Električni I Elektronski Otpad, Vodič Za Gospodarenje EE Otpadom

Elektricni i elektronski otpad mrea za javno zagovaranje na podruju upravljanja e-otpadom na balkanu
Vodic za gospodarenje EE otpadom
Elektricni i elektronski otpad
hr.bewman.eu
Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom
hr.bewman.eu
mrea za javno zagovaranje na podruju upravljanja e-otpadom na balkanu
ElektriCni i elektronski otpad
hr.bewman.eu
hr.bewman.eu
Predgovor
Elektrini i elektronski otpad (engl. Waste electrical and electronic equipment WEEE), ili EE otpad (engl. e-waste), predstavlja sve vei izazov za sve vlade svijeta. U svijetu se proizvede otprilike 50 milijuna tona EE otpada svake godine,1 uz neznatne pokazatelje da e se generiranje ove vrste otpada uskoro usporiti. Isto tako pri proizvodnji elektronike se intenzivira potronja novih materijala i energije, te se tako ve samim proizvodnim lancem vri znaajan utjecaj na okoli i drutvo. EE otpad je mjeavina opasnog otpada i nekodljivog otpada; on takoer sadri vrijedne materijale koji se iz otpada moraju ekstrahirati, to je proces na rubu isplativosti ili ak s gubitkom. Zbog toga politika pristupa obinom proizvodu i otpadu ne mogu biti primijenjene na elektroniku. EE otpad zahtijeva posebno odvajanje i tretiranje, te financiranje koje e osigurati dugorono sigurno upravljanje otpadom. U prvom redu, mora postojati nain za svoenje generiranja ove vrste otpada na minimum. Norme i sustavi utvreni u Evropi (poput onih uspostavljenih direktivom o EE otpadu, kao i one vaee u vicarskoj i Norvekoj) i u drugim zemljama, pokazuju da je gospodarenje EE otpadom, koje je sigurno i zdravo za okoli, mogue. Ipak neke drave tek moraju uspostaviti takve sustave gospodarenja. U tom smislu nastavljamo pratiti tok EE otpada od bogatijih drava koje su sposobne sigurno i odgovorno upravljati otpadom, do onih drava koje to nisu u stanju uiniti, na taj nain otkrivajui neravnopravnu podjelu trokova i dobrobiti digitalne revolucije. Ovaj vodi daje pregled svega to je potrebno za sigurno i efikasno gospodarenje otpadom onima koji vode politiku gospodarenja otpadom i nevladinim udrugama. Sadraj ovog vodia ukljuuje detalje i primjere potrebne infrastrukture, kao i mjere i zakonske okvire koji pomau u odgovoru na izazov EE otpada. Isto tako vidljiv je pregled trenutne politike i prakse, kao i neke preporuke za akciju. U pozadini svega nalazi se detaljan tehniki vodi za svaki korak gospodarenja EE otpadom, te su posvuda navedeni i izvori detaljnih informacija.
hr.bewman.eu
Zahvale
Ovaj vodi ne bi bilo mogue napraviti bez potpore EZ kroz program IPA 2008 Civil Society Facility. Zahvaljujemo isto tako i velikodunoj potpori ljudima koji su posvetili svoje vrijeme odgovarajui na zahtjeve za informacije i savjete, ukljuujui Daniela Otta, Jaca Huismanna, Christophera Smitha, Hackney Council/ DHL Envirosolutions, Silja Johannessena, Margaret Bates, Ulfa Gilberga, Sren Freil, Christofa Delattera, Jeffa Coopera, Saru Norbrand, Seppa Eisenrieglera, Thorstena Brunzema i Larsa Eklunda.
UNEP 2005
hr.bewman.eu
Sadrzaj
Uvod ........................................................................................................................................ 6 to je EE otpad? ........................................................................................................ 6 Koji problemi se javljaju u vezi EE otpada? ............................................................... 6 Svrha i podruje primjene ovog vodia ...................................................................... 8 Upravljanje EE otpadom .......................................................................................................... 8 Koje su komponenete sustava upravljanja EE otpadom? ......................................... 10 Politika i zakonski instrumenti .................................................................................... 26 Upravljanje EE otpadom u Hrvatskoj ....................................................................................... 33 Elektronika na tritu i koliine EE otpada ................................................................. 33 Trenutani postupci i sustavi rukovoenja ................................................................. 34 Saetak kljunih problema ......................................................................................... 35 Trenutna politika i zakonski okviri .............................................................................. 38 Zakljuci i preporuke .................................................................................................. 39 Pojmovnik ................................................................................................................................ 42 Literatura .................................................................................................................................. 44
hr.bewman.eu
EE otpad (engl. WEEE waste electrical and electronic equipment) je pojam koji opisuje razliite stare, odbaene ureaje ili ureaje kojima je istekao rok trajanja, koji sadre komponenete koje su upravljane elektrinom energijom.2 Ovo podrazumijeva sve kune ureaje od hladnjaka i tostera do ITC opreme (engl. Information and Communications Technologies) poput laptopa, smartfona, te robu iroke potronje kao to su televizori, radio aparati, mp3 playeri, alati poput elektrinih builica, maina za ivanje, itd. 3
Uvod sto je EE otpad?
Koji problem se javlja u vezi EE otpada?

Elektronika posjeduje jedinstvene karakteristike zbog ega njezina proizvodnja i koritenje postaju izvor velikog utjecaja na okoli. To elektroniku dodatno ini problematinom, izazovom, ali i izvorom zarade, i to u trenutku kada postane otpad. Prvo, koliine EE otpada na globalnoj razini brzo rastu, to je trend za koji oekujemo da e se jo neko vrijeme nastaviti, radi porasta novih tehnologija i sve dostupnijih elektronikih ureaja.4 Novi modeli proizvoda, s ogranienim poticajem za dizajn koji bi poveao priliku za popravak ureaja ili nadogradnju, ine nae stare ureaje ubrzo suvinima, te ih brzo odbacujemo. 5
Do 2008. g. instalirano je milijardu osobnih raunala (PC),a ta brojka bi do 2014.g. mogla biti udvostruena. 6
hr.bewman.eu
Drugo, elektronika sadri mnoge otrovne sastojke, inei EE otpad toksinim. Kompleksni sastojci elektronike ukljuuju mnoge materijale, od kojih su neki opasni i kojima nije jednostavno rukovati u trenutku kad proizvod postane otpad. To optereuje lokalne vlasti (samim tim i porezne obveznike) dodatnim trokovima za upravljanje toksinim otpadom i otpadom koji se teko moe reciklirati.7 Kemikalije na bazi Broma koje sprjeavaju irenje vatre, teki metali (poput olova, ive i arsena), te razne druge supstance u EE otpadu mogu ozbiljno nakoditi ljudskom zdravlju i okolini, ukoliko se s njima ne postupa paljivo. 8
2 3
Empa 2009 Uobiajenu uporabu tehnike definicije proizvoda koji se spominju donosi WEEE direktiva EZ-e: elektrina i elektronska oprema (eng. eletrical and electronic equipment EEE) oznaava opremu koja ovisi o elektrinoj struji ili elektromagnetskom polju kako bi mogla normalno raditi, te opremu za generiranje, prijenos i mjerenje takvih struja i polja koja spadaju u kategoriju navedenu u Aneksu IA, a predvieni su za uporabu pod naponom koji ne prelazi 1000 V za izmjeninu struju i 1500 V za jednosmjernu struju Aneks IA predvia 10 kategorija proizvoda koje obuhvaa ova Direktiva 4 Ogondo et al. 2011: 728 5 Grossman 2010 6 Reuters 2008 7 ACR 2003: 17 8 Widmer et al. 2005 and ETBC 2009
Tree, elektronika sadri mnogo vrijednih i sve rjeih materijala. U osobnom raunalu nalaze se eljezo, aluminij, bakar, olovo, nikal, kositar, zlato, srebro i platina. Ovi materijali ine recikliranje EE otpada potencijalnim izvorom profita. Isto tako ekstrahiranje vrijednih metala i drugih materijala u elektronici moe umanjiti potrebu za kopanjem izvorne rude. 9
Vie zlata se moe dobiti iz tone koritenih ploa sa sklopovima, nego to se moe dobiti iz 17 tona zlatne rude. 10
U konanici, veinom EE otpada se upravlja na lo nain, to znai da drutvo i okoli plaaju cijenu rasipnog i toksinog dizajna proizvoaa elektronike. Na primjer, mnogo otpada zavrava u odlagalitima, gdje moe doi do curenja opasnih materijala, isparavanja i gorenja ive, to dovodi do atmosferskog zagaenja i toksinih ostataka pepela.11 Isto tako dolazi do ilegalnog protoka EE otpada iz bogatijih drava u zemlje u razvoju. Nedostatak ili slabo provoenje zakona o zatiti radnika i okolia doputaju beskrupuloznim trgovcima otpadom da iskoritavaju nisku cijenu rada radnika u zemljama u razvoju, te da postignu maksimalnu zaradu na iskoritenim ostacima iz otpada. Meutim, toksini sastojci u elektronici i nerazvijene metode odvajanja iskoristivih ostataka predstavljaju velik rizik za radnike, od kojih su neki jo djeca, kao i za okoli. 12
Od 50 milijuna tona EE otpada generiranih u svijetu u 2009. g., samo 13% je reciklirano.13
EE otpad se uvelike razlikuje od tradicionalnog komunalnog otpada. EE otpad je kompleksna mjeavina opasnog i nekodljivog otpada koji sadri i vrijedne elemente koji trebaju biti izdvojeni iz ostalog otpada.14 Meutim, recikliranje EE otpada se moe, zbog potekoa oko odvajanja materijala koji se nalaze u sloenim komponentama, odvijati sa gubitkom.15 Upravo zbog toga, uobiajene metode gospodarenja otpadom ne mogu biti jednostavno primijenjene na EE otpad.16 EE otpad zahtijeva posebno odvajanje, sakupljanje, transport, tretman i odlaganje, kako bi se izbjeglo oslobaanje tetnih supstanci, te uspjeno izdvojilo vrijedne sirovine. Isto tako EE otpad zahtijeva sustav financiranja koji e osigurati siguno upravljanje otpadom u dugom periodu, tako da drutvo i okoli ne moraju platiti cijenu toksinog, rasipnog dizajna proizvoaa elektronike.
9 Za vie informacija o vrijednim 10 Grossman 2010: 4 11 ACRR 2003 12 See e.g. Greenpeace 2008 13 BBC 2010 14 15 16
hr.bewman.eu
materijalima u elektronici, vidi www.ewasteguide.info.
Za koncept materijala koji se sastoje od zajednikih kategorija EE otpada, ukljuujui popis sadranih opasnih i vrijednih materijala, vidi www.ewasteguide.info. StEP 2009 Khetriwal et al. 2009
Svrha i podrucje primjene ovog vodica
Ovaj vodi pomae onima koji vode politiku i nevladinim udrugama da provode kampanje za zelenu elektroniku, sa pregledom potrebnih aktivnosti kako bi gospodarenje EE otpadom bilo sigurno i djelotvorno. Ovo ukljuuje detalje o potrebnoj infrastukturi, kao i mjerama i propisima koji se koriste, kako bi se to bolje reagiralo na sve vei izazov zbrinjavanja EE otpada. Uz osnovne principe upravljanja EE otpadom, dodane su analize sluaja raznih pristupa upravljanju EE otpadom. Isto tako vidljiv je i pregled trenutnih propisa i prakse upravljanja EE otpadom u Makedoniji, s nekoliko preporuka za akciju. Cilj ovog vodia nije pojanjavanje detalja vezanih za svaki pojedini korak gospodarenja EE otpadom, ve se izvori detaljnijih informacija i smjernice za one koji oblikuju sustave, navode kroz cijeli vodi.
Upravljanje EE otpadom
Mogue je upravljati EE otpadom na nain koji nee koditi okoliu. (Polje 1). Kako bi se problemi povezani s EE otpadom izbjegli ili ublaili, oprema bi se trebala paljivo zbrinjavati slijedeim nizom koraka (Slika 1).17
hr.bewman.eu
Slika 1. Lanac upravljanja EE otpadom (IZVOR: PACE 2011)
Ovo podrazumijeva mnoge procese, ukljuivanje velikog broja dionika, proizvoae, uvoznike, trgovce na malo, potroae, sakupljae, preprodavae otpada, osoba koje se bave rastavljanjem elemenata EE otpada, te preraivae otpada. U mnogim zemljama u razvoju, brojni dionici su dio neorganiziranog ili neformalnog sektora.18
17 18
PACE 2011 UNEP 2007: 20
U sluaju kad je toliki broj dionika i procesa ukljueno u upravljanje EE otpadom, kljuno pitanje uspjeha sustava je dodijeljivanje odgovornosti i koordinacija, odnosno obrazovanje sudionika. Isto tako, uzevi u obzir potencijalan rad uz gubitak, sustav financiranja koji bi trebao osigurati odrivost sustava, e takoer biti kljuan.
Polje 1. Upravljanje EE otpadom zdravo za okoli
Prema OECD direktivi, upravljanje zdravo za okoli (eng. environmentally sound management - ESM) je:
shema koja osigurava da se otpadni materijal i ostaci zbrinjavaju na nain koji e sauvati prirodne izvore i sauvati ljudsko zdravlje i okoli, nasuprot tetnim imbenicima koji mogu proizlaziti iz takvih otpadaka i materijala19 (OECD 2007: 9)
Prema Evropskoj Komisiji, ovo ukljuuje sijedee principe: Nije dozvoljeno tretiranje/odlaganje otpada bez dozvole Primjena standarda pri tretiranju otpada sa svrhom da se zatiti zdravlje i okoli Ispravna klasifikacija, uvanje podataka i odvajanje opasnog otpada Inspekcije kompetentnih institucija sa uspjenim mjerama i kaznama protiv nekontro liranog zbrinjavanja otpada Princip: Zagaiva plaa: onaj tko proizvede otpad je duan platiti sigurno zbrinjavanje otpada ESM na ovaj nain trai provedbenu vlast (kadar, kvalifikacije, kompetencije) i dostatan kapacitet instalacija za zbrinjavanje otpada i sheme prikupljanja otpada.20 Osnovni princip ESM ini podlogu Direktivi o otpadu EZ (engl. Waste Framework Directive - 1975) i Direktivi o opasnom otpadu (engl. Hazardous Waste Directive - 1991). Na primjer, ove directive ukljuuju principe zatite okolia, hijerarhiju otpada (Polje 3), i doputaju nadzor nad rukovateljima otpadom. Druge EZ direktive, ukljuujui Direktivu o upravljanju elektrinim i elektronskim otpadom (engl. Directive on Waste Electrical and Electronic Equipment - WEEE) (2002/96/EC i 2002/95/EC), doprinose ESM. 21
Sustav upravljanja EE otpadom, odnosno sustavi povrata pokuavaju: Osigurati da se EE otpad obrauje na drutveno odgovoran nain odnosno na nain nekodljiv za okoli Izdvojiti vrijedne materijale iz opreme (te tako izbjei dodatno optereenje okolia vaenjem sirovina) Izbjei odlaganje opasnog EE otpada, poput odlagalita ili spaljivanja Motivirati proizvoae elektronike da dizajniraju svoje proizvode na nain da sadre manje toksinih materijala, da se lake popravljaju i recikliraju, itd. Kreirati uinkovite i odrive naine upravljanja EE otpadom (to ukljuuje voenje eko-uinkovitog i odrivog poslovanja) 22
19 OECD 2007: 9 20 European Commission 21 OECD 2007: 18-19 22
hr.bewman.eu
2010
StEP 2009: 6.
10
Slijedei dijelovi pruaju pregled kljunih sastojaka sustava upravljanja EE otpadom, kao i razliite prakse, finacijske i pravne instrumente koji su potrebni da bi se EE otpadom upravljalo sigurno i uinkovito kroz dugi period vremena.
Procjena postojeih praksi i kapaciteta upravljanja EE otpadom Procjena postupaka postojeih naina i prakse upravljanja EE otpadom ukljuujui prepoznavanje i odreivanje broja problema, kao i kapacitet bilo kojeg postojeeg (formalnog i/ili neformalnog) sustava moe posluiti kao temelj planiranja i implementiranja formalnog sustava.23 Naputak kako postupiti moe se nai na: UNEP 2007. EE otpad svezak I:Prirunik za procjenu popisa. UNEP 2007. EE otpad svezak II: Prirunik za upravljanje EE otpadom
Koje su komponente sustava upravljanja EE otpadom?

Sustavi upravljanja EE otpadom ili sustavi vraanja sastoje se od sustava upravljanja, sakupljanja i obrade i sve je obuhvaeno i omogueno shemom financiranja24 (vidi Slika 2).
hr.bewman.eu
Slika 2. Glavne funkcije sustava povrata (IZVOR: StEP 2009)

23 24
UNEP 2007: 21 StEP 2009
Sakupljanje
Uinkovito sakupljanje je kljuno za upravljanje sustavom EE otpadom s obzirom da:
11
Omoguava uinkovitije recikliranje uva vrijedne komponente i materijale, to je ekonomino Omoguava sigurno odlaganje opasnih komponenti i materijala na nain da sprjeava rizik za ljudsko zdravlje i okoli 25
Postoje brojni naini i mogunosti za sakupljanje; tipini mehanizmi su vidljivi u Tablici 1. Glavni kanali se odvijaju kroz vlastite sustave povrata opina, sakupljaa otpada ili proizvoaa. Za mnoge zemlje koje ne pripadaju OECD zemljama i nemaju uspostavljen vlastiti nacionalni sustav, neformalno sakupljanje postaje sve vanije.26
hr.bewman.eu
25 26
University of Northampton 2009 UNEP 2007
12
U Europi, veina zemalja koje su postigle prikupljanje veih koliina imaju neke zajednike karakteristike: 1) due iskustvo u prikupljanju EE otpada; 2) angairanje opina/gradova, odnosno u veoj mjeri, preraivaa EE otpada u aktivnostima sakupljanju EE otpada.27 Primjeri, kako se prikupljanje organizira u nekim Europskim dravama koje to dobro rade, prikazani su u Polju 2.
Polje 2. Poveati pogodnosti za potraae, kako bi se EE otpad prikupljao u to veoj mjeri Uinkovito odvajanje EE otpada zahtijeva da se otpad sakupi u dovoljnim koliinama kako bi se omoguilo recikliranje veih razmjera.28 Veina shema u Europi organizirane su oko opinskih/gradskih sustava prikupljanja, pri emu se maloprodajni sektor ukljuuje na razliitim razinama. Doista su neke zemlje, poput vicarske, poluile velik uspjeh direktnim prikupljanjem otpada zbog pogodovanja potroau. Komunalna odlagalita su prepoznata kao prihvatljiva i jeftina opcija za EE otpad zbog ve postojeeg iskustva potroaa u koritenju odlagalita za odlaganje drugih vrsta otpada, te minimalnih potreba nadogradnje onih odlagalita koja su ve u uporabi. 29 Iskoritavanje postojeih komunalnih sustava prikupljanja otpada Neke zemlje EZ koriste gotovo iskljuivo komunalne sustave prikupljanja otpada, te uspijevaju prikupiti velike koliine otpada na taj nain. vedska, na primjer, jedna od najefikasnijih u prikupljanju otpada, sakupi 16 kg po stanovniku godinje. Elretur, vedski nacionalni sustav prikupljanja EE otpada i sustava recikliranja , funkcionira na nain da: Lokalne vlasti vode i financiraju sakupljake punktove sa djelatnicima (najee u sklopu pogona za recikliranje) gdje kuevlasnici mogu odloiti svoj otpad bez naplate. Djelatnici isto tako pruaju informacije kuanstvima o samom sustavu i njegovoj pravilnoj uporabi. El-Kresten, organizacija koja predstavlja proizvoae elektronike, vodi i financira prijevoz EE otpada do pogona za grubu obradu i recikliranje koji se takoer obavljaju na troak organizacije. Sustav koji obuhvaa oko 1000 centara za recikliranje u cijeloj zemlji, je pogodan za kuevlasnike, jer mogu odlagati svoj EE otpad na istim sabirnim mjestima gdje odlau i ostali otpad. Veina kuevlasnika se koriste ovom metodom, koja je u nekim gradovima/opinama dopunjena prikupljanjem sa plonika. Na nekim mjestima, prikupljanje se vri u trgovinama, te putem velikih otpadnih prostorija u kompanijama.30
hr.bewman.eu
27 ETC/SCP 2011: 28 ACRR 2003: 17 29
14
UNEP 2007. Ipak su neke opine/gradovi u zemljama EZ izrazile bojazan da ne dobivaju odgovarajuu kompenzaciju za odravanje objekata, koje moe biti prilino skupo. Vidi: npr. RREUSE-ACRR komentari preinake Direktive o EE otpadu: http://bit.ly/RREUSE-ACRR. 30 Elretur 2009
Razlog uspjeha vedskog sustava je dugo iskustvo u prikupljanju EE otpada (oni su impelmentirali zakone koji se odnose na EE otpad jo 2001.g., odnosno na otkup na veliko koji su vrili dionici iz mnogih sektora), kao i ve uvrijeenu kulturu recikliranja; kuanstva u vedskoj posjeduju razvijenu svijest o razvrstavanju otpada, te aktivno sudjeluju u istom.31 Ipak u vedskoj, kao i u drugim zemljama EZ, prikupljanje manjih koliina EE otpada predstavlja izazov32 tako da vedska isprobava razliite projekte prikupljanja. Jedan od njih je Sakuplja, gdje su postavljene posebne kante za smee u koje stanovnici mogu odloiti arulje, baterije i manje predmete EE otpada.33 Slini probni projekti provode se i u drugim EZ zemljama uz pokuaj da se povea koliina sitnog EE otpada koji se prikuplja uz pomo komunalnih sustava prikupljanja otpada. U Ujedinjenom kraljevstvu, na primjer, tvrtka London Borough of Hackney, u suradnji sa DHL Envirosolutions, je nedavno postavila kontejnere za odlaganje otpada za recikliranje na 10 mjesta po opini.34 Ovo su sigurni kontejneri u koje kuevlasnici mogu odlagati predmete poput satova, suila za kosu, telefona, malih alata i bilo koju vrstu malih lelktrinih aparata koji stanu u kotejner. Vei kuanski aparati poput televizora, perilica i hladnjaka se ne smiju odlagati pored kontejnera, nego se moraju poslati na recikliranje putem slube za krupni otpad. Prvi rezultati pokazuju da sustav dobro radi, te da mjetani ne ostavljaju velike ureaje uz kontejnere. Tvrtka DHL Envirosolutions je postavila vie od 70 takvih spremnika diljem Ujedinjenog kraljevstva, te jo najmanje njih 20 koji se planiraju postaviti u bliskoj budunosti.35 Ukljuivanje trgovaca na malo u prikupljanje EE otpada Brojni evropski planovi ohrabruju trgovce na malo na sudjelovanje u prikupljanju, a neki od njih su postigli visoku razinu prikupljanja putem maloprodajnih lanaca.36 U vicarskoj, na primjer, preuzimanje vraenih ureaja za EE otpad funkcionira ve vie od desetak godina, te su ostvarili velik uspjeh prikupljanjem otpada koristei ustaljene rute na kojima se prikuplja otpad.
13
hr.bewman.eu
Temeljem vicarskog Pravilnika o EE otpadu, potroai moraju vratiti odbaene aparate u trgovinu ili odloiti u objektima predvienim za prikupljanje otpada (onog koji im najvie odgovara). Trgovine imaju zakonsku obvezu da preuzmu EE otpad od potroaa i to onu vrstu proizvoda kakvi se mogu kupiti u njihovim trgovinama, bez obzira da li je proizvod stvarno kupljen u toj trgovini ili kupac kupuje slian novi proizvod. Objekti predvieni za odlaganje otpada preuzimaju sve vrste EE otpada bez naknade. Oni se nalaze na pristupanim mjestima poput eljeznikih stanica ili komunalnih centara za prikupljanje otpada.
31 32 33 34 35 36
Swedish EPA 2009 UNU 2007 Elretur 2009 Hackney Council 2011 Pers. comm., Hackney Council Waste and Recycling Officer and A. Williams from DHL Envirosolutions. UNEP 2007
Prodajna mjesta pruaju odriva i na vie naina idealna mjesta za povrat aparata. Mnoge trgovine ve imaju skladite i razraene planove prijevoza koji se mogu koristiti i za nove proiz vode i za EE otpad. Brojna prodajna mjesta i dobar pristup olakavaju korisnicima da ispravno odlau svoj EE otpad. Isto tako pruanje usluge preuzimanja EE otpada daje trgovcima dodatnu priliku da poboljaju odnos s kupcima. Trgovci takoer mogu raspoznati opremu i komponente koje su u funkciji, od onih koje to nisu, te tako odrediti to se moe ponovno koristiti, a to se treba poslati na recikliranje.37 Ipak, oito se u praksi rijetko ponovno koriste stare komponente i oprema, a razlog tomu moe biti interes trgovaca da radije prodaju novu opremu, nego opremu iz druge ruke.
U kojoj mjeri su opine/gradovi ili trgovci (odnosno drugi dionici) ukljueni u prikupljanje, e vjerojatno ovisiti o razliitim imbenicima, ukljuujui, naravno i kontekst drave. Tamo gdje su komunalni objekti ogranieni vrstom i kapacitetom, trgovci ili ak pojedinani skupljai, mogu odigrati vanu ulogu. No, bez obzira koji nain odlaganja EE otpada se koristi, pristupanost, pogodnost, kao i zdravlje i sigurnost, bi trebali biti od najvieg interesa. Odgovornosti bi isto tako morale biti jasno odreene, kako bi se izbjegle sve nedoumice oko toga tko preuzima odgovornost za objekte za prikupljanje otpada, kao i za sami otpad. U protivnom uinkovitost sustava za preuzimanje EE otpada bi mogla biti kompromitirana. Uinkovit sustav prikupljanja i sustav prijevoza je ono to poveava priliku za ponovnu uporabu i recikliranje (Polje 3), a to omoguava sigurno upravljanje EE otpadom. S obzirom da je EE otpad opasan, treba ga prikupljati, razvrstati, skladititi i transportirati u strogo kontroliranim uvjetima. Ovo ukljuuje: izbjegavanje oteenja ili loma komponenti koje sadre tetne sastojke; odvajanje opreme i komponenti koje sadre opasne materijale; te uklanjanje opasnih sastojaka.38
14
hr.bewman.eu
Polje 3. Hijerarhija otpada Upravljanje otpadom se esto promatra u smislu hijerarhije otpada, koja rangira razliite naine na koje moemo upravljati otpadom i uiniti neto za dobrobit okolia. Ova hijerarhija je sadrana u mnogim zakonskim propisima . U zemljama EZ trenutna praksa prvo ide za tim da sprijei bacanje, nakon toga da se ponovnom uporabom, recikliranjem i drugim postupcima obnavljanja reducira bacanje otpada.39
Slika 3. Hijerarhija otpada (IZVOR: Zero Waste Scotland)
37 38 39
Khetriwal et al. 2009 UNEP 2007 EEA 2010
Direktiva o EE otpadu prepoznaje mnoge supstance, preparate i komponente koje moraju biti izdvojene iz bilo kojeg pojedinano prikupljenog EE otpada prije tretiranja otpada.40 Ovo ukljuuje: katodne cijevi (neki PC monitori i TV ekrani sadre olovno staklo i fosforne premaze); supstance tetne za ozon (npr. CFC koji se koristi kao medij za rashlaivanje u starijim ureajima za hlaenje); komponente koje sadre ivu (npr. pozadinsko osvjetljenje u flat screen televizorima i kompjutorskim monitorima). imbenici koji odreuju uinkovitost prikupljanja ukljuuju:41 Pristupanost i pogodnost objekata za prikupljanje otpada Odvajanje EE otpada od nerazvrstanog komunalnog otpada Minimalno pomicanje proizvoda (kako bi se reducirala oteenja i lomovi) Uklanjanje opasnih supstanci Odvajanje komponenti koje sadre opasni otpad od ostalog EE otpada Odvajanje i sigurno skladitenje ureaja i komponenti koje se mogu ponovno upotrijebiti Pruanje odgovarajuih i dosljednih informacija korisnicima Infrastruktura prikupljanja EE otpada ukljuuje mjesta sakupljanja i podruja za skladitenje. Ova infrastruktura bi trebala biti pripremljena na nain da omogui uinkovito prikupljanje za obradu, recikliranje i praenje podataka.42 Tomu moe pomoi izdvajanje razliitih vrsta EE otpada na samom mjestu prikupljanja, te isto tako ouvati zdravlje i sigurnost. Predloene su slijedee grupe odreene na bazi slinih procesa obrade ili na bazi potrebe za posebnim rukovanjem:43 1. Veliki kuanski aparati (osim ureaja za hlaenje) 2. Ureaji za hlaenje (npr. hladnjaci, ledenice) 3. Oprema sa displayom (npr. televizori i kompjuteri) koji sadre CRT 4. Svjetiljke punjene plinom (npr. fluorescentne svjetiljke) 5. Ostali EE otpad (npr. uredska oprema, mali kuanski aparati, itd.) Objekti za prikupljanje otpada moraju imati odgovarajuu vrstu i broj kontejnera za skladitenje odvojenog EE otpada. Ostale znaajke, poput neprobojnih povrina i vodootpornih obloga na mjestu skladitenja, mogu sprijeiti oteenje elemenata koji su namijenjeni ponovnoj uporabi, odnosno zaustaviti curenje opasnih sastojaka. Veliina, broj i lokacija objekata za prikupljanje otpada su veoma vani imbenici kod planiranja infrastrukture. Ovi imbenici e ovisiti o mnogim detaljima i varirati od drave do drave.
40 41 42 43
15
hr.bewman.eu
Vidi: Annex II, Direktiva 2002/96/EC Evropskog Parlamenta i Vijea od 27 Sijenja 2003 o otpadu elektrine i elektronske opreme (EE otpad) Vidi npr. UNEP 2007:14, DTI 2007, EZ Direktiva o EE otpadu UNEP 2007 Vidi npr. ekopol 1998, DTI 2007
Ovi imbenici e ovisiti o mnogim detaljima i varirati od drave do drave. Oni ukljuuju i cilj prikupljanja (ukoliko postoji), gustou populacije, ponaanje korisnika i lokaciju objekata za recikliranje.44 Veoma je vano pobrinuti se da su pojedinani rukovatelji EE otpadom, koji su prikupljali otpad i prije implementacije plana za formalno upravljanje EE otpadom, poteno ukljueni u novi sustav. Kako bi se osiguralo zdravlje i sigurnost radnika, te sprijeilo zagaenje okolia, moraju se prekinuti loe prakse upravljanja otpadom koje nisu sigurne, to se moe postii postavljanjem standarda prikupljanja i obrade otpada, te edukacijom. (Polje 4) Polje 4: Neformalni sektor u prikupljanju i obradi EE otpada Vrijedne supstance u EE otpadu ine ga atraktivnim s aspekta obnavljanja materijala, kako za slubene rukovatelje otpadom , tako i za neformalne (npr. smetlari i skupljai otpada). Loe zdravstveno stanje, kao i nedostatne sigurnosne kontrole pomau porast poluslubenog ili neformalnog gospodarstva u zemljama industrijalizacije. Tamo se razvija novi gospodarski sektor prikupljanja i zbrinjavanja EE otpada.45 ak i u zemljama EZ neformalni sektor recikliranja je jo uvijek u funkciji, osobito u prikupljanju i obnovi metala.46 Iako je neformalno prikupljanje i obrada otpada u nekim zemljama izvor uzdravanja za stanovnike gradova i siromane stanovnike sela, te drugih grupa na margini, ono moe biti tetno za radnike i okoli, radi zastarjelih metoda upravljanja otpadom koje se jo uvijek esto koriste. Bilo je vie pokuaja da se ovi rizici izbjegnu na nain da se neformalni skupljai obue o sigurnijim nainima rukovanja otpadom ili da ih se integrira u slubeni sustav. Univerzitet Northampton (UK) i Basel Convention Regional Coordinating Centre for Africa su razvili program obuavanja i izobrazbe za neslubene istae u Nigeriji. Izobrazba je ukljuivala module o prijetnjama koje moe predstavljati EE otpad i tehnike upravljanja u zdravom okoliu, to je vidljivo na web stranicama Univerziteta (website). U Grkoj se pokualo ukljuiti neslubene istae u autoriziranu zajedniku alternativu sustavu upravljanja EE otpadom (CAMS), te istovremeno ponuditi priliku za zapoljavanje pripadnika marginalnih drutvenih skupina. Drutvena poduzea su bila spremna zaposliti grke Rome (koji su ve bili ukljueni u neformalno recikliranje) i ljude s invalidnou, kako bi obavljali razvrstavanje EE otpada u kategorije kao pripremu za tvrtke koje prikupljaju i recikliraju otpad. Drutvena poduzea nude javnosti vie opcija za sigurno zbrinjavanje njihovog EE otpada. Isto tako nude posao marginalnim drutvenim skupinama, koje se obuavaju o nainima sigurnog zbrinjavanja otpada. Vie informacija u izvjeu Aravossis et al.47
44 45 46
16
hr.bewman.eu
UNEP 2007 Widmer et al. 2005 Vidi npr. zadnja izvjea o opsenom ukljuivanju Roma u upravljanju otpadom u Francuskoj, izvan formalnog sustava: http://bit.ly/Ecologist2010 (Accessed Oct 2010) 47 Aravossis et al 2007
17
Uspostavljanje sigurnog i uinkovitog sustava prikupljanja EE otpada Tehniko vodstvo o metodama kojima se moe osigurati sigurno prikupljanje i skladitenje koje daje maksimalnu mogunost za ponovnu uporabu, recikliranje koje je zdravo za okoli i drugo, moe se nai u slijedeim izvorima: ACRR 2003. Upravljanje otpadom elektrine i elektronske opreme: vodi za lokalne i reginalne vlasti. UNEP 2007. EE otpad svezak II: Prirunik za upravljanje EE otpadom. DTI 2007. Kodeks prakse za prikupljanje EE otpada iz Designated Collection Facilities (DCF). UK Uprava trgovine i industrije. Defra 2006. Vodi o najboljim tehnikama naina obrade, preuzimanja izvornih materijala i recikliranja (BATRRT) i obrade EE otpada.
Obrada
Kako Slika 1 prikazuje, postoji vie koraka ukljuenih u obradu EE otpada koji je nekodljiv za okoli: i) procjena; ii) popravak/ obnova; iii) rastavljanje i pred-obrada; iv) odvajanje i v) povrat materijala. Svi ostaci koji se ne mogu reciklirati se odlau na odlagalita ili spaljuju.48 Broj 4 prikazuje dijagram procesa toka za iskoritene PC-je koji pomae lakem razumijevanju. Prva tri koraka obrade e omoguiti da se oprema i komponente mogu ponovno upotrijebiti.49 Prema hijerarhiji otpada (Polje 3), ponovna uporaba ima prioritet pred recikliranjem u mnogim sustavima upravljanjem otpadom, ukljuujui i one koji su predvieni za EE otpad prema WEEE direktivi EZ.
48 49
hr.bewman.eu
Slika 4. Dijagram toka za odbaena osobna raunala (PC) (IZVOR: University of Northampton 2007).
UNEP 2007 PACE 2011
Ponovna uporaba se nalazi iznad recikliranja u hijerarhiji otpada zato to stvarno reducira koliinu ulaznog otpada. Recikliranje moe zahtijevati velike koliine energije i druge unose kako bi se postigle eljene frakcije proizvoda. Ono ne uspijeva uvijek izvui sve sirovine, a pri tom stvara rezidualni otpad koji treba zbrinuti.50 Isto tako, iako bi se recikliranjem uspjelo izvui 100% materijala iz proizvoda, to ne opravdava utroenu energiju i materijale, kao ni koliinu otpada nastalog tijekom procesa recikliranja, koja moe biti znaajna.51 U proizvodnji jednog mikroipa od 2g moe nastati oko 26 kg otpada, od ega je jedan dio veoma toksian.52 Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) i druga tehnologija se esto zamjenjuju daleko ranije no to im istie rok trajanja, a njihova ponovna uporaba ima dodatnu korist, poput omoguavanja pristupa tehnologiji onima koji si ne mogu priutiti kupnju novih ureaja. Popravak i ponovna uporaba elektronike otvara novi gospodarski sektor u kom se moe razvijati nova grana industrije (mala poduzea i drutvene grupe). Ponovni marketing bijele tehnike informacijske i kominkacijske tehnologije i druge elektronike je osobito dobar za drutvena poduzea, s obzirom da oni nude posao, obuavanje i vjebe za ljude koji su dulje vrijeme nezaposleni, odnosno za osobe s invalidnou. Ova napredna industrija se razvila u Evropi. Na primjer, u Ujedinjenom kraljevstvu postoji preko 300 drutvenih organizacija koje nude proizvode iz druge ruke potrebitima, s tim da se elektronika nalazi na samom vrhu liste zahtjeva kupaca.53 Procjena prikupljenog EE otpada je vaan korak budui da odreuje da li se oprema jo uvijek moe koristiti ili se ostavlja za izdvajanje sirovina. Ovaj korak se moe obaviti na mjestu preuzimanja EE otpada ili kasnije, prilikom dekontaminacije ili prije rastavljanja.54 Dijelovi koji se mogu ponovno upotrijebiti moraju se odvojiti prvom prilikom, kako bi se sprijeilo oteenje radi kojeg se dijelove ne bi moglo ponovno koristiti. Procjena se mora ponoviti nakon rastavljanja, kako bi se utvrdilo koji dijelovi opreme pokvarenog ureaja jo uvijek rade. Oprema koja se proglasi odgovarajuom za ponovnu uporabu moe trebati obnovu ili popravak. Kod kompjutorske opreme to moe znaiti da treba zamijeniti dio hardvera ili softvera, ukloniti podatke kojima se sluio bivi korisnik, ienje, oznaavanje, te nakon svega ponovni marketing.55 Uspjeh inicijative za ponovnu uporabu e ovisiti o povjerenju koje korisnici imaju u kvalitetu i sigurnost opreme iz druge ruke, to znai da e poslovi oko ponovne uporabe opreme morati biti izvreni na profesionalnoj razini (Polje 5).
50 EPA 2009 51 Leonard 2007 52 Williams 2002 53 ACRR 2003 54 PACE 2011 55
18
hr.bewman.eu
PACE 2011
Kako bi se odredili ureaji namijenjeni za ponovnu uporabu, za koje se mora napraviti potencijalni opetovani marketing, bit e potrebno provesti inicijalne vizualne i elektrine testove, kao i testove sigurnosti. Nakon svakog popravka i obnove morala bi se obaviti testiranja kako bi se procijenilo stanje proizvoda kroz, na primjer, test visokog napona. Oprema bi, isto tako, morala proi izvjesno kozmetiko ureenje, kojim bi dobila atraktivniji izgled.56
19
Polje 5. Kako ponovna uporaba postaje praktina stvarnost... profesionaliziranjem sektora za ponovnu uporabu Velik broj inovativnih pristupa primijenjen je u Evropi kako bi se poveala ponovna uporaba EE otpada, kao i drugih proizvoda iz otpada kroz profesinalizaciju sektora za ponovnu uporabu. Ovo ukljuuje stvaranje jasnog i dosljednog korporativnog identiteta za centre za ponovnu uporabu, podizanje razine svijesti o brendiranju, te promjenu naina razmiljanja korisnika o ponovnoj uporabi. Kao primjer moemo navesti tvrtku Koepelvan VlaamseKringloopcentra (KVK) iz Belgije, koja je primijenila marketinku strategiju kako bi potaknula stanovnike Flandrije na veu ponovnu uporabu. Prvi meu njima su centri za ponovnu uporabu koji su lanovi tvrtke i to njih 40. Osim toga KVK je dobio i ig Revisie, jedan od njih osam, koji se dodjeljuju regionalnim centrima za obnovu otpada. Uz pomo ovog znaka osigurava se standardizirana kvaliteta i uobiajena procedura obnove EE otpada. Godine 2002. godine, deset godina nakon to je poela s radom, tvrtka KVK se ponovno brendirala kao De Kringelwinkel i na taj nain stvorila sustav kontrole kvalitete za centre za ponovnu uporabu. To je bio dio marketinke strategije kojom se eljelo uvrstiti identitet brenda (iako su centri bili dobro poznati, korisnici su bili zbunjeni raznim nazivima i razliitim izgledom trgovina). Ovakva ciljana strategija, poduprta kampanjom u tiskovinama, provedena je kako bi se ojaala svijest javnosti o prednostima ponovne uporabe, te kako bi se korisnici ohrabrili na koritenje ovakvih centara. Po uzoru na uspjeh tvrtke KVK, slina strategija primijenjena je u Austriji. Repair Network Austria (RepaNet) djeluje kao krovna tvrtka pod ijim vodstvom djeluju poduzea koja vre servisiranje elektrine i elektronske opreme. U Federalnoj dravi Gornjoj Austriji postoji niz trgovina sa koritenom opremom poznatih pod nazivom ReVital trgovine. Ove trgovine subvencionira federalna vlada. Osim toga RepaNet se koristio PR i marketingom u svrhu osvijeivanja stanovnika grada Bea o vanosti popravljanja opreme, odnosno o njenom ponovnom koritenju, te tako postigla vei interes austrijske javnosti.
hr.bewman.eu
56
ACRR 2003
20
R.U.S.Z (Reparatur- und Service-Zentrum), koji djeluje pod vodstvom RepaNet, je osnovao niz centara za obnavljanje i servisiranje i to u austrijskim najveim gradovima (Beu i Gracu), kao i u nekim lokalnim zajednicama, koje su napravile vodi o popravku, posudbi i opremi iz druge ruke za svoje mjetane. Centri za popravke i servisiranje, osim to nude posao osobama koje su due vrijeme nezaposlene, su uspjeli postii da se potranja korisnika za popravcima i servisiranjem znaajno poveala. Sveobuhvatna medijska pokrivenost je isto tako podigla svijest javnosti o ovoj shemi na viu razinu. Kao rezultat svega, R.U.S.Z trenutno posluuje 6,000 kupaca godinje , a prepoznavanje njihovog brenda je dostiglo 24%. Osim toga, ljudi se danas ponose ovom uslugom.
Priprema odbaene elektronile za ponovnu uporabu Postoje mnogi prirunici koji pruaju informaciju o sigurnom i uinkovitom pripremanju elektronike za ponovnu uporabu. To ukljuuje: ACRR 2003. Upravljanje EE opremom: vodi za lokalne i regionalne vlasti. Odlomak 6: Popravak i ponovna uporaba starih ureaja. BSI 2011. Specifikacija 141 dostupna javnosti za obradu EE otpada za ponovnu uporabu. http://shop.bsigroup.com/ FRN 2001. Spremno za ponovnu uporabu: vodi za popravak, obnovu i ponovnu uporabu kuanskih elektrinih ureaja. PACE 2011. Smjernice za testiranje zdravo za okoli, obnovu i popravak koritene kompjutorske opreme. UNEP/Basel Convention Project 1.1. Ona oprema koja ne moe biti ponovno koritena kao ureaj u cjelini, trebala bi proi postupak obnove materijala. Kako bi se izvukli materijali iz ureaja, EE otpad se mora rastaviti i uputiti u naknadni postupak konane obrade. Na taj nain slijedei korak u obradi EE otpada je rastavljanje i predobrada, ukljuujui dekontaminaciju. Ovo ukljuuje uklanjanje i odvajanje opasnih supstanci za posebnu obradu (npr. kapacitatori,57 CRT, baterije i supstance kodljive za ozon58), lako dostupne komponente za ponovnu uporabu (npr. motori, kompjutorski tvrdi diskovi, itd), te vrijedni dijelovi koji se mogu koristiti za dalje dobivanje sirovine (npr. metali, staklo i plastika).59 Dekontaminacija i poetno rastavljanje bi se trebalo obavljati runo prije bilo kakve dalje predobrade, budui da se na taj nain mogu runo izdvojiti opasni dijelovi i supstance, odnosno odrediti koje supstance se mogu ponovno upotrijebiti.60 Jednom kad smo izdvojili opasne sastojke, moemo nastaviti sa postupkom rastavljanja i predobrade mehanikim postupcima poput komadanja (Polje 6).
57 58
hr.bewman.eu
Ovi ureaji uvaju elektrini napon u elektrinim aparatima, dok oni u starijoj elektronici mogu sadrati tetne poliklorinske bifenile (PCB), karcinogene, koji se ne razgrauju u okoliu.. Proizvodi kodljivi za ozon koji sadre klorofluorkarbone (CFC) koji se koriste kao plinovi za rashlaivanje u starim hladnjacima, ledenicama i drugim ureajima za rashlaivanje koji mogu nakoditi ozonskom omotau. 59 UNEP 2007 60 ACRR 2003
21 Na primjer ploe sa integriranim krugovima u ICT opremi sadre mnoge dragocjene i posebne metale. Mogu sadrati i potencijalno tetne olovne lemove i smole koje sadre retardante gorenja. Runo uklanjanje sa ploa e sprijeiti gubitak dragocjenih metala, kao i potencijalno zagaenje koje se moe dogoditi ukoliko se oprema komada bez predobrade.61 Moraju se poduzeti mjere da se zatite radnici koji obavljaju runo rastavljanje, kako ne bi bili izloeni opasnim supstancama, poput projetiranja sustava kontrole i osobne zatiten opreme (npr. rukavice, zatita za oi i maske). 62
Polje 6: Uiniti EE otpad sigurnim za recikliranje: dekontaminacija Uobiajene metode dekontaminacije EE otpada ukljuuju:63 Pranjenje plina iz hladnjaka i ostalih ureaja za hlaenje, kako bi se uklonili klorofluorokarboni (CFC) i ostale supstance tetne za ozon. Runo uklanjanje pozadinske rasvjete iz nekih modela flat screen kompjuterskih monitora i televizora, koji sadre ivu. Runo uklanjanje baterija, koje se mogu poslati u specijalizirane objekte, gdje se moe iz njih izvui kobalt, nikal i bakar. Runo uklanjanje CRT, kao i (runo ili poluautomatsko) uklanjanje fosfornog64 premaza s unutranje strane prednje povrine televizora ili monitora Dobiveni materijal iz predobrade se moe podvrgnuti daljem odvajanju dodatnim rastavljanjem ili mehanikim komadanjem i automatskim sortitanjem. Kako bi se izbjeglo generiranje frakcija koje se ne mogu reciklirati ili gubitak materijala, odvojeni materijali moraju zadovoljiti zahtjeve onih koji se nalaze na kraju lanca preraivaa.65 Odvojeni dijelovi (npr. crni i obojeni metali, staklo i plastika) su slijedei koji se alju na konano recikliranje i ekstrahiranje vrijednih materijala. Ovo ukljuuje posebne postupke koji zahtijevaju visoke razine procesne tehnologije kao i monitoring, zatitu radnika i okolia.66 Zavrno ekstrahiranje metala se vri taljenjem, u aluminijskim talionicama i talionicama od integriranih metala za djelie koji sadre bakar ili olovo, kao i ploe integriranih krugova i ostalih dijelova koji sadre plemenite metale.67 Djelii od plastike obino daju manje iskoristivog otpada od metalnih dijelova (osobito s obzirom na to da neke vrste plastike sadre opasne sastojke poput kemikalija na bazi broma koje sprjeavaju gorenje), tako da se plastika prvenstveno spaljuje, uz povratak energije (a djelomino odlae na deponij).68
61 62 63 64
hr.bewman.eu
UNEP/StEP 2009 PACE 2011 UNEP/StEP 2009 Fosfor je supstanca koja emitira svjetlo kada dobiva energiju od elektronske zrake CRT. Biti e izloen u trenutku kada se prednji panel odvoji od stranje strane, te se tada moe sastrugati (PACE 2011). 65 UNEP/StEP 2009 66 PACE 2011 67 StEP/UNEP 2009 68 ACRR 2003
22
Slino tomu, i neki dijelovi stakla su opasni. Na primjer CRT staklo zahtijeva posebnu obradu, koja moe dovesti do sekundarne proizvodnje novog CRT stakla ili druge industrijske primjene (npr. agregat za cementnu industriju).69
Ostali opasni materijali i preostali otpad koji se ne mogu reciklirati moraju proi postupak sigurnog odlaganja.70 Na primjer, ostaci komadanja se odlau na kontrolirane deponije ili se ponekad spaljuju. CFC se obrauju termiki, dok se PCB spaljuju ili odlau u podzemna spremita.71 Prilikom spaljivanja moe doi do isputanja supstanci poput dioxina, furana i ostalih tetnih emisija. Upravo zbog toga trebaju se spaljivati samo ostaci koji podravaju gorenje, a ne mogu se reciklirati i to samo u najsuvremenijim objektima. Energija koja se oslobaa kod spaljivanja bi se trebala iskoristiti gjde god je to mogue.72 Cijeli lanac prikupljanja i obrade EE otpada mora se obavljati na mnogim mjestima, te moe potrajati neko vrijeme dok se ne dobiju sirovine spremne za trite. Kako bi se osigurala obrada EE otpada koja je dobra za okoli, uinkovita i zakonita, potrebno je uspostaviti komunikaciju i koordinaciju u oba smjera lanca upravljanja otpadom, s obzirom da je svaki pojedinac u lancu odgovoran prema ostalim sudionicima u drugim koracima. 73 Recikliranje zdravo za okoli i izvlaenje materijala iz EE otpada Smjernice za recikliranje koje je zdravo za okoli i izvlaenje materijala iz EE otpada, ukljuujui informacije o najboljim raspoloivim tehnologijama, kao i smjernice za podruja obrade, mogu se nai u slijedeem: ACRR 2003. Upravljanje EE otpadom: vodi za lokalnu i regionalnu upravu. Poglavlje 5: Predobrada i recikliranje. UNEP 2007. EE otpad svezak II: Prirunik za upravljanje EE otpadom Defra 2006. Smjernice za najbolju dostupnu tehnologiju obrade, izvlaenja materijala i recikliranja (BATRRT) i obrada EE otpada (WEEE) UNEP/StEP 2009. Recikliranje: od EE otpada do resursa WEEE Direktiva, osobito Anex III (tehniki uvjeti za objekte)
hr.bewman.eu
U sustavu povrata menader sustava ima vanu ulogu koordiniranja akcija raznih dionika provodei na taj nain pravila i odgovornosti u sustavu.74 Aktivnosti koje spadaju u ovaj sustav ukljuuju
69 70 71 72 73 74
Sustav upravljanja
StEP/UNEP 2009 UNEP 2007 EEA 2003 PACE 2011 PACE 2011 StEP 2009: 8

Organiziranje prikupljanja i obrade EE otpada Administracija trokova i naknada (npr. registriranje proizvoaa elektronike i njihovih prodaja, prikupljanje naknada, refundacija osobama koje prikupljaju i obrauju otpad) Postavljanje standarda obrade i podjela dozvola za obradu Briga o usuglaenosti s propisima (npr. inspekcija, monitoring i provoenje)
23
Menadment moe voditi jedno javno ili privatno poduzee ili kombinacija razliitih tijela. To moe ukljuivati vlade, razne uslune organizacije ili same proizvoae elektronike: Vlada obino voene od strane agencija za zatitu okolia ili/i ministarstva Uslune organizacije ovo se odnosi na usklaene programe ili organizacije odgovornog proizvoaa (PRO) koji vode menadment i administraciju programa preuzimanja i sakupljanja EE otpada za svoje lanove (Polje 7) Proizvoai elektronike radi se o individualnim programima preuzimanja otpada samih proizvoaa. Najee se primjenjuju kod komercijalnih potroaa, kada proizvoai elektronike uvedu kao ugovornu obvezu prikupljanje i obradu odbaenih ureaja, zajedno sa drugim obvezama poput uklanjanja podataka, instaliranja i popravaka. Neki proizvoai nude kuanstvima mogunost preuzimanja koritene opreme prijavom na njihovoj web stranici. Polje 7. Upravljanje EE otpadom u Evropi: organizacije odgovornog proizvoaa Svi sustavi rukovanja EE otpadom, koji su uvedeni u zemlje lanice EZ, kao i neke drave koje to nisu, baziraju se na principu proirene odgovornosti proizvoaa. To podrazumijeva da proizvoai moraju preuzeti financijsku i/ili fiziku odgovornost za svoje proizvode za cijelo vrijeme trajanja proizvoda, ukljuujui i vrijeme kad proizvod postaje otpad. Organizacije odgovornog proizvoaa su tu da pomognu proizvoaima da ispune svoje obveze. Spomenute organizacije se smatraju treom stranom ove prie. Uglavnom se radi o neprofitnim tijelima koja zajedniki organiziraju prikupljanje i obradu EE otpada za svoje lanove. Ona takuer mogu pruati i druge usluge poput izvjetavanja i voenja administracije trokova i naknada. Neke drave, poput Nizozemske, vedske, vicarske, Belgije i Norveke imaju pojedinane programe, nacionalno usklaene, koji meusobno nisu konkurentni, za proizvoae elektronike odreenih kategorija proizvoda. Druge, poput Njemake, Francuske i Velike Britanije imaju viestruke planove, koji su tada meusobno konkurentni i nude svojim lanovima to bolje cijene. Ima argumenata za obje mogunosti.75 Jedinstveni nacionalni plan predstavlja jednostavnije rjeenje i ekonomiju razmjera, pri emu se konkurencija javlja izmeu postupaka recikliranja i prikupljanja, a ne izmeu samih planova, to moe rezultirati usuglaavanjem o najniem troku, prije nego najboljem rjeenju za okoli.76
75 76
hr.bewman.eu
Vidi npr. IIIEE 2006 Vidi npr. EIA 2011
24
Ukoliko se radi o viestrukim operativnim planovima, mehanizmi koordinacije e biti kljuni u nastojanju da se odredi podruje djelovanja, te da se izbjegne selektivno prikupljanje EE otpada npr. povoljnije teine ili s dostupnijeg podruja. U sluaju da se radi o pojedinanom programu, transparentnost u dodjeljivanju ugovora za obradu otpada (kako bi se izbjegao npr. monopol preraivaa) e biti vana.77
Odrivost upravljanja EE otpadom ovisi o financijskoj odrivosti dogovora o prikupljanju i obradi otpada.78 Pod pretpostavkom da se upravljanje EE otpadom moe obavljati na razini neto troka, plan financiranja je potreban kako bi sustav mogao funkcionirati kroz dugi period vremena. Sustav financiranja za EE otpad u zemljama EZ i u nekim drugim evropskim dravama (kao i u sve vie drava u cijelom svijetu) bazira se na proirenoj odgovornosti proizvoaa (EPR, vidi Polje 8). Ovo je: politika principa da promovira cjeloivotno poboljanje sustava proizvoda irei odgovornost proizvoaa proizvoda na potpuni ciklus trajanja razliitih dijelova tog proizvoda, a posebno na povrat, ekstrakciju materijala i konano odlaganje prooizvoda 79 Primjenom politike proirene odgovornosti proizvoaa, proizvoai imaju financijsku odgovornost za svoje proizvode ako moraju platiti za sigurnu obradu EE otpada, koji nastaje iz njihovih vlastitih proizvoda. Oni imaju fiziku odgovornost ukoliko su ukljueni u stvarnu organizaciju sustava povrata (npr. moraju fiziki preuzeti svoje proizvode i reciklirati ih).
Plan financiranja
hr.bewman.eu
Ovakav pristup donoenja politike je koristan, jer je zamiljen na nain da se ne dri slijepo propisa, nego da se vie orjentira na postizanje cilja, ukljuujui inicijativu da industrija konstantno unaprjeuje svoje proizvode i proizvodne procese.80 Prebacivanjem odgovornosti sa opina/gradova (poreznih obveznika) na proizvoae elektronike, EPR ih eli motovirati da pri dizajniranju svojih proizvoda uzmu u obzir brigu o okoliu (poput ekodizajna). Polje 8. Zato proirena odgovornost proizvoaa? Proirena odgovornost proizvoaa (EPR) je ope prihvaena u strategijama upravljanja otpadom, osobito za proizvode koji zahtijevaju posebno rukovanje i obradu na isteku njihovog trajanja, radi opasnih sastojaka koje sadre. Upravo ovo ini EPR dobro odabranom metodom kod rukovanja EE otpadom.
77 78 79 80
Vidi IIIEE 2007 i Khetriwal 2007 UNEP 2007 IIIEE 2006: 2, cit. Lindqvist 2000. IIIEE 2006: 1
Koliine toksinog EE otpada koje su u porastu i potekoe povezane s njegovim recikliranjem znae da problem moramo traiti na samom izvoru u dizajnu i proizvodnji. Isto tako, proizvodnja elektronike je intenzivan proces i to se tie koliine materijala i utroene energije. Tako je, na primjer, za proizvodnju svakog osobnog raunala potrebno 22 kg toksinih kemikalija, 240 kg fosilnog goriva i 1.500 kg vode. Bilo koja strategija koja e reducirati utjecaj elektronike se mora fokusirati i na proizvodnju; a to je neto gdje e EPR biti od velike koristi.
Izvor: Williams 2003
25
Ono to se svakako mora uzeti u obzir kod uspostavljanja sustava financiranja pod EPR ukljuuje: Na koji nain su proizvoai odgovorni i koliko? U zemljama EZ proizvoai moraju pokriti trokove prikupljanja i obrade EE otpada od odreenog mjesta prikupljanja dalje. Ovo znai da u mnogim dravama lanicama opine/gradovi jo uvijek doprinose upravljanju EE otpadom, postavljajui i odravajui objekte za prikupljanje otpada Koji dionik(ci) e biti odgovorni za EE otpad od proizvoda koji su postojali prije uvoenja sustava? U zemljama EZ, ovo se odnosi na povijesni EE otpad, a trokovi se dijele Slika 5. Tok materijala i financija u vicarskom sustavu izmeu proizvoaa elektronike koji su prisutni upravljanja EE otpadom (IZVOR: Khetriwal et al. 2007) na tritu u trenutku kad se pojavljuje otpad Koji proizvodi e se uzeti u obzir? Prikupljanje vie vrsta proizvoda dodaje kompleksnost sustavu, ali u konanici znai manje otrovnog EE otpada na odlagalitima, te manje zbrke za potroae i druge sudionike Kako se odnositi prema EE otpadu koanstava u odnosu na EE otpad u komercijalnoj uporabi? Postoje neke razlike u logistici i ugovorima za kuanstva i onima za komercijalni otpad, tako da se razlikuje i nain na koji se izvravaju odgovornosti. U zemljama EZ, financijska odgovornost za komercijalne korisnike je poneto drugaija nego ona za kuanstva (mogu biti djelomino ili u potpunosti odgovorni za povijesni EE otpad) Koji financijski model e se koristiti? Model finaciranja e odrediti odnose izmeu dionika i toka financija. (Slika 5). Generiki modeli ukljuuju usklaenost trokova (pri emu proizvoai plaaju naknadu unaprijed i podnose sve trokove menadmenta), vidljive pristojbe (koje su vidljive na potvrdi o prodaji, a esto se koriste za povijesni otpad) i avansne pristojbe za recikliranje (plaaju ih potroai na mjestu kupnje)81
81
hr.bewman.eu
StEP 2009: 11
26
Odreivanje financija za odrivo upravljanje EE otpadom Pomo pri razvoju i implementiranju financijskog modela, ukljuujui razliite faktore uspjeha i tehnike smjernice pri izraunu modela, moe se nai na stranicama 90-95 UNEP (2007) EE otpad svezak II: Prirunik za upravljanje EE otpadom.
Politika i zakonski instrumenti

Politika, zakoni i propisi pruaju institucionalni okvir za implementaciju upravljanja EE otpadom.82 Oni pomau regulirati ponaanje i potiu dobru praksu u dizajnu elektronike, proizvodnji, koritenju i upravljanju EE otpadom. Isto tako pomau u odreivanju uloge i dodijeli odgovornosti. Zbog brzog zastarijevanja ureaja u modernoj elektronici, dolazi do pojave sve breg generiranja EE otpada. Isto tako, zbog toksinog i kompleksnog dizajna ovakvim proizvodima se teko rukuje i teko ih se reciklira na kraju njihovog ivotnog vijeka, te u svakom sluaju, promjene u tehnologiji nadmauju inovacije u tehnologiji obrade otpada i recikliranja.83 Preventivni pristup koji upire u izvor problema dizajn i proizvodnju je potrebno razraditi zbog sve vee koliine EE otpada.
Dodjela odgovornosti u upravljanju EE otpadom
hr.bewman.eu
Mnogi dionici su ukljueni u ivotni krug elektronike i svi e imati nekakav udio u njegovom utjecaju na okoli. Ipak dobre metode otkrivaju najvanije aktere i daju im specifine odgovornosti.84 Upravo proizvoai elektronike su u mogunosti napraviti promjenu na samom izivoru (u dizajniranju i proizvodnji), kako bi smanjili utjecaj svojih proizvoda.85 Zbog toga mnoge zemlje, ukljuujui i lanice EZ, koriste EPR kao okvirnu politiku za smanjivanje utjecaja elektronike na okoli. Sustavi koji se baziraju na EPR, moraju ukljuiti mehanizme koji osiguravaju usklaenost i izbjegavaju free riding, inkorporiraju povijesni otpad i otpad proizvoda kojih vie nema na tritu,86 sprijeavaju ilegalni izvoz i lou obradu, te potiu prikupljanje. Instrumenti kojima se to moe postii ukljuuju neformalne zahtjeve prema proizvoaima, izvoznim zabranama, kaznama za neusklaenost, ciljeve prikupljanja i standarde obrade otpada.87 Tablica 2 pokazuje neke instrumente EPR politike za EE otpad.
UNEP 2007 Ogondo et al. 2011: 728 EEB 2010 IIIEE 2006 Free riders su oni proizvoai koji mogu pokupiti dobrobit postojee EPR sheme bez davanja financijskog (ili drugog) doprinosa; povijesni otpad se odnosi na otpad koji dolazi iz proizvoda koji su postojali na tritu prije no to je uveden EPR sustav; orphan goods se odnosi na otpad od proizvoaa koji vie nisu prisutni na tritu kada njihov proizvod dostigne kraj svog ivotnog vijeka. 87 Widmer et al. 2005
82 83 84 85 86
27
ak i kad sustav EPR ima proizvoae elektronike sa primarnom odgovornou upravljanja svojim proizvodima do isteka njihovog ivotnog vijeka, jo uvijek ostaju uloge i odgovornosti za ostale aktere u lancu proizvodnje. Komunikacija i koordinacija sa svim akterima je od vitalnog znaaja za uspjeh EPR politike i programa, kao i edukacija o ulogama i odgovornostima. Na primjer, potronja potroaa i ponaanje pri odlaganju su vani za uspjeh sustava upravljanja EE otpadom. Veliku ulogu u tome imaju i vlade. One moraju voditi odreenu politiku i dati zakonski okvir, te pomoi osigurati usklaenost. (Polje 9). Na lokalnoj razini, vlade e isto tako vjerojatno zadrati znaajno operativno uee u upravljanju EE otpadom. Tablica 3 daje pregled kljunih odgovornosti dionika u sustavu EE otpada. Polje 9. Inteligentniji pristup provoenju Ujedinjeno kraljevstvo (UK) generira vie od sto milijuna tona EE otpada godinje. Iako UK ispunjava svoje ciljeve u prikupljanju i recikliranju EE otpada, ilegalan izvoz EE otpada u drave koje nisu u sastavu OECD poput Gane i Nigerije, predstavlja izazov. Takva praksa je u suprotnosti sa propisom EZ za otpremu otpada. Kljuni zahtjevi za koritenu elektroniku u zemljama koje nisu u sastavu OECD su: 1) legitimna elja radom s koritenom elektronikom ija niska cijena moe pomoi premostiti razlike; 2) izvor podataka o nepotenoj uporabi (prijevara i kraa identiteta) i 3) dobivanje osnovnih metala. Okolini nadzorni organi u Gani i Nigeriji zajedno sa nevladinim udrugama sugeriraju da se veina elektronike koja dolazi u ove zemlje topi radi vaenja metala. Grube i nesigurne tehnike, poput paljenja, taljenja i bacanja residualnog otpada se esto koriste, unato velike tete za zdravlje i okoli. Nedostatak zakona ili manjkavi zakoni i propisi su doprinijeli razvoju neslubene industrije recikliranja u ovim i raznim drugim zemljama koje nisu lanice OECD.
hr.bewman.eu
28
U Evropi postoji ilegalno trite otpada za bezskrupulozne rukovatelje koji otkrivaju i naplauju proizvoaima za odlaganje EE otpada, pretvarajui se da se otpad obrauje na zakonit nain u dravi proizvoaa. Velike koliine EE otpada tako mogu biti ilegalno prebaene u prekomorske zemlje radi lanog izvlaenja metala.
Figure 6. By gathering intelligence from multiple sources, the Environment Agency can map the e-waste (WEEE) chain and identify criminal activity and possible sites to intervene.
Uz niske trokove transporta, odlaganje EE otpada u zemljama koje nisu lanice OECD moe biti i do etiri puta jeftinije od odlaganja putem regularnog sustava zbrinjavanja EE otpada u UK. Ova unosna prijevara i oito nizak rizik od progona rezultirao je ukljuivanjem kriminalaca u ilegalan izvoz. Temeljem ispitivanja Agencije za okoli (EA) meu izvoznicima ilegalnog otpada je otkriven organizirani kriminal. S obzirom da otpad prolazi mnogim lokacijama diljem UK prije no to se konano zbrine ili ilegalno izveze, esto je teko otkriti gdje otpad izlazi iz kontroliranog sustava. Vei izazov, ak, predstavlja otkrivanje pri prikupljanju EE otpada na nedozvoljenim lokacijama, nego izbjegavanje nadzorne mree Agencije za okoli. Nije mogue brojkom odrediti razmjere ilegalnog izvoza. Izvoznici ilegalnog otpada najee stave opis da se radi o drugoj vrsti tereta, neto openito poput robe za kuanstvo. Time se onemoguava razlikovanje brodskih kontejnera s legitimnim teretom od onih koji su puni EE otpada. Ipak, Nigerijske i Ganske vlasti tvrde da vie od 1000 kontejnera mjeseno, punih EE otpada, stiu u njihove luke iz cijelog svijeta. Agencija za okoli (EA) je prionula rjeavanju ovog problema prije tri godine, inteligentnim pristupom koji se koristi tradicionalnim metodama nadzora kako bi ustanovili provedbu preventivnih mjera. Projekt osiguranja izvoza sukladnog otpada je proaktivna inteligentna grupa koja zadrava brodske kontejnere radi inspekcije, nakon to je zaokruena slika odreenog izvoznika. Projektni tim okuplja inteligenciju iz viestrukih izvora kako bi sprijeila otpremu i poduzela provedbu akcije. On surauje sa drugim agencijama koje provode zakon, kako bi u toj suradnji dopunili nedostatak informacija, odnosno mapirali lanac otpada (Slika 6) i tako lake identificirali najbolje mjesto za intervenciju.
hr.bewman.eu
EA je razvila daleko efkikasniju i efektivniju metodologiju, radije nego da koristi pristup nasuminog zadravanja brodskih kontejnera. To je rezultiralo porastom sa 10% na 98% brodskih kontejnera koji su stopirani od strane EA, a za koje je ustanovljeno da je njima pokuan ilegalni izvoz otpada. Nedavno je jedna osoba osuena za pokuaj izvoza tri brodska kontejnera u zemlju koja nije lanica OECD, te je uspjeno optuena uz pomo EA, to je rezultiralo odreivanjem kazne od 12,000. Agencija za okoli (EA) trenutno vodi 22 istrage, od kojih bi neke mogle vrijediti milijune funti, ukoliko uspjeni progoni dovedu do povrata sredstava kroz prihod od kriminalnog djela.
(Source: information provided by Chris Smith at the Environment Agency for further information on the methodology the EA undertake please contact Chris at christopher.smith@environment-agency.gov.uk)
29
Pri uspostavljanju sustava EE otpada baziranog na Proirenoj odgovornosti proizvoaa - EPR (engl. Extended Producer Responsibility), vani elementi, koje voditelji politike trebaju uzeti u obzir, ukljuuju:88 Zakonsku regulativu. U kojoj mjeri je razraena ili propisana legislativa? Da li prisiljava na upravljanje nekodljivo za okoli? Da li jasno razrauje uloge i odgovornosti svih dionika? Odgovornost proizvoaa: Koja razina odgovornosti se trai od proizvoaa u odnosu na druge dionike, poput: koja vrsta odgovornosti i na koji nain se ta odgovornost podupire u praksi? Na primjer, dok jedan proizvoa elektronike moe biti osobno odgovoran za svoje vlastite proizvode, s druge strane nekolicina proizvoaa se moe udruiti i formirati zajedniki sustav upravljanja EE otpadom.
Neke specifine sugestije za politiku koja doprinosi zdravom upravljanju otpadom mogu se nai u BEWMAN EE otpad prirunik za zagovaranje.89 One ukljuuju: 1) zabranu uvoza i izvoza EE otpada;90 2) Zabranu odlagalita EE otpada; 3) davanje prioriteta ponovnoj uporabi funkcionalne opreme; 4) obavezno recikliranje EE otpada; 5) donoenje zakona o odgovornosti proizvoaa i promoviranje ekodizajna i 6) provoenje monitoringa aktera, te kanjavanje kriminalnih radnji.
hr.bewman.eu
88 89 90
Widmer et al. 2005: 447-8 Dostupno na www.bewman.eu. Napomena: EE otpad se razlikuje od iskoritene opreme koja je jo u funkciji, te moe biti izvezena u sklopu tekuih globalnih ugovora, i zaista je korisno tako uiniti (poput ponovne uporabe koja ide u korist zdravog okolia, drutvene koristi boljom dostupnou tehnologiji). Isto tako krajnji produkt od sirovine dobivene od inicijalnih postupaka ekstrakcije materijala (poput ploa sa integriranim krugovima) se mogu pojaviti samo u specijaliziranim pogonima obrade koji postoje tek u nekoliko drava; zabrana izvoza/uvoza se ne bi smjela odnositi na sirovine od opreme koja je poslana u postupak krajnjeg obnavljanja.
30
Kako bi se eliminirali utjecaji na zdravlje i okoli, te poveali potencijali resursa EE otpada, vlada mora: 1. Zabraniti uvoz i izvoz EE otpada 2. Zabraniti odlagalita i druge deponije EE otpada 3. Dati prednost ponovnoj uporabi funkcionalne opreme pred recikliranjem 4. Primorati na recikliranje EE otpada 5. Donijeti zakon o odgovornosti proizvoaa kako bi financirao upravljanje EE otpadom i promovirao ekodizajn (ukljuujui lokacije prikupljanja, standarde obrade, zabranu opasnih supstanci, educiranje javnosti i komunikaciju) 6. Izvriti promatranje aktera i kanjavanje kriminalnih aktivnosti
Za vie informacija, vidi BEWMAN (2011) Prirunik za javno zagovaranje
Zakonski pristup elektronici i EE otpadu koji je prihvaen od strane EZ i sadran u slijedee tri direktive:91
1. Direktiva o EE otpadu 2002/96/EC. Cilj ove direktive je sprijeiti stvaranje otpada te promovirati ponovnu uprabu, reciklau i obnovu kako bi se smanjila koliina EE otpada koji se odlae u deponijima, a pokriva 10 irokih kategorija opreme. Ciljana godinja koliina je 4 kg per capita, a odnosi se na specifine predmete koji se obnavljaju za svaku kategoriju. Prioritet bi trebalo biti ponovno koritenje cjelokupnih aparata i komponenti. Proizvoai moraju financirati trokove proizvoda na kraju njihovog ivotnog vijeka, a potroai moraju biti u mogunosti vratiti svoj EE otpad bez naknade. Pratei pregled za 2008. g. koji je identificirao kljune probleme implementacije, direktiva mora proi odreene promjene kako bi se unaprijedila njena efikasnost.
hr.bewman.eu
2. RoHS Direktiva 2002/95/EC. Direktiva ograniavanja uprabe odreenih opasnih supstanci u EE opremi i u proizvodnji elektronike, ukljuujui i one uvezene u zemlje EZ. Radi se o etiri metala (olovo, iva, heksavalentni krom, kadmij) i dvije grupe bromiranih usporivaa gorenja (PBB i PBDE). 3. EuP Direktiva 2009/125/EC. Direktiva koja uspostavlja okvire za postavljanje eko dizajnerskih zahtjeva za proizvode koji koriste elektrinu energiju. EuP direktiva cilja unaprijeenje performansi proizvoda prema okoliu kroz njihov cjelokupni ivotni vijek gledajui sistematsku integraciju ekolokih aspekata u fazi dizajniranja (ekodizajn), a moe se odvijati kroz propise, dobrovoljne industrijske inicijative ili ostale obavezne uvjete koji se primjenjuju uvoenjem mjera, koristei smjernice direktive. Neki su propisi ve usvojeni npr. za raunala, televizore i kunu rasvjetu.
91
Detaljine informacije o ovim direktivama mogu se nai u BEWMAN Priruniku zagovaranje EE otpada
Kljuni globalni sporazumi i ostale inicijative ukljuuju slijedee:
31
Bazelska konvencija. Bazelska konvencija kontrolira meunarodna prekogranina kretanja opasnog otpada i kontrolira izvoz odnosno uklanjanje otpada. Bazelski amandman zabrane brani bilo kakav izvoz opasnog otpada iz OECD zemalja u zemlje koje nisu lanice OECD. EZ je raticirala Bazelsku konvenciju i Amandman zaabrane, putem Waste Shipment Regulations 2006/1013/ EC. Ovo znai da se nikakav opasan otpad, ukljuujui i EE otpad ne smije izvoziti iz EZ na obradu u zemlje koje nisu lanice OECD. PACE. Partnerstvo u raunalnoj opremi (PACE) je pokrenuto na devetom sastanku konferencije stranaka Bazelske konvencije, 2008.g. To je partnerstvo vie interesnih grupa koje nude tribinu za vlade, industrijske voe, nevladine organizacije (NGO) i akademije, kako bi nali rjeenja raunalnog otpada zdrava za okoli (Vidi: www.basel.int/industry/compartnership) StEP (eng. Solving the E-Waste Problem) Inicijativa za rjeavanje problema EE otpada. StEP skuplja lanove iz raznih UN organizacija, industrije, vlade, internacionalnih organizacija, nevladinih organizacija (NGO) i znanstvenog sektora kako bi uspostavila odrivi pristup postupanju s eEE otpadom. Ona provodi svoje postupke kroz analize, planiranje i postavljanje pilot projekata pomou: politike, redizajniranja, ponovne uporabe, reciklae i graenje kapaciteta (Vidi: www.stepinitiative.org) Procjenjivanje postojeih pravila i institucionalnih okvira za EE otpad Vodstvo kojim se pomae tvorcima politike u procjenjivanju postojeih regulatornih i institucionalnih okvira za EE otpad koji e pomoi identificirati nedostatke i puteve napredovanja, a mogu se nai u: UNEP 2007. EE otpad svezak II:Prirunik za upravljanje EE otpadom UNEP 2011. EE otpad Prirunik 3: EE otpad Sustav povrata (U konceptualnoj formi na 13 Svibnja 2011)
hr.bewman.eu
32
hr.bewman.eu
Istraivanja o trenutnoj Hrvatskoj politici i postupcima u upravljanju EE otpadom su provedena 2010. godine kao dio projekta Istraivanje Mree Propagiranja Rukovanja EE otpadom na Balkanu(engl. Balkan e-Waste Management Advocacy Network - BEWMAN). Panja je bila usredotoena na velike i male kuanske aparate kao i na informacijsku i komunikacijsku tehnologiju i opremu potroaa.92
Upravljanje EE otpadom u Hrvatskoj
33
Napredak u tehnologijama, zajedno sa skraivanjem ivotnog vijeka elektronikih dobara, su doveli do poveanja volumena EE otpada koji se stvara svake godine. Procijenjeno je da se u Hrvatskoj stvori 55,000 do 60,000 tona EE otpada godinje. Procjenjuje se da su u daljem porastu od 10% godinje.93 Prema podacima Hrvatske Agencije za zatitu okolia, 26,201.34 tone elektrine i elektronike opreme se 2007.g. proizvelo ili uvelo u Hrvatsku. Sveukupno su prikupljene 359,781 tone, a 169,144 tona je obraeno.94 Izvoz EE opreme u 2007.g. nije prijavljen. U 2008.g. prema podacima Fonda za zatitu okolia i efikasnost energije (engl. Environmental Protection and Energy Efficiency Fund - EPEEF) 73,004.09 tona elektrine i elektronike opreme je proizvedeno ili uvezeno u Hrvatsku, 5,718.56 tona EE opreme je skupljeno, a 5,420.66 tona je bilo obraeno. Sveukupno 876,28 tona EE otpada je bilo izvezeno. 35% EE otpada je bilo prikupljeno od kuanstava, a 65% iz ostalih izvora. Gotovo 50% prikupljenog EE otpada se sastojalo od velikih kuanskih aparata, 30% suvine IT opreme, te 13% malih kuanskih aparata i ostale potroake opreme. Godinja stopa prikupljanja EE otpada je iznosila 1,29 kg po osobi. U 2009.g. je prema podacima EPEEF u Hrvatskoj bilo proizvedeno ili uvezeno 53,742,64 tona elektrine i elektronske opreme. 13,521.94 tona EE otpada je bilo prikupljeno a 13,613.53 tona obraeno. Sveukupno su 2,241.82 tone EE otpada izvezene. 49.23% EE otpada bilo je prikupljeno od kuanstava, a 50.77% od ostalih izvora. Gotovo 70% prikupljenog EE otpada se sastojalo od velikih kuanskih aparata. Godinja stopa prikupljanja je narasla na 3.05kg per capita. Prvih 10 mjeseci 2010. godine ciljanih 4kg per capita je ostvareno. Podaci ukazuju na to da je funckioniranje sustava u 2007. g. znaajno poboljano.
92 Ovaj vodi nudi samo saetak glavnih toki istraivanja. Za detalje o metodologiji istraivanja i ishoda kao i informacije o socioekonomskom i okolinom kontekstu u Hrvatskoj vidi istraivanje dostupno na www.bewman.eu 93 RH, plan upravljanja otpadom 2007 2015, NN 85-207 94 Izvjee WEEE, 2007, http://www.azo.hr/IZVJESCAOELEKTRICNOM
Elektronika na trzistu i kolicine EE otpada
hr.bewman.eu
34
Hrvatska kao zemlja kandidirana za lanstvo u EZ,95 mora u potupunosti uskladiti nacionalno zakonodavstvo sa pravnom steevinom.96 Hrvatski primarni zakon koji upravlja rukovoenjem otpada je Propis o otpadu obnovljen u 2004., 2006. i 2008.g. kako bi se osigurala harmonizacija sa Direktivom zakonskih okvira za odlaganje otpada (engl. Waste Framework Directive). Zakon o otpadu (NN178/04, 111/06, 60/08 and 87/09 ), strategija rukovoenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) i plan rukovoenja otpadom za period 2007-2015. (NN 85/07) su postavili koncept koji je orijentiran na uklanjanje otpada, poboljanje obnovljivosti i upotrebe proivodnje obnovljive energije, redukciju koliine materijala za zavrno odlaganje pa prema tome smanjenje rizika za okolinu, klimu i ljudsko zdravlje. Planirano je uspostaviti integrirani sustav rukovoenja otpadom sa ciljanim zavretkom otklanjanja zagaenja i uklanjanja slubenih deponija i ilegalnih odlagalita kako bi se moglo provesti saniranje lokacija sa velikim koliinama otpada u okoliu, te uspostaviti centre za rukovoenje otpadom u svakoj od 21 upanije. U Hrvatskoj, su postavljeni zasebni sustavi prikupljanja za posebne kategorije otpada (baterije, akumulatori, EE otpad, otpadna vozila, otpadna ulja i masti i neke kategorije netoksinog otpada). Cilj poticanja zasebnog prikupljanja je poduprijeti usvajanje odredbi koje reguliraju zasebno prikupljanje posebnih tokova otpada otpadna ulja, baterije, automobilske gume, otpadna vozila, ambalae itd. Hrvatska generira otprilike 1.4 milion tona gradskog krutog otpada godinje to iznosi 327kg otpada per capit godinje, to vrijedi za 4.4 miliona stanovnika odnosno 0.90 kg per capita dnevno. Oko 93% populacije je pokriveno organiziranim gradskim prikupljanjem i uklanjanjem otpada koje obavlja 199 gradskih poduzea, meutim profil otpada Hrvatske varira sezonski i geografski zbog turizma, te moe narasti do 1.9 kg po turistu dnevno u nekim primorskim podrujima. Precizni podaci o toku i sastavu otpada koji su potrebni kako bi se moglo provesti detaljnije planiranje i dizajn su nedostatni zbog injenice da veina slubenih deponija ne posjeduje vage za mjerenje i ne kontrolira inventar.97 Veliki udio proizvedenog gradskog krupnog otpada se odlae na deponijima; slubeniji deponiji su nehigijenski iako su neki sanitarni deponiji proveli standarde EU, neki ih tek uvode. Obnavljanje deponija, osnosno njihovo zakljuenje je zapoelo 2004, te e se nastaviti u skoroj budunosti jer se zatvaranja moraju koordinirati sa izgradnjom novih deponija sukladnih standardima EU. Mnogi stari deponiji e se pretvoriti u stanice za prijenos odnosno reciklane depoe; ostali e se zatvoriti kroz 5 godina. Uz to, zapoete su sanacije i uklanjanje vie od 3000 ilegalnih odlagalita otpada.98
95 96 97
Opa opaanja
Trenutacni postupci i sustavi rukovodenja
hr.bewman.eu
18. Lipnja 2004. Status kandidata za lanstvo EU je odobren Republici Hrvatskoj. Postojee tijelo zakonodavstva Eu (Ukljuujui legislaciju EU General Court i EU Court of Justice) Rukovanje krutim otpadom u Bugarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj i Rumunjskoj. A cross-country analysis of sector challenges towards EU harmonization, Dokument Svjetske banke, Travanj 2011 98 Rukovanje krutim otpadom u Bugarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj i Rumunjskoj. A cross-country analysis of sector challenges towards EU harmonization, Dokument Svjetske Banke, Travanj 2011
U pregovorima sa EZ, Hrvatska trai da joj se odobri tranzicijski period do prosinca 2015.g. u kojem bi izvrila potpunu implementaciju lanka 14 (plaanje oneiivaa) Direktive zakonskih okvira odlaganja otpada; te do prosinca 2020.g. za implementaciju lanka 5 (Otpadni nusproizvodi), meutim tranzicijski periodi, ukljuujui one za sanitarne deponije, nisu jo dovreni te su jo uvijek predmet rasprave.99
35
U najnovijem izvjetaju o napretku Hrvatske 2010.g., dokument sastavljen od strane Evropske Komisije, zakljuuje da se uinilo malo po pitanju napretka u rukovoenju otpadom. Potrebni su kontinuirani i odrivi pokuaji sanacije postojeih deponija i arita, te daljnje uspostavljanje sustava za prikupljanje i upravljanje raznim kategorijama otpada. Uvoenje udjela participacije javnosti, te pravosudni pristup vezan za sluajeve koji se tiu okolia su nedostatni, navodi Izvjee.100
Kao to idui dijelovi izvjetaja objanjavaju detaljnije, odreeni broj problema se odvio u Hrvatskoj, ukljuujui: mnogo potroaa (kuanstava) nije upoznato sa uslugama besplatnog primupljanja EE otpada; sustavna edukacija za razvoj eko-kulture koja nedostaje pristojbe za rukovanje EE otpadom se zasnivaju na teini otpadne elektrine i elektronike opreme koja se prikuplja i sanira, time ne potujui vaee cijene recikliranja i odlaganja101 koje variraju ovisno u tipu i kategoriji EE otpada unato tome to neke komunalna poduzea nisu licencirana za prikupljanje EE otpada, ona takoer smiju prikupljati EE otpad zajedno sa ostalim krupnim otpadom, te u tom sluaju potvrda o preuzimanju ne izdaje, a praenje i mjerenje koliine otpada i EE otpada se ne moe provesti; isti problemi praenja te moguih tetnih emisija koje proizlaze iz mjesta na kojima neovlatene osobe rastavljaju EE otpad; iako sadanji sustav za praenje tokova otpada regulira prikupljanje svih podataka potrebnih za kvalitetnu procjenu trenutne situacije, postojei podaci su nedostatni, zbog ega je kvaliteta dijela tih podataka upitna. Izvjee Percepcija i stavovi graana Hrvaske prema EE otpadu102, ukazuje da su veliki kuanski aparati koriteni kroz dulje vremenske periode dok mali aparati imaju krai ivotni vijek.Npr. graani Hrvatske u prosjeku kupuju novi mobilni telefon svake godine.
99
Sazetak kljucnih problema
hr.bewman.eu
Otpad kuanstava
Rukovanje krutim otpadom u Bugarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj i Rumunjskoj. A cross-country analysis of sector challenges towards EU harmonization, Dokument Svjetske banke, Travanj 2011 RADNI DOKUMENT OSOBLJA KOMISIJE, Hrvatska 2010 IZVJEE O NAPRETKU, praen dokumentom KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEU, Strategija poveanja i glavni izazovi 2010-2011, {COM(2010) 660} 101 IT i telekomunikacijska oprema sadre brojne komponente i stotine raznih supstanci od kojih su neke i otrovne to ini obnavljanje ureaja na kraju ivotnog vijeka, njihovo uklanjanje i reciklau skupljim i teim. Neki EE otpad se stvara u udaljenim podrujima kao to su npr. otoci to ini cijenu prijevoza viim od vrijednosti prikupljenog EE otpada. 102 Izvjetaj o rezultatima istraivanja koje je proveo Ipsos Strategic Management za Metamorphosis Foundation
100

to se tie veih kuanskih aparata koji se koriste na dnevnoj bazi, najvei postotak odnosno 99.8% populacije posjeduje friider, 97% ima perilice, 92% tednjake, 53% elektrine ureaje za grijanje, dok 20% posjeduje aparat za kavu.Od malih kuanskih aparata, 99% populacije posjeduje elektrina glaala, 95% ureaje za ienje, 90% suila za kosu i 38% ventilatora za hlaenje. IT i telekomunikacijska oprema: 88% sveukupne populacije posjeduje bar jedan mobilni telefon, 52% podjeduje raunalo, 35% laptop, dok 47% posjeduje modem ureaje. LCD monitori (39%) su masovno zamijenili CRT monitore (20%). Postoje kuanski aparati koji ine potencijalni EE otpad, ali ih zbog nejasnih razloga ljudi zadravaju u domovima. Npr. 40% kuanstava Hrvatske posjeduje bar jedan mobilni telefon koji nisu bacili. Idui aparat na popisu, nieg postotka, je radio sa 18%, a zatim CRT televizor sa 15%, hladnjak 14%, osobna raunala 9%. Korporacijski potroai zamjenjuju IT i telekomunikacijsku opremu ee nego mala kuanstva. Tvrtke takoer preferiraju donirati rabljenu tehnologiju. ine se svjesnima zakonskih zahtjeva koji se tiu odlaganja EE otpada iako nije jasno do koje granice se pridravaju propisa. Gore navedeno izvjee takoer daje uvid u volju graana da pridonesu uinkovitom odlaganju EE otpada. Rezultati izvjea ukazuju da je od ponuena 4 naina rukovanja EE otpadom najzastupljenije: Uklanjanje iz kuanstava putem donacije (46%). Davanje/prodavanje licenciranom preprodavau (30%). Ostavljanje EE otpada u posebno oznaenim gradskim podrujima (17%). Ostavljanje EE otpada na ulici blizu kontejnera (7%). Drugi odgovarajui nain uklanjanja EE otpada iz kuanstva je: Ostavljanje otpada u posebno oznaenim prostorima (31%) Uklanjanje iz kuanstava kao donacija (29%) Davanje/prodavanje licenciranom preprodavau (29%) Ostavljanje EE otpada na ulici blizu kontejnera (11%) Moe se zakljuiti da je najmanje zastupljen nain ostavljanje otpada na ulici. Svi ostali uestaliji naini ukazuju spremnost na pravilno odlaganje EE otpada ili na podravanje ponovnog koritenja otpadnih elektrinih i elektornikih aparata i opreme, meudim samo je 5% graana koristilo besplatne usluge uklanjanja hladnjaka, a 6% uklanjanje perilica. 5% je koristilo uslugu uklanjanja penica i 5% uklanjanje raunala iz doma. ini se da velik broj Hrvata jo uvijek nije svjestan besplatne usluge prikupljanja EE otpada. Uz sve to veina potroaa smatra neprimjerenim uvjet da se besplatnu uslugu prikupljanja moe ostvariti tek teinom od 30 kg otpada. Veliki korporacijski potroai se ine svjesnima zakonskih obveza za pravilno odlaganje EE otpada. Unato tome, malo je velikih tvrtki priznalo da je jedan dio njihovog EE otpada zavrio u obinim kontejnerima za otpad. Takoer se ini da je veina tvrtki vie sklona donirati staru opremu koja jo uvijek funkcionira.
36
hr.bewman.eu
Prikupljanje
Za sve vrste EE aparata koji sveukupno tee vie od 30 kilograma moe se zatraiti besplatan odvoz od licenciranog prikupljaa otpada, koji je duan prikupiti materijal u roku od 30 dana nakon primitka zahtjeva. Postoje tri poduzea koja imaju koncesiju za prikupljanje EE otpada. U suradnji s kooperantima oni nude uslugu koja pokriva cijelokupni teritorij Republike Hrvatske. Procjenjuje se da je u te usluge ukljueno sveukupno 300 ljudi i 200 vozila. Prema povratnim informacijama odabranih klijenata u ruralnim i urbanim podrujima, usluga besplatnog sakupljanja je obavljena u skladu s propisima. Jo jedna inicijativa ukljuuje mobilne umreene operatere koji ponekad organiziraju kampanje prikupljanja suvinih mobitela. Graani takoer mogu donijeti njihov EE otpad u reciklani deponij ili centar za prikupljanje EE otpada, odnosno trgovcu na malo koji preuzima otpadni materijal. EE otpad moe biti pokupljen i od strane javnih drutvenih kompanija koje nisu licencirani prikupljai EE otpada. Te kompanije ne izdaju Formular o preuzimanju otpada to ini praenje koliine i vrste otpada neizvedivim. Drutvene kompanije su obvezne odvojiti EE otpad od ostalog otpada te ga predati licenciranim prikupljaima EE otpada, no ini se da zaposlenici javnih kompanija ponekad rastave EE otpad kako bi doli do vrijednih dijelova te ih prodali trgovcima. Ostatak otpada se odlae kao komunalni otpad. EE otpad esto prikupljaju neovlateni prikupljai otpada. Oni esto lome i razdvajaju EE otpad na ulici ili blizu domova, to rezultira oslobaanjem toksinih materijala u okoli. Ne samo da ovi postupci onemoguuju konano uklanjanje materijala na deponije, nego se to dogaa na utrb sigurnog i uinkovitog naina uklanjanja otpada putem slubenih sustava rukovoenja EE otpadom.
37
Obrada
U 2008. godini registrirane su 204 kompanije za pruanje usluga popravljanja raunala i komunikacijske opreme. Broj zaposlenih je iznosio 1,038 sa sveukupnim prihodom od 587 milijuna kuna103. Veina kompanija koja nudi usluge malim potroaima (kuanstva te mali korporacijski potroai) su male tvrtke koje zapoljavaju skroman broj osoblja. Uz to, mnogo potroaa se izjasnilo kako su cijene popravaka vee od cijena novih proizvoda stoga preferiraju kupnju novih proizvoda ukoliko su u mogunosti. Naposljetku, prema povratnim informacijama veine malih potroaa, kupnja preraene EE opreme je uglavnom rezultat brige o budetu, a ne zbog kulture ponovne upotrebe. U Hrvatskoj postoje dvije kompanije koje imaju koncesiju za obradu EE otpada: jedna kompanija za kategoriju 1(veliki kuanski aparati) a druga za kategorije 2-10. Potencijalno vrlo opasne komponente kao toner za printere, elektrolitne kapacitatore koji sadre opasne supstance, baterije i plastika, koja sadri bromirane kemikalije otporne na gorenje, se ne obrauju u Hrvatskoj ve se izvoze i spaljuju.
103
hr.bewman.eu
http://www2.hgk.hr/en/depts/IT/IT_sektor_2009.pdf
38
Zavrno uklanjanje
Ukoliko je tehniki kapacitet ili kapacitet ljudskog kapitala nedovoljan za sanaciju i prikupljanje EE komponenti ili za obradu ostataka, operator zaduen za obradu e ih izvesti iz Republike Hrvatske na raun drave, te dostaviti dokaz o tome Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost.
Prema izvjetajima Hrvatske agencije za okoli (podaci za 2008. i 2009. godinu), samo jedan operator za obradu je prijavio izvoz EE otpada (zemljama EU).
Trenutna politika i zakonski okviri

Institucionalni okviri
Dravne vlasti i insitucije su poimani kao vani elementi u upravljanju EE otpadom. Oni ukljuuju: Ministarstvo zatite okolia, prostornog planiranja i graditeljstva je centralno tijelo odgovorno za pripremanje propisa o upravljanju otpadom, nacionalne strategije i planova za rukovanje otpadom te koordinaciju suradnje meu institucijama ukljuenim u rukovanje otpadom u hrvatskoj. Inspekcija za zatitu okolia provodi primjenu pravnih propisa i prevenciju nekontroliranog zagaenja okolia ukljuujui Zakon o kontroliranju otpada i drugih odredbi. Agencija za zatitu okolia (AZO) je javna institucija osnovana od strane Republike Hrvatske u Lipnju 2002. Godine. Njena glavna funkcija je prikupljanje, integracija i obrada podataka o okoliu na nacionalnoj razini; uspostava, razvoj i koordinacija te odravanje nacionalnog ekolokog informacijskog sustava; omoguavanje izvjetavanja na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, osnovan je 2003. godine, djeluje od poetka 2004. Godine. Fond je izvanproraunska insitucija u vlasnitvu Republike Hrvatske, a njen cilj je financirati programe i projekte zatite okolia. Fond takoer sufinancira projekte vezane za prevenciju stvaranja otpada te projekte za poboljanje zasebnog prikupljanja odreenih vrsta otpada kao i uinkovitost energije, odnosno projekte vezane uz obnovljive izvore energije. Ovaj fond prikuplja razne pristojbe kao svoj izvor prihoda koji ukljuuje naplaivanje tereenja okolia opasnim i bezopasnim industrijskim otpadom, nadalje, fond prikuplja ili plaa pristojbe kroz posebne sheme prikupljanja ili sanacije koje su detaljno zakonski propisane. Fond posjeduje registar proizvoaa i uvoznika EE opreme. Operatori prikupljanja i sanacija, kojima je odobrena koncesija, imaju obavezu potpisati ugovor sa fondom.
hr.bewman.eu
Neki od kljunih propisa i ostalih instrumenata povezanih za EE otpadom su: Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09 ), Strategija upravljanja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) i Plan upravljanja otpadom za period 2007-2015 (NN 85/07) koji je usredotoen na izbjegavanje otpada, unaprijeenje povrata materijala i koritenja u stvaranju energije, smanjenje koliine materijala za konano uklanjanje i time smanjenje rizika za okoli, klimu i ljudsko zdravlje. Zakon o zatiti okolia (NN 110/07), Nacionalna okolina strategija i nacionalni akcijski plan zatite okolia su (2002) uveli ope mjere na podruju upravljanja komunalnim otpadom, koje je dovelo do smanjenja koliine otpada i odgovarajueg upravljanja otpadom. Prema pristupnom partnerstvu104 Hrvatska je dovrila transpoziciju direktive 2002/96/EC o EE otpadu 2007, prisvajanjem Uredbe o upravljanju EE otpadom (NN 74/07105, NN 133/08, NN 31/09106, NN 156/09). Cilj je uredbe uspostaviti sustav za zasebno prikupljanje EE otpada kako bi se obnovio, uklonio te kako bi se zatitilo ljudsko zdravlje i okoli. Sredstva za financiranje za sustav upravljanja EE otpadom su osigurana u skladu sa naelom zagaiva plaa, pristojbama i posebnim naplatama prikupljenim od stranki podlonih plaanju naknada za zatitu okolia i energetske uinkovitosti.
Propisi / zakonske osnove
39
Hrvatska Agencija za zatitu okolia upozorava da uvoznici EE otpada i reciklana poduzea ne podnose redovno izvjea Agenciji i to bi trebalo uzeti u obzir, npr. u 2008. godini, 1,526 kompanija je poslalo svoja izvjea Fondu dok ih je samo 176 poslalo Agenciji. Unato tome to sadanji sustav praenja tokova otpada regulira prikupljanje svih podataka potrebnih za procjenu kvalitete107 trenutne situacije, postojei podaci su manjkavi i kvaliteta dijela podataka je upitna.108 Na primjer obrasci koje trebaju ispuniti operatori koji obrauju otpad imaju sekciju sanirani EE otpad i obnovljeni EE otpad, ali nema sekciju vezanu za reciklau. Zbog toga nije mogue procijeniti jesu li materijali za reciklau udovoljili uvjetima ili ne, navedeno je u izvjeu Agencije o EE otpadu 2009. Ministarstvo zatite okolia, prostornog planiranja i graditeljstva treba razviti adekvatne instrumente za praenje.
104 105 106 107
Praenje
Zakljucci i preporuke
hr.bewman.eu
Poveanje broja partnerstva su intrument predpristupne strategije koje odreuju pojedine potrebe zemalja lanica na bazi ega bi trebalo fokusirati predpristupne aktivnosti http://www.mzopu.hr/doc/Ordinance_on_the_management_of_waste_%20electrical%20and_electronic_appliances_and_equipment_OG_74-07.pdf http://www.mzopu.hr/doc/propisi/Ordinance_on_waste_EE_appliances_amendments_OG_31-09.pdf Neke nepodudarnosti u definiciji o postupanju otpadom zbog revizije uredbe o EC otpadu (engl. Waste Framework Directive -WFD, 2008/98/EC3). Drugaija definicija o recikliranju je sastavljena u lanku 3 (17) nove direktive Waste Framework Directive -WFD, 2008/98/EC). Sve reference na staru direktivu e automatski biti zamijenjene sa novim referencama kad se primjeni novi WFD (kraj 2010). Kao rezultat toga, reference na definicije odlaganja,ulanjanja i obnavljanja u WEEE Direktivi e biti zamijenjene. 106 Agencija za zatitu okolia, www.azo.hr
40
Edukacija potroaa
Rukovanje otpadnim elektrinim i elektronikim aparatima i opremom u Hrvatskoj je dobro osmiljeno i funkcionalno, iako se ini da su se mogli postii bolji rezultati kada bi potroai bili informirani o usluzi besplatnog prikupljanja EE otpada. Budui da Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovtost nudi financiranje za prikupljanje i obradu EE otpada, razumno je traiti od operatora da preuzmu brigu o informiranju potroaa o shemi prikupljanja EE otpada. Dravna vlada ima odgovoronost razviti uinkovit javni edukacijski program koji bi osvijestio potroae o potrebi smanjenja koliine EE otpada koji se stvara, posebno u sluajevima manjih ureaja poput mobilnih telefona, koji se esto mijenjaju. Kao to je ve spomenuto u planu rukovanja otpadom Republike Hrvatske eko edukacija i eko kultura su meusobno povezane te se nalaze u uzrono-posljedinom odnosu. Ekoloka edukacija je namijenjena pojedincima kako bi im pomogla izgraditi nove vrijednosti koje e ih poticati da promijene nain ponaanja.109
Naknade za rukovanje EE otpadom
hr.bewman.eu
Naknade za rukovanje EE otpadom su bazirane na teini (kg) otpadne EE opreme koja je prikupljena, no IT i telekomunikacijska oprema sadri mnogo komponenti i stotine supstanci od kojih su neke otrovne, to ini obnovu zastarjele opreme, reciklau i uklanjanje teom i skupljom. Uz to, neki EE otpad generiran u udaljenim podrujima kao to su otoci ini prijevoz EE otpada skupljom od same vrijednosti otpada. Time svaki dionik smatra da bi cijene prikupljanja i rukovanja otpadom trebale biti vee i da bi se to trebalo odraziti na naknadama koje se plaaju prikupljaima I operatorima. Naknade plaene operatorima bi trebale biti jednake na razini drave za proizvode koji imaju sline karakteristike. Ministarstvo zatite okolia, prostornog planiranja i graditeljstva je odgovorono za izraun naknada.
Prekogranino kretanje EE otpada
EE otpad je opasan otpad i prema pravilniku o otpadu Republike Hrvatske, uvoz opasnog otpada je zabranjen, osim u sluaju obnove, kada se obnovljeni materijal koristi za proizvodnju novog proizvoda ili sirovina koji vie nisu otpad nakon obnove. Veliki kapaciteti postojeih objekata za obnovu nude naknade za prekogranine poiljke iz susjednih zemalja, poto reciklaa zahtijeva specifinu tehnologiju ili kritinu koliinu otpada da bi se isplatila.
109
Republika Hrvatska, Plan rukovanja otpadom 2007 2015, NN 85-207, http://www.mzopu.hr/doc/WASTE%20MANAGEMENT%20PLAN%20OG%2085-207.pdf
Prethodna iskustva sa masovnim krijumarenjem plastinog otpada iz regija u kojima rukovanje takvim otpadom plaaju porezni obveznici nalau da je potrebno ojaati kontrole u graninim zonama i inspekcije uvoznih poiljki kako bi se sprijeio ilegalni uvoz. To je zadatak za dravnu vladu.
41
Komunalne kompanije
Prikupljanje i uklanjanje komunalnog otpada u Hrvatskoj provode komunalne kompanije koje su registrirane za prikupljanje i pohranjivanje komunalnog otpada. Prikupljanje otpada u veini zajednica je organizirano na dnevnoj ili tjednoj bazi dok je prikupljanje glomaznog otpada iz kuanstava organizirano dva puta godinje. Stari kuanski aparati, TV, raunala, printeri, otpadne gume i ostali otpad koji je organiziran na razliit nain, ne bi trebali biti odloeni kao glomazni otpad. Unato tome kada je prikupljanje glomaznog otpada organizirano od strane komunalnih kompanija EE otpad se esto nalazi na lokacijama za prikupljanje. Kada nelicencirane komunalne kompanije prikupljaju EE otpad, obrazac o preuzimanju za EE otpad se ne izdaje te tako onemoguava praenje koliine i kategorije otpada. Komunalne kompanije su dune razdvajati EE otpad od ostalog otpada i predati ga licenciranom prikupljau EE otpada. Direktor jedne od centara za obradu je izjavio kako radnici u komunalnim kompanijama ponekad rastave EE otpad koji je prikupljen, kako bi se domogli dijelova koji nose neku vrijednost, te ih prodali. Ostatak otpada se baca kao komunalni otpad.110 Takoer je prijavljeno kako neki nosioci koncesija za prikupljanje sakupljaju sve kategorije otpada ak iako njihova licenca pokriva samo jednu od kategorija. Ovaj obiaj je tetan za poduzetnike (operatori prikupljanja na odreenom podruju, organizirani na opinskim razinama kako bi minimalizirali cijenu prijevoza) koji su licencirani za sve kategorije EE otpada. Praenje deponija je zadatak za lokalnu vlast pod uvjetom da je dovoljno resursa namijenjeno za tu svrhu.
hr.bewman.eu
Neslubeni skupljai otpada
EE otpad se esto skuplja od strane neslubenih skupljaa esto, ali ne uvijek od strane lanova Romske zajednice. Neslubeni skupljai ne zadovoljavaju stroge zakonske uvjete to dovodi do financijskih, socijalnih i okolinih problema. Licencirani skupljai EE otpada ne posjeduju svu koliinu otpadnog materijala i time ostvaruju ekonomske gubitke. Praenje kategorija EE otpada je onemogueno. Lokalni stanovnici proivljavaju nerede koji su rezultat rastavljanja EE otpada na ulicama. Takvo rastavljanje rezultira tetnim emisijama u okolinu. Romski skupljai npr. esto dovoze otpad u svoje domove i time izlau svoje obitelji zdravstvenoj opasnosti.
110
http://www.pcchip.hr/vijesti/vijesti/zanimljivosti/e-otpad-i-stetan-i-koristan
42
Radnici na reciklanim deponijima su prijavili da skupljai otpada provaljuju u reciklane deponije, stvaraju nered i uzimaju materijale koji imaju neku vrijednost. Ponekad namjerno ulaze na privatne posjede kako bi skupili EE otpad odloen na tome posjedu.
Bez obzira to ovi postupci oduzmu dio materijala namijenjenog za konano uklanjanje, to se esto ini na raun sigurnosti ili uinkovitosti prikupljanja EE otpada. Zbog toga, reciklani deponiji kao i sva ostala mjesta prikupljanja trebaju nadzor i zatitu, te trebaju biti napravljeni na nain da ogranie neodobren pristup. Nadalje, trebala bi se uspostaviti strategija koja bi integrirala prijestupnike u slubeni postupak upravljanja otpadom. To je zadatak za dravnu vladu i tijela, te agencije specijalizirane za omoguavanje usluga drutveno marginalizirianim grupama.
Pojmovnik
Bazelska konvencija. Svjetski sporazum uveden 1989. kako bi kontrolirao trgovanje toksinim otpadom. Kasniji amandman zabranjuje izvoz opasnog otpada iz zemalja OECD u zemlje koje nisu lanice OECD zemalja. CRT katodna cijev (engl. cathode ray tube). Katodne cijevi koritene u starim TV prijamnicima i raunalnim monitorima kako bi proizvele sliku na zaslonu. CRT ekrani su veliki i sadre otrovne kemikalije kao to je olovo. Ekodizajn. Integracija aspekata okoline u gotovi dizajn sa ciljem unaprjeenja utjecaja proizvoda na okoli tokom cijelog ivotnog vijeka ukljuujui i postupanje po isteku ivotnog vijeka. (npr. dizajniranje raunalne opreme koja se lako unapreuje i reciklira)
hr.bewman.eu
EE oprema (elektrina i elektronika oprema). Odnosi se na bilo kakvu opremu koja koristi elektrinu energiju za rad, bilo da se radi o kunoj struji, baterijama, solarnoj energiji itd. U njih spadaju raunala, televizije, hladnjaci, mp3 playeri, mobilni telefoni, radio prijamnici itd. Vidi: WEEE Produljena odgovornost proizvoaa (EPR). Odnosi se na pristupe politici otpada koji proizvoaima dodaju odgovornost za njihove proizvode kroz cijeli ivotni vijek proizvoda, ukljuujui (posebno) kada postanu otpad. To znai da proizvoai npr. financiraju reciklau vlastith proizvoda kojima je ivotni vijek istekao. Vidi: Sustav povrata
Proizvoa. Prema WEEE direktivi, proizvoa je pojedinac ili organizacija koji proizvode odnosno uvoze i prodaju elektroniku opremu pod svojim brendom ili opremu koju je proizvela druga tvrtka, kojoj se onda repozicionira brend
43
PRO Organizacija odgovornosti proizvoaa (eng. producer responsibility organisation). Nastojanje kooperativne industrije da preuzme odgovornosti od svojih tvrtki lanica, te da ispuni njihove EPR obveze. Ona mora podnijeti operativnu odgovornost kako bi osigurala ispravno upravljanje EE otpadom, voenjem financija, prikupljanja, prijevoza i controle sustava. Ponovna uporaba. WEEE Direktiva ju definira kao bilo koja operacija kojom se EE otpad ili komponente koriste u svrhu radi koje su proizvedene. To se odnosi na kontinuirano iskoritavanje individualnih komponenti ili cijelog dijela opreme. Obnova. Proces pribavljanja koritenih materijala i preprodavanja istih ili njihovo koritenje u druge svrhe. Na primjeru EE otpada to se odnosi na zlato, bakar i wolfram. Reciklaa. Reciklaa je definirana WEEE direktivom kao reprocesiranje otpadnih materijala u toku produkcije za prvotnu svrhu ili u druge svrhe, ali izostavljajui obnavljanje energije, te time ukljuuje procesuiranje otpadne opreme kako bi se povratila. U usporedbi sa ponovnom uporabom, reciklaa moe znatno promijeniti materijal tokom procesa i ne mora se nuno koristiti za prvotnu funkciju. Obrada. Ovo je prema WEEE direktivi bilo koja aktivnost nakon to je EE otpad predan objektu za dekontaminaciju, rastavljanje, obnovu ili pripremu za konano uklanjanje ili bilo koju operaciju koja se vri u svrhu uklanjanja ili obnavljanja EE otpada. Obrada se stoga odnosi na procese kroz koje oprema prolazi na kraju ivotnog vijeka i moe ukljuivati i obnovu. Vidi: Obnova, Reciklaa, Ponovna uporaba. WEEE EE otpad. (engl. Waste electrical and electronic equipment) Otpadna elektrina i elektronika oprema se odnosi na bilo koji elektrini ili elektroniki ureaj koji je na kraju ivotnog vijeka. Vidi: EEE, WEEE Direktiva WEEE Direktiva Direktiva o EE otpadu. (engl. Waste electrical and electronic equipment) EZ zakoni o obradi EE otpada koji imaju za cilj prevenirati stvaranje EE otpada i promovirati ponovnu uporabu, reciklau i ostale oblike obnove kako bi smanjila koliinu otpada za uklanjanje.
hr.bewman.eu
44
Literatura
ACRR 2003. The management of waste electrical and electronic equipment: a guide for Local and Regional Authorities. Dostupno na: http://bit.ly/9rygDR. Aravossis K. et al. 2007. Roma and people with disabilities in social enterprises for contemporary WEEE management: framework of a Hellenic study on related organizational issues. Proceeding of the International Conference of Environmental Management, Engineering, Planning and Economics, Skiathos Island, Greece pp. 1677-82. BBC 2010. Europe breaking electronic waste export ban. Dostupno na: http://bbc.in/hkIV0y. Department of Trade and Industry (DTI) 2007. Code of Practice for Collection of WEEE from Designated Collection Facilities (DCF). UK Government. Electronics TakeBack Coalition (ETBC) (2009) E-waste: the exploding global electronic waste crisis. Dostupno na: http://bit.ly/enA1j4. Elretur 2009. Sweden: world leader in WEEE collection and treatment. Dostupno na: http://bit.ly/Elretur2009. EMPA 2009. E- Waste definition. Dostupno na: http://bit.ly/fetqb9. Environment Agency 2010. EEE scope guidance. Dostupno na: http://bit.ly/gkDuBo. Environmental Protection Agency (EPA) 2009. Reduce and reuse [html]. Dostupno na: http://bit.ly/dcjTEc. European Commission 2010. Targets, status and problems with the implementation of European legislation. Dostupno na: http://bit.ly/AVersmann2010. European Environment Agency (EEA) 2003. Waste from electrical and electronic equipment (WEEE) quantities, dangerous substances and treatment methods. EEA 2010. Waste and material resources policy context. [html] Available at http://bit.ly/9iOFuv. European Environmental Bureau (EEB) 2010. Designing greener electronic products: Building synergies between EU product policy instruments or simply passing the buck? Dostupno na: http://bit.ly/fmwppK. European Topic Centre on Sustainable Consumption and Production (ETC/SCP) 2011. Europe as a recycling society: European recycling policies in relation to the actual recycling achieved. Dostupno na: http://bit.ly/ETC-SCP2011. Greenpeace 2008. Toxic Tech: not in our backyard. Dostupno na: http://bit.ly/bypCx8. Grossman E. 2010. Tackling high-tech trash: the e-waste explosion and what we can do about it Dmos. Dostupno na: http://bit.ly/cDlj7B. Hackney Council 2011. Recycling banks and bins. Dostupno na: www.hackney.gov.uk. Institut fr kologie und Politik Gmbh (kopol) 1998. Collection targets for waste from electrical and electronic equipment (WEEE), Final Report compiled for the DG XI. Dostupno na: http://bit.ly/okopol1998. The International Institute of Industrial and Environmental Economics (IIIEE) 2006. Extended Producer Responsibility: an examination of its impact on innovation and greening products University of Lund, Sweden. Dostupno na: http://bit.ly/eNFwz. Khetriwal et al. 2009. Producer responsibility for e-waste management: Key issues for consideration learning from the Swiss experience. Journal of Environmental Management 90(1): 153-65. Leonard A. 2007. The story of stuff: referenced and footnoted script [pdf]. Dostupno na: http://bit.ly/9renCt. Ogondo F.O. et al. 2011. How are WEEE doing? A global review of the management of electrical and electronic wastes. Waste Management 31: 714-30. Organisation for Economic Cooperation and Development (OECD) 2007. Guidance manual for the implementation of the OECD Recommendation C(2004)100 on environmentally sound management (ESM) of waste. Partnership for Action on Computing Equipment (PACE) 2011. Guideline on environmentally sound material recovery/ recycling of end-of-life computing equipment. UNEP/Basel Convention Project 2.1. Reuters 2008. Gartner says more than 1 billion PCs in use worldwide and headed to 2 billion units by 2014. Dostupno na: http://bit.ly/bmZPr8. StEP 2009. Solve the E-waste Problem Initiative White Paper: E-waste take-back system design and policy approaches. Dostupno na: http://bit.ly/ehqZdD. Swedish Environmental Protection Agency (Swedish EPA) 2009. WEEE Directive in Sweden evaluation with future study. United Nations Environment Programme (UNEP) 2007. E-waste volume II: E-waste management manual. UNEP/StEP 2009. Recycling from e-waste to resources. Sustainable innovation and technology transfer industrial sector studies. United Nations University (UNU) 2007. 2008 Review of Directive 2002/96/EC on waste electrical and electronic equipment (WEEE). Dostupno na: http://bit.ly/gPxkLV. University of Northampton 2009. EPA project workshop presentation: Collection and storage. Dostupno na: http://bit.ly/UniN2009. Widmer et al. 2005. Global perspectives on e-waste. Environmental Impact Assessment Review. 25: 436-58. Williams, E. et al. 2002. The 1.7 kg microchip: Energy and chemical use in the production of semiconductors. Enviro Sci Tech 36(24): 5504-10.
hr.bewman.eu
43
hr.bewman.eu
mre zagovaranjena napodru podru juupravljanja upravljanja e-otpadom na balkanu mre a a za za javno javno zagovaranje ju e-otpadom na balkanu
Mre a natemu temugospodarenja gospodarenja EE otpadom na Balkanu projekt Mre a za za javno zagovaranje zagovaranje na EE otpadom na Balkanu jeje projekt financiran provodega gaMetamorphosis Metamorphosis Foundation, Makedonija kao voditelj financiran od od strane EU, a provode Foundation, Makedonija kao voditelj projekta suradnji s s partnerskim partnerskimorganizacijama organizacijama BlueLink, Bugarska; projekta u suradnji BlueLink, Bugarska; Computer Kraljevstvo;ZaMirNET ZaMirNETi iEko EkoKvarner, Kvarner, Hrvatska i PROTECTA, Srbija. ComputerAid, Aid, Ujedinjeno Kraljevstvo; Hrvatska i PROTECTA, Srbija.
HR.bewman.eu HR.bewman.eu
CIP CIP - .. ", ", " " 005.575:[628.4:621.38(036) 005.575:[628.4:621.38(036) 32.019.51:[628.4:621.38(036) 32.019.51:[628.4:621.38(036) ELEKTRINI i elektronski otpad : vodi za gospodarenje EE ELEKTRINI i elektronski otpad : vodi za gospodarenje EE otpadom. - Skopje : Fondacija Metamorfozis, 2011. - 48 . : otpadom. - Skopje : Fondacija Metamorfozis, 2011. - 48 . : . ; 20 . ; 20 " " - ". - . - - ". - . : . 46 : . 46 ISBN 978-608-4564-24-9 ISBN 978-608-4564-24-9 ) - - - ) - - - COBISS.MK-ID 90091786 COBISS.MK-ID 90091786
hr.bewman.eu

Električni I Elektronski Otpad, Vodič Za Gospodarenje EE Otpadom

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Električni I Elektronski Otpad, Vodič Za Gospodarenje EE Otpadom

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Elektricni i elektronski otpad mrea za javno zagovaranje na podruju upravljanja e-otpadom na balkanu

Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad

Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

mrea za javno zagovaranje na podruju upravljanja e-otpadom na balkanu

Vodic za gospodarenje EE otpadom

ElektriCni i elektronski otpad

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad

Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad

Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Uvod sto je EE otpad?

Koji problem se javlja u vezi EE otpada?

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

materijalima u elektronici, vidi www.ewasteguide.info.

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Svrha i podrucje primjene ovog vodica

Slika 1. Lanac upravljanja EE otpadom (IZVOR: PACE 2011)

PACE 2011 UNEP 2007: 20

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Polje 1. Upravljanje EE otpadom zdravo za okoli

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Koje su komponente sustava upravljanja EE otpadom?

Slika 2. Glavne funkcije sustava povrata (IZVOR: StEP 2009)

UNEP 2007: 21 StEP 2009

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

University of Northampton 2009 UNEP 2007

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

27 ETC/SCP 2011: 28 ACRR 2003: 17 29

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Slika 3. Hijerarhija otpada (IZVOR: Zero Waste Scotland)

Khetriwal et al. 2009 UNEP 2007 EEA 2010

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

UNEP 2007 PACE 2011

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad

Vodic za gospodarenje EE otpadom

Vidi npr. IIIEE 2006 Vidi npr. EIA 2011

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Politika i zakonski instrumenti

Dodjela odgovornosti u upravljanju EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Kljuni globalni sporazumi i ostale inicijative ukljuuju slijedee:

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom

Elektricni i elektronski otpad Vodic za gospodarenje EE otpadom