojoj mjeri razumijete vanost kvalitete turistikih ponuda? Zamislite da se nalazite u ulozi gosta koji boravi u vaem turistikom objektu. Usluge navedene u Tablica 13. Odreivanje po pet najvanijih usluga po grupama gostiju. razvrstajte po vanosti za pojedine skupine potroaa turistikih usluga koji dolaze u va ugostiteljski objekt u razliita vremena i s razliitim namjerama. Odredite usluge koje su najvanije po vaem miljenju, odnosno koje e zadovoljiti vaeg gosta ili vie gostiju iz tipine skupine. Zadatak ponovite takoer u skupini s vaim suradnicima te usuglasite poglede s obzirom na znaenje pojedinih usluga za zadovoljenje vaih gostiju. to je kvaliteta turistikih usluga?

141

Osiguranje i kontrola kvalitete kljuna je zadaa u voenju bilo kojeg tvrtke u turistikoj djelatnosti. Opisuju je kao jedno od triju kljunih podruja koja su oslonac cjelokupnom uspjehu na podruju turizma. Uspjenost turistike djelatnosti uvjetovana je kvalitetnim uslugama, pravilnim upravljanjem i usmjerenou na trite. Tvrtke koja se bave turistikom djelatnou sve su svjesnija vanosti kvalitete te na nju stavljaju naglasak kako u turistikoj propagandi, promotivnim akcijama namijenjenima gostima tako i u postavljanju mjerila za zaposlene. No jo uvijek ima nejasnoa to znai kvaliteta. Kao poduzetnik imate zaokruenu definiciju to za vas znai kvaliteta. Gosti, korisnici turistikih usluga imaju takoer svoju definiciju. Vi, kao gost, kad koristite usluge turistikih djelatnosti izvan svog tvrtke, imate takoer svoju definiciju.

Hoe li definicija kvalitete za sve te osobe biti jednaka? Najvjerojatniji je odgovor da nee!
Tablica 13. Odreivanje po pet najvanijih usluga po grupama gostiju (Za svaku skupinu gostiju odredite najmanje pet najvanijih usluga) Vrsta usluge Gost br. 1(*) Cijena: noenje, hrana, pie, razne usluge Brza posluga Osigurana parkirna mjesta Brza usluga pri dolasku i odlasku Mogunost plaanja kreditnom karticom Rauni bez pogreaka Usluno i ljubazno osoblje Primjerna higijena Prikladna lokacija smjetajnog objekta Profesionalnost rukovodeeg osoblja Opseg usluga Kvaliteta usluga Profesionalnost hotelskoga osoblja Mir i tiina u okolici Korektno rjeavanje prituaba i reklamacija Raznovrsnost usluga Prikladno radno vrijeme kod prihvata gostiju Prikladno radno vrijeme u ugostiteljskom objektu Ureenost - vanjtina osoblja Dobra oznaenost objekta Animacija gostiju Drutvene priredbe Posluga u sobi Usluge faksa Rekreacija gostiju Opremljenost soba s udobnim pisaim stolovima i stolicama Kozmetike usluge Nadzor djece Unutarnja i vanjska igraonica za djecu Gost br. 2 (**) Poduzetnik (***)

(*) Gost br. 1: poslovni ovjek koji e prenoiti u hotelu (**) Gost br. 2: poslovni ovjek koji ovog puta sa svojom obitelji provodi kraj tjedna u vaem hotelu (***) Ocjenjujete kao poduzetnik: uzmite u obzir sve probleme i ogranienja u vezi s uslugama: ogranien broj osoblja, neki od zaposlenih nisu dovoljno osposobljeni. Dajete prednost djelotvornosti, dok gost uvijek dri da je on najvaniji te da mu uvijek morate izai u susret, itd.

142

Postoji li definicija kvalitete koja bi odgovarala svim korisnicima usluga? Najprije se moramo sloiti da ne postoji samo jedan tip gosta. Kao poduzetnik ili rukovoditelj pojedinog radnog procesa dolazite u doticaj s mnogo razliitih vrsta gostiju koji imaju razliite potrebe, zahtjeve i oekivanja to se tie vaih usluga. Primjer: U vaem turistikom objektu istodobno imate dva gosta, jedan je s obitelji na zimskim praznicima, drugi je pak poslovni ovjek s natrpanim programom poslovnih razgovora i obilazaka. Njihove su potrebe i oekivanja s obzirom na kvalitetu usluga vrlo razliite. Koliko vam je kao poduzetniku ili rukovoditelju poznata ta razlika? Koliko je to razumljivo vaim zaposlenicima? Koliko ste dobri u organiziranju posla uvaavajui razlike?

Znamo da kvalitetu turistikih usluga primjeujemo na razliite naine ovisno o naoj ulozi u odreenoj situaciji. Drugi problem pri definiranju pojma kvalitete lei u injenici da se potrebe i oekivanja gosta mijenjaju, s iskustvima s turistikih putovanja a upoznavanjem novih usluga mijenjaju se i oekivanja, zahtjevi gosta kao i razumijevanje razliite kvalitete usluga. Kako je stoga mogue definirati kvalitetu koja bi bila prihvatljiva za sve (poduzetnika, direktora, rukovoditelja, osoblje, razliitu vrstu gostiju)? Odgovor je u sljedeoj definiciji: Kvaliteta je dosegnuta ako odreeni turistiki proizvod ili usluga zadovolje oekivanja koja si je na temelju vaih prethodnih promocijskih i trinih aktivnosti predoio gost potroa turistike usluge! Ocjenu kvalitete prenosimo dakle s onoga koji osigurava kvalitetu (npr. poduzetnik, rukovoditelj, osoblje koje nudi uslugu) na gosta - potroaa turistike usluge. Stoga, ako elimo zadovoljiti oekivanja gosta, moramo ga upoznati, upoznati njegove potrebe, navike, njegovu okolinu iz koje dolazi te kako ta okolina utjee na njegov stil ivota i njegov standard. Turistiki poduzetnik neka stoga ne tei prema postignuu (najbolje kvalitete) ve neka oblikuje usluge za (svoga gosta) ija je oekivanja prethodno dobro upoznao. 10.1.1 Znaenje kontrole kvalitete u turistikoj djelatnosti Prvi korak u kontroli kvalitete je odreivanje osobina proizvoda koji trebaju zadovoljiti ciljnog potroaa - ciljno trite. Turistiki poduzetnici - ponuai turistikih proizvoda i usluga najradije se usredotouju na ona gledita proizvoda za koja je lake odrediti osobine i prednosti kod potroaa. Kod oblikovanja ponude, odnosno promocije, prije svega se naglaava fiziki aspekt. Primjer, jedan od kriterija za pruanje usluga smjetaja jest propisana veliina postelje. Ne spominje se, ali se zahtijeva da bude udobna. Za svaku se sobu zahtijeva kupaonica, no ne spominje se da mora biti ista, prozrana, ugodnog izgleda itd. Sada znamo da gosti ne ocjenjuju kvalitetu boravka u hotelu ili motelu prema kriterijima poduzetnika. Vie uzimaju u obzir faktore kao to su kvalitetna usluga, kako su brzo i bez tekoa ispunjeni njihovi zahtjevi i elje, udobna, ugodna i oputajua okolina, prostranost, prozranost, lijep pogled, kvaliteta sukladna odreenoj cijeni itd. U biti turistiki je proizvod kombinacija materijalnih i nematerijalnih elemenata i to ba fizikih karakteristika usluge i meuljudskih odnosa koji vladaju u hotelu, motelu i sl. dok gost boravi u njemu.

143

U kojoj mjeri razumijete vanost kvalitete turistikih usluga? Zamislite da se nalazite u ulozi gosta koji boravi u vaem turistikom objektu. Usluge navedene u tablici razvrstajte po vanosti za pojedine skupine potroaa turistikih usluga, koji dolaze u va ugostiteljski objekt u razliita vremena i s razliitim namjerama. Odredite usluge koje su najvanije po vaem miljenju, odnosno koje e zadovoljiti vaeg gosta ili vie gostiju iz tipine skupine. Elementi prikazani u Tablica 14. Model kvalitete, meusobno oblikuju model kvalitete. U oblikovanju turistikog proizvoda treba uzimati u obzir sve aspekte tog modela. ini se da su svi kvadranti modela jednako vani, no nije tako. Relativna vanost svakog kvadranta teko je mjerljiva. Uvia se da je fizika/materijalna komponenta vanija od fizike/nematerijalne komponente. Iz vizure turistikog djelatnika mnogo ju je lake kontrolirati. Na drugoj je strani meuljudska/materijalna komponenta na koju e turistiki djelatnik lako utjecati samo ako pozna meuljudska/nematerijalna doivljavanja. Oekivanja gosta lake se razabiru ako proizlaze iz nematerijalnih/fizikih i meuljudskih kontakata.
Tablica 14. Model kvalitete Vrsta kontakta Karakteristike doivljavanja Materijalne Nematerijalne turistiki proizvod atmosfera hotelska soba estetski izgled postelja osjeaj recepcija udobnost izlet svjetlo posluivanje jela toplina prijam gosta prijaznost animacija briga reklamacija uslunost podataka uljudnost gostoljubivost

Fiziki

Meuljudski

Zato moramo kvaliteti pripisivati posebnu vanost? Turistiko trite vrlo je konkurentno i turistika industrija trguje svojim proizvodom na vrlo konkurentnom tritu te se tamo natjee za pridobivanje dohotka od potroaa. Svi stoga trebaju postati svjesni koliko je vana kvaliteta. To je nadalje posebno vano na podruju turistikih usluga, gdje nema oite konkurencije u cijeni, ve je konkurencija usmjerena na dodatnu ponudu, imid, usluge i kvalitetu istovrsne ponude. Turistika tvrtke brzo su poela upotrebljavati kvalitetu kao strategiju trgovanja te su na taj nain utjecala na oekivanja kvalitetnije turistike ponude. Opaa se takoer opi porast turistikoga poduzetnitva to se odraava u oekivanjima potroaa turistikih usluga da proizvodi i usluge budu na vioj razini kvalitete. Turisti takoer oekuju vie zahvaljujui atraktivnim turistikim aranmanima i sve jeftinijem i brem prijevozu te se s putovanja vraaju s novim doivljajima, idejama i spoznajama, odnosno njihova mjerila kvalitete u ocjeni turistike ponude postaju zahtjevnija. Za turistiko je trite vano da ima mnogo gostiju kako individualnih tako i organiziranih skupina koji se vraaju. Uz pomo gostiju koji se vraaju i osobne preporuke poboljava se kvaliteta i vea popunjenost turistikih smjetajnih kapaciteta kao i ostale turistike infrastrukture gdje se nude turistiki programi. Karakteristike kvalitete bile su usredotoene na potroaa turistikih usluga, premda je jednako vana njezina uloga u (internom marketingu), namijenjenom osoblju, zaposlenima u turizmu i drugim djelatnostima vanim za turizam. U mnogim su tvrtkama utvrdili da se 144

poboljanjem kvalitete i ugleda turistikog obrta takoer povealo zauzimanje osoblja te poboljala razina kvalitete rada, odnosno turistikih usluga. Uspjenost je uvjetovana ukljuenjem kvalitete u sve djelatnosti tvrtke. Ne moemo je jednostavno dodati na kraju proizvodnog procesa. Osiguranje kvalitete povezuje sve elemente koji (pokazuju da je kvaliteta odgojno sredstvo koje treba podravati u cjelokupnoj organizaciji te da je potpuna predanost kvaliteti najvanija za uspjeh proizvodnog programa) (Hart and Casserly, 1984.). Rukovodstvo je stoga duno osigurati gostu oekivani proizvod pridravajui se mjerila kvalitete!
Tablica 15. Shema sustava osiguranja kvalitete

Shema kvalitete prikazuje kvalitetu kao rezultat usklaenosti oekivanja gosta i stvarne kvalitete poduzetnikih usluga i cjelokupne turistike ponude na odreenom turistikom podruju. Oekivanja gosta lako emo utvrditi analizom trita i povratnim informacijama od strane gostiju. Te e informacije rukovodstvo upotrijebiti u odluivanju kako bi trebao izgledati njihov novi turistiki proizvod ili kako e promijeniti postojei proizvod u uvjetima organizacijskih i financijskih ogranienja. Taj poetni proizvod treba oblikovati u skladu s mjerilima za oblikovanje kvalitetnih proizvoda. 10.1.2 Savjeti za oblikovanje kvalitetne turistike ponude Utvrdite kakvi gosti koriste vae turistike usluge i kakve su njihove posebne potrebe. Pobrinite se da vae osoblje bude informirano o vaim gostima. Meu osobljem razvijajte misaonost koja je usmjerena na kvalitetu i zadovoljenje gostiju. Ne zaboravite da je potreban zajedniki rad, jer nije mogue sve planirati i organizirati unaprijed; ne zaboravite na iznenaenja u posljednjem trenutku. Vaa uloga nije laka, budui da ste poveznica izmeu gostiju, tvrtke i osoblja, meutim ne oajavajte. Plaeni ste zato da rjeavate probleme.

Kako osigurati gostoljubivost? Njegovanje gostoljubivog odnosa prema gostu ili suradniku znai njegovanje ponaanja ili svijesti da je gostoljubivost: - uvjet kvalitetne usluge; - osnova svakog susreta s gostom ili suradnikom; - odraz miljenja koje gost ima o vaem tvrtci; - odraz zadovoljstva gosta vaim tvrtkama; - u izravnoj vezi s vaim radnim iskustvom; - posebno vana u turizmu jer gost plaa (ugodne) praznike; - nevidljivi proizvod koji se vidi pod uvjetom da se gost vraa kui s ugodnim doivljajima te to pria svojim prijateljima i poznanicima; - interaktivna - opazit ete da e se vae kolege, rukovoditelji i gosti takoer ponaati gostoljubivo; - osjeaj posebnog zadovoljstva, koji ete rado pamtiti. Trenutna gostoljubivost nije neto to e kod stranca uzrokovati oduevljenje, ve e je odreivati svakodnevna uljudnost, profesionalnost, opa obavijetenost, znanje jezika.

145

Ponos, koji nije iskljuivo samodopadljivo automatsko dranje, povezan je sa irokogrudnou te izvire iz osjeaja da znamo kako pomoi drugomu te, razumljivo i utoliko vie, takoer stranom gostu. 10.2 Uloga poduzetnika turistikoj ponudi 10.2.1 Voenje poslovnoga procesa Pod voenjem se podrazumijeva upravljanje, usmjeravanje i nadziranje. Rukovoditelj obavlja sljedee funkcije: - vodi, usmjerava i brine se o zahtjevnijim postupcima i programima, - daje smjernice za svakodnevne zadae i vodi brigu o postizanju postavljenih ciljeva, - nadzire osoblje ili radi u skladu sa zahtjevima, postupcima i normativima u turistikoj djelatnosti i u tvrtci kao cjelini, - prima, uvodi i osposobljava nove radnike. Voditi ne znai biti zaposlenima za petama. Dobar rukovoditelj zna mjeru u nadzoru. Da biste djelotvorno vodili osoblje, morate sada kao voa na svoj dosadanji rad gledati iz drugog kuta gledanja. Kad ste obavljali lake poslove, na taj ste rad gledali kao vai suradnici. Kao rukovoditelj morate imati pregled nad cjelokupnim poslom. Kao rukovoditelj vjerojatno si postavljate razliita pitanja: (Jesam li uinio pravilno to sam Ireni dao tu zadau? Kako e osoblje reagirati na nova zaduenja? Kako da objasnim da u trebati pomo u organiziranju kongresa?) Ako postavljate takva pitanja, znai da posjedujete sposobnosti koje su potrebne za dobrog rukovoditelja. Morate se osposobiti da: - razumijete vanost i odgovornost rukovoditelja u turizmu; - prepoznate naine rukovoenja te da ih znate koristiti pri radu; - djelotvorno suraujete s nadreenima, s osobljem i drugim rukovoditeljima; - razumijete kako vaa vanjtina, vae ponaanje, etika i samopotovanje utjee na uspjenost vaega rada i na rad vaeg osoblja. 10.2.2 Rukovoditelj Kao poduzetnik ili rukovoditelj za nove radnike vi predstavljate glavnu vezu s tvrtkama. Izmeu primanja novozaposlenih i njihova osposobljavanja rukovoditelj daje novopridolim radnicima osjeaj da su dobrodoli, daje im samopouzdanje te im olakava poetak. To je za rukovoditelja ugodna dunost. Novozaposleni se najbolje sjeaju prvog dana. Kad ponu s radom, obino su uznemireni i vrlo motivirani. ele se pokazati, ostaviti ugodan dojam. Svoj rad ele dobro obaviti jer ele ispuniti vaa oekivanja. Ta njihova spremnost omoguuje vam da s njima uspostavite dobar odnos, da im pomognete da postanu dio kolektiva te da im omoguite da budu uspjeni u radu. Prvih nekoliko dana veoma su vani. Ti su dani odluujui da li e novi radnici postati dio vaeg tvrtke. To je za vas vana prilika no istovremeno i velika odgovornost. Novi zaposlenik oblikuje svoje dojmove isto tako kao gost. Pravilan poetak e vam u budunosti utedjeti mnogo vremena koje biste utroili za rjeavanje problema. Uvoenje novozaposlenih u posao mora biti briljivo planirano.

146

10.2.3 Raznolikost rukovoenja u turizmu Kao poduzetnik imate vie uloga. Rukovoditelj ste svoga osoblja, no dolazite u doticaj i s ljudima izvan tvrtke kao to su: dobavljai, gosti, turistike agencije, predstavnici vlasti, sindikati. Stoga nije udno da su rukovoditelji esto razapeti na vie strana i frustrirani. Morate biti svjesni vanosti vaeg rada u tvrtci jer ste vaan povezujui lan. Bez vas posao se ne bi obavio te ne bi bili dosegnuti ciljevi tvrtke. 10.2.4 Uloga menadmenta Mnogo je toga napisano o tome to je menadment, no za nas je vanije to radi menadment. Menadment obavlja etiri kljune funkcije. Odgovornost za obavljanje tih funkcija raspodijeljena je po razinama. Kao poduzetnik ili rukovoditelj obavljate sljedee funkcije: - Planiranje - postavljate si ciljeve i odreujete na koji ete ih nain postii. - Organiziranje - odgovorni ste za obavljanje preuzetih odluka te se brinete da se one provedu u praksi. - Rukovoenje - potiete i vodite svoje osoblje kako biste dosegli postavljene ciljeve. - Nadziranje - brinete o pravilnom izvoenju postavljenog plana i troenju sredstava. Spomenute su funkcije isprepletene u praksi te ih obino istovremeno obavljamo. 10.2.4.1 Planiranje Planiranje znai odreivanje ciljeva, izbor naina na koji e se oni postii te odreivanje potrebnih sredstava za njihovo postizanje (broj zaposlenih, oprema, vrijeme...). Planiranje je sastavni dio svakodnevnog posla rukovoditelja. Sastavljanje dnevnih rasporeda, planiranje posebnih dogaaja i planiranje osposobljavanja osoblja samo su neke od aktivnosti svakodnevnog posla. Planiranje e biti uspjeno ako se: - odredi vrijeme za planiranje, - proita sve potrebne informacije, - dopusti suradnicima da pomognu u planiranju, - u planiranju predvidi i rezervno dogaanje (fleksibilni planovi), - racionalno koristili osoblje, sredstva i vrijeme, - prosuuju planovi, - pravodobno zavri planiranje. 10.2.4.2 Organiziranje Organizirati znai odluivati o tome kako e se u vaem tvrtci rasporediti posao i odgovornost. To znai racionalno iskoritavanje radne snage i sredstava koji vam stoje na raspolaganju. U nekim tvrtkama u to se takoer ukljuuju izbor i zapoljavanje osoblja, no posvuda ta funkcija ukljuuje raspodjeljivanje radnih obveza zaposlenima. Organiziranje takoer ukljuuje osposobljavanje zaposlenih koje je potrebno za uspjeno obavljanje pojedinih radnih zadaa. U okvir organizacije spada takoer pomo vaem osoblju u razumijevanju kako njihov rad utjee na rad i uspjenost drugih odjela. U organiziranju ete biti uspjeni kada ste: - uvaavali osobne karakteristike osoblja u dodjeljivanju radnih zadataka i obaveza, 147

osposobljavali osoblje za pojedine planirane aktivnosti, upozoravali osoblje da njihov rad takoer utjee na uspjenost drugih odjela, savjetovali zaposlene kako da obave svoju zadau u sudjelovanju s drugim odjelima, uspjeno koordinirali raspoloivim sredstvima, izabirali suradnike za pojedine poslove po strunoj osposobljenosti, ako budete ispitali i selekcionirali kandidate za slobodno radno mjesto razgovorom, testovima i provjerenim preporukama.

10.2.4.3 Rukovoenje Rukovoenje je usmjeravanje i motiviranje lanova radnoga kolektiva radi postizanja isplaniranih ciljeva (osobnih, ciljeva odjela i ciljeva tvrtke kao cjeline). Rukovoenje ukljuuje nadzor, motiviranje, ocjenjivanje i kanjavanje za neobavljanje dogovorenih zadataka. Rukovoenje je od svih vaih funkcija najvie (usmjereno na ovjeka). U rukovoenju ete biti uspjeni kada ste: - rekli svome osoblju to od njih oekujete, - pokazali svoj pozitivan odnos prema njihovu radu, - pohvalili zaposlene za dobro obavljeni rad, - prihvaali savjete i primjedbe osoblja, - primjerno zahvalili i prikladno nagradili zaposlene koji - su svoj rad kvalitetno obavili, - svojim ponaanjem budete dobar primjer, - pokazali iskreno zanimanje za pitanja i brige svoga osoblja, - se zauzimali za svoje osoblje kad im je potrebna pomo. 10.2.4.4 Kontrola Kontrola je provjera jesu li planirani programi i aktivnosti korektno obavljeni i postignuti. Kontrolu sainjavaju sljedei postupci: - Provjeravanje mjerila koja ste odredili. - Sakupljanje podataka o postignutoj kvaliteti usluga u vaem odjelu. - Usporeivanje postignute kvalitete s mjerilima. - Uvaanje mjera za poboljanje kvalitete ako kvaliteta ne odgovara postavljenim mjerilima. - Procjenjivanje jesu li postupci za poboljanje kvalitete bili dovoljno djelotvorni. U kontroli ete biti uspjeni kad: - budete pomagali vaem osoblju da poboljaju kvalitetu svoga rada kad je to potrebno, - ste svjesni da morate vie puta mijenjati radne postupke da biste postigli postavljene ciljeve, - ste svjesni da je lake sprijeiti probleme i greke nego ih popravljati, - ste svjesni da je planirani program vano provoditi u okviru planiranog predrauna, - se prije svega uhvatite rjeavanja najveih problema i prepreka u ostvarenju postavljenoga cilja.

148

10.2.5 Smjernice za uspjeno rukovoenje Suradnja s osobljem kojem ste nadreeni. Rukovoditelji se vie puta nau u neugodnom poloaju kad su u ulozi (efa). Pretjerano ljubazan pristup. Neki rukovoditelji se u poetku posebno trude biti ljubazni sa svojim suradnicima. Moda ak kre neka pravila ili dopuste osoblju da se ulijeni u obavljanju odreenih zadaa. Takav rukovoditelj e teko postii suradnju sa svojim osobljem. Grub pristup. Drugi rukovoditelji pokuavaju otkloniti nezadovoljstvo politikom (tvrde ruke). Meutim to e kod osoblja prouzroiti nervozu i osvetoljubivost. Ovakvi rukovoditelji e takoer teko ostvariti suradnju sa svojim osobljem, odnosno ono nee uspjeno provoditi planirane programe. Prijateljski, poten i odluan pristup. Uspjeni rukovoditelji u turizmu vode rauna da e prvotno nezadovoljstvo najlake prebroditi ljubaznou, potenjem i odlunou u ostvarivanju postavljenih zadaa. Morate pokazati da ste i vi takoer dio kolektiva i da je ostvarenje postavljenog programa te zadovoljenje oekivanja gosta, zajedniki cilj.

10.2.6 Preporuka za rad s vaim osobljem Kao rukovoditelj turistikog tvrtke koristite preporuke za dobru suradnju s vaim osobljem: - Recite: (Napravit emo to.), a ne (Napravit ete to!). - Ukljuite svoje osoblje u proces odluivanja te im tako dajte do znanja da ih cijenite. - Vodite rauna u kontaktiranju s osobljem da svaki zaposleni ima svoju osobnost. - Odluke neka budu poslovne, a ne osobne. - Ne zaboravite rei svome osoblju, kad je to osnovano, da dobro obavlja svoj posao. - Budite iskreni. - Budite dosljedni. - Morate im rei zato elite da neto naprave upravo tako kako ste im naredili. Cijenit e vas ako im budete rekli odakle ste. 10.2.7 Politika raznolike radne snage Turistika se djelatnost vrlo brzo mijenja. Na turistikom se tritu pojavljuje sve vie djelatnosti te se na taj nain obogauje turistika ponuda. Turistiko trite neprestano zahtijeva sve vie inovativnih i novih poduzetnikih ideja. Do 2000. godine procjenjuje se da e upravo u turizmu biti najvie praznih radnih mjesta, ak i vie nego to ih mladi mogu zaposjesti. To znai da se u turizam usmjerava takoer sve vie starijih osoba, odnosno suradnika. U turizmu je takoer zaposleno sve vie ena i ljudi iz razliitih kulturnih sredina. To je prednost jer upravo raznolikost obogauje raznovrsnost turistike ponude i ispunjava slobodno vrijeme. Va izgled govori da ste pobjednik ili poraeni - nitko pak ne eli biti podreen poraenome. Isto je tako vana vanjtina zaposlenih u turizmu. Njegovanost, cjelovita i ugodna osobnost te lijepo dranje najvanije su karakteristike svakoga tko radi u turizmu - turistikih djelatnika. Ako budete posveivali pozornost osobnom izgledu, to e se pozitivno odraavati: - Bolje ete predstavljati svoje tvrtka. - Ako budete ureeni, vi i vai djelatnici bit ete samosvjesniji. 149

Ako budete ureeni, vae e osoblje takoer posveivati vie panje svome izgledu.

Kvalitetnu uslugu osigurat e: - Zaposleni koji su ljubazni i svoj posao obavljaju s osmijehom na licu. - Zaposleni koji su uljudni i uglaeni. - Zaposleni koji se trude prepoznati vae zahtjeve i potrebe gostiju. - Zaposleni koji su spremni pomoi. - Zaposleni za koje gost ne predstavlja nevolju. - Zaposleni koji imaju svoj karakter. - Zaposleni koji znaju svoj posao. - Zaposleni koji sugovorniku gledaju u oi. - Zaposleni koji vie panje posveuju gostu nego radnom stroju, papiru, telefonu ili (suradnicima). - Zaposleni koji se na odlasku oprataju s gostima uz poziv na ponovni dolazak.

150

11 LITERATURA
1 : Allen, D. N., Rahman S.; Small Business Incubators: A positive Environment for Entrepreneurship. Journal od Small Business Management, (1985.) 3, str. 12-23. 2 : Allen, N., David, McCluskey, Richard: Structure, Policy, Services, and Performance in the Business Incubator Industry, Baylor University, 1990. 3 : Allen, N., David, Siedur Rahman: Small Business Incubators: A Positive Environment for Entrepreneurship, Journal of Small Business Management, 1985. 4 : Autio, E.; Parhankangas, A.; Employment Genaration Potential of New, Technology-Based Firms During a Recessionary Period: The case of Finland, Smal Business Economics, Kluwer Academic Publishers, Netherlands, 11/2, 1998., 10 str. 5 : Bailey, J.E. (1984.): Intrapreneurship - Source of High Growth Startups or Passing Fad? Proceedings, 1984 Babson Conference on Entrepreneurship, pp. 358-367 6 : Baranovski, G., Gross, B.; Innovationszentren in Deutschland 1996/97., Wiedler Buchverlag Berlin, 1996., 829 str. 7 : Biech, E.; The Business of Consulting: The Basics and Beyond, Pfeiffer and Co.1998. 8 : Birch, D.; Dynamic Entrepreneurship and Job Creation, The US Experience, v Derek, 1993. 9 : Block Z., MacMillan, I. C.; Corporate Venturing - Creating New Businesses Within the Firm. Harvard Business School Press, Boston, Mass. 1995. 10 : Block, Z.; Can Corporate Venturing Succeed? Journal od Business Strategy, 1982. 3 (2), pp. 21-33 11 : Bokovi,D.:Mogunosti razvoja selektivnih oblika tur.u Istri, Hotelska kua98, HF Opatija, 1998. str. 77-90. 12 : Braanov, T.; Seosko obiteljsko turistiko gospodarstvo, Diplomski rad, VTM, ibenik 2004 13 : Burgelman, R. A.; Managing the Corporate Venturing Process. Sloan Management Review, 1984. 25 (2), pp. 33-48 14 : Churchill, N.C. & Lewis V.L.; The five Stages of Small Business Growth, v Sahlman W.A. & Stevenson H.H., The Entrepreneurial Venture, Harvard Business School, Boston 1991. 15 : Derek, F. A. Lermeister, K. T.; Dynamic Entrepreneurship in Central and Eastern Europe, EFER, The Hague: DEL WEL. 1993. 16 : Deeljin, Ja., Deeljin, Jo., Dujani, M., Tadin, H., Vuji, V.; Poduzetniki menedment, Alinea, Zagreb 1999. 17 : Ertnik, G.; Proceedings of the Berlin Conference, 18 : Fast, N.; Pitfalls in Corporate Venturing. Research Management, March 1981, pp. 21-24 19 : Fereni, A., Kraljeta, V.; Pribavljanje tehnologije, Informator, Zagreb 1987 20 : Filipi, B.; Politika oblikovanja podjetniko obrtnih con - primerjalna analiza Slovenija - Avstrija Nemija. (Politika oblikovanja poduzetniko - obrtnikih zona - usporedna analiza Slovenija Austrija - Njemaka) BSC Kranj, 1996. 21 : Filipi, B.; Poslovne cone v Avstriji - poroilo z obiska RRA Celovec. (Poslovne zone u Austriji izvjetaj sa posjete RAR Celovec) BSC Kranj, 1998. 22 : Flamholtz, E.G.; How to Make the Transition From an Entrepreneurship to a Professionally Managed Firm, Jossey-Bass Publishers, San Francisco 1986. 23 : Forst, M.; Helping Small Business in Eastern Europe. Berlin: W. De Gruyer, 1989. 24 : Fulop, L.; Middle Managers: Victims or Vanguards of the Entrepreneurial Movement? Journal of Management Studies, 1991., 28 (1), pp. 25-44 25 : Giebens, G.; The Genesis of a Business Incubator at Antwerp University, Small Business Management in the New Europe, Proceedings, European Small Business, Seminar, Maribor, 1994, 16 str. 26 : Glas, M., Petrin, T.; Informator PCMG t. 6/1998. 27 : Glas, M.; Entrepreneurial Development in Slovenia. Ekonomski fakultet, Ljubljana, 1995. 28 : Glas, M.; Stanje in razvojne monosti tehnolokih parkov in inkubatorjev v Hrvatskoj, (Sklepno poroilo), Gea College, Ljubljana 1997. 29 : Greenbaum,T. L.; The Consultants Manual: A Complete Guide to Building a Succesful consultancy Practice, John Wiley and Sons 1998. 30 : Hansen, M. T., Nohria, N., Tierney, T.,; Whats Your Strategy for Managing Knowledge, Harvard Business Review, March-April, 1999.

151

31 : Harper, C.S. (1994.), Managing Growth in Your Emerging Business, McGraw Hill 32 : Hippel, von E.; Successful and Failing Internal Corporate Ventures: An Empirical Analysis. Industrial Marketing Management, 1977., 6, pp. 163-174, 33 : Holtz, H,; The Concise Guide to Becoming and Independent Consultant, John Wiley and Sons 1999. 34 : Irons, K.; Managing Service Companies, Addison-Wesley Publishing company, New York, 1993. 35 : James, A. A., Lyons M. C.; The Knowledge-Based Organization, Irwin Professional Publishing, Chicago 1995. 36 : James, M. H.; 101 Creative Problem Solving Techniques: The Handbook of New Ideas for Business, New Management Publishing Comp. 1999. 37 : Jones, G., Butler, J.E.; Managing Internal Corporate Entrepreneurship. Journal of Management, 18 (4), pp. 733-749 38 : Kamm, J. et al.; Entrepreneurial Teams in New Venture Creation: A Research Agenda. Entrepreneurship Theory and Practice, 1990. 14 (1), pp. 7-17., 39 : Kanter, R.M.; The Change Masters - Innovation & Entrepreneurship in the American Corporation. Simon & Schuster, New York, 1983. 40 : Kent, C.A.; Entrepreneurship Education, Current Developments, Future Directions, Quorum Books, NY, 1990. 41 : Kobayashi, Y.; Sustaining Entrepreneurship in the Large Organizations of Fuji Xerox. Management Japan, 1990., 23 (1), pp. 3-10, 42 : Konrad Adenauer Stiftung, NAWBO: Unifying Businesswomen Worldwide, Report: Fatima Allie & Linda Human 43 : Kubr, M,; How to Select and Use Consultants, 2nd Impression, ILO, Geneva,1997. 44 : Kubr, M,; Management Consulting), 2rd Edition, ILO, Geneva, 1996. 45 : Kuratko, D.F., J.S. Hornsby, D.W. Naffziger, R.U. Montagno; Implementing Entrepreneurial Thinking in Established Organizations. SAM Advanced Management Journal, 1993., 59 (1), pp. 2833, 46 : Lalkaka, R.; Lessons from international experience for the promotion of business incubation systems in emerging economies, UNIDO, New York, 1997., 37 str. 47 : Michalko, M.; Thinkertoys, a Handbook of Business Creativity, Ten Speed Publisher, 1999. 48 : Muzyka, D. F.; 7. Sue Birley; Mastering Enterprise, Pitman Publishing, London1997. 49 : Penca, M.; O pogojih za ustanovitev tehnolokih centrov in prvih tovrstnih lastovkah, Delo, Ljubljana, 1994. 50 : Perpar-Pospi, B.; Tehnoloki parki v Hrvatskoj, magistrsko delo, Ljubljana, 1996, 121 str. 51 : Philipps, G: Innovation and Technology Transfer in Japan and Europe Industry -academic interaction. London, Routledge, 1989, 281 str. 52 : Pinchot, G. III. (1985.): Intrapreneuring. Harper & Row, New York 53 : Pleschak, F.; Technology and Incubator Centres as an Instrument of Regional Economic Promotion; Technology-Based Firms in the Innovation Process, ed:. Fraunhofer Institute for Systems and Innovation Research (ISI), Physica Verlag Heilderberg, 290 str. 54 : Primo, P.; Pomen in vloga inkubatorjev v razvoju malega gospodarstva v Hrvatskoj, magistrsko delo, Ljubljana, 1996, 107 str. 55 : Roberts, E.B.; New Ventures for Corporate Growth. Harvard Business Review, July-August, 1980. pp. 134-142 56 : Sfiligoj, A.; EBN Guide on Incubators and Business Premisses. EBN - European Business and Inovation Centre Network, Brussels, 1994. 57 : Siropolis N. C.; Menedment malog tvrtke, 4.izdanje, Mate, Hrvatska obrtnika komora, 1995. 58 : Smilor, W. R.; The New Business Incubator, Linking Talent, Technology, Capital, and Know-How, IC2 Institute, The University of Texas at Austin, 1986, 119 str. 59 : Sria, V.; Kako postati pun ideja, M.E.P.Consult, Zagreb 1997. 60 : Stevenson, H., Jurillo, C.J.; A Paradigm of Entrepreneurship: Entrepreneurial Management. Strategic Management Journal, 1990. 11 (143), pp. 17-27 61 : Storey, J. D.; Understanding the Small Business Sector, Routledge, London, 1994, str. 355 62 : Stumbries, C. M.; Projekt Leiter mit Profil, Gustav 1994. 63 : Sykes, H.B., Block, Z.; Corporate Venturing Obstacles: Sources and Solutions. Journal of Business Venturing, 1989. 4 (3), pp. 159-157 64 : Tajnikar, M.; Pospeevanje podjetnosti in inovativnosti slovenske drube z razvojem drobnega gospodarstva, Ljubljana, 1992, 5 str.

152

65 : Tajnikar, M.; Tvegano poslovodenje, GEA College in Visoka strokovna ola za podjetnitvo, Ljubljana, Portoro 1996. 66 : Tan, H.W. & Barta, G.; Enterprise Training in Developing Countries, Private Sector Development Department, The World Bank 1995. 67 : Timmons, J.A.; New Venture Creation, Entrepreneurship for The 21st Century, 4th Ed., Irwin 1994. 68 : Turk, M.; Istraivanje o enskom poduzetnitvu 1993.-1995. 69 : Wayne, M. Bundy; The Art of Discovery: Fuelling Innovation for Company Growth - Best Management Practices, Crisp Publications 70 : Winton, D.R. Keith: Business Creation and Incubator Facilities at the University of Edinburgh and The Edinburgh Technopole, 1997., 49. str. 71 : Wren, C.; Subsidies for Job Creation: Is Small Best? Smal Business Economics, Kluwer Academic Publishers, Netherlands, 10, 1998, 9 str. 72 : Zahra, S.A.; Predictions and Financial Outcomes of Corporate Entrepreneurship: An Exploratory Study. Journal of Business Venturing, 1991., 6 (4), pp. 259-285 73 : Zoghlin, G.G.; From Executive to Entrepreneur, Making the Transition, Amacon, NY 1991. 74 : iek, J.; EFER, Venture Capital & Entrepreneurship in CEE, Final Report by dr. Jan iek 1994.; 750 CEE Dynamic Entrepreneurs Database Survey

153

Popis slika:
Slika 1. Unutarnje poduzetnitvo ..........................................................................................15 Slika 2. Trokut naela postupanja tvrtke ...............................................................................16 Slika 3. Osnovna struktura tvrtke..........................................................................................28 Slika 4. Proirena struktura tvrtke .........................................................................................28 Slika 5. Model triju krugova obiteljskoga tvrtke ...................................................................33 Slika 6. Obiteljski i poslovni sustav ......................................................................................33 Slika 7. Stavovi ena poduzetnica u Hrvatskoj.....................................................................60 Slika 8. Najizrazitiji problemi s kojima se ene danas susreu ..............................................61 Slika 9. Broj registriranih seoskih turistikih gospodarstava u RH (1998. 2002.).............105

Popis tablica
Tablica 1. Alternativne definicije obiteljskoga tvrtke ............................................................32 Tablica 2. Obiteljski i poslovni sustav ..................................................................................33 Tablica 3. Prednosti i slabosti obiteljskih tvrtke ....................................................................34 Tablica 4. Pregled podataka za neke drave o znaaju sektora obiteljskih tvrtki krajem 80-tih godina prolog stoljea .................................................................................................42 Tablica 5. Primjer obiteljskog ustava ..........................................................................................50 Tablica 6. Veliina tvrtke u odnosu na postojee tvrtke.........................................................84 Tablica 7. Naobrazba i starost osnivateljica tvrtke Andaluzija -Slovenija..............................85 Tablica 8. Odnosi ensko-mukih tvrtki ............................................................................85 Tablica 9. Postotak nezaposlenih u Andaluziji, panjolskoj i Europskoj zajednici ................86 Tablica 10. Djelatnosti poduzetnica ......................................................................................87 Tablica 11. Broj turistikih seoskih gospodarstava u RH prema upanijama .......................104 Tablica 12. Slovne i brojane oznake djelatnosti prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti ...................................................................................................................................139 Tablica 13. Odreivanje po pet najvanijih usluga po grupama gostiju ...............................142 Tablica 14. Model kvalitete ................................................................................................144 Tablica 15. Shema sustava osiguranja kvalitete...................................................................145

154