Filozofija Sporta

Knjigu posveujem onima koji znaju:
da su strah i neodlunost najvee zapreke u ivotu,

da su uzrok svih zala lakomost i sebinost,
da su ivot i smrt najvee nepoznanice,
da su mrnja i osveta najgore emocije,
da su najbolji lijek nada i opmizam,
da su nam najpotrebniji uitelji i znanje.
Svojoj obitelji.
Svojim neprijateljima, koje sam sebi stvorio.
Antun afari - FILOZOFIJA SPORTA
AUTOR
mr. sc. Antun afari
NAKLADNIK
Amanita d.o.o.
ZA NAKLADNIKA
Igor Oros
RECENZENTI
dr. sc. Vladimir Strugar
Hrvoje Horvat, dipl. iur.
Dragun urbek
Miroslav Pribani - Raban
Radivoj Hudetz, prof.
Mirela ikoronja Ivanin
LEKTURA I KOREKTURA
Nikolina Marini, prof.
GRAFIKI UREDNIK
Damir Bencek, dipl. ing.
NAKLADA:
400 primjeraka
Sva prava pridrana. Ni jedan dio ovoga izdanja ne smije se, ni u cjelos ni djelomino, reproducira, pohrani ili prenosi ni u kojem
elektronskom obliku, mehanikim fotokopiranjem, snimanjem ili drugaije, bez pismenog doputenja nositelja autorskih prava i nakladnika.
Knjiga je izdana uz potporu Hrvatskog olimpijskog odbora.
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 784884.
ISBN 978-953-56913-0-3
UVOD
Antun afari
FILOZOFIJA
SPORTA
IV
O AUTORU
Vlasnik imena Antun afari, mr. sc. je svoj ivotni interes
naao u gospodarstvu, sportu, znanosu, umjetnosu, kul-
turi, poliuci, putovanjima i stranim jezicima. Magistrirao
je ekonomske znanosu u Zagrebu. Zavrio je u Zagrebu
kolu stranih jezika i kolu za stolnoteniske trenere. ivi i
djeluje u Bjelovaru, Zagrebu i na Peljecu.
Rukovodio je velikim gospodarskim sustavima, obavljao
je poslove steajnog upravitelja u vie rmi. Za svoj rad na
razvoju gospodarstva i sporta nagraivan je s vie najviih
na grada. Radio je u ivotu sve pogreno i sve to ne valja,
pa se djelomino huo iskupiu ovom knjigom.
V
O AUTORU
VI
SADRAJ
O AUTORU IV
SADRAJ VI
RECENZIJE IX
UVODNIK XXV
FILOZOFIJA SPORTA 1
1. Filozoja sporta 3
1.1. Prednosu bavljenja sportom 13
1.2. Sportski izgled i imid 16
2. Negavnos sporta 34
2.1. Sportske povrede 41
2.2. Fanauzam u sportu i u ivotu 43
3. Uprave sportskih drutava 45
4. Ekoloka odrivost sporta 49
5. Karijera, popularnost, slava 52
6. Pravo na sport 59
7. Izbor sportske grane 61
8. Ovisnost o sportu i vjebanju 63
9. Utjecaj medija 64
10. Relaksacija 70
11. Movacija 86
11.1. Novac 90
12. Abecedarij upute i savje sportaima 92
13. Abecedarij upute za trenere i struni stoer 104
OSTALI VANI IMBENICI USPJEHA 133
14. to su talen? 135
15. Psihika stabilnost u sportu i u ivotu 145
16. Trema i smirenost 163
17. Strah, tjeskoba, pesimizam 170
VII
SADRAJ
18. Hrabrost i kukaviluk 181
19. Emocije, agresivnost i njihova kontrola 188
20. Zato ne mogu izdra onda kada je najpotrebnije? 206
21. Umor, zamor i pretreniranost 215
22. Pamenje i zaboravljanje 221
23. Ambijent za dvoranske sportove 232
24. Polika i sport 235
STOLNI TENIS 241
25. Unapreenje igre 243
25.1. Openito 243
25.2. Serviranje i vraanje servisa
(Serve execuon and receiving serves) 245
26. Rad nogu (Foot work) 251
27. Kako i kamo gleda lopcu i provnika? 255
28. Koncepcija i takka igre 257
29. Koncentracija 271
ZAHVALE 280
VIII
Antun afari - autor
IX
RECENZIJE
RECENZIJE
X
Izvod iz recenzije dr. sc. Vladimira Strugara
ODABRATI SVRHU IVOTA
Sredinja tema knjige je sport. Meuum, mogli bismo tvrdiu i da je sredinja tema ivot, a
da je sport njegov sastavni dio. Takva dva polazita i pogleda na cjelinu djela dovoljan su
poucaj itatelju da djelo proita i raspravlja sa stavovima. Autor je, ako uzmemo prvi pristup,
odabrao aktualnu temu (sport), temu koja osobito u suvremenim uvjeuma izaziva prijepore
meu onima koji se profesionalno brinu o sportu, koji se njime izravno bave (sportaima), na-
vijaima, ali i, kako volimo rei, obinim graanima. Naime, vjerojatno neemo pogrijeiu ako
izrazimo sumnju da je sport danas samo tjelesna akuvnost radi natjecanja, higijene ili zabave.
Ako prihvaumo da je sredinja tema knjige ivot, a sport njegov dio, autor nas uspjeno vodi
kroz njegove lijepe i mrane trenutke, ali uvijek tako da pokuava ukazau na naine dosuzanja
ciljeva, dakle osvijetliu put do izlaza (uspjeha, vrijednosu, hrabrosu, slobode).
Autor stoga sport i ivot promatra, propituje, a potom i opisuje uzimajui u obzir spoznaje
razliiuh znanosu, prije svega spoznaje lozoje, psihologije, medicine, religije, ali u razlii-
um drutvenim uvjeuma i odnosima koje je, i kao sporta i kao pronicljivi istraiva, u pro-
teklih pola stoljea ivio i pr(e)oivio. Interdisciplinarni pristup obradi tema i problema daje
djelu znanstvenu uvjerljivost i argumenuranost.
Autor razmatranje o sportu ne smjeta na stadion, svlaionicu, putovanja autobusom, vla-
kom ili zrakoplovom ili u navijake nerede. Za njega je sport igra, igrai ne smiju trenirau
kao robou, bez due, a struka mora od igraa u prvom redu napraviu ovjeka, izgradiu i
kompleurau njegov poziuvna karakter, a tek onda stvoriu od njega vrsnog sportaa. Autor
svoj pogled na sport saima sljedeim rijeima: Sporta treba odigrau me tako da njegova
utakmica kao cjelina treba biu i intelektualno djelo, a ne samo odraz zikih mogunosu. On
svojim potezima i kretanjima izraava ono to iznutra, u sebi, osjea i misli.
Prvi dio rasprave poinje propiuvanjem lozoje sporta te ukazuje na prednosu bavljenja
sportom. Dobro je to pie i o negauvnim stranama sporta koje se odnose na sportske
povrede, ali i fanauzam u sportu i ivotu. Kao uspjean sporta i poznavatelj tajni sporta ne
proputa ukazau na vanost i zadae uprava sportskih drutva, ekoloku odrivost sporta,
stvaranje karijere, vanost i zamke popularnosu i slave; zastupa ideju o pravu na sport svakog
ovjeka bez obzira na dob. Tko odluuje o izboru sportske grane kojom e se baviu mlada
osoba? Roditelji? Treneri? A gdje je mlada osoba pri toj odluci, njezine dispozicije, interesi i
elje. Odgovori na ta pitanja bit e osobito pouna roditeljima i trenerima. Autor apostrora
ulogu i utjecaj medija te informacija na nae ivote pri emu aktualizira pitanje slobode
XI
RECENZIJE
novinara i sukladno tome njihove odgovornosu za napisano. Nastoji otkloniu shvaanja da
se igra ne moe unaprijediu te razmatra vanost koncepcije i takuke igre, koncentracije.
Spoznaje psihologije uspjeno primjenjuje u objanjavanju vanosu mouvacije u igri, ali i
ne samo u igri, ve i u ivotu svakoga od nas. U naredna dva poglavlja su dva abecedarija,
odnosno upute i savjeu sportaima, odnosno trenerima. U njima je autor saeo vlasuto
iskustvo i znanstvene spoznaje disciplina koje su mu pomagale da objasni korist, ljepotu i
zamke sporta. Meuum, tu sport nije otok, nego je sastavni dio ivota svake osobe, drutve-
nih uvjeta i kretanja. Vrijedno je naglasiu da autor izrijekom ne trai preuzimanje uh uputa
bez pogovora i kao vjene isune, ve poziva sportae, trenere i strune stoere da pokuaju
djelovau prema njima te da ih vlasuum iskustvom mijenjaju, dograuju i usavravaju. Upute
imaju, nema sumnje, znaajnu aplikauvnu vrijednost.
Drugi dio knjige pod nazivom Vani imbenici uspjeha i neuspjeha poinje s pravom ra-
spravom o tome to je talent. Nakon to je objasnio pojam talent, metodoloki i metodiki
ispravno ukazuje na imbenike uspjeha i neuspjeha u sportu i ivotu, a to su: psihika sta-
bilnost, trema i smirenost, strah, tjeskobu i pesimizam, zaum hrabrost i kukaviluk, emocije,
agresivnost, umor i pretreniranost, pamenje i zaboravljanje. Ne preputa naglasiu vanost
ambijenta za dvoranske sportove te odnosa izmeu poliuke i sporta. Da bi objasnio pojedina
psihika i druga stanja pojedinca u sportu i ivotu, imbenike promatra u meuzavisnosu, u
uzrono-posljedinim vezama i odnosima, to je bitna vrijednost svakog djela.
Vrijedno je spomenuu autorovo nastojanje da je tekst to informauvniji, a istodobno i itlji-
viji i interesantniji. Taj pristup ujedno poue itatelja na kriuko itanje teksta, to je uvjet
da ga ne ostavlja ravnodunim prema autorovim stavovima.
Na temelju svega reenoga tekst poziuvno ocjenjujem te svesrdno predlaem nakladniku
njegovo objavljivanje.
De. sc. Vttciuie Steucte
Ministar znanos, obrazovanja i
porta Republike Hrvatske
XII
Recenzija Hrvoja Horvata - Cvebe
ODVOJIMO
DOBRO OD ZLA
ISTINU OD LAI
itajui stranice ove knjige autor nas vodi kroz sve stadi-
je ovjekovog postojanja. U svim um ivotnim etapama
prate nas pojmovi: moral, euka, sloboda, savjest, isuna,
la, mudrost, vrlina, dobro i zlo. Oni su svuda nazoni, pa
i u sportu: grani ljudske akuvnosu koja je svakodnevno,
masovno i neizostavno prisutna na naem planetu.
Izmeu ostalog, ponueni tekst bit e od velike pomoi i akuvnim sportaima, igraima i tre-
nerima jer im objanjava vrline i mane ovjeka: samopouzdanje, samosvijest, lako mislenost,
ljutnju, samodisciplinu, koncentraciju, mouvaciju, euforiju, intuiciju, oholost... od kojih u
velikoj mjeri ovisi krajnji rezultat pobjeda ili poraz prouvnika i samog sebe. Vrline i mane
ine karakter, idenutet ovjeka. U sportu treba traiu osobe koji imaju vie vrlina poziuvce,
ali te vrline moraju korisuu drugima jer ako koriste samo pojedincu, onda je to egoizam, a
on teu kolekuvu.
Autor nam skree panju da moramo sami sebe potovau ako hoemo da nas drugi
uvaavaju. Samopouzdanje je esto puta labavo pa se zato u kolekuvnim sportovima
bira za kapetana osoba koja je vrsta, puna samopouzdanja da vodi ostale kojima toga
nedostaje.
Interesantna je tvrdnja da inteligencija utjee na zdravi ivot openito, a svakako i kod
sportaa. Tko manje uiva alkohol, manje pui, ne drogira se, zdravije jede, ima puno vie
izgleda za uspjenu karijeru. Sportska inteligencija nije uvijek obavezno povezana s opom
inteligencijom. Ima mnogo primjera da su prosjeno inteligentni igrai bili visoko inteli-
gentni u prezentaciji svojeg sporta. Poseban pojam je kolekuvna, ekipna inteligencija. Koju
svaka ekipa ima u manjoj ili veoj mjeri, a na koju trener moe direktno utjecau dobrim
odabirom karakternih igraa, pravom podjelom uloga i zadataka, takukom. esto se dogaa
da objekuvno slabija ekipa pobijedi jer kolekuv djeluje sinergijski.
Hrvoje Horvat - Cveba (1972. g.)
XIII
RECENZIJE
Autor razrijeava dilemu kada i kako zapoeu sa sportskim akuvnosuma: ne prerano, jer
je organizam jo u fazi formiranja, ne prekasno, jer se proteklo vrijeme uglavnom ne moe
nadoknadiu. Vano je pitanje: odmah specijalizacija odabranog sporta ili prije toga, kao
nekad u DDR-u, univerzalni pristup, svatarenje u vie sportskih grana atleuci, plivanju,
rukometu, nogometu, stolnom tenisu a tek onda specijalizacija za grane sporta za koje je
utvren neosporni talent.
Naroito mi se svia autorova tvrdnja da se u ivotu i sportu ne smije ii ekstremnim puto-
vima, niu poziuvnim niu negauvnim, nego pronai normalnu zdravu, loginu sredinu i po
njoj se kretau i ivjeu: niu jedan ekstrem nije dobar.
Autor kae: Trebamo uravnoteiu um, ujelo i duu. jer tada moemo svu svoju ivotnu
energiju koncentrirau za donoenje ispravnih odluka, za dobre odnose s ljudima, igraima i
suigraima, za uspjenu komunikaciju i ivotne radosu.
U ovoj knjizi e svaki ovjek, bilo mlad ili star, kolovan ili student, poliar ili umjetnik,
ensko ili muko, otkri mnogo toga novoga, openitog, ali i osobnog to moe primijeni
u svom ivotu. Zato iskreno predlaem objavljivanje ove knjige uz preporuku itanja jer
ovjek se ui dok je iv.
Hevoir Hoevtt - Cvret, dipl. iur.
Rukomet je igrao u ORK Parzan Bjelovar od 1961. do 1979., a od 1979. do l983. u SR
Njemakoj. S Parzanom je osvojio 7 prvenstava SFRJ i 3 kupa. Godine 1972. osvojio je s
Parzanom Kup europskih ampiona pobjedom u nalu nad prvakom Njemake Gumer-
sbachom u Dortmundu (19:14).
Igrao je u konnuitetu za reprezentaciju Jugoslavije 14 godina, nastupao 231 puta (rekord)
i zabio 621 gol. Igrao na 4 svjetska prvenstva (vedska 1968., Francuska 1970., DDR 1974.
i Danska 1978.).
Na Olimpijskim igrama u Mnchenu 1972. osvojio je zlatnu medalju. Deset je godina bio
kapetan reprezentacije.
Igrao je 3 puta za reprezentaciju svijeta, a dva puta je bio njen kapetan. Godine 2000. je bio
izabran za najboljeg rukometaa proteklog stoljea u Hrvatskoj.
XIV
Hrvoje Horvat - Cveba, Mnchen 1979. godine.
XV
RECENZIJE
Recenzija Draguna urbeka
TEORIJSKI I PRAKTINI
VODI KROZ PORT
I IVOT
Knjiga Filozoja sporta stolni tenis koju imate pred so-
bom autora mr. sc. Antuna afaria, je ne samo povijest
stolnog tenisa kao najtrofejnijeg sporta u Hrvatskoj i spor-
ta u cjelini, nego je i putovanje kroz razvoj ljudske misli i
kroz ciklus intelektualnih i emocionalnih dogaanja koje
neminovno prau sport kao zrcalo i mjerilo uspjeha ljudskih
i ivotnih dometa. Kao to kae autor: nije kompletan ovjek onaj tko se nije uspjeno ogledao
u sportu, bilo kao uspjean takmiar, dobar organizator, trener, sportski novinar, analiuar ili
kroniar sportskih zbivanja.
Od onih davnih dana sredinom dvadeseuh godina prolog stoljea, kada su se u naem
okrilju poela odravau prva slubena natjecanja u formi koja je je dananjem modernom
stolnom tenisu jedva slina, autor nas vodi sigurnim perom i zaudnom memorijom kroz
meandre prolosu sve do dananjih dana, pri emu mu je sport intelektualna proteza kojom
oslikava ljude, dogaaje, moralne uspone i padove drutva, sveukupnog ivotnog okruenje
i miljea, ne samo na ovim hrvatskim trusnim podrujima, nego i u ostalom svijetu.
Godinama prikupljenom osobnom arhivom izvornih dokumenata i susreta s vrhunskim svjetskim
sportaima i sportskim djelatnicima, poliuarima, gospodarstvenicima, umjetnicima kao i drue-
njem s obinim skromnim malim ovjekom, Antun afari je kao uspjean sporta i jo uspjeniji
trener i teoreuar znalaki vrednovao i prepoznao svaki pravi sportski uspjeh, priznajui ga samo
ako je on odraz dugotrajnog i upornog rada, nesumnjivog talenta, ali i dobro odgojene, potene
i fer osobe. Ali autor takoer nemilosrdno iba sve sportske devijacije i uspjehe pojedinaca
i kolekuva koji su stvoreni na neastan i mutan nain. U pravu je kada pie da su pravi sportski
uspjesi tek oni koji se dokazuju i potvruju kroz dugi niz godina, na najvanijim natjecanjima, a
ne koji su rezultat tek sluajnog kratkotrajnog bljeska i s(p)retnih okolnosu, neasnih sudakih
odluka ili uzimanja zabranjenih sumulauvnih kemijskih supstanci.
Osobno me je ova knjiga nadahnula i mouvirala da, inspiriran njenim nesumnjivim stru-
Najtrofejniji sporta u Hrvatskoj,
Dragun urbek.
XVI
nim sadrajem, napiem svoja iskustva s razradom intervalnog treninga, autogenih vjebi,
psihikih i zikih priprema sportaa. Siguran sam da e moje znanje i osvajanje nebrojenih
medalja integrirano sa sadrajem ove knjige, posebno s briljantnim poglavljima o koncep-
ciji i takuci igre, koncentraciji, mouvaciji, emocijama i agresivnosu, psihikoj stabilnosu,
hrabrosu i strahovima, tremi i smirenosu, te uputama i savjeuma sportaima i trenerima,
donijeu rezultate kojima e nai sljedbenici i mladi igrai moi pobjeivau usue trenutno
nepobjedivih i nedodirljivih Kineza i Kineskinja i vrauu na sport u nekadanje najslavnije
dane. Imamo formulu za to! Za poetak paljivo prouite ovu knjigu.
Vama, gospodine afariu, neizmjerno zahvaljujem na izdavanju ove kapitalne knjige o
lozoji sporta i stolnom tenisu koja je znala valorizirau i prepoznau isunske sportske i
ljudske vrijednosu talenata specinih osobnosu, a posebno onih koje je iznjedrila naa
prebogata sportska sredina. Neka ta knjiga bude trajno svjedoanstvo ne samo o sportskim
legendama, nego i o dobrim, potenim, vrijednim i portvovnim sportaima i sportskim
djelatnicima od kojih idue generacije mogu nauiu vane civilizacijske vrednote i slijedom
njih mogu uiniu ovaj svijet ljepim, prihvatljivijim, bogaujim i pravednijim.
Za sve tovatelje i prijatelje sporta, a posebno za natjecatelje, trenere i uprave sportskih
drutava, za medije koji nas prate diljem Europe i svijeta, za sve znalce iz znanstvenog,
kulturnog i poliukog okruenja ovo je vrijedna ostavuna, jedan kompleksan memento
ivota, rada i posugnua bivih i sadanjih velikana sporta i sportskih djelatnika i trajan
zapis u bauni nae hrvatske sportske misli i njenog doprinosa civilizacijskim standardima
buduim generacijama.
Zato ovu knjigu preporuujem svim ljubiteljima sporta, igraima, trenerima i upravama
klubova, sportskim novinarima i uope svim kulturnim i obrazovanim ljudima koji ele znau
i uiniu vie.
S osobium potovanjem,
Detcutiu ueerk
Najvanije medalje i priznanja Draguna urbeka
Svjetska prvenstva:
2 (dvije) zlatne medalje u parovima
2 (dvije) srebrne medalje - parovi i ekipno
8 (osam) bronanih medalja - momadski, pojedinano i u parovima
XVII
RECENZIJE
Europska prvenstva:
1 (jedna) zlatna medalja pojedinano
3 (tri) zlatne medalje u parovima
2 (dvije) srebrne medalje momadski
1 (jedna) srebrna medalja u parovima
1 (jedna) srebrna medalja u mjeovium parovima
11 (jedanaest) bronanih medalja pojedinano, parovi, mj.parovi i momadski
Europa Top - 12:
2 (dva) prva mjesta
2 (dva) druga mjesta
3 (tri) trea mjesta
Pet puta je bio najbolji sporta Hrvatske, a jednom najbolji sporta Jugoslavije.
Tri puta je osvajao sa GSTK Vjesnik KEP (Kup europskih prvaka).
Dobitnik je nagrade Richard Bergman za fair-play na SP.
Prvaci svijeta i Europe Anton Spani i Dragun urbek 1978. godine.
XVIII
Izvod i recenzije Miroslava Pribania - Rabana
KONANO SMO DOEKALI
PRAVU KNJIGU
Iz vizure dugogodinjeg sportaa ova, sportskim temama
prebogata knjiga mr. Antuna afaria zavreuje posebnu
panju. U njoj autor, nekadanji uspjeni stolnotenisa i
svestrani sporta, trener, a kasnije uspjeni gospodarstve-
nik i drutveni djelatnik, uranja u sve razine promiljanja
o sportu i sportaima. Dakako, u veini sluajeva polazite
mu je planetarno rasprostranjena olimpijska sportska igra
stolni tenis. Piui o svim segmenuma te igre on iznosi
svoja iskustva i znanja tako temeljito i kompetentno, toliko vjerodostojno da jedan rukometa
u pripremi stolnotenisaa za me pronalazi pravo bogatstvo elemenata koji bi neizostavno i
njemu rukometau bili od velike korisu, npr.: Kao to dobar domain sakriva svoje najvee
bogatstvo sve dok ga zaista ne mora upotrijebiu, tako i igra treba odigrau u xu, pri kraju, u
produetku ono to je njegovo najjae oruje, tajna kvaliteta (qualitas occulta). Najvaniji potezi
ili bodovi trebaju biu teko itljivi prouvniku, poput labirinta, puni nepredvidivih i iznenadnih
skretanja, ali da ipak imaju na kraju svoje logino tumaenje. U zavrnici igre obavezno se mora
postaviu i igrau autoritauvno, bez kolebanja i oklijevanja, vrsto i odluno.
Tijekom stolnoteniskih okraja autor nas zapljuskuje morem mudrih sugesuja kako se igra
mora postaviu u razliium situacijama: Sve tehniko i takuko znanje koje natjecatelj ima,
samo su polovica potrebnog za pobjedu. Srce, glava i zika sprema su druga polovica na
emu takoer treba struno radiu ako se eli posui opumum. Povezivanje srca, miia i
mozga je vano poput ila kucavica koje napajaju cijeli organizam. Kroz njega teku sokovi
ivota, hrabrosu i smislenog sadraja. Uvijek treba imau na umu da je sport u prvom redu
igra, ali ona mora biu igraeva. On se mora igrau s prouvnikom, a nikako da se prouvnik igra
ili poigrava s igraem. I u krizi treba ii od poziuva preko komparauva do superlauva, makar
ne uvijek um redoslijedom. Glavno je da se doe do superlauva.
Od silne je vanosu moment odgoja u stvaranju i formiranju pravog ovjeka, vrstog zdravog
sportaa (stolnotenisaa, rukometaa, bilo kojeg sportaa). Tu afari bogato oprimjeruje
svoje stavove, iskustva i spoznaje: Psiha igraa i trenera jaa u kontakuma s jakim, psihiki
kompetentnim linosuma, a slabi u druenju s labilnim i prevrtljivim osobama. Onaj tko
Miroslav Pribani - Raban (1972. g.)
XIX
RECENZIJE
skuplja oko sebe mediokritete i laskavce nee uspjeu i zaista je negauvna osoba. to znai
sport i kako se odraavaju sportski rezultau u svakodnevnom ivotu pojedinca, obitelji,
naroda afari je takoer sjajno uoio: Kvalitetan sport nam pomae da se izvuemo iz
dananje, svuda rairene ivotne pustoi. U sportskoj oazi utoite e nai imuniji, ali i
mali ljudi. Lake e se djelovau punim ivotnim zamahom i prije se odraziu od dna u raznim
osobnim i opim krizama. Pravi smisao emo pronai tek onda kada neemo obarau samo
rekorde u plivalitu ili na trkalitu, nego kada emo postau prvaci u trpljenju i poniznosu,
u darivanju osmijeha i prijaznog lica, kada emo svoje ostvarene prote i dividende znau
mudro i irokogrudno korisuu za razvoj znanosu, kulture i u humanitarne svrhe.
Posebno naglaavam da se svakom ovjeku u svakodnevnom ivotu ire obzori kada proita
poglavlja o karijeri, slavi, koncentraciji, mouvaciji, tremi i strahovima, emocijama, hrabrosu
i kukaviluku, gdje autor ne samo da teoretski objanjava uzroke uh pojava, nego i nudi
ljekovita i djelotvorna rjeenja: Strah unitava svaku kreaciju, razigranost i opumizam ve
u samom zaetku, jer se ukoimo, grimo, tresemo, jednom rijeju: zablokiramo. Kada strah
ovlada nama, moramo ga se znau rijeiu i pobijediu ga. Veina od nas to ne zna. Straha
se moramo oslobodiu na sve naine jer nam on oduzima najvanije u ivotu - slobodu.
Ako ga se ne oslobodimo i on se u nama dugotrajno taloi, tada se javlja njegova najgora
manifestacija strah od straha. Najuinkoviuja formula za oslobaanje od straha je da se naji-
zravnije i to prije suoimo s njegovim uzrocima i tako mu poruimo da ga se ne bojimo. Nije
hrabar onaj tko se ne boji, ve je hrabar onaj tko zna pobijediu strah. A upravama sportskih
drutava (i openito upravama rmi, vlasu, vodstvu stranaka) briljantno savjetuje: Glavna
i najvea pogreka je ako se stvori loa atmosfera u klubu i oko njega, odbojnost umjesto
privlanosu i arma, ako entuzijazam zamijeni opstrukcija i ako se u klubu prvenstveno
rjeavaju privatni interesi.
Kada bi u ovu enciklopediju ne samo sportskih spoznaja i znanja zavirili barem svi sportai,
njihovi uitelji i uprave sportskih drutava, navijai te oni koji dijele novac, otvorili bi im
se novi vidici, nali bi u ovoj knjizi dragocjene isune, savjete i vrste okosnice korisne za
unapreenje rada na svim razinama sportskih akuvnosu. Budite sigurni da bi nam se svima
kvaliteta ivota stubokom promijenila.
Ne strepite, gospodine afariu! Ja, Miroslav Pribani, nekadanji rukometni reprezentauvac
(odigrao 128 utakmica za reprezentaciju Jugoslavije), osvaja zlatne olimpijske medalje i
europskog prvenstva, proglaen najboljim desnim krilom na svijetu (a ogledao sam se i kao
trener), vidim ovu prevanu knjigu kao dragocjeni dar providnosu neba, kao silnu pomo u
svijetu sporta, ali i prakunog ivota.
XX
Iskreno, od srca, preporuam ovu knjigu svakom sportau, sportskom djelatniku, treneru,
navijau, pedagogu, psihologu, strunjaku, ali i malom skromnom ovjeku. Radujem se
njenom objavljivanju u nadi da e posta i obveznim kolskim i fakultetskim prirunikom.
Mieosttv Peietuic - Rtetu
Miroslav Pribani - Raban u akciji na XX. olimpijskim igrama u Mnchenu 1972. godine.
XXI
RECENZIJE
Recenzija Radivoja Hudetza, prof.
ZRNJE ZA NOVO SJEME
Autor knjige Filozoja sporta Antun afari svojim itatelji-
ma u uvodu poruuje: ivotna ideja vodilja trebala bi nam
bi muldisciplinarnost, polivalentno obrazovanje, nastoja-
nje da se okuamo u svemu to znamo i to moemo. Cije la
obimna knjiga, koja se, kako je sam autor napisao, bavi
uglavnom sportom i prateim fenomenima bjelodani je
dokaz da autor i sam slijedi navedenu ivotnu ideju.
Posebno su tekstovi sabrani u prvom dijelu pod naslo-
vom Filozoja sporta zorni prikaz njegovog svestranog
obrazovanja i razmiljanja o itavoj paleu raznovrsnih
aspekata suvremenog sporta. Nije zaobiao svevremenske teme poput poliuke i sporta,
negauvnosu sporta, karijere, popularnosu i slave, ali ni sasvim specine teme, kao na
primjer sportski izgled i imid ili relaksaciju s detaljnim opisom autogenog treninga. U
svim um tekstovima, koji djeluju poput zbirke zanimljivih eseja povezanih temom sport,
do izraaja dolazi autorova svestrana informiranost kao i njegovo vlasuto sportsko iskustvo
uz promiljanja vezana uz to iskustvo. Za itatelja vrlo zanimljivo i pouno bit e autorovo
ciuranje mnogobrojnih velikana ljudskog uma u kontekstu najrazliiujih sportskih tema kao
i cruce iz ivota sportaa koje se navode kao ilustracija pojedinih autorovih teza. Abecedarij
s dugakim popisom savjeta za sportae i jo duljim popisom savjeta za trenere sasvim
sigurno e pobudiu interes akuvnih sportaa i trenera i ponukau ih da o svemu iznesenom
dobro razmisle i primijene u praksi.
Drugi, zavrni i znatno manje obiman dio knjige odnosi se na stolni tenis. Taj e dio zacijelo biu
vrlo zanimljiv ljudima koji su ve zaraeni stolnoteniskim bacilom i koji ele saznau neto vie
o svom sportu. Pretpostavka za itanje i potpuno razumijevanje ovog dijela knjige je solidno
poznavanje sporta o kojem je rije jer u tom su dijelu na zanimljiv nain obraeni pojedini
fragmenu iz teorije stolnog tenisa. To nije tekst za stolnoteniskog poetnika koji eli nauiu
osnove ovog globalnog sporta, ve tekst za stolnotenisaa koji eli saznau jo vie o svom
sportu, itatelja koji se eli upoznau s autorovim pogledima na vie zanimljivih pitanja iz teorije
stolnog tenisa, odgovorima nastalih na temelju njegovog bogatog stolnoteniskog iskustva.
Svojim tekstovima autor Filozoje sporta podijelio je svoje bogato ivotno i sportsko iskustvo
sa svojim itateljima, potaknuo ih da razmisle o tezama i zakljucima koje autor prezenura
Radivoj Hudetz
XXII
te tako sami obogate svoje znanje. Autor je svoju potrebu i opravdanje za pisanje svog
djela objasnio rijeima elja mi je da nakon ove sjetve (pisanja) i neijeg itanja urod bude
barem toliki da ima zrnja za novo sjeme, a tada se moe s vremenom oekiva i obilnija
etva. Vrijedi se potrudiu dublje zaviriu u Filozoju sporta pa e u konanici autorova elja
zacijelo biu ispunjena.
Rtcivoi Hucrtz, reor.
Radivoj Hudetz je jedan od najuglednijih stolnoteniskih djelatnika u svijetu.
Obavljao je dunos predsjednika Stolnoteniskog saveza Jugoslavije i izbornika enske repre-
zentacije Jugoslavije. Kao lan Savjeta za razvoj ETTU doprinio je unapreenju stolnog tenisa
u Europi i u svijetu.
Predsjednik je strune komisije Hrvatskog stolnoteniskog saveza. Zavrio je Filozofski fakultet
u Zagrebu i Viu ekonomsku kolu u Puli.
Bio je uspjean trener viestrukog prvaka Jugoslavije i Hrvatske, Mlados iz Zagreba.
Kao natjecatelj je osvojio drugo mjesto na pojedinanom prvenstvu Jugoslavije, dva puta
prvo mjesto Jugoslavije i Hrvatske u parovima te dva puta prvo mjesto Hrvatske u mjeovi-
m parovima.
Struno je obrazovao i odgojio gotovo sveukupni dananji hrvatski stolnoteniski nastavni
kadar.
Autor je knjiga: Stolni tenis, Alles ber Tischtennis Technik, Tenis de table, Stolni tenis,
tehnika s Vladimirom Samsonovom.
XXIII
RECENZIJE
Recenzija Mirele ikoronje-Ivanin
PREPORUKA SVIMA KOJI
VOLE PORT
Autor Antun afari u knjizi Filozoja Sporta stolni tenis
na vrlo inteligentan, a u stvari za itatelje na jednostavan
nain prikazuje vezu izmeu ivota i porta. Njihovu usku
povezanost, port kao vaan segment ivota kroz koji
prikazuje kako dosui i ostvariu ivotne ciljeve, kako se
suoiu s neostvarenim snovima, kako prihvauu nepravdu
kao estu sastavnicu ostvarenja ciljeva te nas podsjea da
je ivot velika amplituda uspona i padova. Prvi puta neki
autor na ovim prostorima objanjava lozoju sporta i
minuciozno je secira u svim bitnim segmenuma.
Na uvjerljiv nain autor itateljima dokazuje koliko je port vaan segment u rjeavanju kako
svakodnevnih ivotnih problema, u traganju za smislom ivotnih ciljeva, tako i u predanosu
i marljivosu kao osnovnim faktorima prema ostvarenju eljenog i zacrtanog.
Za autora je ivot jedan veliki i dugaak me kojeg on i svi mi igramo dobivenim i izgubljenim
setovima, ali s pobjednikim mentalitetom i uvijek s opumisunim pogledom na krajnji
rezultat.
Posebno je vrijedan njegov doprinos razumijevanju i prakunoj primjeni psihologije sporta
(treme i smirenosu) naina i metoda razvijanja i odravanja mouvacije, koncentracije, taku-
ke, savjeta kako trebaju funkcionirau uprave klubova i saveza, prepoznavanja talenata i kako
se nosiu s popularnou i slavom.
Takoer svim trenerima i igraima preporuujem provjerene i u njegovoj dugogodinjoj
praksi potvrene izuzetno korisne shematske vjebe koje su vane kako za bolji rad nogu
tako i za unapreenje tehnike, takuke i stjecanje sigurnosu, stabilnosu i izdrljivosu. One
su rezultat njegovog svestranog bavljenja sportom, enciklopedijskog znanja iz gotovo svih
vanih grana znanosu, ali i otkrivanja pravih ivotnih vrijednosu, prepoznavanja dobra i zla,
kontroliranja emocija i tjeskoba te razvijanja opumizma i ivotnog realizma. Osim stvaranja
sportskih veliina autoru je vano da sporta i trener postanu i kompletne osobnosu koje
e i nakon sportske karijere biu koristni obitelji i iroj zajednici.
Mirela ikoronja-Ivanin je jedna od
najuspjenijih stolnoteniskih igraica
i trenerica u Republici Hrvatskoj.
XXIV
Svojim velikim iskustvom, obrazovanjem i inteligencijom zapisao je na papir ono to smo svi
koji volimo i radimo u portu dugo ekali. Ova knjiga, pisana visokim sulom i strunou, ali
svakome razumljiva i izuzetno pouna i zanimljiva, treba biu prisutna u svakoj ruci sportaa,
trenera, navijaa, uprava klubova, kolskih i sveuilinih knjinica i svakog ovjeka koji eli
saznau vie.
Miertt ikoeouit-Ivtuciu
Uspjena reprezentavka Jugoslavije i Hrvatske. Osvojila je 1992. i 1993. godine i pojedina-
no prvenstvo Hrvatske, a i mnogo medalja na meunarodnim i domaim prvenstvima.
Kao trenerica HASK Mlados iz Zagreba od 1999. do 2007. g. je osvojila vie ekipnih dravnih
prvenstava.
Od 2008. do 2012. g. je stalni vanjski suradnik Kineziolokog fakulteta, Katedre za stolni
tenis.
Mirela ikoronja-Ivanin prima trofej za osvojeno prvenstvo Hrvatske.
XXV
UVODNIK
UVODNIK
XXVI
UVODNIK
Poteno je da itatelje upoznam da se jedan dio ove sportske knjige nalazi, dodue, modi-
ciran, u mojoj knjizi Dovrimo es dan stvaranja. No ona je mnogo obimnija i sadrava
i druge teme, kao to su: religije i vjere, isuna i la, dobro i zlo, lozoja, zdravlje i bolesu,
zdrava prehrana, stres, poliuka ureenja, umjetnost, ljubav i ljubomora, prave ivotne vri-
jednosu i td. Iako je ta knjiga izvanredno prihvaena od struke i itatelja, trebalo je napraviu
i ovu specijalisuku knjigu koja se uglavnom bavi sportom i svim prateim fenomenima koji
su vezani uz njega. Zato je dobro da itatelj ve na poetku dozna glavne ciljeve autora.
Tako mora biu i kada se djelatnicima ujutro rasporeuje posao, a i sadraj i ujek treninga ili
govora moraju biu jasni izvoaima ili sluateljima.
Jedan od glavnih ciljeva ove knjige je da sportae podui ne samo usko specijaliziranim
sportskim znanjima, da od njih ne pravimo fah idiote, ve da kroz igru i treninge, kroz
teoriju i prakunu psihologiju, sociologiju, medicinu sporta, zdravu prehranu i druge spo-
znaje i znanosu shvate i provode priznate ivotne vrijednosu, da dobiju iroke obzore kojima
e za vrijeme same sportske karijere i poslije nje pomoi sebi, ali i obitelji, uoj zajednici i
domovini u cjelini.
Znanost (kao konunuitet arhiviranih spoznaja) i poliuka (kao umijee mogueg) moraju imau
jasne programe i ciljeve, a svaki ovjek treba znau kakvoj svrsi i smislu ivota tei, kakve ciljeve
u svom ivotu eli i to moe uiniu od sebe i za svoju okolinu. S druge strane, bitno je da
se ne upadne u zamku strasu da poelimo pretjerano popravljau tue navike i tue ivote,
jer i za na vlasuu nam treba jo mnogo znanstvene i duhovne higijene. Bio bi to bijeg od
vlasuuh postupaka prikrivanjem svojeg ega. Iskreno reeno, ovaj je tekst najprije bio napisan
kao podsjetnik samo za autora jer sam bio lakom ili krt podijeliu taj trud s drugima. Na kraju
sam popusuo i obznanio knjigu iako sam znao da e doi u ruke i krivima kojima nisam bio
spreman otvaranjem korica otvoriu i duu. Konano, zato ne bi svatko imao pravo saznau i
primijeniu pogled na svijet od najeminentnijih istraivaa ivota ije sam poglede posudio, a
uz ivotno iskustvo saznao i dogradio svoju ivotnu formulu (Weltanschaung)?
Kada sam zamislio da je ova knjiga moja devizna knjiica u nekoj novoj nepoznatoj ili
imaginarnoj banci, nisam znao hoe li je netko nakon bankrota kupiu samo za jednu kunu ili
e ipak rasu kamate. Bitno mi je da se itatelj barem povremeno vraa na pojedine stranice
ili misli, da ne ita pasivno i da se ne truje neeljenim idejama, da postoji neto to ga
barem ponekad podsjea na povremeni epistemon. Osim toga, dokazano je da je ispisani
papir vri i dugotrajniji od pisma u kamenu. Ova knjiga, kao uostalom i sve ostale, nije ni
XXVII
UVODNIK
izdaleka ono to je iv neposredan razgovor, poduka i pouka. Knjige mogu biu samo note, a
naa provedba u praksi je glazba.
ivimo u vrijeme autoriteta, stvarnih ili lanih. Stvarnih ijeg se drutva straimo zbog nji-
hova sveznanja i lanih kojima je autoritet pribavila njihova podobnost. Ipak danas svi ele
da se ukinu autoriteu, da ih nitko ne priznaje. Mnogi misle da je u modi potpuna zbrka,
prvenstveno zbog okruenja koje je jako nabijeno nekontroliranim silnicama. I tu su nam
svima potrebni ispravni orijenuri i pravilna snalaenja, a ne samo mladima, da se ne dove-
demo u bezvlae i sve vei lov u mutnom, da se ne iscrpljujemo kao apsurdni junaci koji
su se potroili bez jasnih rezultata u sadanjosu, a da nam budunost ostane u magli, da ne
ostanemo bez nade kao vane metazike zasade, da budemo sami kreatori i osvajai svojeg
ivota. Ili da budemo barem suigrai na pravoj strani, uvijek u realnosu i sa sposobnou
predvianja dogaaja na koje emo moi utjecau ili emo im se barem moi na vrijeme
prilagodiu. elja mi je da nakon ove sjetve-pisanja i neijeg itanja urod bude barem toliki
da ima zrnja za novo sjeme, a tada se moe vremenom oekivau i obilnija etva.
ivotna ideja vodilja trebala bi nam biu muludisciplinarnost, polivalentno obrazovanje, na-
stojanje da se okuamo u svemu to znamo i to moemo, ali ne da objavljujemo u desetak
knjiga ono to moemo saeu u jednoj. Isune i pameu nema puno na ovome svijetu. elja
mi je da itatelj ponese katkada ovaj ukorieni tekst sa sobom kao uzglavlje, kako bi se
podsjeuo na ono to je podcrtao. Nisam siguran hou li uspjeu kod itatelja pomaknuu
njegove granice slobode, ali sam pokuao posui da razumije svijet oko sebe i ogranienja
koja nam ne doputaju da si uzmemo onoliko demokracije koliko nam je potrebno, a da pri
tome ne teumo drugima. Na nama je da razmiemo sve granice slobode koje su u skladu
s isunom, eukom i pravdom. Tu se susreemo s kriterijima i problemima moralnih normi,
a osobito s teorijom isune i lai. Gdje su ishodita moralnih rasudbi, tko su oni koji su nam
propisali moral i pravo, koji su razlozi da se trebamo euki ponaau, to e se nama i drutvu
openito dogodiu ukoliko se neemo pridravau uh obiajnih ili propisanih normi?
Ovo uvo je ivotno kajanje za sve moje promaaje i neiskoritene potencijale, neki vid
osvete i dug prema samome sebi, ali i prema okolini koju nisam mogao ili huo promijeniu,
nekada zbog svoje komocije, a ponekad i zbog lijenosu. Ne zbog toga to je to bila moja
namjera niu zbog toga to nije znanstvena, nego je tek eklekuna, a samo je tek djelomino
pouna ili savjetodavna, nego zbog umirenja savjesu i duhovnog olakanja, da ne ponesem
sve svoje tajne u onostranost prije nego ukrsum oruje sa samim sobom.
Pomogla mi je srea to sam ivio s generacijom koja je dovrila jednu povijest takozvane
epohe socijalizma i zapoela drugu povijest novog razvojnog puta europske integracije i
XXVIII
divljeg, turbo i cyber kapitalizma pri emu moramo i u praksi slovkau njegove trine
zakonitosu. Nama je, stjecajem povijesnih okolnosu, bio ponuen novi svijet, kako neiivlje-
ne nacionalne euforije i dravne samostalnosu, tako i prijelaz u novo drutveno ureenje
(kapitalizam?), uz injenicu da nas nitko nikada nije otvoreno pitao na nekom referendumu
to to tono elimo. Bili smo svjedoci ili sudionici ujedinjenja Njemake, raspada SSSR-a,
ehoslovake i Jugoslavije. Bdjeli smo nad isunama da ne budu niiji monopol, doekali smo
slobodu i demokraciju jer je ona uvjet svakog stvaranja. Sada nam je jedina prava prednost
to moemo slobodno rei tko smo, to smo i to elimo biu i uiniu. Jesmo li za haben oder
sein? Za imau ili biu? Obadvoje teko ide zajedno, a trebalo bi. Prije smo se bojali svojih
rijei i javnih nastupa, ali sada je dolo vrijeme da se s vremenskog odmaka svatko izjasni i
progovori, jer ne moramo vie bdjeu nad svakom izgovorenom ili napisanom reenicom. Na
alost ne svi! Za neke postoji autocenzura, a drugi koji rade za dravne ili ak i za privatne
medije su ljudi reima ili ovise o plai koju im daje poslodavac.
Potraimo odgovore kako izai iz takve pat-pozicije! Zato ovim uvom elim promijeniu naj-
prije sebe, zalijeiu rane koje sam namjerno ili igrom sudbine zadao drugima i samom sebi,
a tek onda promijeniu mali dio svijeta u svom okruenju ili u dometu do kuda e dosei ova
knjiga. Nemojte mi samo rei da danas sve kod nas ili u svijetu uma! Tu mislim ne samo
na nesigurne egzistencije, nego i na dostupnost bavljenja vrhunskim i rekreauvnim sportom,
kulturom, umjetnou, uinkovito zdravstvo i moderno kolstvo, pravo na ekoloku svijest.
Na alost, jo ni danas ne znamo to hoemo, ali to hoemo odmah, kao to je govorio jedan
vladar. Vrijeme je za me loptu koju moramo iskorisuu!
Ukoliko posugnemo da postanemo, ba kao i ja i Pollyanna, osobe nepopravljivog opumiz-
ma koje ele u svemu pronai samo poziuvno, onda smo zajedniki uspjeli. Pokrenuli smo
ne samo svoj duh i mozak, nego i svoj um, koji za razliku od mozga nikada nije dodirnula niu
jedna elektroda.
Isunska znanost, osim toga to mora donijeu neto sasvim novo, ui nas iznad svega da
sumnjamo i da budemo svjesni koliko malo znamo. Ovdje ete nai prilino onoga u to ete
sumnjau. Te sumnje morat ete otkloniu i rei sami sebi: Ova misao nije sumnja, nego je
isuna, a onaj aksiom je la, i to odbacujem.
Ova knjiga je moda i promaaj, ali sam siguran da e je neki itatelji negirau, neki e je
ponovno otvarau i provjeravau svoja ili moja ivotna nagnua i stavove, s aksiomima koji
su napisani. Izgovor mi je bila poljuljana pravda, kompromiurana vlast, ouvanje potenja
u sportu, kulturi i poliuci, a namjera da progovorim o nekim ivotnim pitanjima: isuni i lai,
svrsi ivota i svrsi smru, euforiji i depresiji, ljudskoj bijedi i ljudskom dostojanstvu, euci i
XXIX
UVODNIK
moralu, mouvaciji i poucaju. Pero je mnogima sluilo kao ma koji je odsijecao glave onima
koji su presijecali njihove ivotne putanje.
Ipak nisam sasvim uzaludno lutao gotovo po cijelom svijetu, bilo istraivaki, poslovno,
turisuki ili kao sporta. Ta putovanja danas mi ipak koriste, iako su se promijenili ljudi,
krajolik ili poliuko ureenje. Troio sam vrijeme po stadionima i sportskim dvoranama,
galerijama i muzejima, arhivima i kavanama kako bih pronaao gdje se nalazi najvea kate-
dra demokracije. U kojem kraju svijeta i meu kojim staleom? Gdje su ljudi najotvoreniji
i najdemokrauniji? Gdje se stvaraju najee emocije, klaonice i sporovi oko granica, ali i
gdje su se pomirile mnoge navijake strasu, utvrdilo tko nosi hlae i tko ima jaja, zato se
svakodnevno okiraju mnoga jetra, iako je davno reeno ako nije zabranjena e, nije zabra-
njeno niu pie? I doao sam do zakljuka: usprkos svim nedostacima, sport je najpoteniji!
elio bih da vam ovo uvo bude dar. Dar se ne treba zasluiu, inae bi bio plaa. Plaut ete
je svojim trudom i prenoenjem drugima. Neu uzeu niu centa provizije od nje, jer sam sve
napisano stekao badava (uenje i istraivanje i pisanje su mi radost), a ako sam neto tako
dobio, onda u to besplatno dau i drugima. Ako barem neka misao, uputa ili savjet postanu
ljekoviu za vas, svrha je posugnuta. Zapamute, samo vi sami moete odabrau svrhu i smisao
ivota, upoznajui sport i bavei se sportom, koji su vam ovdje ponueni, prema svojoj
mjeri, svom opredjeljenju i svom cilju, jer se ovdje ne radi o brainstorming seansama, nego
o onom to je potvreno kod uspjenih, to ima svoj aetas, svoje trajanje.
Mouv za pisanje? Vidljiv je silan slobodni prostor za napredovanje svih nas, jer veina
sportaa i drugih fah-idiota nema potrebnu irinu obrazovanja, bez ega nema vrhunskih
ivotnih rezultata. Nemojmo se zavaravau i rei da niu mnogi veliki sportai ili poliuari,
umjetnici ili tajkuni nisu bili i pravi intelektualci. Bili su iznadprosjeno inteligentni, vrijedni
i disciplinirani radnici, a to je najvanije, ivjeli su u obiteljskom i sportskom okruenju
irokih intelektualaca meunarodnog poloaja ili su imali uroenu sposobnost rukovoenja.
Vukli su prave poteze u pravo vrijeme, bilo izravno ili iz sjene, ali sve u interesu svojeg ili
zajednikog napretka. Zato su i njihovi rezultau bili na svjetskoj razini. Nijedna medalja ni
diploma nemaju pravo znaenje i ne opravdavaju svrhu ako nemaju iri poziuvni uinak. Ne
vrijede puno ljudi koji su enciklopedisu znanja koje nikome ne korisu osim njima samima.
Sve imalo vrijedno treba dijeliu.
to imamo danas, prema onom to bismo mogli imau? I kada nam uvijek vjetar ne ide
u lea, moramo lavirau, bordiau, ploviu i prouv vjetra. Nauta eam in procelis navigat!
(Mornar takoer i u olujama plovi!) Teorija slobodnog trita nije uvijek valjana kada se radi
o knjigama, vrijednost ili cijena knjige je vea ako je ponuda manja ili obratno. Nije ak ni
XXX
isuna da je knjiga vrjednija to joj se proda vie primjeraka. Kriterije vrijednosu neke knjige,
ideje ili teorije, na kratki rok odreuje trenutana moda, okruenje, pocakljeni markeung,
i tako dalje. Bitan je holizam koji je vie nego zbir pojedinanih faktora koji prezenuraju
robu, a isunitost i znanstvenost, osobito na kratak rok, najee su sporedni.
Specijalisu iz raznih grana sporta, znanosu, umjetnosu, poslovanja, poliuke ne smiju samo
biu usko specijalizirani, koji nita drugo ne znaju osim svoje uske struke. Moramo se znau
odnosiu prema okruenju i drutvu kao pojedinci i socijalna bia, moramo znau objanja-
vau, razgovarau i pregovarau, a ne samo pripovijedau o starim uspomenama, bez ikakvih
provedivih ideja. ovjek je i miran i pritajen, ali i neobuzdan i silovit, ba kao ocean ili
parkirani auto. Tako e neki ludovau, a drugi e se obuzdau kada sjednu za upravlja nekog
monog vozila koje je preslika vlasnika: gornji dio automobila je govor, motor mu je dua,
mjenja je sluh, svjetla su vid, a vozai su pamet. Sve ipak ovisi o pameu, kao to je ve
odavno provjereno: ne trebamo razumjeu kazivatelja, vano je razumjeu njegov govor, ne
trebamo poznavau initelja, vano je razaznau njegovo djelo, ne trebamo vjerovau misliocu,
vano je da vjerujemo njegovim mislima.
Ponuen vam je dio autorova intelektualnog i duhovnog testamenta kojega je zatvoren u
bocu i puten u more, tu pritajenu neman, nadajui se da e je netko pronai i moda ima
strpljenja proita i razumje.
Feci, quod potui, faciant meliora potentes. Uinio sam to sam mogao. Neka naine bolje
oni koji mogu, ije je vjeuje pero, ija je ruka manje sputana, koji nisu osueni na zaborav.
Faites le jeu, messieurs! Jer skoro sve u ivotu je igra, ali ne i kockanje. Rezultat se jo ne zna,
ali pobjednik se zna, jer znamo podijeli i presjei karte tako da smo sigurni to tko ima u
rukama, u rukavu, ali znamo i to je u talonu. Osim toga sportai znaju svoju devizu: spiritus
unis, vis univa (Jedna smo dua i zajednika snaga). Mi smo prvi i na hu. A imamo i
zadnje servise. Neka igra pone!
Autoe
1
FILOZOFIJA SPORTA
FILOZOFIJA SPORTA
2
Marijo Monik:
- jedini hrvatski gimnasar s vlasm elementom koji se izvodi pod njegovim prezimenom
- kompletna osobnost, najbolji student Kineziolokog fakulteta s ocjenama 5,0
3
FILOZOFIJA SPORTA
1. FILOZOFIJA SPORTA
Filozoja sporta danas se kao znanstveno-humanisuka disciplina razvija prvenstveno u SAD,
Kanadi i Velikoj Britaniji, a uvodi se i u Hrvatsku s ciljem da se potpomogne tjelesna aku-
vnost, nadtjelesna duhovnost i anitet za mudrost. Krenulo se od injenice da su inteligentni
svi ljudi iji su organi potpuno zdravi. Ne moe biu defektan samo mozak ako je sve drugo
zdravo. Takav sluaj ne postoji. Tijelo je ono koje odreuje ne samo nau vitalnost nego i na
karakter, senzibilitet, temperament. Kvaliteta umovanja, meuum, nije strogo vezana za na
zis. Sjeumo se ogromnog doprinosa znanosu genijalnog matemauara, ziara i kozmologa
Stephena Hawkinga, oboljelog od neizljeivog ALS-a. Sigurno je da koliina vitalnosu i zike
spreme snano utjee na sudbinu svih nas. Fizika vitalnost djeluje na nae zdravlje i bolesu
koje odreuju smjer nae ivotne plovidbe, a posredno i nae ideje, planove, vizije i snagu,
hrabrost i samopouzdanje da neto zaponemo ili da zavrimo. Prakuk kae: Kada mi god
neto u ivotu zapne, kada naiem na neke potekoe ili nerazumijevanja, uvijek pribjeite
i lijek pronaem u zikim vjebama i u razumnoj dijeu dok se ne oporavim.
Samo akuvno bavljenje natjecateljskim sportom u mladosu, a tek u starijoj dobi rekreauvno,
donosi rezultate koji se od sporta oekuju. etnje, planinarenja, kuna gimnasuka i razni
tnessi i wellnessi nas samo relaksiraju, djelomino pomau, ali ne dopunjavaju osobnost,
jer nedostaje mnogo toga to daje samo naporan natjecateljski sport. Djelomino to moe
kompenzirau i takmienje samoga sa sobom. Zadamo si, primjerice, da jedan tjedan pre-
trimo za dvanaest minuta 2400 metara, a onda ujekom nekoliko tjedana poboljavamo
rezultat. Ili jedan tjedan napravimo dnevno 100 unjeva, zgibova ili sklekova, podignemo
odreeni broj kilograma utega, a nakon nekoliko tjedana elimo i uspijemo napraviu sve
vie i vie. To moemo iniu i u drugim privatnim disciplinama koje ipak moraju biu pod
nadzorom ispitanih trenera ili strunjaka iz kineziologije, da ne doe do vee tete nego
korisu. Svi oni koji se nisu bavili akuvno i natjecali se na kvalitetnim razinama u nekom od
olimpijskih sportova su u tom segmentu zakinuu i manje su vrijedni. Ako u to ne vjeruju,
tada su u velikoj zabludi! O lozoji sporta su se prvi u 19. stoljeu oitovali J. J. Rousseau te
kasnije i F. Nietzsche. Do tada je bilo i pogrenih gledanja na lozoju sporta, a posebno na
fair play (od prvih Olimpijada pa preko borbi gladijatora do vitekih srednjovjekovnih igara).
Postojao je veliki jaz izmeu europskih lozofa u vezi razrjeenja konikta izmeu ujela i
duha. Zato smo u pomo pozvali i stare azijske mudrace koji su tjelesnim gibanjima davali
vei znaaj, ba kao i kasnija europska misao. Sada je potrebno da dalje razvijamo lozofsku
antropologiju. Filozoja sporta je mlada disciplina u kojoj istraivai imaju prilike obiljeiu
svoju znanstvenu vlasniku parcelu, od euke sporta, preko esteuke ujela do mouvacije u
sportu i svih negauvnih i poziuvnih aspekata vezanih uz sport i uz ljubav prema mudrosu.
4
Sport je jedan od elementarnih stupova nae kulture. On je vrsto ukorijenjen i neizbjean
u poliuci, gospodarstvu, zdravstvu, medijima i naem svakodnevnom okruenju. Sport je
homo sapiensa i homo fabera nadogradio homo ludensom, ovjekom koji se igra, jer igru
po odreenim pravilima shvaamo kao korisno djelovanje. Sport je postao ne samo privi-
dna nego i stvarna sloboda koja nije samo bijeg od realnog ivota. Za rezultatski uspjean
sport nije danas dovoljno imau samo nadarenost, inspiraciju i intuiciju, nego je potrebno
ukljuivanje i mnogih grana znanosu i snana logisuka, uspjena komunikacija i otvaranje
granica izmeu producenata (natjecatelja) i konzumenata (gledatelja) sporta. Sudjelovanje
gledatelja odailje vane poruke sa stadiona koje uprava i poliuka, sportai i suci trebaju
uvaavau. Publika nije samo pasivni primatelj sportskog dogaaja, jer bi onda ostala kod
kue uz televizijski prijemnik, nego je kreator i akuvni sudionik ritma umunga i poruka
koje se stvaraju na sportskim boriliuma i oko sportskih borilita. Posjeutelji funkcionalno
oblikuju radnju, oni su nuan segment prije poetka, za vrijeme, ali i poslije sportskog
dogaaja. Gledatelji nisu samo dekor i okvir dogaanja, nego i oni postaju igrai.
Sport i vjebanje ine ovjeka zdravijim, jaim i izdrljivijim, razvijaju mu ivotni polet (elan
vital). ivot u prvom redu pretpostavlja i znai ivost. To nije dovoljno. Bitno je da ovjeka
uini i ovjenijim, bez obzira je li se rodio u palai ili pokraj puta. Sport treba ostvariu
konkretne bioloke, socijalne i pedagoke ciljeve. On razvija slobodu stvaranja i od ovjeka
ini subjekt, a ne samo objekt, razrjeava trajni sukob izmeu ovjeka i prirode, izmeu
pojedinca i vlasu, pomiruje pojedinca i insutucije. Zato se s pravom od sporta oekuje vie
nego to su sami sportski rezultau i rukovanje loptama i rekviziuma, a to se moe irenjem
svijesu i savjesu, usaivanjem moralnih i eukih normauva i poznavanjem openiuh pravih
vrjednota. Ako emo nauiu samo rukovau rekviziuma i miiima, tada e se naa zika
jaina i spretnost upotrijebiu samo za pogrene ciljeve. Problem je isu i kod ostalih stau-
nih zanimanja koja su usko specijalizirana ili se odvijaju na ogranienom geografskom
podruju. Vrlo je loe ako su sportai ili eksperu nauili vjeune i znanja samo iz svoje ue
struke, bez da steknu irinu pogleda na znanost, kulturu, poliuku, religiju, umjetnost, rau-
nalnu i jezinu pismenost, a ne da imaju izgovor da ne ele uiu strane jezike kako ne bi
pokvarili izraajne mogunosu materinjeg. Usko specijalizirani sportai nee moi uinko-
vito i korisno djelovau ni na odnose u svojoj obitelji ni na razvoj svoje lokalne zajednice, a
pogotovo nee moi imau nikakav poziuvan utjecaj na dogaaje u svojoj domovini. Imat e
tek psihiko pribjeite, vrsu oslonac i utjehu jer e znau da je bar u neemu bitnom bolji
od ostalih koji ga okruuju.
Sport kao nitko drugi, osim donekle turizam, povezuje ljude irom svijeta i brie rasne i dru-
ge razlike meu njima, to je bitno u ova shizofrena vremena koja se moraju mijenjau. Samo
za sport je upino sportaevo samodoivljavanje, tjelesno i psihiko iskustvo, provjeravanje
5
FILOZOFIJA SPORTA
i dokazivanje. Svaki mladi ovjek mora saznau to se pod njime rui i koliki je njegov
krajnji domet, to moe prouv (jo neobjanjene) sile gravitacije, a to moe u nadigravanju.
Tijelo je najvanije ovjeje oruje (i hardver i sover) i njegov sportski i umjetniki izraz.
Od ostalih izravnih ili neizravnih uinaka imaju korisu i svi popratni fenomeni kao to su
mediji, industrija, promocija raznih organizatora, medicina i farmakologija, poliuka, itd.
Vjerujem da sport djeluje snano i poziuvno na geneuke promjene ljudske vrste i da je
bitan imbenik kvantne evolucije koja ubrzava bioloku evoluciju. ovjeku kao pojedincu
je lake prilagodiu svoje gene okruenju ili ivotnoj sredini nego obratno. Jaanjem svojeg
zisa i samosvijesu sve vie postajemo gospodari nego tek vlasnici svojih gena, s ciljem
da zagospodarimo akuvnim ivotom, teim iskuenjima i naemo najbolja rjeenja za sve
sloenije zadatke koje ivot pred nas postavlja.
U sportu ima najmanje ideolokog nadzora, a i utjecaj poliuke i nancijske moi nije toliko
bitan kao u dru gim sferama. Nitko ne moe biu bolji od skromnih afrikih trkaa, nitko ne
moe pobijediu Kineze u stolnom tenisu, ma koliko to eljeli bogau Amerikanci, Englezi
i druge monici. Za uspjehe naeg arka Dolinara, Draguuna urbeka, Supania, Tama-
re Boro, Primorca, Janice i Ivice Kostelia, Supe Boia, Mauje Ljubeka, Nikole Dragaa,
Gorana Ivanievia, Ivana Gubijana, vaterpolista, rukometaa, nogometaa, koarkaa i
mnogih sportaa iz borilakih i drugih sportova nije bila zasluna nikakva ideologija, velika
sredstva ili poseban tretman, iako su ga svakako zasluili. Treba spomenuu ziki (vjerojatno
i psihiki) najspremnijeg sportaa u Europi u svojoj generaciji, nenadmanog stolnotenisaa
urbeka, europskog i svjetskog prvaka, i najboljeg rukometaa svih vremena Ivana Balia. U
njima je utjelovljena ne samo impresivna, do savrenstva sloena struktura osobnosu koja
je implemenurala naoko protuslovne karakterisuke: imali su istovremeno svojstva razliiuh
vrhunskih sportaa, a da te razliitosu budu u meusobnom suglasju i ravnotei, tako da
smo uvijek bili u uvjerenju da po njihovoj potrebi i elji u njima igraju nepredvidive lucidne
ideje i nepotroivi fzis sasvim razliiuh sportskih genijalaca. To su obiljeja harmonije u
paradoksu, jednoga u mnogom, mnogo u jednome.
U sportu moemo najuinkoviuje obraniu svoj idenutet. I nai stari su govorili: Ako moe-
mo u vanim sportovima pobjeivau svjetske privredne i vojne velesile, tada emo biu ne
samo ziki nego i psihiki i mentalno zdravi, jaki, stabilni i puni samopotovanja. Sport
prua ne samo spektakl borbe i estetskog doivljaja nego i mogunost idenukacije mladih
sa svojim idolima i potvrdu nacije da puno vrijedimo jer smo najbolji, iako nismo najvei.
Trening i natjecanje imaju bioloke zadatke za bolje zdravlje i tjelesno jaanje, ali i naglaenu
socijalnu funkciju, osobito u zemljama u razvoju. Sport je na neki nain i umjetnost, ba kao
to je i umjetnost neka vrsta igre. Izmeu ostalih, i veliki Schiller je govorio o umjetnosu kao
o igri. Kultura, sport umjetnost i igra se isprepliu.
6
Jedan od najpametnijih umova ikada, Aristotel, u Dravi je napisao da u odgojni program treba
obuhvauu obavezno uz gramauku, slikarstvo, glazbu, takoer i vjebanje ili gimnasuku. Olimpij-
ske igre su nadahnjivale i Svetoga Pavla da u svojim poslanicama, koje sadre najraniju kransku
teologiju, napravi analogiju kranskog ivota sa sportom (1 Sol 2,19; Fil 2,16; 3,14; 1 Kor 9,
24-27). Venecijanski slikar Paolo Pino je u svojim Dijalozima preporuivao i savjetovao bavljenje
sportom kako bi se od ovjeka rastjerala melankolija, a proisula mu se njegova virtu.
Kroz lozoju sporta pokuali smo sva ta svojstva objasniu, razgraniiu, ali i povezau. Bez
visoke esteuke, osebujnog sula i forme izvoenja te zikog savrenstva neemo imau puni
sportsko-umjetniki doivljaj i poeziju pokreta. To se posue uravnoteenjem jedinstva
ujela i duha, ritma, dinamike, lakoe, vitalnosu, virtuoznosu, tehnike dotjeranosu, elasu-
nosu i snage u sportaevoj osobnosu. Naravno da u traenju i posuzanju tog sklada dominira
psiha, a muskulatura samo slua naredbe glave.
Moe se lako dogodiu da se ne sauvaju kulture takozvanih malih nacija, primjerice Norveke
ili Hrvatske, da upadnemo u kolonijalnu stupicu koja kae: Saznajte sve o naoj imperijalnoj
kulturi, a vi ste nitko i nita. Odemo u London i saznamo sve o njihovim piscima, od starih
do suvremenih. Zaum oni nas pitaju: Koji je va najznaajniji pisac? To je ono to se ne
smije dogodiu. Na kulturni idenutet ne smije biu zanemaren. Sport je u velikoj prednosu.
Mnogi prate Olimpijske igre, svjetska i europska prvenstva i meunarodna natjecanja i
znaju se rezultau. Ponekad je to nepravedno, jer su popularniji neki sportai (i glumci) nego
nobelovci ili znanstvenici. Eklekuk bi rekao: Svaki vrhunski umjetnik nije sporta, ali svaki
vrhunski sporta je privremeni umjetnik, kako zbog apstrakcije zamisli, izvornih ideja, tako i
zbog osjeulnog uitka koji prua gledateljstvu putem kreacije poena, driblinga ili virtuozne
obrane. ak ni poliuari nisu po popularnosu ravni sportaima, osim oni iz velikih svjetskih
sila ili oni koji su bili diktatori i poinili velike zloine. Zamka moe biu da imamo vrhunske
sportae kao pojedince, ak i vrhunske umove, ali da nemamo sport, sa svime to se od
njega oekuje.
Vano je u ivotu nai njegov suvisli smisao i bogau sadraj jer e nam to pomoi da rijeimo
sve tekoe i stvari postavimo na svoje mjesto. Da, red i rad su prvi rajski i ivotni zakoni.
Zato krivo misle da se u sportu, kao u turizmu, lake moe ivjeu od tueg odmora nego
od vlasutog rada. Kao to turisu koji dou na odmor tono znaju to oekuju od prirodnog
okolia, a to od nasmijanog domaina, tako i sportska i umjetnika publika tono zna ka-
kav odmor oekuju od sportskog ambijenta i pozornice, a to oekuju od svojih idola,
pogotovo kod nas gdje gledatelji i sponzori priznaju samo pobjede i prva mjesta jer nemaju
izgraenu lozoju poraza i svoje promaene ambicije i ivotne neuspjehe ele kompenzirau
medaljama onih koji igraju umjesto njih. Potrebno je razvijau i izgradiu armantnu lozo-
7
FILOZOFIJA SPORTA
ju i kulturu poraza ako se radi o dva prouvnika koji oboje zasluuju pobjedu, ali su odluili
samo milimetri, stounke ili srea. Vano je da se takvi armantni porazi ne dogaaju esto,
jer tako odgajani gledatelji, kao to znamo, priznaju samo prvake, a nikada odlino etvrto
ili peto mjesto.
Zato si moramo i u sportu, ba kao i u ivotu, postaviu jasne ciljeve, kako po etapama, tako
i krajnji cilj. Nitko nije umro od previe posla, umire se, dodue polako, od briga, rastrese-
nosu, dosade i lijenosu. Ne obavljamo poslove i dunosu koje jednostavno trebamo zavriu,
a ne ih odgaau. Pogotovo je vano da ih obavljamo prema redoslijedu vanosu, a ne od
lakega prema teemu. Slino su se, iz poliukih razloga, radile autoceste samo u ravnici gdje
je najjeinije, a za kasnije su se ostavljale dionice koje su najtee i najskuplje zbog izgradnje
tunela, usjeka, zasjeka, vijadukata, vodne zaute ili naprosto zbog konguracije i sastava
terena. A ba tamo su bile potrebnije, jer u ravnici su ionako preglednije i ravne.
Najvanije to nas sport moe nauiu u ivotu je znau gubiu. ovjek je, usprkos tome to
to esto zaboravlja i ne razmilja o tome, ipak na svom konanom ivotnom kraju (cilju)
ivotni gubitnik. Meuum, to ne znai da neemo imau velikih radosu i ostvarenja i prije
cilja. Bitni su koraci do cilja i dubina traga koji oni ostavljaju iza nas. Nije utjeha, no dobro
je biu barem najbolji igra u ekipi koja gubi pa makar nam govorili da smo najivlji od
svih mrtvaca. Sport je najispravnija, najkorisnija, najpravinija i najzanimljivija djelatnost
homo sapiensa unatrag milenija. U sportu svi imaju jednako oruje, nema izabranih,
proteiranih, bogauh ili siromanih. Dominira rad i znanje nad varanjem i laima, vladaju
Isuna i Pravinost! Tako je uvijek govorio doktor znanosu, uenjak anatom i svjetski stol-
noteniski prvak profesor arko Dolinar. Tako je bilo u njegovo vrijeme, ali danas se itekako
svim sredstvima moramo boriu da se sport ne izrodi u neto to ne bismo eljeli jer emo
zaista mnogo izgubiu.
Prokrimo nove putove onima koji dolaze iza nas. Ostavimo neto korisno iza sebe generaci-
jama koje dolaze. Zbog toga je bitno da se s vie novca i panje brinemo za kreaciju mladih,
nego za rekreaciju starijih. Mladima prvenstveno treba sport i ljubav, a gerontokraciji sve
ostalo. Budui da su se suvremeni ljudi, pogotovo na Zapadu, ogluili na upozorenja majke
prirode kako bi bili zdraviji i due ivjeli, preostao nam je jedini ekasan nain da razvijemo,
uvrsumo i odravamo zdravim svoje srce, plua i ujelo u cjelini, a to je sport i akuvna
sistematska rekreacija.
Um i intelekt preko ujela omoguuju svakom sportau da izrazi svoje ambicije, emocije,
osjeaje, estetsku eksplikaciju i shvaanje ivota. Moramo paziu da ne upadnemo u zamku,
da vrijednosu koje pripadaju duhu ne pripiemo ujelu.
8
Sportai su rijetka cehovska skupina koja sprjeava da progres civilizacije prau moralni
regres ljudi. Oni u najveem broju poteno zarade i odrade zaraeno jer im nita nije dano
roenjem ili prijevarom. To se osobito odnosi na manje komercijalne sportove ili nie ran-
gove natjecanja jer u njima zaista nema velikih namjetaljki i neasnih rabota iji je cilj samo
brzo zaraeni novac.
Biu poteni sporta znai biu dostojanstveno i slobodno bie koje svoj ivot oblikuje samo-
stalno, ali i u suradnji i uzajamnosu s drugima koji su slinih slobodoljubivih nazora i visokih
moralnih kvaliteta.
Globalizacija je vjerojatno od svega dobrog i loeg najvie pomogla sportu, ali i sport je
pomogao globalizaciji. Sport za sada ne moe potpuno pobjei od neoliberalne trine
globalizacije. Zato se moraju nai prihvatljivi odgovori, inae e doi do apsurda, do para-
doksa da za sportski sastav jedne drave igraju igrai koji su roeni i potjeu iz prouvnike
drave. Zamislimo hipoteunu, ali moguu situaciju: sastaju se u nekom sportu na svjetskom
prvenstvu ili na Olimpijadi reprezentacije Francuske i Alira. Za Francusku igra veina naj-
vanijih igraa koji su roeni u Aliru i koji su isu Alirci, ali koji su sada promijenili svoje
dravljanstvo u francusko, a za Alir igraju glavni igrai koji su doli iz Francuske i primili
alirsko dravljanstvo. Za koga e navijau alirski ili francuski graani? Gdje je nacionalna
svijest i nacionalni ponos?
Bitno je da se uvijek kod promijenjenog okruenja odrede drutveni zadaci i znaenje sporta
vodei rauna o obujmu svih njegovih korisnih i tetnih posljedica, meudravnih implikaci-
ja, od temeljnih organizacija, klubova pa do dravnih insutucija, uvijek se propitujui jesu li
ostvareni temeljni ciljevi: cius, alus, forus u interesu pojedinca i domovine ili tek samo
za nancijsku ili poliuku korist manjine meetara koji su skrojili nepravedne i nelogine
zakone i propise.
Prva i glavna osobina sporta je osmiljeno kretanje, a ivot bez kretanja, kojemu je cilj da iz
sebe izvuemo najvie, jest letargija. Kretanje, ne zbog kineziterapije, i ne samo radi korisu,
nego i zbog drugih (publike, drave, grada) ima za cilj da ivot uini sadrajnijim, dragim i
ugodnim, ako ni zbog ega drugoga, onda zbog toga da se ovjek oslobodi svakodnevnih
suvinih negauvnih osjeulnih zemaljskih dojmova. Letargija, ba kao i potpuna uina, izaziva
tugu i zaziva smrt.
Jedan od glavnih ciljeva sporta je da kroz uspjean trening, a naroito kroz pobjede, posu-
gnemo takozvanu ataraksiju mirnou due i aponiju najvei uitak, te da to podijelimo sa
svojim umom, prijateljima i obitelji, makom ili makom.
9
FILOZOFIJA SPORTA
Jedan od bitnih zadataka sporta je spasiu ovjeka od skepucizma, beznaa, malodunosu, pesi-
mizma, depresije i predaje, a ojaau mu opumizam i ivotni realizam, to je i cilj teorije ivota.
Sport nam je sudbina i zadanost i uvijek mora biu iznad nas samih. U totalnoj depresiji koja
je zagospodarila sveopim duhovnim prostorima, u sportu nalazimo vrstu polaznu toku za
kretanje naprijed i izvlaenje iz defeuzma. Bez shvaanja esencije sporta i kineziologije kao zna-
nosu, ne moemo shvauu ni obuhvauu totalitet ivljenja i puninu pravih ivotnih vrijednosu.
Odnos ovjeka prema svojem, ali i tuem ujelu, zanima nas od pamuvijeka. Zdravlje i ljepota
su vrlo vani u naem ivotu, u ivouma nae obitelji, ali i itavog ovjeanstva. Bez akuvnog
sudjelovanja nita se nee samo napraviu niu poboljau. Svako izbjegavanje te prevane
ljudske akuvnosu nije dobro ni za pojedinca ni za svijet u cjelini. Smiljeno i svrhovito kreta-
nje je temeljni fenomen ovjeka i prirode u cjelini. Sportskim kretanjem osvajamo prostor
i vrijeme, a to je svrhoviu ivot. Zamislimo depresivno stanje tjelesno degradiranih i ziki
zaputenih osoba bez kondicije koji si ne mogu dopusuu cjelodnevno planinarenje, duge
vonje biciklom ili barem fung.
Jasno je da sportai, umjetnici, znanstvenici (igrai, treneri, lanovi uprava) moraju svladau
svoju sportsku i strukovnu vjeunu, ali trebaju izgradiu i cjelinu svoje osobnosu. To se najlak-
e posue polivalentnim poznavanjem kulture, umjetnosu, psihologije, sociologije i lozo-
je. Ne bi trebali biu samo strojevi za rekorde, nagrade i medalje, nego trebaju formirau svoje
ispravne stavove kako bi mogli biu odgovorni za sve ivotne odluke u sportskoj, poliukoj ili
znanstvenoj karijeri i poslije nje. Bez potrebne obrazovne irine nee moi shvauu kulturu i
umjetnost i znanost, a bez toga nema pravilnih ivotnih stavova i punine ivota.
Dakle, sportai trebaju biu polivalentno obrazovane i kompletne osobe. Ako to nisu, zapast
e u razne krize. Problem je kada se sve u ivotu stavi samo na jednu kartu. Tada postoji
mogunost velike ranjivosu jer se uzdamo u samo jedno ivotno sidro. Kada imamo vie
uporita, tada se stres s jednog podruja prebacuje na drugo. Poznato je da ne treba puno
vjerovau ovjeku samo jedne knjige. Uz sport trebamo nauiu i druge prave vrijednosu.
Svijet i horizonu sportaa moraju biu mnogo prostraniji nego to su sportske dvorane i
sportski tereni. Ako ne vidimo dalje od dvorane i vie od tribina, tada smo slini onima koji
piu grate pa ne mogu vidjeu dalje od zida. Zato sportai trebaju izuiu priuvna zvanja
za druge propulzivne djelatnosu kako bi svoj ivot prije ili kasnije preuzeli u svoje ruke. Takvo
uenje e ih oslobodiu od uskog sportskog geta i omoguiu izbjegavanje globalnih ivotnih
stupica. Za sada ima jo uvijek svega nekoliko propulzivnih sportskih grana koji omoguuju
ist i siguran profesionalizam. Sportaima se mnogo lake nego drugima ukljuiu u umski
rad, osposobiu se za socijalnu kompetenciju, prilagodiu se za neizbjene radne i ivotne
konikte te nauiu umreeno razmiljanje. Osim toga, sportai trebaju i poslije najuspjenije
10
karijere radiu neto korisno jer e svojim ogromnim potencijalom pomoi drutvu, a i sebi
i izbjegli upadanje u psihoziku zamku.
Znanstveno je dokazano da samo spoj zikog i intelektualnog zdravlja osigurava dug ivot.
Ne bismo se trebali zavaravau i udiu ako neki naoko priprosu ovjek doivi duboku starost.
Radi se svakako o inteligentnom ovjeku koji je znao rjeavau komplicirane ivotne situa-
cije na promuuran nain. Samo zike akuvnosu nisu dovoljne za dug ivot. Sportai koji
nemaju irinu ne ive dugo. Intelekt poue sve druge tjelesne akuvnosu i dovodi vitalne
organe u red. Zato je vano temeljito i iroko obrazovanje.
Isuna je da samo ziki emancipirana osoba moe biu slobodna i umom. Meugradski i
meunarodni kontaku omoguuju sportau osobnu emancipaciju i proiruju ne samo
sportsko ve i svekoliko obrazovanje, od uenja novih jezika do upoznavanja raznih kultura,
prevladavanja klasnih i rasnih obiljeja i izgradnje poliuke kulture.
Ne moe se smatrau kulturnom osobom onaj tko se ne bavi zikom kulturom, jer je zika
kultura vaan sastavni dio ope kulture. Cilj kulture je najvea mogua srea koja ide pre-
ko zemaljske sree: cilj joj je raanje velikih djela. Dok apsolutno, preveliko ili nedovoljno
znanje vodi pesimizmu, kultura je, uz umjetnost, jedan od lijekova prouv toga. Sport kao
kontraentropijska djelatnost korisu svoje rekvizite kao ratne sprave prouv starenja i prouv
bolesu i za barem djelomino fosiliziranje vremena.
Danas je sport uz pomo medija, a naroito televizije, globalna akuvnost i prisutan je u
svakom domu naega planeta, ak vie i od umjetnosu, a i poliuke koje se javljaju samo u
segmenuma i onima koji su zainteresirani. Olimpijske igre i svjetska prvenstva u olimpijskim
sportovima prau gotovo cijeli planet. Danas je to ziki i estetski fenomen i unosni posao
u koji je ula jaka industrija i veliki prot. To je nova lozofska kategorija ujelo i prot, a ne
samo odnos ujela i duha.
Veliki razlog zato se ljudi sve vie bave sportom nije samo zdravlje, novac i slava, nego je i
sve vea otuenost suvremenog ovjeka koji se upravo kroz sport eli dokazau i sebi i dru-
gima i tu pronalazi svoje ispunjenje i svoju slobodu. U sportu se pronalazi uitak u pobjedi
nad prouvnikom, ali i nad samim sobom. Prednost sporta su jednostavna pravila natjecanja
i mjerljivost rezultata to nije mogue u drugim sferama drutvenog i poliukog ivota gdje
ima puno nemjerljivog i puno prevare. Ako je netko prvak u nekom sportu po priznaum
pravilima, to nitko ne moe osporiu nema prevare. Sporta zna da je dobar ili najbolji. To
vrlo dobro zna stoune usua mladih siromanih fantazista koji su zapoeli igrau nogomet
ili odbojku na Copacabani, da bi poput boema krenuli u svijet, ili milijuni skromne kineske
11
FILOZOFIJA SPORTA
djece kojoj je dovoljno osigurau skromne uvjete za forhend spin, kako bi sebe i druge uvjerili
da nisu samo beznaajno anonimno zrno pijeska na plai. Zaista, ima jo vie onih kojima
sport nije tek zanat, ve je i umjetnost i vjera.
Nobelovac, veliki Camus, koji je igrao i stolni tenis za mali provincijski klub, govorio je:
Sport me nauio velikim moralnim poukama. Sport takoer pospjeuje consciousness
raising, uzdizanje javne svijesu. I ne samo to. Mirovanje u krevetu ili u naslonjau je isto
kao i pasivna eutanazija. Od toga slabi cirkulacija koja je uzronik mnogih bolesu. Ne kae
se uzalud: Na kamenu koji se kotrlja ne skuplja se mahovina. (On the rolling stones no
collests moss.) Rane nee brzo zacijeliu, a niu druge bolesu nee oekivano prestau bez du-
hovne, psihike podrke okoline ili specijalista. Pacijent se mora nekome povjeriu, otvoriu i
izjadau, otpusuu venule. Netko ga mora utjeiu i sasluau. Mnogi lijenici i alternauvci lijee
sluanjem pacijenata. Vano je da se pod stare dane ne uvuemo u svoju ljuturu, da se ne
prepusumo svakodnevnoj ruunskoj koloteini bez ikakvog zikog i mentalnog naprezanja,
ekajui pasivno rasplet svoje sudbine. Nema sigurnog zaklona, uvijek ga treba odravau.
to su sport i umjetnost plemeniuji i zahtjevniji za praenje, to imaju, na alost, manje publike.
Meuum, odabrana publika je struna i viestruko je vrjednija od primiuvaca kojima nije cilj
uivau u virtuoznim potezima, nego imaju sasvim druge razloge posjeta jednostavnim sporto-
vima ili und umjetnosuma. Uglavnom zadovoljavaju primiuvne strasu. Danas je to redovito
isprovocirana makljaa, a prije su to bile gladijatorske igre. Glavno je da bude krvi.
Shvaumo da nije na cilj samo da uvjebamo nekoliko usua mladih ljudi pravilan bekend
spin ili da suhim listom zabiju gol. Ako je to sve, onda to sve nije nita. Timeo hominem
unius libri. (Boj se ovjeka koji zna samo jedno.) Neki od njih e ve moda sutra upravljau
gradovima, dravama i regijama. Pripremimo ih za to. Sport ima iroku paletu funkcija i
korisnosu: od bioloke, zdravstvene, pedagoke, ekonomske, estetske, kulturne vrijednosu
pa do sve do poliukih ciljeva. Zato je potrebno razlikovau kolski ili masovni sport, kao
rekreauvnu ili pedagoku metodu, od vrhunskog sporta. Svaki od njih treba imau razliite
metode, sadraje, ciljeve i treba biu posebno insutucionaliziran.
Sportai i sportski djelatnici trebaju svoju savjest oblikovau ispiuvanjem samih sebe i pro-
suivanjem to je najbolje u pojedinoj situaciji, vodei rauna o ispravnosu svoje odluke,
kako bi bili vjerodostojni u isuni. Savjest nije samo konsutuuvni izvor moralnosu, ve ona
primjenjuje moralnost kao takvu i prilagoava se objekuvnoj isuni.
Zbog toga je nepoteno da sportai nastupaju nespremni i neutrenirani (svojom krivnjom) as
an unperfect actor on the stage (William Shakespeare), kao neuvjeban glumac na predstavi.
12
To je opet pitanje savjesu, a savjest sportaa je posljednja instanca njegove moralne odluke
i moralnog zova. O moralnoj kvaliteu ponaanja, vladanja i djelovanja odluuje upravo sa-
vjest. Moramo konunuirano radiu na izgraivanju savjesu i uvijek moramo znau s kakvom
razinom savjesu raspolau pojedinci kao dio cijele momadi. Ako zaista vole svoj um, za njih
su najvaniji izrazi: uvijek, sada i ovdje, sve za svoj um! To je bezvremenski i bezrezervni uvjet
vjernosu klubu i prijateljima.
Najsretniji su oni koji spajaju rad sa zadovoljstvom, tako da postanemo kopija svojeg rada,
zanimanja i edukacije, da su nam rad i zarada ujedno i svojevrsna igra, ili barem ideja za igru,
da na najbolji nain upotrijebimo sami sebe u stvaranju i spajanju pragmaunog i sportskog.
Krivo misle da se u sportu, ba kao i u kao u turizmu, moe lake ivjeu od tueg odmo-
ra nego od vlasutog rada. Kao to turisu koji dou na odmor tono znaju to oekuju od
prirodnog okruenja, a to od nasmijanog domaina, tako i sportska publika tono zna to
oekuje od sportskog ambijenta, atmosfere oko borilita, a to oekuju od svojih sportskih
idola, pogotovo kod nas gdje gledatelji i sponzori priznaju samo pobjede i prva mjesta. Oni
nemaju izgraenu lozoju poraza i zato svoje promaene ambicije i sportske neuspjehe
ele kompenzirau medaljama onih koji igraju umjesto njih. Zato je potrebno razvijau i
izgradiu armantnu lozoju i kulturu poraza, ako se radi o dva prouvnika koji oboje zaslu-
uju pobjedu, ali su odluili samo milimetri, stounke, dva boda ili srea. Bitno je da se takvi
armantni porazi ne dogaaju esto, jer tako odgajani gledatelji, kao to znamo, priznaju
samo prvake, a nikada odlino etvrto ili peto mjesto.
Sport, znanost i ivot nas ue, izmeu ostalog, da nitko ne smije vidjeu nau unutarnju reak-
ciju ni nakon slavnih pobjeda ni nakon velikih poraza. Nita nije konano, samo je ondulacija
trajna, kako je rekao susjed Prakuk: Post malam segentem, serendum est. (I poslije loe
etve, treba opet sijau). Kretanje je sve, ali bez ostvarenog krajnjeg rezultatskog cilja i svrhe
ivota ipak nije mnogo ili nije nita. Nije nita ni na ivot ako se nismo i tjelesno opismenili.
Ciljevi sporta nisu da se uvijek borimo prouv neega, valja se boriu i za neto, svoj grad, klub,
domovinu. Zato ne i za sebe?
Baviu se akuvno sportom ili pokuau ivjeu s tom eterinom i zaraznom djelatnou, a ne
zaljubiu se u njega, to je iznad ljudskih sila.
CURIOSIS I DESTILIRANE MISLI
Humanist i francuski akademik, dokazani prijatelj Hrvatske, J. F. Deniau, pitao je Deng
Xiaopinga zato je Kina izabrala sportski susret u stolnom tenisu kako bi se obnovili diplo-
13
FILOZOFIJA SPORTA
matski odnosi sa Sjedinjenim Dravama. Odgovor je bio da je to jedini sport u kojemu su
sigurni da mogu pobijedi.
Grubim borilakim i kontaktnim sportovima ljudi se vole vie bavi iz daljine, a stolnim
tenisom, tenisom i slinim sportovima iz blizine, u osobnoj praksi.
Henry Miller je napisao u svom Dnevniku da mu plivanje, vonja biciklom, etnja kroz
umu i stolni tenis zadovoljavaju sve njegove potrebe za gimnaskom, a da ne vjeruje u
dizanje utega, body building, sklekove i stvaranje miia, osim ako ih ovjek nee upora-
bi za neto od vitalne vanos. Doivio je 90 godina.
1.1. Prednos bavljenja sportom
Najbolji nain za dokazivanje i potvrivanje jednakosu i dostojanstva ovjeka je sport. Bez
obzira na neke njegove nesavrenosu, u njemu ima najvie isune. Djeca obinih zikih
radnika esto postanu bolji sportai nego razmaeni tauni sinovi kakvih tajkuna. Bogauji
se tjee i pokuavaju rijeiu svoje neuspjehe u sportu i zbog toga nastale frustracije tako to
se bave takozvanim ekskluzivnim sportovima, primjerice golfom, jedrenjem na ekstremno
skupim jedrenjacima, bobom, automobilizmom i ostalim slinim sportovima koji zahujevaju
velika novana sredstva, ali koji nisu masovno zastupljeni ni prisutni ni na Olimpijadi.
Oni tako nikada ne mogu saznau svoju pravu vrijednost jer se nisu odmjerili s desetcima
usua mladia ili djevojaka koji se bave sportovima koji su rasprostranjeni po cijelom svijetu
i koji su zastupljeni na Olimpijskim igrama. Zbog toga je sve vie priusaka iz cijelog svijeta
da sportske udruge, poliuka, gradovi, drave i mediji podupiru takve sportove, a novim
neolimpijskim sportovima neka se bave oni koji to mogu i ele sami nancirau.
Jednakost nije ljudski ideal, kao to se pogreno misli. Tako je i u sportu. Pojedinac tei
biu bolji i bogauji od ostalih. Razliitost ljudi uvjet je za ovjekov napredak. ovjeanstvo
napreduje zahvaljujui razliitosu i raznovrsnosu ljudi. Bogatstvo je cilj svakog moralnog
programa, naravno steeno na poteni nain. Nikada se ne bi izgradile piramide ili se osva-
jao svemir da su svi bili jednako prosjeni. Nikada se ne bi stvorila umjetnika djela visoke
kvalitete da nije bilo bogauh mecena. Ne bi se niu otkrili najvaniji lijekovi u prosjenim
uvjeuma. U svemu i za sve ipak treba nai mjeru.
Po miljenju mnogih psihologa i lozofa ivotni cilj ovjeka je nalaenje mjere. Ne postoji
samo jedno rjeenje ak niu za kljune situacije u ivotu. Moramo se opredijeliu za jedan
14
od vie razliiuh putova, a ponekad nas do ciljeva vodi i nekoliko jednako dobrih putova i
rjeenja, samo su neki od njih krai i tei, a drugi su dui i sigurniji. uvajmo se ivotnih pre-
aca, hodajmo provjerenim utabanim stazama to je vie mogue. Meuum, ako je ovjek
siguran u sebe, ima viziju, ako mu autoriteu vjeruju, dobije potrebnu logisuku, neka bude
inovator, revolucionar u znanosu i sportu i promicatelj avangarde.
Kako pokrenuu ljude ak i u ivotnim nedaama? Nije uvijek isuna da je svatko kova svoje
sree. Mnoge sudbine ovise o okruenju koje su nam ostavili roditelji, sportsko drutvo,
drava. Potrebni su nam drugi ljudi koji e se baviu nama u presudnim trenutcima ivota ili
koji e nas usmjeriu i dau nam priliku kada doe naih pet minuta. vrst i siguran okvir
treba stvoriu drava sa svim svojim insutucijama koje su joj na raspolaganju, a takoer i
obitelj kao temeljna elija drutva.
Kvalitetan sport nam pomae da se izvuemo iz dananje, svuda rairene ivotne pustoi.
U toj sportskoj oazi utoite e nai imuniji, ali i mali ljudi. Lake e se djelovau punim
ivotnim zamahom i prije se odraziu od dna u raznim osobnim i opim krizama. Pravi smi-
sao emo pronai tek onda kada neemo obarau samo rekorde u plivalitu ili na trkalitu,
nego kada emo postau prvaci u trpljenju i poniznosu, u darivanju osmjeha i prijaznog lica,
kada emo svoje ostvarene prote i dividende znau mudro i irokogrudno korisuu za razvoj
znanosu, kulture i u humanitarne svrhe.
Vano je znau i moi rasporediu moralne zahtjeve naeg vremena i naeg okruenja u
ivotu, a posebno u sportu. To je ovjekova zadaa, a sport ima zadatak da nam pro-
dui zdrav ivot i kvalitetu ivljenja. Znanstveno je dokazano da samo spoj psihikog
i zikog zdravlja osigurava dug ivot. Nemojmo se zavaravau i udiu ako neki naoko
priprosu ovjek doivi duboku starost. Radi se svakako o inteligentnoj osobi koja je
znala snalaljivo rjeavau komplicirane ivotne situacije. Fizike akuvnosu nisu dovoljne
za dug ivot i zato sportai koji nemaju irinu ne ive dugo. Intelekt poue sve druge
tjelesne akuvnosu i dovodi vitalne organe u red. Zato je uz zis vano temeljito i iroko
obrazovanje.
Ne smijemo nikada zaboraviu na vanost euke u sportu. Pri tome mislim na moral kao prak-
uni i svakodnevni poziuvni ljudski odnos sportaa prema sebi, prouvniku i prema okruenju,
koji provodi ne samo pouvanjem pravila igre nego i nepisanim moralnim, dentlmenskim
obiajnim kodeksom i fair play igrom. To je osobito bitno u delikatnim i potencijalno kon-
iktnim situacijama koje pravila i suci nisu mogla predvidjeu, tako da sporta ima priliku
odabrau izmeu loeg i dobrog. Vano je da se meusobni individualni i kolekuvni odnosi
meu suparnicima ne svedu samo na korektne, ve i na prijateljske.
15
FILOZOFIJA SPORTA
Svaki sat proveden na sportskom borilitu pod strunim nadzorom donosi izravnu korist. Mi-
jenja se ziki izgled i kondicija i jaaju se skrivene poziuvne karakterne osobine koje mogu
preoblikovau i um koji je bio zapostavljen. Razvijaju se poziuvne karakterisuke, a suzbijaju se
negauvne crte ovjeka. Velika je korist i od jaanja meuljudskih odnosa. Ne manje vano, sport
nas, kao i snovi, vraa u nae djeunjstvo ili u nastavljanje djeunje igre i na taj nain ispunjava
pousnute elje i oekivanja koja su preostala iz najranije mladosu. Sportaima se produuju
djeunjstvo i mladost kao najljepe doba. Gajrer je rekao: Dok traje, uivanje je samo sebi do-
voljno. Meuum, traje kratko i pretvara nas u homo urbanicusa terribilisa, urbanog ovjeka.
Ostali razlozi zato se bavimo sportom jako su vani i korisni. Redovito bavljenje sportom,
izmeu ostalog, sniava kolesterol, smanjuje tjelesne masnoe i masnoe u krvi, ublaava
nastanak i posljedice dijabetesa, smanjuje prekomjernu teinu i na taj nain uu zglobove,
srce i kimu, smanjuje povieni krvni tlak, poveava kondiciju, odrava nas mlaim i ljepim,
produuje nam ivot i kvalitetu ivljenja. Kada bi se vjebanje moglo staviu u tabletu, taj
bi se lijek propisivao i bio bi najkorisniji na svijetu. (predsjedniki savjet za bavljenjem
sportom u Sjedinjenim Amerikim Dravama).
Neizmjerno je korisno da se mladi ljudi pomou sporta naue putovau, upoznavau druge
ljude i obiaje, druge kulture i strane jezike. Bez putovanja se nitko ne osjea slobodnim.
ovjek mora putovau jer nije stauan, nije biljka koja je ukopana na jednom mjestu. Ipak,
jako je vano da ima svoje polazite, da nije lutalica, da ima svoje sidro kojemu se uvijek
moe vrauu u sigurnost.
Zakljuak je da su funkcije i zadaci sporta mnogo vie nego stvaranje psihike stabilnosu,
utrenirani miini i krvoilni sustav, bolja cirkulacija, kapaciuranje plua, smanjenje preko-
mjerne tjelesne teine i zaraivanje novca. Trebamo li dobre sportae, trenere ili sportske
djelatnike poslije zavrene karijere umiroviu ili ih treba iskorisuu? Svakako ih trebamo,
jer su svi oni natprosjeno inteligentni, izvanserijski su disciplinirani, govore strane jezike.
Upotrebljivi su za vojsku i policiju, za razne insutucije, za nastavak rada u sportu, za lokalnu
i visoku poliuku, ali i za poduzetnitvo.
Sportsku prepoznatljivost trebamo vie korisuu za prepoznavanje idenuteta drave, za stva-
ranje stalnog imida prema stalnim simbolima, ne samo nacionalnim dresovima. Uz Lijepu
nau, jednu od najmelodinijih i najidilinijih himni, koja ne doziva nikakvo zlo ni ratnim tru-
bljama niu bojnim bubnjevima nego tek pria o ljepou prirode i slavnim i junakim precima,
i uz opjevanu trobojnicu koja, na sreu, ima bijelo polje u sredini, kamo jasno stanu ostala
obiljeja, sportska simbolika je najprepoznatljivija. Teoreuk zna i trebamo mu vjerovau kada
kae da moramo svim silama i svom mudrou sauvau svaki pedalj tog najljepeg kutka na
16
Plavom planetu. No krenimo barem od standardiziranja i uniciranja dresova. Neka sve na-
cionalne repke imaju iste dresove, bez agresivnih i neukusnih reklama, tako da ih odmah
cijeli svijet prepozna, da nas potuju, ali ako treba, da im utjeramo strah u kosu.
CURIOSIS I DESTILIRANE MISLI:
Tko se kree, zahra nee. (Priznajte da, za sada, vie volite naslonjae i daljinske
upravljae).
Bavljenje sportom smulira rad bubrega, odstranjuje tetne nitrate i mokrane kiseline
iz organizma (kristali gihta), jaa i razvija ograne i udove. Najbolje se bavi napornim
sportom 4-5 sa nakon obroka, nakon to se hrana probavi.
1.2. Sportski izgled i imid
Kakav je osjeaj kada je netko svjestan svoje ljepote ili runoe i kada mu to drugi stalno
objekuvno potvruju i estetski parametri dokazuju? Kakve su korisu ili nedostaci ljepote ili
runoe duhovne, emocionalne, materijalne? Mijenja li se kvaliteta nae osobnosu promje-
nom izgleda? Osjeamo li se izdanim ili ponosnim ako nam se brani ili ivotni drug nakon vie
godina bitno izmijeni poruni ili se proljepa? Troimo li previe energije, vremena, novca i
zdravlja da posugnemo ljepi izgled? elimo li biu ljepi samo za sebe ili i za druge? Kada smo
zadnji puta stali goli pred ogledalo bez minke i bez uvlaenja trbuha kako bismo vidjeli barem
ziku isunu o sebi? Sokratova je rekao: Onaj tko slijedi put potpune spoznaje mora se ve od
mladosu suoiu s ljepotom ujela. Prije njega je pisano: ovjek se poznaje po liku svojem, a
umnik se prepoznaje po licu. (Sir 19,20) Sveu Pavao je zapisao da ujelo treba njegovau i ljubiu
jer je ono prijestolje duha. Slino se govorilo o sportu i zikom vjebanju u svim razdobljima,
bez obzira kojom brzinom silazili niz stepenice stoljea, sve do dananjih dana, kada nam su
zike akuvnosu ne samo stvar kulture, zdravlja, esteuke, umjetnosu, pravih vrijednosu, nego
i pukog opstanka. Trebamo se baviu sportom, pravilnom prehranom i biu poziuvne linosu
kako bismo mogli i nakon nekog vremena sami prepoznau pred ogledalom. Ne elimo da nam
se dogodi isto kao i genijalnom Emilu Cioranu kada se pogledao u ogledalu i vidio uas te
zapitao: Tko je taj ovjek? To nisam vie ja! Prepoznao se tek po odijelu i eiru. Bio je nalik
na prodrljivca koji je izgubio apeut mislei na glad. Fizika percepcija ujela se mijenjala kroz
stoljea pod utjecajem prevladavajuih nazora drutva ija je lozoja imala prevlast u tom
razdoblju, od Grka i Rimljana do judeokranskih odrednica i svjetonazora, preko renesanse,
pa do uspona znanosu i umjetnosu. Za Descartesa je ujelo samo ziko, a za Svetog Pavla je
i ziko i duhovno, ali prvenstveno duhovno. Naa je zadaa objasniu opseg uh tumaenja,
17
FILOZOFIJA SPORTA
stvarnih i simbolinih vrijednosu. Poznato je da su u anuci gloricirali ujelo razvivi i teoriju
njegove esteuke. Olimpijske igre su sve od 776. godine prije Krista uzdizale ljepotu mukog
ujela na Olimpu. Na Lezbosu su se ene natjecale u ljepou. Tako je bilo sve do osnivaa
hedonizma, Arisupa, Sokratovog prijatelja, koji je luksuzno ivio, za kojega su tjelesna uivanja
bila bolja i vanija nego mentalna te Epikura za kojega su duhovni uici bili iznad tjelesnih, a
pogotovo Platona za koga je ujelo soma bilo potpuno podreeno dui. Ni Sokrat se nije bojao
smru jer je smatrao da se nakon odbacivanja tjelesnog oekuje besmrtni ivot. Meuum,
Platon je uvaavao ljepotu ujela kao prvu stepenicu prema apsolutnoj ljepou i Bogu. Zato je
propagirao zike vjebe, osobito gimnasuku i hrvanje, ali i intelektualno uravnoteenje, sve
do juvenalskog Mens sana... Vodei teolog svojeg doba, Sveu Toma, nije prihvaao ni Pla-
tonov dualizam (holomorzam) ni Aristotelov materijalizam, ve je objedinio jedinstvo ujela
i due. U renesansi (od 14. stoljea) ponovo se otkrivala ljepota ujela, osobito za Bom cellija,
Leonarda, Michelangela, Raphaela i Tiziana. Filozo su takoer smatrali da su dobro i lijepo u
ujelu jednako bitni. Glasoviu sulist i tvorac modernog europskog romana koji nije preferirao
lozoju, Gustave Flaubert, napisao je: Mi i prouv svoje volje ljubimo ono to je lijepo, a
mrzimo ono to je runo. Svi psi laju na prosjake zato to su odrpani. Djecu neete uvjeriu da je
lijep netko tko im se ne svia, tko je ruan. Kada se htjelo prikazau anele, za uzor su izabrane
gole ene. Renesansni genije arhitekture, slikarstva i kiparstva Michelangelo (1475. - 1564.)
nije bio sasvim u pravu kada je govorio da je ljudsko ujelo potpuno dostatno da se izrazi ljud-
ska priroda i ovjekov karakter u raznim situacijama. Oito nije poznavao dananje poliuare,
njihovu glumu i lai kojima mase pobono vjeruju i nikako da im proniknu u nutrinu. Imao je
utoliko pravo to je svojeg Davida oivio udahnuvi mu duu.
Svi (skoro) znamo da je neto lijepo ili runo, ali ne znamo koja su sigurna mjerila za odre-
ivanje esteuke. I dalje e se vodiu rasprave jesu li mjerodavna ula (cognio sensiva) ili
je presudna racionalna spoznaja kao to je utvrdio Baumgarten, osniva esteuke, koji je
ustrajao na loginim saznanjima jer se je bojao, kao i Valry, da je nae opaanje otupjelo
svakodnevnim navikama tako da nam je lijepo uglavnom ono to oekujemo da emo vidje-
u. Netko nam je moda na prvi pogled ruan, ali se kasnije na njega priviknemo. Prvi dojam
ne vara, a kasnije na nas utjeu i druga obiljeja (simpauja, glas, dranje, narav). Slino je i s
krajolikom. Jako sam se zaudio kada su nam Afrikanci ozbiljno ponudili razmjenu turisukih
usluga tako da nai posjete njihovu Saharu, a da oni dou na na Jadran.
Sportai bi trebali i morali imau sportsku guru. To im je zadatak. Ne smiju dozvoliu dekaden-
tno oblije jer bi djelovali neuvjerljivo na publiku, a i na prouvnike. Ne mogu si ni vrhunske
sopranisuce dozvoliu da interpreuraju mlade udavae ako su debele. Ni Hamlet nije vjeran
svojem liku ako e ga glumiu glumac od preko sto kilograma. Svatko treba razvijau i njegovau
svoju unutarnju i vanjsku osobnost. Prema osobnosu (personality) se razlikujemo od drugih,
18
po njoj smo jedinstveni. Ona je zbroj individualnih osobina prema kojima nas je lako odijeliu od
ostalih. Pri tome je bitno promatrau istovjetno ponaanje i priblino iste reakcije na iste doga-
aje. Onaj tko nije dosljedan sebi smatra se nerazvijenom osobom s ozbiljnim otklonom prema
nenormalnom. Intelektualci imaju svoju slavu i drukiji ugled pa im nije potrebna tjelesna
veliina jer s njom nemaju puno veze. Njih ne zanima ujelo, nego duh. Kandidau za visoke po-
zicije trae svoj sjaj na drugim podrujima. Prijatelj Skepuk nas uvjerava da ne vjeruje mnogo
ni poliuarima ni mudracima koji su deformirani svojom krivnjom, jer ako ne mogu vladau so-
bom, kako e utjecau na druge. Sloio se i Eklekuk: biu primjereno dizajnirana osoba nije samo
privatna stvar pojedinca. Dobra forma ujela pretpostavka je i za ovjekovu dobru funkciju, za
dobro zdravlje koje je vano za dravni proraun i za psiholoki status nacije u cjelini. Naime,
svaka nacija koja ima u prosjeku vie stasiuh i dobro graenih mukaraca i ena nego druge
etnike skupine je ponosnija i djeluje uvjerljivije od onih koje organolepuki nemaju takav
izbor. No vrhunski sporta, bez sumnje, mora imau, uz ostalo, i vrhunske tjelesne atribute koji
e pretvarau ljepotu u imid koji e zbunjivau okolinu. Ljepota ujela i esutost su dvije sestre,
no to mora biu ljepota koja je nusprodukt korisnog sportskog treninga i pravilne ishrane, a ne
stvaranje ciljane ljepote koje je smo sebi svrha, koja je nastala pretjeranim bildanjem tness
manijaka i dogera koji su od jutra do mraka u teretanama ili pred ogledalima. Kod njih je pri-
sutna narcisoidnost jer im je panja fokusirana samo na jedno, na sebe. Nunost za unutarnjom
ljepotom pretpostavlja vanjsku ljepotu. U lijepom ujelu uvijek je i ispravna i pravedna dua, a u
nakaznom i zaputenom ujelu rijetko boravi plemenita dua (platoniari). Bez obzira na to to
su intelektualne vrijednosu puno vanije, voene prvenstveno moralnim zakonima, uz umnu
ljepotu vana je i tjelesna esteuka. Mogue se pribliiu apsolutno velikom ili barem biu neka
veliina (magnitudo et quantas) tek kombinacijom jednog i drugog. Ne smije se dogodiu da
nam ujelo pripada 21. stoljeu, a da um i inteligencija zaostaju stoljeima iza toga. Prorok Joel
(Jl. 2,13) je objanjavao da vanjuna ne slui niemu bez nutrine (Scindite corda vestra). Ni-
sam sreo nikoga tko ne bi elio biu naoit, markantan ili ne bi huo biu ugodan oku. Moda zato
to je traganje za esteukom, ljepotom i skladom utkano u nae gene jo od edenskih vremena,
kao naa uha, ali i javna enja. Ve tada je bilo reeno da je sve to je stvoreno dobro, znai i
lijepo. Pri traganju i pronalaenju lijepoga (i dobroga) sluit emo se elenkukim i protrepukim
metodama. Svako od nas nosi u sebi vie ili manje ljepote ili dobrote, samo je pitanje elimo li
je pronai ili istaknuu. Ni Teoreuk se ne slae sa starim mudracom jer je napisao: Odvrau svoj
pogled od ljupke ene i ne gledaj tuu ljepotu! (Sir 9,8), ali na drugom mjestu kae: Ne hvali
ovjeka po obliju njegovu i ne preziri nikoga zbog njegova izgleda!.
Iako je ulaganje u glavu tee, dugotrajnije i nesigurnije, nemojmo ulagau samo u ujelo, naro-
ito ne u trbuh, radi brih rezultata, pojanjava Prakuk. Priznajmo da i vjebanje zaputenima
pomae da izrone ispod naslaga godina prekrivenih salom. Svoj ukus, kao estetsko vrednova-
nje i rasuivanje ili poimanje ljepote, ne moemo denirau niu drugima nametnuu nikakvim
19
FILOZOFIJA SPORTA
dokazima, empirijom ili objekuvnim mjerilima, bez obzira na zlatni rez i svu umjetnost. Lake
bismo mogli denirau i prepoznau ono to je runo koristei sensus communis aestecus.
Znamo da se ljepota izraava u oblicima koji kod gledatelja ili sluatelja izazivaju ushienje,
ugodu, smirenje, ravnoteu i dobro raspoloenje, a ne uznemirenje. Nema konanog odgovora
i denicije to je to lijepo, barem ne za sva vremena i za sve prostore. Runoa moe biu
poeljna samo ako je poucajna prema dobrome i prema boljemu. Runo dijete roditeljima nije
runo. Runoa nije zalutala i nije promaaj na ovome svijetu. ovjek ne mora biu lijep da bi
bio uspjean i koristan. Runoa nije defekt evolucije, iako imamo dojam da smo se svi urouli
prouv runoe. Znanac Cinik je podrugljivo rekao runom susjedu, kada se naljuuo na njega,
to ga vie gleda, to manje vjeruje da je Bog stvorio ovjeka na svoju sliku i priliku.
Na svijetu je mnogo runoga nego lijepoga, ak i u prirodi, a pogotovo u djelima ljudi.
Nismo sigurni to je ljepe: pinija ili stablo stare masline. Zimzelena pinija (empres) za-
divljuje nas svojim vitkim stasom i uspravnim dranjem, usprkos svim vjetrovima i nevera-
ma, a ispucano, nakrivljeno i asimetrino stablo masline, bez pravilnog rasporeda forme,
puno prividnog kaosa, pria nam o tekim uvjeuma svojeg ivota koji su se odrazili na
njezin oblik, o dugovjenom postojanju na krtom tlu i o korisnom plodovima koje daje, za
razliku od elegantnih pinija i empresa koji se najbolje osjeaju tek u drutvu nadgrobnih
spomenika. Isunske vrijednosu se dokazuju kada opstajemo i napredujemo u okolnosuma
na koje ne moemo utjecau niu ih moemo mijenjau. Maslina moe izgorjeu do panja i
opet e se oporaviu. Ima strunih miljenja da metuzalemske i ahasferske masline postoje
jo od Kristova doba. Kau da su i najvrjednija ljudska djela stvorena u najveim patnjama
i bolovima koji granie sa smru. Lijepim se osjeajima, meuum, stvara loa knjievnost
(A. Gide). Kada ocjenjujemo lijepo ili runo, vodimo rauna da vrijednost nije samo u
izgledu, nego i u sadraju i cjelovitosu. Najvanije je da prepoznamo ki jer je on mnogo
runiji od runoga. Kod subjekuvne ocjene ljepote trebamo posluau svoj prvi dojam, jer
se kasnije priuimo.
Poneke ivounje, primjerice kornjae, nisu ni graciozne ni elegantne, ali su simpaune i
bezopasne, svi ih volimo drau u ruci, njegovau i spaavau. Njihova dugovjenost takoer
govori o njihovoj ispravnosu. Amorfna masa slona ne djeluje pronjeno, ali svi ga volimo
zbog njegove pitome naravi i zbog toga to nije agresivan. Uostalom, svi oni koji su stvarno
jaki nisu agresivni jer im to ne treba. Za ovjeka je bitno kako e se odrediu prema ivotnim
i opeprihvaenim vrijednosuma, a posebno je vano to i kako emo invesurau u sebe i to
elimo napraviu od sebe. Pomozimo licu i ujelu da ne budu samo dio potroivog ubrzanog
univerzalnog vremena. Usporimo starenje, ba kao i to naem Planetu moemo pomoi
ako ga ekoloki sauvamo. Razne kremice i tableuce malo pomau, a ziko vjebanje i
zdravo ivljenje jako su djelotvorni.
20
Izgled ovjeka, zgrade ili umjetnikog djela reeks je vremena, okruenja, stanja i ivota
u kojem je nastalo. Esteuka ne znai da se radi samo o lijepom, premda se na to odmah
pomilja. Esteuka je znanost o opaanju, o osjeulnosu, o uulnim nazorima, a ne samo
znanost o lijepom. Ljude ne moemo kategorizirau prema njihovoj ljepou kao hotele s jed-
nom zvjezdicom ili pet zvjezdica ili kao zgrade koje su vrjednovane od nulte kategorije pa
na dalje. Ljudi u prirodi vie zapaaju i posjeuju nacionalne parkove, a ignoriraju ono to
je runo. Iznenadio sam se kada su nam Alirci i drugi iz sjeverne Afrike nudili da posjeumo
njihovu saharsku pusunju u zamjenu za posjet naem plavom Jadranu. Ima posjeutelja koji
ele vidjeu pusto Antarkuka. Moda su runoa i pusto prisutne na svijetu samo zato da
denuncira i kriuzira Tvorca i ukae na njegove greke? Nikako!
Tertulijan je jo u katakombama zabranio da se slikaju ujela i zato iz tog doba nema ni jedne
slike Krista. Tijelo je simbol naeg trajanja, obiljeje vitalnosu ili oznaka naeg poraza i nae
egzistencije. Osim funkcionalne, ono ima i estetsku ulogu, ima svoj format, raspored masa
i strukturu. Najrjeiuji su govor i poruke preko forme ujela, iako nismo uvijek svi jednako
sigurni to nam ono poruuje. Tijelo se, osim u trajanju, moe doivljavau i u boli, erouci,
smru i uskrsnuu. Bez uskrsnua nema nita! Sport je na neki nain i vizualna umjetnost i
od njega ne oekujemo samo da bude nuni ogrta nae due, nego da bude ideal ljepote.
Kroz povijest je ujelo mijenjalo svoju simboliku i znaaj i zato pojam o ljepou (Schenthei-
tbergie) nije neka konstanta, osim u najvanijim elemenuma.
Nuno je da sportsko ujelo bude lijepo, estetski oblikovano, jer obliku odgovara i subjekt.
ao mi je kada pametna osoba ima loe ujelo svojom krivnjom jer to znai da njezin duh
loe stanuje. Sve se moe relauvno brzo zamaskirau gladovanjima i dijetama, tnessom,
wellnessom i kvarcanjem, ali jedno se nikada ne moe: sportske noge i skladnost ujela
su mjerilo koliko je tko proveo u sportu i je li pravilno radio. Dunost trenera je da sportai
djeluju uvjerljivo svojim stasom i svojim dranjem. Ljepota je proporcija, red i mjera. Ljepota
je prirodna jer se u njoj nalazi njezina suprotnost runoa, kako tvrdi na prijatelj Aristotel.
Uostalom, ak ni u Filozofovo vrijeme nije bilo dosta biu tek emmeles kai chariessa, zgodna
i duhovita, nego se cijenila klasina ljepota. enska ljepota je oduvijek bila vrsta preka
na ljestvici prema uspjehu. Sljedbenice Svete Tereze Avilske neka i dalje misle: Prvo to
nam je uiniu jest okaniu se ljubavi prema vlasutom ujelu. Moderni teolozi (T. Merton)
kau da nije vano osloboenje od ujela, nego od duha, jer nismo sputani ujelom, nego
duhom. Ipak, tvrdi Cinik, oputeni miii i zgrbljenost, uspavanost, suvino poputanje
muskulature gravitaciji sugeriraju kod ziki zdravih ljudi intelektualnu stanku u zaputenom
ivotu. Prakuk kae da je loe graena osoba uvijek inferiorna pred sportski oblikovanom
osobom, bilo u odjei ili na plai, kod lijenika ili s partnerom u krevetu. Iskusno oko lako
moe iitau razlike u individualnosu, ne samo po licu, nego i po ujelu koje je odailja naih
21
FILOZOFIJA SPORTA
radnih i drugih navika, naih poruka, pa i nae svijesu. A individualnost je teko uhamiu u
unaprijed odreene ablone koje propisuju moni mediokriteu i ablonizirani sustavi. Zato
vlasnici loe graenih ujela svoje slabosu i defekte najee moraju kompenzirau skrivajui
se u zaahurenim skupim odjevnim predmeuma ili u skupim automobilima i jahtama.
Suvremeno ujelo je prihvaulo grki model ljepote, pogotovo od uspostave Olimpijskih igara
1896. godine i Nietzsche, pretea Sartrea, gloricirao je ujelo govorei: Vie je razuma u
tvojem ujelu nego u tvojoj najboljoj mudrosu. Siegmund Freud, osniva psihosomatske
medicine, tumaio je da su ujelo i um na odreeni nain jedno. Spomenimo i najveu za-
bludu kojom je Hitler huo ispoliuzirau i insutucionalizirau ujelo te bezuspjeno prikazau
superiornost plavokosih arijevaca kombinirajui i zloupotrebljavajui Darwina i Nietzschea.
Nikada ne razvijajmo kult ujela bez kulta duha i kulta dobrote.
Tono je da su ene poslije pedesete odgovorne za svoj izgled, a mukarci za svoj bankovni
raun. Lijepo je imau lice koje zrai intelektualnim sjajem, izraavau se glazbenom otmje-
nou govora, elegantno se kretau, ali zika privlanost nije samo za prvi dojam. Pri tome
moramo paziu da umjesto estetskog uivanja ne upadnemo u klopku ulnosu prema onima
na koje nemamo pravo. Zato se i bavimo sportom, jer nam sport i tu pomae, pogotovo u
vremenu kada ponegdje prevladava kult ujela umjesto kulta duha. Spas i udo se dogaaju
u sportskoj svlaionici u kojoj se zbivaju prave metamorfoze. Ne mijenja se samo odjea u
dresove, dolazi i do zike i psihike preobrazbe. Oni koji su se presvukli, sada su ono to
najbolje znaju, postaju samouvjereni i samopouzdani, promijenili su svoju osobnost na bo-
lje. Oni e u sportskoj areni znaiu mnogo vie nego kada su u svakodnevnoj odjei i obui.
Sada ujelo i naueno znanje postaju karta idenuteta, lozinka prepoznavanja i drutvenog
ugleda. Ovdje nije bitno koliko je ujelo privlano na plai ili na nekom tulumu, bitno je kakav
e sportski rezultat posui.
Svima je lijepo vidjeu kada je neka sportaica sprijeda seniorka, a odostraga jo juniorka.
Evo neto prouv feministkinja. Neu ih pitau zato ih nema vie na radu u kanalizaciji, na
gradiliuma ili na rauuma, jer njih samo zanima zato ih nema vie u Saboru ili u raznim
dravnim agencijama. Mislim da je glavni enski problem u tome to je muki glas tenor
odluniji i sigurniji od enskog soprana. Moj susjed Cinik je iskren kada kae da bi radio vie
kuanskih poslova da je njegova ena ziki jaa ili novano monija od njega. Sve dok se
ta gruba isuna ne promijeni, enama ostaju lukavstvo i arm da se izbore za bolju poziciju.
elim, dodaje Cinik, postau barem na godinu dana ensko, da se dobro odmorim.
Uostalom, svaka prava enska je uenjak jer vlada i dri pod nadzorom svoju okolinu. Koli-
ko je esteuka vana enama? Prisjeumo se prizora iz Sartreove drame u kojoj grenica ak i u
22
paklu prigovara da je dobila lealjku ija se zelena boja ne slae s plavom bojom njene haljine.
Vie od paklenih muka je smetaju neusklaene boje koje se meusobno grizu! Druga pak
ne eli zaplakau samo zbog toga da sauva minku. Kada joj kolegica, takoer iz pakla, kasnije
popravi minku, naa junakinja je sa sumnjom pita: Imate li vi moj ukus? Sada se ve bojim
da sam otvorio i druga vrata feminisukog problema i da bih mogao ostau na propuhu.
Ima prilino isune u tome je da je ljepota odraz karaktera i izraz moralnih navika koje se
reekuraju na ujelu i na licu. Tijelo je televizija psihe na kojoj znalci mogu vidjeu tue
strahove i strepnje, radosu i ljubavi, mrnje i dodvoravanja. Samo nakratko mogu se navui
razliite maske kojih neki imaju na zalihama za sve prigode. Sportska ljepota je osloboena
bilo kakve strasu. Isuna je da je strast poeljna, ne samo kod zaljubljenih, ali u sportu ipak
mora biu potpuno kontrolirana. Sportski izgraeno ujelo i sportske crte lica te ljepota koja ih
prau samo po sebi su obeanje sree. Naravno, uz barem minimalne intelektualne atribute
koji se pametno koriste. Sportski oblikovana ljepota prua mogunost i sposobnost pruanja
dodatnog uivanja ne samo u ljubavi, toj najjaoj strasu, nego i svima ostalima koji u sport-
skom borilitu prate natjecanje i znaju uivau u visoko dizajniranoj osobi. Upozoravam da i s
ljepotom treba znau oprezno postupau da se prolaskom vremena ne ue u bezizlaznu situ-
aciju. Ljudska ljepota je najnepomirljivija prema mnogim psiholokim tumaenjima, tako da
nam se to isto, nekada idealno graeno ujelo, moe kasnije vrauu s osvetom i odmazdom.
Zato idenutet, da ga ne izgubimo, moramo gradiu na trajnijim i pravim vrijednosuma koje
e ublaiu i izgladiu zike gubitke iz mladosu.
ovjek nije vie umjetnik, nego je postao umjetniko djelo, kako je govorio Nietzsche. A dije-
teuka nije samo rije koja obuhvaa znanost o ispravnoj prehrani, ve je i umijee ivljenja.
ovjek, osobito lijepo graena sportaica, umjetnost je bez muzeja, za razliku od oglodane
manekenke koja nije rezultat upornog i strunog rada, nego samo cjeloivotnog izgladnjivanja.
Nije dovoljno ako je valovita vitka prilika samo rezultat gena, bitno je da je ona kolateralni
rezultat sportskih treninga. Tada e ljepotu prauu i zdravlje. Immanuel Kant je takoer mno-
go pozornosu pridavao svojem ujelu. Njegov postulat je glasio: Zavladaj svojom prirodom,
inae e ona zavladau tobom. Smatrao je da lijepo i uzvieno stvaraju osjeaj ugode. Doista,
potpuni smiraj moemo pronai tek u ljepou protkanoj dobrotom i bogatstvom unutarnjeg
ivota. Zato neiji imid (izgled) treba promatrau i u mirovanju (stauci) i u pokretu (dinamici),
a osobito treba osvijetliu i denirau psiholoki prol, odnosno karakterna svojstva.
Susreemo mnogo enskih (i manje mukih) ujela koja su toliko skladne prirodne grae i djelu-
ju harmonino, gotovo prema zlatnom rezu u svim bitnim proporcijama (1: 1,6), kao to su ve
otkrili stari Grci i Leonardo Da Vinci. Tu priroda nije niu najmanje pogrijeila. Kod takvih osoba
nema, barem izvana, bioloke greke, no takva naslijeena ljepota nije dovoljna za prave znal-
23
FILOZOFIJA SPORTA
ce koji znaju da kod formiranja takve gure nije bilo sustavnog i strunog sportskog rada. Vidi
se da to nisu osobne zasluge i da to nee dugo trajau jer ne postoje tragovi znalakog treninga
i kvalitetnih natjecanja. Nema ugraenih dugogodinjih sportskih navika.
Iskusne mekere i sportski kolovane promatrae ne inicira elja da se takvoj osobi dive,
da joj se prie i kae neto iskreno, lijepo i ugodno to bi bilo u suglasju s um prirodnim,
ali neizgraenim ljepotama. To su nezasluene ljepote, nastale bez uloenog truda. One,
dodue, imaju svoju cijenu (moda i za duplericu), ali nemaju vrijednosu, jer se prava
vrijednost odreuje samo po koliini strunog rada koji je uloen. Oko strunjaka odmah po
prvim pokreuma vidi da se radi o ljepou, isuna rijetkoj, ali sluajnoj i nezasluenoj.
Suprotno od toga, susreemo osobe koje su u djeunjstvu bile runo pae, ali ih je bavljenje
sportom oblikovalo u estetski prihvatljivu osobu, ne samo po obliju nego i po dranju i
gracioznom i sigurnom hodu. Iz takve osobe izbijaju samouvjerenost i arm jer je svjesna da
je posugla sve ono to prije opisana beleca nije ulaganjem u sebe. Tajna i magija izraene
ljepote prepoznaju se u otmjenim kretnjama, ivahnom i bistrom pogledu (oi su prozori
due), u sigurnom glasu, jer se bolesna ili zdrava osoba raspoznaju i po boji tempu i vrstoi
glasa.
Takve izgraene sportske gure su u suglasju i sa zrelim i ozbiljnim mislima, ali i s ponekim
razoaranjima koje je neizbjeno donio sport. Kada promatramo takve gure, kajemo se i
osjeamo krivnju zbog toga to one ne pripadaju nama, nego nekom drugom sportskom
kolekuvu. Muka ljepota me nikada nije zanimala, kae prijatelj Esteuk, ali sam siguran
da ni Michelangelov David iz Firence, a niu Metrovievi, Rodenovi, Fidijini ili Polikletovi
kipovi ne bi plijenili svojom esteukom i privlaili turiste iz cijeloga svijeta da njihovi modeli
nisu dugo, sistematski i struno vjebali.
Ljepota je odraz geneuke, arma, ali i upornosu i znanja. Nije sluajna. Nije tono da je dobrota
samo snaga ljepote, kao to je mislio Platon. U tom pogledu Hrvatska ima sree. G. B. Shaw
je napisao da se najljepe ene i mukarci na svijetu nalaze kod nas, uz Jadran, u blitvojed-
nom dijelu nae domovine. Vanjska ljepota i prvi dojam su munjeviu, brzo osvajaju, no to
je kao zapaljeni kerozin, brzo plane, a jo bre izgori. Ipak, prvi dojam je objekuvan, kasnije
se priviknemo kada nelijepa osoba stekne autoritet, intelektualnu nadmo, arm i poziuvne
karakterne osobine. Treba vremena, a danas se esto vie cijene brzi nego mudri.
O prirodnoj ljepou govorimo kada su neki predmet ili osoba zaista lijepi, a umjetna ljepota
je samo percepcija, predodba da su neka stvar ili doivljaj lijepi. Psiholozi se slau da je
napirlitana ena samo lana umjetna ljepota, a drugi misle da prirodi treba pomoi. Uo-
24
stalom, nisu li ureeni park ili vrt ljepi nego priroda obrasla u dra i korov? Ipak, apcu je
njegova aba najljepa, prava divouca, a drutvo s njom je fons adae (raj na zemlji).
Mnogo vie se moe nauiu iz neijeg dranja i gesu nego njegovih rijei, pogotovo ako
ovjek djeluje umirujuom toplinom, ako zrai sigurnou i mirnoom. Zato treneri i sportai
i sportaice, ne uzimajte sve za gotovo o emu sam se razglagoljao, ali sam siguran da je tu
i dobar dio isune. Ukusi su razliiu.
Materija hrani ujelo, a pametan razgovor ili dobra knjiga ili glazba hrane duu. Vano je da
lijepa osoba nije melem za oi, a pelin za ui.
Zamiljam mnoge sportaice koje pretjerano paze na svoju vanjunu., dodaje Cinik, Ako
bi sluajno padale s balkona desetog kata, u padu bi se trudile zauzeu gracioznu pozu, pri
emu nije uope vano to bi pale na kameni plonik. Vano bi bilo da to bude sa sulom.
Kod takve osobe je teko posui koncentraciju u igri ili na bilo kojem drugom poslu. No
mogue je da je to reeksna radnja kojom si nesvjesno popravlja frizuru nakon svakog po-
ena ili popravlja odjeu bojei se da nije besprijekorna. Kada smo kod odjee, bitno je da
je komotno krojena, da nije neprirodna, suprotna anatomiji, da nije od loih sinteunih
materijala. Vano je da je o pamuka ili prirodnih vlakana koja diu. Na utakmici treba nosiu
ono u emu se trenira i na to smo se navikli. Najbolje je da se obue klon, ista veliina i
isu materijal, samo koji je bolje ouvan.
Lijepe ene usreuju i neprijatelje. Ljepotu je uvijek ugodno vidjeu, bez obzira tko koga voli
ili ne voli. Zna se da i prirodno okruenje postaje ljepe ako nam zgodna ena dobaci diskre-
tan pogled s osmjehom. I dobar sporta oduevljava svojim potezima i skladnim pokreuma
ujela. Moramo mu spontano zapljeskau iako vrsto vjerujemo da nikada nee zavladau kult
ujela umjesto kulta duha i due. Zato ne treba dozvoliu da teror ljepote, koja je u manjini,
terorizira veliku veinu prosjenih ili ispodprosjenih osoba.
Cinik esto kae da bi policija trebala legiumirau ljepouce jer su mnogo opasnije od mukih
koji nose oruje. Budimo ozbiljni. Nemoralno je iskoritavanje ujela za dosizanje nezaslu-
enih ivotnih ambicija, ciljeva ili moi preko kreveta, odnosno nije dobro manipulirau
hipererouzacijom.
Posebna pojava je rasprostranjena narcisoidnost. Moe biu negauvna, ali i poziuvna. Naziv je
nastao prema opjevanom starogrkom mitu o Narcisu (Narkissosu) koji je pretvoren u istoi-
meni cvijet kada je gledao i zaljubio se u svoju ljepotu koja se zrcalila u vodi. Ako za osnovu
ima samopouzdanje i duevnu ravnoteu, tada je to do neke mjere poziuvna pojava.
25
FILOZOFIJA SPORTA
Mnogi se o pamuvijeka ele pomladiu, ne samo iznutra, jaanjem organa, nego jo vie izva-
na, zbog estetskih i psiholokih razloga. Nema spikerice, voditeljice, manekenke, stjuardese i
slinih koje mogu biu rune, ak i prosjene ljepote. Nema niu grbavca koji bi mogao postau
predsjednikom ili diplomatom neke znaajnije drave. Trgovaki predstavnici moraju, osim
elokvencije, imau i visoku i prijatnu estetsku razinu. ak i zikog radnika biramo radije ako
djeluje jae i mlae (kao to su se prije kupovali robovi). Neki nas nakratko verbalno vrije-
aju, ali to prolazi, ali nas neke javne osobe konstantno iriuraju svojom pojavom. Htjeli mi
to priznau ili ne, i lijenici vie panje posveuju mlaima, a od starijih su pomalo digli ruke.
Spaavaju se radno sposobni i korisniji. Zato se u kozmeukim i biolokim laboratorijima i
estetskim kirurgijama radi na pomlaivanju, life extension (produljenju ivota), samo da bi
se ivotni sat pokrenuo unazad ili barem zaustavio, sve dok se ne posugne glatki neizborani
ten poput porculanske lutke ili djeje guze. Trae se uvari mladosu, sve od koritenja skal-
pela, liposukcije, teretana pa do sosuciranijih krema i preparata koji iniciraju diobu stanica
ili njihovo uveanje. Kamo tek smjeraju akteri metamedicine sa svojom kiborgizacijom,
kombinacijom medicine i tehnike? Sigurni su da emo uskoro ivjeu i 150 godina. Meuum,
nemaju odgovor o sadraju i svrsi tako dugog ivota. Tu se ve neizbjeno uplee i ekonomi-
ka pitajui se koje drutvo moe nancirau takvo zdravstvo okrueno starcima kojima stalno
treba mijenjau rezervne dijelove. ivot nema svrhu ako smo dugo radno neakuvni, a to bi
se dogodilo jer se mozak ne moe odravau toliko mladim kao to se mogu brzo mijenjau ili
podmlaivau ostali organi. Jaz izmeu jakog i mladog ujela i atroranog mozga ne samo da
je nepoeljan ve je i opasan, pogotovo to e si takvo neprirodno produenje ivota moi
priuuu samo privilegirana odabrana skupina bogauh. Katastrofa! Do sada smo barem pred
smru bili podjednaki.
Najvei slikar u slikanju ena je bio temperamentni F. Goya. Korisuo je s lijeve strane slike
utu i crvenu boju kao svijetle, a smeu i crnu s desne strane slike. Po tom kontrastu je
dobio originalnost slikarskog postupka. Zadovoljena su tri elementarna postulata estetskih
normi: aistesis, koje osvjeava zapaanje, poiesis, poetsko razumijevanje i katharsis, slaganje
s prihvaenim ukusom. Esteuka je kao samostalna znanost prihvaena tek u 18. stoljeu.
Za to kanjenje su zasluni istunci lozoje umjetnosu, od Platona, Svetog Augusuna,
Rousseaua i Kierkegaarda koji su ograniavali ili skrivali njene moralne i umne komponente.
Platon je rekao da je lijepo prkos prema boanskom. teta! Mogue je uivau istovremeno
i u lijepom i u ulnom ne traei idealnu savrenost. Idealna ljepota katkada moe biu po-
srednik izmeu ljudskog i boanskog prema trijadnom pravilu da su lijepo, isunito i dobro
istoznani. Meuum, Kant je estetskoj moi osporio svaku spoznajnu vrijednost i ak je
distancirao lijepo od savrenog. Za njega je uzvieno vanije od lijepoga. Nije ba sve ni
samo u spoznaji i u idealnom savrenstvu, zar ne? No lake nam je prepoznau lijepo, nego
savreno.
26
Mnoge sportaice nastoje biu graciozne kao porculanske gurice. I uspijevaju, iako nisu
bile ba sve u osrednjem ili mini formatu. Je li to je mikrolija ili mikromanija? Tono je da
nisu ni irokih poteza kao Rubens koji bi znao zaobliu i istaknuu svaku sisendu. Rubens
je seksualnost slikao s toliko takta i vizualne lukavosu da mu nitko nije mogao zamjeriu
nemoralnost, a pogotovo ne pornograju. Ne radi se o provokaciji, ve samo o ukusnom
poucaju i diskretnom isucanju privlanih atributa.
Sportski i uope ovjekov izgled odraz je njegove svijesu kao njegove tjelesne prisutnosu u
sportu i u ivotu. Zato se kod me lopte borimo s prouvnikim i svojim ujelom, ali i s njegovom
i sa svojom psihom. Ako sve etvoro ne svladamo, nema velike pobjede. Svaki je prouvnik druk-
iji, a i mi smo svakog dana drukiji zato je ishod neizvjestan. U tome je dra sporta i ivota.
Dobar dijagnosuar ve po izrazu lica, dranju, izgledu i pokreuma ujela moe otkriu veinu
bolesu. Treba samo paljivo promotriu otvorenu knjigu. Dobar lijenik zato najprije dobro
i paljivo gleda i slua. Proitau to je prikriveno enskom ljepotom nije mogao ni vojsko-
voa Holoferno kojega je svojim izgledom opinila Marulieva (biblijska) udovica i ljepouca
Judita. Znamo da je Asirca ta lakovjernost stajala glave.
Tjeskobe i problemi radi runog izgleda zaista postoje i za mnoge su veliki problem. U prvom
redu misli se na ruan izgled sportaa i jo vie sportaica. Svima je jasno da ruan izgled
ovjeka ne pridonosi njegovoj srei. Malo je ena koje su snagom svojega talenta i vrhun-
skog obrazovanja uspjele napraviu karijeru u javnim medijima, estradi, u poliuci ukoliko su
bile jako rune (misli se na kompletno ujelo). Mogue je, dodue, postau vrhunski komiar
ili komiarka ili karakterni glumac (ak i Quasimodu pomae izgled), ali u najveem broju
ivotnog izbora izgled je itekako vaan, ukoliko elimo biu iskreni. Sport i redovito vjebanje
veliki su korektori. Izuzetno runa osoba moe biu vrhunska sportaica i nacija e je voljeu
zbog njenih medalja vie nego najljepu manekenku. Sistematski vjeba ili vjebaica e
imau zavidnu guru i do kasne ivotne dobi, a ljepouca koja izgubi svjeinu svojeg ivotnog
jutra postat e izguvana stara krpa ako sistematski ne vjeba i ako nije vjebala u mladosu
kada je to bilo najpotrebnije. injenica je da neke osobe vrijeaju sve oko sebe svojim
iriurajuim izgledom i kada nita ne govore. To je njihov hendikep s kojim e se lake nosiu
kada usporede svoja dobro graena ujela s onima koji ne vjebaju. Radi se o vlasutom
doprinosu koji je vaniji od bogomdane ljepukaste glave za iji izgled vlasnik duguje samo
srei to se je takav rodio.
Evo i jednog isunitog dogaaja kojemu je nazoio Prakuk. Na povratku sa svjetskog prven-
stva trebalo je proi i carinu. U odlasku su belece imale izvjestan popust kod carinika na
kontroli prtljage, ali na povratku, kada su saznali tko je osvojio medalje, prednost su imale
27
FILOZOFIJA SPORTA
samo osvajaice odlija, a ostale, koje nisu nita osvojile, bile su ignorirane. To je pravedan
odnos: svakome prema stvarnim zaslugama. Moj favorit, Celesun Medovi, slikar iz Kune
Peljeke, koji je na svom autoportretu izgleda kao suha peljeka smokva, pogleda mrkog kao
grozd zrelog plavca malog, usta kao da je upravo popio gorku pelinovu travaricu, oiju blagih
i iskrenih poput magarca, poklonio nam je suprotno: prekrasni ljubiasu peljeki vrijes u
pozadini bjeline koju je pronaao u pjeni valova. Te prekrasne slike dokaz su da se slikar
nuno ne mora otrgnuu od bellevuea i ljepote.
Svjedoci smo da neke ene (a bogme i mukarci) koriste libidinoso odore (razbludni miris)
i stavljaju ga na parum inkonestarum (neasne dijelove ujela) kako bi privukli panju su-
protnog spola. Nikako da saznam, kae Teoreuk je li manji grijeh ako nas zavede lijepa
ena jer nas je prisilila njena ljepota ili je grijeh manji ako je prisila vea? Sljedea je dilema:
je li poliuki priusak ako poliuar priusne svoju tajnicu ili obratno? uo sam to pitanje, ali
nisam uo odgovor.
to se ue estetskih operacija, treba se operirau iznutra, a ne izvana. To je nametnuta ljepota.
Korekcije su potrebne, ali samo kada se radi o skidanju vika, a ne dodavanju manjka. Plasuna
kirurgija je pomou potrebne rekonstrukcije naprasno ili ekscesno izgubljeni izgled vraala
ozlijeenoj osobi, stavljajui hendikepiranu osobu na zaslueno mjesto u drutvu, a sada se
transformirala u estetsku i kozmeuku kirurgiju. Kako e reagirau strano ujelo na dui rok? U
zabludi su oni koji pretjerano vjeruju napretku medicine, osobito rekonstrukuvne kirurgije.
Tono je da nam ujelo u cjelini nije zadano roenjem, jer ono sve vie postaje plasuno i
pojedini dijelovi mogu se preradiu prema trenutnoj modi i trendovima. Jo je uvijek mnogo
vie trauma i eukih dilema nego zadovoljstva uinjenim, osobito zato to zahvat nije trajan,
nego se mora ponavljau. Prekrojeni se mora pitau: jesam li to sada ja ili je to netko drugi?
Mehaniari zamjenjuju iste dijelove i to je u redu, ali kod ljudi se mijenja sastav: meso za
plasuku, za silikone. Najdrasuniji i najnepotrebniji oblik kirurgije je svakako apotemnolija,
neodoljiva elja da se postane ampuurana osoba, najee bez jednog od ekstremiteta, zato
to je taj kozmeuki zahvat jedini nain oslobaanja od psihikog poremeaja.
Dukau se ne stavljaju na cvijee ve na djevojke koje nitko nee (slavonska poslovica).
Netono, ba kao i dosjetka o tome da je Adam pitao Gospoda zato je Evu uinio toliko
lijepom. Zato da je moe zavoljeu. A zato ju je napravio tako glupom? Zato da ona moe
njega zavoljeu.
ene su u prednosu pred mukarcima jer imaju pravo na make up da se pituraju, kolorira-
ju, i to je dobro. Renoir je privlaio maginom ljepotom nastalom na samom kolorisukom
rubu, gdje suvian treptaj kista ili zadrhtala ruka pretvara raniranost u ki. Zato ne pretje-
28
rujte sa minkom koja se grize s osobnou, glasom ili godinama. minka je samo krinka
koja se prije ili kasnije raskrinka.
Pria se da je jedan narcis odmah poeo proizvodiu ogledala im je uo da je Bog stvorio
ovjeka na svoju sliku i priliku. Mladost i ljepota brzo prolaze, ali se naklonost, arm, pamet,
pa i mo mogu sauvau do duboke starosu. To je jako puno ak i bez novca. Kao to je poelj-
no imau i biu (haben und sein), tako nije dovoljna samo vanjska ljepota, bez unutarnje.
Najbolji lijek za skidanje suvine teine je vrst karakter. Ne bojmo se, dobar ili lo karakter
ovjeka ne utjee na srce koje je ziki organ. Na srce utjee samo slab karakter ako se
prederavamo. Molim, neka mi se odmah javi onaj tko se nije prejeo iako je ovo proitao!
Dobit e veliku nagradu. U obzir, naravno, dolaze samo oni koji su puniji (overweight).
Vano je znau raspoznau moralne i estetske zahtjeve naeg vremena i naeg okruenja, u
ivotu i u sportu. Danas u stvarnom ivotu vie ne prolaze ljepouce P. P. Rubensa koje je
krojio divovskim slikarskim zamahom i ritmom ili Rembrandta van Rijna koji je smanjivao
format kako mu se irila psiha, lucidna i strasna. Bio je ak jai od genijalnih azijskih crtaa
jer je crtao i poslije slikanja, dok danas rijetki crtaju prije slike. urba i Tova su takoer
nadigravali Azijate jer su im itali igru. Bili su emocionalno doreeni i elementarno jasni. to
danas moe ostali svijet prouv Azijata?
Sportai i sportaice zaista imaju prednost u esteuci i ljepou ujela. Kada nastupaju, svi su
podjednako obueni u gotovo iste ili sline sportske marke ili brendove poznauh svjetskih
proizvoaa. Odjea i obua u sportskoj areni ne djeluju ili vrlo malo djeluju na izgled. Od-
luuje raspored miinih masa, gracioznost pokreta, mimika i geste lica i sportsko ponaanje
ukupni dojam. ak se niu minka ne vidi, a komplicirane ili skupe frizure su neprakune. To
je jo jedna pravda koju omoguuje sport.
Masa ujela ne treba biu glomazna, pa ak niu visoka, da bi bila elegantna ili graciozna.
Vana je raspored masa i sklad izmeu pojedinih dijelova ujela te poruka koju ujelo alje
gledateljstvu ili prolaznicima. To se odnosi i na plasune likovne umjetnosu, a posebno na
graditeljstvo. Najbolji primjer je mala starohrvatska, ali jako vrijedna crkvica Svetoga Kria
u Ninu iz 11. stoljea. Ona je na prvi nestruan pogled samo skroman nenametljivi sakralni
objekt, ak bez stroge simetrije, s puno namjernih nepravilnosu. No kada se bolje pogleda
i vie sazna, vidi se da su gotovo kompjutorski izraunau njezin poloaj i svi njezini prozori
i prag i poruke njezine forme, itanje sunevih zraka i vanih datuma. Ona je zapravo, osim
sakralnog objekta, kalendar iz kojega iitavamo to nam otkrivaju suneve zrake na dane
solsucija, ekvinocija ili najvanije datume toga kraja. Ona je simbioza sunca, njenog razi-
29
FILOZOFIJA SPORTA
granog tlocrta, algebre brojeva, vjeni kalendar i sunani planetarni sat za sva vremena. Ni
kod ljudi ne ocjenjujmo runou na prvi i na sve ostale poglede sve dok ne shvaumo i ne
razdvojimo njenu funkciju i sadraj od bitne, ali ne i najvanije izvanjske forme. Ne udimo
se to mnogi svojom umiljatou kompenziraju svoj estetski decit i uspijevaju vie nego
neruni djevojke i deki ija hladna ljepota izraava samo njihovu obijest i odbojnost i koji
usamljeno paunski uivaju u sebi.
to s odjeom, obuom i frizurom? Prepoznaju li se karakteri i slabii prema tome tko koga vodi
oni modu ili moda vodi njih? Odijelo je la, kao i minka, isunu vidimo kada smo goli i sami pred
ogledalom. Neki e vam priznau da misle da sa starom odjeom odbacuju i runi dio sebe, a s
novom oblae novi bolji dio svojeg imida, a drugi, koji nerado mijenjaju odjeu, rei e vam
da se oblae gotovo uvijek na isu nain jer im to daje osjeaj postojanosu i trajanja. Takvi nose
kvalitetnu trajnu odjeu koja im daje osjeaj da ne stare jer je ne moraju stalno mijenjau.
Zanima me bismo li sami sebe prepoznali ako bismo sami sebe sreli, a da se prije toga nikada
nismo vidjeli u ogledalu. Koliko se sami vidimo ljepim ili moda runijim, nego to nas drugi vide?
A tek iznutra? I najljepi sag i dobro skrojeno odijelo moramo paljivo pregledau i s druge strane,
koliko sag ima vorova, kakvu podstavu i depove ima odijelo. Kuu ili stan moramo brino pregle-
dau iznutra kada kupujemo: na kakvom terenu su graeni, kakva je izolacija, kakva infrastruktura,
podrumi i tavani, jesu li haustori zapiani, jer i sve govori o okruenju i skrivenim manama.
Izvjebana iskusna osoba moe prilino tono otkriu zdravstveno stanje i jainu zike
konsutucije promatrajui tue lice, oi, hod i dranje. No kemiju i strukturu psihe teko je
detekurau bez infrapsiholokih i psihijatrijskih postupaka.
Sigurnije je vjebau i pravilno se hraniu da bismo ljepe izgledali, nego da kupujemo ud-
novate naoale Coppleiusa kroz koje e nam se nae Olimpije izgledau ljepe. Homanu su
korisule sve dok ih nije razbio, barem smo tako mogli doivjeu sluajui J. Oenbacha.
Moemo se sloiu sa Krleinim likom Urbanom koji je eksplicitan da savrene ljepote ni-
kada nigdje nije bilo i nigdje nema, pogotovo zato to se su se kriteriji ljepote mijenjali
kroz vrijeme, koje se meuum uvijek vraalo provjerenoj klasici Michelangelovom Davidu,
Fidijinim i Mironovim kipovima, Afroditama ili Dijanama. Evo kriterija Teoreukovog tasta
na temelju dogaaja izmeu dva svjetska rata. Bio je detairani dravni slubenik i elio se
oeniu djevojkom iz svojeg rodnog kraja. Vrauo se iz druge republike tadanje drave pred
crkvu u rodnom mjestu da pronae i odvede svoju odabranicu. Djevojke su plesale kolo.
Odabrao je onu koja je bila najtemeljiuje graena, rumena u licu, pod kojom se zemlja
tresla kada je plesala u kolu.
30
Ljepota, uljuenost i ljubav najvee su intelektualne i moralne norme. Sva zika ljepota
ujela, prirode, graevina slue samo da se dogodi ljepota due, a ne da u njoj paunski
uivamo.
Ne zaboravimo da je zdravlje usko povezano s ljepotom. Psihiki nas ubija kada stanemo
goli pred ogledalo i promatramo svoje oputeno salo ili anoreksinu kost i kou.
Zato su ziki radnici ili teaci izdrljivi i jaki, a nisu estetski graeni kao oni iz sportske
dvorane? Zato to je tajna u serijama ish ponavljanja kojima se deniraju pojedine mi-
ine skupine, a njih nema prilikom prenoenja kamenja ili noenja vrea na ramenu.
Solidnu guru trebaju ima i treneri, lanovi uprave i navijai ako zaista vjeruju sportu.
Teller Edward, tvorac hidrogenske bombe, uvjeravao je da postoji radioakvna opasnost
ako mukarac svake noi spava u istoj postelji sa enom, zbog radioakvnog kalija koji se
nalazi u tuem jelu. Ironino je objasnio da vitke ene jae zrae jer pri prolazu kroz veu
masu radioakvno zraenje djelomino slabi.
Moliere se preko Philintea pitao: Zar grijesi nisu grijesi kad grjenici su lijepi?
Pravilnim vjebama moe se poljepa i glava, kreira sigurnije i uvjerljivije crte lica i
otmjenije dranje. Mogu se izbjei glupi izrazi lica i geste ili irirajua boja glasa.
Razvijajmo cijelo jelo podjednako. Ako je samo neto upadljivo defektno, noge, ruke,
jelo, prsa, struk ili glava, to moe sve pokvari. Ne njegujmo pretjerano samo kaiprst
nautrb cijelog jela.
Ponekad sretnemo neku osobu koja nije ista kao druge, privlai harmonijom, skladom,
dranjem, armom, osvaja. Kada je rastavimo na sastavne dijelove i analiziramo sve
dijelova jela, sve je obino, nema nita posebno to ve nismo vidjeli. Djeluje skladno i
privlano tek kao cjelina.
U Kini je suu godina stara praksa i obiaj da majke svojim kerkicama trgaju stopala da bi ih
na groteskni nain neprirodno formirale zato da bi, kada odrastu, izgledale ljepe i privlanije.
Gotovo svi umjetnici, osobito kipari, slikari i knjievnici, opisuju uglavnom ensku
(izvanjsku ljepotu), samo je Quasimodo opisan kao ruan (izvana). Bio je siguran u svoju
31
FILOZOFIJA SPORTA
unutarnju ljepotu, osobito kada mu je Esmeraldina senzibilnost vrala samopouzdanje.
I stvarnu vrijednost neke graevine ili vrijednog stroja moemo ispravno procijeni tek
kada upoznamo njenu unutranjost i funkcionalnost.
Jedino lice mora ne mogu unakazi njegove bore, njegovi valovi, ma kako god strano
izgledali. Moemo ga u ljutnji da iiba kao onaj ludi rimski car, moemo udara akom
kao jedan Marinkoviev lik, ali more se uvijek vraa u svoju uhu, u ispeglanu povrinu,
premda je ta bonaca samo uspavana zvijer. More je i danas isto kakvo je bilo i pri stvara-
nju svijeta. Zato su njegove ljekovite vode s suama sastojaka najbolja kozmeka.
Pita se L. Wigenstein: Zar je tono da se moj karakter, prema psihozikom shvaanju,
izraava samo u grai mojeg jela ili mojeg mozga, a ne isto tako u grai cijelog preostalog
svijeta? Kako ja iz svoje zionomije mogu zakljuiva o svojem duhu, karakteru i volji,
tako iz zionomije svake stvari mogu zakljuiva o njezinom duhu i volji. Takoer je
govorio da je lijepo ono to nas usreuje.
Jean-Paul Sartre je u jednoj svojoj drami prikazao pakao bez sumpora, uarenog eljeza,
lomaa i bez vjenog ognja, ali i bez sna i bez knjiga. Tamo su se nali razni grenici samo-
ubojice: nimfomanka, lezbijka i kukavca-izdajnik. Kazna im je da vjeno budu zajedno u
prostoru bez ogledala tako da svako moe dozna kako izgleda i to u stvari jest tek od
onih drugih. Svi sebe cijene vie nego to zasluuju i vide se u boljem svijetlu nego to ih
doivljavaju drugi. Nitko od njih nee prizna zato je u paklu. Slue se laima kao obra-
nom, govore da su doli u pakao grekom, premda se radi o konanom i isnitom sudu.
Uostalom, nema veeg pakla za onoga tko se vie ne moe ni u to ili ni u koga zaljubi.
Stranka lijepih ne samo da je gotovo uvijek u oporbi, nego najee ne moe prijei
izborni prag od 5 posto. Da se runi organiziraju, njihova stranka na plavom planetu u
beskraju brojila bi najmanje 7 milijardi ljudi.
Franz Kaa je zapadao u hipohondrijske krize patei od straha da e izgubi kosu.
Neka mi ljepoca zarobljava oi, samo neka mi ne zarobi i duu, sve dok i ja njenu duu
dobro ne upoznam., oprezan je Skepk. Prakk dodaje: Po odabiru svoje odjee i obue
otkrivamo ne samo svoje imovno stanje, nego njima pokazujemo odnos prema svojem
jelu i duhu, potovanje prema dogaanja na kojima prisustvujemo i uvaavanje osoba
s kojima se druimo.
Svaka bi ena s oduevljenjem plaala porez na ensku ljepotu. (S. Sremac)
32
Ne smijemo previe panje, truda i novaca posveiva vanjskom izgledu, phainomenonu,
ako on nema unutarnjeg pokria. Paljivim promatranjem crta lica i ges genijalnog Step-
hena Hawkinga, koji je obolio od ALS-a, lako emo pronai njegov briljantan um, samopouz-
danje i dobrotu. Kod ljudi iji izvanserijski duh loe stanuje, jelo nije ni prva ni posljednja
stepenica intelekta. Dua koja dominira nad jelom duboko im je skrivena iza crta lica i
tjelesnog zisa, ali zato jae zabljesne kada se otkrije i usporedi s odduhovljenima.
Ne trebamo se boja svojih crta lica po kojima se iitava akvna ili pasivna prolost i
sadanjost, svojih dubokih bora na kojima se iscrtava naa ivotna povijest, sva iskustva,
kao na vremenom brakom mramoru. Zato je i ljepi (iako ne i skuplji) od crnog granita
na kojemu se ni nakon nekoliko stoljea ne vidi protok vremena, starost, aetas i prolost.
Koa ne razdvaja nae jelo ni od svijeta ni od smr, ne dijeli jelo ni od due, jer ni
najljepe jelo bez dobre due ne vrijedi nita.
Da se ljepo jela pridavala velika panja jo od pradavnih vremena, od kamenog doba,
svjedoe nam arheoloke iskopine gdje se uz pokojnike esto pronalazi i nakit. Nita se
nije promijenilo do danas. Potvreno je da sasvim mala djeca due zadravaju svoj pogled
na lijepoj osobi nego na runoj. Za loe ponaanje lijepa djeca e bi manje kanjena nego
runa. Lijenici, i ne samo oni, svjesno ili nesvjesno lijepim i mlaim osobama posveuju
vie panje nego ofucanim, koliko god to nehumano bilo. Ono to je lijepo, to je i dobro,
govori nam ne samo prvi halo-efekt. Tjelesna ljepota je za psihoanaliare tenja za
idealnim, uzvienim i plemenim jer sugerira vitalnost, snagu, zdravlje i osjeaj cjeline.
ivotnu sreu, govorio je Freud i njegovi kolege poslije njega, nalazimo uglavnom u
uitku i u ljepo gdje god se oni nalazili, od ljudi, krajolika do umjetnikih djela. Danas
smo svi i odgovorni za svoju pojavu jer moemo kreira samog sebe. Neki su spremni na
velike bolove, velike novce i veliki rizik, a drugi, pametniji, skloniji su kulturi vjebanja
i sporta te zdrave prehrane. Estetske tjelesne norme dikraju stomatoloke, plasno-
-kirurke i dermatoloke zahvate i trendove njihovog razvoja, iako se mnogi slau da je to
znak dekadencije i kulturne devastacije koja je esto ak i patoloka.
Lau oni koji kau da je ljepota relavna i da su ukusi razlii. Veina tono zna koje zgrade
su lijepe, koje ene su lijepe, kakva priroda je lijepa, iako smo jo svi podloni evoluciji
ukusa. Turis rijetko hrle u rune krajeve i zemlje, spikerice i voditeljice nikada nisu rune.
Pravila o ljepo, koja su nam fenopski upisana u arhaiko nasljee davnog pamenja,
ostala su suama godina skoro nepromjenjiva i nepogreiva.
Christa Rhode-Dachser pie da ene danas vie nisu bespomono preputene diktatu
prirode jer je jelo postalo neto to je mogue oblikova, a hoe li ga i kako oblikova,
33
FILOZOFIJA SPORTA
prema svojoj slici i prilici, ovisi o enama samim. Cinik je dodao: To je uglavnom tono
u njezinoj bogatoj Njemakoj, ali je nedosno za druge u nerazvijenim zemljama jer je
potreban i novac. Ipak, plasne operacije ne mogu zaustavi i bioloku starost, a ni
rijei unutarnje sukobe izmeu duha i jela, ak ni kod transseksualnih pacijenata koji
ele pronai svoj izgubljeni identet i posi unutarnju ravnoteu.
Je li ljepota umanjena i manje vrijedna radi injenice da je prolazna?, pita nas Eklekk.
Nipoto, dapae, kae Prakk, prolaznost ljepotu ini rijetkom, a sve to je raritetno
je ujedno i vrjednije. Na to e Teorek: Da, sve to je rijetko, zaista je i skupo. Tako je
dobar auto vrlo rijedak i zato je i skup. Nije ba tako, jer i odlian auto koji je jein isto
tako vrlo rijedak., objanjava ekonomske zakone Cinik na svoj nain.
Vaterpolo reprezentacija Hrvatske,
osvajai zlatne olimpijske medalje iz Melbourna 2007.
34
2. NEGATIVNOSTI SPORTA
Budimo iskreni i recimo da sport ima i svojih negauvnosu. Ipak one su viestruko manje
nego njegove zioedukauvne korisu. Ako natjecanje i trening nemaju u sebi oba elemen-
ta, sport i igru, tada to nije zika kultura. Loe strane ovise od vrste sporta, edukacije
trenera, dravne poliuke, ambicije roditelja, odgoja i sankcioniranja navijaa, ali se trebaju
svesu na najmanju koliinu. Naravno da vrhunski sport ima vie loih strana nego rekrea-
uvni i masovni sport. Najvee zamjerke se svode na to da se previe komercijalizirao, da
je postao prvenstveno posao, a sportai potrona roba, bez obzira to se od njih stvara
kult heroja. Izuzetne negauvnosu se manifesuraju ako borilita slue za izraavanja naj-
primiuvnijih ovinisukih, vjerskih ili rasnih patolokih predrasuda i mrnji. Vrhunskom
sportu se zamjera da samo prva tri sportaa ili tri ekipe dobivaju medalje, gotovo uz
torture na treningu, dok usue drugih gubitnika ostaju pod stresom zbog poraza i to se
smatra nehumanim. Imajmo na umu da sport proizvodi, osim onih jako malobrojnih koji
stoje na postolju, i usue drugih poraenih s kojima treba itekako radiu poslije stresa
od neuspjeha. Poseban problem je uska sportska specijalizacija i oskudno obrazovanje
sportaa tako da se njima moe manipulirau i spletkariu. Ova knjiga ima ambiciju da se
donekle promijeni takvo stanje.
Poliuari koriste vrhunski sport kao ispuni lonac ili amoruzer za socijalne probleme irokih
obespravljenih masa koje ne mogu plauu dvorane i terene za rekreaciju nego se pasivno
bave sportom ispred ekrana, praenjem drugih medija ili na kladionicama. Ni tu nema nita
loe, samo neka sport i gledatelje transponira u neto bolje i vrjednije. Jeste li primijeuli
da su se vrhunski sportski rezultau jednako dobro posuzali u svim zemljama, bez obzira na
poliuko ureenje? Radilo se o Kini, SSSR-u, Kubi, ostalim zemljama komunizma ili realsoci-
jalizma ili demokratskim zemljama? Sve ovisi o ulaganju u sport, a vlade vole i ele ulagau u
sport kako bi se dokazale, ponosile ili prikrile svoje gospodarske i druge slabosu. Nije to bilo
nita loe, samo ako je sport dostupan irokim masama.
to ostaje ljudima ako im se uskrate, uz velike ekonomske i socijalne probleme, i preostale
ugode i zabave? Ostaje im uglavnom sport i velike masovne fete, ostaje im da zaborave
realnost (panem et...). Sport, kultura i umjetnost su takoer u rukama kapitala ili su sredstvo
za dokazivanje vrijednosu i podizanja nacionalnog ponosa. Ranije su zemlje takozvanog
Istonog bloka pod svaku cijenu morale dokazivau da su superiorne ili bar ravnopravne
razvijenijim zemljama. Mnogo puta smo bili svjedoci da su osnovnokolska djeca imala sva-
kodnevne treninge ve od 5,30 sau ujutro. Olimpijske medalje u seniorskim konkurencijama
su osvajala djeca nakon viegodinjeg drila.
35
NEGATIVNOSTI SPORTA
Spomenimo apsurdnost raznih rekorda i suprotstavljanje gravitaciji. Uvijek e netko plivau
i trau bre ili bacau dalje nego prethodnici. Gdje je tu glavni smisao sporta, igra? U samoj
deniciji stoji da je sport organizirana igra. Neka onda i bude igra! Zar je zaista radost i
veselje plivau ili trau svakodnevno sauma nadljudskim naporima sam prouv sebe, kada
se i s puno manje vremena moe posui dobro zdravlje i vrhunska esteuka ujela ili tjelesno
usavravanje? Jasno je da ima sportova koji su jo neloginiji ako im su im jedini ciljevi
novac, slava i medalje. Svu apsurdnost rekorda je izrazio istonjaki mudri vladar kada su
mu ponudili da gleda trke. Upitao ih je: Zato? Svi znamo da e netko biu najbri, a meni
je svejedno tko e to biu. Nama ostaje samo mouv nacionalnog ponosa i elje da medalju
osvoji na sunarodnjak. Koliko e nas i dalje prauu skijanje ako vie nema nikakve mogu-
nosu da nai osvajaju medalje?
Kao vrlo mladi, plivali smo desetak kilometara natjeui se sa sobom, dok se skoro nismo
smrznuli u vodi. Takoer smo usiljeno pjeaili po bijeloj pranjavoj tucanikoj cesu po cijele
dane, penjali se na najvie planinske vrhove u domovini, samo u sportskoj odjei, bez ikakve
planinarske opreme, bez vode i bez hrane. Na natjecanje smo ili autostopom, osvajali prva
mjesta na turnirima, a nazad smo ili pjeice ili trali i po tridesetak kilometara. Danas nam
je to glupo, ne vidimo razloga ili sadraja za to. Vjerojatno neki drugi vide i u tome je za njih
dra. Vrnjaci iz srednje kole su bili jo gori fanauci. Tada nije bilo kompjutora, a televizija
je bila tek u zaetku. No to su samo unejderske bubice koje ne treba na silu izbijau iz glave.
Sve e s vremenom sjesu na svoje mjesto.
Svi sportovi sadre negauvne osobine, lukavosu i varke. Neki sportovi su nezamislivi bez
pretjerane grubosu, uporabe sile s ciljem da povrijedimo prouvnika, okrutnosu i drugih
barbarskih atributa. Vaan je uspjeh pod svaku cijenu, bez obzira kakve bolove ili trajne
posljedice imao na prouvnik. To nije, na alost, samo u nekim borilakim sportovima,
nego i u sve gladijatorskijem rukometu, nogometu, hokeju, ragbiju gdje se prouvnik smatra
gotovo neprijateljem. U krivom smjeru e se razvijau takvi sportovi kod kojih se trai uro-
ena agresivnost ako se ne modiciraju i ne oplemene pravila i ne sankcioniraju oni koji
nedostatak talenta i arma nadoknauju sirovom, opasnom ili neopreznom silom, nasiljem
i brutalnou. Nije isprika da je sport dobrovoljan. Uvijek mora na cijeni biu fair play, inae
e sport izgubiu kulturni idenutet i pravu igru kao njegov autenuni krajnji cilj i sporta e
se udaljiu od homo ludensa.
ak i benigni sportovi poput stolnog tenisa, tenisa ili badmintona imaju smisao iste igre
sve dok se ne ponu brojiu bodovi. Stounama puta smo bili svjedoci kada gubitnik psuje,
lupa nogom u zid, baca reket i ini drugo to nije za opisivau. Igre vie nema, vani su samo
bod i pobjeda. Donekle se to moe tolerirau sve dok cilj nije ponienje prouvnika.
36
Zamjerka je da su vrhunski sportai glumljene precijenjene zvijezde, da se udaljuju od
normalnih osoba, da su neobrazovani fah idiou koji nita drugo ne znaju i da su zato besko-
risni kada im zavri karijera. Malo ih je koji se poput boksakog prvaka Mavrovia poslije
uspjene karijere ukljuuju u korisnu i toliko potrebnu ekoloku agrarnu proizvodnju, u
realni sektor ili u potrebne usluge, a ne ulaganje u kamatarenje, iznajmljivanje, u trgovinu
i kae, kladionice, wellness, tness i slino. Najkvalitetniji su oni koji ulau u proizvodnju
koja nedostaje, koja zamjenjuje uvoz ili poveava izvoz. Sljedea zamjerka je da zbog teko
ostvarivih ciljeva zanemaruju fair play, da neurouno i agresivno reagiraju pod velikim na-
tjecateljskim stresom koji teu njihovom emocionalnom zdravlju i zdravlju njihovih blinjih.
Nain provedbe sporta i onoga to ga prau moe biu dobar ili lo, a sport sui generis izrazito
je vaan i poeljan.
Liberalni teoreuar Jose Ortega y Gasset je rekao da je sport najjasniji primjer suvinog
napora. Nije bio u pravu. Za liberale je na prvom mjestu prot, a on je krivi, nemilosrdni i
nehumani pokreta. Ima plemeniujih i elegantnijih mouva. Rimski stoici na prijelazu milenija
i u osvit kranstva takoer su na sport gledali sa sumnjom. Seneka je govorio: Visokouman
ovjek odijelit e duu od ujela i ivjeu onim boljim, to jest onim boanskim djelom, a tek
onoliko koliko mora onim loijim i slabim dijelom. Priroda je okruila nau duu ujelom kao
ogrtaem. Prijatelja Lucija savjetuje: Doista je ludo i vrlo neprimjereno kulturnu ovje-
ku muiu se radi razvijanja miia i irenja ramena te jaanja plua, jer nikad se ne moe
mjeriu, ni u snazi ni u teini, s prvoklasnim bikom... to god uradi, brzo se vrau s ujela na
duu. Trebali su biu jasniji i rei da je suvino, a neracionalno rasipanje snage nepotreban
napor. Zato i radimo na tehnikoj dotjeranosu. Sjeumo se Mate Parlova: nita suvino, bez
promaaja i mlataranja napamet, sve zanatski i ligranski, bez gubitka i rasipanja dragocjene
snage. Takvi su bili i Tova, Ivano, Janica, Blanka
Neki sportovi kao da ele svojim internim pravilima rastjerau publiku koje i onako ima premalo.
Trai se da publika bude potpuno uha u pojedinim fazama igre, kao da se ne igra radi publike,
nego radi igraa. Takve laboratorijske uvjete sucima je teko odrau, a pitanje je treba li na
tome ustrajau. Neki gledatelji bi povremeno ulazili ili izlazili jer imaju svoje potrebe. Ljudi su
se doli meusobno vidjeu, porazgovarau, komenurau bodove ili poteze jer niu njihove strasu
ne miruju. Potpuna uina bi trebala biu na baletu, na konceruma, u muzejima, ali na sportskim
boriliuma dobro je da ponekad vidimo i psihiku spremnost, koncentraciju ili preosjetljivost
natjecatelja. Dogaaju se nelogine i apsurdne situacije. Na natjecanjima nieg stupnja se
zahujeva discipliniranje publike, a na veim turnirima, pogotovo na svjetskim prvenstvima,
publika se ponaa gotovo samovoljno. Osim to konstantno eu s jednog na drugi kraj tribina,
ulaze ili izlaze, piju i jedu, bljeskaju fotoaparauma i navijaju za one koji igraju na sasvim dru-
gom kraju dvorane, jer se u isto vrijeme igra i po desetak meeva. Nikome ne pada na pamet
37
NEGATIVNOSTI SPORTA
traiu uinu za svojeg svilenog natjecatelja. U veini sluajeva uvjeu koji nisu idealni bolje
otkrivaju natjecateljeve psihike i zike sposobnosu, odnosno slabosu. Primjerice, rukome-
tai Bjelovara su trenirali na asfaltnom igralitu, a meunarodne utakmice su igrali u tuim
dvoranama na parketu, no to ih nije sprijeilo da postanu prvaci Europe.
Najgore je to se u sportu moe dogodiu, osim uzimanja sumulansa i droge, akuvno i pa-
sivno lairanje te suradnja s kladioniarima. U um situacijama vie nije cilj pobjeda, nego
poraz. Ljudi koji su tome skloni su najsmradniji talog sporta. Prodani igrai ili suci e na
kraju izdau ne samo svoj klub, svoju obitelj, nego i svoju domovinu. U takvim situacijama
ne smije biu kompromisa. Moraju se primijeniu najrigoroznije mjere, inae se gubi smisao
svega, a svi prevareni postaju ludi ili blesavi. Kaznene mjere treba poduzimau prouv onih
koji raspaavaju, a ne samo koji troe nedozvoljena sredstva koja uzrokuju bolesu jetra i
kardiovaskularnog sustava. Dobro rjeenje je to se uzorci za ispiuvanja uvaju najmanje
osam godina tako da je mogue i naknadno otkrivanje kada e se jo vie razviu instrumenu
tehnologije kojima e se korisuu djelatnici WADA, Svjetske anudopinke agencije. Svaki smi-
sao i zastraujue posljedice pojedinim sportovima e oduzeu takozvani genski doping. Ve
se sada kasni s otkrivanjem jer su sredstva koja se uzimaju sve sosuciranija. Kad se radilo
samo o sumulatorima na bazi eritropoeuna i testosterona, lake su se otkrivali prekritelji,
ali je mnogo tee otkrivau inhibitore miostauna i sarm koji pouu volumen miine mase,
enormno pojaavaju energiju, bre otklanjaju umor i bolove. Eritropoeuni imaju slinu, samo
uinkoviuju i bru ulogu nego visinske pripreme u poveavanju eritrocita i s njima i prijenos
kisika, pa je zato i njihova uloga benignija. Zbog sve vee uporabe sosuciranog dopinga
u budunosu e vie biu na cijeni kreauvni sportovi, nego primjerice teka i laka atleuka,
biciklizam, plivanje, na koje se moe uinkoviuje djelovau nedozvoljenim sredstvima.
U sportu je negauvno kada nastane problem spola, kada se muki natjeu u enskoj kon-
kurenciji. Nije jasno kako se uz pomo dananje visoke razine medicine prije natjecanja sa
sigurnou ne moe odrediu tko je muko, a tko je ensko. Sve osobe enskog spola ne mogu
i ne trebaju imau ba sve oigledne i obdarene enske atribute, ali oznake spola su sasvim
jasne. Ako mukarci mijenjaju spol, nije tajna i tono se zna koja su obavezna zika i men-
talna obiljeja koja trebaju imau prave, a ne pseudoene. Ne treba raspravljau naknadno,
poslije osvojenih medalja, nego se spol treba denirau prije natjecanja. Jadna je medicina
koja ne moe akribiki dau dozvolu ili zabraniu natjecanje nekim prijelaznim sluajevima.
ena mora biu ensko bez dvojbe i bez imalo sumnje, a ne da nas pokua zavaravau raznim
ukrasnim vrpcama, frizurama, minkama i ostalim nevjerodostojnim dekoracijama.
Negauvnost se javlja kada se djeca u posebnim srediuma, tvornicama medalja drilaju
preko tjelesnih i psihikih mogunosu u interesu dokazivanja nacionalnih uspjeha, a djeji
38
rad je u um zemljama zakonom zabranjen. Prisjeumo se gimnasuke i jo nekih sportova ko-
jima su se bezuspjeno potvrivali poliuki sistemi. Djevojice mogu ziki mnogo izdrau,
ali psiha sigurno puca. Zato se moraju odrediu minimalne granice zrelosu od kada mogu
nastupau za seniore kako bi prevladalo naelo uitka umjesto naela uinka u sportu.
Neki sportovi asimetrino, neravnomjerno optereuju ujelo. To je kod svih sportova kod ko-
jih je jedna ruke ili jedna noga optereenija od druge, primjerice stolni tenis i tenis, skokovi
u atleuci, bacake atletske discipline i slino. Kako ne bi dolo do opasnih deformacija ujela,
a posebno kraljenice, potrebne su dodatne zike vjebe u pripremnom razdoblju kako
bi se bar donekle izbalansirala miina i kotana masa i uspostavio simetrian i podjednak
razvoj cijelog ujela. Kod sportova koji imaju osnovni stav u sagnutom, borbenom poloaju,
potrebno je dodatno istezanje unazad, u most, kako bi se skraeni miii prednje strane
ujela istegnuli i produili.
Neravnopravni uvjeu za bavljenje sportom takoer su svojevrsni oblik negauvnosu pa do
sada osvojene medalje ne odraavaju realne sposobnosu ili talente pojedinih etnikih skupi-
na. Kome su dostupni, a kome nisu automobilizam, jedrenje, skijanje, konjiki sport i mnogi
drugi sportovi o kojima pojedine zemlje ne mogu ni pomiljau da ih ozbiljno i sistematski
organiziraju? Poseban problem su sportovi koji imaju puno gledatelja, a malo natjecatelja
(automobilizam, ekstremni borilaki sportovi) i neki rizini sportovi bez potrebne najmanje
koliine pedagokog udvaranja, to nije svrha sporta koja tei tome da se to vie ljudi
njime bavi akuvno. Neki pak narodi, a i cijeli konunenu, nemaju povoljne uvjete za bavljenje
nekim specinim sportovima jer su im manje dostupni, zbog klimatskih uvjeta ili nedovolj-
ne nancijske moi. to se moe napraviu? Barem na Olimpijadu treba ukljuiu samo one
sportove koji su zaista rasprostranjeni i dobro zastupljeni na svim konunenuma, inae e se
i dalje dogaau da neke zemlje koje imaju vrhunske atleuare, posebno trkae, nee nikada
imau prilike pobijediu u skijakim skokovima. Bitno je da u mnogim zemljama neki sportovi
ne budu tek Pepeljuge monih. Na taj nain emo iskorisuu mnoge neotkrivene potencijale
i otkriu jo vie talenata. Danas jo uvijek ne znamo pravu sportsku vrijednost pojedinih
zemalja i konunenata, jer svi sportovi nisu svima jednako dostupni.
Nepravedan je nain raspodjele olimpijskih medalja. Moe se dogodiu da samo jedan pliva,
gimnasuar ili atleuar osvoji previe medalja jer nisu poteno utvrene discipline. Zato se
jednome dozvoljava da pliva na toliko razliiuh duina i na toliko raznih sulova? Teoretski se
moe dogodiu da se broj uh duina jo poveava unedogled, pa e samo jedan pliva ili trka
osvojiu i po dvadeset medalja, a on je samo dobar pliva ili atleuar i zasluuje jednu medalju.
U kolekuvnim sportovima potrebno je trenirau i nancirau i po desetak vrhunskih sportaa da
bi svi zajedno osvojili samo jednu jedinu medalju. Pojedinac moe osvajau medalje i na vie
39
NEGATIVNOSTI SPORTA
Olimpijada. Je li on zaista toliko bolji i vrjedniji sporta nego cijela brazilska nogometna repre-
zentacija, koarkai SAD ili rukometai Hrvatske? Dogaa se apsurd da pojedinac vrijedi vie
nego est ili sedam reprezentacija u skupnim sportovima koji su rasprostranjeni po cijelom
svijetu. Nadleni se i dalje prave da je to poteno, logino i pravedno. Do kada? Prave se ludi-
ma ili pokvarenima i pojedini sportski monici koji zabranjuju koritenje dostupne sosucirane
opreme da se vide i isprave oigledne ili namjerne pogreke sudaca.
Specina negauvnost u sportu je kada se zbog pogrene sumulacije ili slave eksploauraju
djeca. I mnogi mlai maloljetnici svakodnevno provode depresivno vrijeme u neprimjerenim
sportskim dvoranama, na kii i snijegu, samo zato da se doe na do medalja ili trenerskog
novca, bez obzira na posljedice. To je oblik djejeg ropstva, isu kao kad neke drave eksplo-
auraju maloljetnike da obavljaju preteke industrijske ili agrarne poslove. Socijalni radnici bi
ee trebali kontrolirau treninge i natjecanja djece, a zakonodavac bi morao odrediu dobne
granice kada su djeca sazrela za pojedine stupnjeve natjecanja.
U zadnje vrijeme se sport i vjebanje optuuju da pojaavaju apeut i tako poveavaju tjele-
snu masu, umjesto da se mravi. S obzirom da je danas preulost bolest broj jedan u svijetu
i neizravno uzima najvie rtava i trokova lijeenja, krivac se nalazi u suviku uzimanja
kalorija za koje su krivi treninzi poslije kojih se neizdrivo ogladni. Trebalo bi sve uiniu da
se apeut smanji, a ne da se poveava. Naravno, to nije u potpunosu tono jer se zikim
akuvnosuma akuvira termogeneza kojom se troe masnoe salo u ujelu, lipoliza. Zna se da
je salo najopasnija graa u strukturi ovjejeg organizma, a poveanje miine mase koja
nastaje strunim treningom je korisno. Bjelanevine, zeleni aj, kofein i ljuta hrana poziuvno
djeluju na proces topljenja sala.
Neki sportovi na otvorenom imaju svoje negauvnosu zbog treniranja i igranja na prohlad-
noj kii, snijegu i ledu, to sigurno negauvno utjee na zdravlje. Nepravda je dodjeljivanje
atrakuvnih sportskih priredbi istom krugu bogauh zemalja pod sumnjivim okolnosuma.
Dogaa se da se sport neravnomjerno razvija po cijelom svijetu, a nancijski jaki postaju
jo jai. Domain ima i odreene privilegije, priznali mi to ili ne, tako da mu je lake osvojiu
prvenstvo ako se odrava u njegovoj zemlji ili u gradu, nego kada je na gostovanju.
Iako na kraju, nisu manje vani neredi bez uzroka, povoda i svrhe na uglavnom nogometnim
stadionima. Radi se o sociolokom fenomenu kolekuvnog nasilja, interakciji navijaa, suda-
ca, igraa oba uma, vlasu i normalnih gledatelja. Najee se radi o sublimaciji osobnih
ili kolekuvnih frustracija koje dovode do masovne agresije, otputanja sigurnosnih venula,
eljom za samopotvrivanjem navijaa-huligana, potrebom za skupnom idenukacijom i
eljom da pojedinac nekome pripada, da se iza nekoga sakriva. Tome najvie pridonose
40
nestruni ili zlonamjerni pojedinci iz medija i klubova koji podgrijavaju atmosferu dodajui
velike doze kerozina u nedostatku pravih vijesu, nepoznavanje pravila igre, nesreeno
stanje u klubu i oko njega, loa organizacija utakmica, prijanji nepodmireni rauni, krive
metode represije iji organi nisu obueni ili nemaju nalog da kontroliraju zanesene, fanau-
ne i neobuzdane mase i njihov kolekuvni protest iji se uzroci esto nalaze izvan sportskih
borilita ili ak u stadionima koji su loe konstruirani i odravani, kako s aspekta vidljivosu
utakmice, tako i s aspekta sigurnosu. To ne znai da su opravdane razne bengalske i ine
opasne ikonograje i teatralije, pri emu ih klupski elnici ekskulpiraju, a pravna drava
izgrednike i huligane u pravilu amnesura.
Poseban sluaj je kada se u trusna vremena okupi velika masa nabrijanih na stadionima, a
mase su, kao to je dokazano, podlone manipulacijama. Deseune usua ljudi koji jednako ili
priblino misle mogu iniu veliku snagu, pa i kriunu masu, koja se moe jasno poliuki izra-
ziu i odaslau razne poruke, poziuvne ili negauvne, za vrijeme ili poslije utakmica. Sreom, u
Hrvatskoj su se u najkriunije vrijeme navijai Dinama pokazali zrelijim od snaga represije.
Teoreuk se sjea munog dogaaja na kraju jedne nogometne utakmice. Igralo se na go-
stovanju, zadnje kolo. Domainu bodovi nisu nita znaili, a nama su znaili osvajanje pr-
venstva. Zato je nas bilo gotovo podjednako kao i domaih navijaa. Osim toga, bili smo
mlai, nabrijaniji. Meuum, suci su oito i bezobrazno sudili u korist prouvnika. Govorilo
se je da je moniji klub kojemu je odgovarao na poraz reirao takav kraj utakmice kako bi
postao prvak. Nije se moglo pobijediu. Na kraju utakmice je dolo do tarapane. Urlalo se,
gomila je nekontrolirano krenula, posrnuli smo, podigli se, gazili preko ljudi. Nije bilo uzmaka
ni povratka, ljudski stampedo. Policija i redari kao da su nestali, nigdje ih nije bilo. Najprije
smo probili ogradu i poruili skoro sve reklamne panoe. Poela je i tua meu navijaima,
na stadionu, ali i vani. Trali smo za domaim navijaima ak i preko parkiranih automobila.
Nosila nas je zajednika snaga, ali i mrnja. Na posljedice se nije mislilo. Ohrabreni ludou
i glupou traili smo samo osvetu. Za to i prouv koga? Razbijalo se oko stadiona sve to se
moglo. Htjeli ili ne, morali smo se ukljuiu u tunjavu. Najednom, udarac akom u glavu iza
lea, okret i reeksni udarac prvom prouvnikom navijau. Domai su bjeali sa stadiona i
preko zida, a mi smo ih ruili dolje. Teoreuk je spazio svoju rtvu na zidu, sredovjenog ovje-
ka benignog izgleda s djetetom od sedam ili osam godina. Zahvauo ga je drkom kiobrana
za nogu i poeo ga vui sa zida kako bi ga sruio i dograbio na zemlji. ovjek ga je smireno i
umilno pogledao i kulturnim glasom rekao: Zato to radite? to ste, ljudi ili zvijeri? Teoreuk
ga je pogledao u oi, saalio se, pogotovo zbog djeteta, primirio, otkvaio drku kiobrana s
ovjekove noge i mirno napusuo stadion. Otada nije vie posjeivao utakmice visokog rizika.
Shvauo je da se tamo rjeavaju razne frustracije, osobni neuspjesi, dogaaju manipulacije,
rjeavaju ranije nepravde i sav emer kojega zovemo ivot.
41
NEGATIVNOSTI SPORTA
2.1. Sportske povrede
Sportske povrede su upine i zato su lako prepoznatljive. Na sreu, kod nas su sportski
treneri dobro educirani, a i sportska medicina nam je vrhunska, tako da je relauvno lako
sanirau razliite ozljede. Stolni tenis, badminton, tenis, plivanje, planinarenje i drugi nekon-
taktni sportovi su svakako meu onima kod kojih ima najmanje ozljeda, i to je, uz njihovu
dugovjenost u smislu bavljenja do kasne ivotne dobi, njihova najbolja strana. Jasno je
da to nije mogue u skakanju u dalj ili u vis, bacanju kladiva, skijanju automobilizmu ili
u mnogim drugim borilakim sportovima u kojima se ne odravaju natjecanja u kasnijoj
ivotnoj dobi. Kao to je potrebno cjeloivotno obrazovanje, tako je jo vanije cjeloivotno
natjecanje u sportu.
Potrebno je veliko znanje kada poslije veih povreda ili drugih izostanaka natjecatelja treba
vrauu u zadovoljavajui ritam rada i pobjeda, budui da su ostali radili i natjecali se kada je
povrijeeni pauzirao. Potrebno je znanje i poznavanje stupnja i vrste povrede kako bi se ta-
kmiar vrauo u igru i spasila njegova sezona. Ovdje se prepoznaje strunost trenera i ostalih
u strunom umu, od zijatra do psihologa. Ako je njihova procjena pogrena, onda mogu
nastau veliki problemi. Nije loe zatraiu second opinion drugo miljenje. Ako su ta miljenja
razliita, treba se prikloniu jaem autoritetu i svojem iskustvu sa slinim ili isum povredama
ili bolesuma. Natjecatelja emo lake vrauu u stroj, ako ga poznajemo u duu.
Gdje nema neposrednog kontakta s prouvnikom, manje su povrede, osim ako se ne radi o
individualnim sportovima koji imaju zahtjevnu neprirodnu motoriku pokreta, raznih dijelova
ujela ili padove (skijanje, dizanje utega, uestalo dobivanje udaraca u glavu i osjetljive dije-
love ujela). U svakom sportu neizbjeno dolazi do povreda i ozljeda koje prau jaa ili slabija
tjelesna bol. Dobro je to je vrijeme za oporavak i zacjeljivanje mnogo krae kod mlaih.
Treneri, uprave i suigrai trebaju dau sve mogue potpore da se ozlijeeni klupski kolega,
pa ak i suparnik iz drugog kluba, to prije rijei depresije, loeg raspoloenja i bojazni da
se vie nee vrauu sportu. Treba mu podignuu samopouzdanje i dovesu ga do toga da
poziuvno razmilja.
Nedostatak jednorunih sportova poput stolnog tenisa, tenisa, badmintona, rukometa
je to se desna strana lea i desna ruka razviju jae od lijeve pa dolazi do asimetrije ujela.
Za ljevake je, naravno, suprotno. Zbog toga je potrebno da se druga ruka dopunski optere-
uje odgovarajuim utezima ili drugim vjebama, posebno u pripremnom razdoblju. Drugi
problem je to se zbog borbenog poloaja miii prednjeg dijela trupa skrauju, a leni
miii se produuju. Zbog toga je potrebno da se u zagrijavanju posebnim strechingom
(istezanjem) rade vjebe savijanja ili istezanja u most ili slino.
42
Ako se dobro razgibamo i zagrijemo nee doi do teniskog lakta ili bilo kakvih ozljeda
zglobova. Posebno je optereen zglob ruke a kojom se servira pa treba vodiu rauna da se
rade stanke kod dugotrajnih vjebi servisa i da se prije uh vjebi dobro razgiba zglob, lakat
i rame. Postoje dobri gelovi i kreme koji ute zglobove i pomau kod eventualnih bolova.
Kod razgibavanja vrata ne treba radiu neprirodne krune vjebe, ve je dovoljno pokretau
glavu gore-dolje i lijevo-desno. Isto je i sa svim ostalim zglobovima ne treba ih zagrijavau
niu optereivau pokreuma koji se nikada ne koriste.
Pravilno usmjerene osobe znaju ak i iz povreda i patnji izvui korisu i vrauu se ojaani.
Tono je da nas bolovi i jake ozljede reduciraju na bioloki ivot i trenutane sposobnosu, ali
mogu ojaau na moralni prol i karakterne osobine. Fiziki nedostaci i trenutane povrede
mogu sluiu kao protutea i lijek veemu, eukom zlu iako su slike tekih povreda same po
sebi na prvi pogled deprimirajue.
Nauimo se ivjeu, radiu i natjecau se i onda kada nismo smrtno ili ozbiljno bolesni, s ne-
koliko manjih ili veih povreda ili bolesu. Svaki ovjek uvijek ima barem dvije ili tri zike ili
psihike bolesu, ozljede ili se nalazi u stanju neraspoloenja. S ume se jednostavno moramo
nosiu. Nema savrenog zdravlja pa je zato potrebno da se nauimo s ume ivjeu i djelovau,
osim ako nije potrebno izriito mirovanje. Ranjeni ratnik u aru borbe ne primjeuje ranu
iz koje krvari. Vei problem prekriva manji. Bitno je da bolest, ako smo sportski akuvni,
ne pogorava zdravlje. lan ekipe treba dolaziu na treninge i prauu nastupe svoje ekipe
iako je bolestan, osim ako se ne radi o visokoj temperaturi ili nekoj zaraznoj bolesu koju bi
mogao prenijeu na ostale. To je njegova moralna potpora ekipi, a i dokaz da ne markira s
treninga i da se brine za rezultate svoje ekipe. Kolege iz kluba i uprave e posjeivau i svojeg
bolesnoga lana, a pogotovo onoga kome smo skrivili povredu.
Neke bolesu se same jave, ali same i nestanu. Kako dou, tako i prou. Sve ovisi o imunitetu.
Vano je da se surauje s lijenikom i sa samim sobom, jer je ovjek sam sebi najbolji lijenik.
Vano je da sporta nije umiljeni bolesnik hipohondar. Radiu, djelovau i pobjeivau treba i
onda kada smo bolesni. Poznajem mnoge sportae iz svoje generacije koji nisu nikada imali
niu gripu, nisu jo nikada popili niu tabletu prouv glavobolje. Nisu bili u cijelom radnom
vijeku niu dana na bolovanju i uvijek su funkcionirali. To je rezultat i doprinos sportskog
i urednog ivota bez velikih poroka, uz prirodnu hranu i dobru atmosferu koja je vladala
izmeu igraa meusobno i izmeu igraa i uprave.
PODSJETNIK, CURIOSITAS I DESTILIRANE MISLI:
Cinik esto podsjea: Ludi u ludnicu, bolesni u bolnicu, a zdravi pod zastavu.
43
NEGATIVNOSTI SPORTA
Zato danas niste izdvojili barem deset minuta i ponovili prvu izometrijsku vjebu? Imali ste
vremena! Dok ste u koli, na sastanku ili pred televizorom, vrsto primite stolicu na kojoj
sjedite za drvo ispod stranjice i ispravite kimu, isprsite se i onda vucite to jae prema gore
dio stolice na kojemu se sjedi. Ponovite desetak puta po otprilike pet sekundi. Prije toga
udahnite i zadrite dah u svakom ponavljanju. Ako to jo niste radili ili ste se tjelesno zapu-
sli, u poetku smanjite trajanje i intenzitet vjebe koja je kopirana od aba i skakavaca
koji svoju duinu jela lakoom preskau nekoliko desetaka puta due od njihove duine.
Odravajte miie ramenog pojasa jer ramene zglobove dri samo muskulatura. Na lakto-
vima ima i neto ligamenata koji povezuju kos.
Bizantski car Teodozije, koji je u 5. stoljeu uz pomo prethodnika Konstanna ozakonio
kranstvo, ukinuo je stare poganske Olimpijske igre jer su se odvijale prvenstveno
na slavu boga Zeusa, a enske igre u ast njegove ene Here. Olimpijske anke igre su
nestale kada je Rim osvojio grke zemlje i kada je kranstvo prevladalo pogansko mno-
gobotvo u Zapadnom i Istonom Rimskom Carstvu.
Nije jasno zato se u nogometu priuvni igrai uvode u igru nakon suigraeve povrede
nezagrijani? Zato se stalno lagano ne zagrijavaju ili barem odravaju radnu temperaturu,
pogotovo zimi kada na klupi sjede polusmrznu?
2.2. Fanazam u sportu i u ivotu
Sportski fanauk, ba kao i fanauk openito, pretjerano je revnosna i ekstremno ushiena
osoba. Fanauke nalazimo u svim segmenuma okruenja: religiozni fanauk (ak i jedan od
apostola je bio takozvani revnitelj, onaj koji je revan), nacionalisuki fanauk, radoholiarski
fanauk, poliuki fanauk. Rije fa-nak je grkog porijekla, a znaila je zautnik hrama.
Danas u prenesenom smislu oznaava osobu koja pretjeruje. Takve su osobe poremeenog
ponaanja i vjeruju da posjeduje kompletnu isunu. Provode ivot na gorljiv, misuan nain.
Cilj im je da i svima drugima nametnu svoju isunu. Oduevljavaju se za stvari, pojave i
dogaaje bez svake mjere. Sve uveliavaju i sve zaotravaju. Uvijek idu dalje nego to im
je dunost i nego to se od njih trai, osobito u sportu. Ako trener fanauka trai da, pri-
mjerice, tri deset kilometara, on e otrau puno vie, makar su svi ostali zavrili trening.
Gotovo uvijek e napraviu vie drugih vjebi nego to se od njega zahtjeva. To nije dobro
jer trening ima svoj plan i program, svoje krivulje optereenja i odmora i nema soliranja
jer dolazi do povreda, pretreniranosu i teko je odrediu za koje turnire ili utakmice treba
biu u vrhunskoj formi.
44
Fanauk pribjegava svim sredstvima kako bi ostvario svoje ideje. Njime gospodari neka za-
misao, neki gorui zanos koji je pogrean i preuvelian. On puno vie razmilja strau
nego razumom. Na granici je s delirijem i opsesijom. Uvjeren je da je ba on povjerenik za
isunu, a do nje dolazi pretjeranom inkvizicijom. Osobnost mu je neeksibilna. Ako je osob-
nost paranoina ili shizofrenina, onda je na rubu fanauzma. Fanauk reagira na uobiajene
svakodnevne situacije svojim osobnim frustracijama. Svoje ksne ideje esto vue iz trau-
maunog djeunjstva. ivi i djeluje oslanjajui se na svoju labilnu i nesigurnu psihu i uputa
se u nekontrolirani fanauzam u kojemu trai svoj spas kako bi nadoknadio pomanjkanje
vlasute sigurnosu. eli biu autoritauvan, nepopustljiv je, ali i ushien za ono to je za veinu
normalna pojava. Njegovo ponaanje je u suprotnosu sa svakom eukom i fair playom. U
onim sportovima u kojima je to mogue on korisu nasilje prouv ziki slabijih, sam o sebi
stvara mit i sebe smatra herojem.
Fanauzam i fanauci su prouzroili najvie tragedija u poliuci i religiji, a velike probleme
stvaraju i u sportu. To im se ne smije dopusuu i mora ih se pravilno usmjeriu na vrijeme da
viak svoje gorljivosu potroe na pravom mjestu i na pravi nain koji je za veinu koristan.
Poznau su savjeu tobonjih trenera koji je u poluvremenu, nakon nepovoljnog rezultata,
govorio svojim igraima u svlaionici: Gospodo, gubite jer su tako i vai oevi od njih gubili
u ratu, ubijali su ih kao zeeve! Sada je prilika za osvetu! Naravno da se utakmica izrodi-
la, da su efeku samo kratkoroni, a tete velike za budunost. Takav trener najlake moe
manipulirau fanaucima jer oni ne biraju sredstva da unite druge, bilo zbog karijere ili zbog
konkurencije, ili jednostavno nisu sretni dok drugima ne naprave nekakav nered ili tetu.
Fanauk na kraju nikada ne uspijeva jer je okruen veinom hladnijih i pametnijih osoba.
Zato njegovo nastojanje da ukloni isunu drugih, a perdno progura svoju isunu koja razara
pluralisuku klimu ipak, na sreu, ne prolazi. Bitno je prepoznau takve pojedince kako ne bi
dolazilo do negauvne selekcije koja se, na alost, dogaa ne samo u sportu nego i u poliuci
i na odgovornim rukovodeim mjesuma.
Fanauk djeluje i na ideolokom i intelektualnom polju. Njegove nasilne metode jesu stvarnost,
ali su one i prikazivanje lane stvarnosu pogotovo ako se ona ne moe odmah provjeriu. On
prijeu izmiljenim neprijateljima i opasnosuma koje ne postoje i to samo zbog svoje paranoje.
Zato strukture vlasu i sponzori trebaju dobro razmisliu prije nego se odlue nancirau klubove
u kojima preteu takvi fanauci. Problem moe nastau kada klubovi kojima prijeu kriza odlue
kupiu osobu koja se u poetku pritajila, ali kada se otvori, onda truje atmosferu u klubu i stva-
ra nepremosuve probleme. Fanauk impresionira u sportskoj areni svojom borbenou, ali u
svlaionici i na treningu unitava svoje kolege, kolekuvni duh, i to je najvei problem. Sportski
kolekuvi, pa i itavi narodi, esto se predaju u ruke fanaunim voama koji im obeavaju lani
red i lanu sigurnost. Poeljno je biu sportski zanesenjak i fantazist, ali ne i zadru fanauk.
45
UPRAVE SPORTSKIH DRUTAVA
3. UPRAVE SPORTSKIH DRUTAVA
ivot i rad u sportskom kolekuvu, vrlo ivom i nepredvidivom organizmu, podloan je velikim
radosuma, ali ponekad i neizbjenim stresovima. Mnogo je pogreaka, ali se one moraju
ispravljau u hodu, ali i sistematskim radom. Glavna i najvea pogreka je ako se stvori loa
atmosfera u klubu i oko njega, odbojnost umjesto privlanosu i arma, ako entuzijazam zami-
jeni opstrukcija i ako se u klubu prvenstveno rjeavaju privatni interesi. To je najtee popraviu.
Svi bi trebali sa zadovoljstvom dolaziu na trening, utakmicu ili sastanak uprave. Ako se to jedva
ne eka, bolje se ostaviu toga i pusuu da rade entuzijasu i fanauci. Vrlo je opasno da utjecaj
nekih pojedinaca na druge postane toliko jak da njegova jaka nervna napetost i frustracije
prelaze na sportsku ekipu, na upravu, na goste i medije. Spiritus unus. Isu smo duh.
Red nije sam sebi svrha, nego je tek sredstvo kojim se slui uprava koja ga je postavila kako
bi posugla zajednike ciljeve. U sportu red nije radi trenera i uprave, nego radi rezultata
koje u konanici trebaju ostvariu pojedinci, klub, grad i drava kao cjelina. U klubu, meu
upravom i igraima mora vladau sloga. Nije udo to je vjeni i genijalni Dante grenike koji
su zapoeli i podravali neslogu strpao u deveu sloj osmog kruga svojeg Inferna (Pakla). To
je jedan od najveih grijehova jer se oni nalaze skoro na samom dnu lijevka. Teke vjene
kazne pokolja i muenja koja su tamo podnosili neukusno je i spominjau. Istu kaznu su
zasluili oni koji su se neopravdano nametnuli svojim laktovima, ali veina potenih ih je
prozrela pa u njih nema povjerenja.
Na kljune poloaje u klubovima trebaju doi u prvom redu odgovorni ljudi koji imaju sen-
zibilitet za sport, prvenstveno za sport u ijoj su upravi. Dobro je da su na um poloajima
ljudi koji su jaki poliuki ili gospodarski, ali najvanije je da su u svakom trenutku spremni
pomoi klubu svojim angairanjem i biu mu na raspolaganju kada god je to potrebno. Na
alost, i najbolje postavljena organizacija nee dau rezultate bez vrsnih pojedinaca koje
nikakav sistem ne moe dau. Najee je dovoljno njih tek nekoliko pravih koji vuku svojim
idejama i svojim primjerom sve druge naprijed. U svakom dobrom klubu trebamo imau
zvane (kletoi), izabrane (elektoi) i ponegdje i slavne (hagioi), a nikako ne one koji su zalutali.
Samo karizmauci, iskreni zaljubljenici i sportski fanauci pripadaju klubu kojemu obogauju
njegovu duu, razvijaju sadanjost i uvaju tradiciju.
Opi interesi kluba trebaju biu uvijek iznad privatnih. Demagozi i neobjekuvni kriuari nisu
poeljni. Mora se vui uz istu rudu. Vano je da se ispunjavaju doneseni zakljuci i planovi
kluba. esto se mora primjenjivau i diplomatska takuka i misao vodilja koja je vaila u jednoj
od najboljih diplomacija na svijetu, u Dubrovakoj Republici: Sa svakim lijepo, ni s kim
46
iskreno. Stari Dubrovani nikada nisu dozvolili da se razvije kult linosu nego samo kult
zajednitva. Ne spominju se nigdje zasluge njihovih vladara ili diplomata, vano im je bilo
samo zajednitvo. Danas je pogubno kada se mladi ljudi ve nakon poetnih uspjeha opte-
rete medijskom popularnou. To nije pogubno samo za te nezrele i nekompletne osobe,
nego jo vie za druge mlade i za okolinu u cjelini.
Vano je da se stvore jake natjecateljske kategorije ili barem one kojima se daje prioritet.
Potrebno je ustrojiu dovoljan broj sudaca, sponzora i prijatelja kluba. Iskustvo govori da
bez toga nema niu svega ostaloga. Cijeli klub mora misliu poziuvno i iniu sve da se ostvare
zacrtani ciljevi. Najvaniji je cilj da uz zavidne rezultate uprava ostavi iza sebe jaki klub u
stvorenim uvjeuma, a i nancijski konsolidiran.
Vodstvo kluba, osobito predsjednik, treba nadahnjivau, vodiu i usmjeravau pojedince na-
tjecatelje i lanove uprave, javnost i sponzore. Poeljno je da izraava i poue entuzijazam
za usvojene ciljeve i planove. Kada zakripi, prvi kree i preuzima vodstvo ispred uprave,
predvodi druge u radu, namee se kao sposoban i odgovoran i predvodi svojim primjerom.
Uklanja eventualne meusobne sukobe i nesuglasice. Diplomatski i takuki postupa prema
neugodnim lanovima uprave ili kluba, umiruje situaciju, upravlja tuim emocijama, pro-
nalazi rjeenja vjeunom pregovaranja u kojima nema poraenih, a svi dobivaju. Pridobiva
nove ljude za rad u upravi ili za trenere, pri emu se korisu empaujom i sposobnou utje-
caja na ljude. Ne slui se makijavelisukim metodama da se ostvari uspjeh pod svaku cijenu.
Svoju mo usklauje s kolekuvnim ciljem, a ne sa sebinom korisu. Autoritetom prolosu,
vrsunom volje i upornosu i snabdjeven moralnim ivotom elegantno upravlja voljama
ostalih lanova i takmiarima i namee se kao prihvatljiv i siguran vodi. Sredinja je savjest
i svijest kluba. Ipak, ne treba dozvoliu da on bude kao sunce, a svi ostali da budu samo sjene.
Uostalom, cijela uprava i svi lanovi moraju biu odraz udi, karaktera i tradicije kluba.
Predsjednik, treneri i struni stoer moraju korisuu empauju kao svojevrsni drutveni radar.
Bez takvog senzibiliteta pojedinci e se osjeau odvojenima i nesnalaljivima u kolekuvu.
Potrebno je razumjeu i rjeavau i tue neizreene brige, proitau tue osjeaje i potpoma-
gau lanove. U vrijeme pojaane konkurencije drugih klubova i potranje za natjecateljima
treneri i stoer koji bolje prepoznaju osjeaje svojih igraa lake e ih zadrau, ali i lake
privui i pojaanja. U sri empauje je umijee dobrog i dubokog sluanja jako je vano uho
koje zna posluau probleme i ideje lanova svoje uprave ili igraa.
Treneri i uprava moraju odigrau ulogu koja je puno puta vea i od roditelja i kole jer sva
djeca ne raspolau sama sa sobom i nisu uvijek svjesni svojeg ina i svojih reakcija, ve
reagiraju reeksno. Kod kue i u koli to se ne vidi uvijek, ali se u sportu vidi.
47
UPRAVE SPORTSKIH DRUTAVA
Uprava kluba se u ujeku sezone ne bi trebala mijeau niu uplitau u rad struke, osim ako
doe do znatno velikog odstupanja u odnosu na rezultate koji su planirani na poetku na-
tjecateljske sezone. Na kraju sezone treneri i struni stoer podnijet e izvjee o radu i
rezultate po svim dobnim kategorijama. Izvjea e uprava prihvauu ili odbaciu i donijeu
nove mjere i planove za iduu sezonu. Ukoliko se to ne uini, dolazi svakako do pada po-
tencijala zbog oputanja ili donesenih neprimjerenih mjera za budunost. Konani uspjeh
ili neuspjeh rezultat je i rada uprave pa bi i uprava morala ponudiu odravanje nove izborne
skupune ukoliko su rezultau bitno slabiji nego protekle sezone, a za to nema objekuvnih
razloga niu uzroka.
Uprava treba osigurau uvjete za rad i naknade za rad trenera i igraa, barem onakve kakvi su
u klubovima istog ili slinog ranga natjecanja. Da bi se osvojila kakva vana dravna ili meu-
narodna medalja, danas nije dovoljan samo dobro planiran i izveden trening, talent i ambicije,
nego i suradnja, nadzor i asistencija itavog uma sportskih i drugih specijalista jer sport sve
vie ovisi o tehnologiji, medicini... Uspjeh vie ne ovisi samo o masovnosu, o metodi pokuaja
i ispravljanja pogreaka, ve vodi preko najboljih znanstvenih i strukovnih poteza.
U umskom radu treba vladau uzajamno potovanje i spremnost svih sudionika da pomau
jedni drugima i da meusobno surauju, da ute interese kluba i njegov ugled te da ne
prisvajaju zasluge samo za sebe. Nitko od nas nije toliko pametan kao svi mi zajedno. Cjelina
nikada nije jednaka zbiru svih njenih segmenata, nego je u pravilu manja ili vea od tog zbro-
ja. Sve je u zavisnosu koliko dobro pojedinci rade zajedno i koliko se njima dobro rukovodi.
Najskuplji sportski um nee uvijek biu prvak jer tehnika darovitost i izvrstan intelekt nisu
dovoljni da netko bude dobar lan uma. Naime, dogodi se da visoko inteligentni pojedinci
utroe previe vremena u neplodnim i koniktnim raspravama sa suparnicima u umu, a to se
tada pretvara u tvrdoglavo i beskrajno retoriko paradiranje. Svi ele biu sportske ili intelek-
tualne zvijezde, ali esto kao um nee uspjeu. Velika je odgovornost sastavljaa umova koji
je zaduen za skupni kvocijent inteligencije. Kada je um uuman, tada najbolje osobine
svakog pojedinca postaju mnogo vie od obinog zbira. Dolazi do mulupliciranja, pri emu
najbolje kod jednog lana uma katalizira ono najbolje kod drugih lanova te se tako posue
vei sinergijski uinak. Vano je uskladiu kemiju izmeu lanova uma. Naprouv, diktator-
sko rukovoenje demoralizira i imobilizira umski rad, iscrpljuje tuu energiju, ini pojedince
frustriranim, tjeskobnim, konsterniranim i deprimiranim. Emocionalno jaka i snana linost
postaje odailja poziuvnih vibracija, a ne samo prijamnik razliiuh dezinformacija. Potvre-
ne ekspresivne osobnosu takoer komuniciraju i svojim izrazom lica, armom, nadahnjuju
i osvajaju druge. Karizmatski voe razlikuju se od sebinih manipulatora koji dodue mogu
neko vrijeme glumiu, ali na dui rok ne mogu uvjeravau svoje podreene u svoju iskrenost.
Voa mora imau autenunu vjeru kojom e napajau i ostale svojom energijom.
48
Bitno je da ne doe do hipertroje organiziranosu osnivanjem raznih povjerenstava i odbo-
ra, jer te probleme uglavnom moe rijeiu samo jedna osoba, ona koja je i odgovorna za to
podruje. U pravilu postoji nedostatak kvalitetnih ljudi, a kada oni prekomjerno sastane,
ne moe se do njih. Nedostupni su za javnost, a i za pojedince koji ih trebaju. Tajnice gotovo
uvijek govore: Nema ga, na sastanku je. Tako je u veini uprava i u poduzeima. U klubu
se to ne smije dogaau. Ljudi se iscrpljuju na nepripremljenim sastancima bez bitnih i pro-
vedivih zakljuaka. Sve to dovodi do organiziranog kukaviluka i do elegantnog i komfornog
izbjegavanja odgovornosu. Zato je preorganiziranost najvei neprijatelj odgovornosu, kao
to i previe zakona koi pravdu. to se mene ue, kae Prakuk, od svih sastanaka, naju-
spjeniji su oni u dvoje. Gdje god ih se pojavljuje vie, to je ve perverzija.
Bolje je biu dobar lan uprave, sudac ili navija, nego lo igra. Bit e vie korisu za sve.
Prouv pojedinaca koji imaju umiljenu ili stvarnu bioloki uprogramiranu pogreku, znamo
to emo. Naa misao vodilja je: Jedna smo dua i zajednika snaga. (Spiris unis vis
univa.) To pie i na naoj klupskoj zastavi.
U sportu je, ba kao u ratu, sve manje vano od pobjede (naravno, asne). O tome moraju vodiu
rauna uprave i klubova. No u sportu ne moemo i neemo nai odgovor na pitanje koja je svrha
ivota, ali moemo nai smjernice kako ivjeu. Nai emo i odgovore na pitanja to moemo oe-
kivau od naeg natjecatelja u utakmici koji slijedi. Ako su naa predvianja kriva, a na natjecatelj
nas uvijek iznenauje neim drugim, dosta toga ne uma s igraem, trenerima ili s upravom.
Pogreku treba otkloniu na poten i struan nain, da ne stradaju nevini, a ne likuju krivi.
Niu jedan ovjek, pa tako niu klub, nije otok za sebe, niu otpadak od kopna, ve je eventual-
no samo poluotok naslonjen na druge. Zato se ovjek i uprava mnogo puta kod svojih odluka
dvoume, troume i mnogoume, ali ipak trae oslonac u svojem gradu, klubu, obitelji,
stranci, poduzeu, sponzoru. Tako je to sve do kraja ivota, kako su nas opomenuli Solon i
Montaigne, da se ni jedan ovjek niu kolekuv ne mogu nazvau uspjenim niu sretnim sve
dok ne proe i zadnji dan njihova ivota. Dodao bih da to vrijedi i za one koji misle da su
nesretni ili da su im slobode ili prava uskraeni. Tono je da su sloboda i demokracija uvjet
svakog stvaranja, ne samo u poliuci, govoru, pisanju, umjetnosu, nego i u sportu.
Moramo stvara i ono to emo tek zavolje, a ne samo ono to ve sada volimo.
Ne zaboravite u prigodnim utakmicama provnikim ekipama pokloni neki znak panje,
klupsku zastavicu, amblem ili drugi trajniji spomen.
49
EKOLOKA ODRIVOST SPORTA
4. EKOLOKA ODRIVOST SPORTA
Strpljenje naeg planeta Zemlje sve se vie blii kraju s obzirom kako troimo nepovratnu
fosilnu energiju, zbog toga to isputamo toliko tetnih tvari u atmosferu, a i zato to nesa-
vjesno gospodarimo otpadom. Na planet vie nije tek u pasivnoj defenzivi, ve nas je poeo
i kanjavau za nau bahatost. Pilimo granu na kojoj sjedimo i pri tome kriuziramo one koji ne
pile jo bre. Zagaujemo na okoli da bismo zadovoljili najbesmislenije i suvine izmiljene
navodne potrebe. Samo dobro koordinirane nacionalne gospodarske poliuke mogu dau
ekoloki zdravo svjetsko gospodarstvo. Potrebno je da budemo ekoloki osvijeteni od naj-
nie do najvie razine. Ni jedna bioloka vrsta nije uniula toliko drugih biljnih i ivounjskih
vrsta kao ovjek koji sada unitava i sam sebe. Moda zato to su i lozoja, religija, a i neke
druge znanosu neopravdano ovjeka, a ne prirodu, stavile u sredite oko kojega se sve vru
(antropocentrizam)? Teko je povjerovau da je prot, kao lokomouva kapitalisukog pona-
anja, kompaubilan s euki i ekoloki prihvatljivim drutvenim poretkom sve dok se nee
provodiu da se potreban dio prota troi za ouvanje prirode. Na sadanjoj razini savjesu je
nedjelotvorno uvjeravanje kako vonja automobilom na fosilna goriva unitava okoli. Na
dnevnom redu povijesu je ekologija jer se stanovnitvo cijelog svijeta vozi na istom brodu
koji se nekontrolirano naginje.
Loe rade uprave sportskih drutava, klubova, sportskih zajednica i poglavarstava gradova
ako ne znaju koliko troe energije, plina, mazuta, struje za grijanje i hlaenje dvorana, vode,
prostorija za uprave i pomone prostorije, odravanje vanjskih terena, odravanje dvorana i
uope, koliki je novani i ekoloki decit njihovog sporta. Moramo znau koliki je na lokalni
ekoloki kapacitet, koliki je na ekoloki ousak koji nam pokazuje koliku potronju moe
podnijeu sport u kojemu djelujemo. Moramo znau koji su sportovi ekoloki prihvatljivi,
koji su manje prihvatljivi ili su neprihvatljivi zato da znamo za koje emo se grane sporta
opredijeliu u nanciranju i forsiranju, a od kojih emo ak i odustau jer su tetni na kratki,
a jo vie na srednji i dugi rok.
Danas se sa sigurnou zna da je ovjek odgovoran za klimatske promjene. I prije smo
pretpostavljali da su nam razni lobiji i pseudoznanstveni insutuu uporno servirali da ovjek
nije odgovoran za klimatske promjene koje nas sve vie zabrinjavaju. Na svim razinama
moramo mijenjau obrasce naeg razmiljanja i djelovanja. To nee biu lako sve dok u udar-
nim terminima u medijima gledamo neprihvatljive reklame. Postoje znanstveni insutuu
koje sponzoriraju nani magnau, a sugeriraju nam da nas oni koji upozoravaju na tetnost
ugljinog dioksida vraaju u kameno doba te nam ele dokinuu moderan i udoban nain
ivljenja.
50
Dokazano je da sadanjim bahaum nainom ivota prirodne resurse pretvaramo u otpad
mnogo bre nego to ga priroda moe ponovo reciklirau u resurse za proizvodnju energije.
Ekoloki ousak pokazuje koliku potronju energije, transporta, stanovanja i hrane mogu
podnijeu nai ekoloki kapaciteu. Na razini planeta je to 1,8 hektara. Danas ovjeanstvo
troi jednu treinu vie nego to bi smjelo. Ekoloki ousak Hrvatske je 2,9 hektara, a na
bioloki kapacitet kojim raspolaemo 2,6 hektara. U ekolokom smo decitu za 0,3 hektara
po osobi. Svijet danas troi 2,2 hektara po stanovniku, to znai da troimo 0,4 hektara vie
nego to imamo, a to se svakim danom pogorava. U Hrvatskoj je poziuvno to nas spaava
bogatstvo bioraznolikosu. Najvei zagaivai su SAD, Emirau i Engleska. Najbolji ekoloki
ousak imaju Juna Afrika, Juna Amerika i dio Azije. Kina i Indija za sada nisu toliki zagaivai
kao to se misli, jo ne proizvode toliko mnogo staklenikih plinova.
Postoje sportovi koji su ekoloki prihvatljiviji nego neki drugi koji su preveliki potroai
energije i vei zagaivai. Sportovi na otvorenom su svakako prihvatljiviji nego dvoranski
sportovi. No i kod dvoranskih sportova ima velikih razlika, ovisno o veliinama dvorana i
stupnju koritenja, odnosno o broju sportaa koji koriste dvorane. Zato su u tom smislu naj-
bolji vanjski sportovi, kao to su planinarenje, plivanje u moru, jezerima i rijekama, atleuka,
ali ne dvoranska, nogomet, ali u selima i malim gradovima, jer gradnja skupih stadiona troi
previe energije, a skupo je i zalijevanje travnjaka vodom i odravanje.
Rukomet je s otvorenih igralita preao u dvoranu, to je negauvno, a gledali smo i igrali taj
sport u vrhunskom izdanju i kada se nije igralo u dvoranama. Svjetski lobiji ine sve u svom
interesu. Imaju viak novaca i nameu svijetu gradnju skupih dvorana kojima prodaju svoju
tehnologiju gradnje, skupu opremu i ostale graevinske materijale i strojeve za gradnju dvo-
rana koje se iste njihovim sredstvima za ienje, hlade njihovim klima-ureajima, koriste
se njihovi dresovi, trenirke, obua lopte i lopuce, rekeu, mree, arene i slino.
U nekim sportovima se natjecanja odvijaju uvijek zimi, ba kada je najskuplje odravanje dvorana,
a ima praznih termina u ranu jesen, kasno proljee i u rano ljeto. Dvorane su veinom previsoke,
posebno za neke sportove, to iziskuje skupa grijanja i hlaenja i ostale trokove, esto za samo
nekoliko sportaa ije su nam medalje jako vane. Mnogi bazeni se griju fosilnim gorivima, a ne
prirodnom obnovljivom toplom vodom, to je nedopusuvo. Ako i sada posluju rentabilno, ipak
e potroiu energiju koje uskoro nee biu. Posluju rentabilno jer je energija jo uvijek nerealno
jeina. Zato se zdrava atleuka odrava u enormno velikim dvoranama? Svi znamo odgovor: zato
da se zgaze svi mali i siromaniji kako ne bi mogli organizirau takva velika natjecanja.
Posebna su pitanja grade li se dvorane termoizolacijski i troe li to manje sredstava za
odravanje. Kod mnogih sportova se dvorane grade tako da prirodno osvjetljenje nije dobro
51
EKOLOKA ODRIVOST SPORTA
jer smeta sportaima. Dvorane se zamrauju da prirodno svijetlo ne bi ilo u oi, a onda se
nakon zamraivanja pale svijetla da bi se dobro vidjelo. Glupost i veliki troak, a ima dobrih
i jeinijih rjeenja. Postoje sportovi na otvorenom gdje se igra po snijegu, po buri, po kii i
po blatu, a svi su preivjeli. Sportae su razmazile bogate zemlje, a njihova zvjezdana praina
rijetko ili nikako ne dopire do veine na planetu. Bogate zemlje ne stvaraju svoje vlasute
sportae, nego kupuju tue gotove. Paradoks je to i relauvno siromane zemlje sportae
kupuju od jo siromanijih. Tehniki i tehnoloki napredak se nee i ne treba zaustavljau, ali
neka svaki tehniki progres naini i sigurniju i osvjetljeniju pistu za novi i vii uzlet u neslu-
ene visine, bez obzira koliko smo neskloni i tvrdi za nove ideje. Zato na ispovijedi sveenici
obavezno ne pitaju: Jesi li bacio koju automobilsku gumu ili stari tednjak u umu, smee
kraj ceste, u rijeku ili u more? Zato si posjekao drvo koje jo raste? Psovke e se zaboraviu,
ali za razgradnju otpada treba vie vremena. Zagaenje je nepopravljivo, zato bi i pokora
trebala biu mnogo vea. Nisu u pravu ni mali ni veliki zagaivai koji misle da e znanost
uskoro pronai tehnologije koje e proiavau zrak, vode i tlo. Dok se ne pronae, moramo
se prilagodiu sadanjim ogranienim ekolokim kapaciteuma, inae emo sami sebe uniuu
ne samo ziki nego i svoj razum i dobri stvaralaki duh koje smo dobrano naljuuli, pa
su nas ve za osvetu poeli naputau. ovjek ne smije ureivau svijet po svojem ukusu,
jer razliiuh ukusa ima i previe. Pusumo prirodu neka sama ureuje svijet, a mi joj samo
trebamo pomoi, a ne odmoi tamo gdje smo sigurni da je napravila greku (poplave, poari
potresi i druge elementarne nepogode). Za razliku od ovjeka, priroda rijetko grijei. Grijee
transnacionalne kompanije sa svojom neodrivom ekolokom poliukom zbog dislocirane
proizvodnje izvan maune drave, ali u konanici i sami sebe uspijevaju uhvauu u zamku
globalizacije. Krivo na duge staze razmiljaju kapitalisu koji su dislocirali proizvodnju u dale-
kim treim zemljama. Nee se brinuu za zagaenje voda, zraka i tla, kao to bi se brinuli da
zagauju u svojem dvoritu iako ih neist zrak pogaa gotovo izravno, voda neto manje, a
kontaminirano tlo jo manje. U konanici sve doe svima na naplatu. Briga za okoli razvija
vrijednosu kao to su pouvanje ljudskog roda sada i za generacije koje dolaze. Podloiu
sebi prirodu znai mudro upravljau njenim blagodauma, ljepotama i njenim resursima. Sve
dok ne pronaemo rjeenje za svjetsko siromatvo, neemo rijeiu ni ekoloke probleme.
U tome e nam pomoi orijentacija prema proienom antropocentrizmu. Umjesto krive
lozoje da budemo iznad prirode, potrebno nam je da budemo s prirodom.
Ekoloka misao vodilja svih ljudi trebala bi bi: Kada bismo znali da emo sutra umrije,
danas bismo trebali zasadi barem jedno drvo, voku ili cvijet!
Kua s vrtom ili sa zelenilom ini tek ovjekovu pravu postojbinu, na dom.
52
5. KARIJERA, POPULARNOST, SLAVA
Cilj je svakog imalo ambicioznoga sportaa, a i ostalih, doi na sam vrh. Nekome u svome
gradu, drugome u dravi, a najambicioznijima ak i dalje. Slava, popularnost i ast su nae
uroene potrebe. U tome nema nita loe ako se radi o samopotvrivanju. Sportski idoli su
ne samo poeljni ve ih treba i promovirau ako su zasluili svojim radom i talentom. Bitno
je da oni koji rade samozatajno i za opu korist svoju anonimnost ne doivljavaju kao smrt
prije smru, naroito u naoj Hrvatskoj gdje se priznaju samo medalje, a ne prosjeni rezul-
tau. Loe je umjesto poeljne karijere stvoriu negauvan karijerizam, karijeru bez pokria.
Karijerisu se ele neopravdano i nasilno izdii iznad svojeg okruenja i drutva u cjelini i to
je jo pogubnije, i iznad eukih normi. Tu im pomae, na alost, jo dobar dio sadanjeg
civilizacijskog ustroja u drutvu, osobito u poliuci koja funkcionira na principu hijerarhije
izmeu nadreenih i podreenih u cilju stvaranja privilegija. Nadreeni su se popeli prema
vrhu bez svojih osobnih zasluga, bez temeljnog obrazovanja, vjeuna, znanja i visokog mo-
rala. Dosanjali su izlazak iz anonimnosu i sada narcisuki uivaju u tom stanju. Karijerisuma
je svejedno kako su stvorili karijeru i slavu. Bitno je da su nali spas u statusu zvijezde i
nije ih briga to to njihovo privremeno kometsko bljetavilo nije rezultat dugotrajnog rada,
ve je produkt sveprisutnog anueliuzma odvojenog od izvrsnosu. Ipak, kreemo se prema
stanju kada odnose meu silama determinira potena poliuka, a odnose meu ljudima e
odreivau moral. udi nas zato pojedini poliuari i ini monici oko sebe okupljaju medio-
kritete umjesto moralnih osoba kojih se boje da im ne smetaju u napredovanju i u podjeli
moi. Na izborima, koji su iracionalan i emocionalan potez umjesto logian, ne moe nita
bitno promijeniu jer se ne glasuje na svim razinama za pojedince, nego za liste na kojima su
desetljeima uvijek isu nesposobni pri samom vrhu. Iznimka su neki neposredni izbori.
Svjedoci smo da naim odlukama rukovode podsvjesni sedimenu koji su se taloili u nama jo
od davnih predaka, ne oslobaajui nas od prijanjih desetljea i stoljea. Zato esto ujemo:
Glasovat u uvijek za nae, pa makar i lano obeavaju i kradu. Ipak su nai. Tako se dogaa
da se karijerisu, koji su i sociopau i koje uope detaljno ne poznamo i nije nam znan njihov
stvarni doprinos i njihov realan program, dolaze na vrhove vlasu i nepravedno rasporeuju
nacionalna bogatstva. Nitko ne kontrolira stvarne moralne, intelektualne i strune kapacitete
kandidata za visoke funkcije. Vana je bespogovorna stranaka poslunost. Tek kada se ukinu
najvanije forme monopola vlasu nestat e karijerista i zavladat e kompeuuvno vrednovanje
pojedinca. Sve do tada smo, kao jedinke, odgovorni za svoje moralno ponaanje, a drutvo je
odgovorno za stanje u cjelini. Zbog toga imamo situaciju da je karijerizam nasilan, okrutan i
sebian i dolazi do psiholokih poremeaja koji kod takvih karijerisukih sociopata rezuluraju
arogancijom, nedostatkom empauje i bahatou. Pravi znanstvenici, priznau umjetnici i vr-
53
KARIJERA, POPULARNOST, SLAVA
hunski sportai nikada se nee uloviu u zamku karijerizma, ve e ii putem stvaranja zdrave
karijere temeljene na svojem radu, znanju, obrazovanju i sposobnosuma, bez pohlepe i pri-
svajanja insutucionalnih moi. Uglednik naeg sporta, eljko Mataja, prekrasno je rekao: Da
bi se sportai istaknuli kao zvijezde, potreban im je okolni mrak. Prijatelj Teoreuk je dodao:
Ipak im nisu potrebne zloslutne mrkline, kao mnogim karijerisuma, da bi zabljesnuli.
Problem nastaje ako se elimo popeu na najviu stepenicu bez pomoi onih niih. Ako se
kod penjanja preskae po nekoliko stepenica ili prebrzo trimo uz stepenice, onda to nije
prirodni uspon pa se dogaaju i padovi. Pogreka je ako vidimo jedino najviu gornju stepe-
nicu, a uope ne gledamo i ne vidimo one stepenice koje su neto nie. Uspon u svakoj, pa
i sportskoj karijeri, uspjean je ako je prirodan i postupan tako da se skoro niu ne primijeu
kada se dolo do kraja, do samog vrha postolja.
Profesionalizam i amaterizam se najprije ogledaju u tome radi li se o sustavnom, strunom
i otrom svakodnevnom treningu ili se igra za duu i tada postoji razlika izmeu pravog
sporta, igre i rekreacije, izmeu sportaa od zanata koji zarauju plae, supendije, hrana-
rine i premije za egzistenciju ili se radi samo o igri iz guta.
Sport bi po svojoj vokaciji trebao biu igra suprotna radu, ali to danas vie nije. On je sada ne
samo rad ve i neka vrsta prisile na rad, treninge i takmienja. Ako sport izgubi sve elemente
igre i zabave, onda je postao deprimirajui i naporan rad s jedinom svrhom, komercijalizaci-
jom, idejom da se zaradi. Ba kao i kod svakog drugog rada, i ovdje ima elemenata prinude.
Sretan je onaj tko je naao da mu je zanimanje ujedno i igra i uivancija. Neka homo faber
nikada ne zamijeni homo ludensa!
Ako bi se proveo referendum to da se odbaci, balet i Mozart ili balkanski turbo folk, ishod gla-
sovanja je, na alost, unaprijed poznat. Slino je i kod sportske publike, uz neke iznimke. to
je brutalniji i agresivniji sport, najee ima vie gledatelja. Ranirani sport je slian vrhunskoj
umjetnosu. Treba ulagau u sebe da bi se razumjelo i moglo uivau u glasovima Tri tenora ili u vir-
tuoznim trik servisima i spinovima Tamare Boro, Zorana Primorca, rudara urbeka ili lucidnosu
Ivana Balia. Treba znau shvauu koncepciju igre Ratka Rudia ili fanauzam i struku Kostelievih,
intelekt Slavena Bilia, sportsko domoljublje i jaku psihu Rabana Pribania, upornost Mauje Lju-
beka... Moramo tono znau zato su oni uspjeli, a drugi nisu, oni koji su krenuli skoro ni iz ega.
Budui da je neizbjeno tako, moramo priznau da ne postoje sportske trnice, nego su to
jo uvijek buvlje pijace. Pojavili su se razni tobonji menaderi, prelazi se iz kluba u klub
bez vrsuh ugovora, na rije, na povjerenje i na poznanstvo (samo na tritu dijamanata sam
vidio da se radi iskljuivo na povjerenje, no tamo nikome ne pada na pamet ikoga prevari jer
54
mu nema vie profesionalnog spasa ako napravi i najmanju namjernu greku). Na sportskom
tritu se krmi sve i sva, polovne i potroene ideje ili jo nezrele i nestabilne linosu koje se
nee uope pojaviu na treningu zbog neprospavane noi, i nee ostaviu ikakvu obavijest. To je
takoer cijena prvih nespretnih koraka nae profesionalne ili poluprofesionalne demokracije u
uvoenju trita. to prije se mora dogovoriu da cijena i vrijednost budu primjerene. Ljestvica
poretka je jedno od vanih mjerila, ali ako se prinova ne uklopi u atmosferu novog kluba,
novog trenera i uprave, nove kvadre, nee biu oekivanih rezultata. I suprotno, paljivo
odabrana promjena ambijenta esto pomae napretku i igraa i kluba.
Vano je da se sportai znaju povui na vrijeme, a ne da dostojanstvo gube sputajui se
u suteren karijere. Od stvaranja poeljne karijere moramo odijeliu nepoeljan karijerizam.
Karijerist je osoba koja ide ispod razine svoje nesposobnosu, ne birajui pri tom sredstva,
kako bi dobio vanjski pljesak jer ne moe podnijeu teret ni svoje mizerne karizme u glavi.
Karijerist ne crpi svoju snagu u svojoj strunosu i vjeuni, nego u svojim slabosuma i nezna-
nju, pa tako na kraju nedolino i zavrava.
Kao to utakmica ima svoj klimaks i anuklimaks, tako i karijera i ivot imaju svoj klimaks. O an-
uklimaksu je vrlo teko odluiu to iniu s njim, lagano padau, jer su neki i na zalasku jo uvijek
bolji od drugih koji su na vrhuncu, ili se povui na samom vrhu, napraviu mjesto mlaima i
ostau u briljantnoj uspomeni drugima. Mnogima se teko odrei slave, topline druenja na
vrhu uz dah mladih, zamijeniu popularnost s anonimnou, a privilegije sa samozatajnou.
Glavna je karakterisuka nae izvrsnosu, ali i nae mane u tauni, to svi ljudi ele slavu.
Nema zla ako nee biu popratnih negauvnosu. To je zato to nismo sasvim zadovoljni ni ako
smo dosta imuni niu ako smo sasvim zdravi. Zavidimo slavnima. Sporta i umjetnik ele
samo slavu i novac, za razliku od veine poliuara koji ele slavu, novac, ali i mo. Sportai i
umjetnici ne ele nametnuu svijetu ovaj ili onaj drutveni sustav, ideoloko uvjerenje ili svo-
ju univerzalnu isunu. Oni ele, u prvom redu, impresionirau svijet svojim talentom kako bi
se dokazali, kako bi zasjao njihov ego i kako bi proslavili svoj grad ili domovinu. To je mnogo
moralnije jer se vodi borba jedan na jedan ili ekipa prouv ekipe, ali po jasnim opeprihvae-
nim olimpijskim pravilima i s kompetentnim sucima, a u poliuci se moemo sluiu neprovje-
renim isunama i po svojim vlasuum pravilima, s posuzbornim kentaurskim koalicijama koje
varaju birae i gdje se ne zna tko je ovjek, a tko je konj. Sporta ne propovijeda fair play,
on ga provodi. Nije sklopio ugovor s vragom kao Faust kojemu je prodao duu. eli zadiviu
svijet, biu slavljen i aen jo dugo poslije akuvne karijere. Za isunsku sportsku veliinu je
vano da nikada ne svojata vjenost, ak ako postane planetarno popularan i slavan. Mediji
ne trebaju od njega stvarau nadpojam ili poseban duhovni i tjelesni enutet. Ne zaboravimo
da smo svi jako raspadljivi, a mase navijaa i sponzora vrlo brzo zaboravljaju.
55
Nije se uvijek lako nosiu sa slavom i popularnou, nego je to vrlo teko. Slava i popularnost
izjedaju svu privatnost, inumu i vlasutu slobodu. Dogaa se esto da u mladosu jo nesvje-
sni duhovi dragovoljno pristaju na teret popularnosu. Slavne osobe znaju postau javnom
insutucijom poput javnih sanitarnih ureaja koji uvijek privlae pozornost. Naravno da ima
i ljudi koje bi sve dale za popularnost i svakodnevno naslikavanje u svim vrstama medija
i u svako doba, tako da bi tu bilo posla za nekoliko vrhunskih psihologa i psihijatara koji bi
razrijeili takve komplekse manje vrijednosu i nesvjesnog egzibicionizma. To je zato to se
ukorijenila nova vjera da postoje tek oni koji su konstantno u medijima, kojima su mediji,
a ne isunske vrijednosu, izgradile imid i to je dananja realnost svakodnevnog medijskog
spektakla koji stvara lane vrijednosu. Taj problem postoji od davnina. Dante je prije 700
godina pisao da je ljudska slava isprazna, pa je slavne naao u isulitu. Dalje priznaje da bi
ipak zaslunima trebalo dau lovorov vijenac, kao i Apolonu, ako ga znaju nosiu.
Slava moe esto smetau u praksi, a i u privatnosu i ivotu. Slavni ljudi imaju manje prava na
pogreke od obinih ljudi. Oni nemaju prava neto ne znau, nemaju prava ak niu oklijevau nad
nekim vanim odlukama, jer drugi od njih oekuju i na svim drugim podrujima ivota udesa,
a oni su stekli slavu i popularnost samo u jednom uskom segmentu ljudskog djelovanja. Mnogi
nepripremljeni i nedorasli vrlo brzo osjete umor i neugodnost od nesretne slave. Tek kada je
prekasno, shvate da su izgubili, traei bogatstvo i slavu, najvee dragocjenosu, vrijeme i mir.
Slava ima utjecaja na svakodnevnicu slavnih jo za njihovog ivota, a sjeanje na zaslunike
je vrjednije jer djeluje ak i poslije njihove smru. Veina poliuara je, naprouv, spremna iniu
neprincipijelne koalicije samo da se doepaju vlasu i moi. Zato potenim i naivnim biraima
nije jasno zato poliuari ele vlast ak i onda kada je zaista u pojedinim sredinama izuzetno
teka ekonomska ili poliuka situacija. Siguran sam da jedini mouv nije da takvo stanje popra-
ve i da izmijene svijet na bolje, nego novac i mo. To je egoisuno stajalite iji je odjek kao od
zvidaljke koja se usuuje nadmetau s violinom samo zato to se jae uje.
Popularnost i slava mogu premladom sportau postau i veliko optereenje ako se ne zna
s ume nosiu, ba kao to i previe pretekih kolajni i odlikovanja na odijelu mogu smetau
ovjeku u kretanju. Popularni sportai kao da nemaju prava na pogreke, nemaju prava
da neto ne znaju jer drugi od njih uvijek oekuju uda. Tono je da novac i slava pomae
da ovjek ne bude jako nesretan, ali za pravu sreu je potrebno mnogo vie, kao to je
kompletna linost koja e prepoznau isunske vrijednosu u ivotu. Djelatnici u klubovima
trebaju posveuu dosta vremena razrjeenju problema slave i novca kod premladih pojedi-
naca. Vano je da i zbog toga sportai budu polivalentno obrazovani.
Kompleks slave je vrlo veliki problem. O tome se premalo pie i govori. Gotovo svi diktatori,
uzurpatori vlasu, razni generali koji nisu shvauli vojnu znanost kao astan zanat u kojemu
56
treba pouvau meunarodne konvencije i obian ljudski kodeks ponaanja, razni rodoljubi i
domoljubi koji nikada nisu nauili gdje su prave granice njihove domovine, tobonji ideolozi,
psi rata, ne ele drugo nego nezasluenu slavu koja osim njima ne korisu i veini ovjean-
stva. U slinu zamku mogu upasu i umjetnici i sportai. Slava mnogima vie teu nego to
im korisu. Veina se pod teretom slave lomi i mijenja na gore. Zadaa prednjaka i trenera
koji rade u sportu je prevelika i oni trebaju nastojau da se negauvci prepoznaju i na vrijeme
usmjere ili preodgoje, da budu vrsto par terre (na zemlji). Onaj tko je umiljen i podcjenjuje
samozatajne, jednostavne, ali manje reklamirane, sposobne i marljive, ne zasluuje isunsku
slavu. Moramo biu sigurni da iz naih sportskih kolekuva nikada nee izai netko tko e
u ratovima masakrirau, poniavau ili pljakau druge, ali da e se uvijek odazvau pozivu
domovine ili svojeg kluba na najasniji nain.
Budimo dobri i ne budimo oholi kada se penjemo, jer kada emo padau, sretat emo iste
ljude koje smo omalovaavali kada smo bili u usponu. Slava i popularnost nam nisu u svakom
ivotnom razdoblju jednako vani. Mlaima u usponu su vaniji, u ivotnom vrhuncu nam ak
gode i koriste, dok nam u smiraju ivota znaju biu veliki teret. Razliita ivotna razdoblja se
ipak isprepliu u naim glavama: podcjenjujemo one koji nisu uspjeli, a zavidimo onima koji su
se uzdigli iznad nas. To je uroeno u nezdravoj ljudskoj prirodi koja prevladava u veini nas.
Dobar poliuar misli na sljedee izbore, dobar dravnik misli na sljedee narataje, a dobar
sporta misli na sljedee medalje. Zato nam nitko ne daje pravo da umremo ili da se presta-
nemo boriu prije nego to napravimo korist za svoju obitelj, za svoj grad, za svoju domovinu
ili svoj narod.
Treneri i uprava trebaju upuuu sportaa kako da ne upadne u zamku oholosu i udnje za
slavom. Oni mu trebaju objasniu natjecateljeve dunosu i slabosu koje ga udaljavaju od
zajednikog klupskog i umskog dobra. Trebaju objasniu uzroke bitnih ljudskih slabosu i mo-
gue svakodnevne probleme i nai lijekove i odgovore koji e pomoi mladim ljudima.
Popularnost moe biu lokomouva koja snanim ubrzanjem vue vagon proslavljenoga po
tranicama plemeniuh ciljeva, ali samo ako taj isu vagon slave nije pretovaren i ako je vrsto
konstruiran i prilagoen da njegovu teinu slave mogu izdrau i tranice i skretnice tako da
ne iskoi prije cilja. Slava ne bi trebala pripasu onima koji su nekoliko puta u ivotu osvojili
tek nekoliko medalja. Njima pripada samo popularnost. Isunska slava pripada onima ija je
osobnost u svakom trenutku svakodnevnog ivota velika prema jednostavnim i skromnim
ljudima. Svaki sretnik moe u pojedinoj fazi ivota stjecajem okolnosu biu trenutani prvak,
ali svakodnevne male pobjede su prava vrijednost za neznane junake. Veliki su oni koji svoja
djela i svoje ideje ostavljaju okolini i svijetu, a medalje se osvajaju uglavnom za sebe ili za
57
one koje predstavljamo ne za ope zajedniko dobro, ve za svoju slavu. Dobro je uho i kori-
sno ivjeu i tako umrijeu. Vivekananda je rekao da najbolje rade oni koji ne rade ni za novac
ni za slavu. Oni predstavljaju najvei ideal karma-joge. Za nas je to jo uvijek nezamislivo.
Hedonizam je tenja k uivalakom i bezbrinom nainu ivota u kojem ak niu poroci nisu
iskljueni. Uitak se smatra ciljem i svrhom ljudskog ivota i vrhovnim dobrom. Ti uitci
su osjeulni i duhovni. Njegov glavni zagovara i prvi teoreuar Epikur nije bio u pravu ak
ni kada je skepuno tvrdio da uiva onaj tko ne pau. Uivanje nas esto dovodi do vee
nesree nego do sree. Epikur je manje grijeio kada je tumaio da ovjek moe uivau i u
malim zadovoljstvima kao to je zalazak sunca, pogled na lijepu osobu ili graevinu, dobar
zalogaj. Tu barem nema poroka. Teorija hedonizma je neodriva jer poiva na egoisunim
temeljima, brine se samo o sebi, a to nije u suglasju na ljudskom prirodom. Ne moemo
biu sretni ako su drugi oko nas nesretni. Teorija hedonizma je neostvariva jer je ovjek
uvijek uvuen u probleme, ako nita drugo, razboli se i na kraju umre. Epikurova je teorija
posebno neprihvatljiva za sport jer je tvrdio: Mudar ovjek ne trai akuvnost koja je vezana
za borbu. Cilj sporta je potena borba, ako ne i pobjeda. Zato je lako procijeniu sportaa koji
eli na treningu samo uvjebavau razliite sheme, a izbjegava igru u kojoj se broje bodovi.
To je igra za relaksaciju i rekreaciju, ali ne i za natjecatelje s jasnim programiranim ciljem.
Hedonisu bi trebali imau mnogo vei kapacitet uivanja nego to je dozvoljeno ovjekovoj
prirodi. aa meda i kap ui opet je gorko.
Empirist J. Locke, jedan od zaetnika prosvjeuteljstva, poliukog liberalizma i pobornik vjerske
tolerancije, okarakterizirao je ovjeka kao bie poude. Desire of having more than men nee-
ded. elimo imau sve vie i vie, osobito kod onoga iji je poriv ujela jai od poriva duha. Ako
nam posjed naeg ujela nije dovoljan, onda je ujelo lo posjed. Onome ije ujelo eli samo
materijalno, tome misli nisu dovoljne. Znanstvenik pak posjeduje upravo toliko koliko zaista
moe spoznau i shvauu. to ovjek eli vie i vie, to manje vjeruje u svoje ujelo i u svoj um.
Nita nije zavreno. Novi potezi i nove ideje nam itekako trebaju. Mnogi e zasluno uspjeu
svoje rezultate povjeriu na uvanje vjenosu. Bitno je da se svaki vrhunski sporta ili trener
na vrijeme povuku i objese kopake o klin, iako je to vrlo teko. Tko jednom osjeu adrenalin
sportske slave, publiciteta i uzbuenja, vrlo teko se odluuje da se povue prije oitog pada.
teta!
Mnoge slavne osobe ne misle da su popularnost i slava privilegij. Henry Miller je govorio
da su male stvari one koje su vane, a ne slava, uspjeh i bogatstvo. Na vrhu ima jako malo
mjesta, a na dnu ima mnotvo nama slinih, tamo nema karijerizma i nikoga tko bi nas
gnjavio. Nemojmo vjerovau ni trenutka da je ivot genija sretan. Daleko od toga! Budimo
58
zahvalni to smo nitko i nita. Nije bio sasvim u pravu taj samouki otpadnik i buntovnik,
slau se Skepuk i Prakuk, jer nikada nije dobro biu na dnu. Bolje je biu neto malo iznad
prosjeka. On to propovijeda i bjei od slave tek sada kada mu je ona dojadila, kada se zaelio
biu slobodan, radiu ono to eli, da ga nitko ne prepozna, i kada ne zna to znai ivjeu ano-
nimno kao brojka, poput zrnca pijeska u pusunji. Ne mediokriteu, nego samo ambiciozni,
talenurani i genijalni ljudi vode ovjeanstvo napretku.
Mnogi mogu biu planetarno popularni u jednom segmentu ivota ili rada, bilo kao sportai,
estradnjaci, poliuari, ali ako se nisu dokazali koliko znaju o isuni, pravici, euci, lozoji, religiji,
poliuci, umjetnosu, produkuvnom radu i pravim ivotnim vrijednosuma, ako nemaju razgra-
natu deltu obrazovanja, tada nemaju pravo na trajnu slavu i pouvanje jer nisu kompletne
osobnosu. Imaju pravo tek na prolaznu popularnost. Prije nego odreujemo ili prihvaamo
neiju veliinu slave, pregledajmo najprije u sve bitne preunce njihovih duhovnih kvalikauva
i saznajmo njihova univerzalno prihvaena znanja. Ako se uvjerimo, bez ljubomore i emocio-
nalno ohlaeni, da zaista ne zasluuju popularnost i slavu koju im poklanjaju mediji, tada ih
treba ignorirau. To je najvea kazna za njihov lani ego. Lanim celebries e pomoi da se na
vrijeme prizemlje, da shvate da je njihova popularnost bila tek poput udara daskom po vodi,
nakon ega ubrzo sve dolazi na svoje mjesto. irim putovima i autocestama se dalje i bre
sue, ali planinskom uskom stazom ili bespuem se sue vie. Odaberimo!
Nijedan ovjek nikada u povijes nije bio tako slavan kao Krist. Ipak, koji je ovjek ikada manje
uivao svoju slavu? Od 33 godine je 30 godina ivio u povuenos. Tijekom tri godine smatrali
su ga varalicom. Odbacivali su ga sveenici i poglavari, a njegovi prijatelji i najblii roaci ga
prezirali. Umro je izdan od jednoga od svojih apostola, Jude, zanijekan od drugoga, Tome, a
ostavljen od svih. Koliko je uivao svoju slavu? Nikada nije ovjek bio tako slavan, nikada tako
pogren. Sva je ova slava bila samo za nas. Njemu nije nimalo sluila. (Blaise Pascal)
Slava se kao problem opisuje ve od palog anela Lucifera (Svjetlonoe) koji se uzoholio
zbog svoje ljepote i mudros. To mu nije bilo dovoljno, nego se ho izjednai u vlas,
as i slavi i sa Stvoriteljem, pa je zbog toga i izbaen s neba (Otk 12,9).
Hipergamija je termin koji se odnosi na ene koje se uspinju po skalama slave za mukarce
istog ili veeg statusa ili bogatstva onda kada ljubav nije najvanija.
Vi ste slavni jer vas cijeli svijet razumije, a ja sam slavan zato to me nitko ne razumije.
(Einstein Chaplinu).
59
PRAVO NA SPORT
6. PRAVO NA SPORT
Svi ljudi, bez obzira na dob, a osobito mladi, imaju pravo na dostupnost bavljenja sportom
u skladu s dostojanstvom ovjeka, bez obzira na narodnost, drutveni poloaj, spol, rasu ili
vjerska uvjerenja. Svi imaju pravo na bavljenje sportom, to je dobro, ali pravo na bavljenje
vrhunskim sportom imaju samo odabrani, talenurani, ziki i psihiki spremni (i aneli su na
njihovoj strani). Navike je teko mijenjau jer se dugo stvaraju, ali priroda, narav i talenu su
uroeni i tu nema jako bitnih pomaka. Srea je to smo svi za neto roeni, samo trebamo
imau priliku moi i znau odabrau ono to nam lei. Nikada ne zaboravimo da su jedni dobri
zbog talenta, drugi zbog radnih navika i stege, trei zbog dobrih uitelja, a samo najbolji
imaju sve to zajedno (i to uz veliku koliinu sree).
Neke elitne snobovske skupine se ukljuuju u razne skupe i rijetkima dostupne sportove
kao to je golf, formula, regate na izuzetno skupim jedrenjacima i slino. Srea je da postoje
popularni i u cijelom svijetu raireni sportovi kao to je i stolni tenis u kojem u sam vrh mogu
doi talenu iz svih slojeva i iz svih zemalja svijeta. To je duh olimpizma i takve sportove treba
nancirau, podravau i razvijau. Za njih nisu potrebna prevelika sredstva, a njima se moe
baviu stoune milijuna sportaa, to je i krajnji cilj zike kulture. Ne treba nancirau skupe
sportove koji nisu olimpijski, nisu raireni i nemaju tradiciju u osvajanju olimpijskih medalja
ili svjetskih ili europskih prvenstava. Neka se u Hrvatskoj najprije dokau i potvrde da od-
govaraju mentalitetu naih ljudi, da se proire na sve upanije i opine i budu zastupljeni
u svim dobnim kategorijama. Tek tada ih treba ozbiljno shvauu i pomoi im sredstvima
poreznih obveznika. Svjesni smo injenice da bi se, ukoliko bi se raspisao referendum za
opstanak izmeu opere i baleta s jedne strane i und-folka s druge, ovi prvi ukinuli, iako se
to ne smije dogodiu budui da su dio nae tradicije i kulture, a razna pomodna tobonja
narodna glazba e nestau prije ili kasnije zato to nije dio nae ni europske kulture. Zato
treba forsirau sportove koji nisu pretjerano skupi za pojedine sredine, treba pomagau one
sportove koji nisu beskorisna razbibriga elita nego su bitna sastavnica ivota Sport zbog
toga mora teiu cjelovitom razvoju ljudske osobnosu za dobro pojedinca, zajednice i korist
itavog okruenja koje ga nancira.
Problem je kad se u malim ili srednje razvijenim sredinama ponu javljau novi sportovi koji
nikada nisu imali tradiciju, a pojedini utjecajni ljudi ih proguraju. Posljedica je odumiranje
tradicionalnih i uspjenih sportova koji imaju olimpijsko obiljeje i priznau su diljem svijeta.
Takvo irenje nepotrebnih novih sportova nameu bogate zemlje (kao trku u naoruanju)
s ciljem da se manje zemlje ekonomski iscrpe i podloe njima. Zato je potrebno da se spe-
cijaliziramo za desetak olimpijskih sportova kojima smo skloni i koji su nam u genima, koji
60
nisu preskupi za masovno bavljenje i u kojima moemo i znamo osvajau medalje. Ne bismo
smjeli dozvoliu manipulaciju sportom u korist nositelja svjetske moi, jer je sport jedno od
povlatenih sredstava i pomou njega se moe ostvariu via razina oslobaanja ovjeka i
armacija cijele nacije.
Odgoj kroz sport je presudno sredstvo koje pojedinca oslobaa od svake nejednakosu i
ropstva te omoguuje da se iz nehumanih ivotnih okruenja i uvjeta prijee u humanije.
Pri tome e uvijek biu individualnih razlika: pojedini e sportai traiu dvoranu kada god je
dostupna, a neki nee odradiu niu najmanje od onoga to je propisao trener.
U totalitarnim sistemima komitet, kola i sredstva priopavanja kroz sport oblikuju samo
onakve osobe kakve dravni poredak eli stvoriu prema svojoj slici. Danas je, sreom, puno
bolje stanje u izboru sportova, ali i u odreivanju tko smije, a tko ne smije nastupau za
koji klub ili za koje gradove. Komiteu vie ne odluuju koji sport e se forsirau, a koji e se
marginalizirau.
Vjekoslav afrani, prvak svijeta u karateu i kick boxingu
u apsolutnoj kategoriji, u drutvu s D. urbekom.
61
IZBOR SPORTSKE GRANE
7. IZBOR SPORTSKE GRANE
Danas uglavnom roditelji odluuju o tome kojim e se sportom njihova djeca baviu, ovisno o
njihovom anitetu, o mogunosuma koje prua lokalna zajednica, o nancijama, kolegama
ili njihovoj procjeni da je to sport za njih. Ipak to nije dovoljno. Da bi se nakon nekog vre-
mena (godina ili dvije) odredilo tko od njih nije perspekuvan, a tko bi mogao biu uspjean,
nisu dovoljne samo oi trenera ili njegova opservacija i iskustvo.
Treneri ne smiju dozvoliu da roditelji prenose svoje neispunjene sportske snove, ambicije i
razoaranja na jo nejaka ramena svoje djece. Djeca moraju nadrasu roditelje, a natjecatelji
svoje trenere, inae se nije dobro radilo ni u sportskom kolekuvu ni u obitelji.
Potrebna su i objekuvna mjerenja: mjerenje reeksa, eksibilnosu, motorikih sposobnosu,
koordinacije, brzine. Prema roditeljima se mogu ustanoviu i genetske predispozicije. Ako
poetnik ima izrazito slab reeks izmjeren takozvanim iginim metrom, a ostale karakterisu-
ke su mu dobre, onda on nije za sportove koji trae munjevitu reakciju. Ako pak ima slabije
motorike sposobnosu, neemo ga odrediu za brze sportove ili mu nametau koncepciju igre
koja trai rudara.
Treneri koji nemaju dovoljno sigurnog i potvrenog znanja i koji se ne mogu pouzdau u isku-
sne trenerske oi neka vjeruju u testove i brojke jer one djeluju sugesuvno. Treba zapamuu:
sva antropoloka ispiuvanja, sva psiholoka ispiuvanja i ispiuvanja zikih sposobnosu su
samo pomoni, ali ne i odluujui ler kod odabira talenuranih i perspekuvnih igraa.
Neki se slue metodama ispiuvanja kandidata koje su propisali svjetski poznau eksperu
kao to su dr. Laslo Ormai i drugi koji su djelovali pri jednoj od najboljih sportskih kola u
klubu Stausuka iz Budimpete i u maarskoj reprezentaciji i koji su dali mnoge europske i
svjetske prvake u svim kategorijama. Ispiuvali su stauku koordinaciju, koordinaciju pokreta,
dinamiku koordinaciju, ustrajnost i spretnost.
Pored svih uh sposobnosu ipak je odluujua koncentracija i snaga vrste volje. Neki popu-
taju ve nakon prvih neuspjeha, neki nakon veih neuspjeha, ali na sreu, nai e se i oni
koji nikada ne poputaju, koji rade bez predaha, s velikom panjom, voljom i marljivou.
Marljivost je presudna, ali nju je najtee nauiu ako ta vrlina nije prirodno razvijena u igrai-
ma. Zato mnoge juniorske zvijezde prije ili kasnije otpadaju i nikada se ne razviju u vrhunske
seniore. Volja i moralne sposobnosu su najvaniji uvjet prilikom selekcije, a razni testovi su
samo sekundarna pomo.
62
Mnogi otpadnu ve prirodnom selekcijom jer im nedostaje strpljenja i upornosu, to se ne
vidi u prvim mjesecima, a nekada niu u prvim godinama rada. Meuum, to nije selekcija, ve
izluivanje. Roditelji mogu biu presudni ukoliko su vikendai pa dijete ne moe na pripreme
ili na natjecanja za vrijeme raspusta, ako dijete natjeraju da provodi depresivno vrijeme u
glazbenoj koli uz klavir (a poznato je da taj grad nikada nije dao niu jednog poznatog glaso-
viraa), ako ga upiu da ui suvine strane jezike, to je korisno, ali za to ima i boljih rjeenja,
zaum ako pohaa razne kolske i izvankolske akuvnosu i slino. Za bavljenje sportom su
najpogodnija djeca iz obitelji koje su prosjene u smislu obrazovanja i materijalnog statusa,
a naroito ona iji su se roditelji bavili sportom ili imaju sklonosu za sport. Ako su roditelji
pametni i ziki spremni, takva e biu i djeca. Malo je iznimaka.
Tesuranje na razliite zike ili psihike predispozicije treba obavljau vie puta pod jednakim
uvjeuma okruenja i u priblino istom stanju zamora. Isu ispitanik nee dau jednako vrijedan
rezultat na psiho testu ako je imao iscrpljujui dan u koli ili ako je tesuran sasvim odmoren
i u dobrom raspoloenju. Objekuvni testovi ne varaju i vaan su predznak kasnijih rezultata.
Oko i uho znaju itekako prevariu. Sjeumo se maioniara ili iluzionista. Oko je presporo da
bi moglo uhvauu, odnosno zamijeuu brze pokrete runih manipulacija, pogotovo kada nam
se odvraa panja drugim pokreuma ili govorom.
Zanimljivo je da u nekim zemljama u kolama tesuraju djecu za koji e ih sport opredijeliu.
Ako dijete udari nogom razbacane lopuce i li kamenie, tada je za nogomet ili sline spor-
tove, a ako uzme kamen ili lopucu i baci je rukom, tada je po prirodi sklonije sportovima
kod kojih su odluujue ruke. Amerikanci kau da njihova djeca predmete uglavnom bacaju
rukama i zato kod njih nogomet nije razvijen kao ostali sportovi. Tumae to i injenicom da
su ruke izgradile Ameriku.
Roditelji, ne dozvolite da vam djeca mijenjaju sportove! Neka ne kokeraju s onime to
misle da im se trenutano svia. Danas svi olimpijski sportovi imaju takve bazine i te-
kue priprema da e se mladi dostatno razvi na svim potrebnim zikim i psihikim
podrujima. Nijedan sport nije vie zaseban otok koji moe bez usluga drugih sportova.
Svi su povezani. Dragun urbek je bio ziki najspremniji sporta u svojoj generaciji,
a neupueni su mislili da je stolonoteniska lopca laka od tekih utega i od bacanja
atletskih sprava ili da maratonci, plivai, vaterpolis i drugi iz borilakih sportova imaju
vei kapacitet plua. Dojam vara, a precizni mjerni instrumen govore isnu.
63
OVISNOST O SPORTU I VJEBANJU
8. OVISNOST O SPORTU I VJEBANJU
Ovisnost o sportu i vjebanju je uisunu vrlo jaka. Navike iz mladosu ostaju pa je dobro to se
bivi sportai i dalje rekreauvno ili veteranski bave sportom tako to se ukljuuju u rad upra-
va klubova ili saveza. Za Teoreuka znam da je najmanja lopuca na svijetu uvijek s njim, na
svakom putovanju i pod svakim uzglavljem. Ako nije i depu, onda je sigurno u putnoj torbi.
Kada je donosio najtee ivotne odluke, ona je uvijek uz bila uz njega jer ga je podsjeala na
to da je sve mogue i da nema bezizlaznih situacija ako se u to vrsto vjeruje.
Ovisnost o sportu moe biu snana. Uvjerio sam se da su neki od prosjenih igraa u mlado-
su, shvauvi potrebnu ozbiljnost, postali uspjeni profesionalci u zemljama Europske Unije
tek u petom desetljeu ivota. Mnogi bivi, takoer u mladosu prosjeni sportai, postali su
vrhunski veterani i proputovali su cijeli svijet tek u kasnijoj ivotnoj dobi zato to su shvauli
svoje ranije propuste pa su trenirali vie nego u mladosu.
Karakterisuka ovisnika je ustrajnost i upornost u treningu, bez obzira na trenutane bolove, stu-
panj invalidnosu ili povredu. Ovisnici su najustrajniji vjebai i to je najpoziuvnija ovisnost koja
postoji. Rijeiu se ovisnosu o sportu je izvan kontrole naih sila. Jednom sporta, uvijek sporta!
Janica Kosteli, najbolja hrvatska sportaica svih vremena.
Osvojila je 4 zlatne i 2 srebrne olimpijske medalje, pet puta je bila svjetska prvakinja, tri
puta je osvojila Veliki globus u Svjetskom kupu i sedam puta Mali globus.
64
9. UTJECAJ MEDIJA
Jesu li mediji i informacije nekada bili u slubi ideologije, a sada ideologije sve vie ovise o
medijskim informacijama, odnosno o njihovim urednicima i vlasnicima? Ima li u slobodnom
demokratskom svijetu medijske cenzure i autocenzure? U kojim medijima moemo nai vie
isune? U onima koji su kontrolirani od vladajuih struktura ili je oporba objekuvnija? Koliko
novinari mogu biu slobodni i objekuvni i mogu li se izvui iz novinarske dokse i ispod
apa ortodoksnih vlasnika ili velikih oglaivaa? Imamo li pravo oekivau isuniuju isunu
od javnih ili od komercijalnih medija? Radi li se u opisivanju dogaaja o prezenuranju zaista
vrijednih, trajnih rezultata i pravih vrijednosu ili se dogaaj ili osoba samo prate barnumov-
skom reklamom lobija kojima je u interesu da se netko skuplje proda ili kupi?
Televizija, radio, novine i internet su najkorisniji, ali i najopasniji pronalasci nakon Guten-
bergova izuma i otkria dinamita. Nakon zakonodavne, izvrne i sudske vlasu u najnovije
vrijeme veliku vlast imaju i vlasnici medija (i veliki oglaivai) koji formiraju javno milje-
nje, promoviraju ili zanemaruju odreene osobe, proizvode dogaaje. Mediji su stvarne i
najvee sile, ali ovisi kako i tko ih korisu. Svi oblici novinarstva su, na alost, manje ili vie
subjekuvni. Ili ima svega previe ili ima svega premalo. Ako ne znamo itau izmeu redova,
potreban nam je netko mudriji koji e nas primiu za ruku i prevesu na drugu stranu ceste
isune, tamo gdje drugi ne mogu manipulirau. Mediji znaajno utjeu na odgoj djece, ali
i odraslih, stvaraju lane ili prave veliine, lansiraju osobe koje emo zavoljeu ili zamrziu.
Nai pravi gospodari i autoriteu nisu roditelji, nisu efovi, ve elektroniki, a onda i pisani
mediji. Izraunajmo koliko nam vremena dnevno televizija, radio i internet ispiru mozak,
koliko smo o njima ovisni. Kada smo se zadnji puta vrauli kui, a da u roku od nekoliko
minuta nismo upalili televizor, koliko smo veeri proveli kod kue bez televizora, tog pla-
netarnog laova koji nas je narkouzirao, kao i internet? Postali smo ovisnici o njima, bez
obzira to znamo da su sve podredili svojem protu i oblikovanju naeg miljenja. Kod
interneta, najvanijeg medija dananjice, omoguena je dvosmjerna komunikacija, a kod
ostalih medija je to teko ili sporo ostvarivo. To jednosmjerni mediji poinju shvaau tako
da e morau od medija za jednosmjernu distribuciju informacija prihvauu ulogu sredstava
za meusobnu komunikaciju. Moraju se nauiu sluau, a ne samo nametau svoje milje-
nje. Nisu poteni ni obljubljeni reimski voditelji koji odmah sasijeku i prekinu sluatelja
koji se javi s hereukom ili protuvladinom konstatacijom ili pitanjem. Neka se uje kakav
narod imamo! Veina je voditelja, sitnih prodanih duica, nesamostalno i radi po uputama
odozgo ili im je korektor autocenzura. Moraju preuzeu sve poziuvne i negauvne posljedice,
samo neka rade iskreno, po savjesu i prema provjerenim podacima, kao to su ih nauili
u novinarskim uiliuma. Nepoteni komercijalni mediji mogu visoko uzdignuu pojedince
65
UTJECAJ MEDIJA
iako znaju da oni induciraju jedino probleme i zlo. Tako stvoreni induktori, koji su u pravilu
snane linosu, ekstroverurani su i imaju podmukle i zle ciljeve. Prema potrebi se namjerno
spustaju na nii nivo, jer su po prirodi inteligentni i obrazovani, znaju laskau i dodvoravau
se manje obrazovanim i naivnim masama na perdan i primiuvan nain tako da ih zadobiju
za svoje oboavatelje i tovatelje nie kvalitete koji se bez mnogo razmiljanja daju zavesu
i bespogovorno ih slijediu. Inteligencija sui generis od manipulanta induktora nije jamstvo
da e prenosiu poziuvne vibracije i progres na ostale. Samo oni koji su promiljeni, koji
se ne nagle, koji su razboriu i obrazovani nee nasjesu takvim manipulatorima. Vrhunski
induktori mogu toliko snano izmanipulirali sluateljstvo da je poslije njihovih izlaganja ili
predavanja veina ljudi toliko zanesena da su spremni uiniu sve i najbolje i najgore to se
od njih trai. To je Goebbelsova mo uvjeravanja i zaglupljivanja. Teoreuk pria isuniu do-
gaaj: Jedno od predavanja odrano je u sportskoj dvorani koju sam dobro poznavao, ba
kao i predavaa. Sakrio sam se da me manipulator sluateljima ne vidi, ali sam sve dobro
uo i vidio. Poslije predavanja koje se, na zahtjev publike i njihovih pitanja, nekoliko puta
produivalo, veina sluatelja je bila u transu. Da im je induktor rekao: Skaite u bunar!,
mislim da bi to uinili. Budui da sam u duu poznavao predavaa, znao sam da on takvo
povjerenje ne zasluuje prema onim pravim vrijednosuma koje je induktor apsolvirao i
koja je primjenjivao u svom prakunom ivotu. Meuum, oni ga nisu detaljno poznavali,
nego su ga znali samo iz njegovih knjiga, medija i predavanja koji su stvorili krivu percepciju
o njemu. Davno je reeno: Pusu bilo koga da govori dovoljno dugo i vjeto, on e stei
vjernike.
Mediji ive od injenice da su svega 1% u ivotu dogaaji, a 99% su reakcije, osvru i ko-
mentari uh dogaaja. Moramo znau granice izmeu medijskih sloboda i medijskog nasilja i
odrediu kada i tko moe prekoraiu te crte, uidne i maglovite, tako da ne bude povrijeena
tua privatnost, a da javnost ipak ima pravo znau. Poliuari, sportai, celebries i druge
javne osobe trebaju imau pravo na privatnost, ali moraju znau izdrau priusak interesa
iroke javnosu za privatni ivot zvijezda i njihovo prljavo rublje.
Dananji odgoj pomou televizijskih sapunica i sline literature pogoduje udaljavanju od
stvarne sree i od stvarnih problema. Vjerujemo da gledanje sapunica nije, kao to neki
tvrde, proraunau utjecaj na podsvijest preko koje se smiljeno djeluje na veselost, strast
i druga raspoloenja jer su likovi krajnje nedosljedni i neloginog su ponaanja. Ponekad
podsjeaju na ovjeka koja se bacio kroz prozor samo da bi dokazao da je iv. Ljudi pod-
svjesno u svojoj lakovjernosu ele biu prevareni. Vano je da se radi o sjaju, a to ne mora
biu zlato. U sapunicama, toj izokrenutoj stvarnosu, mnogi umiljaju da su postali sretni ili
bogau, dok su moralno zli kanjeni. Vesterne i krimie volimo uglavnom zato to je pravda
na kraju zadovoljena, a krivci su kanjeni.
66
Oni koji prodaju vrijedni i sosucirani proizvod ili oni koji prodaju samo maglu vjeruju u
efekte medija, ba kao i oni koji kupuju. Koristei elektronike medije reklamokracija ima
na raspolaganju cijeli svijet, a plakau imaju na raspolaganju skoro sve gradske zidove i sve
drvee (ako su agresivni). Na Plavi planet je smanjen na veliinu elektronskog sela u
kojemu samo mislimo da znamo sve. U stvari, znamo samo ono to nam televizija, radio i
uskovine prikau na svoj specian nain i po ukusu i elji onih koji plaaju njihove nesamo-
stalne ili autocenzurirane novinare. Televizija je svjetski pas kerber koji nas uva i nadzire
sve informacije. Tko ima medije, ima i vlast. Vlast bez medija nema nikakvu mo. Dananji
ovjek treba biu vrhunski labirintolog da bi se znao izvui iz panda agresivnih reklama i
znao odijeliu ono to mu je zaista dobro i to mu treba od onoga to je beskorisno. Mediji
i reklame su najkorisniji kada informiraju bez suvinih ponavljanja i agresije, a tetni su
kada izmiljaju lane potrebe koje nisu nuno neophodne za skroman ili umjeren ivot.
Tako stvorene umjetne i beskorisne potrebe zapreka su da utroimo teko steena novana
sredstva na bitne esencijalne primarne ili sekundarne potrebe.
Ispirai mozga preko svojih medija ili domaih minuta koje su kupili za besramno nisku cijenu
ne jaaju svijest naih graana tako da poruuju: Kupujte svoje proizvode koji su kvalitetniji
i zdraviji, ali nisu tako dobro upakirani!, ve agresivno pouu konzumerizam i potroako
drutvo, samo zato da bismo kupovali i troili ono to jo nismo ni zaradili, da kupujemo
na kredite s visokom kamatom, na karuce, jednom rijeju na dug. Cilj im je da nam uvale
neto bez ega smo do sada mogli ivjeu, ali vjeruju i uspijevaju nas zaglupljivau bez pomisli
da nas osvjeuju. Danas ve postoje novi pronalasci za kojima jo ne postoji potreba, ali se
zna da e se ta potreba pronai zahvaljujui medijima. Zato je sve vie na cijeni nezavisno
autorsko i istraivako novinarstvo, a ne novinari koji su medijski kaskaderi i koji uvaju
poliuke i tajkunske kreature. Javna televizija mora biu drukija od komercijalnih, ne samo
po formi nego i po suuni, osobito prvi program. Neka bude kao u Skandinaviji, potpuno
bez reklama, a velike projekte poput prijenosa Olimpijada ili atrakuvnih svjetskih prvenstava
neka sponzoriraju s mjerom i ukusom i bez agresivnosu oni koji imaju interesa.
Mediji imaju vanu funkciju u slobodnoj razmjeni i cirkuliranju globalnih svjetskih demo-
kratskih ideja, osobito internet koji je najvei raspriva poruka. Neki totalitarni reimi imali
su stoune usua djelatnika kojima je jedini zadatak bio blokiranje vanjskih medija. Prije
ili kasnije medijske blokade se razbiju i sazna se isuna. Kada smo prvi puta vidjeli da je na
albanskim bunkerima bilo ispisano ime jedne rock grupe, znali smo da je odzvonilo totalitar-
nom reimu. Relauvno velike koliine rubalja nisu mogle od raspadanja spasiu bivi SSSR jer
su prazne police u prodavaonicama bile jai argument od propagande. Nitko ne moe dugo
sakrivau svoja Potemkinova sela jer su svi primorani sluau psalme elektronske religije koja
ima najvie vjernika. Odavno se govori da se ono to nije u medijima nije niu dogodilo.
67
UTJECAJ MEDIJA
Kolika je stvarna mo elektronskih medija ako su u rukama onih koji ih kontroliraju, odnosno
onih koji su vlasnici raznih releja, repeutora, odailjaa i antena koje alju konane isune?
Prevelika! Najgore to se novinarima moe dogodiu je samocenzura. Boje se vlasnika pa
nam serviraju njegove isune. U tom sluaju novinarska euka i eunost postaju samo oskule.
Kako onda stvoriu asne novinare, kako im otvoriu prostor za slobodno i objekuvno izvje-
tavanje i poteni rad? Nikako, jer nema nezavisnih novinara. Uvijek ih netko plaa. Jedina
kakva-takva mogunost za nezavisno novinarstvo je onda kada je novinar posve materijalno
nezavisan od vlasnika. Ili da je toliko bogat da postane vlasnik medija u kojemu djeluje. No
i tada je pitanje je li takav novinar astan ovjek, je li ideoloki potpuno neutralan, mrzi li
koga i nikoga ne voli, nikoga se ne boji. Takvih je jako malo ili ih uope nema. Ne vjerujmo
svim novinarima, itajmo izmeu redova, usporeujmo ih s drugim izvorima. Uvijek se pi-
tajmo zato nas izvjetava ba o tome, a ne o neemu vanijem. ije interese zastupa? Kada
to saznamo, tek tada emo procijeniu kvalitetu novinara i medija u kojemu prima plau.
Kao to vuji kapitalizam razara euku, tako i veina medija ubija stvarnost. Problemauna
je virtualna stvarnost kod koje agresivne poruke ne razlikuju vijesu od povijesu, prizore od
dogaaja, und od pravih vrijednosu, lanu kvalitetu od prave i tako nam servira totalitarnu
poruku globalnog potroakog drutva. Uvijek nam prodaju neto bez ega se moe. Na
taj nain nam, u ovo vrijeme kaounosu koje su upravo oni stvorili, ele promijeniu (i kod
veine i uspijevaju) dosadanju poziuvnu percepciju i razvaljuju viziju svijeta, svjetonazora
i morala, a posebno su za to odgovorni elektronski mediji. Mediji imaju neuniuvu snagu
gloricirau sve to ele to stvara prot ili neke druge probitke. Dokaz su agresivne reklame
za razne vrste pomonih lijekova i beskorisne kozmeuke kod koje nema razlike u efekuma,
ali ima jako velike razlike u cijeni. Ako se iz dana u dan ponavljaju, onda kod nas stvaraju
hiperzbilju. Na alost, nae insutucije jo nisu stvorile mehanizme kontrole pomou kojih
bi zabranile prodaju takvih proizvoda ili bi barem jasno poruile potroaima koje sve pro-
izvode ne treba kupovau jer su nekorisni ili su ak tetni U ime sve vee i sve beskorisnije
potronje, imperauva prota i spektakla, inacije kruha i igara, svjedoci smo osakaenja
isune, umjesto da nas mediji obavjetavaju samo o potrebnom i korisnom. Elektronski
mediji stvaraju metajezik i hrengleski koji je uao u na leksik i stvara samo zabunu jer
veina uope ne razumije o emu se radi. Uenici u kolama sve vie prevode s engleskog
na engleski.
U izjavama za medije sportaima bi rijei uvijek trebale zaostajau iza djela, iza misli i iza
zasluga. Nikada ne treba u izjavama zaboraviu one koji su ih nauili ili koji su im omoguili da
posugnu to to jesu. Sport dobiva nesrazmjerno mnogo medijskog prostora jer je medijski
vrlo zahvalan. O njemu svi vole razgovarau, pisau i komenurau i svi su u pravu, a naroito
generali poslije bitke.
68
Sportai nikada ne bi trebali nasjedau na lane poliukantske ili komercijalne propagandne
poruke. Trebali bi korisuu samo ono to je propisala slubena medicina, lijekove i pripravke
koji su proli selekuvno i objekuvno kliniko ispiuvanje, samo one alternauvne metode
koje su vericirane i one tradicionalne narodne ljekovite trave i pripravke koje su priznali
lijenici, a naroda ih je provjeravao ujekom niza godina. teta to se poslije svake reklamne
poruke ne jave slube zaduene za kontrolu lijekova i ne obznane o emu se zapravo radi.
Ovako mnogi naivni kupuju sve to se agresivno reklamira, bez obzira na interakciju s drugim
pripravcima i na stvaran uinak.
Poeljno je da javni mediji razvijaju pobjedniki mentalitet i kod publike, ali nije dobro ako
se taj imperauv namee ba uvijek i ba u svakom sportu. Naroito je to karakterisuno
za graane i sportae Hrvatske koji priznaju samo prva mjesta, bez obzira to smo mala
zemlja i to nemamo uvijek najvie sredstava ili uvjeta za sport. Ne prizna se to nemamo
niu jednu pravu specijaliziranu dvoranu za stolni tenis, za rukomet, vaterpolo ili terene za
skijanje, za bob i slino. Oekuje se da se bude prvak ili da se uzme medalja. Prevelik je to
priusak koji moe rezulurau velikim traumama i frustracijama kod sportaa, ali i kod rodite-
lja i gledatelja. Djelomian razlog je to ulagai i sponzori najee prate samo prvake, a ne
priznaju masovnost, korisnost sporta za odgoj i zdravlje ili druge kriterije. Na taj nain je i u
sport uvuena komponenta agresije. Mnogi poznau psihijatri (dr. Gruden) predlau suradnju
umjesto natjecanja pa bi se ta interakcija razvijala na tetu natjecanja, jer u natjecanju samo
jedan moe biu prvi. Preodgajanje javnog miljenja preko medija ii e teko i sporo, ali
treba zapoeu. Posljedica sadanjeg pristupa prvaci pod svaku cijenu je to u lmovima
volimo gledau nasilne scene. iroke primiuvne mase ele uivau u jo primiuvnijem hororu.
Mediji, na alost, manipuliraju i mlaim navijaima koji se zaklinju na vjernost voljenom
klubu. A kada bi samo znali koliko tu ima muljae i neasnih radnji? Mediji i komentatori
pojedine igrae mogu izdignuu iznad stvarnih vrijednosu zato to su ih honorirali vlasnici uh
igraa. Tu je zakazalo istraivako novinarstvo.
Mediji su nam ipak neprocjenjivi subesjednici. Svi ih trebamo, ali im objekuvnom kriukom
moramo poslau SOS da se korigiraju, da se otrgnu od tutorskih utjecaja u cilju isune. Pomo-
glo bi da se zakonski odredi cenzus minimalne strune spreme potrebne da se bude licen-
cirani novinar, jer manje kvalicirane djelatnike vlasnici i urednici mogu drau na kratkoj
uzici, prijeuu im otkazima i manje ih plaau. Takvi su i skloniji autocenzuri koja je mnogo
opasnija od cenzure. Mora se ozakoniu i maksimalna minutaa koliko reklama smije biu u
elektronskim medijima, a trebalo bi ograniiu i oglasni prostor u uskovinama. Budimo i mi
putem medija poziuvni kreatori drutvenih dogaanja. Najvee povjerenje ljudi imaju u
informacije na internetu, osobito mlai, jer se sadraji mogu brzo usporediu iz vie izvora.
Zaum slijedi povjerenje u radio.
69
UTJECAJ MEDIJA
Prvi organizirani sport u Hrvatskoj je bio streljatvo pri Osjekim graanskim streljakim
drutvom 1784. godine.
Hrvatski sokol osnovan je stonu godina kasnije, 1874. godine u Zagrebu, a 1909. godine
je osnovan Hrvatski portski savez.
Pod okriljem Jugoslavenskog olimpijskog odbora hrvatski sportai su prvi puta nastupali
na Olimpijskim igrama 1920. godine u Antwerpenu.
Od hrvatskih sportaa je prvu olimpijsku medalju (srebrnu) na drugim Olimpijskim igrama
u Parizu osvojio Milan Nerali iz Slunja u maevanju. Sudjelovao je za Austo-Ugarsku jer
Hrvatska tada nije mogla bi lan MO.
Prvu (srebrnu) olimpijsku medalju je osvojio Bjelovaranin Ivan Gubijan 1948. u Londonu.
Na Olimpijadi u Melbourneu 1956. osvojena je medalja u vaterpolu. U repki iz Jugosla-
vije svih jedanaest igraa je bilo iz Hrvatske.
Dragun urbek je do 1993. godine osvojio nevjerojatnih 112 meunarodnih medalja
od kojih dvije zlatne na svjetskim prvenstvima, dvije srebrne i deset bronanih te pet
europskih zlatnih medalja, pet srebrnih i dvanaest bronanih. Anton Spani je osvojio
jednu zlatnu, eri srebrne i est bronanih medalja na svjetskim prvenstvima, a europske
zlatne medalje je osvajao eri puta, tri puta srebrne i devet puta bronane, ukupno 27
medalja. Gotovo nestvarno za dananje pojmove. teta to tada stolni tenis jo nije bio
olimpijski sport jer bi osvojili jo na desetke kilograma raznih medalja.
Zagrepan eljko ajkovski je bio dvostruki reprezentavac, u nogometu i u stolnom teni-
su. Osim njega u dva sporta je bio reprezentavac i Zlatko imenc (otac jednako slavnog
Dubravka), u rukometu i vaterpolu.
Veterani, vrate se povremeno sportu da se uvjerite kako niste zaboravili na njega i kako
on nije zaboravio na vas.
Navijai, kada bodrite sportae, ne tedite dlanove i grla, jer ne bodrite samo sportae,
nego je vaa jeka upuena i sportu kojega gledate.
70
10. RELAKSACIJA
Sistemaunou i savjesnou emo si priuuu najvaniju stvar u ivotu: stanje kada je ujelo
zadovoljno, a imamo duevni mir. Tek kada posugnemo unutarnji mir, kada smo uravnoteili
um, ujelo i duu, tada moemo svu svoju ivotnu energiju korisuu za donoenje ispravnih
odluka, dobrih odnosa s ljudima, uspjenom komuniciranju i ivotnim radosuma.
Potreban nam je zato poseban odmor, odnosno relaksacija. Njome emo pod nadzorom
drau svoje mentalne procese i promijeniu prebukirani ivotni ritam. ak se ni kvalitetnim
snom, ako se ne izluuju svi potrebni hormoni za kontrolu metabolizma, ne moemo vrauu
u opumalno stanje, odnosno u ivotnu ravnoteu.
Napetost je navika, ali je navika i oputanje. Dobre navike moemo stvoriu, a loe navike moe-
mo zaboraviu ako smo ih ve stekli pogrekama. Moramo se nauiu oputau. Oputau se treba-
mo i kad radimo, kad uimo ili treniramo, i ak kad se natjeemo. ivot je stalno natjecanje, bilo
s drugima ili sa sobom. Novi napor rjeava nas prijanjih tegoba. Fizikim naporom oslobaamo
se ranijeg umnog napora. Ako su nam, primjerice, umorne ruke, tada vjebajmo noge pa e
nam se ruke lake odmoriu. Vjebanjem jednog organa odmara se drugi. Sve u ivotu treba
promatrau kao oblik zabave, nadigravanja, tesuranje samoga sebe i drugih. Moramo vidjeu
koliko moemo. Nije strano ako ne uspijemo, strano je ako nismo pokuali.
Ako eemo ili sjedimo uz kavu s napornim ovjekom, to moe biu zamornije nego da radi-
mo teak ziki ili umni posao u okruenju osoba s kojima smo na istoj valnoj duini. Vano
je s kime se druimo i da se druimo sa srodnim duama. Kada je Teoreuk kao rukovoditelj
doao u veliko poduzee, vidio je da je produkuvnost rada mala, a uinci meu slubenicima
bili su bez eljenih efekata iako se radilo o kvaliciranim i sposobnim djelatnicima. Uzrok je
pronaao u tome to se ljudi koji su radili u pojedinim pogonima nisu meusobno slagali po
mentalnom sklopu, po psiholokom prolu i po ivotnom svjetonazoru. Kada ih je posloio
i grupirao po slinosu, uinak je bio puno vei. Imao je novu situaciju prema kojoj su u isum
pogonima i uredima radili uhi ljudi (uglavnom melankolici) u ijim prostorijama je bila
gotovo potpuna uina, a u drugima su radili oni koji su bili temperamentniji (sangvinici). Tu
je vladala stalna ivahnost, ak glasnost koja im nije smetala. Bili su razvrstani ak i prema
poliukim aniteuma i ivotnim ciljevima. Uinci su bili dobri jer je to bio rezultat slinih
osobina. Jedni su voljeli uinu, drugi su preferirali drutvenost i veselost, a trei su imali
slina ivotna oekivanja. To je mogao lagano i brzo provesu kada je radio kao direktor, a
posebno kao steajni upravitelj, kada je imao slobodne ruke mogao je samostalno odluivau
(Unico homine regente.). Izbjegao je svakodnevna zamorna mirenja djelatnika koji su mu
71
RELAKSACIJA
se dolazili aliu jedni na druge zbog zikog i prihikog maltreuranja i prijetnji, ak i smru.
Bilo je i zikih obraunavanja. Jedan od stalno zavaene dvojice bio je ziki jak, mao, ef
slube, a njegov prouvnik, pomonik je bio kao opana metla, kako smo ga i zvali. opani
je bio jedan od najboljih strijelaca malokalibarskom pukom u dravi. Kada ga je Mao ziki
maltreurao, opani ga je napucao odabranim orujem u odabrano mjesto i tako unedogled.
Obojica su bili umjetniki udareni i imali su druge vrline i vjeune. opani je svirao nekoliko
instrumenata, ak i u gradskoj glazbi. Imao je smisla i za druge umjetnosu. Otvarao je sve
blagajne i brave kao slubeni honorarac u policiji. Mao je oslikavao tvornike prostorije i
ureivao interijere za svoju duu, bez ikakve naknade. Teoreuk ih je jedino mogao drau
pod nadzorom ako im je ponekad davao umjetnike zadatke jer ih je ta ica povezivala.
Htjeli su dokazau njemu, cijelom kolekuvu i sebi da su genijalci, a naroito pred stranim
delegacijama. Kada je trebalo uminkau pogone ili dvorite, odredio je Maa da to uini
pomou onih koje bi sam odabrao, a on je uvijek u ekipu traio i opanog. Kada je pak poslije
dobro zakljuenih izvoznih poslova trebalo napraviu proslavu ili umung, opani je sastavio
bend i uvijek zvao Maa da mu pomogne radi dekoracija i umjetnikog dojma. U takvim bi
situacijama meu njima sve funkcioniralo, no ve drugi dan je opet bilo meusobne borbe
svim sredstvima. Obojica su se lagano lijeili na psihijatriji. Kada su Teoreuka vlasu pitale
kako je zadovoljan kadrovima (jer ih je naslijedio, a ne odabrao), rekao je da je zadovoljan, a
naroito zbog toga to mu dvojica daleko najinteligentnijih i najvrednijih od nekoliko usua
radnika imaju papir psihijatra i potvrdu da su ludi i da uvijek mogu oui na bolovanje kad
god zaele. Mrzili su jedan drugoga zbog razliite mentalne strukture i bujne krvi, ali su se
pouvali jer su znali da su bolji od svih ostalih kada neto treba napraviu i rijeiu to nitko
osim njih ne moe. Morao ih je na kraju ipak razdvojiu. Mao se poslije utopio u bunaru jer
je precijenio svoje mogunosu sputanja u zdenac bez konopca ili lanca radi nekog popravka.
Sputao se i penjao vie puta samo po bunarskim ciglama sve dok se nije poskliznuo. opani
mu i danas nosi cvijee na grob, mrzi ga, potuje i iskreno ali za njim.
Teoreuk je slino organizirao i provodio i treninge formirajui parove ili skupine igraa koji se
meusobno slau prema zajednikim karakternim obiljejima. Jedino je na trening utakmi-
cama bilo vie adrenalina i korisu od vjebi kada su igrali jedni prouv drugih oni koji se ba
nisu meusobnu u svemu slagali. Htjeli su jedni drugima dokazau da su bolji. Na treningu je
dobro organizirau utakmice izmeu djevojaka i djeaka (s forom ili bez fore) ili umove
skupiu prema nekim drugim kriterijima koji izazivaju veu borbenost i elju za pobjedom.
To je poziuvna konkurencija i uvijek se igra s jakim mouvima i bre se napreduje jer je
atmosfera slina pravom meu. To je takozvani situacijski trening.
Lijenike koje treba uvijek preporuivau su doktor Mir, doktor Opumizam i doktor Umjere-
nost. Neki su pak uspjeno lijeili depresiju ili pesimizam pjesmicama poput ove: Pjevao
72
sam tuno jer nemam cipela, dok nisam sreo osobu bez stopala. Tunom sam pjesmom
ja lijeio muke dok nisam sreo ovjeka bez ruke. Mnogi hendikepirani ljudi su puno vei
opumisu i poziuvniji od onih koji su defektni u glavi, netolerantni, nestrpljivi i ivani
zbog najsitnijih muica.
Moramo razmiljau i veseliu se onome to imamo, a ne onome to nemamo. Tako emo
postau profesionalni opumisu. Nekome je teko pranje sua, a neko se raduje i igra s mje-
huriima od sapunice koji se stvaraju kod pranja.
Ako nas netko kriuzira, sjeumo se da je lozof rekao: Priprosu ljudi se jako raduju pogre-
kama i ludosuma velikih ljudi. Male kriuke i kriuzerstva ne treba shvaau preozbiljno. Ima
ih koji gledaju samo sebe i vie ih brine to ih uljaju njihove nove cipele, nego vijest o vaoj
ozbiljnoj bolesu. Ne bismo trebali nepotrebno i suvie kriuzirau da ne povrijedimo neije
dostojanstvo i osjeaj ponosa. Dobit emo samo mrzovoljnu osobu i prouvnika.
Nagraeni ovjek puno bre ui i zapamu, nego onaj koji je kriuziran. Linkoln je bio jedan
od najboljih ljudi koje je svijet poznavao, a nisu ga samo kriuzirali, nego su ga i ubili. Svetac
demokracije, Thomas Jeerson, imao je preko 200 robova koji su htjeli biu njegovi robovi,
vjerojatno jer je bio dobar prema njima.
to moemo ovjeku koji je nasmijeen? Nita, kao i onom kome je smrt dobitak. Mir je
jedna od rijei koju si ljudi svijeta izgovaraju s najveom brigom i najee sa strau. Ona
je najvanija rije i kljuna je za provoenje pravog odmora te je glavna u formuli za relak-
saciju. Mir u bilo kojoj formi je ovjekova obveza, dunost i odgovornost. Ne radi se samo o
miru kao negauvnom pomiljanju uz rat, nego miru u smislu vlasute pojedinane bitnosu.
Mir svi trae i svima je potreban, prije ili kasnije, makar to bio i vjeni spokoj kojega najee
nalazimo na grobnim spomenicima. Hamlet razloge za svoju osvetu trai u tome to je nje-
gov stric Klaudije uskrauo posmrtni mir njegovu ocu (i njemu noni mir) pa mu se oev duh
javlja i uznemiruje ga nou. Mir je sreditu razmatranja i u biblijskim tekstovima. Bez njega
nemamo doivljaj cjelovitosu, stanje ispunjenja i blagostanja, pa je zbog toga mir u slobodi
najvea enja i nadanje. Samo u miru ostvarujemo osjeaj zauenosu i sigurnosu. U Iv
14,27 pie daje na Veliki etvrtak Krist uenicima, koji su se, dodue, nakon nekoliko dana
preplaili, obeao mir kojega u ovozemaljskom svijetu nee moi ostvariu. Kada se vrauo
nakon uskrsnua, pozdravio ih je rijeima: Mir vama! (Iv 20,19) Kada im je pokazao svoje
ruke i bok, ponovo im je rekao: Mir vama! Mir je dar od nekoga, ali je ee teko izborena
najvanija privilegija koja se ne ostvaruje pasivnou, predajom i defeuzmom. Narodski
reeno, mir nam je potreban kao ljetna rosa bez koje bi uvenuli i biljka i cvijet, kao zimsko
sunce koje nam daje nadu da e sve doi na svoje mjesto.
73
RELAKSACIJA
Mnogo je raznih relaksacija kroz formulu mira. Nije svima ishodite isuna mira i ne dosuu
uvijek svi isunu mira. Prvi uvjet relaksaciji i oputanju je obraanje isuni mira jer ne smije-
mo biu sretni onda kada smo nesretni. To je paradoks mazohizma jer se radi o mentalno
zdravom skladu sa sobom i s okolinom.
Ne treba vjerovau uporno debelim ljudima koji prodaju recepte za dijetu i za mravljenje.
Ne treba previe vjerovau ni elavima koji prodaju udotvoran losion za siguran rast kose, a
nikako i nikada vjerovau ivanima koji ele relaksirau, a sami konstantno zrae nemirom
i nezadovoljstvom.
Danas je mir jedno od najskupljih dobara i svakim danom je sve skuplji jer smo sve vie
pod raznim stresovima. Fiziki i vrijedni intelektualni napori te sportski ivot pomau
nam da lake prebrodimo sve stresove i bone vjetrove. Mir ima poziuvno znaenje te
predstavlja idealno stanje upravljanja dobrotom. Unutarnji mir je drutveno lice i rezultat
ljubavi. Ratniki duh kojega razvija sport katkada je u prividnoj suprotnosu s unutarnjim
mirom. Potrebna je zato relaksacija autogenim treningom koji treba biu protutea ratni-
kom mentalitetu kojega treneri ili menaderi razvijaju kod sportaa ili djelatnika. Naravno,
razvijanje ratnikih vjeuna kod njih je puno bolje nego obuavanje za stvarni rat. Nema
bojazni ako sporta ue nabrijan u me ili ako se radnik prihvau posla s prejakom mo-
uvacijom.
Autogeni trening je psihika i zika akuvnost pomou koje se posue potrebno opu-
tanje autoanaliza i relaksacija, pri emu se susreemo sami sa sobom, uravnoteujemo
duu i ujelo. Izvorni mu je autor Nijemac J. H. Schultz koji je u tu metodu uveo i elemente
indijske joge, metode samoudubljivanja, prilagoujui ih i kombinirajui s dananjim psi-
hoterapijskim metodama. Ne primjenjuje se samo na osobe sa psihosomatskim smetnja-
ma, nego i na najiru populaciju te na zdrave ljude koji ele sprijeiu nastajanje nervnih
problema ili napetosu. To su vjebe kojima se posue psihiko oputanje zahvaljujui
psihosomatskim promjenama. Sugesuja i placebo efekt imaju veliki utjecaj. Ako bi netko
jeo soni limun ispred sviraa puhakog instrumenta, svirau bi bilo nemogue svirau.
To je dokaz za postojanje jake sugesuje. U autogenom treningu se svjesno i sistematski
korisu misao ili predodba koja je od korisu pojedincu. Sugesuvnost je kod svakog poje-
dinca mnogo vea nego to se misli. Vjebai potpunije i bre usvajaju efekte autogenog
treninga ako im trener ili voditelj glasno izgovaraju sugesuvne formule za vrijeme vjebi.
Autogeni trening je dovoljno provodiu jednom tjedno na slubenom treningu ili na te-
rapiji, a vjeba moe sam radiu i kod kue ako se ustanovi da je potrebno. Umjesto ive
rijei kod veine ne pomau snimljene kasete, CD-i ili slino, jer je vjeba ukljuen u
heterosugesuvni proces.
74
Svatko moe pokuau snimiu svoj vlasuu nosa zvuka za autogeni trening i isprobau djeluje
li na njega. Sve ovisi o senzibilnosu i stupnju sugesuvnosu vjebaa. Autogeni trening spada
u domenu autosugesuje i sugesuje, odnosno utjecaju na samoga sebe s ciljem poputanja
napetosu. Primjenjuju ga i kvalicirani psihoterapeuu. Pomae kod depresije, tuge, glavo-
bolje, povienog tlaka, nesanice i slino u koritenju komplementarne medicine. Autogeni
trening razvija stvaralatvo pojedinca, poboljava zdravlje i oslobaa nas negauvnih emocija
i stresa. Koristan je da podigne ljude koje se predaju pred ivotnim problemima i odustaju
od borbe s bolesuma, a njih lako svlada i smrt ako ih napusu ivotna energija. Za razliku od
zikog, ovdje se radi o psihikom samoubojstvu.
Takozvane neizljeive bolesu su izljeive ukoliko ovjek vrsto vjeruje da e ih pobijediu i ako
ima izuzetno jake mouve za ivot, odnosno da eli i mora jo neto vano i korisno napraviu
u ivotu. Moramo misliu poziuvno u interesu zdravlja i kvalitetnog ivota. Psihika kompo-
nenta sigurno djeluje na izljeenje zikih bolesu jer je s njima neraskidivo povezana. Ako
vjerujemo u svojeg lijenika, lake emo ozdraviu nego ako u njega sumnjamo. Izlijeenje
ipak posue sam pacijent, a lijenik je samo potpora. Dokazano je da stanice opumista,
odnosno ovjeka nabijenog poziuvnim mislima, proizvode hormone sree koji iscjeliteljski
djeluju na cijeli organizam. Negauvne misli kao to su mrnja, beznae, ljubomora, zavist i
apauja izluuju negauvne ivotne sokove koji loe i destrukuvno djeluju na zdravlje i uzro-
kuju preranu smrt.
Vano je da sugesuvno i u uvjerenju izreemo mudru formulu: Svakog dana sve vie i vie
napredujem u svakom pogledu intelektualno i ziki.
Autor nije zapazio vee sportske dosege uz pomo autogenog treninga, moda zato to mu to
nije trebalo, ali je oputanje prouv napetosu i stresa svakako bilo djelotvorno i dokazano.
Vjebe u poetku traju tri minute, ali niu kasnije ne trebaju trajau vie od deset minuta.
Najlake i najefektnije je vjebau ujutro i naveer. Psiholoki zakoni su prirodni, a ba je au-
togeni trening tehnika kojom se posue da se to vie okrenemo svojoj prirodi u biolokom
i u psihikom ivotu jer su i psiholoki zakoni takoer prirodni.
Zadatak autogenog treninga kao bioloke funkcije je da pomogne naoj osobnosu tako da
eliminira sve one negauvne natruhe i taloge koje smo skupili u ujeku ivota pod presingom
i to nas je udaljilo od prirode. Ako trener nije psihoanaliuki educiran, nee biu uspjeha
s autogenim treningom jer je to i svojevrsna autoanaliza. Autogeni trening je privremeni
prekid doucaja s realnim svijetom, neka vrsta privremenog bijega iz realnosu. To je na neki
drugi, ali negauvan i neprirodan nain, cilj opijata. Meuum, opijau ostavljaju vrlo teke
75
RELAKSACIJA
posljedice, a kod autogenog treninga se radi o prirodnom nainu oputanja prema sebi i
drugima, koji je predmet je harmoninog i sretnog ivljenja i djelovanja. Sprjeava razliite
psihike devijacije te dovodi u vrstu duevnu stabilnost. Zato je i inae kvalitetan sportski
trening najdjelotvorniji.
Primjer autogenog treninga
Mir
Formula kojom se sugerira mir glasi: Mir, potpuni mir! Tjelesni i duevni mir je konani cilj
autogenog treninga. Ne samo njega, ve i ivota uope. Prve Minutusove rijei su bile: Mi-
lost vam i mir. Atakserkso, kralj kraljeva, u svojoj ispravi Ezri saziva potpuni mir (Ezr, 7,12).
Mir je kombinacija spokoja i harmonije, unutarnjeg zadovoljstva i dobrog raspoloenja. On
je potpuna suradnja izmeu ljudi i prirode.
Treba zatvoriu se oi i biu nepokretan. Moramo vidjeu taj mir u mau. Trebamo osjeuu kako
nam miruje cijelo ujelo, a posebno noge i ruke. Ako moete, izbjegavajte kaljanje i svrbe.
Ne treba izbjegavau gutanje sline i pokretanje oiju ispod zatvorenih kapaka. Vjebai mogu
sjediu ili leau, to udobnije, to bolje, najbolje u polutamnoj prostoriji.
Teina jela
Dok vjebai lee, izgovaraju se rijei: Moja je ruka potpuno ugodno teka. Prostorija je
polumrana, a vjebai imaju zatvorene oi. Odvajamo se od vanjske realnosu i ulazimo u
unutranju. Vjebai u mislima eu po ujelu i razmiljaju: Ovo je moja desna ruka. (to je
vano za tenis, stolni tenis i druge zikanere ako su denjaci), i misli slijede ujelo. Treba
sugerirau: Osjeam desnu nogu, trbuh, vrat, prsa, glavu. Kada je prijeeno cijelo ujelo,
izgovaramo formulu: Mir, potpuni mir., a zaum Moja je desna ruka potpuno ugodno
teka. To je formula, Schulza, oca autogenog treninga. Izgovaramo je u sebi est puta.
Ne treba paziu kada se broji, vano je da se sve odvija spontano i oputeno. Tko ima ima-
ginaciju, neka zamilja da mu je ruka od metala ili da je magnet dri za tlo. Desna ruka je
organ koji je najblii naem egu, a kod ljevaka je obratno. Stupanj posugnutog oputanja
moe se egzaktno kontrolirau elektromiografski, odnosno ispiuvanjem akcijskih potencijala
u miiima i mjerenjem pulsa.
Slino se radi ako elimo toplinu. U odreenom poloaju izgovorimo: Mir, potpuni mir., a
zaum est puta formulu: Moja je desna lijeva ruka potpuno ugodno teka. Zaum jo jed-
nom Mir, potpuni mir. Bez opoziva prelazimo na drugu vjebu kojom se sugerira toplina, a
76
formula je: Moja je desna lijeva ruka potpuno ugodno topla. Sugerirajte da vam je ta ruka
kod radijatora, kod pei ili na plai.
Vjeba disanja
S formulom: Diem. zapravo nita ne sugeriramo jer i dalje nastavljamo disau. No tada
postajemo svjesni spontanog disanja. Formula se moe i modicirau, primjerice: Diem
mirno, sasvim mirno. Na je cilj smanjiu broj udisaja u minuu. Normalan, prosjean broj
udisaja je oko 15 udisaja u minuu, ovisi o zikoj konsutuciji i ivotnoj dobi. Oni koji siste-
matski vjebaju mogu smanjiu broj udisaja na samo pet puta u minuu.
Dobro je napraviu stanku nakon izdisaja zadrau zrak desetak sekundi dok se ne osjeu po-
treba za kisikom. Vjeba se ponavlja oko est puta sa zatvorenim oima. Najbolji efeku su
ako se vjeba izvodi dva tjedna, ali sa samo jednim danom prekida. Na kraju vjebe treba
napraviu opoziv.
Vjeba za srce
Srce je simbol ivota. Skoro uvijek mu moemo produiu funkciju iako naa sudbina mnogo
ovisi i o geneuci. Formula glasi: Srce kuca mirno i ritmino. Anksioznost (razni strahovi)
povezani su vrlo ujesno s pojaanim i ubrzanim radom srca. Normalan broj otkucaja je 70
u minuu. Neki terapeuu izostavljaju srce iz autogenog treninga, no i ta vjeba je korisna.
Schulz i neki drugi autori navode da pojedini vjebai mogu smanjiu broj otkucaja na svega
44 u minuu, ali mogu i poveau ak na 144 otkucaja u minuu, sve pomou autosugesuje,
iako je ujelo u mirovanju. Ne treba sumnjau u to jer je svima poznato da srce pone ubrzano
kucau ako se iznenada pojavi neka opasnost, neposredno pred vaan ispit ili pred vaan
nastup na pozornici ili za govornicom.
Za svaku vjebu se treba pripremiu. Treba osigurau pogodne uvjete (nee biu uspjeha
ako ujemo buku nekih radnih strojeva ili slino), zauzeu pogodan poloaj (ne smije nam
biu neudobno), obavezno treba imau zatvorene oi, usredotoiu panju na ujelo i brige i
probleme jednostavno izbaciu izvan sebe, na pod ili u zrak. Nakon toga u sebi treba izgo-
varau: Mir, potpuni mir. Nakon toga est puta sugeriramo: Moja je desna ruka ugodno
teka., zaum jednom Mir, potpuni mir., zaum u sebi izgovaramo: Moja je ruka potpuno
ugodno topla., nakon toga jednom: Mir, potpuni mir., zaum est puta udiemo i izdiemo
abdominalno sa zadravanjem daha i opet kaemo: Mir, potpuni mir. i opet est puta u
sebi izgovaramo: Moje srce kuca mirno i ritmino. i na kraju kaemo: Mir, potpuni mir.
Na kraju dolazi opoziv.
77
RELAKSACIJA
Vjeba za trbuh
Formula glasi: U trbuhu struji ugodna toplina. Zamiljamo kako pijemo toplo omiljeno
pie, ali ne prevrue (aj, juhu). Kod te vjebe se mogu glasno javiu i crijeva. To je sigurna
potvrda da smo se dobro usredotoili. Dobro je da zamislimo da na trbuhu imamo neiju
dragu glavu ili ugodan jastuk.
Vjeba za elo
Formula za elo glasi: elo mi je ugodno svjee. Pri tome zamiljamo da preko ela pue ugo-
dan vjetri, primjerice maestral. Cilj nam je da posugnemo sasvim suprotno od Usijana mi je
glava. Dovodimo osjeaj hladnoe i svjeine na elo. Ako se smjesumo u naslonja, moemo
lake zaspau jer u glavi ima manje krvi. U to ste se i sami uvjerili iz vlasutog iskustva.
Formula se moe modicirau u: Glava mi je lagana i slobodna. Na taj nain je mogue po-
sui, ako to vrsto elimo, potpuni prekid misli. To je ekasno jer nas u potpunosu udaljava
od problema. I za ovu vjebu nam treba dva tjedna kako bismo je sasvim savladali. Prekid
vjebe je samo jedan dan.
In summa
to trebam uiniu da bi autogeni trening imao najvei uinak? Trebamo osigurau mjesto za
vjebu gdje nas nitko nee smetau. Treba sve iskljuiu, audiovizualne aparate, telefone i mo-
bitele, kuna zvonca, lave pasa u blizini, aparate koji se mogu automatski ukljuiu kao to je
klima ureaj i slino. Prostorija u kojoj se vjeba treba biu polumrana. Da bi se uvjebao svaki
element, potrebno je dva tjedna. Svih pet elemenata se moe uvjebau za tri mjeseca. Vjeba se
dva do tri puta na dan, ovisno o teini sluaja, po desetak minuta. Kasnije, kada smo generalno
relaksirani, obnovljeni, dovoljno je vjebau samo neke elemente, one koji su nam potrebni prije
mea ili tekog napornog intelektualnog ili zikog posla. Moe se vjebau u stankama izmeu
meeva, na poluvremenima na turnirima ako se ukae prilika u hotelu ili prikladnoj prostoriji.
Za opoziv treba izvriu tri radnje: susnuu obje ake, izvriu snanu eksiju ruke u laktovima,
duboko udahnuu i izdahnuu i brzo otvoriu one kapke, jer smo za cijelo vrijeme vjebe imali
zatvorene oi. Noge treba istegnuu snano i do kraja, kao da imiuramo maku.
Glavni je cilj autogenog treninga da se rijeimo nagomilanih napetosu koje su se u nama
akumulirale, a izazivaju trajnu tjelesnu i duevnu napetost koja moe izazvau razne bolesu.
Autogeni trening se razvio iz hipnoze, ali on nije hipnoza. Uspjeno uklanja razna koenja i
svakodnevne probleme te rjeava ivotne neprilike. Mogue je to zato to ne postoji vrsta
78
granica izmeu psihikog zdravlja i psihike bolesu. Autogenim treningom smanjujemo nae
nerijeene probleme, uklanjamo konikte iz naeg nesvjesnog, rjeavamo se vlasuuh frustra-
cija koje bi mogle dovesu do dekompenzacije i potaknuu razne neurotske bolesu. Zato auto-
genom treningu treba pristupiu savjesno i ozbiljno jer e dau dobre i jako korisne rezultate.
Slabosu emo nadvladau treningom, a neznanje uenjem. Oputenost psihe i cijelog orga-
nizma e nam pomoi i omoguit e nam da smanjimo tenzije, odnosno razne bojazni. To
nam opet pogoduje da se s uspjehom suoimo s neugodnosuma koje nosimo u nutrini svoje
osobnosu. Autogeni trening nas odvodi do toga da oputeno prihvaumo svaku neugodnu
ili teku situaciju uz jamstvo da e nas odvesu u puno bolje stanje. Visoka sposobnost tole-
rancije nas oslobaa najneugodnijih podsvjesnih konikata.
Da bi se oslobodio suvinog optereenja, natjecatelj ili onaj tko javno nastupa treba se pitau
radi li neto loe svojim nastupom. Ako je poteno trenirao i svladao materiju koju e izlagau,
dobro se pripremio i ima rijeenost za pobjedom i uspjehom, onda e dau svoj maksimum.
Promjene u osobnosu (poziuvne) ostaju trajno i dalje. Vjebama smo stekli mogunost da
uvijek zauzimamo odstojanje prema neugodnosuma. Poziuvno je to prestankom autoge-
nog treninga ne prestaje njegovo djelovanje, ve se produuje i dalje. U naem okruenju
pod nadzorom imamo emocionalne reakcije na vanjske senzacije. Pravilnim i redovium
autogenim treningom moemo uspjeu dosei oputenost u cijelom ivotu. Pri tome nam se
okolina moe udiu i misliu da glumimo dok ne uvide da je to na nain ivota. Neki mogu
pogreno misliu da ste se povukli u sebe ili da ste rezignirani prema svim dogaajima oko
vas. Ubrzo shvate i pitaju kako to uspijevate uivau u sadanjosu, ma kako sloena bila.
Meditacija je stara preko 4000 godina, a porijeklo joj je na dalekom istoku. U Europu ju
je uveo indijski misuk Yogi Maresh Maharishi koji je i osniva transcedentalne meditacije.
ivio je 96 godina. Radi se o nainu oputanja kontrolom misli, a u svijetu je poznata kao
transcedentalna meditacija (mantra joga). Korisu se tako da se uho ponavljaju rijei mantre.
To je jednostavan zvuk ili zvuna kombinacija koji odabire trener ili psiholog kao sredstvo
mentalne koncentracije, poput najpoznauje mantre ouuum ili uhooom, slino jednoli-
nom mrmljanju.
Cilj meditacije je istovjetan cilju joge samoostvarenje na nain da se operemo iznutra
i tako posugnemo dublje stanje relaksacije, da mouviramo duh prema smirenju svijesu i
na koncu, da smo tako zadovoljni i da zaista ni za im ne udimo. To se posue kad svijest
nakon istraivanja raznih razina uma transcendira vii um i poistovjeu se sa sredinjom
sri postojanja jastvom postajui tako ista svijest. Osoba koja posugne samoostvarenje
poistovjeena je sa svojim postojanjem i ivotom iz gledita jastva, a ne ega.
79
RELAKSACIJA
Ispoetka se mantra ponavlja uz napor volje i s potpunom svijeu, ime spreavamo um da
razmilja o drugim stvarima. Nakon predane neprekidne vjebe mantra se ponavlja auto-
matski, bez naeg napora i truda. Ona se manifesura spontano i postaje sastavni dio naeg
bia. Tako postaje most izmeu normalnog stanja svijesu i nadsvijesu.
Cilj meditacije jest reintegracija jastva. Ona je svojevrsno prikupljanje i prisjeanje. Ona
suava sve mentalne akuvnosu, a duhovnog stremitelja uvodi u uinu koja je izvor i uvjet
svih akuvnosu. Meditacija nije nesvjesno stanje, ve in panje kojim ono vrhunsko doiv-
ljavamo svojim sveukupnim biem. (iz knjige Dimenzije joge autora Mahatapasvija Shri
Kumarsvamija). Indijska tehnika meditacije je neka vrsta unutarnje molitve kod koje prevla-
davaju intelekt i razmiljanje. Pomou nje se posue disciplina zikih i psihikih funkcija.
Mediuranjem se trebamo usredotoiu na neto prikladno radi potpunijeg i breg oputanja,
primjerice na neku pametnu misao, na neki ugodan doivljaj ili na neki atrakuvan predmet.
No mediuranje ne treba mijeau s kontemplacijom koja takoer oputa. Kontemplacija je
kada se predajemo Bogu svim svojim uvstvima, kompletnom duom i prostodunou bez
ikakve zadrke i bez ge u depu.
Kada se ugodno odmaramo u sjeni hladovine, nikada ne pitamo za vrstu stabla pod kojime
uivamo. Tako je jedino bitno da pronaemo svoju hladovinu u kojoj emo se najbolje od-
moriu i povrauu svjeinu svojeg ivotnog jutra.
Joga je najpoznauja ekstauna tehnika. Ona je i najmisunija. Slui pojedincima kako bi
im um zapao u neredovito stanje. Cilj je da se odvrau panja od svih okruenja u vremenu
i prostoru. Jedan je od naina da se u cijelosu koncentracijom ovlada mislima i posugne
potpuno osloboenje dovoenjem svijesu u ovisnost o naoj volji. To je mogue ako u
potpunosu ovladamo svojim ujelom. Tijelo ne smije biu diktator umu. Svrha je takoer da
se posugne samokontrola i samopouzdanje. Produenje ivota je tek usputni rezultat. To
ovadavanje nad ujelom se zove hata joga. Glavni uinak joge je da se uspostavi ravnotea
izmeu mentalnog i zikog stanja, suprotno od torture u gimnasukim i tness dvorana-
ma koje ve na prvi pogled podsjeaju na srednjovjekovna muilita.
uveni misuk i svetac, Sveu Ivan od Kria, za polaznu toku je uzeo mirnu kuu. Na taj
nain je uspijevao oslabiu nagone i radoznalosu, posuzao je ravnodunost prema svemu.
Sveta Terezija Avilska, takoer misuk iz Ivanova vremena, mogla je prerezau sve veze svjet-
skih interesa kako bi se mogla usredotoiu na jednu jedinu stvar. To je posuzala ksacijom
uma tako da protjera sve stvari koje su joj ometale panju na ono to je htjela vidjeu i na
to je mislila. Njezin spomenik je u najljepem parku u Hrvatskoj, u Bjelovaru, a zautnica
je i katedralne crkve.
80
Mnogi Hindusi takoer imaju svojstvo da ne vide mnotvo i raznolikosu, nego samo ono na
to su se koncentrirali. U dolini Inda naeni su najstariji artefaku povezani s jogom, stari pet
usua godina. Odnose se na Shivu-yogina (boanstvo Shiva sa svojim oznakama u klasinom
jogijskom poloaju). Sistemauzaciju i konkretan oblik jogi je dao Patanjali koji je ivio neko-
liko stoljea prije Krista (u djelu Yoga-sutra ili Patanjali-sutra). Vrijednost joge kao prakune
metode ostvarenja jastva prepoznali su gotovo svi indijski sustavi, za to postoje nedvojbeni
dokazi, jer su jogike vjebe spomenute u Upanishadama (doslovno znaenje Upanishada
je do nogu uitelja; to su uenja koja su zavretak i nadgradnja Veda, a najstarija potjeu
iz 8. stoljea prije Krista i autori su im nepoznau) koje uvode Vedantu, nedualisuko ue-
nje o idenunosu Atmana i Brahmana, odnosno pojedinane i univerzalne due, odnosno
duha (spoznaja ili iskustvo njihove idenunosu je prosvjetljenje), Bhagavad-Gi (Pjesma o
Boanskom, odnosno o Krini, lozofsko-epska poema koja je dio Mahabharate; oslikava
odnos izmeu moralnosu i eukih vrijednosu u hinduisukoj lozoji djelovanja karma jogi
i smatra se jednom od najutjecajnijih lozofskih poema sanskrtske knjievnosu).
Mladi iz Amerike i sve vie i iz drugih dijelova svijeta koriste jogu prouv stresa kojeg dono-
se natjecanja ili intelektualni napori, a meditacijom i ele otvoriu puteve novoj ovjekovoj
orijentaciji. Joga na sanskrtu znai naprezanje, ujarmljenje. To su posebne vjebe disanja
i koncentracije i oputanja koje uz posebnu dijetu ine da ovjek potpuno ovlada svojim
ujelom, a naroito organima koji se inae ne mogu pokrenuu naredbom mozga, odnosno
nae volje. Ruci moemo narediu da se pomakne ili zaustavi, a srcu ne moemo. Jogi to
moe!
Nihil habentes et omnia possidentes (nemaju nita, a posjeduju sve), govorio je najvei te-
oreuar kranstva, Sveu Pavao. Mahatapasvi Shri Kumarsvamiji o jogi kae: Joga je sustav
zikih, psihikih i duhovnih vjebi. To nije ni kult ni vjerovanje, nego metoda samoostva-
renja koja zapoinje proiavanjem ujela, a zavrava razvojem duha. Jogi nije ni sveenik
ni udotvorac, ve ovjek koji je ostvario duhovno prosvjetljenje. U drevnoj Indiji prvi jo-
giji bili su skupina znanstvenika i misuka koji su se zanimali za odnos ovjeka i besmrtnog
duha. Odluili su pronai nain i sredstva da ih ujedine ujekom ovjekova ivota na Zemlji.
Stoljeima su radili pokuse s razliium metodama oputanja, koncentracije, meditacije te
pokuse s vjebama disanja, poloajima ujela i hranom. Posugavi uspjeh, rezultate pokusa
svrstali su u novi sustav i nazvali ga znanou joge. Cilj joge jest reintegracija pojedinane
svijesu s kozmikom svijeu. Joga stavlja naglasak na sklad koji vlada izmeu pojedinanog
i univerzalnog. Isunu proglaava sveobuhvatnom tako da u postojanju nema apsolutne iz-
dvojenosu te je jedini nain ostvarenja isune prodiranje naeg postojanja u sve stvari. Izraz
joga potjee od korijena yuj, spojiu. Yoga oznaava duhovno stanje jedinstva i zajednitva s
Bogom. To zajednitvo se ostvaruje iskljuivo u svijesu pojedinca.
81
RELAKSACIJA
Poznau mislilac J. Ortega y Gasset rekao je da sumnja da obogaenje naih ideja dolazi
podzemnim putem misuke, nego da dolaze po svijetlim stazama miljenja. Teologija da, a
ekstaza ne! Nemogu je misuni doivljaj prije nego se isprazni um.
Kontrola uma. U svijetu suprotnosu crnoga i bijeloga, gorkoga i slatkoga, velikog i malog, brzog
i sporog, jedino za energiju ne postoji suprotnost. Taj fenomen je zbog toga to na svijetu
ne postoji nita to nije energija. ak su i ljudi energija. I miljenje troi, ali i stvara energiju,
odnosno miljenje je preobraava. Logino je da i misli mogu utjecau na dogaaje. No je li
vrijeme energija? Vrijeme nema niu poetka niu kraja, zato je za neke besmisleno pitau koliko
je sau jer je to relauvna kategorija. Takoer nam se ini, barem s dananjeg dosega znanosu,
da svemir ne radi tako djelotvorno kao to je savreno ureen. emu tolika rasipnost? Zar je
potrebno toliko milijuna ili milijardi mrtvih nebeskih ujela koje troe neizmjerne koliine ener-
gije za kretanje oko sebe, pa onda za kretanje oko drugih ujela i konano, za kretanje koje vodi
u irenje svemira, samo da bi povlateni ovjek ivio na maloj plavoj toki u beskraju Zemlji?
Velika rasipnost! Krivo razmiljanje!, kae Skepuk. to ako svemir nije stvoren radi ovjeka?
Nikada neemo otkriu Tko ili to je prvi uzrok. I to je dobro! I ovako smo oholi. to bi
bilo tek da znamo vie nego to je potrebno? Iz dananje perspekuve napredak znanosu
i intelektualna higijena otvarat e nove spoznaje i jo vee nepoznanice koje sada niu ne
nasluujemo.
Hipnoza je terapijsku metoda koja ima u sebi neto magijsko, a probao ju je Freud. Ona je
gotovo nedjelotvorna na uinke sportaa i u lijeenju drugih bolesnika ima slabije rezultate
nego ostale navedene terapije.
Postoje, dodue, neka neredovita stanja ovjeka kao to je hipnouzam u kojem ima transa,
halucinacija, neosjetljivosu i ukoenosu. Takva stanja se ne preporuuju osim ako se hipnoza
ne primjenjuje u slubenoj medicini. Ako se medij ne da hipnouzirau, to ne moe uiniu niu
jedan hipnouzer. ene je lake hipnouzirau nego muke. No u stvarnom ivotu su mnogi
mukarci potpuno hipnouzirani od ena koje nisu uroeni hipnouzeri., uvjeren je Cinik.
U ivounjskom svijetu takoer imamo potvrdu dominacije enskog roda. Primjerice, enke
vrste pauka koji se zove galeodes kaspicus imaju za cilj i trude se svim silama pojesu svoje
mujake. To im i uspijeva jer najprije hipnouziraju bespomone mujake koji im udvaraju u
cilju produetka vrste. Uglavnom uspijevaju, osim kod najjaih i najlukavijih mujaka. Samo
ako takav mao pauk uspije svojim klijeuma uhvauu enkin trbuh za odreeno mjesto,
ona se potpuno smiri i bit e mladih pauka. I ljudska bia se sa slau predaju voljenoj osobi i
relaksiraju se u okrilju njegovog autoriteta, jer ih privlai da se odmaraju u drugome biu.
82
Holotropsko disanje je svojevrsna psihoterapija uz glazbu. Autor joj je eki transpersonalni
psiholog i psihoterapeut Stanislav Grof. Rairila se je diljem svijeta. Taj oblik relaksacije se
svodi na leanje na strunjaama ili neemu pogodnom i ritmiko disanje uz primjereni ritam
i tempo glazbe. Mogue je tako lijeiu i stvarne zike bolesu. Disai putuju prema svojoj
unutarnjosu dok ne pronau sami sebe, svoju cjelovitost, svoju skrivenu mudrost i ispunje-
nje. Radi se uglavnom skupno, pa je potrebno pogodiu primjerenu glazbu, uglavnom etno
koji odgovara veini. Relaksira se u ciklusima tri puta po sat sve dok se ne posugnu rezultau
(ili se ne odustane). Doivljaji svakog pojedinca su razliiu, ali mogu biu svima korisni.
Simbolika i rekreacija pomou tapova. Kao vid relaksacije poseban je uitak nosiu u etnju
tap, osobito u prirodu, na planinu, ak i ako nam ne treba kao ortopedsko pomagalo.
tapovi se mogu vidjeu po cijelom svijetu u raznim formama i za razliite psihike i zike
uporabe. tap ima veliku simboliku. On moe promijeniu vlasnika na bolje jer mu daje uvje-
renje da je jai, a samo slabii su agresivni. tap podsjea na gromobran pa nas poput njega
i uva, samo na drugi nain. Najstariji je tap pronaen na mezopotamijskim peauma, a
bio je pretea grkog kaduceja (caduceus) koji je, omotan jednom zmijom, postao simbol
medikusa Eskulapa (gr. Asklepije), a danas lijenika. U poetku je kao glasniki tap bio
znak Merkura (Hermesa) s krilcima na vrhu. Ne treba ga zamjenjivau s lijenikim simbolom
jer on ima dvije omotane zmije. U starom Rimu je kaduceator obavljao mirovne ugovore
pod simbolinom zautom tapa kaduceja. vicarski medicinar Frobenius (1527.) je korisuo
kaducej s isprepletenim zmijama, ali je na vrhu umjesto krilca stavio golubicu to je znailo:
Budite mudri kao zmije, a bezazleni kao golubica. Vojska i udruenje lijenika su umjesto
kaduceja deniuvno prihvauli Eskulapov (Aklepsijev) tap 1912. godine.
Mojsije, glavna linost Starog zavjeta, na izlasku iz egipatskog ropstva udarcem tapa, kojega
mu je dao faraon Ramzes umjesto ezla na putu kroz pusunju prema bezimenom bogu, raz-
dijelio je Crveno more pa je njegov narod mogao prijei po suhom na drugu stranu dok su
se neprijatelji potopili. Nije izbavio svoj narod iz suanjstva maem, nego pasurskim tapom.
Pomou udarca tapa u peini dobio je tekuu vodu za oednjeli narod kojega je izvodio iz
Egipta. Prvi puta je voda potekla iz peine na Horebu, a drugi puta na putovanju od Kadea do
Moaba. Podignut Mojsijev tap donio je idovima pobjedu prouv Amaleana. tap Mojsijeva
brata Arona, koji je protuprirodno propupao, procvjetao je u atoru svjedoanstva i rodio
bademom. uva se u Zavjetnoj krinji (4 Moj 17). Koveg (krinja) je napravljen od bagremova
drva, okovana je zlatom, a izradio ju je majstor Besalel. Na dvanaest tapova izraelskih starje-
ina napisana su njihova imena po naredbi Jahve, a Aronovo ime je bilo napisano na Levijevu
tapu. Jo dok su bili u Egiptu, Mojsijev brat Aron je pred faraonom tap pretvarao u zmiju
i obratno. Njegov tap je nadjaao tapove faraonovih maioniara tako to ih je progutao.
Uz pomo Jahve je stvarao abe, komarce i obade, pretvarao vodu iz rijeke Nil u krv kako bi
83
RELAKSACIJA
nagovorio Egipane da ih faraon pusu iz ropstva u stari zaviaj (Izl 7 i 8). Koer se za Pashu jeo
sa tapom u ruci, uz beskvasni kruh (peen zbog urbe), gorko zelje, janje ili kozle (Izl 12,5-11).
Michelangelo je bio u zabludi to je Mojsija izradio s roiima. Do zabune je dolo zbog krivog
prijevoda svetog Jeronima koji je zrake svjetlosu preveo s rijei rogovi i tako taj velianstveni
kip stoji do danas. Mojsije je predao svoj tap Joui kada su nakon 40 godina doli do rijeke
Jordan, a sin je dao da se u krinju zavjetnu stave dvije ploe Zapovijedi (Dekalog) i 5 knjiga.
tap za mjerenje (hebrejski ganeh ili grki kanon) upuuje nas da su kanonski i deuteroka-
nonski (apokrifni) spisi morali biu izmjereni da bi se mogli razvrstau.
Vrlo su stari i tapovi budisukih redovnika, a biskupski tap se rabi od 5. stoljea. tapovi od
metle bili su djelotvorni za putovanje vjeuca. Zadnja vjeuca je spaljena u enevi krajem 18.
stoljea (nedavno!). To je, na alost, europsko nasljee. Postoje i bilijarski, maralski, bubnjar-
ski, sljepaki tapovi, hokejska i policijska palica i generalski tapovi. Virtuozi Prakuk i Pragma-
uk bili su toliko uvjebani u bilijaru da od samog poetka pa do zatvaranja lokala prouvniki
par najee nije imao uope priliku zapoeu igru. Jedan je namjesuo prvu kuglu kod najblie
rupe, a drugi je igrao bez pogreke sve do kraja igre dok sve kugle nisu bile pospremljene.
To je bila jedina korist markiranja sa satova matemauke. A virtuozni tapovi maoretkinja?
udo! tap za pokazivanje u koli lako se moe preobraziu u dirigentski tapi.
Kada se u stara vremena reklo da je tap ve slomljen nad nekim, znailo je da je osuda
postala pravomona kada je sudac preko koljena prelomio tap.
Ako nosimo adapurani skijaki tap, on nas podsjea na ustrajnost i planetarno poznate
olimpijske skijake medalje Kostelia, Janice i Ivice. Janica se na Sljemenu ipak uspjela po-
peu na postolje iako ujekom vonje ostala bez skijakog tapa. Planinarski tap nas podsjea
na neustraivog alpinista i istraivaa Supu Boia. upaga je ukraeni tap koji na kraju ne
kojem se dri ima sjekiricu, a na donjoj strani je okovani metalni iljak kojim se odupire o tlo.
Asocira nas na junaki i ponosni narod Poljske odakle i potjee. Slian tap imaju i Hrvau, a on
je suvenir u nacionalnom marijanskom sveutu u Bistri i na njemu se moe i svirau. Neki jo
uvijek koriste tapove za urezivanje crta, recki za biljeenje dugova, a on se zove rabo.
Voe karavana i hodoasnika uvijek su nosili tapove. Coelhov lik, gospoa Lourdes je pa-
surskim tapom i posudicom za vodu otpremila hodoasnika u Sanuago de Compostelu.
Ljeskov tap je dobar za traenje vode i minerala. igin tap slui za mjerenje reeksa kako bi
se vidjelo nakon koliko cenumetara pada ga moemo uhvauu u ak. Tako moemo odrediu
brzinu reakcije sportaa ili vozaa. Ribiki tap danas neki nose kao alibi pred enama i kao
dokaz da su prenoili u ribolovu.
84
Kada je Krist upuivao apostole, prije poslanja im je u Galileji u veljai 29. godine govorio:
drugo nita ne uzimajte na put osim moda tapa pa ni kruha. Preporuio im je da si ne
pribavljaju zlata, srebra, mjedi, putne torbe, haljina ni obue, osim sandala. Od biskupskih
tapova najvie se raspravljalo o onima za vrijeme protupape Anakleta (1138.) koji je bio
idov, papa iz geta. Pristalice Inocenta II. koje je predvodio uveni Bernard iz Clarvoixa
glasovanjem su na Drugom lateranskom saboru zabranili da biskupi nose biskupske tapove
i ostala obiljeja. Taj je obiaj kasnije vraen. Mornari i ribari najvie potuju zautniki tap
njihovog uvara svetog Nikole koji im je bezbroj puta pomogao da se sretno s olujnog mora
vrate svojem molu i svojoj obitelji.
Sportski tap je vaan i za vjebanje ramenog pojasa, ispravljanje kime i drugih vjebi.
esto bi se trebalo relaksirau sa tapom, ali ga samo iznimno upotrebljavau kao pedagoko
sredstvo. Zajedniko je svim tapovima da uz uporabnu vrijednost imaju mnogo vanije
psiholoko i simboliko znaenje.
Najpoznauji vlasnik prosjakog tapa je bio karizmauni Hindus Vivekananda, Ramakrinin
uenik i pripadnik najstarijeg monakog reda na svijetu koji je promicao vendantski nauk i
fascinirao svijet svojom tolerancijom na Parlamentu religija u Chicagu krajem 19. stoljea.
Moral mnogih od nas bi pao na prosjaki tap, a samilost bi bankrourala ako bi bila jamac
da emo neto udijeliu potrebiuma.
Premudrog Dantea, kada ga je laar Flegija prevezao preko Suxa, vragovi koji su uvali
gradska vrata u estom krugu pakla nisu putali unutra sve dok mu nije preskoio u pomo
aneo i otvorio ih dodirom tapa.
Nasljedstvo je specian tap. Ouvanje naslijeenog bogatstva jednako je teko kao i stje-
canje novog. Nasljednici su ljudi koji imaju vrsu tap. U poetku im je on zaista potreban, a
da bi se dokazali, darovani tap moraju odbaciu kao dijete kolica i prohodau bez njega.
Hamlet je, u nepotrebnom dvoboju s vrsnim Laertom (sjeumo se zamjene otrovanog Laer-
tovog maa), svoj ma smatrao tapom za igranje.
Pasuri su korisuli svoj tap za odreivanje dnevnog vremena umjesto pjeane ure tako
to su ga postavili okomito kao sunani sat. Vrijeme je odluujue, u njemu se sve stvara
i rastvara. Ono je univerzalno i zato je odredilo svu dosadanju povijest, ne samo ljud-
sku. Na alost, tonu deniciju vremena jo nitko nije dao, ali se zna da se ono ne moe
zaustaviu, vrauu, uhvauu ili spremiu za poslije. Jednostavno i neumoljivo tee i pita nas
jesmo li ispunili sve svoje ivotne projekte. Ako elimo biu, tada moramo djelovau korisno
85
RELAKSACIJA
i produkuvno. Sve su to razlozi da nam trebaju razni tapovi ili pritke koje e nas pridravau
ili e se ponekad i slomiu.
Prakk kae da je dokazan i provjeren nain relaksacije i izbjegavanja stresa zdrav i kom-
pletan seks, s me da se ne preskoi ni jedna od eri propisane faze (Da, sigurno
djeluje. Za detaljnije upute proitajte nastavak ili pitajte za prakni savjet njegovu enu.,
kae Cinik). Provjerite odmah svoju koncentraciju (i pamenje): probajte se podsje
barem pet ili est reenica ili naina na koji se pose koncentracija. Iako ste proitali o
tome prije nekoliko minuta, ipak se ne sjeate? Zato ponavljajte proitano dok ga trajno
ne usvojite. Zapie najvanije misli na komadi papira, stavite ga u dep i povremeno
proitajte alabahter. Ako to ne uinite odmah sada, zaboravit ete. Ako se toga sjete
i za sedam dana, tada imate snano pamenje i dobro ste koncentrirani.
Ivano Bali, najbolji rukometa svijeta svih vremena prema IHF 2010.
Autor: Jozo abraja
86
11. MOTIVACIJA
Mouviranost je posljednja utvrda akcije bez koje ne vrijede ni volja ni elja ni sva ostala
hujenja. Izraz je nastao od launskog movere to znai pomaknuu i movao to znai obra-
zloenje. Mouvirau nekoga moemo psiholoki, bioloko-zioloki, socijalno, ideoloki i na
druge naine. Kvalitetna igra, trening i rezultau pretpostavljaju visoku mouvaciju kao jednu
od glavnih sastavnica igraevih i trenerovih stavova. Razumijevanje i koritenje psihologije
mouvacije nam pomae da pomou otkrivanja naeg unutarnjeg svijeta svoje elje pretvori-
mo u mouve za snanu akciju. No treba probudiu elju kao nestrpljivo prinudno ekanje jer je
ona tek odgoeni potencijal za akciju, odraz ivotnog neispunjenja iju poziuvnu energijsku
napetost treba znau mouvirau. Vano je znau prakunim intelektom odvojiu neostvarive
elje i smanjiu broj teko dohvatljivih elja uz primjenu suglasnosu mate i stvarnosu. to
je vee uvjerenje da neto dobro ili korisno inimo, to je i mouv vei. Ako nema mouva,
onda nema ni zainteresiranosu za visoke rezultate pa ni najtalenuraniji i dobro trenirani
sporta nee odigrau sve to moe i zna, nee biu ni uspjeha ni pobjede, ba kao i u ratu, a i
u svakoj ozbiljnijoj djelatnosu. U ratu, sportu i ljubavi sve je manje vano od potene i asne
pobjede. Zato svaki sporta svaki dan nije uvijek isto mouviran kada je sport izabrao kao
homo ludens, ovjek koji se igra? Zato se uvijek ne igra s veseljem? Zato nije zainteresiran
za najvei domet, zato je neodgovoran pa za svoju momad ne daje sve od sebe ili 101%?
I zato e, naprouv, jae mouvirani sporta (ili bilo tko) svojom visokom mouvacijom izbri-
sau svoje zike i tehnike nedostatke i pobijediu objekuvno jaega suparnika? Zato se u
mnogima javlja kontramouv ili indolencija?
Nemouviranost je, kao i psiholoka nerazumljivost ponaanja, oblik psihoukog poremeaja
svijesu. Bez mouva bi skoro sve stalo, ak ni prijevara ni ubojstava ne bi postojali bez valjanih
mouva (jedino ovdje je protumouv koristan, odnosno nije jai od mouva).
Mnogi se pitaju zato neki ostvare samo prosjene sportske ili ivotne rezultate, a bili
su talenu koji su sve shvaali od prve i imali su intelektualne i zdravstvene kapacitete za
mnogo vie domete. to je to to ih je sprijeilo da ne ostvare vrhunske domete? Opet je
uzrok u odluci koju inicira vrsta mouvacija. Dobra odluka ima polazite u stvarnom svijetu
vrijednosu. Temeljno naelo i stvarni pravi pokreta dobroga (ili loega) uvijek je mouv
prihvaen slobodnom voljom koja je uzrok i povod za poucanje svakog djelovanja. Zato se
svaiji moralni stav procjenjuje na osnovi vrijednosu njegove mouvacije. Onaj iji su mouvi
jai, vrjedniji je i u moralnom smislu jer iz sebe izvlai poziuvni maksimum. Obratno, onaj
tko nije visoko mouviran, manje je vrijedan. Na mouvaciji se sve prelama u sportu i ivotu.
Ako nisu posloeni razlozi za mouv koji su navedeni, sav trud je uzaludan. ak se naputa i
87
MOTIVACIJA
ostavlja godinama teko stjecano znanje, trud i novac. Odluna je uloga trenera, roditelja i
uprave da mladim sportaima pomognu premosuu krize ako su samo privremene.
Mogu li se mouvirau volja i upornost koji su glavni faktori vjerovanja u uspjeh, pogotovo to
se duh sportaa zaustavlja i pokree u zavisnosu od volje? Mogu, bez obzira to se upornost
i volja esto prouve duhu, a to znai i razumu. Tek kada volju pretvorimo u elju, a elju u
hujenje, tada e i mouvacija postau djelotvorna. Zbog toga postoje razni naini mouvacije,
a to je djelovanje na emocije bez kojih nema visokih rezultata.
Jednom je jedan mlai ambiciozni sporta rekao prvaku: Dao bih sav svoj ivot da igram
vrhunski kao vi i da postanem najbolji kao i vi. Prvak mu je odvrauo: Upravo sam i ja to
uinio. Sav svoj dosadanji ivot sam dao da postanem to to jesam. elja za uspjehom nije
uroena, nego se razvija i ui na treningu i kod kue.
Vodimo rauna da svakog natjecatelja moramo pripremiu individualno, jer ono to jednoga
mouvira, to moe drugoga demouvirau i obratno. Treba poznau u duu svoje igrae i surad-
nike kako bi intervencija bila uinkovita. Primjerice, za nekoga je domoljublje veliki mouv, a
za drugoga nacionalna svijest ne igra bitnu ulogu. Nikada ne treba korisuu ekstremni naci-
onalizam ili ovinizam kao icu na kojoj se moe ponekad zasvirau mladima i neiskusnima,
ak i s nevjeum prsuma. Ekstroverurane se moe mouvirau nagradama i pohvalama, nikako
ne ozbiljnim kanjavanjem, a na introverurane e obratno djelovau.
Trebamo iskorisuu latentne potencijale i preferencije kako bismo potaknuli mogunosu da
djeluju opumalno. To znai da je sporta toliko odluan da e se i nakon neuspjeha zavje-
tovau da e jo vie i bolje trenirau. Zbog toga je mouvacija neizbjena sastavnica svakog
sporta, a posebno individualnih, jer se igra jedan na jedan, u parovima, ali i momadski, za
reprezentaciju, a odluke treba donosiu munjevito. esto treba reeksno reagirau pa nema
vremena za razne krize i igru u kojoj igrai nisu maksimalno mouvirani prouv podjednakog
prouvnika. Mouvacija predstavlja ukupnost faktora koji pouu, vode, podupiru i pomau
sportau i njegov odnos prema iskoritavanju njegovih potencijala.
Mouvaciju ini pobuda koja inicira sportaa da normalno funkcionira, elja da daje sve od
sebe i potrebe ijim zadovoljenjem emo uspostaviu naruenu ravnoteu. Neke sportae
mouvira samo ako imaju mogunost trenirau, druiu se i putovau, druge uz to mouviraju i
dobri uvjeu treninga i napredovanja, trei trae dobre trenere i jake ostale lanove ekipe,
etvrte zanimaju trofeji, odgovarajui tretman i stalna prisutnost u medijima, peu se bave
sportom zbog zdravlja i lijepog izgleda, a neke sve vie mouvira novac i razne druge privile-
gije. Neki mouvaciju nalaze u mogunosu da postanu popularni, u elji za pobjedom, pono-
88
som da igraju za ekipu, za grad i ire, da ostanu u formi, da naue nove vjeune ili usavre
postojee, i konano, da se zabave i doive uzbuenje podizanjem razine adrenalina. Kada
se odrauju i po tri treninga dnevno, od kojih je samo jedan laki jutarnji fung, nemogu
je vrhunski sport bez plaanja sportaa. Meuum, to ne smije biu najvaniji i jedini mouv.
Ve na anukim olimpijadama pobjednici su se nagraivali velikim novcem i drugim be-
necijama. Izraivani su im i spomenici, a posebno onima koji su tri puta pobjeivali. Taj
vrhunski izraen spomenik zvao se eikon, a od te je rijei nastala rije ikona. Profesionalci bi
trebali doi, ako ve moraju prelaziu, u poeljnu i zdravu sredinu, jer e inae izgubiu mouv,
podbacivau i nazadovau u karijeri. Pravi savjesni komunikauvni profesionalac s izgraenom
osobnou uvijek je dobro doao u svaku sredinu, jer poue na rad i stvarni je zamanjak
u klubu, a u njegovoj igri i treningu, osim njega, uivat e i drugi. Jai klub i vjerojatnija
mogunost za igrom u reprezentaciji takoer su snaan mouv.
Trebamo ponudiu odgovor na pitanje to sportaa mouvira da djeluje opumalno, a naroito
kada je to najpotrebnije. U prvom redu je to njegova slobodna volja nakon to mu njegov
razum ponudi prijedlog koji ga zanima, zaum zadovoljstvo (hedonizam) koje e imau ako
trenira bolje i ostvaruje bolje rezultate. Kod nekih je veliki mouv izbjegavanje boli i injenica
da se rjeava kompleksa manje vrijednosu. Neke jednostavno mouvira sirovi uroeni nagon
(kao to nije zanemariv niu kod seksa).
Mouvacija je odluujua i u moralnom ivotu. Vana je za kratkorone i dugorone planove
sportaa i za ivotne planove openito. Imau jaki mouv pola je napravljenoga posla. Neki
kau da je zapoeu bilo koji posao ve pola uraenoga. Nitko nita ne zapoinje bez ozbilj-
nog mouva. Za sve se trai mouv, za dobro i za najvee zlo koje ljudi ine.
Mouvirau se moe i ako se natjecatelju postave sasvim odreeni ciljevi kada se radi o slabi-
jem prouvnicima: prebaciu lopucu odreeni broj puta, igrau samo do tri dodira lopte, igrau
samo forhendom. Mouvirau se moe i nadahnuum govorom ili isucanjem mouvirajuih
misli na oglasnoj ploi.
Mentalne vjebe su takoer djelotvorne. Natjecatelj si prije samog nastupa stvori sliku kao
da stvarno nastupa i prolazi sve faze igre u svojim mislima. To moe biu toliko sugesuvno
da se podie pobuenost jer je i puls porastao, a ujelo i mentalni sklop su se zagrijali i
pripremili za me. Naravno da su prije toga potrebne konkretne vjebe istezanja i komplet-
nog zagrijavanja. Kombinacija zikih i mentalnih vjebi daje najbolje rezultate. Osnovna
je pretpostavka mouvacije stvoriu kod natjecatelja ili bilo koga tko nastupa ili neto radi
osjeaj sigurnosu i povjerenja. Doziranje pohvala i pokuda veliko je umijee. Uvijek kada
nekome dajemo kakav zadatak moramo znau kako emo reagirau ako izvritelj taj zadatak
89
MOTIVACIJA
izvrsno obavi ili ako saboura ili markira. Neki puta emo ga nagradiu ili pohvaliu, a drugi
puta emo ga ukoriu ili kazniu. Tree varijante nema.
Mouvacija i razbijanje monotonije je kod nekih ponekad jako velik problem. Neki se ude
odakle toliki mouv plivaima koji sauma sami bez drutva i bez igre ponavljaju iste pokrete
s glavom u vodi. Slian je problem kod nekih grana atleuke, a i kod svih sportova koji nisu
igre. Potvreno je da je jednolinost bez raznolikosu naporna, a raznolikost bez jedno-
linosu i ponavljanja ne donosi rezultate. Ipak je mogue i tu nai mouv. Pripadnici nae
generacije su iz kurioziteta tehnicirali loptom s ciljem da je to vie puta udare glavom ili
nogom a da ne padne na zemlju. Na prvi pogled monotono, a i nekorisno, jer to nije nikakav
slubeni sport. Ipak, kada se iz dana u dan posuu sve bolji rezultau, igra se toliko zagrije
da sve vie vjeba. Posugnuu su zaista fascinantni rezultau. Postoje svjedoci koji su prauli
lokalne onglere koji su drali loptu u zraku po sat i pol vremena, udarivi je glavom i preko
petnaest usua puta. Prvi mouv je bio da pobijedi se sve druge u naemu gradu. Poslije toga
je bio cilj da se posugnu rezultau bolji nego oni koje su mediji objavili za svjetski najpoznauje
onglere, a kada je i to svladano, preostala je borba samoga prouv sebe, poboljanje
vlasutog rekorda. ak i to moe biu snaan mouv. Mladi se vole dokazivau i sebi i drugima
pa i samonadmaivanje predstavlja vrlo jaki mouv.
Mouvacija moe biu unutarnja kada se dijete eli igrau i zabavljau s prijateljima iz kole ili
ulice. Moe biu i vanjska kada ga roditelji nagovore da trenira pa kasnije i sam zavoli sport.
Mouv moe biu i natjecanje, ali ne vie od est do osam puta godinje za dob od devet ili
deset godina. Previe natjecanja optereuje ivani sustav ukoliko izmeu dva natjecanja
nema dovoljno vremena za ziki, a posebno za psihiki oporavak. Previe turnira i meeva
moe biu uzrok sloma i pada rezultata.
Teko je mouvirau onoga koji se nee radovau pobjedi prouv nekoga za koga unaprijed zna da
e ga sigurno pobijediu. Zato je potrebno postavljanje dokuivog, vjerojatnog i mogueg cilja.
Ciljevi trebaju biu u potpunosu usporedivi s prijanjim rezultauma i moraju biu objekuvni.
Dobro je i potrebno da strukturu treninga i ciljeva u sezoni odreuju svi sudionici zajedno, ne
pod prisilom, nego dobrovoljno. Ono to je pod prisilom, moe se doivljavau kao optereenje,
kao teror uinka koji nije izraz vlasuuh elja, svijesu da se neto posuglo i principa uitka
u ijem stvaranju igrai mogu odluivau relauvno slobodno. Vano je da si sudionici ne zadaju
poneke komponente mazohisuke perverzije to u sportu nije rijetkost.
Posebno snaan nain mouvacije moe biu pozivanje na nacionalnu svijest, na domoljublje
ili na lokalpatriouzam. S takvim mouviranjem moramo biu vrlo oprezni kako se ne bi pretvo-
rilo u ovinizam ili u rasizam, razarajue negacije svega poziuvnog. Ako se mala drava bori i
90
pobjeuje velike ili bogauje nacije, tada to moe biu snaan mouv za daljnje napredovanje.
to im vrijede svi silni milijuni stanovnika, svi bareli nae, sve bive kolonije, sve banke
svijeta, ako ih mi, kad se god sjeumo, nabijamo kao stare kante! Jesmo li tada zaista od
njih pametniji, ziki spremniji ili smo ue specijaliziraniji ili smo tek samo u um sportovima
organiziraniji i prirodno talenuraniji?
Nitko vie od ozbiljnih znanstvenika, a naroito od sportskih psihologa, ne sumnja da
sluanje prikladne glazbe podie mouvaciju na treningu, na rekreauvnom vjebanju i na
natjecanju, tamo gdje je to primjenjivo i dozvoljeno. Pod utjecajem dobro izabrane glazbe
subjekuvan osjeaj napora umanjuje se do 15%. Podie se i umung koji poveava elan
za trening i vjebanje. Glazbu treba prilagodiu vrstama vjebi pa e kod stretchinga biu
uinkoviuja andante, melodinija glazba, a za brze vjebe je efektnija alegro i ritminija
glazba. Dobro pogoena glazba poveava snagu i do 18%, a troi se i manje energije za istu
koliinu repeuuvne ili eksplozivne snage. Mnogi trkai treniraju sa slualicama na uima, a
glazba se puta i u sportskim dvoranama. Ugodan zvuk i pokreu koje je izazvala mogu biu
prijenosnik najsupulnijih osjeaja i izvornih ideja, a sputano ujelo moe oslobodiu konica.
Nita nije tako intrigantno i zanimljivo kao strast. Ljubav je jedina bolest od koje bolesnik
ne eli ozdraviu, vjerojatno zbog toga to je sve kod strasu nepredvidivo. Iskorisumo tu
injenicu za podizanje mouvacije. Iskorisumo sve velike i male, sramne i nesebine pokrete
naih srca kao mouvaciju za vei rezultat. Nije to prijevara emocija, to je dvostruka korist
i viestruki uitak kada se dokazuje voljenoj osobi da smo u jo neemu dobri. Kada se u
gledalitu nae draga osoba, igra se puno bolje. Ljubav neka iskorisu potencijale strasu, ali i
sport neka iskorisu mouvaciju potencijale ljubavi. Ljubav nije stalno zadano stanje, ponekad
je i rezultat odluke. Tako neki u poetku mrze svirau violinu, ne vole naporne treninge i
sport, ali ih kasnije strasno zavole. Tako je i s emocijama prema ljudima. Svi se mijenjamo i
mouvacija se mijenja.
Mrnja prema prouvniku je najgori oblik mouvacije koji djeluje kratkotrajno, a na kraju
demouvira i unitava mrzitelja. Treba je sjei u korijenu. Dugorona mouviranost je naju-
spjenija onda kada se usklade sportaevi napori i odricanja s njegovim sportskim ciljevima,
ivotnim probicima, uitcima i zadovoljstvom koje mu prua bavljenje sportom.
11.1. Novac
Mouv bavljenja sportom moe biu novac, druge protuvrijednosu ili razne privilegije, ali
samo za uspjene pojedince. Novac je svojevrsna energija koja poue, ali i koi ljude. On
91
MOTIVACIJA
zbliava, ali i rastavlja prijatelje, obitelj, rodbinu i kolekuve. Ne pridonosi uvijek blagosta-
nju jer je uvjet za blagostanje usklaena svijest u kojoj su utezi mudrost i ujelo. Nije niu
autenuno bogatstvo jer je bogat onaj tko ima drugome ponudiu neto korisno, prenijeu
ili uiniu svojim idejama, znanjem i vjeunama, obrazovanjem ili raskoi svojih drugih po-
trebnih potencijala.
Oni koji previe vole novac u velikoj su zabludi, a oni koji ga vole premalo, u jo su veoj
zabludi. Mudri e znau odvagnuu koliko truda i zdravlja treba uloiu za koliko materijalnih
dobara. Zato novac nije uvijek prava mouvacija i sumulacija za najvee dosege. Mnogi pla-
eni igrai su pomaknuli svoju ljubav i iskreni mouv prema sportu prema vanjskom izvoru
mouva novcu. Pri tome zaboravljaju da samo rijetki sportovi i rijetki pojedinci uspiju pre-
tvoriu bavljenje sportom u dugotrajnije ili sigurnije mrijesulite kapitala. Autor Kapitala,
Karl Marx, rekao je da novac dolazi na svijet krvav samo na jednom obrazu, a kapital je
krvav po cijelom ujelu. U tom sluaju se esto dogaa da vanjski mouv nagrada, smanju-
je unutarnje prave mouve bavljenja sportom. Najgore je ako se dogodi da se ne radi o
pravom profesionalcu koji ne ispunjava svoje obaveze ak niu savjesno, a kamoli zduno.
Svaki pametan sporta i ovjek potuje novac samo onoliko koliko on vrijedi. Lakomost je
izvor svih zala. Nerazborita osoba cijeli ivot sanja samo o novcu, misli kroz novac i osjea
kroz novac. Zaboravlja da novac treba znau i primiu kao poteni ekvivalent za nau uslugu
ili rad. To se posebno odnosi u vrijeme takozvanog turbo kapitalizma i kasino kapitalizma.
Samo se na prvi pogled ini da takvi pobjeuju emocionalno i duhovno zrelije, izgraenije
i one koji su plemeniuji. Novca i imovine treba samo toliko da se pokriju egzistencijalne
i duhovne potrebe uz minimalnu priuvu za crne dane. Ako je netko u stalnom lovu za
lovu, nee imau vremena za najljepe stvari u ivotu. to je najgore, nee niu saznau to
je to vrijedno, a dok ne doivi potpuno ispunjenje i ne nae barem trag svrhe ivota stalno
e biu ili nezadovoljan ili frustriran.
Neravnomjerna raspodjela novca ili opreme ili zajednike zarade u klubu ili u poduzeu,
ba kao i prirodnih dobara, zadiru u ljudski i Boji poredak. Nastojimo biu to realniji i pra-
vedniji u raspodjeli novca, opreme i svih drugih dobara, objekuvno, bez ikakvih privilegija ili
nepouzama. Svaki sustav puca ako pravda, pravica i pravo nisu isu ili barem slini. Zaista je
teko objediniu sve troje, ali je mogue, jer je davno reeno Ne moemo ne grijeiu. (Non
possumus non peccare.).
Mouvacija je ono to nas pokree. To je tenja za napredovanjem prema izvrsnosu. Najdje-
lotvorniji rezultau su kada se sretno poklope glavne skupine mouvacijskih osobina, to se
zove perzistencija.
92
12. ABECEDARIJ UPUTE I
SAVJETI SPORTAIMA
Pretpostavljamo da smo tehniku igre ve dobro svladali, to je vrlo vano da ne ostanu daleko-
sene posljedice za kasniji razvoj ako se abeceda pravilno ne naui i automatski ne primije-
njuje. Bazinim pripremama smo prevedeni od poetnog zikog stanja, odnosno konauvnih
sposobnosu S0 u S1,2 do Sf, u kondiciju i zis koji elimo. Obradili smo raspon sustava za prije-
nos kisika, sustav za aerobni i anaerobni kapacitet, jasno vodei rauna o dobnim kategorijama.
Razvili smo motorike i antropometrijske sposobnosu koje su potrebne i specine za pojedini
sport. Snimili smo i kogniuvnu strukturu takmiara i znamo kojim redom po vanosu treba naj-
vie radiu u psihosomatskim pripremama. Sve je to ozbiljnim trenerima poznata ruuna i to su
dobro apsolvirali. Za korak dalje je neophodno pridravau se sljedeih uputa i savjeta. Uvjeren
sam se da se na nekim aksiomima radi, ali da se najvanije zakonitosu zapostavljaju ili se ne
znaju. Slijedi ezdeset zlatnih pravila za igrae koje treneri moraju znau jo bolje od njih.
1.
Nikada, ba nikada, ne treba zapoinjau igrau (ili se rekreirau), a da se ovjek nije
prethodno temeljito zagrijao. To se odnosi na trening, a pogotovo na utakmice.
Ne treba zaboraviu da je i psihu potrebno dobro pripremiu i zagrijau, inae e se igrau kao
da je igra posegnuo za sedauvom, usporeno, tromo i bit e sklon povredama. Znanstveno
objanjenje nalazimo u injenici da se kod povienja temperature bilo kojeg kemijskog ele-
menta povisuje brzina njegovih molekula i obratno, snienjem temperature smanjuje im se
brzina. Kod sve veeg hlaenja dolazi do sve veeg usporavanja, sve do apsolutne nule kada
sve zastaje, pa i svi oblici ivota. Mnogi ne shvaaju vanost zagrijavanja, moda zato to je
toplinska energija oblik energije koju moemo najtee obrazloiu. Mnogi treneri i igrai ne
shvaaju da je toplina kineuka energija atoma. Ne znaju da se toplina prilikom prelaenja iz
jednog dijela ujela u drugi uvijek kree iz toplijeg u hladnije, a nikada obratno. Tajanstvena
toplinska tvar se zove ogiston. Sve hladnija Zemlja naginje smru, tako i sve usporeniji, a
ume i sve hladniji ovjek sve vie naginje smru.
Sustavno razgibavanje prije strunog dijela treninga korisu za dovoenje miia, zglobova,
disanja i krvotoka u bolju radnu atmosferu, a i smanjuje povrede i oslobaa od psihikog
priuska. Osim opih vjebi oblikovanja i tranja, potrebno je odradiu i specine vjebe
kojima se imiuraju i simuliraju svi udarci i pokreu koji se koriste u igri. Trajanje zagrijanosu
traje od 20 do 45 minuta, ovisno o okolnoj temperaturi. Ako se igra na turnirima i poslije
podne, nije potrebno jako zagrijavanje. Izmeu pojedinih paruja, skokova, bacanja, i slino
treba se lake i krae zagrijau muljau, gibau se na mjestu.
93
ABECEDARIJ UPUTE I SAVJETI SPORTAIMA
Ruunirani igrai su ve pola pobjede ostvarili i prije nastupa pravilnom pripremom svoje
opreme i kvalitetnim i strunim zagrijavanjem. Svi pokreu, potezi i udarci trebaju se uho-
dau prije poetka. U dvoranu ili na stadion treba doi na vrijeme i pravovremeno poeu
sa zagrijavanjem.
U zagrijavanju prije utakmice svatko treba temeljito uvjebavau ono to je njegova igra, to
zna najbolje i to e najee odigravau. Vie se ne moe nita novo nauiu i ispravljau nita
staro. Potrebno je samo uskladiu ve zametnuu dogovor izmeu miia, srca i psihe.
Na poetku treninga treba lagano poeu s jednostavnim uobiajenim elemenuma radi toga
da se obnove dosadanja znanja, uhoda koordinacija pokreta i podese nianske sprave.
Za zagrijavanje se preporuuju uvijek iste ili sline vjebe. Jedino se mijenjaju duina i in-
tenzitet vjebi kod nekih igraa iji su pojedini zglobovi zahrali ili ije se miine skupine
nisu dovoljno razradile.
2.
Ako igra nije spreman ostaviu zadnju kap znoja i posljednji eritrocit krvi na veini
treninga, nego uvijek na natjecanju, jamim da nee biu velikih rezultata. Poteni
poraz od jaeg prouvnika ne smije biu smak svijeta. Treba nastaviu s treninzima i jo
paljivije sluau trenere (E post malam).
3.
Neka potezi i pokreu budu racionalni, uravnoteeni i skladni, bez suvinog dugakog
zamaha, jer se tako nepotrebno napree, a nee se na vrijeme moi vrauu u poet-
nu poziciju. U jednostavnosu nije samo racionalnost, nego i ljepota. Pretpostavka za zdravu
jednostavnost je da izgradimo ukus, a odbacimo suvinu kienost i kompliciranost. Druga
pretpostavka je usklaenost sa samim sobom da se ne trae rjeenja od nekog drugoga ili od
nekud drugud. Trae se brza miljenja u kratkom vremenu, a to je inteligencija jer se radi i o
nalaenju rjeenja u novim situacijama. Malo pomae brzina ako ovjek ima neracionalne i
suvie duge poteze, ali je najpogubnija sporost kao hamletovski oklijevalac.
4.
Udarac, skok, izbaaj i slino treba nastau izvodiu tek onda kada se zauzme opu-
malna pozicija.
5.
Vrstan igra unaprijed predvia i onemoguava prouvnikove namjere takozvanim
perifernim gledanjem tako da na vrijeme moe reagirau na loptu ili udarac koji
mu je upuen. Vrlo vana je i anucipacija, oekivanje kamo e prouvnik upuuu sljedei
potez i prije nego se dogodio. Reakcija treba biu automauzirana, insunkuvna, jer su misli
u ujeku boda ili udarca prespore. Treba razmiljau izmeu bodova, u me outu i izmeu
setova.
94
6.
Treba se brzo prilagoavau i reagirau na nove iznenadne poteze prouvnika jer se
upravo po snalaenju u novim situacijama mjeri bistrina, talent i prvenstveno inte-
ligencija natjecatelja. Treba izvodiu promjene ujekom mea kako bi se popravilo trenutno
stanje, a promjene na treningu da bi se neto izmijenilo i popravilo trajno.
7.
Uvijek treba nastojau korisuu svoje najjae oruje prouv prouvnikovog najslabijeg
oruja. Nije isuna da je prouvnik ba u svim dijelovima igre jednako dobar. Pametan
igra svjestan je opasnosu i prije nego se ona javi tako da na vrijeme izbjegne poteze kojima
najvie grijei.
8.
Ni u kom sluaju ne treba na utakmici eksperimenurau potezima u koje je igra
najmanje siguran. Treba se izboriu za poziciju i udarac koji je najsigurniji i tada
odigrau ono to se zna napamet i uvijek. Treba korisuu ono to ide i ne vjerovau onima koji
kau da nikada ne treba izvesu isu udarac na isu nain.
9.
Nita ne treba odigravau bez vrste logike i provjerene prakse koji vode u prednost,
bod ili barem povoljniju poziciju poslije odigranog poteza. Kada je savladana tehni-
ka, igra e misliu samo na takuku.
10.
Kao to dobar domain sakriva svoje najvee bogatstvo sve dok ga zaista ne
mora upotrijebiu, tako i igra treba odigrau u ksu (pri kraju, produetku)
ono to je njegovo najjae tajno oruje, tajna kvaliteta (qualitas occulta). Najvaniji potezi ili
bodovi trebaju biu teko itljivi prouvniku, poput labirinta, puni nepredvienih i iznenadnih
skretanja, ali da ipak imaju na kraju svoje logino tumaenje. U zavrnici igre se obavezno
mora postaviu i igrau autoritauvno, bez kolebanja i oklijevanja, vrsto i odluno.
11.
Brzina i reeks su meu najvanijim imbenicima, a brzopletost prouzroena
panikom, ljutnjom ili lutanje misli su temeljni uzrok poraza. Neka pogled ne luta
po drugim boriliuma ili po dvorani jer se gubi koncentracija. Dobar igra treba znau dekon-
centrirau prouvnika i pretvoriu ga u rastresenjaka kojemu je uspio nametanjem svoje igre
razbiu cjelinu njegove igre. To e esto dovesu do toga da se prouvnik uspanii i elektrizira.
12.
Svaki odluni potez treba izvesu dok se ima najbolja i najlaka pozicija poloaj
ujela prema lopu i poloaju prouvnika. Treba korisuu svaku, i najmanju priliku
za zavrni udarac ili zgoditak, ak i onda kada nije isu zicer.
13.
Po sportskoj areni treba se kretau samouvjereno, kao da je ona igraevo pri-
vatno dvorite, samo njegovo vlasnitvo, kao da su u njegovim rukama kljuevi
95
svih odgonetki. U toj istoj sportskoj dvorani ili u areni svakoga treba doekau kao da mu u
dom dolazi najsrdaniji prijatelj, ali samo dok utakmica u fair igri ne zapone. Za vrijeme
utakmice smo najljui neprijatelji, ali poslije smo opet iskreni prijatelji.
14.
Ne treba galamiu i psovau kada se igra ili trenira. Galama ili psovke nisu argu-
ment ni glazba. Ne treba stvarau patoloka stanja. Ljutnja samo slabi igraa i
njegovu ekipu, a jaa prouvnika. Nije dobro ni udiu se i glumatau kada igra napravi neku
glupost ili ludost. Gluposu svi radimo, samo je vano da ih radimo to manje, a osobito ma-
nje od prouvnika. Nije dobro bacau svoje rekvizite i opremu. Ne moemo zvidaljkom izraziu
ono to moemo violinom. Trebamo zato uvau svoje ugoene i dragocjene instrumente.
15.
Samo znanje, upornost pa ak i suhijska borbenost ne donose velike rezultate
bez odlunosu i hrabrosu. Moe se, sreom, napredovau. Ono to je iga poeo
u snovima i mau neka zavri ujelom i budnim umom. Mata i snovi su dobri, ali samo
kao pokretaka ideja, a ivotni red i uspjesi uspostavljaju se stvarnim djelovanjem, a ne
sanjarenjem. Kada je ideja vea od trenutanih mogunosu i od igraa ipak je treba pokuau
razradiu i sprovesu. Ako to ne uspije, uspjet e nekome drugome, a to je opet napredak.
16.
Pogrena je misao koja kae da je bolje znau poneto o svemu nego znau sve o
neemu. U sportu, ali i u struci, bolje je znau nekoliko poteza do savrenstva, bolje
nego suparnik, nego da se sve zna, ali nita savreno. Treba uvjebau ono to ide i to forsirau
prouv suparnikove slabe strane. To se odnosi samo na usku sportsku specijalnost, odnosno
neke elemente sporta. Za vrhunskog sportaa je potrebna nadogradnja iz raznih grana znano-
su, umjetnosu i kulture, a to trebaju prenijeu treneri, struni stoer, lanovi uprave, ali i sami
sportai moraju ulagau u sebe. Sve dok je igra nezadovoljan sobom jo ima nade za njega.
17.
Sve tehniko i takuko znanje koje natjecatelj ima samo su polovica potrebnog
za pobjedu. Srce, glava i zika sprema su druga polovica, na emu takoer
treba struno radiu ako se eli posui opumum. Povezivanje srca, miia i mozga je vano
kao to ile kucavice napajaju cijeli organizam da kroz njega poteku sokovi ivota, hrabro-
su i smislenog sadraja. Uvijek treba imau na umu da je sport u prvom redu igra, a ona
mora biu igraeva. On se mora igrau s prouvnikom, pravilima, sucima i uvjeuma igru. Tek
se eventualno moe dozvoliu da igra bude zajednika igraeva i prouvnikova, a nikako da se
prouvnik igra ili poigrava s igraem. I u krizi igru treba dovesu od poziuva preko komparauva
do superlauva, makar ne uvijek um redoslijedom. Glavno je da se doe do superlauva.
18.
Kada se jednom stekne natjecateljska forma, ona nije nepotroiva povlasuca,
ba kao i nadahnuta igra. Treba je znau odrau ili dosei kada su najvanija
96
natjecanja. Pobjede ni porazi ne trebaju biu kraj neega, nego uvijek moraju biu novi po-
etak s veim iskustvom i jasnijim spoznajama. Poraz i neuspjeh su dvije razliite stvari. Od
dva asna i vrsna borca ipak jedan mora izgubiu. Oba zasluuju esutke. Ako se izgubi bez
maksimalnog zalaganja, to nije poraz nego neuspjeh.
19.
Nisu u pravu oni koji se pretjerano ale na prasice, right lopte, grede, sta-
uve, lo parket, teren i ostale sluajnosu koje su sastavni dio igre. Mogue je
da je srea nepravedno rasporeena srea u jednom setu ili utakmici, ali zato sudbina nije.
Dogaaji i sluaj se ponavljaju u prividno istom neredu, ali on se kod veeg ponavljanja ipak
pretvara u red. Ne treba vjerovau da ishod mea ovisi o srei ili o sudbini. Sudbina je neuka
pa ne zna to radi, a igra je utreniran i uvijek jasno zna to mu je iniu.
20.
Igra ne treba dozvoliu da ovisi o srei, neka srea ovisi o njemu. Nitko nam
izvana ne moe nametnuu sudbinu. Srea i nesrea se mogu odabrau. Zdravim
pristupom ivotu, dodue, prihvaut emo ivotnu stvarnost kakvu smo naslijedili, ali samo
do odreene granice, a ivotna ravnotea ovisi o nama samima.
21.
Sigurno je da srea ili nesrea nisu dovoljne da bi se na njima mogao zasnovau
euki zakon. Sreu svatko vidi na svoj nain. Primat pravde proizlazi iz prava
slobode, a ne iz sluaja ili sree. Pravda i pravica su iznad sree ili nesree. Ne bi se, u stvari,
niu trebalo ispriavau za prasice, right lopte ili nenamjeran otriji kontakt s prouvnikom jer
oni ne proizlaze iz namjere ili iz razuma. Die se ruka i vie: Oprosu!, Pardon! ili Sorry!
uglavnom da se osiguramo kod suca da smo u pravu. Poznato je da se godinama raspravlja o
potenom ili nepotenom natjecatelju kojemu je u krvi da nikada ne prizna bodove ili odluke
koje sudac nije vidio, ali koje su svi drugi vidjeli ili se sluio drugim nesportskim radnjama.
Takvom igrau je i nakon desetak godina neugodno biu u drutvu sa svima koji znaju za
takvo njegovo ponaanje. to je mnogo vanije, ne vjeruje mu se vie ni u emu drugome.
22.
U potpunosu treba izbjei poklanjau jeine bodove ili zicere. Nikada ne treba
promaiu svoju servu, zicer, kaznene udarce ili kaznene udarce. To je besplatno
i bespovratno aenje prouvnika. Pogaanje serve ili kaznenog udarca posue se koncentra-
cijom, a osim toga, kod tog izvoenja je najvie vremena da igra odigra kada god hoe, kuda
god hoe, kako god hoe i kamo god hoe. Ako se servis, zicer ili kazneni udarac promai
jednom, moda se prilika vie nee ponoviu u tom setu ili meu, ali ako se promai dva puta,
sistemska greka e se jo ponavljau. Svoju greku treba shvauu od prve.
23.
Moral i fair play se mjere prvenstveno potenim odnosom prema prouv-
niku, ali i prema sportu kojim se igra bavi jer njemu puno duguje. Zato ga
97
treba nastojau unaprijediu koliko se god moe. Treba ugradiu neto svoje, varijantu no-
vog servisa, novu ntu, igrau vickasto i duhovito, usavriu postojee poteze i slino.
Onaj tko samo kopira tek je ivi klon ve vienog i potroenog. Ako ni jedan po tez nije
rezultat vlasute ideje, igra nije talenuran, ak ako je u samom vrhu. Samo je uspjena
replika.
24.
Vic, duhovitost i nevine dosjetke u igri oslobaaju stegnute potencijale, ma-
skiraju tremu i ine prouvnika malenim, kominim, njegovu mo pretvaraju u
neizljeivu nemo, a publici ine uitak. Meuum, bez dobre pripremljenosu nee biu ni
uspjene improvizacije.
25.
Svakodnevni primjeri eunosu u sportu su da se ne kasni na trening jer kanje-
nje remeu skupne vjebe, da se ne zabuava ako trener radi na drugom kraju
borilita, priznaje bodove ili prekraje koji se izgube ili naprave, iako to suci i prouvnik nisu
vidjeli, bez obzira koliki je rezultat mea.
26.
Ne treba biu nestrpljiv ako rezultau ne dolaze brzo kao to je zamiljeno. Na-
tura non facit saltus! (Priroda ne ini nagle skokove!) Ne treba se plaiu ako
se brzo ne sazna ili ne naui sve. Kada doe vrijeme, nauit e se sve, ne samo o sportu
nego sve to je potrebno za ivot. Nekada je svima jasno da poneki neuspjeh nadmauje
ak i mnoge uspjehe. Ni treneri ni uitelji jo ne znaju to je sinistrizam, aleatorika ili
preparirung. Veina ih ne zna zato jedino zvijezda Sjevernjaa stoji na sjeveru dok se
sva druga nebeska ujela kreu (konstelacija). Zato se Venera zaustavi i onda se vraa
na svojoj putanji? Ne znaju ak ni naziv najznaajnije knjige koja je bila zakon cijeloga
svijeta preko 1500 godina nae ere (Almagest). Zato Sunce i Mjesec izgledaju vei na
obzoru nego u zenitu? Tko je prvi uao u Pariz u borbi prouv Napoleona (Bjelovaranin
Sovi)? Ima vremena. Znanje dolazi neprimjetno kao plima. Val za valom i more ipak
raste. Ono to nisu znali, neka pitaju, bit e im ispriano metodom ash-backa kojom
se ranije napisano ili reeno naknadno objanjava. Nije sramota ne znau, sramota je
ignorirau neznanje.
27.
Nikada treba rei: Trenirat u vie kada u imau vie vremena! jer moda
nikada nee biu toliko puno vremena kao sada. Ne sjeam se nikoga tko je
pronaao izgubljeno vrijeme. Ono to je proputeno, glavni konkurenu nisu propusuli. Nije
dovoljno samo to vie trenirau, bitna je kvaliteta i intenzitet treninga, a da ne doe do
premorenosu. Neki treneri ne smiju gledau samo na sat i paziu koliko dugo traje trening,
nego mnogi trebaju pogledau i na kalendar koji moda po koncepciji igre i metodici treninga
spada u prolo stoljee radi toga da se ne izgube u vremenu.
98
28.
Sportsku dvoranu ili sportski teren treba doivljavau ne samo kao svoj dom,
nego i kao lijeniku ordinaciju nepogreivih dijagnoza koja je uvijek b.o. Tu
se jaamo tjelesno i duhovno, nalazimo potreban bijeg, traganje, zadovoljstvo, utoite i
poistovjeivanje s uzorima, uenje i suze, ali one koje se najbre sue. Ni na gostovanju se
ne treba osjeau kao da se kradu jabuke u tuem vonjaku. Igra je meu svojima, ako ni
po emu, onda po tome to se voli i igra isu sport.
29.
Treba redovito trenirau. Redovitost se odnosi i na uenje i obrazovanje. Treba
pitau ono u to igra nije siguran jer su pametna pitanja poetak znanja. Ako
se samo jedan dan bude nevjeran treningu ili uenju, oni e vrauu dvostrukom nevjerom.
Nikada ne treba ekau da drugi postave postolje pod noge, nego treba shvauu da se mora
samostalno uspeu do medalja. Usponi su lijepi, ali i teki.
30.
Onaj tko je izgubio me ili utakmicu ima se pravo, u okviru razumnoga, ljuuu
na sebe, na svoje nezalaganje, lou takuku ili na nered u igri. Ako je pri tome
jo varao ili preuuo neto to je pripadalo prouvniku (bez obzira dobio ili izgubio), mora
samog sebe prezirau jer je to suprotno moralu. Osobito ako je namjerno, ako je preuuo
neto to su svi vidjeli ipsis oculis.
31.
Ljutnja je negauvna emocija i reakcija na umiljenu ili stvarnu nepravdu ili neki
frustrirajui uzrok. Vano je kako izraavamo ljutnju i kako je kontroliramo, zna-
mo li se nosiu s tom emocijom. Ne smijemo biu ljuu na pogrenu osobu, u krivo vrijeme,
na krivi nain i bez pravog razloga. Vano je i da se uimo toleranciji, empauji i da nastojimo
shvauu mouve drugih.
32.
Kompromisi esto mogu pomoi, ba kao i paljivi odabir prijatelja ili sportskog
ili radnog okruenja. Na alost, neki s veom panjom biraju frizerku ili krojaa
(sada su to sulisu, visaisu?) nego prijatelja ili ivotnog partnera. Sa svima treba nastojau
biu u dobrim odnosima, ali najvie voljeu i pouvau sebe. Nije isuna da su egoisu oni koji
sebe vole. Bit e i biolokih i ziolokih kapaciteta za druge.
33.
Pametan igra maksimalno za psihiki oporavak korisu vrijeme izmeu bodova,
me out, i stanku izmeu setova, poluvrijeme, kada se u prikladnoj namirnici
moe uzeu malo serotonina, popiu malo vode da se odagna lana e ili obrisau znoj i srediu
oprema. To je jedino vrijeme kada se moe i smije misliu. Misliu je najvaniji i najtei zadatak
na svijetu. Kada se ue u poen, u potez, skok, izbaaj, u lauf u start, nema vremena za
duboka i duga razmiljanja. Sve se munjevito odigrava, onako kako je prije automauzirano
i upisano ranije u mozgu.
99
34.
Kada ponestane snage, igra na raspolaganju uvijek ima svoju smjelost. Treba
je iskorisuu. Spartanci su govorili: Gno sauton (Upoznaj samoga sebe)! Naj-
vee je zlo ako se unaprijed igra na poraz. Igra ne treba dozvoliu da ga preuzme pogubna
maloduna pasivnost, pomanjkanje ambicije ili depresija, bez obzira na njihove uzroke: en-
dogene, odnosno nasljedne ili egzogene, odnosno uzrokovane nekvalitetnim okruenjem.
Svatko moe uiniu i posui viestruko vie nego to misli.
35.
Ne treba nekriuki stalno misliu o preprekama koje su igraa prikovale u osred-
njost gdje je ve due vrijeme. Treba misliu i provodiu zamisli o tome to jo
treba uiniu da bi se napravio presudan korak i iskoio iz prosjeka i prividno neprelazne
granice. Ulaganje u sebe je najbolja i najvrjednija invesucija.
36.
Sport daje sve od sebe, pa i vie. On nikome nije ostao duan. Sve uloeno
viestruko se vraa. Ne treba zaboraviu da su i drugi mnogo uloili, treneri i
uprava, pa nikada ne treba odbacivau ljestve kojima se igra popeo do uspjeha. Ne bi se
smjelo vjerovau tuim nestrunim i neprovjerenim receptolozima. Treneri su najiskreniji jer
je igraev uspjeh i njihov uspjeh.
37.
Svatko bi za ekipu trebao igrau bolje i potenije nego za sebe u pojedinanim me-
evima. Osim za sebe, igra se i za klub, za grad, a i za kolege bez kojih igra ne bi
mogao igrau. Kada se bori za ekipu, smatra se da se ume uva vlasuu i kolekuvni integritet.
Ekipne pobjede su zato dvostruko vrijedne i za pojedinca i za ekipu. Bili smo svjedoci da su Kinezi
znali pusuu po koju pojedinanu paruju radi drueljubivosu (friendship), ali ba nikada ekipnu.
38.
Ako je u pojedinanom sportu oito da je prouvnik nesiguran, to se moglo
vidjeu iz nekog prethodnog nastupa, da obavezno grijei ve kod prva tri ili
euri poteza, a igra nije trenutano siguran u svoj napad, treba ga pusuu da radi za tebe sve
dok se rezultatski ne odlijepi od njega i dok ne podesi svoje nianske sprave. To vrijedi
samo za osrednje igrae na niem stupnju natjecanja, jer vrsni igrai uvijek dobivaju ako im
se prepusu inicijauva.
39.
U momadskoj igri ili u igri parova treba biu tolerantan prema nenamjernim
pogrekama suigraa i treba ga ohrabrivau. Tolerancija je vrhunski princip iv-
ljenja, a naroito je poeljna u sportu. Tolerancija uva mir i podie vibru. Karakterisuno
je da su nai igrai i igraice iz Hrvatske osvajali vie trofeja u ekipnim sportovima nego
pojedinano zato to smo po prirodi kooperauvni i grizemo jedan za drugoga, konspiritualni
smo i vrhunski usklaeni s drugim ljudima. Takva konsupstancijalnost je velika odlika jer
govori o prirodi nae socijalnosu, drueljubivosu i otvorenosu prema okolini.
100
40.
Kada je me u ujeku, treba prihvauu samurajski savjet i uputu iz ao-lina: Nemoj
previe misliu ni na prouvnika ni na rekvizite ni na suparnikove jakosu ili svoje sla-
bosu. Nema vie vremena jer se sve odigrava jako brzo. Zato automauziraj pokrete i poteze
koje si prije osmislio i nauio. Treba tono znau, kao kada vozi automobil velikom brzinom,
to e napraviu kada netko ispred tebe zakoi, kada istri divlja, kada pukne gume, kada si se
krivo prestrojio ili kada si u karama. Neki krivo savjetuju kada kau: Misli, misli i samo misli!
Za duboka miljenja nema vremena, slua se samo insunkt i ono to je prije najbolje naueno i
provjereno u praksi. Kada je ve u ujeku odluni potez, prihvau savjet vrsnih vojnika specijalaca:
Ako samo trenutak misli i zastane jer ne zna to mora uradiu, izgubio si, mrtav si!
41.
Zato veina sportaa s veseljem ide na treninge? Zato to je trening najlaki
nain zaborava od svega neprijatnoga to se dogodilo taj dan ili to sportaa
priue ve due vrijeme. Na treningu sporta radi ono to najbolje zna i to najvie voli.
Nalazi se meu prijateljima. ak i onda kada se u svemu ne slau, ipak se slau u najvani-
jem: svi vole sport i to isu sport.
42.
Svojom odlunom igrom, sportskim dranjem, osmijehom, a ne ljutnjom, du-
hovitom igrom pomae se i sebi i ekipi. Vano je da se alju poziuvne vibracije.
Hrabrost nikada nije i nee postau out of facion, ona nikada ne izlazi iz mode. Zadnji bodovi,
sve zavrnice i produeci moraju se igrau najodlunije i najkoncentriranije. Treba se osje-
uu preciznost poteza, hitrina nogu i odlunost udarca kao emanacija i kondenzat psihike
stabilnosu.
43.
Nikada se ne smije kasniu na trening. Nije kolegijalno niu prema suigraima niu
prema treneru. Treba nastojau otkucaje srca namjesuu prema satu.
44.
Najvei promaaj je ako je igra doao na trening da ubije vrijeme. Vrijeme
treba spaavau, a ne troiu ga uzalud. Ako vrijeme dobro ne iskorisumo, ono je
izgubljeno zauvijek jer se ne moe spremiu za kasnije.
45.
Sudbina pravog isunskog sportaa je u borbi prouv svojih i tuih nemoi i sla-
bosu. Sporta treba biu uporan u toj borbi i duan je boriu se do kraja, ak i
onda kada nema nikakve izglede pobijediu trenutano jaega ili spremnijega. Potenom
borbom mnogo dokazujemo i sebi i drugima. Glavni cilj borbe i sporta nije uvijek pobijediu
drugoga, nego sebe. Cilj nije savrenstvo, nego usavravanje i napredovanje u skladu sa
svojim mogunosuma. Bolje je u nekom meu pobijediu sebe da svima bude jasno da je
igra poteno odigrao i napredovao, nego da se loom igrom pobijedi jo slabijega.
101
46.
Ako je igra poteno odradio treninge, a na utakmicama takoer daje sve od
sebe, tada mu nikada nitko ne moe i nee prigovoriu da je neodgovoran i da
nije dao sve za svoj um. Za takvog igraa uvijek se mora nai mjesto u ekipi i u klubu. Upor-
nost e se uvijek prepoznau i donijet e, prije ili kasnije, obilne rezultate. Ne treba odustau
kod prividnog umora i treba biu ustrajan tako da se igra konstantno dri na visokom nivou,
ak je i podizau to se vie blii kraju. Iskustvo i upornost su vrline koje se stjeu ustrajnou
i sistemaunou, ali i ruunom prakuara koji je mnogo puta proao sve mogue situacije
tako da ga nita novo ne moe iznenadiu. Um takuara je toliko ekasan i lukav, a lukav je
ako ima oko za kompletan pregled.
47.
Dobro je da se mlai lanovi kluba okrue uspjenim i iskusnim ljudima, zaljublje-
nicima u sport i boljim igraima, jer to djeluje poziuvno i opumisuki na psihu,
na ukupno ozraje i bre se napreduje. S njima e se ukljuiu u korisne i este intelektualne
i strune rasprave, jer kao to se snaga ujela jaa zikim vjebama, tako se i intelekt jaa
duhovnom gimnasukom u areni spoznaje. Ne vrijeajmo niije neiskustvo (Nemo comtemnat
adolescenam tuam., 1 Tim 14,12). Nonkonformizam, nezavisnost od iskusnijih autoritauvnih
miljenja nije dobar znak za mlade znak. Samodostatnost je djelomino poeljna kada se igra
ve potvrdio, ali teko je opstau bez kriuke i podrke objekuvne okoline.
48.
Psihikoj i mentalnoj stabilnosu naroito pridonosi sreen privatni ivot, uspjeh
u kolovanju i na poslu i dobri odnosi u obitelji i klubu. Naroito je vano da biu
tolerantna, a ne koniktna osoba, to se uspjeno posue autogenim treningom ili savjeuma
iskusnih trenera i iskrenih prijatelja. Treba paziu da se i u nevoljama sauva hladnokrvnost
(Aequam memento rebus in ardius...). Moramo znau o emu na prouvnik misli, kako raz-
milja. ak i toreador mora znau o emu razmilja bik.
49.
Kada je natjecatelj u krizi, a ne spaava ga ni me out ni poluvrijeme, treba izdrau do
kraja, sauvau mir i zadrau borbenost. Moda se sve jo popravi, jer niu prouvniku
nije lako. Poar se ne izbjegava, nego se gasi. Sporta uvijek moe dau vie nego to misli, samo
treba otpusuu runu. Postoje ugraeni tjelesni obrambeni mehanizmi koji koe da ne akuvira-
mo sve snage koje su latentne i samo povremeno otkrivene. Samo kod dobro utreniranih se te
snage mogu iskorisuu. Nikada ne treba odustau od samoga sebe, ak ni kada drugi sumnjaju.
51.
Ako je sporta profesionalac, onda to treba biu u svakom pogledu. Svi pomau
i otvaraju sva vrata potenoj i marljivoj osobi. Svima je stalo da karakternu oso-
bu pridobiju za sebe i svoj klub jer ona stvara poziuvnu atmosferu oko sebe, a destrukuvnu
osobu svi izbjegavaju makar se radilo i o najboljem igrau. Gleda se kompletna osobnost.
102
52.
Nadahnuto odigrani me cilj je svega o emu smo do sada govorili. Bez obzira
kako je vana utakmica, u njoj mora biu igrivosu, jer i ivot je neka vrsta igre.
Sve je na svijetu ala (tuo nel mondo burla), kao to nas podsjeaju u Falstau. Tada
je to pravi vizualni i emocionalni doivljaj, odraz poziuvnog moralnog raspoloenja, govor
ujela i bistrog uma, rezultat dubokog, ali brzog razmiljanja, odnosno isusaka (ekspre-
sije) sportaa. Taj doivljaj je lijep i dugo se pamu. Svi dijelovi poena, seta ili utakmice su
ureeni. Ne smije se zapoinjau s inicijauvom kada nam se prohuje niu se smije poenurau
ili riskirau kada za to nije prigoda. Veliina i mudrost stvaranja poteza, poena ili mea
sastoji se u graenju pojedinanog u cjelinu, povezivanjem nevidljivim avovima razliiuh
elemenata igre u totalitet zavrnice i izbjegavanjem nereda i nesistemaunosu u igri.
53.
Najbolje odigrani meevi su kada svi prepoznaju da je natjecatelj najbolji tuma
upravo tog sporta i kada imamo uvjerenje da se sobom i prouvnikom igra i zabavlja
ujekom natjecanja. Tada su se igra i igra poistovjeuli i postali jedno te isto (consubstanalitas).
54.
Neka izriaji kojima se ispisuje pojedinani me ili ekipna utakmica budu du-
hoviu, ulini, urbani, mornarski, eretski. Uostalom, da bismo se nasmijali,
potrebno nam je akuvirau svega sedamnaest miia, a da bismo se namrgodili, potrebno
je 43. Ponekad me treba ispisau reenicama kaa, pa makar bile i zadihane uz srce koje
hoe puknuu. Kao to bez iznenaenja nema dobrog humora, bez iznenaenja nema niu
atrakuvnog sportskog poteza.
55.
Psiha igraa i trenera jaa u kontakuma s jakim, psihiki kompletnim linosuma,
a slabi u druenju s labilnim i prevrtljivim osobama. Onaj tko skuplja oko sebe
mediokritete i laskavce nee uspjeu i zaista je negauvna osoba.
56.
Igrai nikada ne smiju jedni druge tuakau ili ogovarau pred trenerom ili upra-
vom. Oni uvijek moraju biu zajedno kao pravi um i prouv trenera ili uprave.
Nikada ne smiju biu amorfna masa i skupina u kojoj djeluje svako za sebe.
57.
Na alost, neki krivo razmiljaju da u tenisu, odbojci, badmintonu i stolnom
tenisu igrae razdvaja mreica i da je svatko vlasnik svojeg polja. To je krivo
shvaanje. Kada nam prouvnik upuu dobro odigranu, brzu i teku loptu, moramo biu sretni.
On nam poklanja priliku da doivimo najvee zadovoljstvo i najvee priznanje ako je znalaki
i majstorski vraumo. Znamo da nema pravog zadovoljstva ako igramo sa slabim prouvnikom
i vraamo njegove jednostavne lopte. To nije nikakav veliki uitak. Poslau tri ili euri rekon-
tre, u jednom poenu uloviu pet ili est dobrih spinova, uspjeno napasu njegove servise,
odblokirau mu jake smeeve je uivancija.
103
58.
Budimo sretni ako nam bolji ili trenutano nadahnuuji prouvnik daruje teke
lopte jer se samo u um situacijama moemo dokazau. Isto tako ne smijemo
biu sebini, trebamo darovau prouvniku najbolje to imamo iz lepeze naih udaraca. Uvijek
treba traiu jaeg prouvnika jer samo od jaeg moemo vie i bre nauiu. Takoer se radije
volimo druiu s obrazovanijom osobom jer emo od nje nauiu neto korisno ili pametno.
Samo negauvci oko sebe okupljaju mediokritete, a karakterno loi sportai vole se iivljavau
na slabijima. Ne znaju podnijeu poraz. Isto vrijedi i za poliuare i sve ostalo rukovodstvo koje
ne bira oko sebe intelektualno, moralno i ziki najjae, najiskusnije i najmudrije. Jadni su
oni koji oko sebe okupljaju samo mediokritete i slabie.
59.
Treba imiurau i najljueg prouvnika u elemenuma u kojima oduevljava. Kao
to nas toplice i more lijee vodom, a nerune ene svojim ujelom, tako nas
nadahnjuju i vrsni natjecatelji svojim elegantnim i tehniki dotjeranim potezima, novim
kreacijama. Neka to ne bude ista kopija, treba dodau neto svoje to e imau rezonancu
koju e drugi prepoznavau kao igraevu svojinu.
60.
Nikada ne treba zaboraviu njegovau i uvau svoju i zajedniku opremu. Treba
ih nosiu i paziu kao najvrjedniju amajliju. Sva sportska oprema stoiki eka na
uporabu, ali su zlopamula ako ih se napusu ili zanemari tada im se treba dugo ispriavau
briljivom njegom i intenzivnim radom. Ako igra ima dvije potpuno iste opreme, treba ih
korisuu podjednako. One su enskog roda pa se lako naljute kada je jedna zapostavljena.
Dobro je priuiu se na priuvne papue, dresove, rekete, kopake, tako da ih se ni ne razlikuje.
Uvijek se neto od opreme moe uniuu ili zagubiu, a onda dobro doe priuvna garnitura.
61.
Za prave mekere najljepa je mogua glazba zvuk koji stvara doucaj reketa s
loptom, odskok na prouvnikoj strani kada lopta sjedne na volej, pa i kada udari
u stauvu, kada se letvica zatrese, ali se ne srui, kada skija ne poskakuje. Po zvuku znamo je
li nam uspio suhi list, je li nam uspjela rotacija spinom francuskim lizom (honni soit qui
mal y pense, sram ga bilo tko o tome krivo pomisli).
Bio bih sretan da ove upute igra ponekad ponovo prelista, ne kao neki vademekum ili
didahe, ve kao iskrenu namjeru da se izbjegnu greke koje smo mi drugi inili jer nas nitko
nije znao ili huo ispravno posavjetovau. Vano je da se ne svlada samo tehnika i zika
prekseologija, nego da ona bude udruena s eukom i fair playem. Savjete bolje daju drugi
jer se tuim oima bolje vidi. Navedena su tri uputstva vie nego to sam vam obeao.
Nikada neu biu dobar poliuar jer oni uvijek vie obeavaju nego to ispunjavaju.
104
13. ABECEDARIJ UPUTE ZA TRENERE
I STRUNI STOER
1.
Struka mora od igraa u prvom redu napraviu ovjeka, izgradiu i kompleurau njegov
poziuvan karakter, a tek onda stvoriu od njega vrsnog sportaa. Uprave i treneri
trebaju nauiu druge, vrauu svoj dug jer su i njih neki drugi nauili to to znaju. Ne smiju
upadau u zamku sukoba generacija, neminovne borbe staroga i novoga, zbog sukoba ideja i
razliiuh ivotnih formula, nego suavau njihov mladenaki bunt i izgraivau njihove osob-
nosu postupno, uvjeravajui ih svojim ugledom, ponaanjem i znanjem, ali i razumijevajui
svjee idejne pomake novih narataja. Za vrhunskog trenera potrebno je mnogo vie nego
za vrhunskog igraa.
2.
Struni i pravovremeni savjeu su infuzija koja oivljava i poue ideje, osnauje
psihu, otklanja nedostatke, potencira zaboravljene i neiskoritene prednosu i ne
dozvoljava emocijama da zagospodare umom, ponaanjem, potezima i pogrenom taku-
kom. Igrai ne bi trebali doivljavau prokuane savjete kao kamen baen u prozor ili kao zvuk
razbitog skupog kristala, nego savjet struke trebaju shvauu kao kucanje najboljeg prijatelja
na vrata koja e eljno i urno otvoriu. Dobar savjetnik nee zaboraviu na trenutano ziko
i psihiko stanje onoga koga savjetuje jer oni nisu uvijek nec plus ultra. Trener uvijek mora
biu svjestan svojeg intelektualnog i eukog stanja i svojih strunih mogunosu i na ekipu
prije i za vrijeme meeva prenosiu samo poziuvne vibracije i dobro raspoloenje. Dobru
vibru mora stvoriu u sebi, a za poviene tonove i kasnojesensko raspoloenje ima mjesta
samo u svlaionici poslije treninga i meeva.
3.
Vano je da trener u praksi zna pokazau iste i tehniki dotjerane poteze, razne
elemente i sheme, ali i da ima ruunu u prenoenju svojeg i tueg teoretskog znanja
na mlae. Nisu dovoljne razne snimke s vrhunskih natjecanja. One inspiriraju, ali malo po-
mau u praksi. Ako godinama netko gleda kako drugi svira violinu, nee nikada sam nauiu
gledajui, bez mukotrpnog i upornog rada. Treneri moraju razlikovau dobro od pogrenog
i moraju znau izabrau vjebe kojima se pogreke uspjeno ispravljaju. Uvijek treba racio-
nalizirau pokrete i naprezanja radi dobre raspodjele energije kako bi se u cijelom meu
vladalo muskulaturom bez suvinog teatralnog i dekorauvnog rasipanja snage. To treba
postau stalnost, a ne povremenost.
4.
Jedan od najteih zadataka je mijenjau igrau tehniki neispravne poteze ili po-
krete, mnogo tee nego krivu koncepciju i takuku igre. Natjecatelji, ali i openito
105
ABECEDARIJ UPUTE ZA TRENERE I STRUNI STOER
veina ljudi, ne vole ni u emu radikalne promjene, ni svojih loih navika ni problemaunih
poliuara ni pogrene prehrane, a niu promaenog zanimanja. Gunamo, bunimo se, kri-
uziramo, ali ipak i dalje ostaje po starom, jer smo i do sada nekako opstali i snali se, a
neizvjesno je to novo moe donijeu. Nigdar ni bilo da ni nekak bilo. (M. K.) Razlog lei u
tome to svoje znanje, kakvo-takvo, smatraju svojim vlasnitvom imovinom koju su teko
stekli. Nova saznanja ih plae jer im se ine nesavladivim. Promjene je potrebno uvodiu
oprezno i postupno, a igra mora vidjeu i biu uvjeren da su korisne. U prouvnom vie voli
buduu katastrofu sadanjeg krivog naina igre, nego napore koje bi trebalo mukotrpno
odraivau odmah. Uvoenje suvremenih dosugnua znanosu u metode treninga su neop-
hodne. Treba prauu vrhunsku svjetsku turnirsku praksu i znanstvenu teoriju kako se ne bi
treniralo i igralo iz vremena sportske arheologije.
5.
Treneri trebaju uvijek znau i razumjeu, kako na treningu tako jo vie ujekom
utakmice, tjelesnost govora svojih igraa, ali i njihovog trenutanog naina izra-
avanja, zikog i psihikog postupka, jer se u um porukama zrcali njihov duh i njihovo
psihosomatsko stanje. Ako se to zna iitau, trener moe od natjecatelja izvui najbolje. Glas
njegova modulacija kojim se igra javlja pripadaju njegovoj tjelesnoj prisutnosu, isto kao i
nijanse u izraavanju, pogled i izraz lica, dranje i kretnje ujela. Poeljno je da je trenerima
ovladala paideia enkyklia (opa obrazovanost) radi vee uvjerljivosu. Ako su igrai obrazo-
vaniji i kolovaniji od trenera, nee mu uvijek vjerovau.
6.
Izmeu trenera i igraa treba uspostaviu neprimjetnu, ali djelotvornu komunikaciju
djelovanje na daljinu (acon at distance) kada nema me outa. Radi se o preu-
enim podukama kojima se, umjesto verbalnih uputa u kriznim stanjima, mogu obuzdau
nekontrolirane strasu, ali i potaknuu zaspali um. Ta je vrsta komunikacije djelotvornija na
dalekom Istoku, a kod nas funkcionira samo kod jako bliskih odnosa trenera i igraa pomo-
u govora ujela, mimike, grimase, a naroito pogleda. utanje, vjeiu protok jezika kojega
prekida tek govor, poeljno je samo u meditacijama i kod joge, a u prakunom ivotu govor
nije otpornik elektricitetu utnje iju uinu prekida rijeima i pali suvian brbljavi venulator.
Uvjeren sam da kod nas nisu osobito djelotvorne metode utnje gurua Sri Ramana Maha-
riija da bi se izazvala naprednija stanja duhovne svijesu transcendentalnom meditacijom,
iako bih to elio.
7.
Komuniciranje je smiljena i ciljana spona izmeu trenera i igraa, profesora i
uenika i openito kontakt meu ljudima. Vano je da trener ovlada komunikacij-
skim vjeunama kako bi drugima mogao prenijeu svoje sadanje ideje i budue vizije. Naa
osobnost stanuje u naem pisanju i govoru. To nije samo puko troenje vremena, njome se
vjebau nameu provjerena pravila i sustavi te zakonitosu koje treba provodiu i uspostaviu
106
neku vrstu ideologije komunikacionalnosu. Oko 25% vremena treba utroiu na obrazlaga-
nje i psiholoke pripreme te edukaciju o shvaanju i ciljevima sporta, svrsi ivota ili ostalih
segmenata u ivotu kao to su utakmice ili trening. Misli se na ciljeve u mladosu, zreloj dobi
i treoj dobi. Bez toga e vjebenik ili odustau ili se nee moi nosiu s problemima s kojima
e biu svakodnevno prije ili kasnije suoen.
8.
Trener treba radiu na nain i s namjerom kao da e jednog dana igraima postau
suvian. To se, naravno, u praksi nee dogodiu jer su ovjek i magarac ipak pamet-
niji nego sam ovjek. Napredniji treninzi e biu vie rezultat zajednikog rada, a ne samo
trenerovog plana. Igrae ne treba ostavljau same, ali minimalizacija trenerovih intervencija
u najvanije e uvijek biu potrebna, naravnom bez pretjerane nametljivosu i teatralnosu,
tek toliko da trener igraima ugradi armaturu sigurnosu ili suosjeanja onda kada je najpo-
trebnije, kada im nedostaje mouvacije ili kada zapadnu u krizu.
9.
Za uspjeno poduavanje i savjetovanje nije dosta biu samo dobar izlaga (trener)
provjerenog naina poduavanja iz same struke, nego je potrebno vjeto komuni-
cirau i poznavau pravo stanje i intelektualne mogunosu igraa-sluatelja. Sjeumo se kada
su nam profesori iz matemauke na poetku predavanja govorili da moramo znau integrale i
derivacije da bismo mogli dalje prauu njegovo izlaganje. Predavanje je za veinu bilo besko-
risno jer su ve zaboravili background kojega su prije uili i nisu mogli prauu predavanja, a
profesori su i dalje prosipali svoje beskorisno znanje i pranjave ideje. Filozoja i koncepcija
treninga i utakmica eli odmah u poetku imau sluatelja koji je sposoban, pametan i obra-
zovan, ali stvarnost nije takva. Potrebno je da trener i i struni stoer invesuraju puno svoje
psihike energije kako bi je prenijeli na natjecatelje. O tome treba vodiu rauna.
10.
Savjesnost, disciplina i ispunjavanje trenerske dunosu najee nisu sami
po sebi dovoljni da se posugnu izvanserijski nadahnuu rezultau. Potrebno je
umijee uvjeravanja retorika kako ne bi dolo do mouvacijsko-psiholoke upljine koja brani
da se ostvari svaki vredniji rezultat. Treneri nikada ne trebaju dopusuu da se njegovi igrai
povlae pred prouvnikom prijetnjom i autoritetom bez najveeg otpora i asne borbenosu
samo zbog njegova imena.
11.
Sportaev talent se nee razviu u svojoj punoj raskoi bez glavnih kormilara
igraevih sudbina, a to su treneri. Oni trebaju znau koliko visoko e kojemu
igrau odrediu ciljeve, ali ne previsoko da se zbog silne visine u ciljevi ne mogu ni vidjeu,
a onda ni dosui. Ako osim rezultata njegovi sportai postanu kompletne i snane linosu
koje objedinjuju u sebi zdravo ziko, metaziko, psihiki stabilno i socijalno osjetljivo bie,
trener tek tada moe rei da je uspio.
107
12.
Jedino miie i mozak moemo vjebama (bildanjem) ojaau ili odravau na
visokoj razini, ali treba znau kako. Ostale organe trebamo to vie sauvau jer
atroraju zbog proteka godina i zbog zike i intelektualne neakuvnosu. Takoer se moe
utjecau i na broj eritrocita koji bi kod dobro treniranog sportaa trebao biu barem pet
milijuna zrnaca.
13.
Natjecatelji ne vole kada im se izravno govori da ne znaju dobro odigrau neki
potez i podsvjesno e odbacivau savjete. Ako im kaemo: Ivane, u ovoj po-
lusezoni si jako poboljao forhend spin, slobodne udarce, uklizavanje, duel igru, serve i
kondiciju. Ako e se tako savjesno i uporno trudiu i u sljedeoj polusezoni, bit e dobar i
u bekend spinu ili u obrani, kao to su i najbolji. Nakon takve pedagoke upute i savjeta
Ivan e radiu zduno i na poboljanju i te svoje slabe toke zato to nije zakljuio da se radi
o njegovom neuspjehu i nepopravljivoj greci, nego je dobio pohvalu za sve ostalo u emu
je napredovao. U uvjerenju je da i sve drugo moe popraviu. Samo vrlo rijetki i prirodno
psihiki jaki e napredovau unato stalnim kriukama i uvjeravanjima da nita ne rade do-
bro. Dobro ili loe prihvaanje savjeta ili uputa ovise mnogo i o lozofskom stanju duha
i stanju psihe koju trenutano odslikava. Moramo znau proitau ta emocionalna stanja.
Vrhunski trener treba proniknuu i uhvauu odjeke natjecateljevih prikrivenih i podsvjesnih
razmiljanja.
14.
Vane faze treninga trebaju se provodiu sljedeim redoslijedom: a) obja-
njenje verbalno ili prema skicama, b) pokazno ili oprimjereno trenerovim
znanjem, c) ukljuivanje ili akuviranje igraa. Na alost, govor je danas toliko profaniran
i neuvjerljiv, to zbog zaborava onoga koji slua, to zbog nevjerice, no bez verbalnog
objanjenja se ne moe zapoeu. Ako se samo objanjava govorom, zaboravit e se. U
drugoj fazi pokazivanja sigurno e se zapamuu, ali se nee moi izvesu. U treoj fazi,
kada igra sam vie puta samostalno dobro izvede pojedini potez ili kompletnu radnju,
bit emo sigurni da je nauio. Djela su uvjerljiva, dalje je stvar uvjebavanja sigurnosu.
Navedeno se odnosi samo na svakodnevne vjebe. U godinjem ciklusu je potrebno su-
stavno odradiu: a) pripremnu fazu, odnosno stjecanje forme, b) natjecateljsku fazu u
kojoj dosugnutu zadovoljavajuu formu odravamo stabilnom, c) prijelaznu fazu u kojoj
dolazi do privremenog pada opumalne forme. Ako se odravaju zajednike pripreme i
ako trening vode drugi treneri (obino odreeni iz Saveza na viim razinama), potreban
je visoki stupanj suradnje izmeu trenera u klubovima i dravnih trenera kako od takvih
priprema ne bi bilo vie tete nego korisu.
15.
Trenira se uglavnom po shemama ili primjerima, bilo da se usavravaju po-
stojea znanja, ispravljaju tehnike pogreke ili se stjee sigurnost. Empirijske
108
pojmove i situacije nazivamo primjerima, a iste razumske pojmove zovemo sheme. U
slobodnom treningu razvija se i korisu vie kreauvnosu, a sheme ili ablone su kori-
snije radi vjebi sigurnosu, rada nogu i jaanja kondicije. Zamka je da se na pripremama
ne zanemari usklaivanje i povezivanje u cjelinu najvanijih sastojnica koje ine vrsnog
igraa: tehnika, takuka, zika sprema, psihika pripremljenost i na kraju treninga relak-
sacija i oputanje. Ne smije se dozvoliu da takuka bude zarobljena u predvidive ablone
i formule.
16.
Sustavno treniranje i rad su poeljni, ali to ne znai da treba iskljuivo ili pre-
teno vjebau po sustavima jer su mnogi igrai bili sustavno upropateni zbog
ablonske igre, osobito u kolekuvnim sportovima. U shemaunom poretku tvori se igra bez
due, s puno sigurnosu, ali malo mate. Takvi treninzi su za one koji nemaju osobitog talenta,
ali su recept za velike radnike koji su ziki jako spremni i disciplinirani kao robou (ene su u
tome uspjenije, ba kao i na jednolinim poslovima na proizvodnoj traci). Od robouziranih
mladih ljudi stvorit emo pouzdane i stabilne igrae, ali s uvenulom i predvidivom igrom uz
koju emo zaspau bolje nego da smo popili aj od maunjaka ili valerijane.
17.
Sporta treba odigrau me tako da njegova utakmica kao cjelina treba biu i
intelektualno djelo (oeuvre de lesprit), a ne samo odraz zikih mogunosu.
Svojim potezima i kretnjama izraava ono to iznutra, u sebi, osjea i misli. Fizika kondicija
treba biu dovoljna da se na duem turniru rasporede snage kako se ne bi dogodilo da se prvi
meevi igraju kao da je igra pogonjen na kerozin, a posljednji me na sirova drva.
18.
Predugo ponavljanje isuh dosadnih vjebi ne vodi uspjehu (ne quid nimis,
nita previe). Dolazi do pada koncentracije i mouvacije. Radi breg i trajnijeg
zapamivanja vaan je redoslijed vjebi. Suvisli redoslijed elemenata mora postojau ve
kod zagrijavanja. Prijelaz s jednog elementa na drugi mora dau cjelovito tkivo, da budu
mehaniki i smisleno sraeni, a ne da budu lokomotorno odsjeeni jedan od drugoga
bez unutranje logine povezanosu. Takvo preskakanje moe nakodiu muskulaturi i
zglobovima.
19.
Trening treba organizirau tako da su elemenu ili sheme koje se vjebaju ukom-
ponirani na visokom stupnju logine cjeline. Treba davau vjebe koje imaju
smislenu cjelinu i izbjegavau treniranje sasvim suprotnih poteza ili pokreta (elemenata) u
istoj fazi treninga, ne uvjebavau sasvim suprotne elemente. Primjerice, u stolnom tenisu
poslije forhend-forhend kontre logino je nastaviu vjebau forhend kontru prouv forhend
spina, a ne da se prelazi na sasvim suprotno, na spin prouv trave. Slino je i u drugim
sportovima.
109
20.
Ruke i noge trebaju to prije zapamuu i ne treba ih se prisiljavau da zaboravljaju
ono to su nauili (povezivanje elemenata e se rijeiu posebnim vjebama).
Fizike vjebe koje se rade i nizu, jedna iza druge, trebaju biu u poziuvnoj, a ne u negauv-
noj korelaciji. Trenirajui jednu skupinu miia, druga skupina se bre odmara i razvijaju se
ostale bitne kolateralne sposobnosu.
21.
Dobro povezivanje elemenata igre je bitno kod odabira takuke. Prouvnik, dobar
takuar, uvijek e igrau ono to najtee povezujemo, odnosno u emu najvie
grijeimo kada smo prisiljeni promijeniu potez (udarac). Isto nastojimo korisuu u naoj tak-
uci. Kada se radi o isum elemenuma igraa iz istog kluba, zagrijavanje prije mea je skoro
je nepogreivo. Igraju sigurno kao robou. To je samo prividna kvaliteta. Kada se prouvnici
promjene i ponu se odigravau i neisu potezi, dojam se bitno mijenja.
22.
Nije dobro da trener esto govori: Sada svi s desne strane dvorane rade vjebu
broj sedam, a nakon pola sata neka bude promjena. Potreban je individualni
rad jer svi igrai nisu istog znanja, nisu ziki isu, nemaju iste zadatke u igri. Razliiu igrai
trebaju dobiu razliite vjebe na treningu. Treba uvjebavau prvenstveno ono u emu su
najjai i to je njihova igra, a usavravau one elemente u kojima su slabiji, a bez ega se ipak
ne moe.
23.
Najtei i novi elemenu i nove vjebe izvode se kada je trening na vrhuncu i to
od lakegprema teem. Novi val se radi od stare vode. Vano je vremensko
usklaivanje jer je svatko odgovoran za svoje vrijeme, a bit e odgovoran i pravodobno
neiskoritenom vremenu.
24.
Trener u svako doba mora znau koliko mu svaki sporta moe trau na 100, 2400
ili 5000 metara, mora znau koliko moe skoiu udalj i uvis, koliko moe napraviu
pravilnih zgibova, sklekova, unjeva pod raznim optereenjem, kakva mu je eksplozivna, a
kakva repeuuvna snaga. O tome svi vode urednu evidenciju i prate napredak. Mora se znau
i koliki je sportaev prag tolerancije na vanjske podraaje, na bolove i bolesu, i koliki mu je
IQ i EQ. Treneri moraju znau koga e postaviu da igra prvu, a koga da igra posljednju paruju,
jer su to psihiki najzahtjevnije igre. Moraju znau kako ukomponirau parove zbog razliiuh
mentaliteta i temperamenta igraa, koga postaviu kada zakripi ili u produecima.
25.
Ima trenera koji misle da e vikanjem na periferiji arene ili uz rub terena biu u
sreditu igraevih misli, a u stvari su sa svojom koncepcijom igre i metodikom
treninga u sreditu prolih desetljea ili ak u sreditu prolog stoljea. Trener ne mora
uvijek biu u pravu, vano je da je isuna u pravu. Tu isunu trener mora to prije spoznau,
110
ispraviu se i prenijeu je drugima. Nepopravljiva je greka ako treneri uvijek nastoje obja-
sniu i opravdau svoje greke, jer tada nitko nee napredovau i neto nauiu. Nije dovoljno
ni da trener samo odgovori na postavljena pitanja, potrebno je i da ih struno i uvjerljivo
objasni.
26.
Prola su vremena kada je bilo neprilino da se ene masovno bave i mukim
poslovima, sportovima ili umjetnou i kada je bilo dovoljno da inspiriraju
mukarce da ih oni zadivljuju. Neka se i ene dokazuju i neka pobjeuju muke. Nije fora
ako e ih biu 40% u Saboru, neka ih bude i toliko na bauteli, na bagerima, u kanalizaciji,
na traktorima, u ratnim avionima One i to mogu!
27.
Nije dobro kada igra vodi ujek igre tako da pada iz trenutane euforije i elje
za igrom u depresiju radi nekog pogrenog pristupa ili krive takuke. Suprotno,
promjena mora biu i onda kada smo prije mea mislili da igramo prouv boljega, ali uje-
kom igre smo napredovali u nadmudrivanju, lukavstvu i borbenost i doveli sebe i publiku
iz nesree u euforiju. Tada smo svi sigurni da se radi o emocionalno zreloj osobi koja vlada
sobom, ali i prouvnikom. Svi znaju ve ujekom mea da e takva nadahnuta igra dovesu
do pobjede jer je to jedini logian i mogui rezultat. Takav poziuvan kraj mea se ne samo
nasluuje, nego se i zna.
28.
Svjedoci smo da mnogi igrai imaju prekrasne poteze i esto dobivaju najatrak-
uvnije dugake poene ili najvie pretre, da bi odmah iza toga promaili svoj
servis ili krivo dodali vanu loptu. Takvi igrai su samo na prvi pogled bolji i za neiskusno
oko dobri igrai, a u stvari se kod njih radi o konstantnom pomanjkanju koncentracije, ili se
naoko jednostavni elemenu nisu nikada ni uvjebali ni nauili. Greke nisu izuzetak, ve su
pravilo i konstanta u igri. Bihevioralni uusak vara. Vaan je pogled na semafor ili na tablicu
strijelaca, uspjenih obrana. Na treningu, a naroito na utakmici, potrebno je brojiu i zapi-
sau najee greke i njihove uzroke te ih tvrdoglavo ispravljau.
29.
Svaki klub i svaki pojedinac u njemu treba razviu svoju prepoznatljivost i imau
svoju zionomiju koja je sastavni dio zajednike klupske kole. Neka svi budemo
isu ili slini po tehnikoj dotjeranosu, borbenosu, pristupu igri, ali kod talenata razvijajmo
njihovu originalnost Svaki igra treba imau poseban nain i sul igre koji nije prouv principa
zike, ali nije ni prouv principa ljudske psihe, motorike i biomehanike koja je kod svakoga
od nas drukija, ali se uklapa u momadsku koncepciju.
30.
Moramo vodiu rauna da se sporta mijenja poziuvno ili negauvno pod utjecajem
kluba, trenera, svoje ekipe i utakmica. ak i kamen koji je bez srca i due mijenja
111
svoje oblije i funkciju pod utjecajem ovjeka i okoline. Ne smijemo nepovoljnim uvjeuma i
okolnosuma dozvoliu da upravljaju nama, nego neka vladaju naim prouvnicima, a na je cilj
da ovladamo i okolnosuma i prouvnikom. Priroda nas mijenja. Posebnu panju treba posveuu
kada doe do promjene spolne biologije djevojaka i djeaka kako ne bi ostali oiljci na njihovim
psihama za cijeli ivot. Osobito je osjetljivo razdoblje izmeu rane mladosu i doba prve ivotne
odgovornosu. Hormoni se najtee mogu kontrolirau. Budimo oprezni s mladim ljudima i ne ini-
mo nepotrebne, bahate i agresivne vivisekcije njihovih krhkih i ranjivih psiha. Pitanje je vremena
kada e doi do onoga to se zove najnjenije prijateljstvo izmeu dvije osobe suprotnog spola.
U kolama se premalo ui o um tabu temama, a i kod kue se u delikatni razgovori preskau.
Treneri u klubu moraju deifrirau zbog ega se mladi ljudi s vremena na vrijeme ponaaju udno
i nelogino. Nema toga tko nije uvjerenja da je doktor znanosu za tu temauku, bez obzira je li
mu je brak uspio ili nije i traje li mu veza ili ne. Mladima trebamo dau ispravne savjete. Ljubav je
stanje bezgraninog pripadanja i vrstog i harmoninog sjedinjenja najsnanijih emocija.
31.
Poseban problem nastane kada mladi ponu otkrivau da postoji jo neto u
ivotu to je uzvienije i ljepe nego uenje pravilnog bekend spina, bacanje
diska ili nabijanja kondicije. To je presudno vrijeme kada se odluuje napusuu sport deni-
uvno ili samo privremeno, pa se opet vrauu, ili ne popusuu divljanju hormona i sebi rei:
Ne, ne dam sportsku karijeru jer sam uloio previe vremena i napora, a imam i rezultate.
I organizirau se i uklopiu u ivot i sport, a i svoju vezu. Radi se o prevanom pitanju tako
da se to mora rasvijetliu sa svih aspekata kako bi igrai i treneri mogli predvidjeu budua
dogaanja i donijeu ispravnu i razumnu, a ne emouvnu odluku.
32.
Treneri i uprava, osim iste struke, moraju rjeavau i bioloke i nagonske pro-
bleme mladih kada za to doe vrijeme. Najbolje je da to roditelji rijee uz po-
mo kole ili crkve. Ako to nisu uinili, treba li ih pusuu bez kontrole i savjeta ili zaustavljau
divljanje hormona kod mladih? Kod svakog od njih treba procijeniu razinu emocionalne,
intelektualne i mentalne zrelosu, razne unejderske bubice u glavi, a ne samo oznake spolne
i zike zrelosu. Neka premladi ne ulaze u nepotrebne inumne avanture jer nisu potpuno
svjesni svih posljedica koje to sa sobom neizbjeno donosi. Ve je reeno da priroda ne
voli nagle i prerane skokove. Tko e se usudiu rei da mladi osamnaestogodinjaci ne znaju
za postojanje ljubavi Dodue, premladi ne mogu ba sve znau o voenju ljubavi jer je to
je ligran koji se izuava, u kojem ne pomae uvijek nadahnue i improvizacija. Trai se
struka vrsnog zanatlije, dubinska psihologija, inspiracija poete i vrsuna olimpijca, nikako
ne brzopletost, eprtljavost i nervoza.
33.
U enskom dijelu kluba treba vodiu rauna o ovim iskustvima i razmiljanjima.
Kod veine njih elja da se sviaju uvijek u drugi plan stavlja sudljivost, nou,
112
raniranost, a naalost, i obrazovanje i uope napredovanje. Mnogima od njih je vanije
da su najzgodnije, nego da su najbolje u sportu. To je pogreka u koju ih treneri moraju
razuvjeriu. Ako je netko u plesnoj dvorani, vano je da dobro plee, a u sportskoj dvorani je
vano da je meu najboljima u sportu (ili da je dao sve od sebe).
34.
Mukarci se redovito ponaaju izvan ablone, nastoje biu neupini, tee pro-
mjenama i avanturisukog su duha vie od ena. ena uiva u statusu quo, ne
voli velike promjene i sigurnija je u utabanoj svakidanjici. uva stare obiaje i ako moe,
napravit e od danas juer. Etnogra su dokazali da je rad enski izum, osobito svakodnevni
kuni posao. Mukarci su bili skloniji pustolovinama i lovinama i sportu kojega su i izmislili,
odnosno sve sportove. Neke inaice i modikacije sportova kreirale su ene, i to u novije
doba. Prijatelj Cinik upuuje trenere koji vjebaju sportaice da proitaju psiholoku dramu
Bez treega dubinskog psihologa i najboljeg poznavatelja enske psihe, Milana Begovia.
35.
Mudri su govorili da je ivotni uitelj jo mnogo toga vanoga rekao uenicima, ali
da oni to nisu zapisivali, samo zato da to ne bi postala opa imovina onih koji je ne
razumiju ili bi je mogli zloporabiu. Zato se neke vane stvari trebaju izloiu povjerljivo, samo oda-
branima ili samo u labirintu zagonetki. Pri svemu je vano da upute i vjebe budu i didakuke.
36.
Treneru je najvee zadovoljstvo kada svojim utjecajem sportaa obavee na
zahvalnost tako da itav ivot ostanu u dobrim odnosima. Trener treba pozna-
u u duu svoje natjecatelje i dobro znau koliko tko moe podnijeu ziki i intelektualno.
Svojstvo ovjeka je da misli da moe manje izdrau nego to je u stvarnosu. Posebno treba
vodiu rauna o optereenjima koja je natjecatelj proao. Trener e maksimalno racionalizi-
rau preostale snage svakog pojedinca. Nije zato dobro narediu: Svi trite 10 x 50 m ili svi
trite 10 km. Treba znau tko je u kakvom zikom i psihikom stanju.
37.
Struka treba razvijau i prepoznau entuzijazam koji je naprezanje svih ovjejih
mogunosu i energije uz pomo ideja koje takoer daju veliki poucaj psihi. Bez
entuzijazma kao kombinacije dobroga s afektom, kao odrazom osjeaja, a ne strasu, teko
da se moe ostvariu neto znaajno. Kod cjeloivotne edukacije godine nisu presudne, osim
kod stranih jezika koje djeca puno lake naue nego odrasli, u sportu se ne moe nadokna-
diu ono to je proputeno u mladosu.
38.
Treneri trebaju imau prakunog iskustva, biu prakukusi, ali i potrebnog teoret-
skog znanja. Na alost, mnogi od njih imaju prakunog, natjecateljskog iskustva
i vjeuna, a nemaju teorijskog znanja, to koi daljnji napredak. Postoje i vrsni teoreuari,
ak i znanstvenici koji nemaju dovoljno prakunog natjecateljskog iskustva. To je manje zlo
113
jer oni ipak znaju izlijeiu tue bolesu, ali svoje ne mogu. Teorija bez prakse je kao automo-
bil bez osovina: Theorija sine praxi sicunt currus sine axi. Ne moramo svi biu znanstvenici,
ali nema opravdanja ako zaglibimo u moralnoj i obrazovnoj movari. Najvanije je ipak da
se treneri usredotoe na zike, tehnike, takuke, psihike, odgojne i teoretske vjeune
vodei rauna o specinosuma u raznim dobnim i spolnim kategorijama.
39.
Na alost, samo dobro organizirani klubovi imaju kompletne umove strunjaka,
a u pravilu trener mora biu i specijalist za tu granu sporta, mouvator, mobi-
lizator, teoreuar, administrator, menader, glasnogovornik i prijatelj (ponekad vie nego
roditelj). Mora poznavau i socijalno stanje igraevih roditelja, njihove korijene, probleme,
a osobito treba znau koliko su roditelji skloni i spremni na rtvu za svoje dijete u naem
sportu.
40.
Gledatelji po igraima, njihovom ponaanju i nainu igre moraju osjeuu kakva
je ivotna i radna lozoja trenera, ali i kluba ili reprezentacije. Rukopis tre-
nera mora biu prepoznatljiv, bez obzira kojim nainom i kakvim rekviziuma igrai nastupaju.
Sport je prije svega igra, a igranje poziuvno preobraava mlade i starije.
41.
Trener treba kod sportaa nastojau prepoznau ili razviu deset vanih osobina:
samodisciplinu i disciplinu, emocionalnu stabilnost, savjesnost na treningu i na-
tjecanju, povjerenje u trenera i u upravu kluba, samokontrolu, odlunost, nisku anksioznost,
zavidne radne navike, tolerantnost i kolegijalnost. Niu jedan vrhunski sporta (ili ovjek
uope) nema sve ove karakterisuke, ali ih veinu mora imau. Ne ui se to prepoznavau samo
kabinetski i salonski, nego teoretski i u ivotnoj praksi.
42.
Ako elimo rijeiu natjecateljsku nervozu koja je gotovo neizbjena, njene korije-
ne najprije potraimo u preuvelianim zadacima ili visoko zacrtanim ciljevima (da
bude prvi, najsavjesniji, najjai, najvoljeniji), a tek onda traimo dalje u zapadanju takozvane
ivotne krivice ili krivice koje elimo prebaciu na druge. Takvi egzalurani zadaci koji su iznad
svih realnih mogunosu, mogu esto dovesu do reduciranja ivotne energije i smanjenja mo-
uvacije. Zovu se psihastenija. Radi se o psihikoj, a ne organskoj premorenosu.
43.
Niu najiskusniji trener ne moe dogmatski sa sigurnou tvrdiu, nakon godinu
ili dvije rada s poetnikom, kakvi e biu njegovi krajnji domeu. Previe je im-
benika koji su nam nepoznau, a koji se tek kasnije mogu otkriu: budue ziko i psihiko
zdravlje, utjecaj roditelja, kole i okoline, cjeloivotna upornost, razvoj genetskih osobina,
odluka da bude privren naem sportu, odnosno da ne odluta u druge sportove ili druge
akuvnosu ili da jednostavno prekine bavljenje sportom.
114
44.
U strunom stoeru trebaju biu strunjaci sa irokim mentalnim vidicima ko-
jima se precizno vidi cijeli razvoj i plan budueg rada i napretka natjecatelja,
ziki i tehniki, a pogotovo psihiki i mentalno. Ordinarni treneri bez vizije ne vide kraj i
domet svojih igraa, tek napipavaju njihov put od jedne stepenice do druge, preesto stanu
ili se povremeno ak vraaju nazad ne znajui razloge stagnacije i kako ukloniu uzroke. Ne
moemo dozvoliu da kao neke mnogoljudne zemlje radimo s usuama mladih i da prirodna
selekcija sama izbaci talente i najbolje. Ako je netko talenuran i napredan kao kadet, ne znai
da e biu dobar junior ili senior. Svako ivotno doba trai i posjeduje specine mogunosu,
vjeune i kvalitete koje e kod nekih kasnije nestau, a kod drugih e se razviu.
45.
Treneri i uprava moraju prepoznau one koji ele samo osrednjost ili rekreaci-
ju. Njih treba odvojiu od fanauka koji ele mnogo vie, postau prvaci ili biu
barem pri vrhu. Moramo znau kako potaknuu razliite mentalitete i zike predispozicije
jer neki od njih (i njihovi roditelji) se zadovoljavaju samo uivanjem i odravanjem kondicije
kroz rekreaciju, drugi ele osobni probitak, a trei ast i ponos za svoj grad, domovinu i za
sebe.
46.
Treneri, ne vjerujte ziognomiji, odnosno procjenjivanju ili utvrivanju sport-
skih i osobnih mogunosu sportaa na osnovi zikog izgleda. To je bezuspjeno
pokuao vicarac Lavater, a i drugi. Mnogo puta su neki za glavu vii, ali za srce nii.
47.
Iskustvo je potrebno i dragocjeno, teak je problem jer izvire iz svijesu i iz zike
osnove. Nema pravog objanjenja zato i kako netko stekne iskustvo prije i
bezbolnije od drugoga i kako se to dogaa. Radi nedostatka prave denicije ne treba praviu
vjeni misterij. Neki ue samo iz svojih greaka, a neki (pametniji) ue i iz tuih greaka i
tuih uspjeha. Svima je potrebna teorija, a osobito primijenjena prakseologija uinkovito
djelovanje. Moemo godinama gledau kako netko svira violinu, ali nikada neemo nauiu
sami svirau. Stara je pria o ovjeku koji se ne usudi ui u vodu prije nego to naui plivau.
Mladima je teko stei brzo iskustvo jer ono ne dolazi samo iz obavljanja tjelesnih i umnih
funkcija, nego i iz promatranja okoline. Mlai su samo instrument u rukama nepoznauh
sila iz okruenja. Treba imau i sree da se neiskusni ljudi na ivotnim raskrijima susretnu
s iskusnima i uspjenima koji su spremni prenijeu svoje spoznaje na njih. injenica je da u
mladosu elimo mijenjau sebe i druge, a da kasnije elimo mijenjau cijeli svijet. Takoer
je sigurno da se blizinom i kontaktom s jaim prijateljima stjee svako iskustvo, pa tako
i najtvre drvo postane vatra ako se s njom drui. Predivne su Shakespeareove reenice o
prijateljstvu i neiskustvu u mladosu (ako je moje englesko sjeanje na Shakespearea ulovilo
danas bolji trenutak): If I think on thee, my dear friend. / All looses are restored and sorrows
end. / You are the stars that guides my movings. / You are in favour with their stars.
115
48.
Treneri i vjebai, kao i profesori i uenici, moraju primjenjivau tri metode: sa-
stavnu ili sinteuku, rastavljajuu ili analiuku i denirajuu ili horisuku. Treba
razvijau entuzijazam, ali nikako ne zanesenjatvo koje granii s bezumnou i spada u bolest.
Treba vodiu rauna da se mlada osoba oslanja na starije samo koliko je potrebno. Oni koji
se ne stvaraju uz prevelike tue potpore, koji se postave na noge ni iz ega, ojaaju svoju
kimu i svoj karakter i s lakoom e radiu bez karijernih mouva i bez tueg pridravanja i
klanjanja. Ne smijemo proizvodiu taune sinove.
49.
Treneri i struni stoer ne smiju od djece, jo neformiranih mladih linosu,
stvarau male robote, klonove koji slie jedni drugima zbog istog naina drila.
Rad djece je zakonom zabranjen, a ponekad djecu muimo preko granica njihovih sposob-
nosu samo zato da se dogode neostvarene ambicije roditelja ili trenera, za novcem ili za
slavom. Zloupotrebljuje se djeja iskrenost i naivnost obeanjima o atrakuvnim putovanjima
i medijskoj popularnosu. Prerana medijska popularnost teu. Pogreno je kada treneri svoju
slavu ele izgradiu na pretjeranom iscrpljivanju igraa kako bi im sluili samo za kratko-
ronu uporabu, kao potrono dobro, a onda ih nakon povreda ili izraubanosu odbace kao
staru krpu. Treneri igrae moraju pouvau i uvaavau ako ih ve ne mogu iskreno zavoljeu.
50.
Trening ne smije biu insutucijska navika kao uenje u koli. Od kole su igrai
pobjegli jer je patnja u koli za veinu neprijatnija od bilo kojih kasnijih ivotnih
muka. Potrebna je sasvim drukija metodika rada i pedagogija koje e ih doivotno zalijepiu
za sport. Danas je, zahvaljujui brzom protoku informacija, mogue primijeniu najsuvreme-
nije znanstvene i strukovne metode, a ne reciklirau ve odavno otpisane ideje i odbaenu
praksu. Bolje je pedagoki savjetovau da se natjecatelji bore do zadnje kapi znoja, nego do
zadnje kapi krvi. Treba razvijau okretnost, eksibilnost i ivahnost koja ne pripada automa-
uzmu, ve je rezultat inicijauve koja mijenja ablonsko igranje prema trenutanoj situaciji.
51.
Loi treneri se uglavnom tue na nedovoljne nancije, slabe uvjete za rad,
nedovoljnu potporu uprave i trae stounu izgovora za svoje neuspjehe. Utjehu
trae u svojem prelasku u druge klubove ili se bave kupovinom igraa i menaderstvom
samo zato to nisu uspjeli odgojiu vlasute natjecatelje. Isunito potovanje mogu dobiu samo
treneri koji su najprije kvalitetno odgojili i osposobili svoje vlasute igrae. Tek onda imaju
pravo vodiu jake klubove koji kupuju gotove natjecatelje i reprezentauvce.
52.
Dobar trener ne moe postau i ostau nitko ako nije spreman mukotrpno rtvo-
vau barem desetak godina svojeg najboljeg ivota, uz radne dane jo najmanje
40 vikenda godinje bez obitelji i prijatelja. Sve mora uskladiu s njima i s poslom (ako je
poluprofesionalac).
116
53.
Postavljanje pitanja je jedna od najbitnijih i najkreauvnijih ljudskih sposobnosu.
Inteligentna i sloena pitanja su poetak znanja. Igraima poslije treninga ili
u stanci treba dozvoliu da pitaju sve to ih zanima iz sporta, kole ili iz ivota. Nedovoljno
obrazovanim i premladim igraima koji jo ne mogu shvauu neke pojmove treba otvoreno
rei da jo nije vrijeme da sve razumiju. Jedan francuski trener rekao je: Vou netes pais ici
pour comprende. Zajednika putovanja treba iskorisuu za sve oblike edukacije. Ne treba
juriu iz natjecanja u natjecanje kao da je jedino ono samo sebi svrha, nego treba upoznau
mjesta i krajeve u koje putujete, posjeuu najvanije znamenitosu, kulturne manifestacije,
galerije i muzeje. Mladi ne ue samo od trenera, uitelja i roditelja, nego ue i od svojih
malih ili veih prijatelja pa je zato vano s kime se drue. Posebno je vano da se izabere
dobar i autoritauvan kapetan ekipe, emocionalno stabilna osoba koja e treneru biu od
velike pomoi radi homogeniziranja ekipe, poveanja njene uinkovitosu, osobito kada u
pitanje doe smanjenje psihikih gubitaka pojedinih sportaa.
54.
Treba vodiu rauna da biu blag prema van moda znai biu otar prema unutra
(i prema sebi). Biu blag ne znai samo kulturan ton i atmosfera, nego je blagost
snano orue i oruje ako se pravovremeno primjeni prema odgovarajuoj osobi. Galama
nije argument niu glazba. Dobar savjet mora biu temeljen na logosu, a ne da je rije samo
neodreeni i neprihvaeni zvuk koji vie ubija nego oivljuje.
55.
Veinu trenera-bukaa i vikaa e se procijeniu kao ljude kojima je krv udarila
u glavu, kao da ne znaju to trenutano ele rei ili objasniu. Zato se i njihovi
argumenu uzimaju s rezervom. Treba spusuu glas, a dii misli. Isto vrijedi i za roditelje navi-
jae i za sve druge koji su s adrenalinom na u.
56.
Treneri i igrai se ne smiju nepotrebno svaau na treningu ni na utakmici.
Pravda je ravnotea dobrote i harmonije, a pravo je tek umjetnost dobrog i
jednakog. Ni med cvetjem ni pravice, rekao je Miroslav Krlea.
57.
Treneri ne bi smjeli umirivau igraa u trenucima njegova najveeg gnjeva, te-
kog poraza, nervoze ili preplaenosu. Ako je igra po prirodi nervik, s njime
treba postupau s puno takta. Najgore je ako trener na nervoznog igraa prenosi jo i svoju
nervozu, svoje neraspoloenje. Neka se uzrujani ili uplaeni igra najprije sam smiri. Timeo
ergo sum bojim se, dakle postojim.
58.
Trener, kao i svaki pedagog, treba osjeuu u kakvom su raspoloenju igrai, ali i
prouvnici u kojem trenutku. U skladu s ume se daju savjeu. Vrsni treneri i peda-
gozi nisu samo dobri psiholozi, nego i mali duhovni heroji. Nema nita ljepe za trenera nego
117
kada mu igra poslije dobivenog mea kae: Mislio sam da u izgubiu, ali vi ste prouvnika
pobijedili mojim rukama i nogama pobijedili.
59.
Trenerova ljutnja i kriuka na meu uglavnom ne pomau, a pogotovo ne kriuzer-
stvo jer ono apriorno sadrava negauvan stav i nepotpunost argumenata. Takvi
argumenu otkrivaju da cilj nije poteno bojite miljenja i preispiuvanje razliiuh stavova
ili pojavnosu, ve da se dokae ve ranije formirano miljenje. Kod kriuke je sasvim drugo.
Dozvoljava se suprotstavljanje obostrano vrsuh argumenata. Objekuvna i argumenurana
kriuka je dobro dola jer dozvoljava, kao promjenjivi proces miljenja, provjeru stavova.
Kriuzer se uporno dri svojih ranije zadanih miljenja, a to se lako otkrije po decitu dokaza,
nainu izraavanja ili pisanja. Isto vrijedi i za sastanke.
60.
Primiuvna ljutnja je sasvim nedolina, osobito ako nas drugi nadmae u sportu
ili u bilo kojoj vrsu nadmetanja ili kada ne moemo imau ba sve to si naa
lakomost zaeli. Ne dozvolimo da postanemo nervno podrovani.
61.
Srdba i oaj su valjani oblici afekata samo ako elimo savladau neki nepoeljan
otpor ili neeljenu prepreku koja nam smetaju, a ne radi se o naoj preosjetlji-
vosu. Tada mogu mobilizirau nae snage. U suprotnom bez ponienja trebamo sagnuu svoju
taunu i iju pred argumenuma logike i injenica.
62.
Mir ima poziuvno znaenje i predstavlja idealno stanje upravljanja dobro-
tom. Unutarnji mir je drutveno lice i rezultat ljubavi. Ratniki duh kojega
razvija sport katkada je u prividnoj suprotnosu s unutarnjim mirom. Zato je i potrebna
relaksacija autogenim treningom koji treba biu protutea ratnikom mentalitetu kojega
treneri razvijaju kod sportaa. Razvijanje ratnikih vjeuna kod sportaa je puno bolje
nego obuavanje za stvarni rat. Nema bojazni ako natjecatelj ue u utakmicu previe
nabrijan.
63.
Poslije poduke ili treninga potrebno je provjeravanje (examinao post
instuonem, necessaria est). Na taj nain e i poduavani biu paljiviji, a
trener e vidjeu to jo treba ispraviu. Misli se na provjeru i analizu teorijskog i praku-
nog znanja na turnirima i utakmicama propiuvanjem vanih znanja u kojima lei itavo
odreenje uspjeha. Dobra kontrola analiza i prijenos saznanja treneru-analiuaru vode
k uspjehu. Treba temeljito prouiu snimku mea svojih i prouvnikih igraa i napraviu
biljeke jer pamenje vara. ivot je stalno natjecanje i s drugima i sa samima sobom.
Vanije je da sami sebe pobjeujemo i da danas moemo i znamo ono to juer nismo
mogli ili znali.
118
64.
Dobar trener (i struan gledatelj) bi trebao ui u podsvijest sudionika mea i ne
zaboraviu da su i suci i publika sudionici koji imaju utjecaj na ishod. Treba znau
u ije ime i za iji raun igra trenutno najvie igra: za sebe, za klub, za grad, za dravu, za
roditelje, rodbinu ili partnera. Mogu se nai dodatni mouvi ako trener i igrai vide da im je
mouv zajedniki. Igra tada uzima legiumitet da zastupa one i govori u ime onih koji su samo
promatrai, a nemaju pravo glasa jer izravno ne sudjeluju u igri. Mnogo je tee gledau nego
igrau jer je gledatelj nemoan da pomogne, a igra zna biu indisponiran i ne moe dau sve
od sebe. Neprihvatljivo je da umjesto uznojene majice smrdi natjecateljeva igra.
65.
Treneri bi trebali pusut dokazane talente da se vie puta izigraju i izvan ablona. Neka
naue samo kako e izii iz ablone prouvnika i nametnuu mu svoju duhovitu, ne-
predvidivu i nadahnutu igru. Ako se pravi talenu slijepo priusnu trenerovim strogim abloniziranim
metodama treninga, nauci koja se mijenja, dogmatskim uputama trenera koje slie robouzaciji
bez da se dozvoli improvizacija, vic, spontanost i akrobauka, tada emo iz sporta odagnau radost,
privlanost, arm i igru. ovjek je po svojoj prirogi homo ludens, ovjek igra. Poeljna interakcija
izmeu struke, igraa i publike dovest e da se razvijaju poeljne empaujske dimenzije.
66.
Velika je srea i dobit za klub dobiu trenere s prirodnim autoritetom, uroenim
gospodstvom, besprijekornim privatnim ivotom i prolou, jer oni posuu
vie jednim pogledom nego drugi beskonanim uvjeravanjem. Ako treneri ili lanovi uprave
nisu uspjeno apsolvirali svoj privatni ivot, nee biu uvjerljivi, nee moi i znau odnjegovau
ope zadovoljstvo i buenje zdravog duha u svojem okruenju. Najprije je potrebno stvoriu
radost koja e onda stvoriu uspjeh, a ne ekau uspjeh da bi se dolo do radosu.
67.
Biu trener je mnogo tee, zahtjevnije i sloenije nego biu igra. Za razliku od
igraa, trener mora znau pedagogiju, psihologiju, ziologiju, biomehaniku,
mora poznau iroku kulturu i imau visoko ope obrazovanje te znanja iz razliiuh podruja
prakunog ivota. Sve to bi trebao znau i igra, ali trener mora znau vie. Vano je takoer
da je prethodno bio akuvan ili poznat igra (ili igraica feminokratsko vrijeme dolazi sve
bre). Treneri bi zato trebali imau vee nagrade i naknade nego igrai.
68.
Treneri, uprava i sportai moraju savladau svoju sportsku i strukovnu vjeunu
i trebaju izgradiu cjelinu svoje osobnosu. To se najlake posue polivalentnim
poznavanjem znanosu, kulture i umjetnosu i lozoje. Sportai ne smiju biu samo strojevi za
rekorde i medalje, nego trebaju ispravno formirau svoje stavove kako bi mogli biu odgovorni
za sve ivotne odluke u sportskoj karijeri, ali i poslije nje. Bez potrebne obrazovne irine
nee moi shvauu ni prave ivotne vrijednosu, a bez toga nema niu pravilnih odluka, stavova
i ispunjenja svrhe i ciljeva ivota. Sve postaje besmisleno.
119
69.
Uroeni opumizam i vesela priroda (narav) svakog lana veliki su darovi za
natjecatelja i dobitak za klub, a posebno trenera i kapetana ekipe. Takve osobe
djeluju zarazno na kompletno okruenje. Mnogo puta je ak i malo raspoloenja najbolji
zain za uspjean trening ili za preokret u naoko izgubljenoj utakmici.
70.
Treneri i struka ne smiju kod igraa nalaziu samo mane. Moraju preskoiu sitni-
ce koje ponekad znaju smetau jer je lake sjediu na vrhu planine, nego na vrhu
igle. Ne trebaju ba sve vidjeu, mnogo puta trebaju progledau kroz prste ako e igra sam
ispraviu pogreku. Trebaju rjeavau samo najvanije kako se trening ne bi zaustavljao i pre-
kidao. Ako su treneri preesto nezadovoljni sportaem, njega to vodi u malodunost, ali ne
treba biu ni neopravdano prezadovoljan, jer to vodi u uobraenost i koi daljnji napredak.
71.
Treneri ne smiju dozvoliu da igrai na treningu previe mudruju i misle. Oni koji
previe misle, razmiljaju o onome to je ope poznato pa gube i svoje i trenerovo
vrijeme. Trening je vrijeme jako brzih, a ne jako pametnih. Neka pitaju prije i poslije treninga,
na putovanju ili na pripremama. Nema vremena za sve odgovore koje e igra prije ili kasnije
saznau ili shvauu sam. U suprotnom se moe dogodiu neto kao i Teoreukovom cimeru iz
studentskih dana koji je najbolje rijeio testove inteligencije (IQ), ali nikada nije zavrio niu
jedan od tri zapoeta fakulteta, samo zato to je nepotrebno gubio dragocjeno vrijeme na
otkrivanje odgovora koje je trebalo zapamuu i kazau na ispitu. Silne dane i noi je provodio
rjeavajui neke formule ili provjeravajui podatke koji su njemu bili nelogini ili nedovoljno
obrazloeni i tjednima se nije pomaknuo s uh nekoliko stranica. Nepotrebno je gubio vrijeme
za ispitne rokove dok je bistrio injenice koje su ve odavno prihvaene i balzamirane.
72.
Trenerovi savjeu esto mogu biu i loi, iako bez namjere. Ne treba se ulagivau
i uvlaiu igraima jer je to nisko i kratkorono kupovanje mira i dovodi do
slabljenja autoriteta, a trener i igra se kolebaju u vlasutu snagu i znanje. Gubi se odlunost
umjesto da se prikupe preostala snaga i pamet i posugnu zadani ciljevi. Jo je gore ako se za-
hvaljujui prouvnikovim slabosuma i nakon loih savjeta pobijedi, a da se nita nije poboljalo
niu osvjeilo. esto uz dobru analizu poraeni vidi to treba dalje radiu i usavriu, a mnogi
pobjednici ne znaju na emu su i kako treba radiu dalje jer nisu sigurni zato su pobijedili.
73.
Iz poraza se mogu takoer izvui velike pouke i poruke. Kada se pobjednika
zgrada uruava (prije ili kasnije), neki se uspiju skloniu pod nadvoje jer je tamo
najsigurnije, neki uspiju pobjei, neki ostanu povrijeeni, neki zauvijek nestanu, a nekima
se nakon ruenja zidova rastvore iroki horizonu kroz koje se vidi mnogo dalje i jasnije nego
kroz dosadanje male prozore. Vano da trener, rabei svoje iskustvo, edukaciju i intuiciju,
prodre u nesvjesne i podsvjesne uzroke kripunih, neloginih, neobjanjivo izgubljenih go-
120
lova, poena, podbaaja ili naglih padova u igri. Za sve poraze postoje razlozi i trebaju se nai
pravi, a ne opravdavajui izgovori i odgovori. Treba znau mudro iskorisuu pobjede i uspjehe
da se uberu dugoroniji efeku zamaha i euforije.
74.
O isunitom dogaaju u kojem je poraeni u stvari ispao pobjednik pria Eklekuk.
U studentskom domu bio je bivi omladinski dravni prvak u atletskom petoboju i
jo tada akuvni atleuar. Bio je visok i stasit, kosu su kripale kada smo se rukovali s njim ili kada
nas je dobro zahvauo u hrvanju ili prevlaenju ruku. Svi smo znali da je ziki najspremniji.
Svaki dan smo imali natjecanje u raznim sportskim disciplinama. Mladi ljudi vole znau to se
pod njima rui. Jednog dana je naeg junaka izazvao sasvim anonimni i samozatajni mlai
kolega koji je bio i nii i laki od njega i koji se nikada nije akuvno bavio sportom, to se vidjelo
i po njegovom izgledu. Oklada sastojala od toga tko e baciu dalje kamena s ramena, tko ima
jau ruku, tko je jai u hrvanju i tko je bri na 3000 metara. Isuna je da je prvak kamen bacio
dalje, ali samo za desetak cenumetara i to iz estog pokuaja. U hrvanju bez pravila pobijedio
je omanji, ali viljasuji i spretniji mladi bruco. U prevlaenju ruku takoer je izgubio anonimni
bruco, ali tek nakon velike i dugotrajne borbe. Presudila je prednost u tjelesnoj masi i duini
podlakuce. Petobojac je jednostavno odvukao i novajliju i stol na drugu stranu sobe, ali bruco
je jo uvijek vrsto drao prouvnikove prste koji su mu skroz poplavjeli. U tranju kroz prirodu u
zavrnici je pobijedio anonimac jer se petobojac pravdao da zna trau samo na atletskoj stazi.
Tako je zavrilo 2:2. Odreene su jo dvije discipline: skok u dalj sa zaletom i skok iz mjesta.
Bilo je nerijeeno jer je petobojac bio mnogo bolji u slubenoj atletskoj disciplini, a anonimac u
skoku s mjesta. Nakon skoka u vis pobijedio je tehniki dotjeraniji i ziki vii atleuar i tako je
ukupan rezultat bio 4:3. teta to atleuar nije pristao na jo neke discipline kao to su penjanje
na drveni elektrini stup i ronjenje na dah. Nakon toga prvak je morao k lijeniku, a brucou
je sve bila zabava. Svi su navijali za anonimca jer se uvijek navija za slabijeg. Nakon toga smo
itekako pouvali anonimnog, skromnog i nikada struno treniranog prikrivenog anonimnog
talenta. U noenju kamenja na gradnji (rad preko studentskog servisa) na novi junak bio izdr-
ljiviji od treniranog atleuara. Atleuar je mogao podii veu teinu utega zbog svoje tehnike,
ali tei kamen ili vree cementa nije mogao odnijeu tako daleko. Tako se dogodilo ak i kod
nas, u zemlji gdje se priznaju samo zlatne medalje, da su navijai vie vrednovali simpaunog
gubitnika nego favoriziranog pobjednika. Zakljuke biste trebali izvui sami.
75.
Mnogi treneri, profesori, roditelji ili poliuari znaju mnogo, ali to znanje ne
znaju prenijeu na druge. Najgori talog su oni znalci koji svoje znanje ne ele
prenijeu na druge ljude ili u javnost. To je najgori oblik egoizma. U egoista su ulagali drutvo
i roditelji i drugi uitelji ili treneri, a on znanje uva za sebe ili odnosi u grob a da nita nije
napisao i nikoga nije ispravno poduio ili nauio. Moj kolega Skepuk mudro je rekao: Cijeli
radni vijek sam uitelj, ali i vjeni uenik.
121
76.
Treneri i struni stoer ne trebaju uvijek biu niu cvijee niu plodovi. Dovoljno
je da budu vrsta pritka na koju e se osloniu igrai. Mladi ljudi su kao nabujali
gorski potok kojemu treba usmjeriu i kontrolirau tok. Katkada je korisno postaviu i brane
sve dok u zrelijim godinama ne nae smiraj u dolini. Ako se mladi na vrijeme pravilno ne
usmjere, dogodit e se da postanu ponekad tolerantni, ali i tvrdoglavi, smireni, ali i nestr-
pljivi, hrabri, ali i plahi, dobri i zli, svakakvi i nikakvi. S takvim mjeovium osobinama nitko
ne moe vladau, a ni oni sami sa sobom.
77.
Igraa treba provjeravau koliko je stabilan i kako se nosi s raznim tekoama,
bukom, primjedbama, slabijim svjetlom, skliskim podom, hladnijim ili pretoplim
dvoranama, otvaranjima i zatvaranjima vrata, pogrekama sudaca. Puno puta se dogodi da su
uvjeu regularniji na lokalnoj razini nego na meunarodnim natjecanjima. Koliko smo puta bili
svjedoci navijanja na susjednim boriliuma, etanja publike, otvaranja i zatvaranja vrata. Ne-
stabilni igrai trae komornu koncertnu dvoranu na koju posjeutelji nisu uvijek spremni. Na
velikim natjecanjima jedva da ujemo trenerov glas. To nam savjetuje dubinska psihologija
kojom se moramo, na alost, sami baviu, budui da je jo u povojima, ne samo kod nas.
78.
Struni stoer mora pregledau i zajedniki analizirau sve snimke pojedinih igra-
a koji se ve natjeu. Mora se analizirau tehnika istoa poteza i pokreta, rad
nogu, takuka, borbenost. Naroito treba usporediu postoje li razlike izmeu kvalitete igre
na treningu i na utakmicama te analizirau igru prouv raznih prouvnika u razliium uvjeuma
(prouv razliiuh reketa). Potrebno je biu oprezan, ak ako se gleda pod povealom, jer ono
moe dau iskrivljenu, izoblienu sliku ako se ne gleda iz prave distance. Na temelju toga
struni stoer mora odrediu osnovnu koncepciju za svakog natjecatelja i takuku njegove
igre, ocjenjivau napredak ili stagnaciju igraa, pronai uzroke te poduzeu potrebne korake
za bre napredovanje.
79.
Autoritet trenera, lana strunog stoera ili lana uprave ne stjee se distan-
ciranjem od igraa niu suvinim drilom ili galamom. este naredbe i kanja-
vanja ne usreuju nikoga. U slobodno vrijeme treneri trebaju nastojau pomoi sportaima
u sportskom usavravanju, ali im treba pokuau rijeiu i prakune probleme u apsolviranju
svakodnevnog i budueg ivota.
80.
Potrebno je konstantno prauu domau i stranu strunu literaturu. Znanost ide
brzo naprijed pa prijevodi kasne vie godina. Korisno je, uz engleski, svakako
znau i neki jezik romanske jezine skupine. Vane literature ima i na njemakom, francu-
skom, kineskom i japanskom jeziku. Obrazovaniji e svladau barem elemente launskog i
starogrkog. Svi stariji saborski dokumenu pisani su (na sreu) na launskom. Literatura se
122
mora prauu da budemo aktualni, da ne razvijamo anakronini, pretpotopni sul igre, pona-
anja i komuniciranja.
81.
Neka treneri ili uprava ne donose samostalno prestroge kriuke i zakljuke koji
su u stvari presuda mladom sportau i mladom ovjeku. Verbalna iritacija esto
samo odmae. Treba zapamuu da granica izmeu pobjede i poraza esto nije jasno deni-
rana nego krivuda i treperi. Puno puta se dogodi da igra u cijelom meu skupi mnogo vie
poena nego prouvnik, ali izgubi me zbog loeg rasporeda poena po setovima. Pobjednik u
borilakim sportovima izgleda poslije borbe pretueniji nego poraeni. Uzroke treba pronai
u nedostatku kondicije, podcjenjivanju prouvnika, padu koncentracije, nedostatku mouva-
cije, strahu od poraza ili od pobjede ili u neem drugom. Razlog se mora tono znau jer je
od preponderantne vanosu.
82.
Treneri naprednije igrae moraju ukljuiu u planiranje i razradu treninga i obja-
sniu im koja je svrha igranja ili ispravljanja ba uh elemenata ili zadanih shema.
Barem jednom tjedno mora se analizirau to je uinjeno dobro, a to ba ne ide dobro. Kako
trenirau i igrau dalje? To je potrebno osobito nakon utakmica ili turnira.
83.
Nije dobro da se igrai naue razmiljau iskljuivo geometrijski po abloni, po
dijagonali ili po paraleli, umjesto da im se mentalitet hrani pokretnom matom i
iznenaenjima izvan shema. Igrai zrele reeksije, pravog ritma i tajminga, ispravnog odabira
najboljih udaraca i poteza, esto e sami pronai rjeenja bolja od unaprijed zadanih idealnih
zamisli trenera koji stvari vidi samo izvana, ali ne zna kako se igrai trenutano osjeaju iznutra.
84.
Velika greka je na turnire ili na bilo koja ekipna ili pojedinana natjecanja slau
rekreauvce koji nemaju elju da se bilo kada zauzmu mjesto barem meu prvih
16 u svojoj kategoriji. Iznimka su oni koji su prije nekoliko sezona bili u samom vrhu, a i sada
mogu pobjeivau one koji su meu najboljima s ljestvice poretka. Druga iznimka je da treba
ukljuivau na natjecanja i slabije rangirane, perspekuvne, ali to moraju biu puno mlai koji
e iduih sezona sigurno biu pri vrhu ljestvice. Sve drugo je rasipanje drutvenog i klupskog
novca, vrlo skupa i neodgovorna rekreacija ije se vrijeme i novac mogu bolje iskorisuu.
85.
Treneri se ne bi trebali meusobno rekreirau na slubenom treningu. Bolje je
da igraju izvan satnice zakazanih treninga. Treba i to manje sparirau da se ne
zauzima mjesto za igru mladima koji ekaju svoj red. Potrebno je samo korigirau poteze i
pokrete i povremeno odigrau koji me da se provjeri stvarna snaga natjecatelja. Drukije je
kada su profesionalni treneri ujedno i natjecatelji. Tada trebaju sparirau, ali ne s ciljem da
treniraju sebe, nego da za tri ili euri sezone naprave bolje igrae od sebe. Ako to ne uspiju,
123
trebali bi se povui s trenerskog mjesta prvih ekipa i radiu s poetnicima. Uprave klubova
ne smiju dozvoliu da se plaeni treneri rekreiraju na treningu niu da se natjeu tamo gdje
to nije stvarna i oita pomo mlaim kategorijama.
86.
Treneri ve od prvih sau trebaju objanjavau i upoznavau igrae o tradiciji i po-
vijesu kluba i sporta, tumaiu im tko su bili raniji igrai, raniji treneri, prijanje
uprave, gdje se sve igralo i treniralo i slino. Oko nas se sve mijenja i nita nee biu kao prije,
no neke konstante e ostau. Historijski pristup mora postojau. Nita nije poelo s nama
niu e s nama zavriu. Tradiciju, skup prepoznatljivih obiaja, usmene predaje, uvjebanih
vjeuna, eukih naela, naina ponaanja, procedura i rituala, treba pronosiu iz generacije
u generaciju. Trebamo uvau smjerokaze iz prolosu, ne zbog ljudi koji su razvijali i odrali
tradiciju, nego zbog budunosu.
87.
Bez prolosu nema ni budunosu jer je ona uvjetovana samo ljudima. Nitko
nee pouvau nita i nikoga bez jake tradicije. Nita nije zauvijek dano. To bi
bio dogmatski pristup koji nema snage da mijenjau stvari na bolje. Konstante da, legende
da, ali dogmatski kult linosu ne! O suvremenosu i o budunosu moramo progovoriu kroz
prolost, inae bi to bilo gledanje u retrovizor, a ne prema naprijed.
88.
Meu sportaima koji treniraju i natjeu se zajedno srea ili nesrea su takoer
zarazni. Skupina dobrih pojedinaca nije uvijek dobra ekipa. Sigurno ste uli ovu
stvarnu ili neku slinu priu: Na um je neobina mjeavina raznih sportaa. Svi redom su
jako dobri ljudi, nemamo problema niu s jednim od njih jer su osobito nadareni i ugodne
naravi, ali kao ekipa ne funkcioniraju dobro. Kao da postoji neka udna kemija. Umjesto da
je obratno. Sol (NaCl) je najvanija namirnica bez koje se ne moe ivjeu, ali rastavljena
na natrij (Na) i klor (Cl) je beskorisna jer su oba elementa jaki otrovi. Nije lako stvoriu ho-
mogenu ekipu koja e djelovau harmonino. Skup odlinih pojedinaca nije garancija da e
ekipa biu dobra. Potrebna je kohezija i zdruenost ekipe. Nekada je dovoljno da se odredi
pravi kapetan koji e sve povui za sobom u pravom smjeru. Osoba koja ima traeno znanje
i uroeni autoritet izbit e kao dobar voa.
89.
Sportaa treba nauiu, kao i umjetnika ili govornika, uspostaviu komunikaciju s
trenerom, imau hrabrosu pogledau prouvniku i sucima u oi. Vano je i never-
balno komuniciranje pogledom, gestom ili tajnim signalom. Jako je bitno da bude dobar s
publikom da mu vjeruju, pogotovo kada je dvorana puna do vrha i snima televizija.
90.
Sportau, poliuaru i umjetniku ono ime se bavi treba biu ivotni poziv, a ne
zanimanje i to moraju znau svi oko njega. Ono to radi je najbolje to zna. Dobri
124
treneri i dobra uprava moraju znau zadrau vane sportae u klubu tako da im razviju ljubav
upravo prema svom klubu, prema trenerima i prijateljima u njemu. Oni koji su zaljubljeni
uvijek su i vjerni, u branoj vezi i u klubu i u poduzeu, i ne araju u druge klubove i tua
okrilja, a pogotovo ne u druge sportove.
91.
Sve karijere su neka vrsta drame koja se nadograuje i ispreplie humorom. Niu
jedan ivot ne smije biu bez tekih iskuenja niu bez svakodnevnog humora.
Samo vedro i veselo, ma to se desilo. Bolje humor nego tumor!
92.
Sport ili njegove pojedine grane su uvijek u krizi. Tako je bilo prije pedeset
godina i tako e biu i ubudue. Moramo znau to je u krizi: struka, igraki kadar,
sponzori, publika, pravila igre ili neto drugo. ak i kada je sve u krizi, treba to prevladau.
Moramo se preispitau, prevrednovau. Sumnja je uvijek sastavni i vani dio svakog bavljenja
javnom djelatnou. Svaki igra, trener, ovjek, ima pravo na pogreku, pravo na poraz,
ali u ime neega to drugi puta nee biu poraz, a jo manje nee biu pogreka. Strukture
vlasu i sponzori nikada se nee sasvim odrediu ili dogovoriu to je potrebno nancirau i do
koje mjere i tono rei to je to to je ovom drutvu najpotrebnije. Tako je oduvijek bilo i s
ume treba ivjeu. Nema jasne granice to je ista potronja, a kolike su egzaktne korisu od
pojedinog sporta kao i od druge drutvene, kulturne ili javne djelatnosu. Sve su to vie ili
manje objekuvnije ili subjekuvnije procjene, ali kriteriji bi se morali barem okvirno znau i
morali bi biu objekuvno utvreni.
93.
Poeljna je kombinacija dvije generacije u istoj osobi, bilo igrau ili treneru: mlaa
koja rjeava zadatke i situacije intuicijom, insunktom i ujelom i starija kod koje pre-
vladava staloena mudrost i iskustvo. Bez onoga djejeg, poletnog malo bi vrijedilo ono starije, no
stariji trebaju posluiu mlaemu kao velike i vrste stepenice bez kojih nema visokog uspona.
94.
Treba razmisliu je li ba uputno ustrajau na savrenoj tehnikoj istoi i krajnjoj
racionalizaciji svih poteza igraa, kao kod robota. Odbacivanje svega speci-
nog je vrsta tehnike dijete. Ba kao i kod svake dijete moe se previe smraviu dok se
na kraju ne razboli ili ne dogodi najgore. Umjerena dijeta svakako stvara atmosferu naboja
i poziuvnu energiju.
95.
Neki sportai nastoje svojatau vjenost. Neka, pogotovo ako je to rezultat skro-
mnog ivota, upornog i uhog rada, a ne glamura. Puno je vie isuna izreeno
ispod glasa nego galamom. Ambicije mora biu. Svatko ima pravo postau ono to eli biu.
Treba nastojau da u svojim realnim granicama izbori za sebe mjesto koje mu pripada. Me-
uum, to mjesto nipoto nije rezervirano.
125
96.
Dunost uprava i struke je i da se bavi razvojem i populariziranjem sporta u
svojoj regiji i ire, tamo gdje ima mogunosu. Treba im pomoi struno i ma-
terijalno, pogotovo u manje razvijenim sredinama i ubudue e tamo nastau konkurencija
i izvor igraa za svoj klub.
97.
Treba li se odluiu na bavljenje sportom profesionalno, poluprofesionalno ili
amaterski? Jedna mudrica je slikovito rekla: To je kao kada imam mua i lju-
bavnika. Svoju profesiju potujem jer mi daje sigurnost, a sport mi je kao ljubavnik, dodatna
strast. Moram se baviu i jednim i drugim kako bi oboje bili zadovoljni. No to je mogue
samo do odreene razine i u iznimnim okolnosuma.
98.
Osipanje u sportu, osobito ako ga naputaju mlai, treba svesu na najmanju
mjeru, iako je ta pojava viedimenziodalni problem. Misli se u prvom redu na
naputanje kluba, na situaciju kada ne vidimo niu jedan ozbiljan i objekuvan razlog zato je
netko napusuo sportsku akuvnost nakon to smo u njega uloili mnoge godine tekog rada
i prilino mnogo novaca. Najvea su osipanja u mlaim kategorijama, prvenstveno u djejoj
dobi. Jedan od razloga je to su mladi sporta ili njegovi roditelji ustanovili da su zalutali u
taj sport, da su pogrijeili u izboru pa sada prelaze u drugi. Glavni razlog je mouvacijski. Je li
se dijete uspjelo incirau ili zaraziu naim sportom ili mu je svejedno hoe li biu na treningu
ili nee?
99.
Sljedei razlog je nedovoljna organiziranost u klubu jer treneri otkazuju treninge
ili natjecanja, nema odgovarajuih sparing partnera ili ima previe sudionika
pa dugo ekaju na redoslijed igranja.
100.
Vrlo vaan razlog naputanja sporta jest dojam i uvjerenje koje je sporta
stekao o vlasutom talentu i predispozicijama za taj sport, osobito ako se
usporeuje s drugima na treningu ili na natjecanju. Ako mu je poljuljano uvjerenje u spo-
sobnosu, on e uskoro napusuu klub. Tempo sazrijevanja nije isu kod svih i moramo biu
oprezni ako neki trenutano zaostaju, ali imaju sve kvalitete da e se kasnije razvijau bre od
ostalih. Kod takvih ne treba pretjerano ustrajau na natjecanju dok ne steknu odgovarajue
dostatne vjeune. Osipanje se dogaa i zbog toga to roditelji i djeca imaju po nekoliko ak-
uvnosu izvan kole kako bi u bilo emu uspjeli. To je pogreno. Treba se posveuu jednome,
a ono u emu su najbolji neka naue vrhunski.
101.
Jo je jedan porazan razlog zbog kojeg sportai naputaju sportski kolekuv:
trenerova nestrunost, slabi ivci i nedovoljno strpljenje za rad s mladima.
Djeci brane da galame kod kue i u koli, a ona se po svojoj prirodi moraju izvikau. Ne
126
uvijek i ne svuda! Dobar pedagog mora dosta toga otrpjeu, inae nije podoban za rad s
djecom i mladima. Iskusan trener, ba kao i svaki drugi ekspert, moe i treba dau na znanje
kada je pogrijeio. Time ne gubi svoj ugled niu ugled struke. Vano da je svoju greku znao
prepoznau, objasniu je i nastojau da se ona vie ne ponavlja.
102.
Tisue sau verbalnog objanjenja trenera ne moe biu uinkovito kao kada
trener sam upuu i pokae poetniku ili jo tehniki neizbruenom igrau
ispravan potez, udarac, izbaaj i slino. To se odnosi na cijelo ujelo, noge, ruke, gledanje.
Prakuna poduka trenera najbolje se pamu i najuspjenija je metoda treninga.
103.
Kod psihikih i odgojnih priprema trener treba i mora teoreuzirau, ali i
jaau psihu zikim naporima. Trenerove rijei mogu biu itekako ljekovite
jer e njima igrau, kada mu to bude najpotrebnije, udahnuu eliksir svjeine i oporavka.
104.
Uspjeni sportai i treneri moraju biu dobri radnici na treningu i u borilitu.
Euka morala i savjesu mora naglaavau prvenstvo rada koji mora biu ispred
bilo ega. Iskonsko je svojstvo rada posredno izraavanje punine ovjekove osobnosu i njego-
ve vrijednosu. Najvei radnici i najuporniji sportai su bili svjetski velikani Draguun urbek i
Hrvoje Horvat - Cveba.
105.
Treneri moraju nai mjeru u humaniziranju treninga, a ne eksploaurau
sportae da rade preko svake mjere te da ih raubaju kako bi se ponosili
posugnuum rezultauma ne vodei rauna o njihovom zdravstvenom stanju i potronji nji-
hove psihe. Nehumano je drilau sportae u nehigijenskim ili neprozraenim dvoranama,
hladnim ili slabo osvijetljenim prostorijama ili na hladnoj dugotrajnoj kii ili snijegu.
106.
Sportai moraju imau dovoljno vremena za odmor, obitelj, prijatelje, kulturu,
dokolovanje, socijalni i vjerski ivot. Sportsko borilite ipak im mora biu glavno
ivotno pribjeite na kojemu e se, zajedno s gledateljima, gosuu sa to vie vrhunskih poteza.
107.
Treneri i struni stoer trebali bi dozvoliu igraima da ih zavole i za njih ostaviu
slobodnu barem jednu pretklijetku srca. Moraju ipak zapamuu da svaki uitelj
ili trener treba imau dispoziciju za poneku vojniku, ali i roditeljsku crtu bez da djeluje nadumno.
Dobra i iskrena komunikacija trenera i sportaa je izuzetno vana. Tiho i ispod glasa (oto voe)
se puno puta izree vie isune nego galamom. Vikanje nije ni argument, ni dokaz, a ni glazba.
108.
Potrebno je zapamuu ono to se zadnje ui, ali se i zaboravlja: sportai
trebaju imau i svojeg predstavnika u upravi kluba koji e zastupau njihove
127
interese. Uprava esto treba vie radiu i ivjeu s ljudima nego s knjigama i paragrama. Ne
bi se trebali ustruavau predlagau novitete do kojih je dola akribika znanost ili bitno pro-
mijenjene okolnosu. Nisu uvijek najmudriji oni koji imaju odbojnost prema inovacijama, koji
vjeruju da je najbolje sve ono to dugo postoji i to ima tradiciju. To su okotale i fosilizirane
obrane starih obiaja neprilagodljivih osoba koje ne vuku, nego koe.
109.
Upute trebaju biu spoj jasnoe i jednostavnosu, a nikako ne teorijsko pre-
davanje pred publikom i igraem koji spada s nogu i ne zna gdje mu je gla-
va. Savjete mladima treba davau samo ako ih trae ili ako rade jako velike greke koje sami
vide, ali ne znaju kako iz njih izai. Mladi ele stvoriu novo, a ne kopirau staro. Ako dajemo
savjete, to znai da imamo vlast nad njima, a svi po prirodi ele slobodu. U sportu treba
paziu kako, kada i kome davau kakve savjete, posebno u fazi napetosu. Naroito se treba
kloniu kriucizma i kriuzerstva ujekom mea ili turnira. To je djelotvorno na pripremama, ali
na meu je kontraprodukuvno.
110.
Savjeu moraju biu sigurni, uvjerljivi unaprijed dobro analizirani i najvanije:
moraju biu koncizni i precizni. Igra u stanju napetosu i umora ne moe
zapamuu niu primijeniu pet ili etst takukih varijanu. Trener mora osjeuu u kakvom je
raspoloenju igra u trenutku davanja savjeta. Najvanije je da mu se ukae na jednu ili dvije
najslabije strane prouvnika i jedan ili dva najvanija poteza kojima igra dobiva bodove ili
pobjeuje. U savjetovanju je dobro znau da e igra upamuu samo osnovnu ideju, a detalje
izgubiu asimilacijom, jer se u podsvijesu vodi procesom racionalizacije i odbacivanja vika.
Treba izbjegavau savjete koji govore to ne treba radiu. Vano je savjetovau ono to treba
odigrau. Takva je psihologija pamenja. Sjeanja su nepouzdana, ak i u kratkom vremenu.
111.
Vano je znau da ovjek najbolje pamu ono to se reklo ili pokazalo prvo i
zadnje. To je takozvani faktor rubova. Najvanije savjete treba dau u prvoj
i zadnjoj reenici. Tako je i s vjebama i itanjem. Problem je kada psihiki labilnog igraa
treba vrauu u igru, a trener primjeuje da je u nekoj vrsu magle, u polusnu, pamenje mu
je popunjeno i nita vie ne stane i za minutu ili dvije se od uzbuenja ne moe sjeuu niega
ni razumjeu nita to mu je reeno. Sve mu je u glavi razbacano i nepovezano, razbijene su
mu i fragmenurane silne koliine podataka i dojmova, svojih i prouvnikovih. On je u privre-
menom stanju mentalne afazije kada se to prije mora podsjeuu da je mogao odigrau na
treningu, kada mu se treba vrauu sjeanje da nije zaboravio vjeunu koju je dobro savladao
(ili da je uenik ili student jo juer znao gradivo, a danas vie nita ne zna). Iz ovakve ga
situacije moe izvui samo vrstan trener ili psiholog u me-outu, vrauu samopouzdanje koje
je trenutano izgubio, pokrenuu ukljuivanje i reprogramiranje mozga kao najvieg dosega
evolucije. Moe ga spasiu prouvnik koji je jo nespremniji.
128
112.
Dogaa da je igra u psihikom stanju solipsizma i tada priznaje samo sebe i ne
vjeruje nikome iz okruenja. Bolje je da ga tada posluamo, neka govori, a mi
emo ga sluau i potaknuu da si olaka duu, da istrese napetost iz sebe. Neka u toj fazi solilokvija
porazgovara sam sa sobom. Nae disjunkuvne reenice samo bi mu odmogle. Mnogi psihijatri lije-
e i sluanjem. Njegovo loe raspoloenje e prestau ba kao to je i nastalo radi mnogo uzroka ili
razloga, a nestat e samo od sebe, bez vidljivog razloga. Raspoloenja nisu stalna i nepromjenjiva.
Najsavrenija vrlina je mudrost jer je najmanje ovisna i nisu joj potrebne tue pomoi. Obratno, u
trenutku mudrosu tui savjeu mogu samo smetau. Moramo prepoznau kada je prisutna mudrost
koja djeluje prema cilju. Igra i trener osjete ukoliko postoji dobra komunikacija meu njima.
113.
U prirodi mladog ovjeka je da vie voli kada ga se vue nego kada ga se
gura. Stariji (a i poliuari) odavna znaju da je i pjeak gura ako ga se dobro
gura. Mladi od trenera s pravom oekuju da ga slijede, ali jo vie da ih i vodi sve dok se ne
osamostale i ne ponu gledau u svojem, a ne u tuem ogledalu.
114.
Nezrelost je nemo da se sluimo svojim razumom i ostalim kapaciteu-
ma, nego samo uz tue vodstvo. Potrebno je da se natjecatelj to prije
osamostali i ne osjea se samokriv (selbverschuldete) zato to nema dovoljno hrabrosu,
povjerenja ili odlunosu u svoje ideje. Najbolje je kada se trener ili savjetnik uzajamno
dopunjuju usklaenim miljenjima. Uostalom, u svakom od nas je prisutna dvojna priroda
(Hic duplicem naturam in nostris animis sitam.).
115.
Isu savjet ili teorijsko obrazloenje svaki igra danas nee jednako shva-
uu kao i za nekoliko godina. Nisu se toliko promijenile okolnosu, nego su
promjene i u njegovu shvaanju i sazrijevanju. Moramo shvauu razvoj njihovog mentalnog
sklopa. Neki shvate odmah, neki kasnije, a na alost, neki nikada. Nema onoga tko je sve
shvauo odmah na najbolji nain. Uvijek se prepozna kada je nekome ono to je vano dolo
do glave ili do srca.
116.
Savjet trenera igraima treba biu kratak, ali ne prekratak da ne bi bio
nejasan (Brevis esse laboro, Obscurus o., govorio je Horacije). Dobar
novi savjet vrijedi i korisu vie, ba kao to se radujemo prvoj svjetlosu zore koja poslije
dugog mraka razjanjava vie od podnevnog sunca, samo zato jer je novo. Moramo ukljuiu
iskustva iz raznih znanosu: iz segmenata ope medicine, lozoje, psihijatrije, ziologije,
farmacije, nutricionisuke, legislauve (ako doe do spora).
117.
Na treningu ne treba radiu drugi ili trei korak prije prvoga, osim kada je
zrela prilika da se preskoi vie stepenica. Najsigurnije je ako se penjemo
129
postepeno, preku po preku, jer emo se onda nakon uspinjanja znau i lako vrauu. Nitko
nije na vrhu ostao zauvijek. Mnogi su se brzo i lako popeli, ali su jo bre i tee pali. Jo
nedorasle natjecatelje ne treba vodiu na izuzetno jake utakmice ili turnire.
118.
Princip tekue vrpce na treningu i u zagrijavanju prije nastupa isto za sve,
budui da se radi o emocionalnim kompetencijama, predstavlja pogrean
preivjeli nain trenerskih razmiljanja. Svaki je igra poseban, kao i svaki bolesnik, zato
jednake vjebe ili jednaki lijekovi ne djeluju na svakoga jednako. Potrebno je krojenje po
mjeri.
119.
Vrhunski treneri i igrai moraju kod prouvnika vidjeu slabe strane koje
prosjeni sudionici ne vide i moraju znau odigrau ono to drugi ne znaju.
Gledatelji bi trebali gledau sportski, a treneri bi morali i struno analizirau tako da budu
prijelazna postaja izmeu prouvnikih slabosu i naih prednosu.
120.
Treneri i sportai ne smiju, suprotno od poliuara, obeavau nita, nudiu
malo, a davau puno. Poliuari, koji su uglavnom loi, bleraju: obeavaju
puno, nude malo, a ne daju nita (Ba suprotno, kae Skepuk, mnogi uzimaju i kradu!).
121.
Nije tono da iskusnim i dobrim igraima ne trebaju upute i savjeu. Svatko
ponekad ima trenutke krize ili naleu na nadahnutog prouvnika. ak i kada
se uvjerljivo vodi, nije uvijek lako zadrau vodstvo i sretno privesu igru kraju. Mnogo je
trenutaka kada je igra cijeli bend i mora znau korisuu razne instrumente: za sinkroni-
zaciju i harmoniju igre parova ili ekipe kojoj je potrebno usklaeno djelovanje, za emocije,
za rad nogu, za predvianje, za improvizaciju, za relaksaciju i za koordinaciju svega toga u
pobjedniku cjelinu.
123.
Treneri i igrai moraju sasluau savjete i kriuke ako su dole od vie doka-
zanih autoriteta, od onih koji su u sveukupnom ivotu posugli vie. Treba
izbjegavau polemike na koje se beskorisno troi dragocjena energija i vrijeme. Na natjeca-
teljima i trenerima je da naprave svoje, a javnost i struka imaju pravo prosuivau na kraju
sezone. Rezultau uvijek sve demanuraju, a izgovorima nitko ne vjeruje. Uvijek e se znau
to je rezultat rada, a to je rezultat trgovine ili kupovine igraa. I tui igra e dau vie u
dobrom ambijentu, s dobro ukomponiranom kvadrom.
124.
Igrai u meu, na treningu ili u javnosu ne smiju rjeavau svoje osobne
frustracije, ne smiju istresau svoje muice, svoje pousnute ili otvorene
probleme, nego moraju rjeavau zajednike onih ije boje brane. Tako e rijeiu i svoje
130
probleme, a kolekuv e im tada pomoi jer je to zajednika obveza. Suigrai i gledatelji
nisu doli gledau probleme igraa, nego su doli sa sasvim drugom namjerom, svjedoiu
dogaaju ili barem doivljaju.
125.
Treneri trebaju nauiu igraa da se ne udi teatralno svakom olako izgu-
bljenom bodu i svakom kiksu kao da mu se je to prvi puta i da se samo
njemu dogodilo. Iuavanje je opravdano kad se radi o nekoj novoj stvari ili novom potezu
koji je nadmaio naa oekivanja, a svi smo se ve previe nagledali promaenih penala
i zicera, poklonjenih servisa, prodanih lopu i slinih bisera, pa je glumatanje nepotrebno
i nekorisno. Teko je biu neafekuvan, egmauan ili apauan (apatheia, pegma) jer je to
rezultat iste kontrole uma. Zato takvu narav zovemo plemenitom.
126.
Vano je ustrajno ponavljau jednom naueno, ali pomalo zaboravljeno.
Kada obnavljamo naueno i u tome uspijemo, sretni smo kao kada nam se
vrauo dragi prijatelj kojega nismo dugo vidjeli.
127.
Igrai moraju biu duboko uvjereni da nikada nisu sami, a najmanje poslije
poraza ili povrede i bolesu, jer iza njih treba i mora stajau uprava kluba,
treneri, ak i grad. To mora biu ugraeno u tradiciju kluba koja ojaava sadanjost, koja
nije potroeno i prevladano sjeanje, maglovita povijest, ve je ponos koji nam daje osjeaj
stabilnosu, dugotrajnosu i sigurnosu, a ne prolaznosu.
128.
Treninge, osobito one prije utakmice, treba odravau u isto vrijeme kada
se odrava i utakmica, tako da se organizam privikne na napore i oekuje
ih upravo u to vrijeme. Intenzivne zike vjebe je najbolje odravau oko 11 i oko 17 sau.
Jaki treninzi nisu preporuljivi odmah poslije jutarnjeg buenja, osim lagane tjelovjebe ili
funga. Prije spavanja takoer ne treba radiu naporne treninge. Treba izbjegavau kasne i
obilne obroke i nastojau to manje spavau na trbuhu. Radi rastereenja srca bolje je spavau
na desnom boku nego na lijevom.
129.
Sportae i trenere ne smijemo vrednovau u trenutcima njihovih najveih
uspjeha ili padova, jer to nisu oni kao konstanta. Vaan je njihov konunu-
itet, sigurnost u rezultauma i pouzdanost za svoju ekipu. Mnogi sportai i vojnici su tako
pokazivali ekstremnu hrabrost, ali drugi puta i krajnji kukaviluk (Epaminonde). Mjerilo
uspjeha ne smije biu krajnost, nego konstanta i visoka pouzdanost. Veliina je da se sporta
zna dugo odrau u vrhu, a ne da jednom bljesne jer su mu se poklopile sve okolnosu, a prije
i poslije toga je imao stoune ispodprosjenih rezultata. Siguran znak zrelosu duha je ako se
znamo dobro nosiu s velikim porazima, ali i velikim pobjedama.
131
130.
Nije dobro razmaziu sportaa da uvijek ima ba sve to poeli. Tada mu
moe ponestau mouva. Drugo je kada se organizira takozvani demokratski
trening kod ije razrade sudjeluju i igrai. To je mogue samo s naprednijim natjecateljima
jer trener vie savjetuje nego to nareuje. Postoje i vani trenuci kada treneru nije dovoljno
samo da savjetuje, on mora nareivau ili davau izvrne direkuve. Kada to treba uiniu, jedini
kompas moe biu trenerov insunkt ili iskustvo.
131.
U ivotu je vano da dobro, savjesno i poteno odradimo svoj posao, kao
profesionalci ili amateri. Na taj nain emo najlake prevladau apsurdni
svijet u nama i oko nas. Svi koji nas poznaju moraju biu potpuno sigurni da emo uiniu
maksimalno od svega to se od nas oekuje. Sami moramo biu uvjereni da vie i bolje nismo
mogli uiniu kada na kraju nekog vremena ili ivotnog puta iskreno proanaliziramo svoj
doprinos i kada moemo iste savjesu rei: Nemam nikakvih dugova prema ivotu. Obavio
sam svoje ivotno poslanje i ivotni mandat.
132.
Uz razum i volju treneri, roditelji i pedagozi trebaju stvoriu i dobre radne
navike to ranije, jer je to kod starijih uzrastnih kategorija teko posui. Ako
ve dou u klub ili poduzee sa steenim radnim navikama, treba ih podravau i prilagodiu
specinosuma koje trai znanost, gospodarstvo, umjetnost i sport, a kod kue ili u koli
se ne mogu stei. Radne navike su unutarnja naela ovjejeg djelovanja. itave nacije i
regije ili uspijevaju ili su na dnu razliiuh svjetskih gospodarskih ili drugih ljestvica samo
zbog dobrih ili loih radnih navika te zbog sustavnog ili povrnog pristupa u bilo kojim dje-
latnosuma. U tomisukoj teoriji (moral svetog Tome) vanost navika je imala prvorazredan
znaaj, a kod kazuisukog morala vanost se pridavala samom inu ili djelovanju. Povrni
itatelj Biblije mogao bi zakljuiu da je rad Boja kazna. Bog je kaznio Adama nakon njegova
neposluha, istonog grijeha, rekavi mu: U znoju lica svog kruh svoj e jesu... Moglo bi se
pogreno shvauu da rad treba izbjegavau, no on je kreauvna i stvaralaka mo koja svima
donosi ispunjenje.
133.
Pedagozi, psiholozi, uitelji i treneri u sportskim drutvima osim iste stru-
ke trebaju rjeavau i bioloke i nagonske probleme mladih kada za to doe
vrijeme. Najbolje je da to roditelji rijee uz pomo kole, pa i crkve. Treba li ih pusuu bez
kontrole i savjeta ili zaustavljau divljanje hormona kod mladih? Kod svakog od njih treba
procijeniu razinu emocionalne, intelektualne i mentalne zrelosu, a ne samo spolne i zike
zrelosu. Neka premladi ne ulaze u nepotrebne inumne avanture jer nisu potpuno svjesni
svih posljedica koje to sa sobom neizbjeno donosi. Priroda ne voli nagle i prerane skokove.
Tko e se usudiu rei da mladi osamnaestogodinjaci ne znaju za postojanje ljubavi? Dodue,
premladi ne mogu ba sve znau o voenju ljubavi. To je ligran koji se izuava i ne pomae
132
uvijek nadahnue i improvizacija. Trai se struka vrsnog zanatlije, dubinska psihologija, in-
spiracija poeta i vrsuna olimpijca, nikako ne bropletost, eprtljavost i nervoza.
134.
Potrebno je da treneri i igrai dogovore ifre kojima e u krajnjoj nudi
moi komunicirau tako da ih prouvnik ne razumije. To mogu biu kako vrlo
kratke kodirane glasovne poruke ili tajni savjeu odaslani diskretnom gesukulacijom. To se
zove komunikacija s distance (aco in distans Beruhrung in distans).
135.
Neka treneri nikada ne zaborave kod lanova kluba razviu ivotnu radost i
njegove uzviene snage, to je drugim imenom ljubav prema ivotu i ljubav
prema drugima.
Prejaka glazba izaziva umor i loe utjee na opu kondiciju. Najlake ete se nekome
osve ako ga nagovorite da prije mea ili kakvog vanog nastupa slua preglasnu glaz-
bu. Bili smo svjedoci nekorektnih trikova kada se sa sredinjih zvunika prije mea, za
vrijeme zagrijavanja putala preglasna glazba gostujuim ekipama. Ona je, dodue, bila
po njihovom ukusu, ali su igrai bili izmoreni i razdraljivi i prije i za vrijeme utakmice.
Sve ih je smetalo i kod sudaca i kod publike, a i kod svojih suigraa. Bilo je mnogo suvinih
pogreaka i iskljuenja zbog prigovora. Druga ekipa se, naravno, ugrijavala u drugoj oj
dvorani i psihiki je mnogo bolje funkcionirala. To je provjereno i dokazano mnogo puta
u praksi.
133
OSTALI VANI IMBENICI USPJEHA
OSTALI VANI IMBENICI USPJEHA
134
Hrvoje Horvat - Cveba s trofejima
135
TO SU TALENTI?
14. TO SU TALENTI?
Preskoit emo razne oblike talenata kao to su talenu za prote, za enidbe i udaje, za
reklamiranje u uulu, za preivljavanje s manjom mirovinom i plaom nego to su trokovi
ivota, za potenje i domoljublje i nacionalnu svijest, talenu za ulaenje u Sabor ili Vladu
bez akuvnog znanja ijednog vanog svjetskog jezika, pa ak ni zavrenog pravog fakulteta,
magisterija ili doktorata, a kamoli teorijske i prakune strunosu u nekoj od znanosu presud-
nih za napredak drave kako bi se njegovim odlaskom ostavio neizbrisiv koristan doprinos
buduim naratajima, poput svih ostalih glembajevskih talenata.
Nema kompletne teorije ni suvisle denicije o nadarenosu i talentu. Znamo da on ipak
odreuje tko je od nas vie ili manje kapaciuran. injenica je da su talenurani ljudi nepred-
vidivi i jedinstveni u korisnosu koju kreiraju lakoom i uroenim darom. Veliki talenu nisu
proizvod vremena, trenera ili sluaja, oni navjeuju visoke rezultate svojim prometejskim
djelovanjem koje okolina treba prepoznau, brusiu i pomagau. Meuum, kao to svi odrasli
kreatori i stvaratelji nisu bili nadarena djeca, isto tako nisu uspjeli ni svi mladi s potvrenim
potencijalom. Mnogi koji su se u mladosu doimali velikim talenuma, kasnije su se pokazali
tek plaljivim mievima u ivotnom besujariju. Razvojni putovi su nepredvidivi i ovise o
mnogim kombinacijama vanjskih i osobnih imbenika, strukturi intelekta, zdravlju, ali i o
okolnosuma. to bi bilo od silnih rukometnih medalja bjelovarskog Paruzana da se nije
pojavio trener, rukometni fanauk eljko Sele ili da strukture vlasu nisu napravile igralite?
Nita! Talenu bi propali jer ne bi bilo pokretaa, animatora koji bi ih okupio, organizirao,
trenirao, razvio kod njih strast, oduevljenje, entuzijazam i dobio poliuku podrku i podrku
publike. Nije bilo nikoga tko nije volio klub. No poslije, kada su nastale podjele
Talenu svojom neobinou, iznimnou, novim idejama i lakoom posuu iznadprosjene
rezultate bolje nego drugi koji imaju sline zike i starosne karakterisuke. Talenu se ne
mogu izraziu ni manifesurau bez mouvacije, bez emouvnih faktora ili bez kreauvnosu kao
novog originalnog stvaralatva ili one koja e inicirau, potaknuu i drugima otvoriu nove
mogunosu. Njihovo obiljeje je i manifesurana nadarenost, a ne samo potencijalna
nadarenost. Za sportsku nadarenost je od iznimne vanosu posjedovanje kinestetske inte-
ligencije. Pri svemu je bitno da se potencijalni talenu predaju odreenom sportu ili drugim
akuvnosuma kroz due vremensko razdoblje, to se naziva predanost i vjernost odreenom
sportu ili drugoj akuvnosu. Bez dugotrajne upornosu nema nita.
F. Galton, Darwinov neak, 1869. godine je ustvrdio da se talenu ne stjeu kroz ivot, nego
da su uroeni. Do zakljuka je doao tako da je istraio podrijetlo visoko pozicioniranih i
136
uglednih ljudi i ustanovio da se sklonost nekom talentu dogaa neprestalno iznova u isum
obiteljima. Mi bismo rekli da iver ne pada daleko od klade. Od dvoje mudrih i inteligentnih
ljudi raaju se pametna djeca, a dvoje ispodprosjenih roditelja djeci e darovau siromaniji
duhovni ili ziki miraz za startnu ivotnu poziciju. Svjedoci smo i da se od iznimno i izrazito
inteligentnih parova raaju ak i ziki imbecili i potpuno mentalno retardirana djeca. Ne-
savrena priroda se, na alost, zna poigrau s ljudskim sudbinama. S druge strane, djeca iji
roditelji ba i nisu uspjeli u ivotu naprave iznenaujue dobre rezultate.
Nisam nikada sreo, kae Skepuk, vrhunskog sportaa ili strunog i uspjenog trenera
koji nije inteligentan. Meuum, ima puno intelektualaca koji su, na alost, potpuno ziki
nespremni. teta! Jesu li pravi talenu svjesni svoje nadarenosu? Nisu svi. Svjesni su samo
oni koji su samouvjereni i kojima ne manjka samopouzdanja. Oni koji su ostvarili svjetski
vrijedne rezultate nikada nisu sumnjali u svoj talent.
Za sve vrhunske sportae i trenere je vano da osim iznadprosjene inteligencije (IQ) ima-
ju i razvijenu EQ, emocionalnu inteligenciju. To su itekako veliki darovi prirode, talenu.
IQ ili tehnika inteligencija (inteligence quoent) odreuje intelektualni domet, odnosno
relauvnu sposobnost i bistrinu ovjeka uglavnom se vodei logikom, ali logika u ivotu
nije uvijek presudna za uspjeh. Emocionalna inteligencija predstavlja ravnoteu izmeu
emocija i razuma. To je osobitost koja se razlikuje od akademske inteligencije kod koje su
vane iskljuivo kogniuvne sposobnosu koje se mjere s popularnim IQ. Na emocionalnu
inteligenciju utjeu i emocionalna stabilnost, mouvacija, uklapanje u drutvo i okolinu
te upornost. Uporni i marljivi ljudi gotovo uvijek uspijevaju, pogotovo u sportu. Prilian
je broj ljudi koji imaju visok IQ, pametni su na papiru, ali nemaju visoku emocionalnu
inteligenciju. Poznato je da presudne odluke donosimo pod utjecajem emocija ili intui-
uvno. Sportai s visokim IQ manje su uspjeni od onih koji su nadmoni u emocionalnoj
inteligenciji.
Emocionalna inteligencija, kao novija konguracija kogniuvnih sposobnosu, fokusirana
je na samokontrolu, odnosno na odgoeno zadovoljenje, prepoznavanje svojih emocija
i emocija prouvnika. Na taj se nain uspjeno upravlja svojim, ali i tuim emocijama.
Onaj koji raspoznaje tue emocije, ima druge u svom vlasnitvu. Osobe s visokom
emocionalnom inteligencijom imaju razvijenu i kontroliranu intelektualnu disciplinu.
Emocionalna inteligencija utjee na samosvijest tako da znamo upravljau najboljim od-
lukama i stvarau samopouzdanje. Podie i poue inicijauvu i ne podlijee apauji kada
upadnemo u neuspjehe. Emocionalna inteligencija osigurava itanje osjeaja drugih ljudi
to omoguuje razvijena empauja i konano, snalaenje u umskom radu i drutvenim
odnosima.
137
TO SU TALENTI?
Inteligentniji ljudi manje su podloni kardiovaskularnim bolesuma (posebno na srcu), raznim
nesreama i suicidu. Vie se bave sportom ili drugim zikim akuvnosuma, manje pue,
manje konzumiraju alkohol i druge opijate, zdravije se hrane i koriste sve ono to prodonosi
boljem zdravlju. Rezultat je to najnovijih znanstvenih istraivanja.
Pogrena je stara panjolska poslovica koja govori da je rad gubitak dragocjenog vremena i
da je rezerviran za one koji nemaju talenta. To ne vrijedi niu za bogatu Andaluziju, nekadanji
europski raj, gdje je poslovica i nastala. Japanci pravilno ue u kolama: Japan je prirodnim
resursima siromana zemlja i mogu nas uzdii samo rad, znanje i talenu.
Jedna od znaajki emocionalne inteligencije je samokontrola. Ona pretpostavlja upravlja-
nje svojim emocijama tako da one olakavaju i pospjeuju trening i natjecanje, a ne da ih
koe. Treba znau odgaau trenutno zadovoljstvo da bi se posugao konani zacrtani cilj.
Treba znau pobjei od emocionalnih opasnosu. Samokontrola je obuzdavanje remeulakih
impulsa i osjeaja. Tko od nas ima toliko samokontrole proitau samo one stranice neke
knjige koje su mu preporuene i obiljeene kao poziuvne, a preskoiu ili prekine s itanjem
tamo gdje poinje nemoralno ili ideoloki nepodobno? Moemo li svladau znauelju prema
zabranjenom? Bi li sladoled bio najbolja stvar da je zabranjen? Vjerojatno. Sigurno je bolji
od cigarete, alkohola i droge.
Zato neki stolnotenisai uporno ele izvesu svoj omiljeni bekend side spin u najodlu-
nijem trenutku mea? Zato neki ele zabiu penal ba lobom, a vjerojatnost da uspiju
je jako mala? Zato to im se stalno govori da se takve stvari ne rade jer su previe rizine,
premda su atrakuvno. Oni ele, usprkos svemu, dokazau da su pametniji od svih drugih,
iako je raunica jasna da e vjerojatno promaiu jer se radi o perverznom potezu. Oni
idu kontra omnes (prouv svake logike) da bi efektno zavrili ili ponizili prouvnika, a i do-
kazali da sebe najbolje poznaju, iako su u zabludi. Radi se o negauvnoj tvrdoglavosu, a
ne upornosu.
Lako je izmjeriu emocionalnu inteligenciju pomou, primjerice, pouzdanih i popularnih
testova okolade. Zadatak glasi: Ako ne pojede okoladu osrednjeg okusa dok se ne
vraum, dobit e tri vrhunske okolade. to se dogaa? Veina odabire jednu okoladu jer
je vano dobiu je odmah, jer nemaju samodiscipline. Slino je kada odluujemo hoemo li
odmah pojesu prevrue jelo ili emo priekau da se ohladi. Isto se moe primijeniu na neke
vjebe na treningu: ako se dobro odrade, bit e sumulacije ili nagrade, a ako se zabuava,
onda nita od nagrade ili e biu penaliziranja. Rezultat je da su bili uspjenija djeca ili
sportai koji su samokontrolom odbili pojesu okoladu odmah iako su bili jako gladni, ali
priekali su nagradu. To se zove racionalna sposobnost odupiranja impulsima.
138
Samo kada ovjek ima visoki IQ i EQ u dublu, osuen je na uspjeh u sportskom i u praku-
nom ivotu. Tada ima velike predispozicije za ziko i psihiko zdravlje, slalomsko kretanje
kroz meuljudske kvalitetne odnose (human relaons), za sreu, zadovoljstvo i unutarnji mir
te za bogat duhovni ivot. Samo obje inteligencije jame da razvijenost osjeaja i razuma.
Bolje je da sporta sam sebi odredi i zada ciljeve. Znai da ima samokontrolu dosui dobre
rezultate. On radi prema svojoj odluci i hujenju, doivljava to kao vlasuto formiranje svoje
osobnosu. Tada to nije uinio pod priuskom trenera ili strunog stoera, to mu nije naredio
netko drugi, ve se rukovodio samostalnom odlukom svojeg izbora s tragovima zadovoljstva.
Njegove ciljeve svakako treba kontrolirau struka. Dobro se sjeamo jednog od najboljih
rukometaa svijeta, Cvebe Horvata koji je, prema svojoj elji, bezbroj puta nakon slubenog
treninga ostajao radiu dopunske vjebe, dok su neki drugi eljeli da trening to prije zavri.
Japanci i Kinezi imaju IQ u prosjeku za 10% vei od ostalih jer je tesuranje uglavnom u
grakoj formi, a oni poznaju na usue ideograma pa tako i razmiljaju. Sjeate li se Kineza
na natjecanjima? Niu u jednom trenutku, ni kada pobjeuju ni kada gube nisu pokazivali
osjeaje izrazom lica i mimikom. Bili su takozvane kineske maske s licima kao u najboljih
pokeraa. Takva je samokontrola izluivala prouvnike. Danas demokracija osvaja i njihova
lica na kojima se mogu iitau mnoge emocije. Prvi puta su osjeaji prikazani na nekom
religioznom kipu na srednjovjekovnoj katedrali u Riemsu. Do tada su lica bila neutralna, bez
ikakvog izraaja. Umjetnik je na licu anela Gabrijela prikazao prekrasan zarazan osmijeh.
Pravi talent je uroena i naslijeena prirodna duhovna i zika predispozicija (ingenium)
kojom priroda dikura svoja pravila bilo u sportu, umjetnosu, znanosu, poliuci, organizaciji
ivota (septem artes libelales). Fizike i psihike sposobnosu se mogu razvijau i napredovau, ali
isunski genetski talent moe fermenurau samo do odreenog manjeg stupnja. Sposobne li-
nosu su tek homo habilis, ali pravi talenu naginju genijalnosu svojeg zanata. Je li neija obilna
zaliha talenata jamstvo za uspjeh ili barem lijek prouv neuspjeha? Korijen te rijei izveden je
iz klasinih rijei talanton, talentum to znai umni dar, inteligencija i rijei genius to oznauje
ovjeka posebnog, od roenja dobivenog duha koji ga vodi i uu i od ije inspiracije potjeu
originalne ideje i zamisli. Mo koja je uzeta sama za sebe je u stvari talent. Originalne ideje su
zamisli koje se nalaze izvan empirijskih granica. Talent se, slino kao i genijalnost, sastoji od
sretnih osobitosu koje nas nikakva znanost i nikakva marljivost i volja ne mogu nauiu, jer je
talent ono to nazivamo duhom koji je izvoran, a ne izveden, odnosno derivatan, a upuuje nas
na nove norme koje nismo mogli pronai u prijanjim primjerima. Sul je sam ovjek, kao to je
govorio Buon. to dijeli talenurane od genijalnih? Talenu imaju izvanserijske, natprosjene
sklonosu, sposobnosu i vjeune i mo rasuivanja koje su naslijedili i usavrili pa i kopirali od
drugih, glavna osobina genija je originalnost i sasvim nove ideje koje drugi nisu imali.
139
TO SU TALENTI?
Sposobnost da se dobivaju bodovi ili zabijaju golovi promjenom i adaptacijom igre u ujeku
boda ili napada tako da se ne igra ablonski, nego se korisu svaka, i najmanja neopreznost ili
najmanja graka prouvnika, zove se izraziu talent ili natjecateljska inteligencija. Kako bi rekli
evolucionisu, inteligencija je SOS mehanizam pomou kojega se genski aparat prilagoava
izvanrednim okolnosuma. Tehniki ispravne poteze, kondiciju i sigurnost u igri mogu nauiu
i svi marljivi i iznadprosjeni natjecatelji, ali nekoliko puta u presudnim trenutcima odigrau
neoekivane, ali rezonske poteze kojima se prouvnik ne nada mogu samo izvanredni talenu i
upravo ih to izdvaja od onih koji su tek solidni. Isunski talenu nadmauju svoje uitelje. Kada
od njih naue ono to je potrebno, kreu svojim originalnim putem. Prosjeni, osrednji neka
jo veim radom i disciplinom idu savjesno provjerenim putem, a ne da plivaju kuda ih voda
nosi. Talenuranost se ne smije troiu suhijski, ve je moraju podravau iskustvo i mudrost.
Nisu u pravu oni koji dokazuju da je talent nevaan (Michael Hartman). Gen talenta nije
pronaen, ali znanstvenici ve dugo pokuavaju otkriu tajnu darovitosu. Vjebau i samo
vjebau nije recept za uspjeh. I na se Teoreuk u to uvjerio na pomalo drasuan nain. Poveo
je na trening skupinu odabrane, talenurane djece iz specijalne kole, one koji su u zikim
akuvnosuma odskakali od drugih u svojoj koli. Nakon puno truda mogli su samo posui
eksplozivnu i repeuuvnu snagu i dobre rezultate u tranju. Meuum, kada je u pitanje dola
kombinatorika, umska suradnja ili svladavanje sloenijih vjebi i poteza, tada su vidno zao-
stajali za drugima iz redovnih kola.
Neki talenu se mogu razviu, malo je wunderkinda, emocionalna inteligencija se moe po-
boljau, okruenje u kojemu se odrasta je jako bitno, ali bez smisla i talenta nema vrhunskih
rezultata. Dovitljivo je rekao na Cinik jednom treneru: Najprije posugnite vrhunski rezul-
tat, a onda ga talenurajte. To je tek uvjetno tono. Marljivi talenu i genijalci su rijetke
pojave koje mogu ostau vjeno neotkrivene u tami, ali nikada nee zasjau jer se nisu nali
u vidokrugu znalakih trenera. Neki e pak biu otkriveni, ali nikada nee zasjau jer e ostau
poput nebruenog dragulja zato to ih nije uzelo pod svoje i vodio dar neke vrijedne i stru-
ne trenerske ruke. Vrlo je vano kada e, kako e i kojim tempom i snagom treneri (i svi
uitelji i roditelji) svojim podukama, drilom i pedagokom preom iz neije talenurane,
ali nezrele mladosu znau iscijediu ono najvrednije: zrele rezultate. Ako se iscijedi prerano i
nedozrelo, samodozrijevanje nee dau ono najbolje, ako se pak prekasno prea, tada vie
nema vrhunske vrijednosu. Isto je i s maslinovim uljem, vinom i svime u prirodi.
Sreom, nitko sa sigurnou ne moe predvidjeu kakva e biu bilo ija budunost. Kada
bismo sa sigurnou znali sve o budunosu, kada ne bi bilo raznih utjecaja sa strane, bonih
vjetrova i iznenadnih promjena, tada ne bi bilo vie nikakve povijesu. Dokazano je da veina
wunderkinda, jako talenurane djece, nije toliko uspjena kada odraste. Tu predispoziciju
140
treba znau iskorisuu desetljeima strunog i upornog rada i uz mnogo sree. Talenu dolaze
iz prirode, a nitko nije o njoj napisao nita tonije nego to je napisano na uvenom Izidinu
hramu (Majke prirode): Ja sam sve, ono to jest, ono to je bilo i ono to e biu, a moju
tajnu niu jedan smrtnik nee otkriu. Zato potujmo i uvajmo prirodne zakone!
Kada se potvrde rezultauma, talenu zaista zasluuju potovanje ili neki slian oblik priznanja,
ali uvijek treba vodiu rauna koliko je u um rezultauma uee vlasute marljivosu, koliko je
rezultat ostvarenih uvjeta za rad i napredovanje stvorenih od kluba, trenera, grada ili drave,
a koliki je udio samog talenta. Uglavnom to ostaje donekle neizvjesno jer je rezultat vie
imbenika. Ipak, mogua je objekuvna procjena. Dileme nastaju kada postoji nesumnjivi
svestrani talent, a oni koji ga usmjeravaju odaberu ipak onu granu u kojoj je odlian, ali ne
i najbolji. Tada nastaje obraun izmeu onoga to se voli i onoga gdje bi se posugli najbolji
rezultau. Uvijek treba izabrau ono za to postoje najvei potencijali, a ljubav i sklonosu
e se kasnije sami razviu jer u poecima nikome jo nisu volja i elja toliko vrsto urasle i
ukorijenile se u neto to se ne bi moglo promijeniu s vremenom.
Dr. sc. Velimir Sria govorio je o selekciji kadrova u vojsci SAD. Kadete su nakon nekog vre-
mena razvrstali u euri kategorije: pametne i marljive su usmjerili da budu inenjeri, da se
bave usavravanjem oruja i logisuke; pametne i lijene su odreivali da pohaaju visoke
vojne kole za stratege; glupe i lijene su slali u pjeatvo da budu topovsko meso jer ih nije
teta kao ostalih. Uz dril oni sluaju.
Preostala je skupina marljivih, ali glupih. to s njima? Njih su izbacivali jer u svakom sustavu
rade najveu tetu. Zato to su glupi uglavnom rade krive stvari, a zato to su marljivi rade
gluposu u prevelikim koliinama. Najvea mana glupih, a i luaka je njihova bezgranina ak-
uvnost. Kada bi se znali pritajiu ili smanjiu svoju hiperakuvnost, njihova glupost ili ludost se
ne bi toliko primijeula niu bi toliko teula njima i drugima. Oni se ne znaju pritajiu i usporiu,
ba kao to loi plesai prave prevelike i prebrze korake, razgru sve oko sebe, umjesto da
usitne korake i uspore kretnje pa bi bili manje zamjetni.
Danas se naglasak uspjeha s inspiracije i talenta prebacio na iscrpljujui, sustavni i struni rad,
ali na duge staze, pogotovo u sportovima koji vie nemaju komorna i salonska obiljeja nego ih
obiljeavaju elemenu akrobauke i atleuke. Naravno da su, uz sve nabrojano, potrebne i psihika
stabilnost, srea i sluajnost, jaka geneuka i dobro zdravlje. Sve se to mora amalgamirau s upor-
nim radom bez kojega sve pada u mutnu i divlju vodu niz vodopad i poslije ega nema spasa.
Kako otkriu isunske talente? Jesu li oni rezultat genetskih osobina, navika i vrlina predaka?
Sasvim sigurno se mogu idenucirau samo anutalenu, ako je talent zbir kogniuvnih, ali
141
TO SU TALENTI?
i konauvnih sposobnosu. Kao to voda poprima svojstva slojeva kroz koje prolazi, tako i
ovjek poprima genetske osobine svojih predaka i kraja u kojem je roen i ivi. Ako su kroz
dvije, tri generacije svi preci naega kadeta ziki i intelektualno ispodprosjeni, nee biu
velikih rezultata. Sport e ipak i tu napraviu poboljanja i zato trebamo radiu i s takvim
anutalenuma. Obratno, ako su prethodne generacije bile uspjene, zdrave, talenurane i
dugovjene, to se genski prenosi i na potomke.
Skriveni su veliki talenu s dragocjenom genetskom podlogom. esto sumnjamo da su ba
oni ziki potencijali i umni inteligenu. No talenu znaju biu i prgavi jer razmiljaju i gledaju
na drugi nain, ali njihov se nain razlikuje od samovolje i nediscipline i lako ga je mogue
odvojiu. Neiskusni promatra ne vidi talente zato to moda kao djeca nisu imali prilike
razviu svoje mogunosu. Kada takvog nepripremljenog mladca vidimo meu drugima koji
su manje talenurani, ali su se stjecajem okolnosu vie bavili sportom ili nekom drugom
akuvnou, mogua je pogrena procjena. Iskusno oko e primijeuu onoga tko pod jed-
nakim uvjeuma bolje napreduje. Na alost, potrebno je poznavanje dubinske psihologije i
dubinskih sociolokih istraivanja kojih je uinjeno vrlo malo ili nimalo. Sve je preputeno
paualnim ocjenama gdje su mogue velike greke. Prave talente vodi i njihova intuicija koja
je zapovjednik njihovoj inteligenciji, a razum je tek pozadinski vojnik izvrilac intuiuvnog
talenta.
Skepukovo iskustvo kae: Jo kao unejderi smo promatrali postupke svojih vrnjaka, ali
i svih ostalih ljudi. Uili smo u knjigama, kolama i sluali prie o velikim zloinima koji su
poinjeni od prve pisane povijesu pa sve do danas, na svim konunenuma i meu svim naro-
dima, bez iznimke. Naivno smo smatrali da se to vie nikada nee ponoviu jer je posljedica
nekih barbarskih vremena i da su sada kontrolni meunarodni mehanizmi toliko jaki da je
svijest napredovala te da se takve pogreke ne mogu vie dogaau.
Krunski dokaz da smo u pravu je bila injenica da nitko od nas nije nigdje oko sebe vidio
potencijalnog zloinca u naem okruenju ni u svijetu po kojemu smo prilino putovali, sva-
ta vidjeli i doivjeli. Sama idila. Ljudi gaje rue, grade svoje domove, ue ivotne mudrosu,
prate glazbu, bave se sportom, brini su roditelji, idu u crkvu, posjeuju galerije i muzeje.
Nema tu nita loe. To ipak nije sve to je potrebno da se ne skrene i kada se poklope i stvore
negauvni uvjeu za zloin, da se on i ne uini. Problem je rjeiv samo uz jaanje morala,
ljubavi prema svima i u svako vrijeme te u poziuvnom odgoju. Negauvce, ba kao i talente,
moramo otkrivau i na njih djelovau na vrijeme. Lavater nije bio u pravu.
Puno lake je odrediu one koji ne mogu nikada nauiu biu najbolji u svojoj generaciji. Oni
su po prirodi, kod kue i u koli susnuu u kalupe, popusuli su odreenim formama, podlegli
142
su kompromisima i posluni su, ali sebi, a ne treneru. Nemaju samodiscipline i uvijek nalaze
stoune raznih izgovora samo da ne izvedu neku od sloenijih vjebi. Zabuavaju uvijek kada
ih se ne gleda. I najmanja bolest im je izgovor za sve. Nikada nemaju pitanja u vezi struke.
Prgavi su i umiljeni bez pokria. Ako barem doslovno i paljivo sluaju dobre trenere, ipak
e uspjeu, ne ba do samog vrha, ali dovoljno daleko, jer za vrhunske rezultate je potrebna
i njihova vlasuta kreauvnost, sportska drskost i nepriznavanje svih autoriteta.
Naa je dunost pouvau prave talente jer su oni opa dobrobit i vuku naprijed. Obveza
je talenata da proiruju svoje prirodne darove i da na tome rade sustavno. Talenu svima
moraju biu primjer kako bi i ostali, prosjeni ili ispodprosjeni, vjebom i treningom postali
to sliniji njima. Pitanje je gdje je granica do koje se mladim talenuma trebaju tolerirau i
opratau nestaluci. Nikada ne treba tolerirau nerad i dokazano lo karakter. To unitava sve
oko sebe, ostale dovodi u tmurno neraspoloenje i stanje poutenosu, usporava duhovnu
inkubaciju i inteligenciju kluba kao cjeline.
Na dananjem visokom stupnju znanosu i tehnologije nema tog trenera koji moe napraviu
vrhunskog igraa (ak niu ni kadeta ili juniora) ukoliko igra nema radne navike, ako je po
prirodi indolentan, po psihi egmauk, preskae treninge, sklon je povredama i svim bolesu-
ma, genetski skuplja salo, a nema nadnaravnu snagu ispraviu tu bioloku greku pa bio on i
najvei talent u pogledu usvajanja tehniki ispravnih poteza i pokreta, svladavanja takukih
zamisli i psihe osloboene treme ili anksioznosu. Takav jednostavno nema dovoljan broj
kvalitetnih treninga i ne moe biu velikog napretka. Sustavan i struan rad je prvi i obvezni
uvjet za napredak.
S druge strane, netalenurani mladac koji godinama ne moe usvojiu tehniki ispravne po-
teze i pokrete ukoliko nema uroenu brzinu i okretnost, munjeviu reeks, kojemu odluke
nisu dovoljno brze, ne moe razlikovau razliite rotacije prouvnika, ne moe usvojiu ubojite
servise i slino, nema pobjedniki mentalitet, ma kakva atletska gura postao, takoer
nikada nee postau vrhunski igra, ak niu u svojim dobnim kategorijama, ukoliko nema
talenta. Talent je objekuvna kategorija i struka je otkrije vrlo brzo, najkasnije nakon godinu
ili dvije.
U dananja se vremena selekcija mora obavljau tako da se manje talenurani sportai od-
bacuju bez milosu, ali potenom procjenom, makar bili veliki disciplinirani radnici. Oni se
ukljuuju u skupinu za rekreaciju, ekaju svoju priliku koja e im se stvoriu poziuvnim razvo-
jem ivotnih okolnosu, dopunskim privatnim satovima treninga ili roditeljskim naporima.
U skupinu za rekreaciju ukljuuju se i izraziu talenu koji ne dolaze redovito na trening i koji
nemaju kulturu elementarnog ponaanja, pouvanja trenera i samodiscipline.
143
TO SU TALENTI?
Talent je potrebno kompleurau s uroenom brzinom, eksibilnou, reeksom i tjelesnom
strukturom koja nije sklona povredama i esum bolesuma. Pravi talent se lako obrazloi
aupinim i svrhovium, a ako se u praksi ne dokazuje i ne potvruje, samo je privid.
Struno i sustavno treba radiu s talenuranima, s onima koji su i marljivi i disciplinirani. Sve
ostalo je gubljenje vremena i novca, a to si niu jedan ozbiljan klub ne smije dozvoliu. Vie
nije vrijeme kada se naglasak pomaknuo s nadahnua, inspiracije, lucidnosu jednom rijeju
talenta na teke iscrpljujue rudarske radnike, ma koliko god oni bili borci za izgubljeno
do zadnje kapi. Rad, koliko god bio kvalitetan i uporan, nije dovoljan za velike domete. Ako
netko nema brzinu ili munjeviu reeks kada odluujua razlika izmeu postolja i etvrtog
mjesta poiva na brzom reagiranju ili kanjenju, tada od takvog moemo napraviu tek solid-
nog, ali nikada vrhunskog. Ono to znamo potvrdio je poznau karikaturist, umjetnik i sporta
Branko Medak: Ne moe se od govna napraviu torta. Genoupski se ne moemo mijenjau,
ali fenoupski moemo pod utjecajem okoline, prakunih vjebi i duhovnog uenja.
Niu vrhunski talenu nee daleko dogurau bez strunog, upornog sustavnog rada i mnogih
natjecanja te ako ih zahvau malodunost i ako su svileni tako da ih smeta svaka dlaka.
Mogu ak prometejski krasu i usvajau sve igrake tajne, imau dva ili tri najbolja poteza na
svijetu, ali ako nisu mogao otkloniu bar jednu svoju ozbiljnu manu koju su svi prepoznali,
nee uspjeu. Prouvnik e uvijek korisuu i napadau samo ono to je najslabije. Potrebna je
istonjaka lozoja, azijatska koncentracija, psiha i brzina reakcije te disciplina u igri (iako
su neto manje marljiviji od Europljana i Amerikanaca) udruena s europskim atleuzmom,
strunim radom i improvizacijom te s amerikom organizacijom i nainom nanciranja.
Talenuma se divimo i pamumo njihove poteze i prenosimo ih drugima. Neki uporniji i ma-
nje talenurani povremeno pobjeuju, ali nas nita od njihove igre nije oduevilo, a kamoli
ushiulo. Zato je njihova shematska, predvidiva igra samo razumski, eventualno iskustveni,
ali nikako ne i duhovni pojam.
Nadahnuta igra kojom nas aste talenu je i estetski zanosna i lijepa. O lijepom nema znanosu
niu je moe ikada biu. Mjerilo ukusa se ne moe odrediu pomou nikakvih normi. Vrijednost
sporta i umjetnosu cijeni se prema dojmovima i uuscima koje ostavljaju na duu. Tu je sport
hendikepiran, kao i neke lijepe umjetnosu, primjerice glazba, jer na nas djeluje samo onime
to vidimo i doivljavamo dok traje i nikakvo snimanje ne pomae da bi se sauvalo od
toka vremena jer rezultat poslije magnetoskopa nije neizvjestan. Reprodukcija nikada nije
kao ono to doivljavamo uivo. Naprouv, likovne umjetnosu stvaraju proizvod, sliku, kip ili
neto emu se ponovo moemo vraau i uivau. Slika ima trajni, a glazba i sport prijelazni,
tranzicijski dojam sve dok se iz naih sjeanja ne izbrie viena ljepota.
144
uvajmo se roditelja koji nam dovedu dijete i kau: Nije mi do vrhunskog rezultata, nego je
vano da se dijete bavi nekakvim sportom, da nije na ulici, da se ne deblja, da se socijalizira
u klubu, da stekne nove prijatelje. To je dobro samo sa stajalita roditelja, ali nije dobro
za klub i ire. Takve igrae treba ukljuiu u skupinu za rekreaciju ili u amatere. Neka igraju
racionalnom ruunom, ekonomino i ablonski. Roditelji ne mogu objekuvno ocijeniu talente
svoje djece. Bolje je da to uine nezavisni, neutralni strunjaci koji imaju vie iskustva s
velikim brojem djece. Nije dobro kada neki roditelji ele stvoriu superdjecu, a na kraju
stvore superprobleme. Isunski talenu e sportsku borbu pretvoriu u nadahnutu igru s
puno imaginacije, vica i novih ideja kao produkt njihove autokreacije i autoeternizacije.
Pravi talenu nisu proraunau i nikada se ne oslanjaju na matemauku ili ablonsku logiku,
nego na fantaziju, kreaciju i intuiciju. Ideje i provedbe apsolutnih talenata vrednije su od
svih prepreka i nedaa iz okruenja i zato im treba pomoi da se to prije odvoje od medi-
okriteta, jer nas samo izvanserijski ljudi mogu povui najbre naprijed u svim podrujima
ljudske djelatnosu. Vano je da se svako od nas pri odabiru svojeg ivotnog poziva ili sporta
obrauna sam sa sobom, da izabere ono za to je najsposobniji i najbolji. Izabrano ne smije
biu neto nevano ili neto za to emo zakljuiu da ne moemo voljeu tek nakon mnogih
izgubljenih godina.
Nullum magnum ingenium sine mixtura demenae fuit. Svaki je veliki talent imao u sebi
poneto ludila. (Seneka)
U kolama trebamo nastoja od talenata stvara Da Vincije, enciklopediste, a u sportskim
klubovima stvarajmo Einsteine, specijaliste. Kompletne linos su muldiscipliniraniji i
cjenjeniji, a uski vrhunski specijalis vie zarauju.
Po svojoj vokaciji i deniciji darovitost zahjeva raznolike talente. Oni su uglavnom dobri
u svemu, samo kada bi imali dovoljno vremena. Priglupe obino ne zanima nita vrijedno,
a samo rijetki od njih su ipak monotalen.
145
PSIHIKA STABILNOST U SPORTU I U IVOTU
15. PSIHIKA STABILNOST U SPORTU
I U IVOTU
Psiha je nevidljivi, ali zamreni praulac svakog ujela. Ona je jaa i pametnija od svakog miia,
svake teuve i svake kosu jer cijelim ujelom upravlja preko emocija, inteligencije, hrabrosu,
anksioznosu, savjesu, samopouzdanja, intuicije, insunkta. Psiha (dua, duh, um, pneuma)
je cjelina i kombinacija svjesno-nesvjesnih sadraja i reakcija. Ona trai da se prilagoeni
samome sebi uklopimo u socijalnu sredinu, u realni svijet koji nas okruuje. Psihiki jaka
osoba je ona koja je pokorila vlasute duevne mehanizme i na taj nain ovladala visokom
razinom individualne slobode. Psiha koordinirano upravlja sa 600 miinih skupina, 206
kosuju, preko 150.000 km ivevlja u naem ujelu i oko 2,5 milijarde otkucaja naeg srca
u prosjenom ivotu. Ne upravlja jedino izravno miiima probavnog trakta, ali utjee na
kvalitetu njihove funkcije. Tajna izdrljivosu je u miiima i odnosu snage prema tjelesnoj
masi, ali bez naredbi iz glave dolazi do blokade ili konica da se akuviraju u potpunosu i
ustrajno. Sav na vidljivi ili skriveni vanjski red ili nered, kao i uspon ili degradacija duhovnih
dosega, dolaze iznutra u svoj svojoj datosu. Mozak nas upozorava da neto nije uredu kod
velikih napora, a na nama je da ga ne sluamo jer znamo da moemo vie. Mozak se javlja,
opominje i galami na nas kroz bol i patnje, ali psihiki jaki ne misle na te granice ako su
iskustveno savladive. ovjekov nervni sustav je neto najsosuciranije, najsavrenije, ali i
najkompliciranije to su Bog i Priroda ikada stvorili. Duh je onaj koji oivljava, a ujelo ne ko-
risu nita. (Iv 6,63). Uisunu, psiha odrava ili pobjeuje ujelo, a ujelo je slabije od psihe.
Uzaludne su nam sve godine upornog zikog i tehnikog rada ako nemamo psihike vrsu-
ne. Tek onda kada u potpunosu ovladamo svojom psihikom i duhovnom energijom, moi
emo opumalno iskorisuu sve svoje zike mogunosu, jer je tjelesni odgovor ovisan o
podraajima koji dolaze iz psihe (u Knjizi Postanka 2,7 zapisano je da je ovjek sastavljen od
dva elementa: praha zemaljskog i daha ivota). Tijelo se nalazi u nama, a ne mi u ujelu.,
govorio je mudri Maharishi Mahesh Yogi, tvorac transcendentalne meditacije. Da bismo te
injenice shvauli i znali ih iskorisuu, moramo dobro poznavau psihiku i emocionalnu struk-
turu svakog igraa, a ta anamneza se ne smije temeljiu na trusnim hipotezama, istroenoj
logici i skrivenim isunama, nego naprosto moramo znau svaiju duhovnu grau utemeljenu
na vrstoj stvarnosu kako bismo takvu psihu mogli uinkovito uporabiu i jo vie ojaau.
Neka nas pri tome ne obeshrabri to se psiha ne moe sasvim jasno denirau samo po svojim
vanjskim reakcijama i manifestacijama, nego je potrebno upoznau i intrapsihike reakcije. A to
je pronalaenje odgovora u nama samima analizom zdravih i nezdravih, poziuvnih i negauvnih
146
reakcija, otkrivanjem lanih i pravih vrijednosu i mouvacija sve do prikrivenih podsvjesnih
mrklina. I na Apolonovom hramu je uklesana dokazana mudrost: Upoznaj samog sebe. to
nije lako jer je ovjekova nutrina esto slojevita. U mnogim ljudima postoji vie razliiuh, to
jest samo podijeljenih linosu, pa je teko predvidjeu koja e od njih izai na povrinu. Sami
pred sobom skrivamo svoje negauvne strane, nismo uvijek u stanju sami sebi baciu isunu u
lice. Bismo li trebali upoznau i nutrinu drugih s kojima smo mnogo manje nego to smo sami
sa sobom? Da, moramo znau s kim imamo posla. Nauimo se itau kakva ivotna iskustva
skrivaju pojedine bore na licu, uljevi na rukama, poloaj dranja glave i cijelog stasa, mekoa
ili otrina pogleda, odlune ili senzualne usne, boja glasa te nain i kvaliteta osmijeha. Takvom
preciznom introspekcijom najbolje emo pokrenuu samo naizgled neobjanjive uzroke svojih
i tuih presudnih poteza i ivotnih reakcija, iskrenost ili la. Odaje li netko ili skriva svoju pravu
narav, osobine ili namjere vanjuna lica, grimase, geste i gesukulacija ruku ili se sve da jasno
iitau paljivim promatranjem svih detalja i na nesavitljivoj osobi?
Zdrav ovjek je odgovoran za svoje postupke jer svojom voljom moe kontrolirau funkcije,
ekscitacije (uzbuenja) svojih neurona u mozgu, a svjesni um kontrolira nervna dogaanja
i u samom sebi nalazi psiholoko sidro. To je prvi objasnio neuroziolog i nobelovac J. C.
Eccles. Ekscitacijski neuroni uzrokuju uzbuenja, a inhibicijski transmitori izazivaju koenja
naih reakcija koje su tek dijelom uzrokovane automatskim reeksnim radnjama. Nije do-
voljno da znamo prepoznau takva stanja, moramo znau i htjeu sami sebe nagraivau, ali i
kanjavau kada je to potrebno.
Myers i Briggs su utvrdili indikator upa osobnosu, takozvani MBTI. Oni su tumaili da bismo
lake shvauli i podnosili meusobne razlike ljudi ako bismo shvauli naine na koji sebe pred-
stavljamo vanjskom svijetu introverurano ili ekstroverurano. Podijelili su ljude prema esna-
est razliiuh upova osobnosu. Vrsni treneri i rukovoditelji znaju kojem upu netko pripada
pa im, ovisno o tome, namjenjuju zadatke. Primjerice, oni koji pripadaju upu ESTP, odnosno
koji su ekstroverurani senzibilni ljudi, koje misle i percipiraju i vjeto rjeavaju iskrsle pro-
bleme, idealni su za sport. ESTJ upovi su ekstroverurane, ulne osobnosu koje misle i dobro
prosuuju pa su zato idealne za rad u upravama klubova i openito za upravljanje drugim
ljudima. INTJ upovi su introverurane, intuiuvne, mislee i prosuujue osobe, odlune su i
uporne, domiljate su i originalne. Takvi sportai trebaju izmiljau nove servise, nove poteze
i nove varke. ISFJ upovi su zahvalni da predvode tranje, razgibavanje i zadae koji drugi
obino izbjegavaju, savjesne su i pouzdane (S je krauca od sensing ulnost, J od judgment
prosuivanje, P znai percepciju, T znai thinking razmiljanje, I znai introveruranost, a F
znai feeling osjeaj). Za detaljnije upoznavanje sa svim drugim osobnosuma upuujem na
autore, ali i na neke druge psiholoke instrumente kao to su Mulphasis Personality Inven-
tory-2 (MMPI-2) i Million Clinical Mulaxal Inventory-II (MCMI-2). Nakon dugog iskustva u
147
civilnom i vojnom rukovoenju i u radu s razliium ljudima s kojima smo zajedniki pojeli
barem kilogram soli i u razliium okolnosuma neemo gotovo nikada faliu u procjeni.
Mnogo lake i preciznije emo procijeniu i denirau druge nego same sebe.
Za vrhunske rezultate nisu dovoljne, ma koliko dugo trajale, savreno planirane i odraene
zike i tehnike (visinske, nizinske, dubinske ili ine pripreme) ako nije stvorena psihika
stabilnost. Samo pod velikim psihikim priuscima saznat emo koliko zaista vrijedimo i od
kojih i kakvih materijala smo sve kompleurani i izgraen. Kvaliteta, vrijednost i karakterne
osobine svakog ovjeka najbolje se odreuju po njegovom vladanju u presudnim, odlu-
nim trenutcima. Vano je da posugnemo prirodno zadovoljstvo kao odraz realnih elja i
zdravog funkcioniranja tjelesne energije. Da, ivot je psiholoki razumljiv i nije kompliciran
onima koji opravdanja i krivice nalaze u sebi. Alkoholiar e opravdanje traiu u nesretnom
ivotu, u genima, laov u svojoj lukavosu i slino. Psihu je teko promijeniu brzo i naglo
jer je to komplicirani duevni proces. Mora se radiu uporno na poziuvnoj promjeni, umno
i duhovno. No nagla promjena psihe mogua je ponekad zbog nekog krupnog, vanog
dogaaja u ivotu i tada se donose velike i trajne odluke. Najgore je kada imamo posla
s nekima koji u kratkom vremenu nekoliko puta padnu u depresiju i dignu se u euforiju.
Dobro je ako znamo tue reakcije na neke pojave. Tada im se ipak moemo prilagodiu,
ali ako ista osoba razliito reagira na iste podraaje, tada je to ozbiljan problem i za nas
i za nju. Ovdje emo prvenstveno govoriu kako da podnesemo razne oblike stresova,
fobija i anksioznosu ili kako da ih izbjegnemo, ne samo da psihiki ne potonemo nego da
i ojaamo svoju, ali oslabimo prouvniku psiholoku obranu. Da se osjeumo svojim i ko-
nano shvaumo da se samo radom na ujelu, ma koliko struno bilo, nee posui vrhunski
rezultau. Jaanje, odnosno mijenjanje psihe na bolje, nikako nije suvini trud i nepotrebni
dodatak poput estog prsta, nego je slaba psiha slina majstoru koji nema barem dva
najvanija prsta, i to palac i kaiprst na obje ruke. U tome treba traiu odgovore zato smo
u Francuskoj osvojili tek tree mjesto u nogometu, a imali smo najbolje pojedince, zato
Blanki treba toliko dugo da postavi svjetski rekord u skoku u vis, a ima daleko bolje zike
predispozicije nego dosadanja bugarska rekorderka. Zato ima daleko najbolji prosjek
skokova i najvei broj osvojenih miunga i prvenstava, ali ipak ne pobjeuje onda kada
je najbitnije (Olimpijske igre)? Zato najbolja skijaica svih vremena odustaje od daljnjih
nastupa u najboljim natjecateljskim godinama, a mogla je barem jo deset godina osvajau
trofeje i medalje i stjecau novac i slavu? Odgovor je u tome to se u jednoj te istoj osobi
trenera nije naao i zikaner i dubinski psiholog. Ako vie ljudi radi podijeljeno i odvo-
jeno, nee biu potpunog uspjeha jer je potrebno primijeniu muludisciplinarno znanje na
svakoj pojedinanoj osobi, ali u pravo vrijeme. Ako s odreenim sportaem u razliitom
razdoblju njegovih priprema, stresnih utakmica, poraza i pobjeda radi vie trenera nakon
povreda, trenutaka euforije i ostalih kljunih ivotnih prijelomnica, tada nee biu potpu-
148
nog uspjeha. Psiholoka i psihika doza lijeka ima najbolji uinak ako se terapija daje u
tono odreenoj potrebnoj koliini u tono potrebno vrijeme, kao to i kemijski lijekovi
(tablete, pilule, injekcije) imaju puni uinak samo ako se potuju koliina i vremenski
ritam uzimanja. Nabrojio sam samo neke sluajeve u kojima se moglo i moralo osvojiu,
a izgubila se odluna me lopta, a takvih sluajeva ima na usue. Za plivanje, primjerice,
nisu toliko vane psihike pripreme. Zato je uspio nogometni trener Wenger, inae ro-
en u francuskom selu Duuenheimu? Kao trener nogometnog kluba Arsenala, topnika,
osvojio je dvostruku krunu Premier leaugue i FA cup 1998. I 2002. Godine. Jedini je trener
koji je u Premier leaugue ujekom sezone ostao neporaen. On svoje uspjehe zahvaljuje,
kako kae, prakunom znanju iz psihologije. Ve kao mali je u roditeljskom kau susretao
razne upove ljudi i upoznavao njihove karakterne osobine, dobrotu i okrutnost, nain na
koji meusobno komuniciraju, kako jedan drugome pomau ili se meusobno prepuca-
vaju i jedan pod drugim kopaju jame. Sluao je, naravno, najvie o sportu, nezaobilaznoj
temi svih gosuonica, uh najautenunijih i najiskrenijih katedra demokracije, i tada uio,
procjenjivao i provjeravao. U njemu se ujedinila nogometna struka i znanje prakunog
psihologa, pa i psihijatra, jer je znao i razumio sva duevna i emocionalna stanja svojih
sportaa, a znao je i kako provesu potrebnu terapiju. Teoreuk je odrastao uz bunker
u kojemu se dan i no na crno toio alkohol vino, rakija i ostala pia. Kartalo se za
velike novce i svirala glazba svih anrova. Tamo su dolazili razni likovi, od obinih esuuh
teaka i nadniara preko obrtnika i inovnika pa do aktualnih ili propalih akademskih
graana, sportaa i umjetnika raznih prola. Bilo je tu razliiuh poliukih opredjeljenja
od zagovornika istoka do ljubimaca zapada, starih paruzana i njihovih potomaka, ali i
ekstremno desno orijenuranih. Tamo je uio i gledao kako neki propadaju moralno i nan-
cijski dok su drugi uspjevali. Prauo je koje su knjige i udbenike itali uspjeni, a to nisu
itali propalice. Posuivao je knjige od njih, od Biblije i Kurana do Kapitala i Staljinovih
i Titovih knjiga, od lozoje do umjetnosu, od astronomije do geodezije i graditeljstva,
a donosili su i zabranjenu emigrantsku literaturu i slino. Saznao je zato su neki esto
robijali zbog svoje naravi, temperamenta ili odgoja, a neki su bili vrlo esuu i samozatajni
i dobivali presune nagrade, osvajali trofeje. Svi su u kriznim razdobljima ivota lokali.
Zato je Eklekuk i postao danas rijedak univerzalan intelektualac. Sve ga je zanimalo, ono
za to nije imao sklonosu, a jo vie ono za to je imao talenta. Ponavljao je razred, imao
popravke, izbacivali su ga iz kole, ali je kasnije bio najbolji maturant i postdiplomac u
generaciji. Sam se kolovao svojim dopunskim radom od srednje kole preko fakulteta do
zavretka magisterija. Dobio je mnoge nagrade za doprinos gospodarstvu i unaprjeenju
sporta. Ipak, vie ga je ljudi mrzilo nego voljelo jer je od njih bio markantniji i jai, ziki i
intelektualno. Neopravdano su se bojali da e smetau njihovim inferiornim sitnim duica-
ma u njihovom napredovanju, bogaenju i karijerama koje nisu zasluili. Nije znao nikoga
mrziu niu mu smetau na putu. Zato to sam od njega dosta nauio, esto ga ciuram.
149
Samo potpuna suradnja glave i miia dat e visoke rezultate. Pri tome je gazda duh, odnosno
psiha kojoj je naredbodavac mozak, a ujelo je podanik koji mora i eli sluau naredbe. Psiha
itekako sudjeluje u svim slabosuma i podvizima ujela. Cilj je da miii budu podanici psihe, a ne
suprotno, kako se vrlo esto dogaa. Zato je vana harmonina suradnja izmeu psihe i ujela,
jer je sigurno da motorika miia ovisi o psihikom stanju. Jo su najstariji lijenici (Zalmiksid)
govorili da nije dobro lijeiu oi ili ui bez da se lijei cijela glava ili lijeiu glavu bez cijelog ujela,
a ujelo je nemogue izlijeiu bez da se izlijei dua (psiha). Najlake je i najuinkoviuje djelova-
nje na emocionalno nestabilne i agresivne osobe bez jake psihike otpornosu jer se preko njih
moe zagospodariu njihovom voljom ak i bez uporabe nekog jaeg mentalnog ricinusa.
Usijane glave i emocionalni natjecatelji teko pobjeuju sebi ravnog prouvnika. Dobar igra
se nikada ne naljuu toliko da zaboravi svoju takuku i da bodove odigrava iz oaja ili povrno.
Jesu li uravnoteeni oni koji su konstantno zlovoljni? Cinik bi rekao da jesu, jer je lake vla-
dau i komunicirau s njima nego onima koji u roku od nekoliko sau vie puta nekontrolirano
i bezrazlono mijenjaju svoje raspoloenje. Jedna te ista senzacija ili vanjski poucaj ih danas
raduje, a sutra smeta. Vano je da znamo to neku osobu smeta, a to veseli, da ima iste
kriterije kako bismo znali kako se postaviu.
Kako emo zagospodariu svojem ujelu, a posebno lokomotornom sustavu? Pronaimo
uzroke zato neki u svojoj karijeri odustaju prerano, a neki uz neuvjerljiva objanjenja odu-
staju na vrhuncu karijere kada ih se svi konkurenu boje i kada bi jo sigurno mogli osvojiu
pregrt olimpijskih ili drugih medalja. Neki e na desetke puta za redom pobjeivau sve
svoje prouvnike na vrlo uglednim natjecanjima, ali nee samo onda kada je najvanije. ak
i najopumisuniji ponekad zapadnu u depresiju ili nemaju svoj dan. ak je i veseli i razigrani
Mozart, koji je volio C-dur ili Es-dur, u molu, za koji se govori da je tonalitet alosu i smru,
napisao vie simfonija i ostalih glazbenih formi.
Psiha je u cijelosu duhovna supstanca, nema osobine ujela i zato je bitno razliita od njega.
Psiha (dua) je nevidljiva, ali svakom tjelesnom segmentu daje snagu. Ona djeluje u ujelu ba
kao to je djeluje svijetlo u zraku jae ili slabije. Psiha je nepotkupljivi kljuar ujela u kojemu je
zatvoren ovjeji mentalni sklop. Pogreno misle oni koji smatraju da je ujelo grobnica ili kavez
psihe pa da o njemu ovisi kada e je pusuu van. Nikakvo bildanje ujela ne moe nabildau
na duh. Na psihi treba mnogo tee i dugotrajnije radiu, ali su i rezultau vredniji. Lake je,
naravno, psihiki ovrsnuu uroenog opumista nego neizljeivog pesimista, premda pesimizam
sam po sebi nije ni grijeh ni bolest. Ekstremni pesimizam s kroninim manjkom serotonina kao
transmitera u mozgu odreena je psihika devijacija. Nauimo sebe i druge da znaju pomiriu
suprotnosu u sebi, da se sloe sa svojim postupcima. Mnogi koji eu potpuno, nerviraju sebe
razmiljajui o svojim crnim mislima, umjesto da odaberu poziuvnu temu i nametnu je umu.
150
Funkcije psihe su u prvom redu razum, pamenje, miljenje, hujenje ili volja, a to ne ovisi o
strukturi naeg ujela (intellectus, memoria, voluntas). Mnogi su iznimno jaki u ujelu, a pre-
slabi u duhu i obratno. Analiziranje i tumaenje raznih stanja ovjeka ne smije biu povrno
kako se ne bi dogodile loe posljedice.
Samosvijest je vrlo vana natjecateljska i ljudska osobina. To je voljna kontrola nad naim
ponaanjem i znai da objekuvno znamo procijeniu trenutane vlasute sposobnosu i do-
mete te razvijau realan osjeaj samopouzdanja i znanje samodeniranja. Treba donijeu
ispravne odluke prema tome to osjeamo i kako se osjeamo u odreenom trenutku.
Samodisciplina je usko vezana uz emocije. Svi imamo velike elje, ali njihovo ispunjavanje
ovisi prvenstveno o naoj volji. Samodisciplina pokazuje koliko uspjeno vladamo sami so-
bom. Odustajanje od realnih i ostvarivih zadataka ili planova je decit nae samodiscipline.
Samodisciplina je spona (link) izmeu zadanih i ostvarenih elja, ciljeva ili planova. Ovisna je
o ustrajnosu, rtvovanju, upornosu, strpljivosu. Vano je da naa psiha nadjaa ujelo. Zato
su za uspjeh potrebni i viegodinji napori, esto i jednolini monotoni. Samodisciplina je
takoer i kontrola divljanja uroenih nagona koji nas katkada nadjaaju jer ovjekova evolu-
cija jo nije zavrena budui da smo rezultat prirodnih i socijalnih suprotnosu. Usijane glave
i emocionalni natjecatelji teko pobjeuju sebi ravnog prouvnika. Dobar igra se nikada ne
naljuu toliko da zaboravi svoju takuku i da bodove odigrava iz oaja ili povrno.
Samopouzdanje i samovrednovanje su oblici hrabrosu kojemu su temelji u vjerovanju u svo-
je sposobnosu, svoje vrijednosu i svoje ciljeve. Imaju korijenje u istom tlu i rastu pod isum
suncem. Oni su polazita za sve ljudska ostvarenja i vrlo snani osjeaji svojih mogunosu.
Ljudi koji su puni samopouzdanja su sposobni donosiu vrste odluke usprkos utjecajima i
priuscima sa strane. Mogu se i rtvovau za ono to je pravedno i ispravno. Usude se, kada
je to potrebno, iznijeu i nepopularna stajalita, bez obzira to se veina trenutano ne slae
s um gleditem. Bez samopouzdanja nema niu prave mouvacije. Ono je vana komponenta
nae linosu i psihike osobnosu. Bitna je sastavnica naeg karaktera. Samopouzdanje kao
poziuvni efekt oekivanja je suprotnost oajanju koje je apsolutno negauvni efekt oeki-
vanja. Loe djeluje na ostale kada lanovi kluba nisu na okupu, kada neki nedostaju na
treningu ili neki dragi ljudi prestanu biu lanovi kluba. Moramo imau osjeaj pripadnosu,
a onda emo imau i osjeaj sigurnosu i samopouzdanja. Ako zajednica, kao cjelina, ima
samopotovanja zbog, primjerice, uspjeha u sportu, gospodarstvu, znanosu, kulturi, uspje-
ha u obrambenom ratu, tada i pojedincu raste samopotovanje, odnosno samopouzdanje.
ovjek vie ne sumnja ni u sebe jer je i on dio te zajednice.
Za ilustraciju, bajka o svemonom arobnjaku iz Oza autora L. Franka Bauma kae: Nekoliko
151
nesretnih kreatura, koje su sluajno nabasale u arobnu zemlju Oz, saznale su da se mogu
izvui jedino uz pomo arobnjaka koji e Lavu vrauu hrabrost, Strailu podariu razum, drvo-
sjei Limenku emocije, a izgubljenoj djevojici pomoi da se vrau u svoj zaviaj. No kada su
ve ostvarili svoje elje, saznali su u udu da je arobnjak obian ovjek kojega su tek nesret-
ne okolnosu primorale da izigrava arobnjaka. Cilj (i poruka) bajke je ve posugnut jer su svi
ve bili spaeni zahvaljujui vjerovanju u mo arobnjaka koji im je udahnuo samopouzdanje
i uvjerenje da sami mogu rijeiu svoje sumnje i svoje probleme. Samopouzdanje je kada
vjerujemo i u nepoznau dio sebe. Pesimizam je uvijek suvian. Kao to narodna mudrost
preporua, moramo biu gazde pod svojom kapom, i svaki lijenik mora biu opumist, zraiu
osmijehom i mora biu duevno potpuno zdrav.
Volja nije isto to i elja, u ivotu, pa ni u sportu. Sva iva bia posjeduju vei ili manji ureeni
stupanj volje ili kreauvnosu. Volja ipak nije najvanija od svih naih moi iako se prirodni
ujek giba od uma prema volji. Kao to je akuvno ispred onoga to je pasivno, tako je i um
ispred volje, ba kao to je i pokreta ispred onoga to se pokree. Schopenhauer je moda
pogreno za glavni predmet svojeg lozoranja uzeo volju kao ono to samo po sebi jest
i to proizvodi sva bia, a ne najvee teme europske misli um ili bitak. Nije dovoljno imau
samo volju za sport za umjetnost ili bilo kakvu drugu akuvnost. Volja ne pokree, nego ak
i koi razliite impulse koji su nezavisni od nje. Tu je utjecaj volje negauvan i zbog toga to
um moe volju uiniu pasivnom ili nemonom. Zadaa volje nije stvaralaka, nego ima tek
korekuvnu ulogu. Mouv je taj koji pokree i vue, poziuvno ili negauvno.
Ako nemamo volju i hujenje, um nije koristan. Ne brkajmo volju i elju. Volja katkada trai
i dosta gorkih odricanja, a elja tei za uicima. to e prevladau pelin ili med? Duh bi, kao
um, ostao samo kao ideja i odluka koja se ne bi mogla realizirau bez volje. Volja je, dakle,
ovisna o umu, a ne o moi. Drugim rijeima, volja je most izmeu uma i moi. Da bismo
govorili o nadi s pokriem, a ne o nadi s utopijskim predznakom ili o dogmatskoj kategoriji,
potrebna nam je, uz snagu, i volja.
Volja i energija trebaju djelovau sinkronizirano, istovremeno. Tada je volja jaa od svega
ostaloga i sve se pod njom rui. Samo uz takvu volju korisu i dobra tehnika. Volja je ponekad
beskorisna, ak je i smetnja kada se trebamo opusuu, a to nam ne uspijeva. U tome su se
sloili i svi velikani psihologije koji se nisu ba uvijek slagali u svemu.
U svakom sportau treba poucau primum mobile i spiritus movens na najbolji nain, ve
prema tome ega ima najvie u njegovoj prirodi, tako da sporta ak i dril shvau kao da je
to njegova slobodna volja. Treba prepoznau njihovu glavnu sposobnost jer u nekih ima vie
razuma, u drugih vie hrabrosu, a u treih vie upornosu i rada.
152
Sport je, osobito u ksu kada se lomi rezultat, bitna antropoloka, a prvenstveno psiholoka
preslika za razumijevanje biu jedinstva nae psihe i naega ujela. Koliko smo se usua puta
nasluali: Vodio sam sve do pred kraj, bio sam bolji, a izgubio sam. Glupost! Bolji je bio
onaj tko je izdrao do kraja. Sport nam zato jaa sarx i otvara kljuanicu za razumijevanje i
jaanje psihe. Akvinac je govorio: Odlinija je snaga glave nego udova. Dobri ili loi rezulta-
u su vidljivi samo oku neiskusnih i nestrunih, a uzroci su vidljivi samo psihi. Kada vidimo da
je netko odigrao nelogino ili pogreno, a ne znamo zato, ne traimo uzroke samo u ujelu.
Rem viderunt, causam non viderunt (Vidjeli su rezultat, ali nisu vidjeli uzrok). Puno se bolje
vide mnogi odgovori i otkrivaju kroz malu kljuanicu nego kroz irom otvorena vrata.
Sportskim svladavanjem agresivnosu, smirivanjem tenzija, bijesa, frustracija i niskih uda-
raca, tenje za nezasluenom slavom i moi da vladamo drugima pronalazimo modalitete
izmirenja sa sobom i s drugima izbjegavajui konikte u svojem okruenju i u svijetu. Men-
talna vrstoa treba biu jaa od sportskih i svih vanjskih udaraca. istu glavu imaju uvijek
psihiki jake osobnosu. Vano je da upoznamo same sebe, a onda emo lako doi o do
ostalih spoznaja (cognosce te ipsum).
U sjeanju e mi ostau polaganje ispita na raznim fakulteuma ili uiliuma. Sportai su sa
zanimanjem promatrali nervozne reakcije nesportaa u hodniku prije ulaska u profesorski
kabinet. Dok su se oni preznojavali, mi smo prouavali njihove smijene reakcije i strahove
koje su imali zato to ih sport nije nauio da se nose s takvim ekstremnim stanjima koja su
za nas bila normalna. Mi smo stounama puta igrali u ksu, pucali ili branili penale, esto
bili u situacijama biu ili ne biu. Znali smo to rijeiu i odgovarali smo na ispitu bolje nego
to smo znali i nauili, dok su ostali zaboravili i ono to su znali jer su se naprosto zablokirali.
Mi sportai nismo znali kako se pada na ispiuma i kako se dobivaju slabe ocjene. Neu
zaboraviu jaku psihu jedne studenuce sportaice s kojom jo uvijek drugujem svakodnevno,
ve desetljeima. Na ispiuma iz matemauke ili stranog jezika svatko je u ispitnoj dvorani na
svojem stolu dobio pisani zadatak koji je bio okrenut naopako i nije se moglo vidjeu kakvi
su zadaci i pitanja dok se ne otvori koverta. Ona se nikada nije urila otvoriu pitanja sve dok
nije u miru pojela svoju omiljenu kiu. Tek tada, nakon desetak minuta, pogledala je pitanja
i naravno, uvijek poloila ispit s odlinim, a iz dvorane je izala ve nakon manje od sat
vremena, a ispit je mogao trajau puna euri sata. Ne trebam navodiu da su ostali panino
i hitro otvarali koverte kako bi to prije saznali kakva su pitanja dobili, to im, naravno, nije
pomoglo ako su bili nepripremljeni.
Viao sam mnoge sposobne i inteligentne sportae i druge ljude kada su bili na ivotnim
raskrima. Uvijek su znali koji je pravi put. Zato nisu uvijek krenuli pravim putem? Samo
zato to su mislili da je za njih preteak. Mnogi manje sposobni, ali odluniji od njih su
153
uspjeli jer su vjerovali u sebe ili su uspjeli zato to su imali podrku od drugih koji su vjerovali
u njih. Kod sebe i kod okoline trebamo u priuvi stvarau dovoljne zalihe ivotnog opumizma
i nauiu se kako i kada emo ih najkorisnije upotrijebiu. Ovdje je zato ponuena i dostupna
psiholoka i mentalna nadogradnja.
Meuum, stvaran ivot i okruenja nad kojima nemamo potpunu kontrolu niu veliki utjecaj
esu su uzronici globalnih, zdravstvenih, obiteljskih i naih osobnih kriza. Prije ili kasnije
svatko se nae u manjoj ili veoj igrakoj ili ivotnoj krizi, toki kulminacije iz koje se treba
to prije izvui kako bi oiljci ostali to manji ili kako bismo iz tog privremenog stanja izali
ojaani. Neki krize doivljavaju kao gubitnici, a neki postaju jo vri. Vano je da u krizama
ne reagiramo ishitreno, nepromiljeno i nekontrolirano.
Krize prvenstveno uzrokuju strahovi i tenzije koje u normalnim ili euforinim stanjima kom-
penziramo podrkom u klubu, stranci, umjetnikom drutvu, a prvenstveno u obitelji. Kada
te podrke nestane, javljaju se frustracije i krize kao uroene reakcije na novo neprirodno
stanje jer su krize svojstvo svega to ini ivot. Krize su manjak, decit osobnih ili zajednikih
potreba, manjak svijesu, nedostatak oekivane osobne moi koji ponekad trebamo posudiu
od nekoga drugoga izvan sebe. to prije shvaumo da nema izlaska i opstanka koji se temelji
na liniji manjeg otpora ako se i korisumo tuom pomoi, to emo prije prebrodiu krizno
stanje. Na raskriju smo kada biramo permanentni strah ili prepoznavanje svojih snaga, mo-
gunosu i autenunih potreba. Poziuvna, umjerena doza straha je, dodue, poeljna ako ne
paralizira, nego mobilizira i pokree podsvjesno i svjesno latentno djelovanje u nama. Ako
nismo ugroeni i ako ivimo potpuno bez straha, tada u nama zamire inicijauva i postajemo
nepokretni i nepoduzetni. Razlikuju se oni koji e podlegnuu masovnoj depresiji okruenja,
kluba ili drave od onih koji uzimaju sudbinu u svoje ruke prepoznajui svoje autenune, ali
do sada imobilizirane vrijednosu i ideje. Nema ni osobnog ni zajednikog boljitka ni prospe-
riteta bez reakcije na negauvne aspekte krize.
Pojedini ljudi pripadaju takozvanoj primalakoj skupini. Oni uvijek oekuju ili trae obavijesu
i savjete od drugih, jer im je to lake nego da se sami potrude pronai pravi odgovor. Nije
najvee zlo ako se oslanjamo na drugog pametnijeg, ali on nije uvijek uz nas. Zato se trebamo
sami nauiu donosiu vane odluke da budemo kreauvni i samoinicijauvni bez tue pozlate.
Najvea vlast je nad samim sobom, a posebno nad svojim slabosuma i nedostatcima. Moemo
li ih prepoznau? Kako kontrolirau psihoregulaciju? Kako najbolje i najatrakuvnije odigrau bo-
dove u prijelomnim trenucima mea kada je najjai priusak? Da bismo znali odgovoriu na ova
pitanja, potrebno je da budemo i vie nego samo sportski psiholozi. Psiholozi nemaju rjeenja
za specine stolnoteniske probleme jer ne mogu u potpunosu proputovau kroz linost stolno-
154
tenisaa i promotriu je do najveih dubina. Rezultau e biu opumalni ako emo paralelno radiu
na psihikoj izgradnji i na mijenjanju stauke (izometrijske) i dinamike (izotonine) snage. Pre-
ma planu koordinirano moramo radiu na jaanju mentalnog i muskulatornog sklopa sportaa
(i ne samo sportaa). Dokazano je da se poslije vjebe jedne skupine miia ista grupa bre
oporavlja ako prijeemo na optereenje druge miine skupine. Isto se tako glava bre odmara
poslije zikih vjebi, i obratno. Trebamo paziu da kod maksimalnih izometrijskih podraaja
broj ponavljanja ne bude vei od dva ili tri puta, a kod izometrijskih vjebi trajanje kontrakcije
ne treba prelaziu euri ili pet sekundi. Kod srednjih i submaksimalnih optereenja bitno je due
trajanje staukih i dinamikih vjebi snage, ovisno u kojoj fazi priprema se nalazimo i kakve nam
je kvalitete ziki sklop. To su razlozi zbog kojih vrhunski rezultau mogu biu posugnuu samo ako
se koordinirano i istovremeno radi na ujelu i psihi, a to je najbolje ako je isu trener strunjak za
oba podruja. Psiholozi i psihijatri mogu s igraem (ili pacijentom) priau ili razgovarau godina-
ma, ali bez strunih zikih vjebi nee doi do eljenih promjena kompletne osobnosu. Mogu
ga samo primiriu kemijom. Ali ni jedan profesor ni doktor kineziologije nee napraviu vrhunski
rezultat ako se bavi samo ujelom (lokomotornim, miinim, kardiovaskularnim, respiratornim,
endokrilnim i eliminacijskim sustavom) bez psihike nadgradnje. Iz iskustva znamo da je veina
trenera u mogunosu vrlo dobro tjelesno pripremiu sportaa, ali da imaju decit psihikih
priprema. Gdje ste vidjeli da se barem treina treninga posveuje jaanju psihe i intelektualne
moi? Nigdje i nikada, kod velike veine trenera s tek solidnim rezultauma. Zato oni ni ne znaju
objasniu zato postoje oscilacije i padovi u igri i rezultatu. Nisu shvauli ni nauili da je ulaganje
u glavu tee i due nego ulaganje u ujelo kako bi se nabildalo ili moglo otrau desetak kilome-
tara, ali bez psihikog priuska da se ba tu i sada mora osvojiu medalja jer nas gleda cijeli svijet
i to od nas oekuje. Zato sam u ovom uvu teite stavio na psihu i intelekt.
Prije svakog vanog sportskog (i svakog drugog) nastupa do kojega nam je jako stalo, nervozni
smo sve dok se u nama ne usklade nae ideje s mogunosuma i realnosuma u izvedbi onoga
to elimo posui. Svaki segment naeg nastupa mora imau svoju logiku i svoj karakter.
Najgore je pri tome zavriu bilo koji posao ili nastup, a ne pokazau sve to se zna ili barem
to je bilo dovoljno da se uspije. Ako pokaem barem vei dio uvjebanog, najprije sebi, a
onda i ostalima, ve je to velika stvar i stvara trenutani, ali i trajniji mir. Loe je kada igra u
analizi uraenog ili odigranog sam sebi kae: Pokazao sam premalo od svojih mogunosu.
Zato nikada nema previe psiholoke analize.
Psihiki i emocionalno stabilna linost na isu dogaaj reagira sa sedam senzacija, a nesta-
bilna osoba sa sedamdeset i sedam senzacija. Vano se i poslije izgubljenog mea to prije
vrauu u igru. Porazi su sastavni dio igre (i ivota). esto se vie naui iz poraza, ako se on
iskorisu za psiholoku izgradnju, nego iz pobjede. Koristan poraz nam tada nee dotui
psihu, nego e je ojaau. Mnogima koji su proli ivotne tekoe i nauili savladavau ivotne
155
prepreke, manje ili vee krize, pomau u daljnjem sreivanju psihe, omoguuju bijeg od
iluzija, nalaenje i rjeavanje pravih uzroka. Idemo naprijed! Nauimo se zaboravljau loe
dane, a pamuu uspjene. Tako emo uiniu kopernikanski obrat (revoluonibus orbium) u
psihi, igri i u ivotu. Osposobit emo i ojaau nadu koja e pokrenuu teku stvarnost prema
eljenim ivotnim ciljevima, bez obzira na sva iskuenja i sve probleme koji nas prate.
Objanjavanje ovjekova bitka u svijetu zove se psihologija. Pri tome svoje ispiuvanje i tumae-
nje oslanjaju prvenstveno na ovjeje iskustvo. Tako bi bilo da se radi o reeksivnom iskustvu
koje izvore nalazi u intuiuvnim spoznajama ili utemeljenoj percepciji koju treba provjeriu i-
njenicama. Zato je psihologija jedna od najteih znanstvenih domena i podruja, prvenstveno
zbog toga to je pojam linosu jedan od najkompleksnijih predmeta istraivanja. Jo se uvijek
eka genijalni znanstvenik-psiholog koji e znanstveno objasniu teoriju linosu i vezu izmeu
psihike i zike uvjetovanosu. to je zapravo duevni bitak? Na to pitanje nemamo jasan i
jednoznaan odgovor zbog neistraenog i kompliciranog mozga, ali psiholog to pitanje mora
svakodnevno postavljau i tragau za potpunijim odgovorom. Dau odgovor na njega nastoji i
sociologija, pa su stoga i podruja istraivanja i prouavanja izmeu sociologije i psihologije
postale protone (iessend). Psihologija je objanjavanje i tumaenje svijeta. Ona je, prema
Husserlu, znanost o injenicama, o realiteuma, o maers of fact.
Ako nekog ovjeka elimo shvauu psiholoki, moramo ga uvijek nastojau razumjeu pro-
matrajui ga iz njegova svijeta i okruenja. Ako elimo shvauu, primjerice, kineski nain
igre, razmiljanja ili postupaka, moramo obui njihove cipele, prouiu njihov nain ivota,
njihovu usugodinju lozoju, njihovo shvaanje svijeta, inae ih neemo moi esto po-
bjeivau. Isto je i s drugim nacijama koje po mentalitetu razlikuju od nas.
Psihika stabilnost i smirenost imaju najveu vanost u deniranju uspjeha svakog indi-
vidualnog sporta, a posebno stolnog tenisa i tenisa. Mnogi mlai natjecatelji koji su bri,
borbeniji, izdrljiviji, ak i tehniki bolji, imaju slabije rezultate od iskusnijih koji su stekli
veu psihiku stabilnost. Ona je samo djelomino genetski nasljedna, a u velikoj mjeri se
moe izgradiu, uvjebau, odnosno moe se sazrijeu psihiki. Tijekom mea se, osim me
outa, ne mogu davau savjeu pa se igra mora oslanjau samo na sebe (pomae i bodrenje
publike). Vana je stabilnost ujekom cijelog mea jer se uglavnom ne igra na vrijeme. To se
posue manjim dijelom iskustvom, a veim dijelom strunim radom na podizanju psihike
stabilnosu. Za izgradnju psihike stabilnosu najvaniji je poziuvan nain razmiljanja. Za
stabilno ili nestabilno psihiko stanje odluan je nain na koji razmiljamo. Ako poziuvno
razmiljamo (s opumizmom i vjerom u sebe), akuvirat e se i poziuvne emocije kao to su
aponija i samopouzdanje. Dobro je da si igra sugerira: Odigrat u servis dobro ili u dobro
napasu tui servis. Gledat u loptu. Bit u strpljiv. Negauvan nain razmiljanja (Bolji je.
156
Sve mu ide. Vie ne mogu. Izgubit u.) dovodi do ljutnje, pretjeranog uzbuenja, bezrazlo-
nog straha i serijskih greaka.
Nikada ne treba prerano tugovau (sinistrizam) ili se radovau, jer su preokreu mogui jako
brzo. Vano je kontrolirau svoje ponaanje bez obzira na rezultat. Samo na treningu, bez
natjecateljskog adrenalina, ne moe se stei jaka psiha. Sve krize se mogu lake prevladau
uz sustavan i struan rad nego kroz samozavaravanje i gubitak samopotovanja koje su teka
intelektualna i duhovna poputnina. Koncentracija koja takoer utjee na psihiku stabilnost
je obraena, zbog svoje vanosu, u posebnom poglavlju. Psihikoj i mentalnoj stabilnosu
naroito pridonosi sreen privatni ivot, dobar uspjeh u koli na studiju ili na poslu i dobri
odnosi u obitelji.
Sami sebe ponekad sabouramo, najee na sljedee naine: da odgaamo napraviu ono
to je vano, nego da radimo manje vane stvari i bojimo se obaviu najvanije i najhitnije jer
nam je to tee. Ne prihvaamo realnost koja je oita i svima jasna. Primjerice, uporno se ne
odriemo raznih ovisnosu, a svima je jasno da su one tetne, kao i neosnovana zabrinutost,
bezrazloni strah, sinistrizam, odnosno anucipauvno tugovanje za onim to se uope nee
loe zavriu.
Bojazan od kriuke je neosnovana u 99% sluajeva, jer smo drutvo koje kriuzira sve i sva,
do predsjednika drave i najveih umjetnika. ak i kada u medijima ujemo, primjerice,
najpriznauje svjetske glazbenike ili uenjake, mnogi e ljuuto prebaciu na drugi kanal da
ne sluaju te gluposu, umjesto da iskoriste rad i napore onih koji su toliko svojeg talenta i
vremena utroili prvenstveno za nas. Ne trebamo se bojau raznih kriuka, nego vidjeu to
su u kriuari napravili sami. Dive li im se svijet i javnost zaista i kakvu korist ili ugodu ljudi
imaju od njih? Naravno da emo se korigirau ako su kriuke uestale, ako dolaze i od najboljih
iskrenih prijatelja, roditelja ili pravih strunjaka.
Treneri i uprava trebaju vodiu rauna o krizi osobnosu koja se javlja kod mladih u adoles-
cenciji. Ta psiholoka kriza esto je praena i krizom morala. U toj dobi se dogaa presudan
trenutak za opredjeljenje prema treniranju i natjecanju, ali i prema koli i roditeljima. Kod
djeteta postoji odgovornost kao kod subjekta koji se formira i usmjerava prema vlasutom
osnovnom opredjeljenju. Na alost, nismo stvoreni da ivimo u okruenju sigurnosu, iako
nam je to najvea elja, jer je sigurnost najelementarnija potreba nae psihe. Zbog toga
traimo uporite, oslonce i osjeaj sigurnosu u obitelji, klubu i ire.
Zato sam vam ponudio i Aristotelova razmiljanja kojima je sistemauzirao prvu psihologiju
u dijelu O dui (Peri psyches). Uvaavali su ga i najvei, kao to su Averroes, Maimonides,
157
Hegel i mnogi drugi sve do Bretana. Dua nije, dakle, locirana izvan svijeta, a niu samo
u naem ujelu. Ona je neraskidivo povezana s naom ivotnom stvarnou na koju naj-
snanije djeluje, mnogo jae nego to djeluje bildanje miia. Nije pretjerano rei da je
dua cjelokupno bie. Platon je, pak, ujelo smatrao tamnicom due zakljuivi, kao i njegovi
sljedbenici u orko-pitagorovskoj struji, a kasnije u razvijenijoj misli i u kranstvu, da dua
nije samo besmrtna, nego je i neprolazna i da se nakon smru ujela mora vrauu tamo gdje
je bila prije roenja. Ne treba polemizirau o tome da je Nietzsche govorio da je kranstvo
platonizam za narod. Rasprave o dui i ujelu i njihovoj meusobnoj povezanosu i to je od
toga vanije traju i dalje, sve od starogrkog odreenja ujela kojega su zvali soma, pa do
etvrtog, Ivanova evanelja, gdje se greno meso naziva kata sarx, slino kao i ranije kod
Svetog Pavla, a besmrtna dua se, suprotno tome, zove pneuma.
Novo razdoblje takozvane racionalne psihologije utemeljio je I. Kant, a prevrat je otkriem
podsvjesnog i nagonskog (libido, eros) donio tvorac psihoanalize, S. Freud. Razvoju psiho-
logije pridonijeli su i G. Jung i A. Adler, Sartre, Uslar i drugi. Mnogi su eljeli da se izbjegne
deniranje due kao nutrine, a ujela kao vanjune psiholokog i ziolokog tvrdei da se radi
o nedjeljivom jedinstvu i mutaciji naeg bitka i opstanka.
Prema nainu kako se misli i ideje razvijaju i formiraju u duhu sportaa, isto se ostvaruju i
ureuju afekcije u ujelu, zike akuvnosu i sportski potencijali. Samo sinergija intelektualnih i
zikih sposobnosu stvara kompletnu osobnost, a to je srea za pojedinca, klub i za naciju.
Duevna se stvarnost manifesura, prikazuje, dogaa i ispunjava kod svih ljudi u govoru i
pisanju, a kod sportaa u pokreuma, potezima, reakcijama i takuci. ovjek, neodvojiv spoj
tjelesnog i psihikog, voli i mrzi, napree se i oputa, junai se i strahuje, razmilja i impro-
vizira, raduje se, ali se i boji.
I kod najveih talenata potrebno je izgradiu lozoju poraza da se ve za nekoliko dana, sau
ili minuta igra zna preporodiu, rekuperirau, u psiholokom ratu pobijediu sam sebe, nakon
poraza ignorirau javnost i medije koji priznaju i vole samo pobjednike, a ne uvaavaju ak ni
armantne poraze. Kod nas se je ve udomaila nekultura poraenog i kultura pobjednika.
S ume se moramo znau nosiu.
Sporta u nastupu mora djelovau kao da su rijeeni svi njegovi sportski i ivotni problemi i
kao da svi njegovi putevi vode kroz cvjetne livade, iako u ivotu nije ba sve idealno rijeeno.
Ipak postoji nada koja otvara iroke horizonte. Treba nauiu napamet najpametniju reenicu
koju ste ikada proitali: Nadom se diimo i u nevoljama jer znamo: nevolje raaju postoja-
nou, postojanost prokuanou, prokuanost nadom, a nada nas ne posuuje. (Rim 5,3).
158
Autor reenice je najprevoeniji i najitaniji pisac svih vremena, a njegov je utjecaj na povijest
ovjeanstva ogroman. Njegovo ime u prijevodu s launskog znai Maleni (Minutus). Budimo
i mi sportai (i svi ostali) maleni u skromnosu, a veliki u djelima i rezultauma. Poklonimo
svijetu svu irinu svojih misli, umjesto da se zatvaramo u praznine svoje due. I kada smo
poraeni, ne prihvaajmo konani poraz ako postoje i minimalne izglede za uzvrat, odnosno
za nau novu pobjedu ili barem nerijeeni ishod.
Oiljci na psihi su mnogo dugotrajniji i tei, naroito kod mladih ljudi u formiranju, i potrebna
je vea strunost, strpljenje i svekolika potpora kluba kako bi sporta ponovo postao onaj
pravi. Jaka sportska linost koja je prola sve Scile i Haribde i sva euforina stanja koja prate
sport, nee imau dugotrajna traumauna stanja, nee esto upadau u duevne krize, bez
obzira radi li se o zikoj ozljedi ili o psihikom stresu.
Izmijeniu psihu drugome, a i sebi, jako je teko budui da je svaka osoba posebna za sebe.
Ipak, dobri rezultau se posuu poziuvnom psihologijom koja se bavi i istrauje poziuvne
emocije. Do sada se psihologija bavila uglavnom popravljanjem najgorih ivotnih situacija.
Sada se nastoji odmaknuu od pesimizma i okrenuu se onom to na ivot ini prihvatljivi-
jim i opumisunijim te rjeavau probleme da ivot postane sretniji. Danas se djeca alju
pedagogu samo onda kada prave prijestupe, a psihologu ili psihijatru kada mislimo da su
ludi. Strunjaci moraju pronai naine kojima e ljude uiniu veselijima i sretnijima, a ne
tunijima, depresivnijima i zabrinuujima. Na razgovore se pozivaju samo djeca koja prave
probleme, a nikada ona koja su zadovoljna i sretna, to je sasvim pogreno. Moramo znau
da opumisu lake ostvaruju svoje elje i ciljeve, akuvni su kako bi ostvarili zamiljeno, dok
se pesimisu predaju, pasivno i depresivno promatraju svoju sudbinu kao da e netko drugi
umjesto njih uiniu ono to je potrebno. Tako se njihova napetost pretvara u anksioznost,
a preko toga utjee i na imunoloki sustav i ziko zdravlje koje se mora uruiu zbog nega-
uvnog razmiljanja. Usklaivanjem duha i ujela, animusa i animae, stvari dolaze na svoje
mjesto. Mislim i na neto vie od ostvarenja epikurejskog aksioma hedone, odnosno ostva-
renja unutarnjeg mira due i ujela.
Pesimizam trebamo suzbijau na sve naine jer on zagauje sve izvore napora i volje da
se odupremo svim negauvnosuma i isuuje vrela svih ushienja i ivotnih veselja. Srea
je to slabo materijalno stanje pojedinaca nije uzrok ni razlog za dugotrajan pesimizam.
Opumizam ili pesimizam se formiraju ujekom ivota, ovisno o faktorima okruenja i odgoju.
Veliko razmiljanje o planetarno vanim stvarima moe dovesu ovjeka do pesimizma i
malodunosu jer jo nemamo odgovore niu moemo shvauu najvanija svemirska pitanja,
tako da se nije potrebno suvino se zamarau s nerjeivim problemima. Poznato je da ne
smijemo preduboko roniu iako su tajne na dnu mora izazovne, a voda je tamo najbistrija,
159
ali su takoer u dubinama i priusak i tama sve vei. Pesimisu zato ne smiju biu voe jer
kod njih uvijek postoji ono ali koje sve napore dovodi u sumnju. Pesimizam se najbolje
lijei produkuvnim radom i korisnim djelovanjem. Nema razloga za trajni pesimizam, izlaza
uvijek ima. Mudrac je rekao: Nabrojite mi tri najgora iskustva koja ste imali u ivotu, a ja u
vam rei etvrto koje je puno gore nego sva vaa tri zajedno. Dakle, poziuvno opumisuno
stajalite prema sebi i okolini dobra je osnova za sretnije i uspjenije ivljenje, bez obzira i
na vanjske negauvne okolnosu. Stabilne veze i dobra klupska, radna i obiteljska atmosfera
pomau da se dovedemo do opumizma, zdravlja i zadovoljstva.
Humor, vic i smijeh, pa ak ironija i sarkazam koji se rugaju lanim vrijednosuma, imaju
prevani utjecaj na oblikovanje zdrave osobnosu i na ouvanje mentalne ravnotee. Prikla-
dan humor umjestan je ak i pred smrt i na nekim sprovodima. Odmak od loih doivljaja
najlake se ostvaruje humorom i vedrinom. Iskreni smijeh (ak i osmijeh) je otklon bilo
koje vrste negauvnog razmiljanja. Oni koji suvie esto navlae traginu ili ozbiljnu masku
na sebe, skrivaju se od svoje isune, svoje razdraljivosu i od svojih ivotnih poraza. Smrtno
su ozbiljna lica uvara logora, saduceja ili inkvizitora i drugih limenih faca koje svojom
krutou ele istaknuu da su jako ozbiljni i savjesni u svojem dramauno prevanom poslu
koji bi se mogao obaviu i uz mnogo vie iskrene leernosu. Treba izbjegavau konstantno
govoriu, ali i sluau o dananjim ili prolim bolima, nepravdama ili problemima na koje se
ne moe utjecau. Jedan je mudri rekao: Kako bi divno ljudsko drutvo bilo kada bi svatko
dodavao svoja drva u vatru umjesto da cmizdri nad pepelom. Ne treba bespomono kukau
nad poarom nego svatko treba dodau svoju kantu s vodom. Prelistajte dananji usak i po-
gledajte neke televizijske kanale: same crne kronike ili uulo, i to iz dana u dan, godinama
nalaze i serviraju nam samo loe vijesu. Prebacite na drugi kanal, jer oni su plaeni da siju
pesimizam i beznae!
U vlaku ivota e netko biu vlakovoa, netko strojovoa, netko skretniar, neko kondukter,
netko hostesa, i sve je to dobro, a na je zadatak da nitko ne postane koniar, barem ne
onda kada kompozicija treba voziu najbre. Besmrtnik je rekao: Ako ne moemo biu veliki
hrast, budimo grm, ali najljepi grm. Budimo najbolji u onome to moemo. Zato provodiu
depresivno vrijeme kao namrgoeni lijenik ako nam se svaka rana gadi, a moemo biu
cijenjen i uspjean mehaniar ili kuharica koje svi vole i potuju?
Od stvaranja svijeta nije nikada postojao nitko potpuno jednak nama, a i nikada nee po-
stojau. ak da imamo 300.000 milijardi brae i sestara od isuh roditelja, oni e biu razliiu
od nas. To je rezultat sjedinjenja 23 majina i 23 oeva kromosoma koji formiraju genetsko
naslijee ovjeka. To su nam objasnili na veliki nobelovac i prijatelj, stolnotenisa dr. arko
Dolinar i kemiar Vladimir Prelog.
160
Ne smijemo zato nikoga imiurau jer je to nemogue. Treba biu sasvim svoj, originalan,
kao to nam je priroda ponudila. Traio sam i potroio desetljea ivota ne bih li kopirao i
posudio ideje najveih svjetskih znanstvenika, umjetnika, sportaa i dravnika i onda sve to
primijenio u svom ivotu i vas oslobodio uh muka sabravi najvaniju pamet svijeta u jednu
knjigu koja bi svima objasnila sve. Kakva zabluda! Previe je vremena trebalo proi prije
nego to se to saznanje probilo kroz moju tvrdu hrvatsku lubanju i da bih shvauo da svaki
ovjek treba biu samo ono to je, a nikako netko drugi. Treba samo nadograivau i ulagau
u sebe ono za to imamo aniteta. Netko e biu eklekuk ili enciklopedist, a drugi e biu uski
specijalist i nikada se nee znau to je bolje. Sva via matemauka, molekularna biologija,
astrozika i druge egzaktne znanosu lake e i prije rijeiu planetarne probleme nego to e
jedan ovjek drugome moi zaviriu malo ispod koe ili u poneki skriveni zakutak mozga.
Psihiko stanje iitava se i iz rukopisa. Rukopis je pretvaranje govora u pokret. Educirani
trener, uitelj ili rukovodilac iz rukopisa moe saznau mnogo korisnoga. Treneri bi ponekad
trebali pogledau igraeve radne biljenice, skice. Mnogo se toga moe zakljuiu. Moj susjed
Cinik je u srednjoj koli, kada su se itekako ponavljali razredi, imao godinje samo jednu je-
dinu oveu biljenicu, a niu jednu knjigu. Tu biljenicu nije nikada nosio kui, ve ju je drao
ispod klupe u koli sve dok ga nije cinkao njegov susjed podvornik. Profesori, naravno,
nisu vjerovali, pogotovo jer je jedini od 127 maturanata te generacije diplomirao s odlinim,
a njegova djevojka jedina od maturanuca. Direktor kole ga je namjerno huo ruiu, a nije
mogao, iako ga je pitao ono to nije imalo nikakve veze s temom. Pretpostavljate da je
Cinik stekao znatno veu formalnu kolsku edukaciju, gospodarsku i svaku drugu karijeru
od biveg direktora koji mu je konstantno sugerirao da se ispie iz kole kako ne bi pravio
probleme ni njemu, ni koli. Kriva procjena koja je kasnije priznata.
Kobno je ako se pod grafologijom smatra tumaenje karaktera iz rukopisa. Iako grafologija nije
egzaktna znanost, kao matemauka ili kemija, psihika i uope tjelesna zdravstvena stanja odraz
su rukopisa (Ludwig Klages i Robert Heiss: Die Deutung der Handschri). Grijee treneri, a jo
vie suci koji donose zakljuke i presude samo na osnovi eksperuze vjetaka grafologa koji se
slui samo komparauvnom metodom. Bez obzira kako sosucirane tehnike metode korisuli,
ako nisu zatraili struno miljenje iskusnih internista, a prvenstveno psihijatara i psihologa,
nita ne vrijedi. ovjek kroz obiljeja rukopisa izraava svoje psihiko i ziko stanje.
Moramo vodiu rauna da velika veina ljudi, osim izuzetno realnih i skromnih (premda
skromnost nije vrlina jer ne proizlazi iz razuma), vole biu naklonjeni samima sebi, i u toj
procjeni su jako blagonakloni. I najvei depresivci i pesimisu su uglavnom uvjereni da sve
tekoe i problemi dolaze od nekih drugih, a nikada od njih samih. Po njihovom miljenju taj
udan svijet treba se ve jednom prilagodiu njima, a ne obratno. Svatko poznaje najmanje
161
stounu ljudi koji su duboko uvjereni da mogu biu bolji predsjednici drave nego to su bili svi
dosadanji. Svoje mane jednostavno ne vide ili misle da nisu presudne, dok osobine, znanja
i vjeune koje drugi imaju, ne dre vanima i potrebnima.
Neki sportai i treneri ne samo to nikada nemaju osmijeh na svojem licu, nego ga briu i s
tuih lica. To je loe. Gledao sam mnogo utakmica u kojima se pojedini natjecatelji nikada nisu
nasmijali, a ak niu osmjehnuli. U sportu zaista ima mnogo mjesta za radost, veselje i smijeh. Neki
su uvijek, i to bez razloga, nepredvidljivog izraza lica. W. S. je rekao: S veseljem pogrebnim, a s
tugom svadbenom. Smijeh (ne zlurado podsmjehivanje) je zaista eliksir za poziuvan, zdrav i dug
ivot. teta to je negauvac u romanu Ime rue, redovnik asni Jorge tako dugo ivio. Smetalo ga
je to se drugi smiju, a nigdje nije napisano da se Krist smijao. Takva izopaena tumaenja prouv
smijeha uvijek dovode do tekih posljedica. Onaj tko ne voli i ne podnosi humor, ironiju i sarka-
zam, ak i na svoj raun, nije vrijedan plemenitog ivota. Treba ih to vie preodgajau ili izolirau u
sluaju neuspjeha. Ne treba pouvau limene nenasmijane i ukoene njuke koje svojom pozom
glumataju ozbiljnost i stjeu lani autoritet savjesnosu i radne stege provodei idolopoklonstvo
prema nadreenima ili jaima, a to isto trae od podreenih ili slabijih. Treba ih poduiu da
svojim leernim dranjem alju okolini poziuvnu i opumisuku vibru. Ta jedan je ivot!
Mislimo poziuvno i ulaimo u sebe i svoju okolinu i tako emo postau igra koji e s pono-
som nosiu svoju klupsku i domovinsku zastavu i drau je vrlo visoko.
Prvi je upotrijebio i denirao pojam psihologije koji je jo danas u uporabi (psychology)
otac hrvatske knjievnos, Marko Maruli (1450. - 1524.).
Godinja doba, a naroito poetak proljea, imaju snano djelovanje na psihu veine ljudi,
a posebno na meteolabilne i druge koji su predesnirani na njih. Porastom temperature i
svjetlos stvaraju se velike zioloke promjene. Reagiraju serotonin, noradrenalin, dopomin
i drugi ivotni sokovi preko neurotransmitera u hipotalamusu. Smanjuje se melatonin u
hipozi. Sve te objekvne promjene se mogu kvancira i dokaza, registrira snimanjem
mozga i daleko su od apstraktnih. Veina ljudi su u proljee akvniji, ivahniji i vedriji sve
do pozivnih i pojaanih emocionalnih ljubavnih uktuacija u mozgu. Sreom kod manjine
postoji proljetni umor koji nastaje kod onih koji se ne mogu brzo prilagodi velikim klimat-
skim proljetnim promjenama. Ako kod njih doe do neprilagodbe tjelesnog adaptacijskog
sustava i nesuglasja s prirodom, poremete se kompenzacijski mehanizmi i tada dolazi do
manje ili vee boles. Zbog navedenih proljetnih oscilacija u promjeni psihe, treneri, poslo-
davci, lijenici i pojedinci moraju poznava te zakonitos i na njih pravilno reagira.
162
Da su i stari Grci imali potekoa s pesimizmom svjedoi i Schopenhauer koji ih je pro-
uavao i iznenadio se: Bijae traki narodni obiaj da ovjeka pri roenju doekuju sa
alou i oplakivanjem.
Oni koji ba moraju troi tablete za depresije neka ih nose uz sebe za svaki sluaj, kao
da su njihov aneo uvar, ali neka ih troe to manje, a ne da posegnu za njima kod
prvih znakova krize. Lijekovi nisu fast food za hitno, ali kratkotrajno poboljanje opeg
raspoloenja. Treba rijei pozadinu i uzroke poremeaja.
Najvei mislioci dananjice jo nisu razrijeili pitanje je li vanija materija ili duh, to su ga
pred 2400 godina postavili grki uenjaci. Veliki matemaar i ziar Bertrand Russel kae
da sve to u zikalnom svijetu izravno opaamo ulazi u nau glavu i sastoji se od psihikih
procesa i stoga je i duevnog karaktera. No sve to tvori i ziki svijet. On je mislio da
razlikovanje izmeu due i materije nema smisla. Teorek i Prakk pak misle da moramo
shva i duhovni i materijalni svijet da bismo doli o isne.
GSTK Vjesnik Zagreb - urbek, orda i Spani - klupski prvaci Europe 1973., 1974. i 1976.
163
TREMA I SMIRENOST
16. TREMA I SMIRENOST
Smirenost nipoto nije letargija ili hibernacija. Budimo smireniji od prouvnika, izvana (pre-
ma ziognomiji), a i iznutra u sebi. To je obuzdavanje mentalnim faktorom. Mirnoa duha i
staloenost, kombinirana s brzinom ujela i pokreta, daje nam ogromnu prednost. Naprouv,
ukorijenjeni nemir moe biu opasniji od tekih bolesu. Vjebanje kardiovaskuralnog i lokomo-
tornog sustava razvija u nama zis, a vjebanje nervnog sustava jaa nau psihu. Poremeena
ili oslabljena psiha, odnosno duevna neravnotea, dovodi do raspada cjelokupnog tjelesnog
i duevnog ustroja. Strpljivost, makrothimija kao posebno ponaanje u tekoama se mora
uiu i vjebau da ne budemo svileni, da u srdbama i problemima i dalje budemo blagi, a
ne da divljamo i da gubimo ivce. Smirenost, uzdrljivost enkrateia, ako je imamo, vana je
psiholoka prednost koju nam psiha prenosi na cjelokupno ujelo. U tom se sluaju nikada nee
dogodiu da nas zbog neizgraene psihe obuzme zika nemo, da publika i mi promatramo
svoje nabildano ujelo, miiave ruke i noge, a da ne znamo zato ne funkcioniraju kao to bi
trebali niu kamo bi s njima jer su nam glavna osjeula otkazala poslunost.
Cilj nam je prodrijeu u tuu psihu, a istodobno prouvniku ne dozvoliu da nas proita. Svjet-
ska intelektualna klasa, E. Cioran, kae da sve vie shvaa beskorisnost i tetnost naglosu,
ali da je nemoan prouv raspoloenja i udi. Njegovi su porivi siloviu, poputa im i preputa
im se do bjesnila, do padavice Stoga proizlazi da je mudrost u skepucizmu Kakva greka
takvog velikog mudraca! Kad bi samo znao kakve smo ivenjake smirili i pripitomili njihov
bed temper pomou sporta, pedagogije i rukovoenja s ljudima slau se Cinik i Prakuk. Nije
ba sve u naravi i u udi.
Svi smo vie puta imali olovne noge, uvjerenje da ne osjeamo lopucu, da nita ne moemo
pogodiu (ni vola), a jo juer nam je sve ilo kako treba. Problem je, dakle, u glavi, a to
je devijacija mentalnog sklopa psihiki nestabilnih osoba. Svi smo povremeno takvi, ali ne
smijemo biu onda kada je najvanije. Moramo biu sretni da smo uope dobili priliku da
igramo za ekipu, to mnogima nije uspjelo. Smireno, poziuvno dranje prema manjim i
veim problemima moraju bitno pomoi u sportu, a i u cjelokupnom ivotu, jer je dokazano
da smireni ljudi mnogo due ive od onih koji ne vladaju sobom. Treba nastojau biu to vie
u okruenju ili drutvu ljudi koji su vedrog duha i raspoloenja, a i nastojau unijeu vedrinu
kuda god se ovjek kree. Davno je pjevao na ilirac: Kuda god ide, svud bacaj cvijee,
jer isum putem vrauu se nee. Poziuvizam ini ljude produkuvnijim i uinkoviujim i sva
vrata su im otvorena. Dobro raspoloenje i veselost uspjeno nadziru hormone stresa i dre
pod kontrolom krvni tlak i eer. Ako ivimo punim ivotom, bez nepotrebnih konica i bez
pesimizma, ivjet emo ljepe i due.
164
Ne zaboravimo da postoji i neprirodna smirenost ili takozvana uvjebana mirnoa. Ona
ne korisu igrau, a na okolinu djeluje uznemirujue. Postoje umovi za uvjebavanje nekih
poliuara, voditelja ili retoriara koji se ne mogu vladau prirodno, ve su lano smireni kao
takozvane kineske maske. To se prije ili kasnije otkrije jer prije ili kasnije puknu. Dodue,
usiljeni, umjetni osmijeh bolji je nego nikakav kod konobara, turisukih radnika i djelatnika
na alterima. Barem se pokae dobra volja.
Trajno stanje konane duevne smirenosu i imunost na uzbuenja zove se ataraksija. Onaj
tko je uspostavio takav potpuni mir i dalje je vrlo akuvan i uiva u ivotu, iako za povrne
promatrae djeluje apauno, bezvoljno i nezainteresirano. Taoizam takvu smirenost naziva
akuvno nedjelovanje ili wu-wei. Nije dobar nauk skepuka koji tumae da se do ataraksije
sue ako se suzdravamo od prosudbi o bilo kojim spornim stavovima ili aksiomima. Propust
je takoer grijeh.
Zato se neki ljudi boje i imaju tremu, a drugi ne? Zato strahujemo i kada nema realne opa-
snosu i zato on ostaje u nama jo neko vrijeme kada je prola stvarna ugroza? Zato nam se
javljaju fobije ak i od bezazlenih pojava? Zato su neki ljudi hipersenziuvni pa preuveliavaju
svako, osobito nelagodno iskustvo, a drugi te senzacije smatraju sasvim normalnima te ih,
primjerice, ne smeta slabo ili jae svijetlo, buka malo jaa od doputene, neudobna obua ili
odjea, loe vijesu i slino. Zato se pojedinci, podlegli i poremeeni opsesivnou i kompulziv-
nou, ne mogu lako i brzo oslobodiu i oduprijeu prisili tekih misli pa im se javljaju nelagodna
i uznemirujua sjeanja koja su loe zakljuana u prolosu tako da se javljaju pojedine nekon-
trolirane motorike pojave kao ukovi, grenja i nemiri ekstremiteta?
Struno reeno, trema je bojazan ili anksioznost prije ili za vrijeme natjecanja, najee prije
javnog nastupa, a vrlo rijetko na treningu. Ona je bojazan i skrivena unutarnja blokada da se
ne osramoumo pred drugima, ali i pred vlasutom predodbom o sebi. Sporta u stvari nije
svjestan i ne zna ega se boji jer se gotovo nikada ne radi o ivotu ili smru. On samo osjea
posebno stanje psihike uznemirenosu. Ta uznemirenost moe biu mobilizatorski adrenalin,
ali se moe pretvoriu u pasivnost, pa i u potpuni osjeaj nemoi. Kod izuzetno anksioznih, ali
i nekih nepripremljenih pojedinaca moe se pojaviu i potpuna blokada pa natjecatelj nije u
stanju provodiu dogovorenu takuku, zbog trenutnog mentalnog decita ili zbog toga to su
mu u velikoj mjeri otkazale i zike sposobnosu. Tada samo eka da se me to prije okona,
bez obzira na unaprijed poznat negauvan ishod.
Takav oblik treme je mnogo ei kod mladih i neiskusnih sportaa (i kod estradnih umjet-
nika, govornika i slino) koji se, osobito u poecima karijere, nisu u stanju uinkovito nosiu
s um neugodnim duevnim osjeajem. Posljedice jake treme su slabiji rezultau nego to
165
TREMA I SMIRENOST
se posuu na treningu ili na manje vanim natjecanjima. Kod psihiki slabijih esto dolazi
do pada akuvnosu na treninzima i do nesigurnosu u sljedeim nastupima, do razoaranja,
gubitka volje, sve dok se samopouzdanje ponovo ne uspostavi.
Trema je u sportu i oblik nervoze, odnosno prekomjerno uzbuenje koje sputava igraa da
ostvari rezultat koji imamo pravo oekivau obzirom na dosugnutu tehniku, razinu zikih
i intelektualnih sposobnosu i stupanj mouvacije. Natjecatelj na velikim utakmicama ili na
turnirima kada je najpotrebnije i najvanije opetovano ne vlada svojim ivcima pa ga oni
sputavaju, umjesto da ga sumuliraju da posugne svoj maksimum. Prouv jakog prouvnika
javlja se inhibicija koja negauvno djeluje na lokomotorni sustav i koordinaciju pokreta tako
da ne moe u cijelosu primijeniu steeno znanje na natjecanju kao to moe na treningu.
Imamo dojam i privid da pojedini elemenu nisu dovoljno naueni, to nije tono. Ve drugi
dan na treningu, u smirenom okruenju, isu igra e pobijediu igraa od kojega je juer
izgubio na slubenom natjecanju. Kod takvih natjecatelja zeje krvi trema raste to se vie
pribliava dan vanog natjecanja. Trema se takoer javlja kod ostalih profesija, na raznim
audicijama, vanim ispiuma, javnim nastupima i slino. Poznau su sluajevi kada su neki
poliuari izgovorili manje od pola napamet nauenog govora pred televizijskim kamerama.
Zaista je nama koji smo nauili na visoke tenzije na natjecanjima bilo divno promatrau psi-
hike reakcije, govorne i tjelesne, nedovoljno psihiki pripremljenih studenata prije ispita.
Mi smo gotovo svaki tjedan igrali ksne poene kada smo grizli produetke u kojima se od-
luivalo biu ili ne biu. Za nas je to bilo samo normalno ili ak adrenalinom poucajno stanje,
dok se drugima blokirao mozak pa su zaboravili i ono to su dobro nauili.
Koji su uzroci treme? Znamo da je ona, kao i strah, psihika kategorija. Izaziva je, izmeu
ostalog, bojazan od pogreke i njenih posljedica. Mnogi su zbog toga nesigurni, odgaaju
vane odluke ili preputaju drugima inicijauvu neka oni pogrijee. Svatko ima pravo na
greku, i to ne samo jednom. Bitno je da se greke ne ine namjerno i da se ispravljanjem
svedu na najmanju koliinu. Od poziuvnih razloga za nastalu tremu je odgovorna savjesnost
i visoka odgovornost natjecatelja kojemu nije svejedno kako e njegov nastup djelovau na
ukupan ishod cijele ekipe. Daljnji uzrok moe biu i previsoko postavljen zadatak od trenera,
uprave kluba, obitelji, prijatelja ili javnosu.
Stupanj treme je individualan, ovisi o psihikoj i zikoj pripremljenosu, geneuci i strukturi
osobe. Nitko nije bez barem malo prednatjecateljske treme. I treneri i uprava imaju tremu.
Vano je da je to poucajna adrenalinska trema, a ne blokatorska kod koje se dogaa da
puls prije nastupa dosue i blizu 160 otkucaja u minuu, a sudionik ide na toalet ili povraa
tri ili euri puta u zadnjih 60 minuta prije nastupa, ne zna gdje mu je oprema, nerado se
temeljito zagrijava i tui se na sve i sva bez razloga i svaka mu dlaka smeta. Govori o
166
starim povredama, trenutanoj bolesu, umoru, slabom drijebu, looj vidljivosu, suenju,
smeta ga publika, znoji se u ugodnoj ili ak u prohladnoj prostoriji, i slino. Neki se stvarno
i razbole i dobiju i temperaturu ili napad kalja, drugi postanu agresivni, a trei se povuku u
sebe. U veini sluajeva se radi o kombinaciji svih navedenih uzroka i razloga za tremu, ali je
sigurno da stvarni ozbiljni razlozi ne postoje i da su gotovo uvijek plod pretjerane sugesuje
ili predvianja stranih posljedica koje se nikada ne dogode.
Postoji i trema sportaa, ali i drugih u javnim nastupima, kojoj su razlozi u bojazni pred medi-
jima na konferencijama za usak na kojima bi morali suvislo odgovarau na neoekivana pitanja
i to na stranim jezicima. Zato je potrebna jaka i kompletno obrazovana osobnost na emu
treba sistematski radiu. Kod nekih mlaih sportaa evidentna je trema zbog neosnovanog
i pretjeranog potovanja prema treneru. Kada su igra i trener nakon dugo godina srasli i
obojica znaju da je uloen veliki trud, igra se plai da ne razoara trenera kojega potuje.
Postoji trema od medija, trema od pozornice, trema od sudnice, trema na ispiuma i trema
tamo gdje bi je najmanje trebalo biu, u voenju ljubavi.
Prouv treme i strahova se borimo tehnikama oputanja koje smo posebno opisali. Ponekad
je dovoljan samo jednostavan, ali struno voen ljekovit mouvirajui razgovor i dobro za-
grijavanje. Ako nas neto privremeno izbaci iz takta, trebamo se nastojau to prije srediu
izvana i u sebi, u dubini due. Dranje ujela je zbir evolucijom i vjebom nataloene kulture,
karaktera i poruka. Visoko podignuta glava i uspravna lea iskazuju sigurnost i mo, a ele-
gantno kretanje i neusiljeni osmjeh mogu prikriu privremeni unutarnji nesklad i tjeskobu
tako da nitko ne primjeuje nau tremu ili strahove. To ba uvijek nije tako lako i jednostavno
ali se moe usvojiu kao sul ponaanja.
Trema je, dakle, posve normalna ljudska reakcija i pojava. Ona je, dapae, i poeljna jer u
sluaju da ni malo ne postoji ili izostane znai podcjenjivanje gledatelja ili publike i decit
odgovornosu prema njima. Osjea se omalovaavanje i nastup s visine, a to nije dobro.
Umjerena trema prije nastupa poue najbitnije u nama, mouvaciju, inspiraciju i energiju, a
iskljuuje indolenciju i nezainteresiranost.
Kao i sve u ovjeku, ona je rezultat djelovanja mozga. Susak ili otvaranje ake takoer su poslje-
dica naredbe mozga. I ruke su sluge mozga i psihe. Ruku ili nogu moemo ziki istrenirau do
savrenstva, ali njima e zapovijedau glava. Ruke e vodiu prvenstveno mozak, a onda i srce.
Najbolji lijek prouv treme je savjesna pripremljenost. Kada vidimo da imamo bolje ili barem
isto znanje i vjeune ostalih, sve se u nama odjednom prelomi i nestaje trema, a ostaje samo
167
TREMA I SMIRENOST
lagano povieni poucajni adrenalin. Tada vie ne igramo ili ne djelujemo kao da smo zarobljeni
u ujesnim trapericama, ve kako se me odvija, tako trema nestaje, kod nekoga prije, a kod
nekoga kasnije. Dobro je imau kontroliranu tremu jer se tako ne oteuje sadraj ili suuna igre
ili izlaganja. To se posue realnom procjenom moguih stvarnih ili umiljenih posljedica.
Treme se ne moemo nikada u potpunosu rijeiu, ali je moemo umanjiu i kontrolirau. Jedan
od najjednostavnijih, ali vrlo uinkoviuh naina suzbijanja treme je poseban nain disanja.
Kada smo pod tremom, puls je ubrzan, a ubrzano je i disanje koje je vrlo plitko. Zato je po-
trebno sjesu negdje gdje je mirno i gdje je ist zrak, uspraviu kimu, zamiriu, staviu dlanove
na pouljak i desetak puta duboko udahnuu i izdahnuu. Nakon toga se napravi stanka od
jedne do dvije minute i ponovi radnja. Treba najprije pokuau udisau tako da napuhujemo
i vrhove plua, a u drugom ciklusu disau iz trbuha tako da se i on napuni zrakom. Dobro je
oui u toalet, umiu se hladnijom vodom i isprau suha usta vodom ili prirodnom limunadom
da se otkloni lana e i da se bubrezi i eludac ne optereuju previe.
Transformirat emo kontroliranu tremu u stvaralaku energiju koja e postau temeljna sila
verbalnog, ali i zikog nastupa. Smijeak jako pomae, trema je prikrivena i nestaje s prvim
pljeskom ve nakon nekoliko minuta. Bez obzira imamo li decit facijalnih miia koji nam
nisu skloni i sprjeavaju da se zarazno smijeimo, a i psiholoka struktura nam je konica
za taj besplatni mamac, i najmanji osmijeh alje vee simpauje i bolje vibracije od tmurne,
namrgoene i smrtno ozbiljne njuke. Smijeh u organizmu smanjuje pretjerani serum adre-
nalina i koruzola, a poveava produkciju limfocita, gama-interferona i endorne, supstance
koje ublauju bolove. Smijeh i poziuvne emocije openito jaaju imunoloki sustav, a de-
presivna stanja ga umanjuju.
Srea je to se takvo stanje negauvne treme ipak moe kontrolirau, odnosno dovesu pod
nadzor. To se posue prvenstveno odgovarajuim zikim optereenjem u kombinaciji s po-
dizanjem samodiscipline i samokontrole te jaanjem volje. O tome je bilo govora na drugom
mjestu. Prije nastupa takoer pomae jako zagrijavanje do znojenja i publika koja nosi i vue
za noge ba kao to divna melodija vue na ples. Savjet trenera moe pomoi, ali i odmoi,
ovisno koliko povjerenja natjecatelj ima u njega. Dobro se bre kretau izmeu bodova (kao
nekada urbek, Samsonov i mnogi drugi), a ne se drau kao zavezana vrea ili biu ukoen
kao podgrijani mrtvac.
Strah i tremu od nastupa treba iupau u korijenu kao nezdravi, truli zub. Tako se onemogu-
uje i unitava mogunost njegove pojave. Vano je da trema i bojazan ne postanu obiljeja
naeg karaktera. Potrebno je da smo to jai tada kada je uzrok tenzije vei, a ne da smo
slabiji kada nam je najpotrebnije. Ne bjei se od imaginarnih strahova i opasnosu, ve im
168
treba ii u susret kako bismo ih savladali. Problem nije u pogibelji, nego u nama samima.
Ako je u nama, onda je to naa privatna svojina i imamo pravo s njom radiu to elimo i to
je za nas najbolje.
Kemija, odnosno sredstva za umirenje sredinjeg nervnog sustava tete na dugi, a i na kratki
rok. Reeksi slabe, reakcije su prespore, a sport treba najbre reakcije. Treneri su najsretniji
s onim upom igraa koji gotovo uvijek na vanom natjecanju daje najvie, onom kojemu je
razina tenzije, odnosno stanje ivanog sustava, potpomoglo u ostvarenju boljeg rezultata
nego to je bilo za oekivau. To su psihiki jake linosu, dobro i kompletno pripremljeni
sportai (ili neki drugi javni djelatnici).
Poziuvna trema uvijek je dobrodola jer mobilizira sve tjelesne i duhovne resurse. Samo iz
opasnosu se raaju velike ideje i velike pobjede. Vano je da nas u presudnim trenucima
ne savlada ideofobija, strah od miljenja, da ne doe do privremene blokade u glavi. U
sportu moe i mora biu samo radosu, a za bojazan nema potrebe ni razloga. Sport je ipak
prvenstveno igra. Kada ak ni najsavjesniji igra ne moe unijeu elemente nadahnute igre,
tada nema vrhunskih rezultata.
Strah od neuspjeha je najei uzrok treme. On je i najloginiji i najei oblik bojazni.
Svatko normalan eli uspjeu u nadmetanju jer ivot po sebi je svakodnevno natjecanje
pojedinca i prouv sebe i prouv neprijatelja, ali i prijatelja. Svi elimo biu zdraviji, pametniji,
ljepi, jai bogauji, dugovjeniji, slavniji, plemeniuji. Mogua je trema i kod ve armiranih
linosu koje se ne znaju nosiu ili se nisu na vrijeme pripremili za svoju silaznu putanju zbog
utjecaja starenja ili zbog povreda. Takvi se logino boje i smanjenja prihoda i privilegija na
koje su navikli. Neuspjeh umanjuje ugled i popularnost. Strah od neuspjeha je upiniji za
starije nego za mlae uzraste. Igrai uz pomo trenera ili psihologa trebaju otkriu uzroke i
isune koji gospodare njihovim suvinim strahovima i bojaznima od poraza. Eliminiranjem
uh nestvarnih umiljenih uzroka e se otpusuu konice, a u veini sluajeva ak dovesu do
toga da nema straha od poraza ili loe igre, nego da pojedine poraze gotovo zavole ako su
dali sve od sebe i asno izgubili od boljeg prouvnika. Suigrai zato s pravom dlanom daju
peucu potenom borcu.
Na alost, postoji i fenomen koji se naziva strah od uspjeha ili strah od pobjede. Pojedinci,
sreom izuzeci, ne mogu se suoiu s ume da postanu veliki pobjednici. I tu ima sasvim
dovoljno posla za trenere i psihologe. ee se javlja kod mlaih koji se nastoje armirau
i koji se ele to prije, prebrzo probiu meu uspjene. Strah od uspjeha je najnerazumniji
i najtee objanjivi osjeaj. Osobito se javlja kod prijelaza mladih sportaa iz nie u viu
kategoriju. Mladi ili manje uspjeni su navikli stalno biu u sjeni kvalitetnijih i vie rangiranih.
169
TREMA I SMIRENOST
Kada im se ukae prilika i ponudi im se neki, za njih veliki rezultat za koji misle da nisu dozreli
ili da ga nisu zasluili jer im se je sve idealno poklopilo ili su stvarno napredovali, uplae se.
Ipak neki i sa strahom od uspjeha dou do pobjede. Do problema moe doi ako se nije
dobro radilo na psihikim pripremama. Poloaj novog pobjednika se iznenada promijenio.
Ugled i popularnost su mu porasli, primanja su vea, poinje drukiji ivot, huo to on ili
ne. U natjecanju je takoer dolo do promjene, ak i do obrnute situacije. Do sada je on
bio lovac na skalpove jaih, a odjednom je postao lovina. Ima osjeaj da su svi prouv njega
jer svima pobjeda prouv njega neto znai. Treba se znau nosiu s ulogom favorita kada svi
stalno grizu, a on bi se ipak malo oputao.
Bog nam nije dao duha bojaljivos, nego snage, ljubavi i razbora. (2 Tim 1,7).
Brat i sestra Ivica i Janica Kosteli - jedinstveni rekord: Osvojili su ukupno 4 zlatne i
5 srebrnih medalja na Olimpijskim igrama te jo pregrt ostalih medalja
s najveih svjetskih natjecanja do 2011. godine.
170
17. STRAH, TJESKOBA, PESIMIZAM
Je li strah samo intenzivan osjeaj koji nam ne moe ozbiljno nateuu ili nam moe i korisuu?
Oprez je poetak mudrosu, ali strah nikako ne. Ne smijemo dopusuu da strah i kukaviluk
misle i odluuju umjesto nas. Nai strahovi su alau u rukama prouvnika ili neprijatelja. Na
alost, danas je preko 80% ljudi podlono nekom obliku straha, bilo da se radi o bolesu,
gubitku nekog od dragih osoba, nesrea, egzistencijalne neizvjesnosu, neuspjeha na poslu
ili u koli ili je to strah od samog straha. U um okolnosuma ciljevi i vrhunski sportski i ivot-
ni rezultau dostupni su nam samo ako se usudimo dosei te i druge strahove, s njima se
izravno suoiu, razumjeu ih i pobijediu. Legendarni kauboj Gary Cooper je u lmu Tono u
podne glumio ovjeka koji je bio vrlo hrabar, ali ga je bilo i strah. Strah su osjeali i svi njegovi
mjetani jer mu nitko nije huo pomoi u borbi prouv brojano nadmonih negauvaca osim
etrnaestogodinjaka koji je to elio radi plemenitosu, a i neiskustva i nedostatka osjeaja
za realnu opasnost. Moramo znau odgovore na pitanja imamo li pravo i kada imamo pravo
na svoje strahove treme, bojazni i paranoje.
Anksioznost (strah) moemo denirau kao emocionalno stanje koje prate tenzije, zabri-
nutost, nesigurnost i porast zioloke ekscitacije. Strah je naslijeeni, genetski ugraeni
odgovor nae psihe na stvarnu ili imaginarnu opasnost. Unutranja uznemirenost i pre-
tjerani oprez dre nas stalno u stand by stanju kao da moramo biu pripravni na neku opa-
snost. Manji je problem ako se radi o trenutanoj ili povremenoj pojavi ije uzroke znamo
i zato ih moemo otkloniu, a vei je problem ako se radi o permanentnoj osobini koja je
posljedica predispozicije (uroenosu) osobnosu. Potrebno je upoznau svoj i partnerov ili
suradnikov psiholoko-moralni volumen. Fizioloki moemo dijagnosucirau strahove ubrza-
nim disanjem, pojaanim tonusom muskulature, naglim porastom arterijskog tlaka, veom
frekvencijom pulsa, skokom adrenalina, suhim usuma i mokrim dlanovima, ali i nemirnim
pogledom i nekontroliranim gestama. Apsurdno je to u strahu srce ubrzano kuca, ali krv
kao da je prestala cirkulirau u ujelu, kao da se sledila u ilama.
Otkud genetska uroenost za strahove? Ve nas od malena kao djecu ue da nemamo
pravo na greke, da teimo savrenosu, da budemo bolji od drugih. Plae nas okolinom
i njezinim miljenjem, dojmom kakav e drugi imau o nama. Mi samo lano uvjeravamo
druge i sebe da nam nije stalo do tueg miljenja, ali nam je stalo. Takvi stavovi nam
oduzimaju jednu od najveih i, na alost, sve rjeih vrijednosu mirnou. Zato se rode
i lastavice ne boje ovjeka? Zato grade gnijezda u naoj blizini? Zato to im je genetski
uroen osjeaj sigurnosu da ih ljudi uvaju i ute i da ih nee ubijau. Tu sigurnost one
prenose s generacije na generaciju.
171
STRAH, TJESKOBA, PESIMIZAM
Emocije straha vladaju planetom jer je strah reakcija na razne opasnosu: od naputanja,
gubitka, nerazboritosu, sve do straha od smru. Negacije ljudskosu vrebaju u svako vrijeme i
na svakom mjestu. Anksioznosu se rjeavamo bijegom, prihvaanjem borbe (ght or ight)
ili prihvaanjem suvislog objanjenja. Djelotvoran nain da se oslobodimo anksioznosu je
da se uvjerimo kako su svi u mogui gubici samo darovi koje smo od nekoga dobili. Ako nam
je neto poklonjeno, tada je i bojazan od gubitaka manji nego kada izgubimo neto to smo
sami stvorili. Teko se ipak uvjeriu da se ne trebamo bojau za ivot jer on ionako nije na,
ve nam ga je netko poklonio. Darovatelje zaboravljamo, preuujemo ili ih skrivamo. Sve
je zavisno od nae prosudbe i naeg mentalnog, lozofskog, religijskog ili zikog sklopa.
ivot nije ni izdaleka tako opasan kakve su nam percepcije o njemu i kakve nam katastrofe
svakodnevno servira uu usak ili pojedini mediji ije se vijesu uglavnom sastoje od eksplo-
zija, poara, potresa, prometnih nezgoda, ubojstava i razbojstava, epidemija, gladi, bolesu,
pronevjera i tome slino, a da oni nita konkretno unaprijed ne poduzimaju.
Strahova kao emocionalnih reakcija se ne moemo zauvijek i u potpunosu rijeiu, ali ih mo-
emo nauiu kontrolirau, izbjegavau i s njima uspjeno ivjeu kako nas ne bi zarobili, u nama
izazvali razne bolesu ili suvine nervoze. Strahovi su snane emocije koje nas izbacuju iz elje-
nog komoditeta, koe nae djelovanje i ne daju nam da postavljamo vlasuta ivotna pravila.
Dobro je da ponekad padnemo, tako da vidimo kako brzo emo se podignuu. Tu je zamka
takozvane sretne krivice felix culpa, koja to nije ako se poslije padova ne podiemo to je mo-
gue bre. Tada postajemo negauvno tvrdoglaviji i bespomoniji te sebi i drugima elimo zlo.
Poznau su sluajevi kada su pojedinci u razliium natjecanjima voljeli namjerno gubiu (agere
contra) kako bi kaznili sebe ili iz samilosu prema prouvniku (Sveu Maksimilijan je namjerno
gubio u ahu od suigraa u samostanu). Paradoks je to su mnogi uvjereni da je strah njihov
uvar, njihov osigura koji ih uu od neke tete i na takav nain im prua sigurnost.
Svi su ljudi, pa tako i sportai, u veoj ili manjoj mjeri anksiozni ili agresivni. Potrebno je od-
vagnuu je li ta njihova emouvna razina tetna ili moda korisna za sport ili djelatnost kojom
se bave, to ovisi i o kompletnoj strukturi njihove osobnosu, ali i o zahtjevima i zadacima koji
se pred njih postavljaju. Za preciznije sportove, koji trae nije pokrete i detaljnije nijanse,
trema treba biu manja. Individualni sportovi takoer ne dozvoljavaju viu anksioznost koja
bi kod kolekuvnih sportova mogla proi. Kod kolekuvnih kontaktnih sportova je vano znau
je li sporta u kljunim trenucima igre spreman uklizau u noge prouvnika da spasi gol ili mu
se baciu glavom meu kopake da ga zabije.
Openito, anksioznost nije dobra osobina i uglavnom dovodi do loih ili neujednaenih
rezultata u natjecanju (i u ostalim segmenuma ivota). Mnoge vane ivotne odluke nismo
172
donijeli zbog straha koji u naoj nutrini stvara unutarnje nerede. Koliko bismo lijepih trenu-
taka doivjeli da nismo bili pod utjecajem straha? Mjerenjem zikih osobina anksioznost se
moe gotovo akribiki izraunau (puls, promjene psihogalvanske reakcije koe koja je bolji
vodi elektriciteta u sluaju vee treme). Opumalno je da se puls prije nastupa povea do
33% od normalnog u mirovanju, a ako naraste na dvije treine (66%) vie od normale, to e
se odraziu kao lo rezultat. U ujeku natjecanja je normalno da puls poraste, ali ne smije rasu
previe bez zikih napora prije natjecanja. Psihogalvanske (elektrodermalne) vrijednosu ne
bi prije natjecanja smjele biu vee od 300% nego to je uobiajeno. Na slinom principu radi
i poligraf za ispiuvanje isune i lai, samo to on registrira sranu frekvenciju, arterijski tlak,
ritam disanja i znojenje. Meuum, psihiki spremni i uvjebani mogu pobijediu poligraf pa
je on samo pomono, a ne i dokazno sredstvo u pravnim postupcima. U nastavku emo pod
isu nazivnik staviu anksioznost, strahove i jaku tremu (anxiety, anxious).
Strah nas upozorava na opasnost i omoguuje nam da je izbjegnemo, da je presretnemo ili
pobijedimo. Strah nam pojaava osjeula i uva nam opstanak. On je blizanac nade jer za-
jedno misle na budunost. To su poziuvne strane straha. Loe su strane to su ta upozorenja
preesto nerealna, a mi samo umiljamo da je zaista ugroen na opstanak ili da prijeu neka
opasnost. Prema istraivanjima dubinske psihologije svega 0,5% prijetnji se ostvari i to ne u
tako stranom obliku kao to si je prestraena osoba predviala. U strahu su prevelike oi.
Nema razloga za neke ozbiljne ili este strahove jer se stvarne prijetnje i posljedice ostvaruju
vrlo, vrlo rijetko. Obratno, kobne posljedice se dogaaju tamo gdje nije bilo straha, primje-
rice, kod prometnih nesrea. Pjevamo u autu ili se raspojasano drutvo razigra u dobrom
umungu, a nakon nekoliko sekundi se dogodi najgore. Nesrea najee dolazi kada ne
mislimo na nju. Poskliznut emo se ili spotaknuu ba onda kada ne mislimo na mogui pad.
Budimo oprezni, ali nikako ne strahujmo!
Strah unitava svaku kreaciju, razigranost i opumizam ve u samom zaetku, jer se ukoimo,
grimo, tresemo, jednom rijeju: zablokiramo. Kada strah ovlada nama, moramo ga se znau
rijeiu i pobijediu ga. Veina od nas to ne zna. Straha se moramo oslobodiu na sve naine jer
nam on oduzima najvanije u ivotu, a to je sloboda. Ako se ga ne oslobodimo i on se u nama
dugotrajno taloi, tada je njegova najgora manifestacija strah od straha. Najuinkoviuja formu-
la za oslobaanje od straha je da se najizravnije i to prije suoimo s njegovim uzrocima i tako
mu poruimo da ga se ne bojimo. Ne treba s ovom patolokom pojavom mijeau najobiniju
tremu pred nastup. Ona moe imau samo poziuvan uinak jer nas poue na panju i podie
dozvoljenu dozu adrenalina koji dovodi do briljantnih poteza i razmetljive igre.
Vano je i da nemamo straha od ponovnog pokuaja ako u neemu nismo uspjeli od prve,
premda je tono da pametan ovjek nikada ne ponavlja svoje greke. Ponovni pokuaj je
173
neka vrsta traganja, i to je dobro jer je suprotno od logike ekanja i pasivnosu. Mnogo bolje
je da ne odustajemo sve dok ima i najmanje izgleda, nego da nas strah paralizira i primora
na bijeg u nerealne matarije, u opsjenarstvo. Ve i odvani ponovni pokuaj je svojevrsna
pobjeda nad strahom. Rezultat nee doi sam od sebe. Ne treba se bojau kriuke ako ne
uspijemo. Iskreni kriuar nee kriuzirau onoga ako nije proao barem jednom njegovim
putem. Zbog bojazni od takve kriuke javljaju se mnogi koji ne ele neizvjesno i nepoznato,
nego samo ono to je staro i vieno, pa makar poznato i nije neko dobro. To je koritenje
zastarjelih metoda i rjeenja iz prolosu. Takvi se boje ui u novi poslovni pothvat ili stei
nova saznanja i spoznaje. Oni idu po inerciji i prouve se svakoj novoj akciji. Prekasno pri-
mijete da su se okolnosu i prilike oko nas promijenile. Loe je to takvi straljivci u vlasutu
intelektualnu pauinu pletu i svoju okolinu.
Ako nas je ve strah, onda se trebamo kvalitetno bojau, to prije rijeiu problem, a ne
umirau vie puta. Strah je osjeaj koji nastaje uslijed neke stvarne prijetee ili umiljene
opasnosu. No, strah je lake savladau i objasniu nego tjeskobu koja ima uzroke u cijelom na-
gonskom ivotu. Terorisu se zato koriste tjeskobom kao najsnanijim nasilnikim sredstvom.
Svjesni su da su u tom stanju prsa preujesna da podnesu izazvani priusak.
Strah je, na alost, uz mrnju, brige, tjeskobu, tremu i depresiju naa najea i najjaa emo-
cija i veliki problem u mrklinama dananjeg vremena i nevremena i moe se rei da ivimo
u kulturi strahova. Osjeaji straha i treme imaju negauvan odraz na zioloke promjene u
radu cijelog naeg organizma. Dvadeseto stoljee je bilo stoljee raznih strahova, a poetak
dvadeset i prvog stoljea je, kao to su eksperu i predviali, ve najavilo da e biu stoljee
depresije. Ako je u procesu evolucije i bilo neke korisu od strahova zbog opreza, danas nam,
u civiliziranom ivotu, ne bi trebao kao mentalna konica. Premda je jedna od najnepoeljni-
jih emocija, strah je koristan jedino ako je signal ili upozorenje za stvarnu ugrozu od koje nas
moe uvau. Zbog toga je imao vanu ulogu u naem opstanku. Moramo prepoznau uzroke
i nai rjeenja da se oslobodimo iracionalnog i racionalnog straha. Iracionalnog straha ili
tjeskobe najlake se rjeavamo ako emo se otvoreno suoiu s njima, jasno objasniu da
ivimo u najsigurnijem okruenju do danas. Nije dobro ako je strah posljedica samo naih
opsesivnih misli ili uobrazilja, a ne stvarnih opasnih situacija. Nita nam se nee dogodiu
ako nestane struje u pustoj neosvjetljenoj ulici ili u liu. To je tek trenutana uroena neo-
dreena strepnja od nove situacije, mraka i uine i samoe.
Sasvim je drugo ako smo ovisnici o adrenalinu i elimo emocionalna uzbuenja koja nee
dovesu do dezintegriranja ujela ili do oiljaka na psihi. Preveliki oprez pri odluivanju koji
granii sa strahom nikada ne djeluje kreauvno i pokretaki. Zbog anksioznosu strepimo,
miljenje nam je sueno, psihiki smo pouteni, a kretnje se usporavaju i gre. Osjeamo se
174
bespomonima, usporeni smo u djelovanju, napeu smo i nemirni, ponekad se javlja i pani-
ka, a redovno imamo pomanjkanje koncentracije. Ona nas slabi i pravi nam smetnje i zato
je treba to prije prepoznau, ukloniu joj uzroke i eliminirau je. Strahujemo i zbog rodbine,
prijatelja, kluba i domovine. Vano je ustanoviu ega se u stvari bojimo ili o emu brinemo,
a ne da to pouskujemo u sebe, da pobjegnemo u unutranju emigraciju.
Zato je psiha ljudi razliita pa istu emociju ili vanjski podraaj doivljavamo razliito? Navodim
sluaj kolegice koja je due tugovala radi smru svojeg poznanika nego to je za njime tugovala
sva njegova blia rodbina koja je ve davno zaboravila na taj dogaaj. Radi se o genetskim obi-
ljejima i duhovnim osobinama koje smo stekli ujekom ivota. Ni pesimizam ni opumizam nisu
grijeh, a nisu ni pobjede i porazi, nego su prirodan ciklus kao radosu i strahovi koji imaju pravilan
i neizbjean ritam, kao izmjena ljeta i zime. U vjenom ljetu nastala bi pusunja, a u stalnoj zimi bi
bilo kao na polarnom krugu. Zato mora biu i jednog i drugog. Nae srce i nervni sustav ne vole
monotoniju, nego im najvie odgovaraju povremene, ali ne presnane promjene.
Dobro je prisjeuu se kada su strahovi poeli pa emo lake saznau i njihove uzroke. Ako se suo-
imo s uzrocima, u veini sluajeva emo lake uvidjeu da razloga za takvo nae stanje u stvari
nema i ak i da se bojazni i tjeskobe ostvare, posljedice su jako male. Vrlo su rijetki sluajevi da
emo uskoro mi ili nai najblii biu osueni na smrt, na teku dugogodinju robiju ili da emo
biu trajno osakaeni ili ostau doivotni teki bolesnik. Drugih ozbiljnih razloga za zabrinutost
nema. Sve ostalo je rjeivo. Trebamo nauiu upravljau svojim mislima (vanije su od osjeaja)
jer o njima najvie ovisi. Poziuvne misli i samopouzdanje se mogu dozvau uz neto truda. Ipak,
neopravdane brige nam se uporno javljaju jer nismo pronali modalitete da ih maknemo od sebe.
Neki od naina da se rijeimo anksioznosu je da o um problemima ne razmiljamo prije spavanja,
da se maknemo iz okoline koja nas podsjea na takve neugodnosu, da proitamo strunu knjigu
ohrabrenja ili posluamo poziuvnu glazbu. Pomae i razgovor s osobom kojoj se moemo povjeriu
i koja je imala sline probleme i uspjeno ih rijeila. To su neki naini pomou kojih emo se, bez
terapije kemijom, rijeiu psihikih i motorikih konica, tenzija, fobija i stresova tako da omogui-
mo da nam se duh oslobodi iz oklopa. Najei simptomi su vea ili manja panika, decit panje,
koncentracije i strpljenja, manjak mouvacije, negauvno razmiljanje, nesanica, preoptereenost
crnim mislima i bolesuma, povlaenje u sebe, usporene misli, smanjena snaga, osjeaj manje
vrijednosu, smanjenje libida. Jedan komiar je rekao: Seks je najzabavnija akuvnost koju moe
radiu a da se ne smije. Od tjelesnih simptoma vidljivi su: znojenje dlanova, bol u prsima, jaka
bezrazlona e, pojaano lupanje srca, porast krvnog tlaka i eera i najcrnje misli o suicidu.
Ovdje su potrebna dua lijeenja, a tugu vrijeme lijei mnogo bre i uspjenije.
Psihijatri i kvalicirani iskusni treneri anksioznost (strahove) mogu prepoznau po vanjskim
simptomima: po dranju, gestama, mimici, izgledu, snienoj ili ekstremnoj psihomotornoj
175
akuvnosu sve do teke motorike uzbuenosu koja dovodi do nemogunosu da se izvedu
sloenije kompozicije pokreta i radnji. esu prautelji su poviena afekuvna stanja i nemir
kao obvezni suputnik manjeg stanja poviene emocionalne tenzije, osobito od uplaenosu
i strahova. Kod sportaa se najee prepoznaje po usporenim pokreuma, openitoj snie-
nosu motorike akuvnosu, sve do neupine tromosu koja inae nije karakterisuna za tu
osobu. Osobito je pogubno smanjenje inicijauve i spontanog interesa da se vlada i kontrolira
situacijom zbog bezrazlonog straha. Neugodan je strah pred neim to se ne vidi, to ne
postoji i to jo nije tu.
Vlanost dlanova je pokazatelj da je anksioznost (strah, bojazan) kod sportaa vrlo velika.
Srana reakcija je vea, srce u mirovanju ubrzano kuca to trener moe provjeriu dodirom
na bilo, esto samo pogledom na ile kucavice, a i uestalo je i treperenje onim kapcima.
Iskusan trener sve ovo moe zapaziu i na vrijeme popraviu trenutanu psihiku nestabilnost.
Kod mjerenja reeksa biljee se loiji rezultau zbog zakanjele reakcije i neodlunosu.
Velike sistolike i dijastolike amplitude te ubrzani puls znakovi su ope anksioznosu koja
je izravno povezana sa stanjem nedovoljne zike pripremljenosu. To se naroito pokazuje
ukoliko se puls sporo vraa u normalu. Za takvo mjerenje svima su poznau jednostavni
testovi. Treneri ne bi smjeli dolaziu na trening bez dobrog tlakomjera.
Kod svih uh duevnih pojava svijest funkcionira kao stanje kod kojeg se normalno mogu
primau uusci iz okruenja i iz vlasutog ujela, ali je reducirana tako da je smanjena mogu-
nost pravog odgovora na takvo psihiko stanje. Dolazi do iznenadnih i naoko neobjanjivih
obrata u rezultatu igre, u velikim serijama, jer se jasnoa svijesu, koncentracije i mouvacije
koleba pod utjecajem psiholokih i ziolokih faktora. Pojedince moemo uvjebau da su
na treningu, na manje vanim utakmicama i sa slabijim prouvnicima sigurni kao robou,
ali kada se radi o presudnim trenutcima, dolazi do blokade i do podbaaja. Fiziki trening
ne vrijedi puno bez psihikih priprema jer je uzbueni i preplaeni ovjek slian olujnom
moru u ijim se valovima ne mogu ogledau ni vedrina ni plavetnilo neba ni zelenilo okolia,
a kamoli da se zrcaliu sunce. Ovakvi organolepuki znaci su dobri da se moe pravovremeno
reagirau i smanjiu ih ili ih pretvoriu u prednost.
Strahovi, razne fobije i nemiri su psihiki problemi kojih se prestraena mata, koja ih uve-
ava i iri, mora oslobodiu. Oekivani strahovi i bojazni su stounama puta vei od stvarnih
iji se pravi uzroci rijetko dogaaju. Mnogi se svaki puta bespotrebno boje avionskog leta, a
avion je najsigurnije prijevozno sredstvo. Mnogi se unaprijed boje sjesu za volan automobila
mislei kako e vonja loe zavriu, kako e se auto pokvariu na putu i slino, a to se takoer
rijetko dogaa. Prijetnje se bojimo vie nego zlog dogaaja kojega, tek kada se dogodi,
176
znamo svesu na pravu mjeru i vidimo da nije tako straan. Ako strah ne moemo obuzdau,
moramo ga kontrolirau i usmjeriu u pravom smjeru da djeluje kao poziuvan adrenalin ili
produkuvna trema. Kod psihiki stabilne ili dobro trenirane osobe hrabrost i odlunost se
poveavaju s porastom opasnosu i psihikog priuska.
Neki takvi ili slini anucipauvni strahovi vremenom otupe i vie nemaju nikakvu vlast nad
nama. Primjerice, ako vie puta nekoga ili neto pobijedimo uz jaku tremu, shvaut emo da
je bojazan bila nepotrebna i ona e s vremenom nestau. S druge strane, ako vie puta izgu-
bimo od podjednako jakog prouvnika, a kriva je trema, tada treba ili odigrau vie meeva
sa slabijim prouvnikom ili ojaanom psihom poboljau svoju igru. Poslije toga trema e se
uzalud pokuau vrauu, ali je vie nee nai u nama jer smo drukija, jaa osobnost. Nitko
i nita ne moe jakog kompletnog ovjeka napraviu zaista nesretnim ako on vrsto eli biu
sretan. Dobro je da se nauimo prilino otrpjeu i propauu bez gunanja.
Anksioznost je manja kod kolekuvnih sportova jer se igra moe osloniu pa i skrivau, lepau
iza suigraa, a kod individualnih sportova je za sve zasluan sam i za sve je kriv sam. Sva slava
ili neuspjeh vie ovise o pojedincu. Tenis i stolni tenis su zato atrakuvni i u igri parova (dubla)
jer je tu potrebno uparivanje suigraa i drukija takuka pa dva slabije rangirana pojedinca
esto pobjeuju jae od sebe. U paru je stanje anksioznosu uvijek manje, zabrinutost, strah
od pogreaka, napetost, ali i zioloka pobuenost su smanjene. ak se, tovie, dogaa da
pobuenost bude preniska pa je potrebno da trener ubrizga dodatni poziuvni stres jer se
tu radi o hipostresu (premalom stresu). Treneru i igrau je cilj da za svaki pojedini me i za
svakog razliitog prouvnika odredi opumalnu dozu poziuvnog stresa, odnosno pobuenosu
i mouvacije. Pojedinac se u grupi ponaa drukije nego kada je sam, nema bitnog osjeaja
zajednitva. Mnogi su submisivne osobnosu koje se daju vodiu drugima kako bi prikrili svoju
nesigurnost. Na alost, takvi ljudi vjeruju i onima koji ih vode u nevolje, pa i u zloin. Na ne-
sreu, psiholoki i psihijatrijski proli mnogih voa su tajna umjesto da su otvorena knjiga.
Kada su u skupini, mnogi pojedinci esto izbacuju sve negauvno to se godinama taloilo u
njima od napetosu i anksioznosu pa do mrnje i agresije. Isto je i s ideologijom ili religijskim
fanauzmom. Ako je netko usamljen, ostaje nepriznat i prezren, ali ako je dio milijunskog
stada, ima pravo na kolekuvnu isunu. im su svi u pravu, tada je u pravu i pojedinac, pa
makar svi grijeili. Sjeumo se milijuna ljudi koji su hodoasuli na Lenjinov (i druge) mauzolej
i grobove dok se isune ili ideologije nisu barem djelomino izmijenile. Slino je s masovnim
tunjavama na stadionima i oko stadiona. Pojedinci su mirni kao bubice sve dok ne postanu
dio raspojasane i divlje rulje. Rulja ih ohrabruje i skriva njihov osobni kukaviluk. Mnogi od
njih znaju da su u krivu, ali se boje promijeniu svoje miljenje i svoj stav sve dok im ga drugi,
intelektualno jai, ne promijene. To nije uvijek lako jer se u grupi osjeaju sigurniji nego
jedan na jedan.
177
Poseban je problem imau igraa s uroenom anksioznou kao osobinom. Ako je strah
dio strukture linosu koja se svega nepotrebno boji, koja je stalno u tjeskobi, koju smeta
buna publika, ali i pjesma slavuja, tada je potrebniji i ozbiljniji rad na tehniko-takukom
bruenju te dodatni struni psiholoki rad. Ve smo naveli neke provjerene metode relak-
sacije kao to su autogeni trening, meditacija, biofeedback, progresivna relaksacija i slino.
Savjetujem da klubovi uz dvoranu za natjecanje imaju manju prostoriju gdje bi se igra
mogao udobno smjesuu u relax naslonja, zatamniu prostor, iskljuiu se od vanjske buke i
relaksirau se izmeu meeva na opisane naine. Trener mora paziu da ne relaksira nekoga
s niskom pobuenou koji ima ivce kao konj, da ne pone kunjau ili ak ne zaspe.
Nakon uvjebane relaksacije, igra se moe rekuperau ve nakon samo nekoliko minuta.
Nauimo sami sebi nareivau mir, bez obzira na probleme ili opasnosu. Zato je i Vjeni
pozdravljao sa alom, mir vama. Duboki i trajni smiraj nije posljedica povrne odluke na
startu, nego je rezultat iskuenja i poziuvnog ivota na poodmaklom ivotnom putu ili na
samom cilju.
Natjecatelj s osjeajem sugerirane bespomonosu, bio on dijete ili odrastao, ne nalazi uzroke
neuspjeha u sebi, nego u slaboj srei, loem suenju ili grekama trenera. S takvima tre-
ba radiu na samopouzdanju i na ukazivanju da realno sagledaju uzroke neuspjeha, ba kao
to su korijeni neuspjeha u koli najee u neznanju uenika, a ne u slabim udbenicima ili
uvjeuma za uenje. Iako se samopouzdanje kod svakoga mijenja, ipak se kod ljudi s visokom
razinom samopouzdanja mijenja puno sporije nego kod nestabilne osobe. Samopouzdani ljudi
su svjesni svojih vrijednosu, prihvaaju sebe bez ostatka, a povremeni neuspjesi ili krize ne
utjeu na njihove ivotne stavove i na trajna neraspoloenja jer su svjesni da e se njihovo
vrijeme ponovno vrauu i da e nestau negauvne misli. Kompletne, snane osobnosu nikada ne
umiljaju da je svaka siva maka koja je pretrala preko ceste jo crnija nego to stvari jest.
Straha se najbolje oslobaamo realnim sueljavanjem s njegovim uzrocima i posljedicama te
analizom i usporedbom to se najgore dogodilo drugima u slinim situacijama. Vidjet emo
da je vie u od 99% sluajeva bojazan bila bezrazlona. Pobijedimo iracionalne strahove!
Obratno, nesree se dogaaju najee onda kada na njih ne mislimo (prometne nesree,
padovi, elementarne nepogode i slino). Bijeg u iluzije i matanja samo je privremeni lijek za
strah jer uzrok nije objanjen i uklonjen. Samo nas akcija oslobaa, ona sve rjeava (Lacon
seule libere. Elle denoue tout.), govorio je Blaise Cendras.
Nada je pravi odgovor i suprotnost strahu. Ali ne nada u neko budue dobro, nada koja
e doi sama po sebi jer bi bila samo oekivanje, pomo od drugoga ili iekivanje bez
pokria, nego je nada ono dobro koje emo ostvariu uz nae znanje, upornost, tekoe i
178
napor. Pouzdanje je kada smo uvjereni da moemo neto posui i neto slino smo zaista
ve ostvarivali. Pouzdanje je takoer uinkovito prouv straha. Poziuvno iskustvo uvruje
nadu i pouzdanje. Iskrena ljubav je ona koja potpuno pobjeuje strah, ljubav prema sportu,
prema nekoj osobi ili prema domovini. Ona amalgamira, sublimira i simbolizira najveu
snagu, obnavlja i uvruje ivot i u planetarnim mjerilima. O njoj ovisi ujek svijeta.
Pesimizam je negauvno razmiljanje koje ne usreuje nikoga i gui sva veselja i ivotne
radosu, a opumisu mnogo uspjenije mogu mijenjau sebe i svijet na bolje. I jedno i drugo
duevno stanje nisu odraz stvarnosu, nego su uglavnom posljedica dojmova, percepcije.
Skepuk je proitao pesimisunu misao E. Ciorana: Suncu se nikada nisam mogao prila-
godiu; nemam u sebi dovoljno svjetla da se uskladim s njim. Ono samo budi i uzbunjuje
moje mrakove. Deset dana plavetnila i ja sam u stanju bliskom ludilu. Kako pametan, a
kako mraan um koji zavisi od mutnog neba! Poznato je da u ivotu imamo mnogo vie
doivljaja nego stvarnih dogaaja. Prijetnje i crna predvianja se rijetko dogaaju. Ako smo
preoprezni, nama se moe lake manipulirau crnim kronikama i jo crnijim vijesuma na
komercijalnim televizijama. Prikazuju se uglavnom senzacije u vidu loih vijesu, a dobre
vijesu su postale rijetkost. Cilj im je da se stekne dojam da nita ne valja, od pojedinca pa
do vrha drave i do svjetske poliuke, kako bi se mogli pojaviu spasitelji koji nude i znaju
sva rjeenja. Spasitelji su jedino nauili dubinsku psihologiju i sociologiju kako bi uli u
patologiju naeg ega i kako bi mogli manipulirau pojedincima, obiteljima i cijelim narodima.
Lake je manipulirau siromanijim pojedincem i siromanijim narodima kod kojih je smanjen
socijalitet, a narastao je negauvitet koji stvara pesimizam i pasivnost. Lani poziuvitet i op-
umizam bez pokria takoer nisu dobri, iako su uvijek bolji od pesimizma, jer mogu povui
mase da prionu pravim vrijednosuma. im vidimo prvo svjetlo na kraju tunela, odmah
nesvjesno ubrzamo korak ili dodamo brzinu automobilu. I kada nestane struje, zapalimo
svijeu dok ne popravimo struju.
Tjeskoba je zarobljena sloboda i prvi negauvni afekt oekivanja i ba kao i bojazan se mani-
fesura i javlja kao nemir, najee onima koji su zacrtali odreene rezultate i ciljeve i kojima
se najednom javlja neizvjesnost da e se oni ostvariu. Tjeskoba se dakle najee javlja kao
posljedica negauvnih razmiljanja da e nam se u budunosu dogodiu neto loe. Nazivamo
je sinistrizmom ili anucipauvnom bojazni. Visoka oekivanja esto nameu mediji ili okolina.
Previe se misli i optereuje budunou, a sadanji dogaaji gotovo nikada nemaju ba
tako presudan negauvan dugoroni utjecaj da bi se moralo strahovau. Dok kod strahova
postoji prijetnja od nekoga ili neega, kod tjeskobe gotovo nikada ne moemo pronai vid-
ljivu prijetnju, nije vezana za neku odreenu osobu ili predmet i esto je teko rei zbog
ega su pojedine osobe podlone tjeskobi i zato u svemu problemaunom i neizvjesnom
uvijek oekuju najgori mogui rezultat. Osim raznih fobija i paninih poremeaja postoji i
179
free oang anxiety. Freud je tjeskobu vezao uz prvo odvajanje, odnosno naputanje no-
voroeneta od majke. Suprotnost (pandan) tjeskobi je nada iako ju kao ljudski egzaktni
afekt i kao ontoloku kategoriju, isto kao i tjeskobu, karakteriziraju neizvjesnost, nesigurnost
i nedeniranost. Ako je pak nada proizvod uma, tada se ne radi o lanoj nadi, kao to je
tumaio E. Block. Tjeskoba i nada su neizbjene jer ako postoje planine, moraju postojau
i ravnice. Nada je protuefekt i lijenik tjeskobe i straha. Prouv tjeskobe je vrlo uinkovita
lozofska Kierkegaardova terapija koja nudi rjeenja za bitne ivotne probleme. Zaista je
korisno invesurau u jaanje kapaciteta svoje psihike energije.
Moramo prepoznau i depresiju koja takoer uzrokuje smanjenu akuvnost zbog umanjenih
tenzija vanih funkcija sredinjeg ivanog sustava. Ona vodi u pesimizam, povlaenje u
sebe i osjeaj manje vrijednosu, smanjenje sna i elje za kretanjem i seksom. Suprotna
joj je hipomanija ili jo tea manija kada se radi o poveanoj razini akuvnosu, takozvanoj
hiperakuvnosu zbog poveanih tenzija to opet uzrokuje umanjeni nadzor svih reakcija.
Strahovi se mogu objekuvno zioloki znanstveno izmjeriu. Analizom kotekolomina se
izmjeri razina adrenalina i noradrenalina kako bi se vidio stupanj ekscitacije, odnosno po-
draaja, UKG-om se mjeri elektrina akuvnost srca, puls se moe izmjeriu tlakomjerom i
runo, a miina tenzija se oitava EMG-om elektromiogramom, galvanska reakcija koe
se utvruje GRK-om, sistoliki i dijastoliki arterijski krvni tlak se mjeri tlakomjerom (no
tlak nije sigurna informacija ekscitacije jer je povezan s opim zdravljem, a ovisan je i o
autonomnom ivanom sustavu), a znojenje dlanova moemo ustanoviu i organolepuki.
Kada smo u strahu, tjeskobi i depresiji, moemo si uinkovito pomoi zikim vjebama i
korisnim zikim radom u prirodi koji ubrzava rad srca, tehnikama relaksacije, izbjegavanjem
previe kofeina, teina i umjerenom zdravom dijetom. Najuinkoviuje je ako se moemo rije-
iu suvinih ili prevelikih obaveza koje nam ne ine zadovoljstvo te se druiu u poziuvnom
opumisunom okruenju. Najbolji je lijek prouv straha, osobito kada se osjeamo ugroeni,
iskrena ljubav, jer je ona anuteza svih anksioznosu. Ako posegnemo za lijekovima, raznim an-
udepresivima i anksioliucima kojima bi se izravnala kemijska neravnotea u mozgu, budimo
sigurni da emo se lijeiu dugotrajno ili emo ak vjeno biu pod lijekovima, zbog kronine
prirode stvarne ili virtualne bolesu, ali i zbog farmaceutskih lobija koji najprije otkriju lijek,
a onda nam markeunkim trikovima sugeriraju od ega bolujemo. ovjek je, prema njima,
tek privremeno u zdravom stanju i samo je pitanje vremena kada emo oboljeu.
Razloga za strahove i njihove popratne manifestacije imaju samo oni koji ne vjeruju u nadu,
a za one koji u nju vjeruju postoje samo neoptereeni ivotni afeku vedrine i radosu. Slabi
su samo oni koji zaista ne ele biu jaki, a oni koji duboko vjeruju u sebe su najjai.
180
Aleksandar Veliki se itavog ivota borio prov straha vjerujui da e pobijedi i samu
smrt onaj tko uspije pobijedi strah (jo jedna zabluda!).
Moram vas ukori! Danas ste nekoliko puta oli do toaleta i kupaonice. Zato se niste
do tamo i nazad dobro istegnuli? Korislo bi i vama i drugima. Zato niste nita pametno
proitali, barem u toaletu, podcrtali ili zapamli?
Marijo Monik:
- Pobjednik na tri Svjetska kupa - Montreal, Osijek i Glasgow
- Prvi na Svjetskoj rang lis 2010.
181
HRABROST I KUKAVILUK
18. HRABROST I KUKAVILUK
ivjeu hrabro ne znai ivjeu i opasno, a kamoli beznadno, jer hrabrost je dareljivost prirode
i rezultat odgoja. Ona nije nikakva donkihoterija, premda mnoge sitne duice misle da je
gotovo uvijek nerazborita. Smjelost nije uroena, ona se kod mudrih i iskusnih stvara, razvija,
njeguje i uva na sigurnom kao najpotrebniji lijek. Nitko se nije u potpunosu rodio ni kao hrabar
ni kao kukavica jer ta svojstva ne zavise od ziologije, nego smo takvi zbog toga to smo se sami
uinili takvima ili to su to od nas napravili drugi. Zato se dogaa da se hrabrost moe javiu
i zbog srama, suda pred sobom i pred drugima. Ne postoje kukaviki temperamenu, postoje
smireni, nervozni, osjetljivi ili strpljivi ljudi. Kukavica ili junak se odreuju djelom kojega su
uinili ili su ga propusuli uiniu. Kukavica nije za cijeli ivot kukavica, a heroj to takoer nije
zauvijek. Kukavice, oprezniji i ziherai su skloniji ekanju, a hrabriji, odluniji i hazarderi idu u
susret rjeenjima, biraju vrijeme odluka. Onaj koji nije upoznao strah ne zna ni to je hrabrost.
Vano je da strahovi ne koe odluno reagiranje onda kada je potrebno i razumski opravdano.
Tko se niega ne plai, jednako je moan kao onaj koga se svi plae. (F. Schiller) Nitko tono
ne zna u kojim ivotnim situacijama ili u kojoj ivotnoj dobi e on ili netko drugi, biu vie ili
manje hrabar ili e biu vea ili manja kukavica. Hrabrost i kukaviluk su najbolja formula da se
izvuemo iz neugodnih situacija i raznih neprilika. to emo izabrau, ovisi prvenstveno o naim
psihikim senzorima, dok snaga i miina masa odluuju mnogo manje. Mlai su hrabriji jer nisu
iskusili mnoge ivotne opasnosu. Nakon to iskusni vojskovoe obiu bojna polja poslije bitaka,
uvijek e zakljuiu da je ostalo leau mnogo smjelih mladih, a malo sijedih glava. Hrabrost je
drugi pol jednako vanog pola straha. esto mijenjaju svoje strane. Svjedoci smo prividnog
paradoksa. Mnogi koji su esto i bez ustezanja ulijetali u kavanske tunjave nisu bili hrabri na
bojinici. Obratno, mnogi koji se nikada nisu javno potukli, bili su neobino hrabri i ulazili su
u prvi u napad bez mnogo razmiljanja, a u povlaenju su ostajali sve do zadnjega. Sve ovisi
o temperamentu, kulturi ponaanja, mouvaciji i stupnju odgovornosu. Slino je u sportu gdje
smo svjedoci kako oigledno mnogo slabiji igraju vrlo otro, uklizavaju u noge i ne izbjegavaju
duel igru s mnogo jaima koje se izvan terena ne bi usudili ni otro pogledau. Obratno, mnogi
razbijai se izvan sportskih terena pretjerano uvaju eventualnih ozljeda na utakmicama. Da ne
govorimo kako se mnogi temeri boje sjesu u avion, skoiu padobranom ili u vodu s povee
skakaonice. Zanimljivo je kako se neki boje ljudi koji imaju autoritet vlasu, a kada voe izguve
autoritet, svi su hrabri. Dojueranji sabornici klanjali su se svojim nadreenima sve dok nisu
ouli s vlasu, a tada je preko noi nestala servilnost podreenih, a i najmanju koliinu potova-
nja prema bivim nadreenim koje su toliko puta javno hvalili i dodvoravali im se poltronski.
Hrabrost je vrlo vana osobina, osobito za samopotvrivanje. Ona je prethodnica i moralnoj
hrabrosu. Znamo da ivot nikada nije siguran. Uvijek ivimo pod prijetnjama i opasnosuma.
182
Budunost je svima neizvjesna, koliko god to mi ili poliuka planirali. Ne moemo znau to
e biu u blioj i daljoj budunosu s nama samima, a kamoli s naom dravom ili s cijelim
planetom. esto se na intelekt i zis nalaze u stanju veih ili manjih krupnih problema ili
ak krajnje nude. Ni junatvo uvijek ne jami uspjeh do kojega se ne dolazi prohodnim
isunama, ali ve sam pokuaj, pa i upornost najslabije volje, svakako je veliina koja je
potrebna svakoj egzistenciji.
Ne postoji ovjek koji voli biu kukavica, ak niu da postoji percepcija da nije hrabar. To
potvruje i dijalog iz drame jednog nobelovca. Nakon smru, u paklu, kukavica eli da mu
neka grijenica koja je upoznala cijenu zla potvrdi da je on ipak hrabar ovjek. Meuum,
iako su u paklu, ona mu odgovara protupitanjem: Misli li da bih mogla voljeu kukavicu?
Uisunu, hrabrost i kukaviluk intenziviraju i umnaaju i neke druge osjeaje i senzacije. Jesu
li kriminalci hrabri ljudi? Nisu! Hrabrost je uhvauu se u kotac sa svim nedaama i zamkama
ivota, a ne pokuavau do dobara ili do osvete doi na laki nain.
Hrabri smo tek tada kada pobijedimo strah. Onaj tko ini hrabra djela i ne boji se nije doista
hrabar, nego je ravnoduan ili je lud. Da bismo bili hrabri, moramo se najprije bojau i tada
pobijediu strah. Za sportaa ivot i borba trebaju biu skoro posve isto. Hrabrost je mnogo
puta jedini nain da se izvuemo iz bezizlaznih situacija ili iz velikih neprilika. Mutas mu-
tandis hrabrost ili smjelost mogu postau i mana, pa i avanturizam, ovisno o stupnju rizika
koji treba znau procijeniu i odvagnuu, prema tome koliko je siguran ili neizvjestan poziuvan
rezultat ili zadani cilj. No rizik uvijek postoji i kod naoko najlakih i najjednostavnijih zadata-
ka. To je objekuvna neizvjesnost s kojom se uvijek moramo znau nosiu. Ono to elimo da
bude hrabro mora biu energino i odluno, ali sve to je energino, nije nuno i hrabro.
Nema razumne zrele osobe koja ne gleda u budunost ivota, koja se ne zapita to e se do-
godiu i koju ne obuzima manji ili vei konstantni strah od ivota. Meuum, kod hrabrih je i te
kako mogue da se strah pred ivotom pretvori u ivotnu odvanost koja je u stvari ivotna
hrabrost. Samo se iz opasnosu moe rodiu i rasu hrabrost. Hrabrost se takoer esto javlja
kao sredite izmeu drskosu i straha. Strah je iekivanje nekog realnog ili imaginarnog zla
ili problema. Zato je smrt za nevjernika najvei strah jer za njega predstavlja deniuvan kraj.
Hrabrost je djelotvorna i opravdana samo ondje gdje postoji realna mogunost obrane, a
kukaviluk je sramotan ako se pojavi zbog onoga ega se ne treba bojau, dok je slabost izbje-
gavanje nevolja koje se trebaju i moraju rjeavau. To sve nije lako i jednostavno razaznau
tako da se slaemo da je hrabrost znanje. Nije hrabar onaj koji povlai ekstremne poteze
samo zbog oaja, gnjeva, osvete, strasu ili alkoholiziranosu. Oni su tek nekontrolirano i
povremeno borbeni, ali u suuni nisu hrabri. U nerazboritosu nema izvrsnosu jer se ona
nalazi samo u znanju, umijeu i samokontroli.
183
Ako dogaaje u jednom satu, danu ili godini gledamo kratkorono, dogaa se da imamo do-
voljno hrabrosu jer mislimo da je sve sigurno i izvjesno, no na dui rok ni u to nismo sigurni.
S um priuskom se moramo znau nosiu. Primjerice, ako s vremenske udaljenosu gledamo da
je neki sporta prije nekoliko godina igrao kukaviki, moe se dogodiu da je danas to svima
nejasno, ak i glupo. Kome je danas vano zato je neki njemaki igra podbacio prije dvije
godine u njihovoj prvoj ligi? Tko se toga jo sjea? To nikome nije vano, ak niu tom igrau.
Puno igraa prije vanih utakmica ima odsjeene noge, stegne im se grlo, nemaju smisla za
humor, dobiju proljev, gube apeut, znoje im se ruke, ubrza im se puls i imaju blokadu uma.
Sve je to nepotrebno kada se promatra s vremenskog odmaka, ali i neposredno prije i za
vrijeme utakmice. Dres se oblai samo ako nam natjecanje priinja veliku radost. Iskorisumo
priliku za natjecanje jer je ima vrlo malo sretnika. Veina e ostau kod kue i taj dan nee
imau primjerenog sadraja ni kvalitetnog ivota.
Postoje ljudi koji se niega ne boje jer su duboko uvjereni da je ovaj ivot prolazan. to su
nae rtve vee, to e budui zagrobni ivot biu sigurniji i nagrada vea. Oni se pouzdaju i
duboko vjeruju u krajnju pravednost u zagrobnom ivotu. Nisu to svakodnevna i trenutana
razmiljanja pojedinca prije i ujekom neke utakmice ili krupnih odluka, iako su poznate i ka-
mikaze i mnogi koji nisu fanauci, ali su spremni rtvovau svoj ivot za blinje ili za domovinu.
Kranima je duboko usaena nada. S tog stajalita nastup na sportskoj utakmici uisunu
predstavlja samo radosno nadigravanje, a sve bojazni su nepotrebne. Da nije onog ali
Bili smo svjedoci neustraivih boraca u Domovinskom ratu koji su vie puta ranjavani u
juriu, ali su imali jako veliki strah (ne samo tremu) kada su trebali rei nekoliko reenica
s javne govornice. Nije se radilo o opasnosu za ivot, ali je blokada za govornicom totalno
paralizirala plaljivca kojemu je bilo stalo kakav e dojam kao govornik ostaviu u javnosu.
Tako je i u umjetnosu, poliuci, sportu, i slino. Mnogi bi mogli postau izvrsni pjevai da su
imali hrabrosu pojaviu se na sceni. Mnogi bi doktorirali samo da su se odluili, jer su imali
kapacitete, ali nisu imali odlunosu da pokuaju. Poznate su nam mnoge, vie nego priklad-
ne djevojke za zvanje stjuardesa, ali su uspjele njihove kolegice s puno manje potencijala
jer se prikladne nikada nisu odluile za audiciju. Mnogi nemaju hrabrosu da se oprobaju na
raznim kvizovima iako imaju veliko obrazovanje i enciklopedijsko znanje. Nemaju ono to je
potrebno snagu hrabrosu kojoj je potreban pravac ili netko tko e pravilno i pravovremeno
usmjeriu i pomoi talenuma i kapaciteuma koji su sami zakoeni iz nekih skrivenih razloga.
U Baden-Badenu postoji zanimljiva visoka sujena karakterisunog imena: Schlangenberg.
Kada se izgube veliki novci u kockarnici, poneki se odlue na samoubojstvo skaui s nje u
provaliju. Ona je posebna i zbog provjere trenutane psihe ostalih etaa i turista. Na ravni
vrh sujene moe se lako skoiu i vrauu se nazad na etnicu. Psiholoki problem je u tome to
184
je izmeu tog vrha i sigurnog tla duboka provalija. Da nje nema, svatko bi se od prosjeno
ziki sposobnih ljudi odluio skoiu na nju. Ali problem je u provaliji. Zanimljivo je tesurau
samog sebe, ali i promatrau mnoge koji provjeravaju sa strane bi li mogli preskoiu provali-
ju. Iako su se vie puta uvjerili da to za njih nije nikakav problem i da mogu preskoiu puno
veu udaljenost nego je skok na sujenu, ipak velika veina odustaje. Razloge svatko skriva
u svojoj glavi. Opravdano su odustali oni kojima se nije prohtjelo zadiviu svoje prijatelje ili
gledatelje ludim rizikom i ouvanjem svoje taune.
Najvei strah nastaje kada mislimo da emo pred voljenima ili pred poznatom javnou
ispasu kukavice bojei se da emo upasu i u moralnu depresiju. Nije poeljna niu glumljena
hrabrost jer slui kao smokvin list, a on nije zimzelen i lako otpada i otkriva golu isunu.
Slian izazov smo imali smo na dimnjaku nae ciglane koji je bio visok pedesetak metara.
Izvana su, sasvim okomito, jedna iznad druge, bile ugraene metalne stepenice, od podnoja
do vrha. Struno su se zvale stupaljke. Da bi se moglo penjau, trebalo se kod svakog koraka
drau rukama za stupaljke iznad glave. U emu je bio psiholoki problem? Mnogi smo penjanje
gore i dolje uspjeno trenirali na najniih pet ili est metara dimnjaka i uspjeno svladavali
trostruko vee napore nego to je bila visina do vrha, ali popeu se izravno odjednom do samog
vrha i gledau oko sebe sa sve vieg mogli su samo rijetki i odabrani. Zadatak je bio jo izazovniji
kada smo saznali da je jedan od naih stolnotenisaa nou prije 1. svibnja postavio hrvatsku
zastavu u vrijeme kada su takve proslave bile zabranjene. Takav izazov je za neke samo poelj-
no buenje adrenalina, za druge je ispit hrabrosu, a ostali se pitaju emu i kome treba suvian
rizik i dokazivanje. Opravdana hrabrost mora sluiu nekoj sasvim odreenoj korisnoj svrsi ili
rezultatu, ba kao to i svako djelovanje mora imau posve konkretan cilj, a spoznaja mora
dovesu do vrijednosu. Ako je hrabrost samoj sebi svrha, onda nema poziuvan predznak.
S naroito nestabilnim igraima ponekad prije mea nije loe odrau kompletan trening sa su-
parnicima koji su slini kako bi se igra oslobodio i uvjerio da moe. Ponekad sam prakucirao
odravanje treninga nakon izgubljenog mea s igraima koji su podbacili zbog treme ili drugih
zakoenosu kako bi se uvjerili da nisu zaboravili igrau. Bilo je vrlo dobrih rezultata. Prakucirao sam
i posebna uvjeravanja ako se radilo o nesigurnoj igri u prvom meu. Tada bih istog igraa odveo u
posebnu prostoriju ili za drugi stol i u stanci mu nabacivao lopte kakve je malo prije promaivao
pod utjecajem tenzije, sve dok ne proradi i ne uvjeri se da moe odigrau onoliko koliko zna. Vano
ga je uvjeriu da nije tako loe igrao zbog stvarne opasnosu, nego samo zbog percepcije (dojma),
odnosno umiljenosu da se radi o opasnosu, dok objekuvne bojazni nema. Radi se o fobijama
kao to je strah od letenja ili hodanje po rubu visokog objekta ili sujene. Sjeam se dobro kako
smo u mladosu izazivali adrenalin i dokazivali se na visini. Na poznatom vodotornju visokom
preko ezdeset metara hodali smo sasvim po rubu, desetak cenumetara od provalije, i nikome
185
od sportaa se nije nita dogodilo. Logika je bila sljedea: ako moemo hodau stounama metara
po eljeznikoj tranici, onda je takoer mogue hodau i po rubu graevine koja je barem s jedne
strane sigurna. Ne predlaem to i zabranjujem jer se radilo o izuzetno psihiki stabilnim i trenira-
nim sportaima. Laki oblik provjere tko nosi hlae i tko ima muda bilo je sjedenje na rubu te
graevine, to takoer ne valja radiu jer je to glup nain dokazivanja i jer ljudi nisu spremni. To su
sve izuzetni ad hoc pothvau koje ne treba iniu jer se ne radi o sistematskom planskom treningu.
Navodim ih samo iz kurioziteta ili da bih ponekoga uvjerio da nema nikakve ivotne ili druge
opasnosu ili da je nepotrebna trema ako se igramo bilo kojom sportskom disciplinom.
Dokazano je da hrabrost ima izvorite u veem stanju uzbuenja koja je mogu potaknuu. Hrabrost
mogu izazvau gnjev, ljubav i nada, a osobito preziranje opasnosu. Opasnost u odreenim sluajevi-
ma moe i koiu hrabrost. Zato je odvanost disciplina duha, ali i opravdanje i potvrda ivota.
Neke ljude na hrabrost poue patoloki neizljeiv opumizam. Straha kod takvih ljudi nema
zbog posebnog oblika naslijeene ili ugraene anestezije. Za njih se ne moe rei da su im
hrabrost i junatvo vrhunske kvalitete ivota. No nisu dobri niu ekstremi kod kojih postoji
bojazan od toga to nikada i ni od ega nemaju straha pa upadaju u nepotrebne nevolje i
probleme, esto i s kobnim krajem. Ne radi se tu samo o suludo brzoj vonji ili djelovanju
pod utjecajem alkohola ili opijata, nego o uroenom nainu ivota koji ne razlikuje objek-
uvnu opasnost. Vano je da ni strahovi ni pretjerane i nepotrebne hrabrosu nemaju ne-
kontroliranu vlast nad nama. Hrabrost, strah ili trema moraju biu rezultat naeg temeljitog
razmiljanja, a ne da se guraju ispred rezonske analize.
Hrabrost se ee javlja kod mlaih i nedozrelih jer kod njih jo nisu razvijeni kriteriji rizika.
Kao nezreli unejderi smo nou esto pored naoruanog vojnog straara iz bunkera s mu-
nicijom krali razne eksplozive koje smo korisuli kao pirotehniku na sportskim priredbama.
Stanje tadanje pameu iskljuivalo je pomisao da smo u smrtnoj opasnosu. Uzdali smo se
u no i brze noge, a rizik nije bio bitan. U starijim godinama smo to prepriavali samo kao
glupost i nedozrelost. Iskustvom se objekuvno procjenjuje je li mogue ili nemogue izvesu
ono to osoba bez iskustva ne moe procijeniu. Zato iskustvo starijih moe ak guiu nadu,
a kod mlaih ima puno vie nade jer raspolau s vie sranosu i eksplozivnije su naravi.
Sasvim je drugo kod pripiuh ili pijanih osoba kod kojih se poveava hrabrost zbog djelovanja
alkohola i podcjenjivanja opasnosu i krive procjene svojih slabosu.
Kod mlaih su uzroci hrabrosu u krivoj ili nedovoljnoj procjeni opasnosu. Isunit je dogaaj
vonja nas petorice na Badnjak na utakmicu u Sisak. Bili su izrazito zimski uvjeu za vonju,
automobil Citroen (aba ili ajkula) s ljetnim gumama, a vozio je jedan od najboljih bjelo-
varskih stolnotenisaa, budui ugledni lijenik D. G. Tek smo krenuli i nakon dvjestounjak
186
metara smo se nali na ploniku. Naravno, nastavili smo dalje. Nakon dvadesetak kilometara
auto je na jednom zavoju jednostavno s ceste odsklizao u oranicu. Bili smo u kondiciji pa
smo izgurali auto na cestu i nastavili put. Nitko se nije uzbuivao niu smo se bojali. Nakon
vie godina mogli smo ocijeniu stupanj mogue opasnosu.
Isunske sportske i ljudske veliine potvruju se u podnoenju zikih bolova i psihikih
stresova, ali i u hrabrosu da se izloe opasnosuma i od smru, strahujui istodobno i od nje.
Iako se to odnosi samo na ziki ekstremno opasne sportove, ne treba nikada zanemariu
i psihiki zahtjevnije i odgovornije sportove kao to je i stolni tenis gdje su velike strasu i
velike hrabrosu rijetke kao i veliki sportai. Zato i ih treba pouvau i pravilno vrednovau.
Kukavice neka se i dalje zadovoljavaju s malim ili s osrednjou, neka budu zadovoljni samo s
kozmeukim preinakama, neka se dodvoravaju i uvlae mediokriteuma kakvi i sami ele biu,
a hrabri e ih zato uvijek lako prepoznau i prezirau. Podsjeam na ehovljevu priu. Plovilo se
amcem po nevremenu i nabujaloj valovitoj sibirskoj rijeci gdje su putnici negdje na sredini
veinom glasova odluili da se ne vraaju, premda su se prije desetak minuta utopila dva konja,
nego da ipak nastave veslau do druge obale. Kada su se ipak nekako spasili, ehov je razmiljao:
Dobro je kada je ovjek kukavica! Vrlo je malo potrebno da se odjednom jako obraduje!
Primjer je iz prakse kada smo igrali vanu odluujuu utakmicu, a rezultat je bio izjednaen,
4:4. Trebalo je odigrau zadnji pojedinani me. Pogrekom sam na psihiki najoptereenije
mjesto stavio dobrog, ali nestabilnog i anksioznog igraa koji se trebao sastau s prouvnikom
kojega se inae boji i prouv kojega na slubenim turnirima ima vrlo male izglede zbog odgovor-
nosu. Obratno, kada se igraju prijateljske ili pripremne utakmice, tada ga moe vrlo lako dobiu.
Preostalo mi je da se posluim trikom. Simulirao sam razgovor s delegatom i rekao svojem
igrau da smo dobili me bez borbe jer prouvniki igra nema uredno propisanu natjecateljsku
registraciju. Prijateljski me bi trebali odigrau radi publike, radi treninga i radi toga da nismo
uzalud putovali. to se dogodilo? Kada je moj igra saznao da se radi o egzibicijskom meu, a
nepresudnoj utakmici, zaigrao je leerno, nadahnuto i pobijedio je. Prije mea je imao glavo-
bolju, povraanje, proljev i sve druge manifestacije jake treme kao to su hipervenulacija, suha
usta, ubrzani puls, vlani dlanovi i izjave da nema izgleda za pobjedu. to je mo sugesuje!
Naravno, to je samo jednom upalilo i u dogovoru s drugim lanovima nae momadi.
Budimo odvani i hrabri kada donosimo najvanije ivotne odluke jer tada se radi o samo-
potvrivanju. Sami sebe stavljamo na kunju. I onda kada nam ponestane dovoljno snage,
neka jo uvijek smognemo dovoljno hrabrosu. Nitko se ne boji odradiu ono u to je uvjeren
da je dobro nauio i to zna bolje nego njegovi suparnici. Nije hrabar tko se ne boji, nego je
hrabar onaj tko zna pobijediu bezrazloan strah.
187
Hrabrost smijemo izgubi tek povremeno pred denivnom boleu, smru, prirodom,
nesavrenim umom, ali pred provnicima, pred dostojanstvom i potenjem nikada.
Kukavice je Dante u svojoj Boanstvenoj komediji smjeso u prvi krug Inferna (Pakla). Na
vrama pakla crnim slovima je pisalo: Ostavite svaku nadu, vi koji ulazite!
Zato su se slubenici bojali totalitarnih komuniskih reima? Zbog straha od privilegija
koje su ostvarili samo zbog svoje ideoloke izopaenos, a znanje nisu stekli naukovanjem,
nego su im ga ucijepili razni komite., kae Cinik. Na granicama bi njihovi carinici sama
pregledavali putnike bez ikakvog pravog razloga. Nikada nismo znali to trae po naim
koferima kada se njihova privreda nije mogla nikako spasi tako da nam neto oduzmu ili da
neto ne smijemo iznije izvan njihove drave. Svakoj pametnoj vlas bi cilj trebao bi da se
proda ili izveze to vie robe. Robe nisu imali dovoljno ni za sebe., prisnaio je Teorek.
Freud je rekao da se iza maske heroja obino krije udovite.
Jadno je vidje gra koji je poeo laja. (V. Hugo)
Da bi se mogao pobijedi strah, moramo ga osje. Strah je uzvien, a njegova suprotnost
je nedostojnost kukaviluka. U opasnos se dobro boja, ali je vano da zagospodarimo
strahom, da ga porazimo. Ljudsko dostojanstvo poiva na strahu ili na zebnji. Kukaviluk
e u prvo vrijeme bi nekanjen, ali kasnije e bi viestruko kanjen vlastom neistom
savjeu, prezirom drugih i prezirom samoga prema sebi.
Hrabri sportai i ratnici nikada nisu osvetoljubivi i krvoloni, ve su plemeni i is. Kr-
volonost sportaa i ratnika proizlazi iz njihova kukaviluka i straha. Kukavice su uvijek
divlji, nisu smireni zato to su plaljivi. Iznutra neka vlada veliki nemir, ali izvana neka
se ne vidi nita. La procesion va por dentro, kao to kau vrsni toreadori. Ili: No pasa
nada. nita se ne dogaa, a ipak se sve dogaa. Ne liavajmo se ekog ulaganja u
svoju osobnost.
188
19. EMOCIJE, AGRESIVNOST
I NJIHOVA KONTROLA
Jesu li emocije nagli bijeg iz svijesu u magiju, kao to sugerira Sartre? Jesu li emocije sluajne
ili su tek nain na koji izraavamo svoje postojanje na svijetu?
Emocije su jedan od glavnih indikatora ljudskog intelektualnog i moralnog vrednovanja. Me-
uum, snane i nekontrolirane emocije koje proizlaze iz podsvijesu smanjuju objekuvnost
prosuivanja i kontrolu ponaanja. esto emocije potpuno nadvladaju na razum i nae
lijepe manire budui da su posljedica nekontroliranih psiholokih stanja i raznolike palete
ovjekovih osjeula. Emocije su automauzirani nagonski postupci, sluajne reakcije koje svo-
jim suhijskim erupcijama kvare racionalne poteze i ponaanje. Emocijama su slini afeku
koje takoer ne moemo uvijek kontrolirau jer se oni jednostavno dogaaju kao odgovor na
iznenadne neugodna situacije. Bez emocija ne bismo bili ljudi od krvi i mesa, ne bismo bili
zavodljivi, a ne bismo bili u stanju ni moralno prosuivau. Snana emouvna stanje odavno
su poznata, a moda ih je najbolje opisao Homer u uvenoj Ilijadi. Njegov glavni lik, tesalski
kralj Ahil koji je besprijekornog izgleda, plemenit i bezgranine hrabrosu, koji je ak i dobar
retoriar, ima ipak jednu manu, a to je da ne moe kontrolirau svoje snane i neobuzdane
emocije srdbe zbog toga to mu je Agamemnon oteo robinju i osvete Hektoru koji mu je
ubio prijatelja Patrokla. To je najhrabrijeg heroja pod Trojom kotalo velike tragedije. Jesu li
zaista emocije kao sila gravitacije, postoje li bez razloga da ne znamo objanjenje zato? Mo-
emo li na emocije ipak djelovau ili ih fenomenoloki objasniu kao bitan dio nae svijesu?
Oito je da smo stvoreni i da moramo ivjeu u nesavrenoj tjelesnoj i duhovnoj areni iz koje
se ponekad pokuavamo sakriu u emouvno izbjeglitvo ili trenutano pribjeite. Nije isuna
da su emocije na psihoziki nered koji nema zakonitosu svojeg pojavljivanja i intenziteta
reakcija. Mentalno dobro organizirana osoba ovladat e i kontrolirau svoje radosu i tuge, ali
i najsnanije emocije koje su korelauv ziolokih tegoba. To je mogue ako emo pronai nji-
hovo znaenje, uzroke i svojstva kako bi se to manje razvijale prema svojim nekontroliranim
zakonima. John Keats, uz Byrona najvee ime engleskog romanuzma, pisao je: Ah, da mi
je ivot osjeta, a ne misli! Suvisle misli su nam itekako potrebne. Keats vjerojatno nije u to
doba znao da dananju rasprostranjenu bolest (ne stanje), depresiju, ne uzrokuju emocije,
ve crne misli. One su uzrokovane neuravnoteenou transmitora nervnih impulsa i njihovih
receptora. esu praulac depresije je tjeskoba, a oboje moemo ublaiu zbliavanjem i komu-
nikacijom u prirodi, irokim otvorenim vidicima, ljekovium razgovorom ili poucajnim uvom
te odgovarajuom glazbom. Vaan je i boravak na mjesuma s vie sunanih dana, a manje
189
EMOCIJE, AGRESIVNOST I NJIHOVA KONTROLA
jesenje i zimske magle, oblaka, jakih vjetrova i tmurnih dana (jug Jadrana). Vrjednije su osun-
ane kue ili apartmani s lijepim vidicima i pitoresknim okoliem. ak i zamjena prirodnog
svijetla indirektnim umjetnim osvjetljenjem u mranim stanovima pomae i smiruje.
Emocije ili osjeaji odgovor su na ugodan ili neugodan dogaaj. Negauvne emocije su mr-
nja, strah, ljutnja tuga, zavist, jal i slino, a neke od poziuvnih emocija su srea, zadovoljstvo
i nada. I bez kontrole emocija putem nagraivanja ili kanjavanja emocije su same po sebi
vaan mouvacijski imbenik i treba ga iskorisuu. Izmeu ostalog, zato to su se formirale
kao naslijeeni rudiment s ciljem da preivimo.
Emocije raspoznajemo po boji i jaini glasa, mimici i izrazu lica, pokretu i gesukulaciji dijelova u-
jela, a posebno po cjelokupnom dranju ili dojmu koji ostavljamo na druge. Emocije su produkt
drutvenog i socijalnog okruenja, biolokog i genetskog naslijea. Pogreno je ili je barem za
uu karton kada treneri viu: Razvali ga!, Ubij ga!, Razbij ga! ili slino s ciljem da izazovu
trenutni bijes ili poucaj kod svojeg igraa. Dugorono to sigurno dovodi do vrlo negauvnih
rezultata i kontraprodukuvno je. Treneri ipak mogu pusuu da igrai povremeno otpuste venule
i nearukulirano vrisnu tradicionalne uzvike kao To!, o!, Yes! ili slino. To je znak da je
igra u meu, da je sa sobom, u borbi i da hrabri sebe i svoje. Vano je da nema bujne krvi,
oskudnih misli i neizvedivih ideja. Pametne i kontrolirane ljude ude postupci igraa koji su se
oteli dobrim sportskim obiajima pa nakon sueve odluke prigovaraju sucima, prijete im, tre
prema guvi, nalijeu na njih, naguravaju ih, verbalno ih vrijeaju i slino. Jako su glupi jer suci
najprije ute sebe, dijele kartone, pamte takve ekscesne sportae za druge utakmice pa oni
dou na zao glas i drugi puta stradaju i zbog manje kazne jer se stvorio stereoup o njihovom
negauvnom ponaanju i ne mogu kontrolirau svoje emocije. Mnogi suci misle da sport u prvom
redu ima odgojnu funkciju i nije ih briga za rezultat utakmice i za novac igraa i trenera. Vano
im je samo da su ukrouli i preodgojili prznice i ume poveali ili sauvali svoj autoritet. No zbog
nepotrebnih igraevih kazni i njihovog iskljuenja iz igre strada i ekipa. Puno je bolje i kulturnije
ako se u kontaktnim sportovima ponaamo kao prijatelj Cinik koji igra vrlo otro, ak i grubo,
ali se uvijek smijei sucu nakon prekraja, pokloni mu se, podigne povrijeenog ili fauliranog
prouvnika ili mu prui ruku za rukovanje. Uvijek proe s manjom kaznom jer djeluje civilizirano,
kulturno i asno, barem po izvanjskim gestama i dojmu koji je ostavio. Savjet je da ne treba
igrau samo pod utjecajem jakih emocija, samo srcem, nego i svojim umom koji svjesno i kon-
trolirano upravlja ivcima i mentalitetom. Hladan i smiren ovjek uvijek je nadmoan nad onim
koji se ljuu. Ljutnja je oblik nasilja nad samim sobom i nad okolinom. Njeni uzroci se trebaju
otkloniu, a ako se ipak pojavi, treba je znau kontrolirau i prikoiu.
Kada bismo izgubili emocije, to bi znailo kao da nam je nastupila prijevremena smrt. Naime,
nikada nas ne smiju stvoriu beutnim, hladnim, a pogotovo ne ogorenim ak ni velike neda-
190
e i ivotni problemi. Manje vrijedi ujelo bez emocionalnih impulsa nego izgubljena borba u
organizmu koji gori od duhovne energije. Emocije su specian odnos ovjeka prema drugim
ljudima ili pojavama, ali i naa reakcija prema nama samima. Viak emocija neizbjeno remeu
i nae objekuvne moralne rasudbe. Vladanje emocijama je bitno kako bismo ovladali stresnim
stanjima i uspostavili duevnu ravnoteu to dovodi do zadovoljstva nas samih i nae okoline.
Ako elimo postau emocionalno stabilni, dobro je, osim sebe, poznavau i tue emocije osobito
labilnih osoba koje esto bez vanog uzroka mijenjaju svoje raspoloenje.
Ljudi u sebi, u svom genetskom kodu nose posesivne i agresivne insunkte pa ih zato treba-
mo nauiu susprezau u odnosu na druge, ali i u odnosu na sebe. Ovo poglavlje autorov je
doprinos kontroliranju agresivnosu, prevane ljudske osobine, koja je uzrok i bit e uzrok
najveih i nepopravljivih zala.
Trebamo se uvau bujne krvi, a presuenih ideja i misli. Ne smeta ako smo za glavu nii,
bitno je da smo za srce i ideju vii. Ne uvijek, jer su mudrost i suzdranost vii stupnjevi
pameu, a nekontrolirane emocije i agresija stanuju na niim katovima mudrosu i svijesu.
No visoka mudrost, ista savjest i jasna svijest ak su ponekad vaniji i od inteligencija (IQ
i EQ). Dakle, mozak je, a ne srce izvor emouvnih akuvnosu. Emocije odreuju smisao i
ciljeve ivota. U srcu je samo simbolika zbog njegove vanosu. Naredbodavac svih reakcija
je ipak mozak, pa je prikladnije rei da netko ima veliku duu nego da ima veliko srce. Na
alost, jo i danas je mozak jedini organ koji nije do kraja istraen. Emocije, kao osobito
vana komponenta nae osobnosu, djeluju na na razum i na ponaanje. Da bismo razumjeli
dogaaje i reakcije raznih osobnosu kao posljedice njihovih psiholokih stanja, moramo
poznavau emocije. Sasvim iste okolnosu razliito djeluju na razne osobe. Kod nekih se zbog
manjeg problema javlja defeuzam ili malodunost, a drugome e to biu izazov da se iskua
u rjeavanju problema. Jedne od najsnanijih uroenih emocija, straha, najlake se moemo
oslobodiu ako se izravno suoimo s njegovim razlozima.
Neki su ljudi, na alost, agresivni samo zbog toga to ih je priroda (genetski genom) u startu
zakinula ili ak oteula. Nije im uroena ugodna narav, opumizam, smijeh. Nasilje ovjeka,
odnosno njegova agresivnost, jedan je od najvanijih problema dananjeg svijeta, bez obzira
na civilizacijski napredak. Posljedice mogu biu velike, sve do kataklizmikih ratova. Vidljiva
ili latentna agresivnost, ba kao i privrenost, portvovnost i pohlepa usaeni su u nama
jo od poetka ljudske evolucije. Jo nije pronaen gen odgovoran za agresivnost ili za kvo-
cijent bilo koje inteligencije, na ijem se deifriranju intenzivno i uspjeno radi. Osobito su
u ivotnom decitu oni kojima nisu ugraene poziuvne emocije poput radosu, povjerenja,
vjere i nade. Psihoneuroimunologija je utvrdila da te emocije djelovanjem kroz smijeh zbog
vazodilatacije poveavaju cirkulaciju i akuviraju brojne miie. Obratno, negauvne emocije
191
iscrpljuju cijeli organizam, a posebno nadbubrenu lijezdu. Za poziuvne emocije je zadue-
na lijeva strana mozga (LH), a za negauvne emocije je odgovorna desna strana (DH). To se
osjea i poslije modanih inzulta. Sustavnim radom s ljudima koji imaju takav problem se u
poziuvnom okruenju moe ublaiu ova velika mana. Kod agresivca je najvanije da izbjegne
nalet prvog adrenalinskog oka tako da odgodi reakciju. To je potrebno za ekstroverte, a
introvertni ljudi se povlae u sebe. Potrebno je stabilno klupsko, radno i socijalna okruenje
da bi se neutralizirali stresovi, frustracije ili agresije kako bi nas to manje razarao adrenalin,
noradrenalin, koruzol. Oni se najbolje razgrauju zikim djelovanjem. Ipak, poeljna je
osrednja razina pobuenosu jer dovodi do najboljih rezultata.
Za otresito ponaanje i nervozu unejdera je odgovorna kemikalija koja se naziva HTP. Ra-
zvija se u mozgu. Dok odrasle smiruje od stresa, na unejdere ima obratan uinak. Postoje
i lijekovi blokatori kojima bi se mogli smiriu mladenaki ispadi, ali se za sada ne ide prouv
prirode. Nikada se, uz treniranje miia, ne smije zaboraviu i na treniranje glave kako ovjek
ne bi postao emouvno izoblien iako je roen bez bioloke greke. Jo nisu otkriveni ni
objanjeni geni koji kontroliraju nae emocije, reakcije. Na tome radi, izmeu ostalih, i na
uspjeni dr. Miroslav Radman, koji se slae da je Bog taj koji je dopusuo evoluciju. Ako se
objasne u geni, hoe li se moi kontrolirau ovjeja narav, temperament i reakcije?
Autoritet i ugled ne posuu se samo snagom miia, visokim poloajem, vanjunom, nego
i snagom uvjeravanja, zaraznim djelovanjem govornih formulacija i irokim osmjehom. U
tome je snaga ili slabost diplomacije. Vrlo je lagan prijelaz od sukoba rijeima do sukoba
akama pa i orujem. Slino je i s manjim ili veim verbalnim sukobima u okvirima sportskog
kolekuva. Suprotno od toga, mnogi sukobi se mogu izgladiu ili izbjei takukim i uglaenim
govorom ili gestama. Kod prosudbi se treba korisuu i usavravau ne samo umijee govora,
nego i umijee sluanja.
Treba govoriu i pisau o zauu okolia, ali je najvanija zauta ovjeka od samoga sebe, pa tek
onda od drugih ljudi. Zaista mnogo trpe i jo vie gube ljudi koje ne znaju za pravu stvar i u
pravo vrijeme upotrijebiu viak snage koncentriran u negauvnoj agresivnosu.
Nije tono da sport ne moe mijenjau nasilje u svijetu. Utjecaj sporta je svakim danom sve
vei. U sportu su barem pravila jasnija i vie se potuju nego u meunarodnim sukobima.
Virtualno je jo slavni Dante agresivce, gnjevne, bijesne i srdite zatvorio u peu krug Pakla, u
movarnu i smrdljivu rijeku Sux, gdje su se morali bez prestanka tui.
Emocionalno zdrav sporta se i izvan borilita uvijek ponaa korektno, drueljubivo i pravi
je prijatelj. U areni se transformira u pravog borca, stalno grize i daje sve od sebe prouv
192
svakog prouvnika, ali na astan i sportski nain. ak i trenutana ljutnja i bijes poveavaju
njegovu energiju koju korisu u poveanoj borbenosu. Izvjesna dozvoljena doza agresije je
potrebna u svim granama stvaralatva. Potrebno je malo nasilje nad sobom kako bi se
stvorilo vrijedno umjetniko djelo, vrhunski rezultat ili upornost znanstvenika. I za visoke
sportske rezultate je potrebna atmosfera umjerene agresije, jer su emocije ipak sveanost
osjeula. Ona ne smije dovodiu do destrukcije samoga sebe, a pogotovo ne smije razarau
poziuvno ozraje okoline.
Karakterisuke emocionalno zdravog sportaa i kompletne osobe su: smirenost duha, oslo-
boenost od suvine napetosu i anksioznosu, sposobnost da se namjera prema prouvniku
kojega treba zgaziu usmjere kreauvnim, konstrukuvnim i uinkovium potezima i bodovi-
ma. On je sposoban voljeu nadigravanje i sport kao igru, a ne kao teret, kao emocionalnu
ukoenost ili obvezu. Onaj tko je u mogunosu kontrolirau svoje emocije neka zaigra i pu-
nom epskom strau. Ima sposobnost voljeu ili barem pouvau i prouvnike dobre strane
i od najljueg neprijatelja nauiu neto korisno. Sposoban je voljeu i simpauzirau i posui
da njega zavole ili barem simpauziraju ili potuju. Lako se prilagoava svim promjenama.
Osjea se vrijednim, ali to ne isue i ne podcjenjuje nikoga. Raduju ga odnosi s novim spor-
taima, ljudima i prijateljima. Uvijek je spreman pomoi i zrai opumizmom kojega prenosi
na suigrae, upravu i publiku. Uvijek ima jasne i vrste ciljeve za budunost, ali i sposobnost
da uiva u sadanjem trenutku.
Emocije su na odnos prema ljudima iz okruenja, doivljajima, dogaajima i postupcima.
Najea emocionalna stanja su mrnja i ljubav, veselje i alost, anupauje i empauje, ljutnja
i osveta, ponos i sram, zabrinutost i nada. Sve su emocije potrebne, ba kao i depresija, radi
biolokog napretka. Nije dobro previe osjeau sreu, ali ni nesreu. Problem je u tome to
su nae ujelo i psiha, ako nisu poremeeni, konstruirani tako da im bude ugodno i komotno.
Nije tono da je ljutnju bolje ispoljavau agresivno nego je kontrolirau. Amigdala u prednjem
renju mozga ne smije se oteu nadzoru, bez obzira je li posljedica gena, temperamenta ili
odgoja. Djeca i mladi se odgojnim metodama trebaju nagraivau za primjerene reakcije,
a kanjavau za ekscesne radnje. Treba im dozvoliu da tek ponekad budu ljuu, ali nikako i
agresivni, ak ni ciniki ili verbalno agresivni.
Akuvni natjecateljski sport svakako je nain za susprezanje suvine agresivnosu, bez obzira
je li to ponaanje posljedica insunkta ili je reakcija na podraaje iz okoline, takozvana uvje-
tovana agresivnost. Ako se ne sublimiraju, obje agresivnosu dovode do raznih emocionalnih
poremeaja. Intelektualne i emocionalne elije mozga odgovorne su, svaka u svom segmen-
tu, za nain i modalitete na koje se ponaamo i na koji djelujemo. Udaljenost izmeu uh
dijelova mozga uvjetuje da je ovjek sve napredniji u rjeavanju tehnikih znanosu, a na
193
emocionalnom planu je jo uvijek agresivan i ne moe rijeiu ak ni elementarno jednostav-
ne i najprimiuvnije duhovne zadae. Ta e se razlika svakim danom poveavau jo vie pa
se postavlja pitanje je li ovjek za sada samo poluproizvod prirode, a na potpuni razvojni
doseg emo priekau jo koju milijardu godina. Koliko taj evolucijski hod mogu ubrzau mo-
lekularni biolozi i ostali znanstvenici genetskom modikacijom mozga, odnosno izmjenom
naeg genoma takozvanim humanim GMO? Naa znanost se razvija u dva oprena pravca
ili da ovjek postane bog ili da se u tom nastojanju uniu. Srednjeg puta nema. U naoj
je nezadrivoj uroenoj znauelji i insunktu da vladamo svim onom to nije nae. elimo
upravljau svojim (a i tuim) ivotom, a za njega nismo ni malo zasluni. Dananji primiuvni
emouvni dio mozga ne moe kontrolirau tajne znanosu. Nas mnogo vie zanima kako emo
imau to sosuciranije aparate, instrumente i oruje, kako emo to dalje u svemir, a isto-
vremeno nismo u stanju donijeu pravilnu presudu u sporu izmeu dva susjeda, a kamoli
izmeu dviju drava, dvaju poliukih sustava ili razliiuh religijskih orijentacija. Jedini spas
za budunost ovjeka vidimo u tome da humanitarne znanosu uspiju toliko napredovau da
mogu u potpunosu kontrolirau tehniko i bioloko znanje i spoznaje.
Agresija je primarni oblik staninog poremeaja koju karakteriziraju asocijalna i destrukuvna
ponaanja sve do reakcija gnjeva i bijesa koje spadaju u negauvne emocije. Ona moe biu
verbalna ili zika. Agresivnost moe biu neizravna, bez nekog odreenog cilja, u prazno,
ili izravna koja ima sasvim odreeni cilj ili posuzanje odreenog rezultata sportskog ili kojeg
drugog poziuvnog cilja.
Potrebno je podsjeuu da postoji i poziuvna, takozvana instrumentalna ili reakuvna agresija,
iji cilj nije prvenstveno nanoenje zla ili nepravde prouvniku, ve posuzanje unutarnjeg
zadovoljstva pobjedama ili dobrim igrama. Kod nje ne postoji doivljaj emocionalnog bijesa
ili ljutnje, ve samo radovanje radi pobjede ili barem dobre igre prouv jaeg prouvnika zbog
pohvala ili nagrada koje e dobiu, a i zbog zadovoljstva samim sobom. Poziuvnom agresijom
uvijek se neto moe popraviu ili uiniu jo boljim tako to emo korisuu svoje naslijeene
sposobnosu, a ne samo oekivau pomo od drugih. Ako se preputamo da nas voda nosi,
a sami ne rjeavamo svoje probleme, radi se o negauvnoj ili benignoj agresiji. Insutucije
sustava su uglavnom same po sebi trome tako da je poziuvna agresija poeljna. Promjene
mogu ostvariu samo svjesni i akuvni pojedinci koji imaju zavidne intelektualne sposobnosu,
obrazovanje i informiranost koji su na spoznajnoj visini, skloni su umjetnosu i kulturi, koji
prate i analiziraju ope priznato uvo, koji imaju naglaenu potrebu da jaaju unutarnje
vrijednosu. Takvi ljudi posjeduju viu razinu duhovne izgraenosu i visoku razinu svijesu.
Snane osobnosu ne moe za sobom povui nikakva zastranjena ili ekstremna ideologija,
uvijek su ispravno opredijeljeni i ne slijede slijepo ni prave, a jo manje lane autoritete,
jer znaju da osim njih postoje i drugi vei. esto i sami postaju lideri-induktori koji iskau
194
iz mase te svojim autoritetom i vizijom vuku druge naprijed. Svjesni su da se nismo rodili s
razvijenim obiljem insunkta, ve da, za razliku od raznih ivounja, trebamo nauiu i kontroli-
rau svoje ponaanje. Kontrolirau emocije nije uvijek lako, osobito kada dolazi do disonance,
odnosno kada ovjek osjea jedno obino ljutnju, a pokazuje drugo smirenu, zamaskiranu
vanjunu. To optereuje i ostale organe, a ne samo nervni sustav. I to je kulturnije nego se
istresau na okolini.
Prilikom ovakvog poziuvnog izraavanja agresije oslobaa se nagomilani suviak energije,
smanjuje se napetost i unutarnje tenzije, a pojedinac se bolje osjea i bolje funkcionira. Sve
to ga dovodi do uvrenja emocionalnog zdravlja i do poboljanja opeg zdravlja.
Kako je mogue da je instrumentalna agresija benigna, odnosno poziuvna, za razliku od
maligne, reakuvne agresije? Uzrok tome je kontrola pomou pouvanja openito prihva-
enih pravila igre u drutvu i okolini. Bez prihvaanja ope usvojenih pravila igre i ivljenja
ovjek bi postao obian razbija, destrukuvac koji na svaki, najmanji razlog kezi svoje trule
poutjele molare i onjake i umjesto svakoga vidi crvenu krpu. Moramo analizirau svoje
postupke i prebrojiu koliko puta na dan smo suvino opsovali, a koliko puta smo nasmijali
druge, jesmo li svojim postupcima iriurali okolinu ili smo bili poeljni u drutvu zbog preno-
enja osjeaja smirenosu i blagosu. Koliko puta smo uli da su nam drugi iskreno rekli da su
se doli duevno odmoriu kod nas?
Ako nam krene loe, preesto optuujemo druge. Kad bismo se pravilno postavili prema kri-
vicama drugih ili prema takozvanim problemima, kad bismo imali samopouzdanja da sami
uinimo prilino toga poziuvnoga, kad bismo bili spremni preuzeu odgovornost na sebe, ali
i za druge, kad bismo poziuvno mislili, tada bi lijenici i farmaceuu, koji se prvenstveno bave
psihijatrijom ili proizvode anudepresive, jedva preivljavali ili bi postali nepotrebni. Maligna
reakuvna agresija pripada bolesnim osobama koje nisu sposobne pravilno razmiljau ili se
pak svjesno slue laima kako bi posugli loe namjere i ciljeve ili omalovaili druge. Oni
neprihvatljivim nainima i sredstvima sve uporno uvjeravaju u neto to nije isuna ili to ne
postoji. Stalni su kriuzeri i loega i dobroga. Bez kriterija i provjere neopravdano napadaju
ispravne ljude, njihove ideje ili djela, a takvim napadom, koji je nevolja za druge, ne moe
se posui nita valjano. Za takve ljude je dobro da se ne optereuju onim to je bilo juer
ili pretpostavkama da e se neto loe dogodiu sutra. Trebali bi dananji dan provesu bez
agresije ili napada na druge pa e se uvjeriu da e biu sretniji i zadovoljniji.
Razluili smo da se sve navedene forme agresije mogu svesu na primarnu i sekundarnu.
Primarna agresija se manifesura kao izravan ziki napad bez razmiljanja i oklijevanja, kao
kada bi se morski pas uvukao u kavez u kojemu se uzgajaju lubini ili orade. Sekundarna
195
agresija se prepoznaje kao verbalni napad, neprimjerena psovka ili neizvrena prijetnja.
Kod primarne agresije se lui hormon nadbubrene lijezde, noradrenalin (norepinefrin),
a kod sekundarne agresije se izluuje hormon poznat kao adrenalin (epinefrin). Vano je
okruiu se poziuvnim ljudima, ne izazivau ili potencirau koniktne situacije i u najkriunijim
situacijama se zavezau za jarbol sve dok nismo u stanju vladau sobom ili okruenjem.
Ako ukroumo najtei segment ljudskog ivota i ponaanja emocije, svladali smo i odredili
konanu granicu ljudske i drutvene kontrole. Raspojasane emocije prepusumo pjesnici-
ma koji su se za njih specijalizirali, primjerice, Goetheovom Wertheru koji se pojavljuje
u jednom od najznaajnijih ljubavnih romana i u kojemu nalazimo eksploziju svih strasu
odjednom, a ne pojedinano, kako to bude u ivotu. Slino je i kod Prvostovih junaka kod
kojih osjeaji uvijek nadvladavaju razum. Lijepo su to uglazbili J. Massenet i G. Puccini, svaki
u svojoj operi, u sopranskoj ulozi Manon Lescaut.
Tko moe odgodiu reakcije na neugodne iznenadne situacije, vlada i kontrolira emocije i
ume dokazuje i svoju zrelost. Nagomilane i odgoene reakcije moraju se izbaciu iz sebe (ak
i plaem ili vikanjem) jer predstavljaju svojevrsnu energiju koja bi zarobljena izazvala razne
frustracije, nezadovoljstva i stresove. U napeum stanjima je dobro odradiu trening, ziki
radiu ili otro proetau kako bi se otpusuli venuli ili izbacili otrovi kroz auspuh. Moramo se
kolovau kako da kontroliramo ili odgaamo jake emocije. Strasu se trebamo postupno rje-
avau, a ne eksplodirau u trenu. Dok se kogniuvna inteligencija (IQ) moe poveau samo do
20%, EQ se moe povisiu puno vie. Emocionalna inteligencija je vanija i ona je gospodar
racionalne IQ jer je uglavnom odgovorna za sve nae ivotne uspjehe i neuspjehe. Poveava
se s godinama, ali ovisi o tome bavi li se starija osoba intelektualnim naprezanjem ili se
zapusula.
Na alost, veinu poziuvne agresije ljudi vole potroiu odmah, kao fast food, a trebali su je
nauiu odgodiu i pretvoriu u neto djelotvorno, konstrukuvno, primjerice, napraviu struan
vrhunski trening, uzgajau rue, ubrzano pjeaiu ili se baviu znanou ili zanatom. Ako ne
znamo odabrau korisne sadraje, agresija nam slui za emocionalno pranjenje vlasute
energije. To ostavlja oiljke, stvara u dui prazninu i osjeaj opravdane krivnje. Loe je to
i djeca prihvaaju model ponaanja odraslih agresivaca, jer biu odrastao za njih znai biu
nasilan. Odrasli se masovno ubijaju na televizijskim ekranima, pue i slino. Susjed Cinik je
dobro rekao: im djeca ponu sliiu na nas, treba ih poeu tui! Voltaire je napisao: Treba
obraivau svoj vrt!.
Na alost, terminologija koja je u uporabi u sportu naginje agresivnosu: napad, obrana,
pobjeda, poraz, Razvalio sam ga!, Iskundaio sam ga!, Rasturio sam ga!, Rastoio sam
196
ga! i slino. esto se nekontrolirane reakcije izraavaju i neprimjerenom psovkom. Psovka
je u prvom redu manjak ope kulture, odraz oskudnog vokabulara, nemogunost nadzora
svojeg vlasutog psihikog stanja i zrcalo unutarnjeg neraspoloenja. Devedeset i pet posto
psovki nije upereno prouv sveunja (ili Boga) koje nastojimo vrijeau psovkom. Psovka je
nekulturan, agresivan, ruan i destrukuvan stav prema onima koji je sluaju i prema onome
kome je upuena. To je stav koji oslikava psovaevo nedovoljno izgraeno duevno stanje.
Psovka je negacija nekih od osnovnih moralnih vrijednosu.
Brutalnost prema prouvniku nastavlja se sve do netrpeljivosu prema drugoj naciji ili dru-
gom poliukom sustavu. U sjeanju mi je ostao napis u novinama biveg SSSR-a kada je
jedna ekipa iz bive Jugoslavije u nogometu pobijedila jednu zapadnoeuropsku momad.
U tadanjem najuranijem listu, moskovskoj Pravdi, osvanuo je naslov Pobjeda istonog
bloka! Jugoslavija je tada bila jedna od perjanica takozvanih nesvrstanih zemalja, nikako iza
eljezne zavjese, kao to su tvrdili u istonom bloku.
Kod psihoune ili neuroune osobe destrukuvni kapaciteu su vei od konstrukuvnih. Za
takve sportae, ali i navijae, od pobjede je vanije da je prouvnik pobijeen, potuen i
ponien. U velikoj su prednosu sportovi koji nisu kontaktni, kod kojih nema dodira s prouv-
nikom.
Zloa i nemoral poremeenih osobnosu uisunu nam oduzimaju silnu ivotnu energiju koja
nam je potrebnija za produkuvno i kreauvno djelovanje. Radi se o otklonu ponaanja takvih
ljudi od prihvaenih oekivanja zajednice. Treneri i pedagozi moraju na neki nain biu alke-
miari da agresiju pretvore u snagu, energiju i ustrajnost.
Obrazovanje ne utjee na stupanj nekontroliranih i neprimjerenih reakcija. Ono im, na
alost, moe samo posluiu da usavre sosucirane i lukave metode maligne, zloudne
agresije. Prisjeumo se ratnih, serijskih ili drugih vrsta zloina. Prouv takve negauvne agresije
se moemo boriu poziuvnim odgojem i razvijanjem poziuvnih odnosa na svim razinama, od
roenja do smru. Maligna agresija nije uvjetovana i zapisana u genima, ve se moe stei
ili izbjei. To je osobina koja se ui razvijanjem samopouzdanja i povjerenja u sebe i u ivot.
Oni koji su pronali smisao ivota nemaju razloga biu maligno agresivni.
Kod agresivca postoji nabrijanost. Neuroanatomi su utvrdili da je ona smjetena u dijelu
mozga gdje nema sive kore, nego se nalazi u limbinom sustavu, tamo gdje su jake emocije,
bijes, srdba, a gdje ima premalo razumnog. Tamo su nataloeni generacijski koniku i pro-
blemi zbog kojih su takve osobe u okrajima sa svima oko sebe. Meuum, tu ne spadaju ljudi
koji e napadau samo onda kada treba i onoga koga treba. To znaju razlikovau zrele osobe
197
koje brane svoj stav ili zajednike autenune izvorne, a ne derivatne pravice. Ako agresivac
hoe izai iz takvog loeg stanja ili krize i nesigurnosu, ako se eli iskreno otkopau, treba
pogledau u vedro nebo, a ne gledau samo u mali oblai koji je trenutano zaklonio sunce.
Slino je i s opumizmom i pesimizmom. Kako se odredimo i postavimo prema odreenom
problemu ili situaciji, tako emo se i osjeau. Ako izaberemo i vrsto odluimo da nam bude
dobro, tada e nam i biu dobro. To potvruje da nam je ugodnija skromna veera ili ruak
u divnom okoliu s dragim osobama nego glamurozna feta kod nekog tajkuna gdje vlada
loa atmosfera i gdje se spletkari. ivot je i opumizam i pesimizam, ovisno kakve naoale
stavimo, na kakav nain ih stavljamo i kada ih stavljamo. Vano je da pesimizan i agresija ne
budu destrukuvni. Svoje misli moemo oblikovau i dozivau, a preko misli moemo djelovau
i na emocije.
Zato ne razmiljamo o posljedicama koje emo izazvau neprimjerenim reakcijama, ak
ni ne pomiljamo na njih? Je li to uroeni nekontrolirani mehanizam u nama ili rezultat
previe trenutano nakupljenog adrenalina ili pak nesvjesna reeksna reakcija? Zato razni
ljudi razliito reagiraju na istu pojavu? Vie je razloga i uzroka. Ako smo uzdrmani nekim
negauvnim iznenaenjem, reeksno emo odreagirau pogreno ili nepromiljeno. To se
vrlo lako moe popraviu. Ako toga dana nismo sretni dok nekoga ne povrijedimo, ako smo
ljuu ili bijesni od zavisu, ako u lijepoj prirodi vidimo samo korov, a u divnom interijeru samo
pauinu i muhe, tada imamo veliki problem. Razlog je i naslijeena geneuka, zla ud ili loa
narav. No i to se moe djelomino popraviu, ali na vrijeme, odnosno ako se dijete poziuvno
odgaja izmeu pete i petnaeste godine, kada je jo mogue postaviu potrebna ogranienja
koje mladi ele kako bi se pravilno orijenurali. Samoorganiziranje i samodisciplina koju mo-
emo nauiu takoer ima korisno terapijsko djelovanje.
Postoji jo jedan stanini poremeaj poznat kao impulzivnost. Radi se o blaoj formi emo-
cionalnog defekta nego to je agresivnost, a manifesura se nepromiljenim i prebrzim
reakcijama koje impulzivna osoba nije u stanju kontrolirau, odnosno odgodiu. Takvim je
ljudima najbolje savjetovau da prije svake nepromiljene reakcije u sebi nabroje barem do
deset, da se malo priberu kako ne bi kasnije zaalili. Za njih je bolje da razmisle nego da
naglo neto loe uine.
Emocije poput gnjeva ili jake ljutnje su mjerilo transgresije. One se mogu i izmjeriu i to preko
suza. Suze su obiljeje nae ljudskosu jer samo ljudi plau kako bi izrazili trenutne emocije.
Suze koje su uzrokovane emocijama sadre mnogo vie bjelanevina i mangana nego one
koje su uzrokovali bolovi. One su, dakle, objekuvan pokazatelj naih osjeaja. Djevojke su
spremnije odgovoriu suzama umjesto neprirodnom agresijom koju od njih traimo. Zato kod
njih mouvaciju za borbenost trebamo potraiu manje drilom i vikanjem, a vie dobrom
198
uzajamnom komunikacijom, dobronamjernim, iskrenim, otvorenim razgovorom punim
povjerenja poslije kojega e biu uvjerena da su vam njene vrijednosu vanije od medalja.
Generacijski odgoj koji govori da trebaju biu uljudne i dame razlog je zato je to u principu
tako. Meuum, jo ponegdje na sprovodima postoje profesionalne babe narikae koje plau
bez ijedne suze, no to nema nikakve veze s bolovima ili emocijama.
Emocije su osnovni nain i sredstvo komunikacija meu ljudima (vrlo esto i bez rijei). Tee
prihvaamo loe emocije nego emouvno stanje koje nam godi, a velika je mudrost prihvauu
realnost. Od svih meusobno ispremreenih relacija najlake emo uspostaviu dobar odnos
sa samim sobom zato to sebi najlake poputamo i izmiljamo stoune izgovora, tee se suo-
avamo sa stvarnou, a najtee nam je uspostaviu trajne meuljudske odnose s drugima.
Agresivnost prouvnika takoer moe biu uzrok treme prije i ujekom nastupa. Naroito se to
odnosi na kontaktne sportove i kada su agresivni prouvnici poznau od ranije, a od sudaca
nema primjerene zaute. Mogu je i strah od vlasute osobne agresivnosu kada je natjeca-
telj svjestan svoje zle udi pa je optereen da ne doe do sankcija od strane sudaca ili od
svojeg trenera ili suigraa jer postoji bojazan da e prouvnika strana uzvrauu agresivnou
u uzvratu na svojem terenu.
Agresija se lako otkriva i kod vozaa automobila i svih motornih vozila. Upoznat emo vozaa
za jedan dan kao suvoza vie nego za godinu dana svakodnevnog druenja. Nepotrebno
snani motori kompenziraju druge slabosu, eli se prikriu psihiko i ziko zdravlje, decit
u seksualnosu, nemoralna rastronost. Vidimo vozaev odnos i brigu prema suputnicima,
brigu o samom autu, brigu o pjeacima, agresivnost u vonji, koncentraciju na znakove i na
promet, jainu tona radija, izbor glazbe, reagiranje na autostopere, kompletaciju opreme,
alata i dokumenata, istou auta, odnos prema policiji (arogancija, nuenje mita) i slino.
Za agresivnog vozaa ne postoji prometni jezik ni prometni pravopis koji je normiran pro-
metnim znakovima. Za njega postoje samo ergele konja ispod haube automobila koje
korisu za bezobzirnu urbu kako bi sugao nekoliko minuta ranije i sjeo ispred televizora.
Ne shvaa da se vozaka natjecateljska disciplina zove tko e due voziu, a ne tko e bre
voziu. Psiholozi su zakljuili da vozai imaju poloaj fetusa kao to su imali u majci pa se zato
osjeaju sigurnijima nego to to u prometu zaista jesu.
Uzroci agresivnosu i ovjekovog asocijalnog ponaanja su duboko ukorijenjeni u nama. Ve
u naim najsitnijim dijelovima nema sloge i vlada svojevrsna svaa. Elektroni se meusobno
ne podnose. Oni ele biu sami i zato su asocijalni, nedrutveni. Tome pridonosi injenica
da je atom jako upalj. Praznina je u 99,99% atoma i po tom prostoru se gibaju elektroni.
Dvije esuce ne mogu biu u istom stanju i otuda se razvila cijela kemija, cijela atomska zika,
199
neutronske zvijezde. Ekstremno asocijalne esuce koje su takvog ponaanja, dakle, ne mogu
biu u istom stanju (stanu), ba kao ni dva ovjeka. Uvijek moraju biu sami i nikoga ne putaju
u svoju blizinu, u svoj stan. Takve elektrone zovemo fermioni. I ljudsko ujelo se sastoji od
protona s poziuvnim nabojem, neutrona u jezgri koji nemaju elektrinog naboja i elektrona
koji imaju negauvni naboj i nalaze se u vanjskim dijelovima atoma i molekula. Neki kemijski
elemenu se mogu spajau (druiu), a neki ne. Drutvo i okolina mogu samo primirivau ljude
i prirodu, ali ih nikada nee moi u potpunosu ukrouu ili kontrolirau.
Mudri su ljudi koji su osjeajni, ali koji ipak mogu kontrolirau svoje strasu, a ne da svaku
sitnicu smatraju napadom na njihovu osobnost. Svi ispatamo agresivnu animalnu prolost
svojih predaka, rekao je Cinik, ali je ona tako daleka da je bilo mnogo prilika i vremena da
je ispravimo., dodao je Prakuk.
Sportai trebaju biu poziuvno agresivni kako bi posugli nadprosjene rezultate, ali samo
uz uvjet da se ta agresivnost moe homeostatski regulirau i nadzirau, a ne troiu energiju
na epizodne i marginalne sluajeve kao to su ljutnja na sudce, na publiku, na okruenje ili
najgore na poraz.
Bijes ili ljutnja su negauvne emocionalne reakcije koje mogu biu izazvane stvarnim dogaa-
jima, ali mogu biu i neracionalni odraz izazvan sugesujom. Dugorone posljedice mogu biu
osveta, a ona ba nikada nema opravdanja i jo nikome nije pomogla, nego je svima teula.
Nikada nije dobro pravdu uzimau samo u svoje ruke, naroito ne prepirkom ili galamom.
Nobelovac Solenjicin je napisao da bismo trebali neprekidno vikau iz sve snage 75 godina
samo da bismo skuhali jednu au vode. Toliko je, naime, slaba energija vikanja. Moramo i
sebe i druge oslobaau od frustracija. Frustrirani ovjek u svim nevoljama koje ga pogaaju
vidi samo tuu krivicu ili nalazi uzroke u sluaju i sudbini za koju misli da nije kriv. Uvijek
misli da se grana koja se slomila i pala pogaa samo njega. On ne zna, ba kao ni kockar
koji gubi, koji je pravi uzrok njegove nesree i bijesa. Bori se prouv virtualnog neprijatelja
kojega je sam napravio. Ako trenutano svojim dodvoravanjem ili poputanjem frustrira-
noj osobi uinimo neke ustupke, samo emo ukloniu njegovu trenutanu zlou, ali emo i
dalje ostaviu korijen iz kojega e ponovo izbiu jo jae frustracije. Samo dubinska i struna
psihijatrija moe pomoi jer e ga usmjeriu da uzaludno i uludo potroene emocije i snage
usmjeri na svladavanje samoga sebe i na svoje prikriveno samoljublje na koje njegov razum
ne reagira prikladno da se ljutnja ili bijes ne pretvore u nasilje, okrutnost ili u sadizam. Cinik
je podsjeuo da je Dante nasilnike smjesuo u sedmi krug Pakla, znai skoro na dno, gdje su
osueni da vjeno udiu nesnosan smrad.
Ljutnja i brzopletost temeljni su uzroci poraza. Pobjeuje onaj tko kontrolira svoje emocije,
200
a ne onaj tko igra usijanom glavom. Vrhunski igrai nikada ne postaju bijesni niu su ljuu na
suce, publiku, sebe ili na uvjete za igru. Ljutnja je glavna emocija koja poue sukobe.
Prauteljice ljutnje su frustracije, tjeskobe i grinja savjesu, naknadna pamet, kajanje zbog
krivnje. Trebamo izbjegavau izraavanje ljutnje ili je suspregnuu da ne bude uestala i pre-
jaka kako ne bi dolo do nepotrebnih koniktnih situacija. Koniktna stanja proizila kao
posljedica ljutnje javljaju se najee izmeu trenera, roditelja ili uitelja s jedne strane i
mlaih unejdera s druge strane. Trebamo odbaciu stereoupe da su mladi uvijek krivi. Ro-
ditelji koji imaju dobre namjere, ali evidentno promaen ivot ili dio neostvarenih ambicija,
trebali bi poeu tui svoju djecu im ponu sliiu na njih.
Mnogi roditelji nisu dobri odgajatelji i bolje da taj dio obveza prepuste kvalitetno i struno
organiziranom sportskom drutvu ili koli. Naime, adolescenu ulaze u razdoblje osamosta-
ljivanja, formiraju svoj idenutet, uvruju svoja uvjerenja i svoje stavove koji imaju gotovo
snagu nepromjenjive dogme. Neizbjeno je da poinju primjeivau da njihovi roditelji nisu
ba idealan uzor kao to su mislili, nisu ak uvijek i nepogreivi. Kada se s pravom posumnja
u poljuljani roditeljski autoritet, unejderi poinju traiu svoja prava i pravdu. Tada dolazi do
sukoba oko najbanalnijih i najtrivijalnijih ivotnih situacija, samo da se pokae tko je tvrdo-
glaviji i nepopustljiviji. Dobrom pedagogijom i obilaznim putem moe se tada posui ono to
se eli. Vano je da se nitko ne osjea poraen nakon uh neizbjenih obostranih uvjeravanja,
a da je cilj posugnut. Lijek za ljutnju je da se javno i iskreno ispriamo prouvniku, treneru
ili publici i medijima.
Mrnja nije osobno iskustvo, prenosi se genetski, ali ne znai da se uz velike napore ne
moe izlijeiu. Mrnja negauvno utjee na zdravlje cijelog organizma, a najvie na mozak,
odnosno na psihu. Mrnja je veliki teret i izvor je velikog ljudskog zla zbog kojeg dolazi do
preziranja, omalovaavanja i ratovanja. Mrnja je strast, kao i elja za osvetom, a mrzovo-
lja, ba kao i gnjev, samo je afekt i oblik negauvnog ponaanja. Mrzovolja, ljutnja, gnjev i
bijes nisu dugotrajni i konunuirani kao to je mrnja. Mrnja je uisunu posljednji vagon na
zadnjoj stanici euke. Problem je to se ovo najnegauvnije ljudsko nasljee, vezano za duge
generacijske predrasude, teko iskorjenjuje, pa je ni mileniji ljudske civilizacije nisu uspjeli
razrijeiu. Zamka je to u koju znaju upasu mnoge etnike skupine, cijeli narodi i skupine
isuh rasa. Ona je presnaan ljudski osjeaj. Klasicirana je u epicentar negauvnih emocija.
Crpi energiju iz agresije, a i ona je iz naeg biolokog potencijala. Kuje se u vatrama osvete,
jakih negauvnih emocija i nekontroliranih strasu, a kali se u slabom karakteru, looj naravi
i pogrenom odgoju.
Agresija moe biu i poziuvna kada elimo savladau neke prepreke, primjerice, kada se
201
zbog vezanosu majke dijete eli i mora osamostaliu. Agresivnu energiju imamo kada se
ona pretvori u mrnju. Mrzi ovjek koji je slab. U stalnom strahu je onaj koji mrzi jer su
mrnja i strahovi korelacijski vrsto povezani, bez obzira radi li se o svjesnoj ili podsvjesnoj
endemskoj mrnji. Problem je u tome to mrnja sama sebi inicira negauvnu snagu koja
stremi destrukciji ili samodestrukciji. Tko mrzi, esto to prikriva, nastoji zavarau drugoga,
ali i svoj um, pokazuje drukiju vanjunu, samo da bi prikrio ono unutarnje, pogotovo ako
sprema osvetu. Ako je mrnja tako latentna, samo eka pogodno vrijeme kako bi izbila. Bez
obzira je li ona prikrivena ili otvorena, uvijek unitava mrzitelja vie nego onoga kojega se
mrzi. Mrzitelj moe sebi priskrbiu kratkotrajno zadovoljstvo, ali njegove frustracije mogu
ostau cijeli ivot. Mrnja je i neka forma ljubomore i zavisu prema onom tko je bolji od nas.
Ona je odraz nae slabe osobnosu. Moramo se uvijek postaviu iznad mrnje. Neka oni koji
nas mrze pobuuju u nama prezir, a mi im ne bismo smjeli uzvraau mrnjom. Ako dovolj-
no volimo sebe, nikada neemo mrziu drugoga. Mrnja ograniava na ivot koji je inae
skuen, a treba ga rasprostrijeu do najirih horizonta tako da ne postane neizdrivi teret,
osobni, kolekuvni i drutveni problem, prvenstveno zato to mrzitelj ulae svu svoju energiju
i vrijeme u mrnju, zapostavlja zanimanje, obitelj, sve oko njega se raspada, samo da sve
kapacitete akuvira prema osveu i patnji osoba koje mrzi, prema destrukciji, razgradnji. Ako
u tome ne uspije, pau zbog svojih snanih frustracija.
Mrnje se moemo rijeiu i izgubiu je jaanjem samopotovanja ili samopouzdanja. Ona se
s jedne osobe iri i na okolinu. Stvara se negauvno ozraje i na kraju nastaje loa atmosfera,
ak i meu itavim narodima i rasama. Sloboda i unutarnja snaga formiraju tolerantne i
sretne ljude, a slabost, poltronstvo i spletkarenje jedino mogu stvoriu zle ljude koji mrze
druge, ali i sebe. Mrnje se moe rijeiu samo onaj tko shvaa svoje defektno stanje i koji
eli pomo. Na alost, velika veina odbija pomo jer mrzitelji su nesretni ako rtva njihove
mrnje ne trpi i ne pau. Uivaju u torturi i patnji drugih jer ih mrnja ne zadovoljava. Onaj
koga se mrzi, ako je nekompletna osobnost, takoer uzvraa mrnjom i tako u krug sve do
unitenja. Anuteza mrnji su kreatori pravih duhovnih vrijednosu.
Prava je odluka da onoga tko je bolji od nas ne trebamo mrziu, nego ga trebamo intelektualno
i ziki presui, biu od njega bolji. Sloboda due nestaje s mrnjom koja ju je zarobila. Oni koji
u drugome izazivaju osjeaj manje vrijednosu, esto kod tako inferiornih izazivaju mrnju.
Osobina mrnje je da ju je teko lijeiu jer nije simptom niu jedne, pa ni duevne bolesu,
odnosno ne spada u podruje psihijatrije. Kada bi bila simptom bilo koje bolesu, tada bi se
ta bolest zalijeila ili potpuno izlijeila. Mrnja je osobina ljudi tekih naravi koji nisu sretni
dok drugome ne nanesu neku dugotrajnu psihiku ili ziku bol ili kakvo drugo zlo. Pate i
mrzitelji i oni koje se mrzi ako se uhvate u zamku tue mrnje.
202
Prava vjera i mrnja ne idu skupa. Iskreni vjernik ne mrzi jer je reeno: Ljubi neprijatelja.
Vjera je povjerenje i u nas same da postanemo bolji. Vjera je ono to razum ne moe pre-
vladau. Osjeaj ugroenosu stvara mrnju i zato se vjernici utjeu Bogu da nisu sami. Vjera
kod njih rastapa mrnju i oni s pravom ekaju da se mrnja rijei i u njima i u njihovom
mrzitelju. Slabost nije ako opratamo neprijatelju. Opratamo i malom djetetu. To je dobra
pedagogija i poziuvan stav. Mrzimo onoga iju duevnu kvalitetu ne moemo dosei. Ako
mrzimo mrzitelja, opet se neemo izvui iz zatvorenog kruga mrnje.
Mase se ne smiju dau instrumentalizirau niu zavesu. Mogu nastau veliki problemi ako mase
imaju premalo samopotovanja, kao to su Nijemci imali nakon 1. svjetskog rata. Hitler
je to iskorisuo i tako je usmjerio svoju retoriku. Govorio im je ono to su htjeli uu. To je
paradoks. to je Hitler prema masama? Nita! Problem je bio to njemaki narod nije bio
dobro educiran pa je nasjeo. Hitler i Staljin su jednako negauvne linosu i jedan negauvac
je zarauo prouv drugog negauvca. Druga je stvar to je SSSR bio napadnut i narod se morao
braniu. Staljinove negauvnosu su druge prirode. Vie je zla nanio vlasutom narodu nego ne-
prijateljima. Takve diktatore i sline zadojene ljude koji imaju veliku mo, ali i inteligenciju,
zovemo induktorima mrnje. Oni ire i siju mrnju ak i na visoko obrazovane osobe jer su
psihiki jai i agresivniji, takozvani opinion leaderi.
Mrnja je nuklearno oruje naega uma. (ameriki teoreuar) Ona je slina ovisnosu o
alkoholu ili drogi. Iz te ovisnosu mrnja crpi svoju snagu. Mnogi ljudi uivaju u luenju adre-
nalina. Mrnja se pojavljuje ako ljudi nisu zadovoljni u prvom redu sa sobom.
Tolerancija je suprotna mrnji. Trebamo konstrukuvno uivau, a ne izazivau negauvan adre-
nalin koji se stvara uzbuenjem izazvanim mrnjom. Onaj tko mrzi kao da priznaje: Ja sam
slab. Nemam razuman, mudar odgovor na nastali problem. Sve revolucije su oblik mrnje
i veliko zlo. Malo je zemalja koje, poput vedske, nisu ruile vlast orujem.
Zato se lake inciramo mrnjom nego dobrotom? Zato to smo angrizavi i lijeni! Iz-
graivau sebe je tee, treba zasukau rukave. Za mrnju lako naemo opravdanje jer
smo inferiorni u odnosu na druge pa ih ponemo mrziu ako nismo dovoljno izgraeni.
Korijeni mrnje mogu biu u ljubomori, zavisu i lakomosu. Mogu se javiu ve i kod jako
mladih uzrasta ako su djeca emocionalno decitna, deprimirana zbog toga to misle da
drugi imaju neto bolje ili vie, a pogreno su odgajana u pravcu egocentrizma. Usaene
mrnje odjednako ima kod intelektualaca i kod obinih ljudi, samo to je mrnja obrazo-
vanijih opasnija jer imaju uglavnom veu mo za osvetom i zato je njihova odgovornost
vea. Kada ne moemo rijeiu problem, ve se javlja mrnja u nama. Primjerice, kada
nas netko neto pita, a ne znamo odgovor. Ljudima su najei izgovori da ih drugi ne
203
razumiju i da ih mrze. Tako nastoje rijeiu svoje slabosu. Mrnja je podsvjesna, a najee
je nesvjesna.
Superego je najvei izvor mrnje. Uvjerenje onih koji mrze je da su zli svi oni koji ne misle
isto. Ako znamo kada je neto dobro i kada je zlo, to je glavni regulator morala (I vidje bog
da je dobro.) U dobrome nema mrnje.
Hrvatski jal je hrvatski fenomen zato to nemamo samopotovanja. Neki uvijek krivo misle
da su drugi u neemu bolji, primjerice susjedi. Mi nismo svjesni koliko vrijedimo, a vrijedimo
vie nego to mislimo, samo se trebamo probudiu i otvoriu bravu koja nas vodi u iroki
svijet. Do tada e taj jal i dalje ostau upina hrvatska bolest.
Mrnja i srdba su povezani. Mrnja oteuje sve, ali najvie mozak gdje dolazi do struk-
turnih promjena. Centar za strah je u sredini mozga, a centar za mrnju je u eonom dijelu
mozga. Trebamo razvijau konice za mrnju koje se nalaze i u prednjem dijelu mozga. To
moemo uiniu vlasutom voljom i poziuvnim djelovanjem okoline na nae stavove. Ne
smijemo dozvoliu da se naa energija prazni mrnjom koja stvara neki oblik uivanja. Tu
agresiju moemo drukije, konstrukuvnije upotrijebiu gradnjom mostova, sadnjom voaka,
intelektualnim napornim radom, sportskim naporima i slino.
Kakva je terapija prouv mrnje? Naa mrnja potjee ako sumnjamo u sebe. Trebamo se
popraviu i napredovau da budemo bolji od neprijatelja kojega mrzimo. Tada emo ga a-
liu, a ne mrziu. Ako je on ipak i dalje zadojen mrnjom, trebamo se izolirau i maknuu od
takve osobe koja se mora lijeiu. Prouv mrnje je djelotvoran smislen i otvoren razgovor
s povjerljivom osobom da se to breme skine ili barem podijeli i usmjeri se prema novim,
plemeniujim iskustvima. Dobro je da se mrzitelj ne optereuje poliukom mrnje, lmovima
ili umjetnou koji pouu mrnju. Treba ignorirau okruenje ljudi koji su induktori mrnje, a
prikloniu se onima koji zrae poziuvnom energijom.
Mrnja je najsmrtonosnija emocija zato to unja u svakom od nas i eka da eksplodira. Svi
se moemo uvui u nju. Za savladavanje mrnje ne treba samo ljubav, nego i tolerancija.
To je takoer jedna forma ljubavi. Moramo imau kapacitet da volimo. Moramo mrziu svoju
mrnju i znau da se je teko moemo oslobodiu jer nije regularna bolest, ali djeluje razornije
od mnogih bolesu. Treba imau na umu: ako je ovjek malen i slab, nikakav, nitko ga nee
mrziu (a aliu?), a ako ga netko mrzi, znai da vrijedi, da je bolji od njega.
Kajanje, na alost, ne oslobaa od mrnje zato to onaj tko mrzi ne prihvaa krivnju. Ipak,
autenuno i iskreno kajanje koje proizlazi iz due onih koji su zli ili loi moe oslobodiu od uh
204
i drugih negauvnih emocija jer je kajanju zadatak poboljanje samih sebe. Mrnje i ostalih
zala se moemo rijeiu tek proienjem, katarzom (chatarsis) te potpunim priznanjem i
iskrenim pokajanjem.
Mrnja je u stvari ranije pousnuu i probueni gnjev i nema uporite niu kod jednog pri-
znatog mislioca, euara, lozofa ili kod mentalno zdrave osobe. Sigurno je da ne postoji
poziuvna mrnja jer je to negauvna emocija kojoj je cilj da prouvnik trajno pau i da mu se
nanese dugorona bol ili zlo. U sluaju da se dolo do faze odbacivanja vlasutog bia, u
takvom bezizlazju mogue je zamrziu i samoga sebe.
Poziuvne emocije su se poele obraivau u poziuvnoj psihologiji. Na alost, njih ima puno
manje od negauvnih. O njima se manje govori i pie. Epicentar najpoziuvnije emocije je
radost, veselje, tek sudljivo okruen sa sreom, zadovoljstvom i nadom. Negauvnih emocija
je euri ili pet puta vie od mrnje, straha, ljutnje, tuge, zavisu pa do ljubomore. Zbog njih
se ne odlazi lijenicima zato to igraju veliku i prevanu ulogu u naim i tuim ivouma,
zbog stvaranja ugodnije atmosfere i naeg uinka i boljih human relaons. Prema nekim
procjenama, desetak puta se vie govori o negauvnim emocijama. Moda je to zato to nas
negauvne informacije i uvstva jae pogaaju pa njih rjeavamo vie dana i noi, a ugodne
vijesu tek nakratko pamumo. Zbog tog fenomena je potrebno dobivau mnogostruko vie
ugodnih i poziuvnih emocija nego negauvnih kako bismo doli u psihiku ravnoteu. Pri-
mjerice, ako netko kae golmanu: Bio si najbolji na terenu, ali si sluajno primio nespretan
i nesretan gol., on e mnogo vie razmiljau o svojoj negauvnoj reakciji nego o desecima
poziuvnih intervencija kada je spaavao pogreke svoje ekipe. Moramo trenirau poziuvne
emocije da na njih mislimo vie nego na negauvne. Neki to nazvaju treniranjem sree. Ne
pamte se trenutci u kojima nismo imali snanih emocija, nego su bile neodreene, neu-
tralne i ruunske i ostaje dojam kao da nismo ni ivjeli u toj ruuni. Novinari uglavnom pitaju
poznate o najsretnijem i najnesretnijem iskustvom u karijeri ili ivotu te ega se rado, a ega
nerado sjeaju.
Bez emocija ivot ne bi imao toliko razliiuh sadraja i izgubio bi vanu dimenziju. Ne treba
pretjerivau kako ne bismo dobili ukor kakav je Philinte dao Alcesteu u suhu: Mene vam,
naime, udi to vi, ba svakom zgodom, u svai ste s cijelim ljudskim rodom. Takvi i slini
ljudi su zaista neizljeivi i uljivi mizantropi.
to je plemeniji i sosciraniji sport, ali i znanost i umjetnost, na alost, ima manje gle-
datelja i potovatelja. Vrhunski je to izrazila nobelovka W. Szymborska: Dvanaest osoba
205
je u dvorani, vrijeme je da ponemo. Pola je dolo jer pada kia, a ostali su roaci, Muzo.
(Dwanacie osb jest na Sali, ju czas, ebymy zaczynali. Polowa przyszla, bo deszcz
pada, reszta to krewni, Muzo.). Ni na njenoj knjievnoj veeri nije bilo Dantejskie sceny
(prizora iz Danteova pakla), kao na boksakom susretu.
Na agresivnost i razdraljivost mnogih ljudi, ne samo meteolabilnih, djeluju i pojedini
sezonski vjetrovi (fen). Utjecaj te pojave u obzir uzimaju lijenici i pravosudni organi pri-
likom treranja takvih ljudi. Naprov, nije dokazano da puni mjesec ili ravnina sunca,
mjeseca i zemlje djeluju na agresivnost ljudi.
Najnovija medicinska istraivanja u sekvencioniranju genoma, u bihevioralnoj geneci i
dekodiranju knjige ivota potvruju ono to je bilo oigledno. Mukarci su agresivniji
i nasilniji od ena zahvaljujui injenici da su vlasnici kromosoma Y s puno testostero-
na. Tvrdi se da neemo pronai toan gen koji je odgovoran za inteligenciju ili za nau
agresivnost. Kakve e bi daljnje intervencije u ispravljanju defektnih stanica genskim
inenjeringom, za sada moemo samo pretpostavlja.
Neka ponaanja ovise i o trenutanim klimatskim promjenama jer je ovjek dio prirode.
Neki su vie, a neki manje metrolabilni.
Iskusan strunjak moe organolepki, promatranjem i mjerenjem raznim instrumenma
ustanovi tko je agresivan, tko je hrabar, a tko je kukavica, tko je u euforiji ili depresiji, u
strahu ili u tjeskobi, tko ima tremu, tko je sreeniji i koncentriraniji i ostala emocionalna i
psihika stanja, ali tono, akribiki to ne moemo sazna i napravi komparaciju (stupnje-
vanje) izmeu razliih osoba tko je u kakvom stanju i to izrazi brojkama ili u postotku.
To bismo mogli samo ako bi neiji organizam ili tvar bili na apsolutnoj nuli. Tada govorimo
o stanju potpune sreenos. Mjera za stanje sreenos zove se entropija. to je vee
stanje sreenos nekog bia, sustava ili tvari, to je manja njegova entropija. Dakle, na
apsolutnoj nuli entropija svake tvari jednaka je nuli. Meum, poznato je da se ne moe
posi apsolutna nula temperature, 273,2
O
C. Tada bi kineka energija i brzina svih atoma
bila takoer nula. Ne kae se uzalud: Hladan je kao pricer. to smo hladniji, to smo
sreeniji i bolje drimo stvari pod kontrolom. Ali ne previe hladni., dodaje Cinik.
206
20. ZATO NE MOGU IZDRATI ONDA
KADA JE NAJPOTREBNIJE?
esto ujemo kada sporta na utakmici, na turniru ili susretu kae ili vikne: Ne mogu! Danas
nije moj dan! to to znai? Zato ne moe ba kada je najpotrebnije? Zato je mogao sve
cijeli prethodni tjedan i jo juer na treningu ili na prijateljskoj utakmici, a danas je zakoen
i smrznuu? Ne moe odigrau ili odradiu ak niu ono to inae zna izvesu ak do automauz-
ma. Zato nestaje borbenost? Zato se ponu praviu serijske neprisiljene pogreke? Zato
dolazi do apauje i bespomonosu? Zato mozak ba onda kada treba ne obavlja najbolje
svoje dunosu? Zbog ega doivljavamo takve neugodne psihike dekonstrukcije koje mogu
dovesu i do zikih destrukcija? Je li glavni problem igraeva ravnodunost prema svojoj
ekipi, prema samome sebi, ili bi ipak huo pobjedu, ali noge ne sluaju, ruke ine nelogine
poteze, a izraz lica je poprimio izgled tragine maske? Zato je pobjegla visoka koncentracija
od najvanijeg cilja na misli koje samo blokiraju rezultat? Shvaumo i objasnimo zato se to
kod mnogih dogaa i na kraju odredimo djelotvornu terapiju.
U pomo emo pozvau znanost i struku. Problem iznenadne nemoi susreemo i u drugim
podrujima ivota. Student najednom nita ne zna na ispitu, a zaista je nauio gradivo,
vojnik se zablokira kada je najpotrebnije, govornik je rekao samo dio onoga to je huo rei
pred auditorijem, svjedoci na sudu su zbunjeni. Iskustvo nemoi je intelektualne naravi
nema nieg zikog. Nema nita tako poraznog u nama kao to je klonulost duhom.
Eklekuk se sjea to je svjetski prvak i stolnoteniski genije A. Supani rekao nakon to je
osvojio jedan meunarodni turnir: Nikada vie neu osvajau prvo mjesto ako bum moral
govoriu pred kamerama. Bilo je tu ale, ali i zbilje. Nije se radilo samo o njemu i ne samo
o nekoliko reenica govora. Problem je kada se ovjek zablokira upravo u onom to zna, i
svi znaju da zna, ali to ne moe uvijek izvesu, osobito onda kada je najpotrebnije. Ne treba
moi izvesu ba uvijek rekordno i najbolje, ali ne smije doi do neshvatljivog podbaaja od
dvadeset ili trideset posto, a ba tada bi trebalo dau vie nego na treningu ili na manje va-
nim natjecanjima. Tu je Supaniev razlog fatalnog gubitka odlunih bodova na kraju mea
nakon dobivena prva dva seta i vodstva pri kraju petog seta u zavrnici svjetskog prvenstva
u Calcuu. Moe se analizirau i Jonjerova dobra igra i pogreni savjeu trenera, ali reket je
ipak bio u Tovinoj ruci! iro Blaevi, trener svih trenera, imao je najbolje pojedince na
svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj, ali je osvojio samo tree mjesto. Prividno
je to ogroman uspjeh, ali ne s tako izuzetnom momadi koja je imala sve pobjednike odlike,
bez ijednog slabog pojedinca. Zato je domainstvo Francuza bilo ba toliko presudno?
207
ZATO NE MOGU IZDRATI ONDA KADA JE NAJPOTREBNIJE?
Mnogi treneri ili klupski psiholozi nisu u stanju spoznau sve sastojke koji pokreu ili koe
sportaa ili drugu osobu u kljunim trenutcima niu racionalno odrediu prave mouve pre-
daje, a pogotovo nisu u stanju razumnom analizom formulirau uzroke koji bi djelovali da se
blokada prekine i me okrene na poziuvnu stranu.
Jedan od problema je u tome to nemoan igra nije izgubio niu jedno od svojih eukih
kvaliteta. On moe biu itekako moralno osjetljiv i odgovoran, eli ostvariu pobjedu i ak
osjea svojom velikom dunou da napravi dobar rezultat. Meuum, njegove psihike i
zike blokade su ga zakoile u tome da upotrijebi sve svoje naueno znanje i svoju energiju,
a ak su ga zakoile u pokuaju. On bi rado sve uinio da se pokrene, da djeluje, a i sam
vjeruje da ga je neto nasilno prikovalo za pod, za teren, ne moe se otrgnuu silama koje su
ga sputale da se hitro pomakne, a dao bi sve da moe brzo iskoiu, hitro reagirau i snano
i precizno zamahnuu rukom ili nogom. Programirana podsvijest ga je okovala i nemoan je
poput djeteta da se pridigne prije nego to zaplae i prieka pomo.
Zato svojeg sportaa moramo poznau i saznau prima li on namjerno, dobrovoljno i mazohisu-
ki iskustvo nemoi, i u sve veim dozama, samo zato da se pokae rtvom. ega? Radi osvete
upravi ili treneru, radi toga dokae da dril na treningu nije dao rezultate te da drugi puta ima
vie popusta na treningu te da trai lake vjebe. Mouv nemoi moe biu i osveta suigraima
u ekipi da se dokae da se ne moe bez njegove dobre igre. To je mazohizam uivanja u porazu.
Mnogi su poslije gorkih neoekivanih poraza iskreno priznali da su prije nastupa bili uvjereni
da su u dobroj formi i da e sve dobro zavriu. to se znalo dogodiu? Odjednom vie nisu bili
spremni za djelovanje. ive slike iz prolosu, iz podsvijesu, opsjedale su njihovu imaginaciju,
njihov sadanji trenutak, pa je njihov duh prolosu uao u konikt sa stvarnou i postao
je bespomoan, dezorganiziran da rijei sadanji problem, da bude akuvan u trenutanim
okolnosuma, da se otkoi i da pobjeuje. Uloga trenera je velika kada osjeu da igraa treba
prebaciu iz svijeta imaginacije, iz svijeta sugesuvne bespomonosu u stvarnost.
Moe se radiu i o tome da se igra ba usred mea pone emocionalno prazniu jer se osje-
a rtvom okolnosu, kunih, kolskih ili drugih nepravdi, pa je sada podsvjesni trenutak
osvete prema sebi ili drugima. Mazohisu vole patnje i vole ispasu rtve. Postoje seksualne
devijacije, od bievanja do lisica i pronalaenja gazde koji treba vladau rtvom. Poznate su
povijesne i ratne injenice kada su itave vojne formacije izvrile samoubojstvo. Razlozi su
bili u najmanju ruku iracionalni. Ako ostanemo i bez zadnjeg metka, ipak se koliko-toliko
moemo oduprijeu neprijatelju. Ako nemamo vie municije, jo uvijek imamo zube, nokte,
um i lukavstvo. Tako je i u sportu. Sporta kae: Ne mogu vie! i preda se, a prouvnik je
minutu iza toga isto to mislio rei i predau se. To su samo neke od intelektualnih gladi kojima
smo djelomino utaili uzroke sindroma ne mogu vie.
208
Intelektualnoj nemoi (jer se radi o psihikom poremeaju, iako bezopasnom za ivot) po-
mau i manihejska rjeenja kada se uzroci zamijene s posljedicama, crno s bijelim, a mi to ne
vidimo iako je oito. Vie nema prave mogunosu prepoznavanja uzroka, istananih disunk-
cija ni potpunog prepoznavanja povoda takvoj defeusukoj pojavi. Pogreno je zakljuiu da
se radi samo o elementarnoj pojavi, o povremenom bujanju nasilja nad samim sobom (a i
nad ekipom, jer svi imaju posljedice), o trenutanoj nepogodi naravi koja stvara obrambene
reekse i psiholoke protuotrove prouv pravih ili umiljenih uzroka ili neprijatelja. Nije to
samo privremeno. Ne treba se zavaravau da e se to samo od sebe rijeiu odrastanjem
ili arobnom formulom Treba vie meeva pa e se stanje popraviu. Svjedoci smo silnih
ulaganja velikih novaca i mnogo truda u pojedine sportae i sportaice, a nije se dolo
dalje od prosjeka. Sve je govorilo da se radi o udu od djeteta i od juniora, no ono je krivo
sportski odgajano. Nisu se na vrijeme ispravljale pogreke, ostarilo se, a malo se nauilo o
odgovornosu, o hrabrosu i o samodisciplini. Tek nakon godina neuspjeha ustanovi se da
treneri ili struni stoer nisu niu sami bili jake, stabilne i odgovorne osobe koje nisu mogle
dovesu u red niu svoj privatni i sportski ivot, a kamoli biu uzor drugima.
Fizika nemo je neugodna, ali strunim jaanjem kondicije jaa i psiha. Fizika nemo je
posve nevina u usporedbi s dubokom moralnom nemoi. Najdostojanstveniji odgovor na ja
ne mogu vie je najprije prava zika sprema i uloen trud. Ako se sporta temeljito ziki
pripremi i potroi silno vrijeme i energiju da bi uspio kada treba, odnosno na natjecanju,
onda je i njemu glupo glumiu nemo i mazohizam. Bio sam svjedok i drugih pedagokih mjera
koje su imale trenutani uinak. Inae dobar trener je na jednom turniru u stanci ispljuskao
kasnijeg dravnog prvaka, a budui prvak se odmah preporodio i dobio izgubljeni me i sve
ostale paruje. U drugom sluaju je moj igra imao prednost u odluujuem setu kada je vodio
sa sedam bodova razlike prouv izvrsnog internacionalca koji je doslovce cvilio i plakao da
ne moe nita. to se dogodilo? Otac je ispljuskao gubitnika koji je preokrenuo vaan me u
svoju korist. Na alost, ja nisam naao pravi odgovor, mislio sam da pobjeujemo jer je moj
igra bio u nadahnutoj igri, a prouvnik na rubu poraza. Nikada nisam udario niu jednog igraa
jer smatram da to nema veze ni s im dobrim (a ene ne treba udariu ni ljekovitom travkom,
a niu s cvijetom). Ima puno drugih pravih pedagokih mjera i boljih rjeenja.
Sljedei pravi odgovor na pojavu ja ne mogu vie jamano je razvijanje hrabrosu, ko-
lekuvne odgovornosu i pouvanje velikog uloenog truda trenera i uprave. Neborbenu
primadonu ili umiljenu zvijezdu treba nauiu to znai njegova sabotaa prouv suigraa,
grada ili domovine. Kinezi su svojima govorili: Poginite za domovinu, a pojedinano igrajte
kako hoete. Naravno da su uvijek dali sve od sebe, ba kao i Japanci, Koreanci i svi vrhunski
igrai. To mora biu usaeno, ba kao i spremnost umiranja i pogibije za dobru i pravednu
domovinsku stvar. Krivi je stereoup da se radi o uroenom genetskom kodu, nego se to ui.
209
Tauni sinovi su razmaeni i obratno, sinovi mnogih kraljevskih obitelji idu na vojne akade-
mije i u rat samo da bi ovrsnuli. Nagon za preivljavanja se samo tako zove, preivljavanje
se mora trenirau i drilau.
Ja to mogu je osjeaj koji je glavni i najjai motor koji pokree poziuvne promjene u nama.
Napredujemo i uimo u onoj mjeri u kojoj smo mouvirani. Moramo biu obuzeu onim svojim
vrijednosuma koji e nas dovesu do naeg vrsto zacrtanog ostvarivog cilja. Svatko ima svoje
specine vrijednosu. Teko je pomiriu teoriju i praksu, a vane utakmice nam se kod nekih
igraa ponekad upravo izruguju velikim i pateunim oscilacijama izmeu elje i ostvarenja,
izmeu igre na treningu i na pravom meu. Ne smije biu velike razlike izmeu kvalitete igre
na treningu i na utakmici. U stvari, razlika mora biu, i to u poziuvnom smislu, na utakmici se
mora igrau puno bolje nego na treningu. to je vanija utakmica, mora se bolje igrau. Kada,
ako ne sada? Tko, ako ne ja?
Ne smijemo relauvizirau moral i odgovornost. Treneri ne bi smjeli govoriu: Samo igraj, nema
to izgubiu! Svi porazom gube novac, vrijeme i zdravlje. Moramo se nauiu ivjeu, radiu i
pobjeivau i pod jakim priuskom i stresom, ak i kada smo bolesni. Razvodnjavanje i gubljenje
mouva slabi pojedinca i ekipu. Bilo bi nezamislivo kada bi se u najstresnijim ivotnim situaci-
jama (primjerice ratnim) govorilo: Pobjeda nije vana, nemamo to izgubiu. I poslije takve
psihike pripreme oekivau pobjedu o kojoj ovisi na ivot i opstanak obitelji i domovine.
U veini sluajeva veliki napori na treningu i utakmicama donose i velike rezultate. Ipak
emo objasniu natjecatelju da se nee dogodiu smak svijeta nakon njegovog poraza da ga
priusak obavezne pobjede ne slomi i ne zakoi, ali da se mora pobjeivau i pod visokim
adrenalinom i uz veliku osobnu i ekipnu odgovornost. Moramo ga tome nauiu, pogotovo
onda kada ima dosta velikih i najvanijih meeva. Cilj je velikih i vanih natjecanja da se igra,
skoi, tri ili pliva bolje nego na treningu. Velianstveni ambijent i vanost natjecanja samo
nadahnjuju prave veliine.
Na vjeno pitanje zato na natjecatelj danas igra vrhunski, smireno, nadahnuto i atrak-
uvno, a ve sutra e podbaciu, moe odgovoriu i dau dobar savjet trener ili struni stoer
koji dobro poznaju psihologiju, koji su proli sva mogua ivotna i natjecateljska iskustva i
koji poznaju svoje natjecatelje u duu. Odgovori trenera uglavnom su nepotpuni pa nakon
ponovljenih razoaranja upotrebljavaju univerzalnu formulu: Problem je u glavi natjeca-
telja., ma to ona znaila. Teko je nai odgovore na razliite prolazne ideje roene u glavi
natjecatelja. Problem je to treneri nisu dovoljno plaeni da bi izvan treninga invesurali u
sebe, u dugogodinji mukotrpni rad, kako uz nonu lampu tako i u samostalno praenje
strane strune literature iz raznih podruja znanosu. Teko je nai trenere koji imaju iskustva
210
u rukovoenju s ljudima u poduzeu ili u vojsci (ratu), koji imaju ruunu u izlaganju i pisanju
i koji imaju neophodna poliuka iskustva i znanja, jer se, na alost, bez toga danas ne moe
daleko. Na prvom mjestu mora biu struka. Ona moe dau odgovore na glavninu pitanja, ali
klub nee moi dugo i dobro funkcionirau barem bez minimuma neophodnih sredstava i
ostalih propisanih uvjeta za natjecanje, prihvat gosuju, sudaca i delegata.
Prauo sam bezbroj puta pripreme i natjecanja vrhunskih sportaa, a ovo mi se jako usje-
klo u pamenje. Poznau bivi dravni prvak u bacanju kugle (T. uker) trebao je ostvariu
jo bolji rezultat i posui novi rekord. Upitali smo ga, neposredno prije natjecanja, hoe li
uspjeu. On nas je u udu pogledao i rekao: Zato smo se okupili svi na stadionu, zato smo
trenirali. Jasno je da u baciu rekordan hitac. Tako je i bilo. To je jaka psiha i profesionalna
odgovornost. Nije ni udo to je kasnije njegov roak postao najbolji strijelac Svjetskog
nogometnog prvenstva, odgajan je u takvom pobjednikom okruenju. Izuzetnu psihu su
imali i bjelovarski rukometai: Raban, Albin, Cveba, Jaka, Zec, Nim, Gaco, ane i svi drugi
iz slavne generacije europskih prvaka te oni koji su bili prije njih. Svaki od njih je govorio,
mislio i znao da ba on mora rijeiu utakmicu, a ne traiu alibi i oekivau da drugi rade za
njih. Sve je bilo podreeno momadi. Zato su i nasljednici trenera Selea mogli i trebali od
njega puno vie nauiu, jer je sve manje vano od rezultata. On je imao velike rezultate.
Jo jedan primjer govori o razliium pristupima utakmici samo zbog razliite psihe. Bilo je to
na otoiu Badiji kraj Korule, tadanjem dravnom sportskom centru. Skupili su se vrhunski
sportai iz cijele bive Jugoslavije. Odravala su se natjecanja u raznim sportovima za prakuni
dio trenerskih ispita. U njima su mogli sudjelovau i sportai iz drugih sportskih grana. Prirodno
je i razumno bilo oekivau da su uvijek pobjeivali oni iji je taj sport bio ua specijalnost, jer
je bilo nemogue, primjerice, pobijediu boksae u boksu. Ta natjecanja ocjenjivala su se i za
trenersku kolu, od suenja do organizacije, zike spreme i slino. Najvea je konkurencija
bila u nogometu. U zavrnici su se nali nogometai Dinama iz Zagreba i jo nekih prvoligakih
klubova i stolnotenisai koji su iznenadili ulaskom u zavrnicu. Dinamovci su do tada svaku eki-
pu pobjeivali sa sedam i vie golova razlike. Veina je stolnotenisaa govorila da se trebamo
povui u bunker i izvui astan poraz s manje od pet komada u mrei. Sreom, pobijedila
su bjelovarska razmiljanja i na pobjedniki mentalitet. Napadaka i hrabra igra donijela
nam je pobjedu od 3:1, na opu radost publike koja je u potpunosu navijala za nas. Mi smo
prilikom sastavljanja koncepcije igre vodili rauna da smo psihiki spremniji, da imamo faktor
iznenaenja, a kod njih je bilo malo podcjenjivanja, bili smo neto vii i tei i zato smo bili
jai u duel igri. Za Dinamo i ostale prvoligae su tada igrale mnoge meunarodne zvijezde.
Pobjedniku tortu, koja je bila nagrada, pojeli smo na zajednikoj veeri. Da smo igrali jo koju
utakmicu, sve bismo izgubili, ali samo je jedna zavrnica, jedno iznenaenje i jedan jak mouv
da se pobijedi objekuvno bolji, ali ne uvijek bolji.
211
Sljedei primjer govori o ulozi psihe i pobjednikog mentaliteta. Na poetku Domovinskog
rata svi stariji iz naeg sportskog kluba su proizvodili oruje ili su straarili, ene su plele kape
i rukavice, a natjecatelji su se javili kao dragovoljci, bez obzira na naciju, jer su svi osjeali
i smatrali da je Hrvatska njihova domovina u kojoj su se rodili, odrasli i za ije su selekcije
neki i igrali. Kada smo ih prauli na bojinice, neki su se sjeuli da se sa zbornog mjesta mo-
raju vrauu kui po ue ili konop za vezanje neprijatelja koje e zarobiu. To je ostalima koji
nisu poznavali njihovu jaku psihu izgledalo kao utopija budui da su bili slabo naoruani,
u tenisicama, s nekoliko metaka. Tumaili su sigurnost i uvjerenost u pobjedu ume to su
neprijatelje uvijek pobjeivali u sportu, bili su ziki spremniji, obrazovani, a intelektualno
i psihiki jaki. S takvima se rat morao dobiu.
Naa generacija, pria Teoreuk, u poetku nije imala stalnu dvoranu za treninge i utakmice
tako da smo se esto selili. Preko ljeta su kole i neka poduzea bili zatvoreni zbog praznika
pa nismo imali gdje trenirau. Preostalo nam je da sami napravimo stolove. Trebalo nam je
dasaka pa smo nou krali daske, gredice i tae s nekog eljeznikog stovarita. uvar je bio
pod orujem, a Prakuk i ja smo prebacivali daske i gredice preko iane ograde. Sve je dobro
zavrilo, napravili smo stolove s primiuvnim runim alauma iako smo bili tek srednjokolci.
Igralo se po cijele dane. Neka se ne zaboravi da smo krpali puknute lopuce, i to s ace-
tonom. Izrezala bi se celuloidna krpica u veliini napukline, zalijepila se s acetonom i
izbrusila mirglom (glas papir). U koli su uionice mirisale po acetonu. Nije bilo novaca
za nove lopuce. Glavno je bilo da se igra, nije bilo vano to je lopuca katkada bila kao jaje
i to je bila kvrgava. Na red za igranje ekalo se i po vie od sat vremena, jer je najbolji
uvijek ostajao na stolu. Igralo se i kod kue udaranjem u zid i dodavanjem jedan drugome
bez stola ili je daska sluila umjesto mreice. Svima su to bili najsretniji dani, pa nije
udno da smo i Nove godine doekivali u stolnoteniskoj dvorani, ali uz zvuke spinova,
kontri i rekontri, a ne uz prasak ampanjca ili petardi, a jelo se i pilo izmeu paruja
i tako do jutra. Zvuk lopuce i reketa bio je najljepa glazba koju smo mogli poeljeu,
ugodnija od Balokovieve gvarnerke, Petrovieva ksilofona, Sverakove violine, Pribanieve
cug-pozaune, Vojtekovog klarineta, Robievog Morgena i ostalih bjelovarskih glazbenika
meunarodnog ugleda.
Zavidjeli su nam oni koji su znali da nam je ritam lopuce vaniji od ritma srca, da su nai
koraci za stolom virtuozniji od najboljih plesaa. Zato smo krali materijale i sami izraivali
stolove. Ako postoji plemenita kraa, onda je to bila naa, ba kao to je i plemenita kraa
neke znanstvene knjige za koju se nema novaca, a koju nitko ne ita jer ne razumije njenu
vrijednost. Sve smo obilno vraali ili plauli kada smo zaradili novce na istovaru kamena ili
cementa iz vagona.
212
Naa generacija srednjokolaca je ujekom kolovanja radila zike poslove od est do de-
set sau ujutro, a poslije toga na kupanje, u kolu, naveer trening i komadi, a vikendom
utakmice. Ni nai kuni ili agrarni poslovi nisu bili zaboravljeni niu su nam djevojke bile
zakinute. Srea je bila to smo svi ustajali najkasnije u pet sau, a mnogi se nikada u ivotu
nisu budili poslije euri sata ujutro. Bili smo uvjereni, a to smo i danas, da nitko nije imao
sretniji ivot od nas.
Sljedei sluaj je bio kada smo posuivali daske i s vojnog skladita. Svi su uspjeli pobjei
osim Teoreuka koji je drao drugima bodljikavu icu da mogu pobjei. Straar ga je uhapsio
nakon to je ispalio nekoliko bojevih metaka dok je bjeao izmeu borova u oblinjem Bo-
riku. Proveo je no u vojnom zatvoru u lisicama, izgubio honorarni posao kao srednjokolac
u Mlinu i skoro je bio izbaen iz kole. Nikoga nije izdao od onih koji su pobjegli iako su
ga cijelu no ispiuvali zloglasni KOS-ovci. Svi sudionici su jo ivi i uglednih su zanimanja.
Poslije nam je vojska dozvolila da kod njih igramo kao nagrada za hrabrost. Pitanje je da li
je to bila potpuna kontroli svijesu ili samo reeksna radnja. Svijest je najsloenija ljudska
(samo) psihika osobina kao funkcija cjelokupnog psihikog ustrojstva. Odrastao ovjek
nema hrabrosu jer previe misli. Niu G. P. Benda se vjerojatno u kasnijim godinama ne bi
popeo na vrh tvornikog dimnjaka na ciglani, i to izvana, kako bi postavio hrvatsku zastavu
za 1. svibnja.
U sjeanju mi je takoer i epizoda kada smo stolove i sportsku opremu vozili po snijegu,
vijavici i studeni s kraja na kraj grada, u posuene prostorije drugog sportskog kluba, na
obinim runim kolicima. Svaki dan ih je trebalo vraau tamo odakle smo ih posudili i tako
je to trajalo gotovo cijelu zimu.
Ove isunite epizode su zapisane kako bismo odgovorili na pitanje je li mogue da se nakon
svih uh, a i mnogo teih dogaaja, ne trenira do kraja ozbiljno i ne daje sve od sebe na
utakmicama.
Odgovor je jasan. Igralo se srcem i duom i potpuno amaterski jer je vrijedila parola: Kao
to u staroj Grkoj nije bio potpun ovjek koji nije bio lozof ili vojnik, tako i danas nije
kompletna osoba koja nije sporta ili umjetnik.
Naoj je generaciji neshvatljivo da je dvorana makar i na trenutak prazna, da se ne igra s
gasom do daske. Bi li dananja mlade uope vjerovala da su nai sportai, kada su odlazili
na vikend, nosili sa sobom vrlo teak uteg preko 5 km udaljenosu, samo da mogu trenirau i
da ne ispadnu iz forme ujekom tri ili euri dana (izmeu ostalih, bio je i rukometa i izvrstan
pedagog, dobitnik mnogih nagrada za umjetnost, profesor Ivan Pinter)?
213
Meni je, kao treneru, pria Teoreuk, moja ekipa poslije utakmice u Zagrebu pobjegla i
dobrovoljno otrala u jednom dahu do Dugog Sela najmanje dvadesetak kilometara (i to po
asfaltu, po noi i uz sav promet).
Jednom su lanovi naeg kluba, nakon odigranog turnira i osvajanja prvog mjesta, otrali
do naeg prenoita oko tridesetak kilometara iako su se svi drugi vraali autobusom. Bilo
im je ljepe trau nego se voziu.
Na turniru u dvorcu Brezovica kraj Zagreba, na lan, inae enfante terrible (N. D.) spavao je
s nama na podu, samo da se utede novci za novu opremu. Podijelili smo s njim pokrivae.
Bilo je tako mnogo puta. Ne samo on i ne samo kada se spavalo u prizemlju, nego smo se
morali izvana penjau na katove i ulaziu u spavae sobe u hotelu kroz prozore.
Nikada neemo zaboraviu epizodu kada smo kao srednjokolci radili na omladinskim radnim
akcijama na autocesu Beograd Skopje. Poliuki obiaj je bio da u naem naselju radi podiza-
nja morala gostuje tada proslavljena ekipa beogradskog Paruzana i igra u raznim sportovima
prouv brigadira egzibicijske utakmice. Sve redom su pobjeivali jer su bili profesionalci. Ipak, u
naem naselju su naletjeli na mlade rukometae i stolnotenisae iz Bjelovara. Izgubili su jedino
te dvije utakmice iako su igrali prouv brigadira koji su prije meeva ziki odradili cijelu radnu
smjenu s lopatama i krvavim uljevima. Imali smo zaista vrlo jak mouv za pobjedu.
Danas toga nee i ne mora biu, ali dolaze iskuenja drugih vrsta. Bitno je da lomimo sve pred
sobom (ali ne laktovima) i tada emo sigurno uspjeu.
Nemo ne postoji! Spreman sam o moi i radu razgovarau s bilo kime dan i no, a o neradu i o
takozvanoj nemoi niu jedne minute. Nitko nema pravo ljuuu se na treningu ili na utakmici da
glumatau ili folirau. Malo je ivotnih prilika i one se moraju iskorisuu. Oni koji ovo itaju imaju
veliku priliku jer im je omogueno da treniraju, natjeu se i naue to je astan poraz, da uivaju
u pobjedama, da shvate puninu ivota i pripreme se za dostojanstvenu i duboku starost.
Ako i nismo u stanju ponekad odgovoriu na problem ne mogu vie, ak i kada se vie ne
moe psihoziki izdrau, ili ga nismo u stanju intelektualno pokoriu ili objasniu, ostaje nam
odgovor u obliku unutarnje stvaralake srdbe ili bijesa, ali bez mrnje. Tada se sami u sebi
trebamo zakleu ili zavjetovau da emo trenirau jo bolje i jo vie da samog sebe pobije-
dimo. Onda padaju i prouvnici, onda vie ne postoji ne mogu nego se daje zadnji atom
snage da se borbenou nadoknadi trenutani takuki ili ziki decit. Tako se nadmauje
nemo, nalazi se izlaz iz privremenog tjesnaca i pronalazi putokaz s druge strane tjeskobe,
stekne se pravo na novu snagu da se dolino uzvrau prouvniku. Sportai nemaju prava da se
214
uvuku u zaarani krug apauje i predaje jer je tada nemo i ne mogu vie najtee ukrouu i
drau pod nadzorom. Uostalom, to je jedan od naih zadataka, a nai sportai su ga uvijek
ispunjavali i dalje e ga izvravau s uspjehom za jo veu slavu i korist kluba i domovine.
Mnogo je natjecatelja, umjetnika, eksperata i uope nadarenih osoba koji imaju velikih
potencijala, ali su strano susnuu u sebe, zatvoreni, zakopani, a sami ne znaju kako da
se oslobode stege. Struka im treba pomoi da tu kreauvnu energiju oslobode i izbace iz
sebe, jer niu jedan ovjek ne moe sam iskorisuu sve svoje mogunosu bez poziuvne klime
i dobrog poucajnog okruenja.
Kreauvna igra, kreauvno pisanje ili govorenje je pretvaranje unutarnje kcije u stvarnost,
izbacivanje frustracija i trauma iz sebe, ali ne na raun uprave, prouvnika, nego to mora biu
interni obraun sa samim sobom.
Zapamumo: pobijedimo li sami sebe, slobodni smo, a ako smo poraeni od naeg drugog
ja (alter ega), onda smo sami svoji zarobljenici. U tom sluaju moramo promijeniu etoloki
program koji postoji od ranije u nama. Mijenjanje sebe u poziuvnom smjeru (metanoia) je
poznato jo od mudrih starih Grka, a i od ranog kranstva.
Jedino to se u ivotu isplau odgaau je trenutano zadovoljstvo i treba se nauiu strpljenju,
upornosu i portvovanju. Moramo prihvauu trenutani gubitak radi kasnijeg veeg dobitka.
Trebamo se priviknuu na situacije da nismo savreni, ba kao ni drugi. Ne bismo smjeli
pridavau preveliku panju dogaaju koji moramo odradiu, pa bio to vaan ispit, javni nastup
ili vana utakmica. Dobra zika forma i tu sigurno pomae kao i objekuvna procjena to sve
moemo dobiu, a to izgubiu. Vidjet emo da ivot ide uspjeno dalje.
PODSJETNIK:
Zato niste napravili drugu izometrijsku vjebu? Moram vas opet ukori! Gubili ste silno
vrijeme. Njome se jaa i zis i spiritualnost. Kada sjedite pred neodoljivim televizijskim
programom ili bilo gdje drugdje, prihvate dlanovima obje ruke obje noge u predjelu ko-
ljena s vanjske strane. Upirite svom snagom rukama kako biste sastavili koljena, a koljena
nastojte to vie razdvoji drugom silom. Trajanje, disanje i intenzitet vjebe je is kao i
kod prve vjebe (koju, naravno, premalo izvodite).
215
UMOR, ZAMOR I PRETRENIRANOST
21. UMOR, ZAMOR I PRETRENIRANOST
Umor je poziuvna reakcija i konica intelektualne ili zike akuvnosu ovjeka. On je sasvim
ekasan kontrolni venul da trebamo prestau i odmoriu se. Dogaa se vrlo esto da se i nakon
vrlo naporna treninga ili rada osjeamo ugodno umorni jer smo uspjeno obavili neki koristan
i zanimljiv posao ili odradili uspjean trening. Zamor osjeamo kod obavljanja nekog depre-
sivnog posla ili treninga koji nema svoj prirodni ujek i razraenu koncepciju od poetka, preko
kulminacije do oputanja na kraju. Zamor osjeaju i bolesne osobe iako nita ne rade ni ziki,
a niu intelektualno. On je obrana organizma, pobuna ujela. Zamor nastaje i zbog nedovoljnog
sna ili naporne okoline. Rijeima kemiara, umor se javlja kada se potroe priuve glikogena,
a nakupi se mlijena kiselina. Ne smijemo zaboraviu da je neakuvnost pogubnija od preve-
like akuvnosu. Treninzi ne smiju biu poput rekreacije. Psihika premorenost i situacija kada
netko pukne je ozbiljnija i tee se rekuperamo nego od zike pretreniranosu ili tjelesnog
zamora. Simptomi pretreniranosu su oteenja ligamenata, hrskavica u zglobovima, puknua
miia, redukcija glikogena i decit dobrog raspoloenja. Ako se radi samo o privremenoj
pretreniranosu, treba prepoznau pretjeranost u ukupnoj akuvnosu.
Sustavnou i savjesnou te izbalansiranim radom i odmorom trebali bismo si priuuu najvani-
ju stvar u ivotu, stanje u kojemu je ujelo zadovoljno i imamo duevni mir. Tek kada posugnemo
unutarnji mir, kada smo uravnoteili um, ujelo i duu, tada moemo svu svoju ivotnu energiju
korisuu za donoenje ispravnih odluka, za dobre odnose s ljudima, uspjenu komunikaciju
i ivotne radosu. Potreban nam je odmor, odnosno relaksacija. Njime emo pod nadzorom
drau svoje mentalne procese i promijeniu prebukirani ivotni ritam. Ako se ne izluuju svi
potrebni hormoni za kontrolu metabolizma, ni kvalitetnim snom se esto ne moemo vrauu
u opumalno stanje, odnosno u ivotnu ravnoteu. Maksimalni napori nisu uvijek opumalni.
Poveanje optereenja iznad opumalne granice ne poveava rezultate, nego ih umanjuje.
Terapija je jednostavna ako se umor ili zamor uoe na vrijeme promjena oblika naina akuv-
nosu, treninga ili smanjenje uh akuvnosu na podnoljivu mjeru. Nekima je dovoljno odmora
ve nakon nekoliko dana, ali mnogima je potrebno i nekoliko tjedana lijenike intervencije
i terapije, ak i due. Sportai i ljudi koji se bave tekim psihozikim radom, a koji su jai u
glavi i bolje pripremljeni u baznom periodu, lake i nezamjetnije podnose te oblike tjelesnog
i psihikog zamora. U teoriji postoje, ali su u praksi teko prepoznatljve tri faze neuspjenih
prevelikih psihozikih napora istroenost, pretreniranost i na koncu izgaranje. Ovo zadnje
zahujeva potpuno povlaenje iz takvog okruenja, promjena naina treniranja, utakmica ili
rada openito ako se eli spasiu ono to se jo dade spasiu ili se povrauu na ranije opumalno
stanje organizma. Treba to znau prepoznau i privremeno odustau na vrijeme.
216
Takozvani sportski ili ivotni darvinizam dogaa se kada kroz iste ili sline napore prolazi ista
generacija sportaa ili djelatnika, ali mnogi od njih malo po malo padaju, zamaraju se i ne
daju rezultate, skloniji su povredama i podbacuju, na kraju i odustaju ili se razbole, a u vr-
hunskoj formi ostaju samo oni koji najstabilniji, najmanje skloni povredama, virusima, aler-
gijama ili raznim epidemijama te oni s najviim stupnjem ekstraverzije. Poznajem desetke
ljudi iz svojeg blieg okruenja koji nikada ne mogu dobiu gripu, astmu, visoku temperaturu,
muninu, glavobolju, proljeve ili sline bolesu, a bili su izloeni velikim ivotnim iskuenjima
i torturama. Takvog su vrstog uvjerenja da im se nita ne moe dogodiu vezano za standar-
dne i obavezne bolesu. To je dokazano do njihovih asnih godina. Uvjereni smo da e zdravi
i umrijeu. Recept za takvo zdravlje moete pronai u ovoj knjizi ako je paljivo proitate i,
naravno, primjenjujete. Za izravne, kontaktne sportove je jako vano da se odaberu oni koji
nemaju sklonost povredama (rukomet, nogomet, borilaki sportovi, skijanje i slino).
Sustavnim akuvnim dnevnim i godinjim odmorom rjeavamo se umora i zamora tako da ne
doe do premorenosu, odnosno akumuliranog umora. Strunim planiranjem i provedbom
treninga ili rekreacije nee doi do pretreniranosu ili zamora materijala. Nauili smo da se
volumen optereenja ne smije poveavau iz dan u dan beskonano, ve se radi progresivno,
diskonunuirano nekoliko dana poveavamo optereenje pa ga zaum smanjujemo, pa pono-
vo poveavamo dok ne napravimo jednodnevni potpuni odmor i tako sve do prepokrivanja,
jer ovjek moe vie nego to misli. Ovo ovisi o uzrastu, povredama i opem stanju svakog
pojedinca ije ukupne sposobnosu poznamo u duu.
ovjek se ponekad mora ugasiu, poput arulje, da due traje, inae je bioloka greka ili navika
mentaliteta emu nema spasa sve dok se ne jave ozbiljne posljedice. Ne treba zaboraviu da
tjelesne muke i napori, grevi i iscrpljenost nisu samo korisni za ponovno uspostavljanje zisa,
prirodne energije i ope snage, nego slue i za jaanje psihe i vode nas do duhovnog spasa.
Igrai i treneri ipak trebaju znau kada moraju fermau, zakoiu jer e se dogodiu da e savjesni
ili poteni radoholiar ili oni koji su eljni preranog uspjeha ili previe uspjeha potroiu zadnju
kap krvi, ak se i iscrpljivau do zadnjeg eritrocita. Dobrovoljna patnja ima svoju svrhu samo ako
pridonosi jaanju samopotovanja, samokontrole i u konanici jaanju, a ne slabljenju imunolo-
kog sustava. Poeljna je i odgoda trenutanog zadovoljstva kako bi se kasnije posugli potpuniji i
vaniji zadaci, poput tednje da bi se kasnije korisnije troilo. Zato je potreban kvalitetan san.
Znanost san denira kao zioloko cikliko snienje i prirodno suenje svijesu razliitog
intenziteta, od lagane pospanosu, letargije, preko ivljih snova, pa sve do duboke REM
faze, poslije koje se nakon buenja ne sjeamo sadraja sna. U snu se smanjuju frekvencija
disanja, puls i krvni tlak. San je potreban da se mozak rekuperira oslobaanjem suvinih
ili starih informacija.
217
San je (u poziuvnom smislu) zdravo odricanje od svijesu, odnosno njeno reduciranje. Svijest je
najmlaa i najsloenija ovjekova duevna funkcija. Razumijevamo je kao sveukupnost psihikog
ivota, a kao psihiko stanje svojstvena je samo ljudima. Bez svijesu ne djeluju niu ostale duev-
ne funkcije iz ega proizlazi da je svaki poremeaj svijesu takoer i degradacija ostalih psihikih
kvaliteta. Potrebno je uvau zdravu svijest to je mogue due i u to kvalitetnijem stanju.
Akuvnim sportaima i zdravim ljudima je potreban san od sedam do osam sau dnevno.
Mlai trebaju due spavau od starijih. San prije ponoi uinkoviuji je i korisniji od spavanja
poslije ponoi. Tako je priroda uredila kod svih ivih bia. Manjak melatonina koji se brine
o naem ivotnom satu uzrok je to stariji manje spavaju. Nije zdravo remeuu bioloki sat i
neradne dane mijenjau radnim noima.
Ako se utakmice ili javne akuvnosu odravaju poslije podne, ne treba spavau prije nastupa.
to ranije ustajemo, uinkoviuji smo u radu, uenju, pamenju i razmiljanju. Tako je odre-
dila priroda. Uinak je u ranu zoru je puno vei jer su ujelo i mozak odmoreniji, a duh je
preporoen. Ono to je juer izgledalo zamorno, drugo jutro je lagano.
Sanjarenje nas moe odmoriu i relaksirau, a pokatkad se moe pretvoriu u meditaciju. Zato
da u sanjarenju ne postanemo misice i misteri, prvaci i predsjednici? Neka na duh
povremeno odlebdi na energiji mate. Kada se trgnemo i skupimo nove snage, stvarno
krenimo prema vrstom cilju. Kada snivamo budni, nazivamo to i snatrenjem kojim elimo
nadoknadiu neto to nam se za sada ne moe ostvariu. Snatrenje su snovi o boljem ivotu.
Ako spavamo, neka sanjamo, a ako sanjamo, neka i dosanjamo. To je puno bolje nego da
nas progone none more ili neista savjest.
Mnogi sportovi po svojim zahtjevima bitno skrauju ivot, u prvom redu biciklizam, maraton
ali i sportovi kod kojih se preesto i nestruno primjenjuju intervalni treninzi. Dolazi do pre-
jake oksidacije i hipervenulacije nastale zbog velikih i dugotrajnih napora. Troi se viestruko
vie kisika nego to je organizam navikao pa se stvara vie slobodnih radikala koji razaraju
genetsku strukturu ivota.
Ako treneri odmaraju sportae izvan pogodnog vremena, odnosno kada to ne odgovara
sportau, taj prekid ih umara. Trebaju se odmarau u pogodno vrijeme, a ne bilo kada. Ne
trebaju se svi odmarau u isto vrijeme. Odmor je individualan i trener to mora znau i osjeuu
ako pozna svoje igrae. I dobar lijenik treba lijeiu bolesnika, a ne bolest. Trener treba
poznavau natjecateljeve zike kvalitete, ali i privatni ivot, nain prehrane, samosvijest,
razinu mouvacije, stupanj volje, samokontrolu, samosaaljenje, savjest, sklonost povreda-
ma i bolesuma te ivotnu lozoju.
218
Neupuenima je nelogino da se profesionalni sportai moraju odmarau od sporta, no to je
neophodno. Ono to gledatelji vide na utakmici, samo je vrh sante leda. Naporni ziki i psiho-
loki treninzi, edukacija i praenje literature, monitoring i analiza prouvnika samo su neizbjena
pozadina onoga to se zove utakmica. Nije mudro ako se razmilja koliko je tko zaradio za samo
dva ili tri sata igre. Strunjak za popravak raunala je za samo sat vremena rada klijentu naplauo
sto eura, a njegovo je objanjenje glasilo: Moj rad kota 10 eura, a 90 eura kota to to ja to
znam, a vi ne znate. S pravom se naplauje dugogodinje ulaganje u znanje.
Dugotrajno naporno i nestruno vjebanje moe smanjiu snagu i otpornost organizma na sve
bolesu. Samo opumalna razina treninga i natjecanja pridonosi otpornosu na bolesu i jaa imunitet.
Negauvne bioloke i psihike posljedice rezultat su prekomjernog vjebanja. Pretreniranost dovodi
do decita zikog i psihikog stanja organizma. Ne smije se dogodiu da se ujelo samo pobuni.
Nakon korisnog zamora se napreduje se i u odmoru. Iako se ne radi nita konkretno i odreeno,
vegeura se i u tome se pronalazi srea, sazrijeva se razmiljajui, a poslije se akuvira ojaan.
Tijelo se samo brani, inae bi mnogi fanauci trenirali i po dvanaest sau dnevno, no to dovodi do
izgaranja organizma i linosu sportaa, u znanosu poznatog kao sindrom pretreniranosu. Budui
da uspjeh ovisi i o koliini treniranja, potrebno je odravau osjetljivu ravnoteu izmeu treninga i
odmora, a tjedni broj sau treninga ovisi o vrsu sporta, ivotnoj dobi, spolu i intenzitetu treninga. Za
najmlae u koli to je tri puta tjedno po sat, s ume da se barem 30% treninga upotrijebi za sportske
igre i ziku spremu. Stariji nee imau uspjeha bez najmanje dva sata vjebe pet dana u tjednu i
nastupa na natjecanjima. Potrebno je izdvojiu nekoliko sau tjedno za psiholoke vjebe kroz raz-
govore, komenuranje strune literature, praenje snimaka i analizu. Profesionalci moraju trenirau
dva puta dnevno po dva efekuvna i struno voena sata, utakmice i vjebe za psihike pripreme,
teorijske analize, vjebe relaksacije, prouavanje strune literature, briga o sportskoj prehrani i
osobnom opem obrazovanju bez kojega ne moe biu vrhunskog sportaa i kompletne poziuvne
linosu. Osim rekreauvno, ne treba vjebau bez prisustva i uputa i savjeta trenera ili lijenika.
Pretreniranost je pogreka u voenju treninga i odabiru nastupa na turnirima i utakmicama,
ali je i posljedica egzogenih imbenika izvan sporta. Lako je prepoznau njene simptome:
pojaana preosjetljivost na sve i svakoga, esto lutanje misli na treningu i utakmicama,
poveana anksioznost, usporeni tempo na treningu, bezvoljnost, apauja, sve do depresije.
Objekuvni pokazatelj je i ubrzaniji rad srca u mirovanju nego to je uobiajeno, sporije vra-
anje u normalu nakon optereenja te povieni krvni tlak po sistoli i po dijastoli.
Osim odmora ujela, potrebno je odmoriu i misli. Misli nas umaraju, posebno one teke o
bijesu, mrnji, ivotnim tekoama, zavisu, dvolinosu i bolesuma. Zato je vano ovladau
mislima tako da ne razmiljamo samo o problemima i brigama, pogotovo ako su misli opte-
219
reene nepotrebnim i suvinim strahovima jer nas oni vode negauvnosuma. Ljubav, empauja
i razmiljanja o njima razvijaju u nama poziuvne procese. Moramo uvjebavau i nain na koji
mislimo kako bismo se rijeili tekih i negauvnih misli i to bre se odmorili. Miljenje je samo
na instrument i alat, a nikako smisao i svrha postojanja. Misao ne postoji jer ostaje u nama,
ali miljenje itekako postoji, pogotovo ako je javno, jer ono moe esto imau snagu veu od za-
kona. Kae se da je misao nadgradnja materije. Ona je osnova svega to nas dijeli od ivounja,
otkriva nam odnose, veze i pojmove jer jedino mi imamo svijest, a ostala iva bia odgovaraju
dresirano i reeksno. Ne smijemo dozvoliu da i nama drugi nametnu dresirano miljenje, bilo
u sportu, poliuci ili u prakunom ivotu, bez obzira to e zbog te razliitosu ponekad put od
ovjeka do ovjeka biu udaljeniji nego put od planeta do planeta.
Osim klasinog uobiajenog odmaranja u obliku rekreauvnih akuvnosu ili izostanaka
napornih treninga i preskakanja nekih meeva i turnira, osobito su uinkovite vjebe za
rekaksaciju, autogeni trening, meditacija, a za neke ljude i vjebe joge. Oblici regeneracije
prouv pranjenja i punjenja baterija organizma posebno su opisani. Korisno je uzimanje
pojaanih doza minerala i vitamina, pogotovo onih koji su prirodnog porijekla iz voa i povr-
a i onih od kojih se ne moemo predozirau jer su topivi u vodi, a izluuju se urinom (kao to
su B kompleksi i C vitamini). Nedostatak minerala moe se ustanoviu kemijskom analizom u
laboratoriju, osobito nedostatak eljeza koji usporava organizam.
Napetost je navika, ali je i oputanje. Moemo stvoriu dobre navike, ali i zaboraviu loe ako
smo ih stekli pogrekama. Zato se nauimo oputau. Trebamo se oputau i kad radimo, kad
uimo ili dok treniramo, ak i kad se natjeemo. Novi napor rjeava nas prijanjih tegoba.
Fizikim naporom oslobaamo se ranijeg umnog napora. Ako su nam umorne ruke, vjebaj-
mo noge pa e nam se ruke lake odmoriu. Vjebanjem jednog organa odmara se drugi. Sve
u ivotu treba promatrau kao zabavu, nadigravanja, tesuranje samoga sebe i drugih kako bi
se vidjelo koliko moemo. Nije strano ako ne uspijemo, strano je ako nismo pokuali.
Ako eemo ili sjedimo uz kavu s napornom osobom, to moe biu zamornije nego ukoliko
radimo neki teak ziki ili umni posao u okruenju ljudi s kojima smo na istoj valnoj duini.
Vano je s kime se druimo, odnosno da se druimo sa srodnim duama.
Autogeni trening je psihika i zika akuvnost pomou koje se posue potrebno oputanje-
-relaksacija. Autor mu je Nijemac J. H. Schultz koji je u tu metodu uveo i elemente indijske
joge, metode samoudubljivanja, prilagoavajui je i kombinirajui s dananjim psihoterapijskim
metodama. Ne primjenjuje se samo na osobe sa psihosomatskim smetnjama, nego i kod najire
populacije i kod zdravih osoba koji ele sprijeiu nastajanje nervnih problema ili napetosu. Sasto-
ji se od vjebi kojima se posue psihiko oputanje zahvaljujui psihosomatskim promjenama.
220
Sugesuja i placebo-efekt ovdje imaju veliki utjecaj. Kada bismo jeli soni limun ispred sviraa
puhaeg instrumenta, bilo bi mu nemogue svirau zbog koliine sline koja bi mu smetala. Vama
je sada takoer sigurno poveana koliina sline iako samo zamiljate jedenje limuna. To je dokaz
za postojanje jake sugesuje. Zato se kod autogenog treninga svjesno i sustavno korisu misao ili
predodba koja je pojedincu korisna. Sugesuvnost je kod svakog pojedinca mnogo vea nego
to se misli. Vjebai potpunije i bre usvajaju efekte autogenog treninga ako im trener glasno
izgovara sugesuvne formule za vrijeme vjebi. Autogeni trening je dovoljno provodiu jednom
tjedno na slubenom treningu, a vjeba moe sam radiu i kod kue dopunski ako se ustanovi da
je potrebno. Vano je napomenuu da umjesto ive rijei kod veine ne pomau snimljene razne
kasete, CD-i i slino, jer je vjeba ukljuen u heterosugesuvni proces.
Svatko ipak moe pokuau snimiu svoj vlasuu nosa zvuka za autogeni trening i isprobau djeluje
li. Sve ovisi o senzibilnosu i stupnju sugesuvnosu vjebaa. Autogeni trening spada u domenu
autosugesuje i sugesuje, odnosno utjecaja na samoga sebe s ciljem poputanja napetosu.
Ako trener nije psihoanaliuki educiran, nee biu uspjeha s autogenim treningom jer je to
i svojevrsna autoanaliza. Autogeni trening je privremeni prekid doucaja s realnim svijetom,
neka vrsta privremenog bijega iz realnosu. Na drugi, ali negauvni i neprirodni nain, to je
i cilj opijata. Meuum, opijau ostavljaju vrlo teke posljedice, a kod autogenog treninga
se radi o prirodnom nainu oputanja i on je predmet harmoninog i sretnog ivljenja i
djelovanja. Sprjeava razliite psihike devijacije te dovodi u vrstu duevnu stabilnost. Za
to je i najdjelotvorniji kvalitetni sportski trening.
Nisam zapazio vee sportske dosege uz pomo autogenog treninga, moda zato to mi nije
trebalo, ali je oputanje prouv napetosu i stresa svakako djelotvorno i dokazano. Slino
tome dobro je organizirau i provodiu treninge formirajui igrake sparing partnere koji se
meusobno slau prema karakternim i drugim obiljejima. Na trening utakmicama bit e
vie adrenalina, ali i korisu od vjebi, kada e igrau jedni prouv drugih oni koji se ba nee
slagau u svemu jer e htjeu jedni drugima dokazau da su bolji. Na treningu je dobro organi-
zirau utakmice izmeu djevojaka i djeaka (s forom ili bez fore) ili prema nekim drugim
kriterijima koji izazivaju veu borbenost i elju za pobjedom. Stvara se poziuvna konkurenci-
ja i uvijek se igra s jakim mouvima, bre se napreduje jer je atmosfera slina pravom meu.
To je takozvani situacijski trening u kojemu se sve vjebe odvijaju kao u stvarnosu.
Ne vjerujte Euripidu koji je rekao da bi bio razborit kada bi mogao bi dokon (besposlia-
ri). To nije ni dobar odmor, a nije ni ivotni ni kakav drugi cilj.
221
PAMENJE I ZABORAVLJANJE
22. PAMENJE I ZABORAVLJANJE
U ovjeku postoji vie razliiuh naina pamenja. Duh pamu misao, a ujelo pamu ono to
je odraeno na treningu ili na bilo kojoj drugoj zikoj akuvnosu. Poznato je da um nikada
potpuno ne zaboravi naueno ili intenzivno proivljeno, bez obzira na usue naknadnih
dogaaja i doivljaja koji ele prostrijeu zavjesu izmeu sadanje svjesnosu i tajnih zapisa
koji su se dogodili. Ti zapisi ostaju zauvijek, samo to imamo privid, ba kao i kod zvijezda
koje nam danju nestaju, ali su ipak tu. Dobro je da prole dogaaje i ranija uenja nosimo
to due u sebi, ne samo radi toga da ih ne zaboravimo, da ih se podsjeumo radi pouke i
iskustva, nego i radi toga da nam zapamena prolost ostane kao oslonac i vrsu temelj za
nastavak nae ivotne povijesu i uspjenije mogunosu daljnjeg opstanka.
Utjecaj mogunosu pamenja, ali i zaboravljanja na cjelokupan ivot je vrlo velik. Prisjeumo
se najvanijih oblika pamenja. Za ovu temu je najvanije motoriko pamenje. Neemo
govoriu o gubitku pamenja poslije veeg ili manjeg modanog inzulta nakon kojega se neki
vrlo brzo oporave i svega se sjeaju, a drugi sve zaborave i moraju potpuno sve ponovo uiu
jer ne znaju ni emu slue gae. Za govorne mane je odgovorna ozljeda zadnjeg donjeg
dijela frontalnog renja lijeve polovice mozga to dovodi do dezintegracije motorinosu
rijei pa tako umanjuje sposobnost govora. Pamenje je odgovorno da to due sauvamo
i ne zaboravimo one pokrete i poteze koje smo svladali. Vano je i da u to kraem vremenu
obnovimo i prisjeumo se uh isuh pokreta nakon krae ili due stanke. Verbalno pamenje
nam omoguuje da to due zadrimo tekst, brojke ili govor koje smo uli, proitali i upamuli
s ciljem da zapameno prema potrebi moemo prenijeu i drugima. Pomou mentalnog
pamenja uskladitavamo, uvamo i obnavljamo naa razmiljanja, ideje, opaanja i razliite
intelektualne doivljaje.
Iako je potrebno za sve akuvnosu uma, dvojbeno je koliko samo pamenje ima izravne
veze s mozgom. Ono je prasvojstvo, jer ovjek sa sobom nosi pamenje svih prethodnih
generacija. Ipak, memorija je temeljna energija verbalne dijalekuke. Bez dobrog pamenja
gube se bodovi na svim javnim ili privatnim sueljavanjima.
Zanimljiv primjer popularnog analizatora ponaanja, odnosno potvrda da pojedine ivounje
uvaju svoju etologiju u skladu sa svojim milenijskim navadama i s njihovim kolekuvnim pam-
enjem je sluaj abe. Ako bacamo udicu s dobrim mamcem za abe, neemo moi uhvauu
niu jednu, ak i ako najbolji mamac samo stoji ispred nje. Ako pak zanjiemo praznu udicu
ispred nje, ona e odmah skoiu i uhvaut e se samo zato to se udica micala, makar i prazna.
Radi se o nekoj vrsu ablje globalizacije pamenja i razmiljanja. One su generacijski nauile
222
brzo zaboraviu kratkotrajna nevana pamenja, a korisna dugorono pospremiu u svoju me-
moriju koja se pretvara u insunkt. Rode i lastavice se ne boje gnijezdiu uz ljudska stanita jer
su nauile da je ovjek bezopasan. Slino je i s mladim makama: ako im bacimo bilo kakav
stauki mamac, nee se pokrenuu, ali kada taj mamac pomaknemo, odmah e poskoiu jer su
po prirodi lovci. Utjecaj globalizacije i kod ljudi unicira miljenje i nain pamenja.
abe bi uginule od gladi pred stounama mamaca koji bi leali ili spavali ispred njih. Mogli
bi ih gledau i smijau joj se, ali ih one ne bi prepoznale. aba u svom ivanom sustavu ima
program ponaanja, zabiljeene navike svojih predaka, ba kao to pela ima obrazac za
cvijee ili za medun na liu ili iglicama crnogorice. Slino i mukarci moraju reagirau
na ene koje se kreu pokreuma koje je Eva nauila od zmije (ne samo krasu jabuke, nego
i njihau bokovima). Glupe ene se u udu pitaju kada ustanu, a mukarci se okrenu za
njima: Zato se okreu za mnom? Moe joj se jedino odgovoriu protupitanjem: A zato
se u ispred njih ee? ovjek bi trebao nauiu selekcionirau to e od dananjih ogromnih
naplavina aktualnosu i gomila informacija povjeriu svojem pamenju, a to treba odbaciu.
Kod ena je razvijenija lijeva strana mozga koja je odgovorna za racionalnost, logiku, verbalni
nastup, preciznost, analiuku, brojeve i slino, a desna, muka strana, jaa je u kreauvno-
su, impulzivnosu, lozoli i religiji, emocijama, umjetnosu i slino. Ako elimo vie razviu
desnu stranu mozga, pomau vjebe kao to je pisanje i risanje lijevom rukom, stajanje na
lijevoj nozi zatvorenih oiju i slino. U uenju ili na treningu podjednako je vano opterei-
vau obje strane mozga, da se jedna strana ne ulijeni, jer su nam obje potrebne. Mozak je
najkompliciraniji i najsosuciraniji sustav koji poznamo. Na stoune milijardi elektronikih
elemenata koji nam dozvoljavaju da mislimo, da osjeamo, budemo kreauvni i da rjeavamo
najsloenije logine zagonetke slue i za uskladitenje prije doivljenih podataka i dogaaja,
ali i omoguuju stvaranje ideja i akuvno miljenje. Da bi bilo dovoljno prostora za kreauvno
i akuvno miljenje, mozak sam u zaborav izbacuje nepotrebne podatke koji se due vrijeme
ne koriste. Mozak takoer moramo vjebau, moramo ga trenirau da ne atrora, ba kao
ni miii i kosu koji se ne koriste i ne optereuju, pogotovo zbog novih stanica (ima i novih
dioba!) koje e izumrijeu ako se akuvno ne rabe.
I neke puce, primjerice lastavice i rode, imaju ugraeni ip pamenja da ih ovjek nee
ubijau i zato su povjerljive prema ljudima i ne bjee od njih. Sreom, ljudi mogu bre nego
abe ili druga bia izmijeniu svoj bioloki program, a muki se mogu nauiu uljuenom
ponaanju prema podatnijem spolu. Isto je i u sportu. Kada igra uprogramira odreeni
potez ili shemu u svoj bioloki program, on ostaje zauvijek zabiljeen ba kao to se nikada
ne moe zaboraviu voziu bicikl ili plivau. Ako je jednom nauio pravilan potez, nee ga
zaboraviu ni nakon desetak godina. Nedostajat e samo sigurnost i brzina i kondicija.
223
Motoriko pamenje se razlikuje od ostalih oblika memoriranja i ima sasvim druga svojstva
i uporabljivost. Poznau su virtuozni potezi raznih onglera, plesaa i akrobata koji su u tom
podruju ostvarili briljantne karijere, ali je pitanje zato nisu mogli ili znali napraviu karijere
u znanstvenom, poslovnom ili umjetnikom podruju. Vrijedi i obratno.
Jo kao djeca igrali smo se raznih igara i igrica. Sreom, tada jo nije bilo raunala pa smo
trebali upotrijebiu motorika znanja i lukavstva kako bismo se dokazivali. Trebalo je skakau,
trau, skrivau se, penjau se, pogodiu pekulu (kliker), pogodiu prakom ili lukom i strijelom,
uhvauu ribu golim rukama zaronivi ispod panjeva, iskoiu ili uskoiu u vlak koji je u pokretu,
vadiu se ispod leda ili baratau, tehnicirau s loptama Bilo je velikih talenata, ali i anutalenata.
Zanimljivo je da je podjednaki broj talenuranih i onih drugih uspio u kasnijem ivotu (gledano
po graanskim mjerilima kola, posao, imovina, obrazovanje, obitelji). Kada smo bili mladi,
podcjenjivali smo anutalente, odnosno one koji nisu bili spretni u zikom smislu. Smatrali
smo ih drugorazrednim osobama koji nee posui neto znaajno u ivotu. To to su bili tre-
beri u koli koji su pokuavali svirau glasovir ili violinu ili plesau balet, to je za nas takoer
bio minus. Kao vjene rezerve talenuma ili ziki spretnijima podnosili su velika ismijavanja i
doivljavali razne frustracije. Neki su kasnije morali i otputovau iz naeg grada da im se cijeli
ivot ne podsmjehuju zbog njihove inferiornosu u ranoj mladosu. Tada su bila druga mjerila.
Na cijeni su bili sportai i mao upovi, ba kao to je u anuci bilo poeljno biu vojnik ili lozof.
Kasnije su se vrijednosu promijenile pa je takoer bilo in umjetnik ili tajkun.
Poznavao sam dobro jednog od najveih i najuspjenijih poduzetnika (neki kau tajkuna) jo
dok je jo bio KV radnik (Z. P). Kada je zaista uspio i stekao veliko bogatstvo i veliki ugled, zvao
je neke od svojih bivih kolega s posla da dou radiu kod njega, jer ih je poznao kao dobre
strunjake. Neki su prihvauli posao, a neki nisu. Meu onima koji nisu prihvauli bolje plaeni
posao bilo je i onih koji su to odbili samo iz taune. Govorili su mu da nikada ne bi kod njega
radili jer su ga poznavali jo iz vremena kada su zajedno radili u socijalisukoj tvornici. Znali
su ga samo kao prosjenog radnika od kojega su oni bili bolji i struniji, a neki su mu tada bili
i rukovoditelji. Nisu mogli podnijeu da im je on sada gazda jer su bili uvjereni da su bolji
od njega pa se nee dau podcjenjivau. Takvo razmiljanje im je bilo velika zabluda. Oni su,
dodue, bili bolji mehaniari, poslovoe ili rukovoditelji, ali nisu bili bolji poduzetnici. Na
tajkun je u presudnom trenutku stavio svoju glavu na panj i ouao u neizvjesnost i rizik pri-
vatnog poduzetnitva, a oni su i dalje birali sigurnosu socijalisukog poduzea sve dok se nije
privauzirala. Ostali su cijeli svoj vijek ono to su i bili, osrednje plaeni majstori ili rukovoditelji
i nita vie. To je takoer u redu i sasvim asno. Meuum, njihov odnos prema bivem kolegi
kojega su pogreno smatrali manje pametnim od sebe nije bio niu poten niu logian, naroito
u sluaju kada se radilo o postupnom razvoju, bez privilegija i bogaenja preko noi, ulaganjem
svojeg rada, svoje upornosu i pameu i svojih vlasuuh, u poetku skromnih sredstava.
224
Krhka ljudska psiha i kod pamenja ima svoje poremeaje. Paramnezija je uvjerenje da se
nekome neto dogodilo, da se neto proivjelo premda se to nije moglo uope dogodiu.
Ne radi se o izmiljanju (konfabulaciji) koja je posljedica kroninog alkoholizma i rezultat
alkoholiarske demencije zbog oteenja mozga (talamusa). Postoji i nesvjesno pamenje
koje vreba trenutak da neto zapamu, pa zaboravi, a onda se ponovo iznenada vrau da bi
oivjelo trenutke koje smo otpisali.
Mnoge stvari su u ljudskoj povijesu i znanosu davno otkrivene, ali i zaboravljene ili zagublje-
ne, jer zaboravan ovjek ne pamu dugo i tada uz vrlo velike napore i trokove mora ponovo
otkrivau saznanja koja je ranije spoznao. ovjek ne bi trebao napredovau samo od manje
spoznaje prema veoj, nego i od velike pogreke prema punoj isuni.
Teko optereenje moe biu i hipermnezija koja uzrokuje da nismo u mogunosu nikada
zaboraviu neke injenice, a naroito neugodne detalje iz prolosu koji nam se ponovno
vraaju sa svim pojedinosuma iako bi ih najbolje bilo zaboraviu jer nas samo optereuju, a
nema bojazni da e se ikada ponoviu u bilo kojem obliku.
Potrebne informacije trebaju se to due zadrau u pamenju. Na to utjee nekoliko im-
benika, primjerice, razliitost ve prije zapamenih prakunih ili teoretskih vjebi. Slinost
izmeu nauenog i novog trebala bi biu to manja jer vea slinost dovodi do breg zabo-
ravljanja. Ponekad je to teko posui na treningu budui da se na svakom iduem treningu
sa slinim vjebama nastoji utvrdiu ono to se ve zna. Uinkoviuje je radiu razliite vjebe
pa kasnije stjecau sigurnost onoga to se zna. Vea slinost vjebi ili uenja gradiva rezulura
veim zaboravljanjem.
Kod primanja savjeta igra upamu samo osnovnu ideju, a detalje izgubi asimilacijom jer se
u podsvijesu vodi procesom racionalizacije i odbacivanja vika. Treba izbjegavau savjete
koji govore to ne treba radiu. Vano je savjetovau ono to treba odigrau. Takva je psiho-
logija memoriranja. Sjeanja su nepouzdana, ak i u kratkom vremenu. Vano je iskorisuu
injenicu da nam je uroeno da najbolje pamumo ono to je reeno ili pokazano na samom
poetku ili na kraju. To je takozvani faktor rubova. Ono vano treba savjetovau ili kazau na
poetku ili na samom kraju.
Prije govora o fenomenu zaboravljanja, dajem pregled koliko sadraja od onoga to smo
znali zaboravljamo nakon odreenog vremena (prema Ebinghausu): 20 minuta nakon ue-
nja zaboravimo ve 42%, sat nakon uenja zaboravimo 56%, 9 sau nakon 64%, dan nakon
zaboravimo 66%, dva dana nakon zaboravimo 72%, a 6 dana nakon zaboravimo 75% nau-
enih besmislenih slogova. Primjer se odnosi na prosjene ljude.
225
Postoje fenomeni, takozvani mnemonisu, koji ne zaboravljaju usue sloenih nizova, reenica
ili brojeva niu nakon desetak godina. Oni misle sinestezijski i obdareni su kompleksnim upom
osjeulnosu. Jedan od takvih je bio i ruski kompozitor Skrjabin, kako navodi psiholog Lurija.
Mnemonisu pamte tako da svaki zvuk koji uju pretvaraju u osjet boje i svijetla, a ponekad
i okusa i opipa. Ne postoji jasno razgranienje izmeu sluha, okusa ili opipa. Na taj nain
sintetske komponente unutarnjom vizualizacijom pomau tonom prisjeanju, novi podaci se
ne pouskuju, ne briu one stare. Misao pri tome nije kljuno vana, vanija su druga osjeula,
njihovo preneseno znaenje. Lurija je jednog mnemonista zapitao kako moe podignuu i
spusuu svoj puls ili tjelesnu temperaturu a da potpuno miruje. Dobio je odgovor da je to vrlo
jednostavno: neka zamisli da tri za vlakom koji upravo kree. Ako eli uhvauu zadnji vagon,
mora potrau i puls se podie. Kada se zamisli u krevetu kako miruje, puls i temperatura mu
se smanjuju. To je mogue i kod normalnih ljudi., objanjava Prakuk. Prije nego se sportai
ponu ziki zagrijavau, dobro je da se zagrijavaju i u mislima, kreauvnom imaginacijom, da
prou sve vjebe. Matoviuji i sanjari e se bre i jae zagrijau. Sugesuja djeluje. Isto je i s
intelektualnim radnjama. Govornik sam sebe moe napaliu ako neposredno prije izlaganja
preuha u glavi najvanije segmente izlaganja. Danas se ve moe kontrolirau preciznim in-
strumenuma moe li si tko sugesujom smanjiu bol. Za razliku od kreauvne imaginacije postoji i
pasivna koja zamjenjuje stvarno djelovanje, a to je svakako veliki nedostatak. Takvi matoviu
sanjari sugeriraju si da su rijeili neki problem, a nisu. Nekada je to dobro. Umiljaju si da e
se nekima osveuu kada narastu ili ojaaju, ali to se nikada ne dogaa.
Kada se radilo o pamenju nacrtanih likova ili gura, memoriranja su se bitno razlikovala kod
isuh ljudi. Oni koji su tekst pamuli najbre i najdue, nisu bili i najuspjeniji kod pamenja
raznih geometrijskih likova ili gura. Oito je da se je razlike pojavljuju zbog toga to neki
imaju jae razvijeno vizualno pamenje, drugi lake pamte tekst, trei lake pamte brojeve,
a najbolji su oni koji pamte razumijevanjem i logikom.
U znanosu je poeljnije i korisnije smisleno miljenje nego mehaniko memoriranje. U spor-
tu je, kod veine vjebi i poteza, bolje i mehaniko automatsko upamivanje. Kao kod vonje
automobila, automauzam koji se stjee usuama ponavljanja ispravnih poteza i pokreta.
Na alost, neki odlini uenici, brzi trkai, dobri skakai, izvanredni plesai i ritmiari, akrobat-
ski eksibilni, nikada nisu mogli zapamuu elementarne pokrete reketom, bez obzira jesu li im
bili prikazani uivo ili su ih vidjeli na seriji slika ili na usporenim snimkama. Samo iskusni znaju
da netko lake i bre moe nauiu perfektno dva strana jezika i savladau viu matemauku nego
jedan jedini potez reketom koji je dugaak svega pola metra. Takav potez neki mogu nauiu za
pola sata. Drugi su opet vrlo brzo shvauli i mogli kopirau sve poteze i pokrete iako su njihove
lokomotorne i mentalne predispozicije pokazivale mnogo niu razinu.
226
Trivijalna denicija zaboravljanja je da je to ono to smo izgubili iz pamenja. Prije smo
znali, a sada vie nemamo sposobnost prepoznau ono to smo vidjeli ili ponoviu ono to
smo nauili. Najvei uzronik zaboravljanja je odumiranje mozga, a na drugom mjestu je
dekoncentracija. Daljnji uzronik je zakreenje ila i ilica. Brzo zaboravljanje je uzrokovano
biolokim procesom, ali veim dijelom i slabom koncentracijom. Kroz mozak dnevno proe
fascinantnih stounjak litara krvi hranei ga kisikom koji je jamac mentalnih funkcija, pod
uvjetom da su svih oko 2.400 km ila i ilica dovoljno protone. Ako se dotok prekine, gu-
bimo svijest, odnosno ne osjeamo vie ni sebe ni okolinu. Iako smo mentalno zdravi, ipak
neke neugodne dojmove pouskujemo u podsvijest. Neke stvari bismo eljeli zaboraviu, ali
ih podsvijest lako moe dozvau. Neke djevojke i momci su pokuali samoubojstvo zbog neke
ranije velike neuzvraene ljubavi, a kasnije su pronali jo veu ili najveu ljubav ivota.
Prva nesretna ljubav eli se zaboraviu, ali je podsvijest ponovno dozove i to onda kada nam
najmanje treba. To mora rijeiu psihoterapija kako ne bi dolo do veih bolesu.
Zaboravljanje ima i dobrih strana: a) ne sjeamo se vie neugodnih iskustava koja su nas
zastraivala ili izazivala neugodne emocije, b) zaboravljanje nas moe selekuvno braniu od
neugodnih dogaaja, c) oslobaa nas bespotrebnih zastarjelih podataka i napravi mjesta u
mozgu za nove informacije.
Korisno je mozak vjebau prouv zaboravljanja. Intelektualna naprezanja su lijek prouv de-
mencije. Mozak koji se ne korisu bre atrora. Kondicioniranje mozga i pamenja se moe
uspjeno uvjebau. Lijeva strana mozga je odgovorna za logino razmiljanje, za motoriku
i analiuku, a desna strana je odreena za invenuvnost, kreauvnost i umjetnost. To je doka-
zano i modanim inzultom tako da znamo koje kvalitete smo izgubili udarom u lijevu, a koje
desnu stranu mozga, pogotovo ako se nije brzo i ekasno pristupilo sanaciji i oporavku.
Proakuvna inhibicija je stanje gdje ranije naueno smeta pamenju novih podataka, novih
poteza ili vjebi. To je dosta veliki problem u uenju, a osobito u sportu. Treneri dobro znaju
kada netko novi doe u klub i kae da je ve igrao i da neto zna. Treneri se toga najvie boje.
Samouki su nauili nepravilne poteze, nepravilan rad nogu, krivo dranje reketa i slino. To
je jako teko ispravljau. Puno bolje je kada novi lan nita ne zna.
Pamenje je vrlo nepouzdano i nakon izvjesnog vremena se bitno razlikuje i odstupa od
nauenih lekcija ili od izvornih doivljaja. Dolazi do komponiranja sasvim nove konstrukcije
kojoj ne smijemo vjerovau u cijelosu. To je vrlo znaajno za psihologiju svjedoenja na sudu,
bilo kod prenoenja dogaaja od uha do uha ili s koljena na koljeno. To znaju dobri
poliuari jer se uzdaju u neizbjenu zaboravnost biraa pa mogu mnogo vie obeavau nego
ispunjavau, osim onima koji piu ili snimaju. Razne medijske vijesu takoer se zaboravljaju.
227
Sve prirodne i vremenske nepogode, ratne scene, prometne nesree koje svakodnevno
praumo u medijima zaboravljaju se nakon nekog vremena, osim onih koji imaju neke veze
s nama i koje su zaista ekstremne. Neizbjena reenica Istraga je u ujeku. znai da veina
ljudi vie nikada nee moi povezau na to se odnosi rezultat istrage kada se objavi pravo-
mona presuda nakon nekoliko godina. Ako se brzo nakon neke velike prometne nesree
ne objave njeni uzroci, sve odlazi u zaborav. Isto je i nakon otkrivanja velikih koliina droge
ili velikih pljaki. Tko je od prosjeno obavijetenih ljudi u stanju nabrojiu imena barem
desetorice najveih? Ba nitko! A svakodnevno nas bombardiraju vijesuma iz crnih kroni-
ka. Na ivot je uglavnom sjeanje i pamenje, a rezultat je ono duhovno i materijalno to
smo ostavili iza sebe. Ne samo smrt, nego i zaborav rjeava sve (Ivo Andri). Novi dogaaji
pouskuju stare. Ako nam potar javi da podignemo velike novce koje su nam poslali, to
sigurno neemo zaboraviu, ali neku uslugu, koju nas je netko zamolio da uinimo, neemo
odradiu jer smo je brzo zaboravili. U prirodi ovjeka je da misli uglavnom samo na svoje
probleme, a to nije dobro. Ba tu se zrcale karakteri, mentaliteu i manire. Vrednuje se samo
ono to smo uinili drugima.
Dobro pamuu doista znai i dobro misliu. Treneri i struka trebaju natjecatelje poduiu kako
da naue zaboravljau negauvne i loe sluajeve, loe poteze i traumatske meeve koji mogu
ostaviu oiljke na psihi igraa. Vano je izbrisau slike koje nam vie nisu potrebne i nauiu
da se neka runa slika ili dogaanje vie ne pojave i da se nee vie pojaviu. Pamenje je
vjeuna, a zaboravljanje je umjetnost. ivot se na kraju svodi uglavnom na sjeanje. Taj
problem nije lako rijeiu budui da su nas uvijek uili kako poboljau svoje pamenje, a
nitko se ozbiljno i znanstveno ne bavi problemom zaboravljanja. Nauili smo pamuu samo
ugodne dogaaje, metode i postupke kako smo pobjeivali i kada smo pobjeivali. Treba
prekriu debelom koprenom i zamraiu ono kada deniuvno nije bio na dan. Raznim mne-
motehnikim mjerama treba izblijedjeu i izgurau u pozadinu sve ono kada nam nije ilo. Ako
prouv nekoga, primjerice, imamo negauvan rezultat 0:3, to ne znai da e nas pobijediu i
etvru put. Ali ako nas ta misao proganja prije i za vrijeme mea i u sebi govorimo da je on
i do sada bio bolji, onda smo ve na poetku napola poraeni.
Cilj pamenja je da se to bolje prilagodimo okruenju. I zaboravljanje ima slian zadatak,
jer mozak koji bi bio preplavljen s previe suvinih informacija ne bi mogao usvajau nove
potrebne informacije. Moramo razlikovau zaboravnost koja znai da nismo ni zapamuli ono
to je trebalo od zaboravljanja kada smo izbrisali ono to smo nekada znali. Panja nam
je uvijek usmjerena na ono to nam je zanimljivije ili zabavnije. Mladi e prije zapamuu
sportski rezultat svojeg omiljenog kluba nego matemauku formulu. Sjeanje je uvjet za
miljenje, a miljenje je pretpostavka za misao. Zato je logino da se u semitskim jezicima
rabi isu izraz za glagole misliu i sjeau se.
228
Kvaliteta pamenja ovisi uglavnom o stupnju obrazovanja, jer emo lake zapamuu ono to
bolje razumijemo tako to emo nove informacije povezau s onima koje ve znamo. Lako
je nauiu trei strani jezik ako ve znamo druga dva jezika. Isto je i s drugim znanosuma ili
potezima u sportu. Lake pamumo sadraje koji su bili povezani s jakim emocijama nego one
prema kojima smo ravnoduni. Zato emo esto zaboravljau kljueve, olovke i naoale jer
postupamo kao robou, bez razmiljanja i bez koncentracije. Kod nekih starijih se javljaju razni
oblici demencije, propadanje saznajnih funkcija, radi ega se zaboravljaju jueranji dogaaji,
a pamte se davni. To ovisi i o geneuci, ali i o gimnasuci mozga. Intelektualci e due pamuu,
a ziki radnik e biu due u snazi i kondiciji. Zato treba vjebau oboje. Prokrvljenost mozga
i sprjeavanje stvaranja plakova i ugruaka i zakreenja ila posuu se pravilnom prehranom
koja sadri EPA i DHE (nezasiene masne kiseline: ribe koje ive u jauma, maslinovo ulje, orasi
i bademi) i sistematskim zikim vjebama ili tjelesnim akuvnosuma.
Negauvne doivljaje moramo nauiu pousnuu jer se zaboravljenog moemo sjeuu, a pousnutog
ne. Dobro je to se ee zaboravlja ono to nam ne ide u prilog, a pamte se ugodne uspomene.
Vrijeme je zaista lijek. Zaboravljanje negauvnih doivljaja nas oslobaa i od odgovornosu. To
je psihika obrana. Koliko dugo pamumo kada nas je netko povrijedio? Taj je to zaboravio. Za
zaboravljanje je potrebna neka tajna podsvjesna naredba ili prikriveni mouv, kao to nas je uio
Freud. Za bolje zapamivanje korisno je ponavljanje, povremena etnja kroz sjeanje.
Pravi intelektualci postavljaju prava pitanja u pravo vrijeme. Na njih vlast nerado odgovara,
a te odgovore bi veina ipak htjela uu i znau. Meuum vlast (itaj: mo) nastoji biu to
netransparentnija, to prikrivenija, jer na taj nain lake manipulira ljudima i vlada s puno
manje problema. Vlast rauna na slabo pamenje naroda. Mnogi esuu i poteni su se povukli
iz vlasu kada su uli da predsjedavajui govori u kuloarima da e sve puno bolje ii ako su oni
koji diu ruke to nesposobniji. Nisam sreo poliuara koji sebe ne smatra intelektualcem, jer
svi to ele biu iako ne znaju ak niu povui granicu, odnosno odijeliu mudrost, intelekt, pamet
i razboritost od lukavosu. Ovo se u prvom redu odnosi na pamenje i zaboravljanje verbalnih ili
brojanih podataka, a kod biljeenja i brisanja pokreta je neto sasvim drugo. Jednom naueno
plivanje ili vonja biciklom nikada se ne zaboravljaju. Zato je ba i veliki problem ispravljau
krive poteze. Moramo budno paziu na prve poteze poetnika i sistematski ih ispravljau.
Pamenje svega i svaega, a naroito beskorisnoga ili onoga to nas bespotrebno optereuje,
nije dobra osobina. Psihijatrijske bolnice su pune ljudi koji su pretrpani tekim sjeanjima i
koji gotovo nita ne zaboravljaju od nelagodne prolosu. Zato je dobro katkada nekome rei:
Ja sam zaboravio vie nego to e u ikada znau. Biljeke se ipak mogu ponovno prizvau u
pomo kada zatrebaju jer znam gdje sam ih spremio. Zato memoriju ne treba brisau, nego
je treba proisuu, mudro i korisno zadrau, a suvino odbaciu.
229
U uenju i svladavanju vjeuna, a osobito u sportu, vano je korisuu kontrolu uma tehnikom vizu-
alizacije, mnemotehnikim mjerama, memorijskim kukama, kako bi se mnemoniki impregnirale
na due vrijeme. Onaj tko ih naui korisuu, lake zapamu i bre naui poteze. To je razlog zato
netko naui jedan udarac ili potez za tri dana, a netko ne moe nauiu isu takav potez niu za itav
ivot. To je djelo uma supervizora. Ako neto s vremena na vrijeme ponavljamo, dogodit e se da
se toga samo trenutano ne moemo sjeuu, a to je neto sasvim drugo od potpunog zaborava.
Postoji razlika izmeu pamenja i prisjeanja. Dobro naueni pokreu ili potezi nikada se ne mogu
zaboraviu ako se ubace u memoriju koja se zove mentalni ekran. Nitko tko je jednom dobro nau-
io voziu bicikl, plesau ili plivau nee to nikada zaboraviu. Radi se o poetnoj maloj nesigurnosu i
kondiciji. Nae ujelo i um stvorili su tu naviku. Umu moramo dozvoliu da putem imaginacije obavi
svoj posao. Slino se dogaa kada usuama ponavljanja uvjebavamo jedan udarac ili potez. Od
uh usuu ponavljanja barem 75% mora biu ispravnih i tehniki dotjeranih. Nakon toga, drugi
dan e ujelo i um zapamuu sve vie i vie ispravnih poteza, a nepravilne e odbaciu i zaboraviu.
U tome je sva srea. Vano je da se ve u poetku naue pravilni potezi s opumalnom postavom
cijeloga ujela, od stopala pa preko nogu, trupa, ruku sve do poloaja vrata i glave.
Kua je korisna ako je prazna. Kada bi bila prepuna, u njoj se ne bi moglo stanovau. I u
mozgu koji je ispunjen svatarijama nema mjesta za mudrost. Uimo najprije ono to je
najbitnije. Krenimo od nobelovaca iz svih podruja, prouimo vane znanstvene discipline,
sam vrh, u umjetnosu, pravu, arhitekturi, matemauci, vojnoj znanosu, sportu i slino. Pro-
uimo i sve vane religijske knjige i najvaniju lozoju. kola, fakultet, magisterij i doktorat
nisu dovoljni. Spaava nas nona svjeuljka, u samoi, uz brino odabranu literaturu, glazbu,
ve to samo uz teka ivotna iskuenja i apsolviranje prakunog ivota. Sve pada u vodu ako
se nismo znali organizirau i postau materijalno neovisni da moemo i smijemo izraziu svoje
miljenje i stavove. Ako smo ljudi reima ili stege u poliukoj stranci, onda nemamo svoje
samostalnosu i nai iskazi i ponaanje moraju biu lani.
Nudim vam dva isunita karakterisuna dogaaja u vezi zaboravljanja i zapamivanja. Kada
je Teoreuk polagao ispit iz tehnologije (dio iz anorganske i organske kemije), nije se mogao
odmah sjeuu jednog strunog naziva kod dobivanja elika. Meuum, na ope iznenaenje
profesora i slualaca, rekao je da se taj naziv nalazi na 852. stranici, na drugom odlomku,
na lijevoj strani knjige. Radilo se o vizualnom, a ne loginom pamenju. Profesor je odmah
provjerio tu injenicu koju ni sam nije znao iako je napisao taj udbenik. Kada je ba tamo
pronaen traeni izraz, Teoreuk je objasnio o emu se tono radi i potkrijepio taj struni
naziv i na jo nekim stranim jezicima.
Na drugom ispitu, na kojem je profesor traio stroga nabrajanja po tokama, Teoreuk je
zastao na dvanaestoj toki koja je bila prilino vana. Privremeno je zametnuo list dvanaeste
230
toke koja se u kalendaru memorija preselila u neko drugo poglavlje. Sreom, bacio je dis-
kretan pogled u stranu gdje je bila njegova kolegica. Ona mu je jo diskretnije apnula to
treba odgovoriu. Kada je Teoreuk odgovor proitao s njezinih usana, zastao je i zamiljeno
odglumio razmiljanje, dao toan odgovor i objasnio sve vane detalje te inkriminirane
dvanaeste toke. Profesor je u uenju konstaurao i rekao: Vi, kolega, dugo mislite, ali na
koncu pametno kaete. Uobiajeno je da drugi nakon predugog razmiljanja bubnu veliku
glupost. Ipak, nakon upisivanja odline ocjene u indeks, Teoreuk je profesoru priznao da ne
bi pametno odgovorio da mu njegova zakonita nije ostrugom aptanja podbola njegovo
ponovno razbuktalo pamenje.
Jo je jedna nepravda koja se u sportu dogaa zbog zaboravljanja. Nitko se vie ne sjea,
primjerice, koga je pobijedio Draguun urbek kada je postao prvak Europe u singlu. Nitko
se ne sjea koga je pobijedio Mate Parlov kada je osvojio obje najvanije svjetske utule. Od
koga je sve bolji bio Ivan Gubijan koji je osvojio srebrnu olimpijsku medalju koja je znaajna
jer je bila prva koju smo osvojili? Nepravda je to se biljee i pamte samo pobjednici, a redo-
vito se zaboravljaju drugi koji su tako teko osvojili bilo koju medalju. A tek etvru, peu
Na alost, razvoj tehnologije unitava pamenje. Raunala i mobiteli pamte injenice i
brojeve umjesto nas, a to dovodi do slabljenja kapaciteta mozga. Ne samo mlai nego i
stariji trebaju ui nove podatke, nova saznanja i prakcira intelektualnu gimnasku.
Poznato je da su vrhunski strunjaci, koji su bili samo fah-idio, razoarali i druge i sebe
kada su se prestali bavi svojom uom specijalnou, a za drugo nisu imali interesa ni
talenta. Nisu povezivali svoje ue znanje s opim obrazovanjem i irinom razmiljanja.
Prijatelj Pragmak kae da mrzi drutvo s kojim pije i koje se svega poslije sjea i da mrzi
kada ena pam ono to joj je rekao kada se s njima vrao kasno kui, a drago mu je da
je zaboravio sve to je ona rekla njemu.
Kada su bili u ivotnoj formi za uenje, Teorek i njegova zakonita su se znali okladi, isto
iz hobija, tko e prije napamet naui desetak stranica iz rjenika na stranim jezicima koje
jo nisu znali. Prvi dan su s lakoom svladali gradivo, ali ne i drugi, trei i svaki sljedei dan
po novih 10 stranica, jer su se zaboravljale rijei koje su bile nauene prije tjedan dana. Za
trajno zapamivanje moralo se ponavlja ili koris sasvim druge metode uenja.
Zaboravljanje je dobro i kada koris opratanju. Oprataju li nam mrtvi? Mislim da je ta
plemenita osobina kod njih lake provediva nego kod nas, ivih zlopamla.
231
Kladim se da se niste razgibali jutros hodajui od postelje do kupaonice. Ne slui vas
pamenje. A mogli ste iskoris i to kratko vrijeme da istegnete obje ruke nekoliko puta
to vie u zrak. Kod svakog koraka trebali ste hoda tako da naizmjenino petama do-
dirnete stranjicu. Zabacite ramena vie puta to vie unazad pa naprijed, kruite samo
ramenima, a ruke neka miruju uz jelo. Na taj nain samo dobivate idete do eljenog
cilja, ne gubite vrijeme, a korisno vjebate. Ponavljajte svaki puta kada god se kreete po
kui iz prostorije u prostoriju. To ne zaboravljajte preesto. Uostalom, kao to znamo, u
semitskim jezicima za rijei misli i sjea se koris se is glagol.
Bilo bi dobro kada bismo, kao Dante u Boanstvenoj komediji, mogli nae grijehe uroni u
Letu, rijeku zaborava, ali ne bi bilo ni loe kada bismo svoja sjeanja na dobra djela mogli
osvjei u vodi Evnoje. Da smo barem napravili toliko mnogo dobrih djela da nam ih se
teko sje i sve ih nabroji (napomena: kontrolirat u vas nakon sljedeih 50 stranica
jeste li zaboravili Letu i Evnoju. Ako jeste, tada vam je proao rok trajanja ili vam je ve
istekao ivotni jamstveni list)!
Ivica Kosteli, kompletna osobnost i svestranost - najbolji skija svijeta 2011. godine
- Prvak svijeta u slalomu 2003.
- Osvaja tri srebrne olimpijske medalje do 2010.
- Pobjednik Svjetskog kupa 2011.
- Osvaja Malog globusa 3 puta do 2011.
232
23. AMBIJENT ZA DVORANSKE SPORTOVE
Otac tjelesnog vjebanja, Nijemac Jahn zapisao je jo 1815. godine da je dua tjelovjebe
u narodnom ivotu, a on uspijeva samo na zraku i na svjetlu. Od tada su se prilike bitno
promijenile i jasno je da je zdravije vjebau u dobro zraenoj i klimauziranoj dvorani s
tono izraunaum luksima, nego igrau nogometnu utakmicu po snijegu, kii, blatu ili po
buri. Sportske dvorane su nekim sportaima i gledateljima svojevrsne kolijevke, a drugima
i klinike u kojima treba smiriu uznemirene, a uznemiriu smirene, a sve na kraju treninga ili
utakmica nauiu neemu korisnome tako da svi odlaze kui uravnoteeni i raspoloeni. Zato
e ona mnogima ostau poput velike zipke, a mnogima e biu i poeljna klinika u kojoj sprave
i rekviziu lojalno i stoiki ekaju na uporabu kao medicinski instrumenu kako bi korisnike
iscijedili ziki i emocionalno, sve u cilju otputanja stresnih ivotnih venula ili stvaranja
rezultata. Ali i oprema je zlopamulo i osvetnik ako je se zanemari i ne korisu redovito. Poslije
im se dugo mora ispriavau teim treninzima i veim naporima.
Na alost, danas se uglavnom rade velike vienamjenske komercijalne sportske dvorane
koje nemaju duu za pojedine specine sportove. Dvoranski sportski prostor bi trebao biu
prostor opstanka i kretanja sportaa prilagoen u prvom redu posuzanju vrhunskih rezulta-
ta. To mora biu ne samo prostor gledanja i sluanja nego prostor za nadmetanje. Tono je
da ne smije biu ni premalen, jer u skuenom prostoru i ideje esto postaju skuene. Kako
bi se pravilno uspostavio dobar odnos izmeu gledalita, borilita, komunikacija, sanitarija,
svlaionica (zato se zovu svlaionice kada se ne radi samo o svlaenju, nego i oblaenju?),
klupskih prostorija i zajednikih potrebnih komercijalno-ugosuteljskih sadraja, uz dobro
zraenje i grijanje, vaan je raspored i raspodjela masa. Stolnoteniske, odbojkake badmin-
tonske i sline dvorane ne smiju biu prevelike jer su to precizni sport, sve je umanjeno i mjeri
se cenumetrima i milimetrima, a odgovoriu na takvu preciznost je nemogue u ogromnom
prostoru. Ne smije biu niu suvinoga i neiskoritenoga, samo je potrebno toliko prostora da
se moe izvesu i najiri akrobatski zamah. Na zbijenom prostoru se stalno ubrzano djeluje
i skae (footwork), nema vremena za odmor i etnje kao u nekim drugim sportovima gdje
neki drugi svako malo odrauju za nas, a mi se povremeno pomalo odmaramo.
Vane su i boje u dvorani. Neke pouu na akuvnost, a druge nas usporavaju. Zidovi moraju
biu obojeni tako da se lopte u njihovom kontrastu to jasnije vide. Osvjetljenje je uglavnom
pravilno jer su propisi jasni i tono odreuju koliko luksa je potrebno nad prostorom za
igru, zavisno od stupnja natjecanja. U prirodi je tama aneo uvar svjetla, a u dvorani je
primjereno svjetlo uvar vida i dobre igre. Za podove je bitno da su ravni, da su bez sjaja, da
se ne skliu, a poeljno je da se lako odravaju. Estetski je prihvatljivije da su boje opreme,
233
AMBIJENT ZA DVORANSKE SPORTOVE
sprava i stolova, ponekad i dresova, u suglasju sa zidovima, tako da se jaki kontrasu ne grizu
meusobno. Poznato je da uta boja ide brzo, siva stoji, crvena je borbena, naranasta je
plaljiva, smea je tuna, crna je bez nijansi, zelena umiruje, plava je najljepa, ljubiasta
trne, bijela se predaje (takoer je bez nijansi i zabranjena jer je iza nje slab kontrast lopuce),
zlatna raste, be umanjuje, drap se razvlai, ruiasta je nervozna, a srebrna se sklie.
Prema um saznanjima svako odabire prigodne dresove koji prouvnika iriuraju, umrtvljuju ili
pouu. Bojom odjee aljemo specine poruke ciljanoj okolini.
Psihologija sportske arhitekture mora razumjeu prostorne forme kao izraaj psihikih zada-
nosu. Pri tome je najbitnije da je kod dvorana primjereno zastupljena funkcija, konstrukcija
i forma (ulitas, venustas, rmitas, cognicitas) kako nas je poduio nedosuni meu arhi-
tekuma Vitruvije.
Moramo imau u vidu da funkcionalnost i ambijentalnost dananjih sportskih borilita (i
zgrada i gradskih etvru) ne smije ovisiu samo o nama, nego i o naim potomcima. Gradi se i
za idue generacije. Nema funkcije bez vrijednosu, ali vrijedi i obratno. Urbanizam nije samo
struka, znanost, ve je i umjetnost, tehnologija, ekonomija, a i poliuka. Na taj nain najlake,
prakuno, korisno i lijepo u sklad dovedemo ambijent i ovjeka. Arhitektura je i ekspresija
isusak, ali i impresija uusak. Ona je zato sublimacija svih (plasunih) umjetnosu.
Dvorane koje imaju dobru akusunost su one koje imaju dobru ujnost dodira lopuce s
reketom. Po upinom zvuku za rezanu lopucu lako moemo prepoznau koliko jaku rota-
ciju je poslao prouvnik, koje jaine je spin, je li serva ah ili rezana, odnosno kamo
vue. Naravno da je presudno budno i otro promatranje prouvnikova poteza, ali i zvuk
itekako pomae. Dvorane koje imaju duu imaju i toliko dragi zvuk, ljepi i od Balokovieve
guarnerke. Dvoranska arhitektura (arh = luk) otvara se svojim opukim perspekuvama i
zvukovnim odnosima koje nam daruju isto projekurani prostori.
Monotonija i klaustrofobinost zidova (budui sunevo svjetlo da ne smije bono prodirau)
moe se razbiu raznim posterima i biranim reklamama koje su u suglasju s vidljivou lopuce
jer jedan od glavnih problema moe biu slabo ili neprikladno osvjetljenje. Za razliite spor-
tove je koliina luksa razliito propisana pa je jasno da za dizanje utega nije toliko presudna
jaina rasvjete kao, primjerice, za stolni tenis gdje je lopuca mala, a brzine su velike. Problem
je ako je svjetlo na prostoru za igru slabije od 500 luksa i ako nije ravnomjerno disperzirano.
Nad stolovima za igru svjetlo treba biu za 25% jae nego uz rubove borilita. Treba izbjega-
vau uorescentne svjeuljke starijih izvedbi koje zbog utranja i treperenja uznemiruju oi i
podsvijest. Svako miganje, blinkanje ili oscilacije svjetla podsvjesno upozoravanu na neku
opasnost, osobito ako nisu sasvim isuh nijansi boja. Slabo ili treperee svjetlo iriura i zamara
234
oi i mozak pa se mogu oekivau slabiji rezultau na treningu i na meu. Na due vrijeme
sigurno oteuju vid. U dvoranama su poeljnija hladnija osvjetljenja radi jae koncentracije
jer imiuraju jutarnji dio dana kada je tjelesna i radna akuvnost po prirodi najvea. Kada se
rade vjebe oputanja, relaksacije ili je kondicijski trening, jaka svijetla treba smanjiu. Zbog
ekonomije trokova i vee dugotrajnosu treba ugraivau tedna rasvjetna ujela. Treba vodiu
rauna o trokovima odravanja, ekonomizaciji (oikos nomos = upravljanje kuom). Ba kao
i u zajednici, treba izbjegavau biu raspikua i briljivo troiu. Dobre rezultate treba posui
s najmanje sredstava.
Sve ovo treba biu cilj, ali stvarnost je jo uvijek drukija, jer su dvorane takve kakve smo ih za-
tekli. No uvijek moemo dau neki svoj uh ili poboljicu. Bolji ili loiji ambijent ne smije biu
izgovor za neuspjeh. Svako mjesto za borbu je ravno drugome mjestu, a rezultat ovisi o nainu
na koji emo iskorisuu prednosu i mane dauh okolnosu, dok pomo moemo nai samo od
ponuene stvarnosu. Ni znaenje ni rezultau ivota i postojanja ne odreuju se prema onome
gdje smo se sluajem zatekli, nego prema tome to smo izvukli iz zadanih okolnosu.
Uinimo sportske ambijente naim tjelesnim i duhovnim gnijezdima!
ORK Parzan Bjelovar - tri puta osvaja Kupa i 10 puta dravni prvak SFRJ,
Osvaja Kupa europskih prvaka 1972.
Stoje: Vidovi, Horvat, Bradi, Jakekovi, Peina, Hasan i uranec.
ue: Pribani, Smiljani, Dolenec, Z. Jandrokovi, ukovi i . Jandrokovi
235
POLITIKA I SPORT
24. POLITIKA I SPORT
Isunski i poteni sportai se nikada ne klanjaju moi ili poliuci. Onaj tko bespogovorno slui
vlasu, nedostojan je ve i zato to svoju prirodnu nadarenost, koju imaju tek malobrojni, pre-
tvara u sluge monika koji nemaju taj talent i upornost i ne mogu ga nikada posui niu sanjau
ono to sporta moe. Poliuarima nije najvaniji novac ni popularnost. Vana im je mo iz dva
razloga: da upravljaju tuim sudbinama, ali i zato to se boje da ne bi drugi upravljali njima.
Mnogi uspjeni sportai neopravdano zavide poliuarima koji su uspjeli, a da nita konkretno
ne znaju i koji smatraju poliuku koem za otpatke u koju se moe sve trpau. Poliuari si pak
umiljaju da su za sve mjerodavni pa si prisvajaju i ona specijalisuka podruja ivota za koja
nisu kompetentni. Poliuka se gura u sva podruja ivota i u tom osvajanju, na alost, i uspijeva.
U poliuci uspijevaju vjeu pokvarenjaci (veina), isunski domoljubni zanesenjaci (sve ih je ma-
nje kako odmie rat) i medijsko-markeunki genijalci (manjina). Malo je asnih iji put do vrha
nije vodio kroz moralnu i interesnu kaljuu koja je upravljala njima kako bi mogli i morali, kada
se doepaju vlasu, upravljau ljudskim sudbinama. Poliuari uglavnom odbijaju korisne savjete
od struke iako bi nam trebalo mnogo vie laboratorija nego oratorija. Naa tragedija je u tome
to neki od uh ljudi nita korisno i konkretno ne znaju osim obeanjima pobijediu na izborima,
a drugi, koji bi bili spas za gospodarstvo, za vanjsku i unutarnju poliuku, zdravstvo, kolstvo
i kulturu, obranu i druge bitne vladine resore, nemaju nikakve mogunosu kao nestranaki
eksperu ili kao lanovi manjih stranaka. Dok se taj obrazovni, asni i moralni minimum zakon-
ski ne denira, poliuka e uglavnom biu manipulacija neprovjerenim podacima, balansiranje
sulisukim gurama i enigmatskim reenicama, s posljedicama koje nikoga ne obvezuju.
Poliuka se osobito zanima za sport jer se preko njega itekako promoviraju i poliuari i nacija.
injenica je da poliuka odreuje alokaciju sredstava, odnosno koliko e koji segment ivota
dobiu novca, tako da i sportai, ba kao i svi drugi, moraju kleau da bi dobili minimalno
potreban novac. Ne postoji niu jedan uspjean sport koji ne treba novac iz dotacija i potporu
poliuke. Sport i sportai ne mogu biu neutralni i izvan poliuke jer se ona itekako bavi spor-
tom. Posebno je vana promocija mladih i manjih drava koje se etabliraju preko sportskih
rezultata. Sport pomou dobrih rezultata podie nacionalnu svijest i poziuvnu masovnu
psihozu, jer se narod poistovjeuje s vrhunskim rezultauma svoje zemlje (ili svojeg grada).
Negauvno je ako sport postane cilj nacionalizma ili iracionalnog ponaanja navijaa, a vlast
to mora radikalno razrijeiu.
Sportai su postali homo metrum, oni iji se rezultau mogu mjeriu. to bolji rezultau, to
vie novaca, to je u redu. teta to i sve ostale djelatnosu nisu komparabilne i mjerljive.
236
Potrebno je vodiu rauna i o mladima, rekreaciji, invalidima jer ulaganje u sport u konanici
znai manje izdataka za zdravstvo i veu produkuvnost rada. Mens sana in corpore sano,
kao to je davno dokazano.
Povijesni problem je odgoj mladih i preodgoj starijih koji su zastranili. Poliuari uglavnom
ne ele dobre, pametne ljude oko sebe, ve one kojima mogu manipulirau. Zato moramo
imau svoj stav, a ne da nam drugi ispiru mozak. Razvijajmo slobodu svojeg izbora. Trebamo
odreivau prave vrijednosu, a ne da nam ih propisuju neki lani i privremeni autoriteu, jer
e se nakon desetak godina u isu autoriteu promijeniu i doi e na vlast druga doktrina.
Moda emo ustanoviu da su nas krivo uili i postat emo zbunjeni. Sjeumo se Marxovog
uenja. Cijelo stoljee se u kolama i na fakulteuma uilo o tome to je Marx rekao o svemu
i svaemu, a zaum se sve sruilo i sada se ui da je to bilo pogreno. Danas se ne smije
dogaau da se nedemokratska poliuka i nekonkurentna privreda sakrivaju iza pojedinanih
sluajnih medalja koje nisu rezultat sustavno dobro voene poliuke u sportu.
Ne postoji niu jedna lokalna vlast, a kamoli drava, koja bi bila ravnoduna prema rezultau-
ma nekog olimpijskog sporta, ako rang natjecanja tog sporta prelazi granice lokalne vlasu,
to je dobro. Dobri rezultau uporno podmeu zrcalo takvom sportskom drutvu i vlasu da
se pokau onakvima kakvi zaista jesu, kao u Snjeguljici, osim to se u ovom sluaju ogledalo
nee razbiu. U vremenima kada su energenu i hrana sve skuplji, ivotni standard pada,
najuinkoviuji saveznik vlasu su sportski uspjesi nacije, ne toliko u individualnim koliko
u kolekuvnim sportovima. Kolekuvni sport je idenukacija za cijelu naciju, dok je uspjeh
Kostelia, Blanke Vlai, Ivanievia i drugih pojedinaca dobrim dijelom uspjeh njihovih ro-
ditelja, njih samih i njihovih trenera. Poliuka i sponzori se ukljuuju tek kada je najtee ve
uinjeno. Zato ne znaju na vrijeme prepoznau talente? Sport je podruje u kojem poliuari
zaista mogu dobiu mnoge moralne bitke. Uvijek e ostau poneto dobroga, bez obzira pod
kakvim protektoratom drali pojedine klubove, koliko jamili u izgradnji sportskih objekata
ili prilikom organizacije velikih prvenstava.
Oni koji se ni s kim ne natjeu, ne mogu imau neprijatelja. Ova stara kineska mudrost je
isunita, ali sportai se ne mogu odrei natjecanja. Na alost, natjeu se meusobno i oni koji
za to zaista nemaju razloge: susjed sa susjedom ija e kua biu ljepa, tko e zavriu vie
kole, ija e grobnica biu skuplja, tko e postau direktor ili tajkun, tko e vladau i manipuli-
rau ljudima, tko ima jai auto, koja je zastupnica vitkija, tko ima bolje drutvo i prijatelje oko
sebe, tko ima jae veze i poznanstva, ali i tko moe popiu vie piva odjednom i pojesu vie
janevine, tko e imau vie ljubavnika ili ljubavnica (i to bez diskrecije), tko pripada drugoj
seksualnoj orijentaciji i slino. Nedostatak pravih vrijednosu je doveo do toga da je na itav
ivot konstantno natjecanje samoga sa sobom i sebe kontra omnes (prouv svih).
237
POLITIKA I SPORT
udimo se kada puknemo ili prolupamo. Izgube se kriteriji i standardi vrijednosu. Primje-
rice, poliuari (a i drugi su slini ili jo gori) se zubima i nokuma, a i preko leeva bore da budu
gradonaelnici, ak i u gradovima koji su u gospodarskoj komi, da budu zastupnici, a jo nismo
u zadnjih 20 godina uli suvisli gospodarski, kulturni, zdravstveni, a niu poliuki program, a
kamoli da smo ga pretoili u stvarnost. Program je najlake napisau. Teko je napisau i ostvariu
provedbu programa. U tom programu ne smije biu beznaa, jer ga je u elektoratu najtee
izdrau, pa se zato neasni poliuari slue obeanjima i prijevarama, laskavim i pokvarenim
serviranjem nade bez pokria, jer to uvijek pali, puno bolje nego oprezni ili realisuki pesimi-
zam. I u ovoj tekoj situaciji u dravi svi misle da mogu biu zastupnici, ali su i uvjereni da mogu
biu i predsjednici EU. Nema realnosu! Trebamo vjerovau, sluau, itau i glasovau za one iji
su ivot i praksa provjereni, dokazani i koji su preivjeli takozvani aetas.
Mnogo puta je Teoreuk sluao i itao pisma dvostrukog doktora znanosu i svjetskog stolnoteni-
skog prvaka, dr. arka Dolinara, koji je uio vicarce medicini i itav ivot bio okruen nobelovcima.
Kada su mu dolazili vrlo mladi i bogau tajkuni iz cijeloga svijeta (ili u insutut i kliniku gdje je radio),
imali su samo jednu elju: ozdraviu. Pri tome su nudili enormne koliine novaca samo da spase
ivot. On i njegovi kolege lijenici su uvijek davali isu surovi, ali isuniu odgovor: Kasno je. Vi ste
rtva tempa rada i ivota, bolje rei gramzivosu za bogatstvom i za moi koju ste traili u poliuci.
Imali ste desetak tvornica i mnoge poliuke funkcije, a htjeli ste imau jo vie. Imali ste desetak
puta vea primanje nego prosjeni graani. Niste imali vremena za obine ljude, za rjeavanje
njihovih problema, za kontemplaciju i za duhovnu izgradnju. Znali ste samo kako stei bogatstvo
i poliuku mo, ali nita vrednije. Naravno, izraubani tajkuni i lakomi poliuari koji nisu dorasli
svojem poslu umirali su za nekoliko mjeseci ili su trajno obolijevali, a iza sebe nisu ostavili nita
mudro ni trajno ostavili, samo su svojim radnicima, svojim biraima, pa ak i djeci nametnuli
nehumani izrabljivaki rad. Nisu shvauli svrhu ivota. Lisica zna sto lukavstava, a kornjaa i gavran
znaju samo dvije mudrosu, ali prave (izmeu ostaloga znaju kako se dugo i zdravo ivi).
Ako nemate vlast, morate se uvau malo, a ako je imate, morate se uvau vie (Prakuk kae da
nije siguran). Sigurno je da se najvie treba uvau ljudi koji vie mogu nego to znaju (kada bi
im barem okruenje bilo pametno). Poliuari nas nee prevariu samo onda kada emo vjerovau
da su odabrali najgori od ponuenih prijedloga, ali to trebamo znau prepoznau. Njihova savit-
ljivost i prevrtljivost je neizmjerna pa svoje stavove mogu ukomponirau pod bilo koju potrebnu
ideoloku ili dnevnopoliuku parabolu koju transformiraju po elji, u sinklinalu ili anuklinalu.
Neki dan sam uo od znanca Cinika da se mnogi poliuari ne moraju brinuu o svojoj budunosu
jer imaju prolosu za barem jo jedan lagodan ivot. Oni se ne brinu previe o svojoj rastrono-
su dravnim novcem, izgubili su kriterije, misle da sve mogu u interesu svoje visoke misije jer su
izvanserijske linosu, a takvi izuzetni ljudi, naravno, imaju pravo na izvanserijske privilegije i na
238
neupine inidbe i reakcije. Sve to opravdavaju takozvanim napoleonskim principom: posebni
ljudi trebaju imau i posebna prava, pa makar se ona kosila i s moralom i pravnim normama.
Vani su jedino njihovi veliki rezultau, a narodu je sve tee. Mnogi iz diplomatskih predstavni-
tava nisu prodali ili izvezli nita od naih proizvoda ili usluga jer se opravdavaju da je njihova
dunost samo da naprave okvir za kontakte privrednika. Poslije se vidi da u zemlje gdje su bili
veleposlanici ili drugi dunosnici nita ozbiljno nije prodano, ali se zato i dalje sve vie uvozi.
Poliuka uglavnom treba one kojima se moe manipulirau, koji nemaju svoje miljenje. Ve-
ina poliuara pogreno misli da bi demokracija bila savrena samo da se narod ne mijea.
Skepuk se u udu pita zato pojedine poliuke stranke ne doputaju svojim lanovima da i
ne znaju neto to zaista ne mogu shvauu, nego ih njihove voe dogmatski uvjeravaju da je
to tako i da tako moraju glasovau, ak i za ono to uope ne razumiju ili nisu sigurni. To se
zove decit unutar stranake demokracije.
Ne treba pisau ili govoriu previe opirno poput poliuara, jer tada skribomani i brbljavci zlorabe
pristojnost i strpljenje sugovornika ili itatelja. Pisci, predavai, a osobito poliuari su katkada
bez kriterija u vezi opirnosu jer misle da su zabavni ili pouni, a u stvari su muitelji i gnjavatori.
Oekujemo govor, a oni samo pripovijedaju. Kod knjige i televizije ima spasa, moe ih se zaklopiu
ili uzeu daljinski upravlja, ak i u Saboru se moe u ka ili se moe dobro naspavau, ali na mno-
gim sastancima, okruglim sulovima, panelkama ili predavanjima na kojima uzaludno ekamo
izlaganje nekog pametnog, brbljavci uvijek pobjeuju. Oni koji nisu koncizni i kratki u pisanju ili
izlaganju kasne za vremenom vlasutog ivljenja i gubitnici su u konkurenciji s modernim trendom
ponaanja i brzim nainom ivota. Nitko ne bi trebao itau silne stoune stranica ili sluau mara-
tonska izlaganja iz jednostavnog razloga to isune, znanosu, spoznaje i mudrosu ima malo.
Glavni zadatak civilnog drutva je da prisile stranke na vlasu i dravu da zakonski ogranie
samu sebe, da ih sprijee da ne odreuju granicu naih razmiljanja i otkoe misli onih koji
kod nadlenih idu tek samo zato da im se poklone i lupe petama. Za sada ne uspijevaju.
Poliuka borba je borba za mo, za vlast, za slavu, za privilegije, pa tek onda borba za do-
movinu, za odgovornost i za izbjegavanje posljedica prethodnih promaaja. Zato su poliuki
putovi, kao i oni Gospodnji beskonani. Samo neupuenima nije jasno kako netko tko ima
nekoliko stupnjeva niu fakultetsku i znanstvenu kvalikaciju vlada doktorima znanosu, do-
kazanim gospodarstvenicima, vrhunskim umjetnicima i kulturnjacima. Njihov je problem i
ponienje zato si to dozvole i zato su inferiorni.
Kod nas sport jo uvijek previe ovisi o poliuci koji objeku e se gradiu, za koja natjecanja emo
se kandidirau i tko i to e se forsirau. Na Zapadu, a ve pomalo i u tranziciji i na Istoku,
239
POLITIKA I SPORT
sport vie ovisi o pojedinim tajkunima koji kupuju kompletne klubove. Kako navijau za svoj
gradski um u kojemu je veina stranih dravljana, a europske repke i klubovi se ponose,
primjerice, stolnotenisaima iz Kine, nogometaima iz Brazila ili atleuarima iz Afrike.
Pragmauk je davno uo i zapisao: Hitler je rekao da je u sportu vana rasa, Staljin da je
presudna klasa, a danas je najvanija kasa.
Krlea je rekao (svi znamo): Ako se ne bavi polikom, polika e se bavi tobom. Poli-
ka se uvijek bavi nama (ali i sama sobom), samo neka se najvanije smjernice ne donose
tek na uim stranakim sastancima, a sakrivaju iza stegovnih parlamentarnih odluka.
Korumpirani poliari trebaju se sje da ih je besmrtni Dante virtualno strpao u osmi,
skoro najgori krug Inferna i da su tamo njihovi kolege bili zarobljeni u rijeci vrele smole.
Danas im je popularnije mjesto pritvor u Remencu, ali to nije dovoljno velika kazna jer
su prljavi novac zaradili ne samo za sebe nego i za svoje idue generacije. Osim toga,
kada i odu u zatvor, opet imaju privilegije o kojima sitni benigni lopovi ne mogu ni sanja,
kao to je potvreno u praksi.
Robert Seligman - specijalnost konj s hvataljkama. Autor: Nils B. Bohl
- Zlatna medalja na Svjetskom kupu 2005. i 2006.
- Zlatna medalja na Univerzijadi 2005.
240
Antun afari, mr. sc. sa svjetskim prvakom arkom Dolinarom, nositeljem triju doktorskih
tula (jedinstveni rekord) i najboljim hrvatskim sportaem 20. stoljea.
241
STOLNI TENIS
STOLNI TENIS
242
Antun afari - STOLNI TENIS
Karakterisan urbekov servis
243
UNAPREENJE IGRE
25. UNAPREENJE IGRE
25.1. Openito
Grijee svi oni koji misle da je u bilo kojem sportu (ili u znanosu) sve zavreno i da napredak nije
vie mogu. Ne radi se samo o promjeni pravila ili rekvizita, ve o napretku koji nam pruaju
spoznaje ili dokazane provjere. Ne treba vjerovau dogmaucima u sportu, hermeneuucima i
egzegeuma koji tumae da ne treba nita novo uiu, da se sve ve zna i da bez razmiljanja
samo treba provodiu ve naueno i ono to je do sada napisano i vieno. To je fosilizacija igre
koju nam nameu teretni bezidejni treneri i struni stoeri. Samorodni fantazisu i imagina-
uvci mogu izdii igru na viu razinu nego to to kruta insutucionalizirana i fosilizirana pravila
doputaju. Za takve kreauvce je grijeh svaka radoznalost prema novim spoznajama i svjeim
idejama. Itekako ima mjesta za napredak i razvoj svakog pojedinog sporta, a i pojedinca koji
sudjeluje u njemu. Na prvom mjestu djelomino mislim na zika poboljanja jer tu postoje
ogranienja. Na strunom treningu, kao operatoru transformacije, mijenjamo ovjeka na bolje.
Pretpostavljamo da smo ga na bazinim pripremama podigli na zadovoljavajue komparabilnu
razinu eksplozivnu i repeuuvnu snagu, brzinu, kapacitet plua, kardiovaskularni sustav i loko-
motoriku pripremili za napore i neizbjene povrede. Isuna je da nikada nitko nee moi trau ili
plivau sto metara u jednoj sekundi, ali psiha i glava nisu niu priblino istraeni niu iskoriteni,
posebno ne u sportovima koji se ne suprotstavljaju sili tei ili gravitaciji. U sportovima koji su
pojedinane ili kolekuvne igre mogunosu su gotovo neograniene. Takav napredak nee biu
mogu kod sportova koje ograniavaju ziki zakoni. Kada se pojedini rekordi nee moi ruiu
po 50 i vie godina, postat e dosadni ili nezanimljivi, samo zato to se pojavio neki prirodni
fenomen od 150 kg miine mase i visine od 2,5 m (a to e se kad-tad dogodiu) koji e baciu
kuglu preko 30 metara. Borba za srebrnu medalju nee biu atrakuvna.
Sportske igre e se svakako poboljau pomicanjem zikih mogunosu i jaanjem psihike
stabilnosu. Naravno, samo uz sistematski rad na due staze. Troenje zike snage takoer ima
svojih granica, pogotovo na duim turnirima ili zahtjevnijim sportskim susreuma ili na kondicij-
skim pripremama. S vlasutom energijom takoer treba postupau tedljivo, bolje rei racional-
no. Ne trebamo se uvijek troiu bez korisu da ne ubijamo ve gotovi kadaver. Ne smijemo ni
hibernirau kao u polusnu jer to lako prelazi u naviku, a nije poteno niu podcjenjivau prouvnika.
Taj smiljeni raspored kojim se ne rasipa nego uva snaga zove se ekonomija tjelesne energije.
Tada emo se moi razgoropadiu sauvanom snagom na najvanijeg prouvnika onda kada
e to biu najpotrebnije. U mnogim fazama sportskog susreta mogue je iscrpljivau prouvnika,
a da on ne posugne cilj. Nasrtljiva i neracionalna energija nije korisna. Grijee mnogi treneri i
igrai koji isum ubitanim tempom optereuju ujelo i psihu dugi niz godina.
244
Cjelodnevni ili viednevni turniri zahujevaju dodatne, specine, strune zike i psihike
pripreme koji e ih kapaciurau da zadre znanje i dugotrajniju svjeinu. Unato tome, velike
turnire oekujemo s nestrpljenjem, ba kao i velike blagdane. Oni usmjeravaju i odreuju
ritam naeg ivota i predstavljaju nezamjenjivo tjelesno i duevno uzbuenje, uz akuviranje
velikih tenzija i doivljavanje nezaboravnih emocija u gotovo nadnaravnoj zbilji. Uspjeli tur-
niri i velika natjecanja prostrani su rezervoari naih tjelesnih i psihikih napitaka s kojima se
ponovo osvjeavamo i mouviramo za jo vee sportske napore i rezultate. Ne dozvolimo da
nas poetak turnira doeka nespremne kao to nas iz letargije iznenauje zakanjela budilica.
Idemo napredovau.
Reeks se moe poboljau treningom, a lako ga je kontrolirau iginim tapom. Poznato
je da je naa generacija stolnotenisaa imala na objekuvnom mjerenju reeksa uvjerljivo
najbolje rezultate, ispred svih sportaa. Meu njima su bile i mnoge svjetske klase: ruko-
metni vratari, prvaci u borilakim vjeunama i slino. Reeks se posebno moe trenirau
ongliranjem s dvije ili tri lopuce, hvatanjem isputenih novanica (kada nam je netko drugi
puta izmeu palca i kaiprsta), tehniciranjem lopte na nozi ili na glavi, itd. Reeks je vaan
jer emo prema njemu odrediu koncepciju igre. Ako je netko sporijeg reeksa, nee biu
uspjean bloker (toper), igra blizu stola ili igra na mrei, vratar i slino.
Stolnoteniske lopuce koje napada upuuje brzim reketom prelete tri metra (malo vie od
duine stola) za svega 0,6 sekundi. Vano je da igra reagira ve za manje od 0,1 sekunde
kako bi na vrijeme mogao kvalitetno vrauu lopucu. U znanosu o sportu neizbjeno je una-
preivau brzinu reagiranja, brzinu zamaha ruku i hitru, ali opumalnu postavu nogu. Brzina
ruku se moe vjebau u pripremnom razdoblju optereenjem runog zgloba posebnim
utegom i serijskim situacijskim potezima vjernim stvarnim pokreuma. Dobro je i ubrzano
kruenje ruke u ramenu u pravcu spina. Pri tome je vano da aka bude zatvorena da se
sprijei nasijedanje krvi u prste.
Brzina se posue maksimalnim skraenjem poteza tako da je ipak dovoljno tehniki ispravan.
Sve to je suvino u pokretu i potezu treba reducirau i konano potpuno odbaciu. Promjene
zato moraju uslijediu na vrijeme, pod vrstom rukom strunijih i iskusnijih.
Ve nakon prve selekcije jako je bitno uskladiu ciljeve, zahtjeve i mogunosu na relaciji klub,
igra, trener, roditelji, kola. To nije lako, ali ako svatko vue na svoju stranu, napretka nee
biu. Svi trebaju vjerovau jedni drugima. Osobito se mora vjerovau treneru. Bolesnik koji ne
vjeruje lijeniku, ne moe ozdraviu. Lijenik koji ne vjeruje bolesniku, ne moe ga ozdraviu.
245
UNAPREENJE IGRE
25.2. Serviranje i vraanje servisa
(Serve execuon and receiving serves)
Najbre se moe unaprijediu ili poboljau igru ako se svlada izvoenje nekoliko ekasnih trik
servisa i akuvno vraanje prouvnikih. Upravo su na podruju servisa stari ukopani meai
koje moramo pomaknuu kako bi se oslobodio prostor za napredak. Najbolje servise koje
imamo u svom inventaru trebamo najee upotrijebiu u prijelomnim trenutcima, a to su
uglavnom poetak i sam kraj igre. Ako nauimo dobro vrauu ili napasu prouvniki servis,
brzina napretka e biu jo oiuja. Kod servisa je bitno pravilno izbacivanje lopuce, kontakt s
lopucom na pravoj visini i na pravoj udaljenosu od stola i jaka rotacija lopuce koja se uglav-
nom posue zglobom. Izuzetno kratki servisi uk iza mreice i izuzetno brzi dugaki servisi uk
uz zadnju liniju stola omoguuju da se odmah dobije poen ili se pripremi za napad na treu
loptu (third ball aack). Svi vrhunski svjetski treneri se slau: Long serves near the line or
short serves near the net are most eecve ones. Odabir mjesta na koje upuuu servis, od-
nosno mjesta odakle se upuuje servis, u singlu se odigrava uglavnom s krajnje bekend
strane kako bi vraenu lopucu mogli odigrau forhendom. Vane su dobre gume na reketu
koje snano vuku (ili zavaravanje s drugom stranom reketa na kojoj je drukiji materijal), a
najvanije je da nauimo gotovo isu potez, no da su razliite rotacije koje prouvnik ne moe
primijeuu zbog sporosu oka. To je drugi vaan faktor kod serviranja. Podsjeamo na naoko
isu pokret kod servisa armera i romanuara A. Supania s bekend stranom, a ipak je
lopta imala razliite rotacije koje je znao vjeto prikrivau kod kontakta reketa s lopucom sa
svojom slobodnom desnom rukom (bio je ljevak). No sadanja pravila to ne doputaju.
Penholder dranje reketa (asian grip) omoguava veu gibljivost (eksibilnost) runog zglo-
ba nego klasini europski grip. Zbog toga europski igrai kod serviranja mijenjaju poloaj
svojih najvanijih prsuju, palca i kaiprsta kod obuhvata drke reketa (between the thumb
and forenger) radi to vee amplitude kretanja reketa. Takoer je vana snaga zgloba.
Stolnotenisaima ziki mnogo jai nisu mogli svinuu ruku samo zato to je na zglob bio
mnogo jai zbog svakodnevnog treninga.
Kombinacijom servisa bekend ili forhend stranom reketa s rotacijom, brzinom i duinom
te odabirom na koje prouvnikovo mjesto e pasu lopuca se posue gotovo bezgranino
mnogo varijacija i bogatstvo raznih servisa (to kod tenisa nije mogue jer dobar servis ovisi
samo o brzini i mjestu na koje e pasu lopta i niemu vie).
Bitna je takoer i visina izbaene lopuce budui da prouvnik insunkuvno pogleda njezin let. Kod
visoko izbaene lopuce posue se vea brzina serve, a prouvnik tee moe odrediu koliinu ro-
tacije. Onaj tko to svlada, omoguuje pravu sportsku gozbu svima koji se razumiju u stolni tenis.
246
Vrhunski serveri biraju kojim dijelom reketa e udariu lopucu. Ako je kontakt reketa s lopucom
bio pri vrhu reketa, posue se vea brzina jer je amplituda vea. Ako se kontakt ostvari blizu drke
reketa, lopuca e pri istom zamahu sporije putovau, a i rotacija e biu manja radi manje amplitu-
de. Dakle, vea ili manja rotacija serve ovisi i o tome s kojim dijelom reketa smo servirali.
Prouvnika takoer moemo zavarau i nastavkom pokreta reketa i ruke nakon kontakta s lopu-
com. Mnogi primatelji serve procjenjuju jainu rotacije gledajui gdje je zavrio reket nakon
serve. Ako je reket dolje nisko, radi se o rezanoj, donjoj rotaciji, a ako je reket podignut gore,
tada se radi o ah servi bez rotacije ili s malom rotacijom. Meuum, kod dugakih pokreta
ruke i reketa nakon serviranja treba procijeniu moemo li se vrauu brzo u osnovni poloaj radi
sljedeeg poteza za koji moramo biu spremni. Kvaliteta postraninog pokreta (aside movement)
kod serve ipak igra najvaniju uloga kod serviranja. Taj pokret kod vrhunskog servera mora biu
britak poput najjaeg golf udarca, a bri od vrhunskog ibicara (na jakuevakom sajmu).
Znamo da emo prouvniku koji je blizu stola poslau brzu dugaku servu, a onomu koji je
dalje od stola upuut emo kratku servu. Naravno, osim u sluaju kada elimo iznenadiu.
Jednostavni su i djelotvorni savjeu kako da ne gubimo poene na svojim servisima jer je to
najvea glupost koju moemo uiniu budui da prouvnik nita ne radi, a broje mu se poeni
zbog nae promaene serve. Evo zato:
Kod izvoenja servisa se esto dogaa da server lopucu nabije u svoj najblii osnovni rub stola i
tako izgubi poen bez zrna baruta za koji prouvnik nije ni malo zasluan jer lopuca do njega nije
ni dola. Kod serviranja se ne smije stajau predaleko od stola jer postoji opasnost da se udari u
svoj rub stola pa uope nema izgleda da lopuca prijee na nae, a kamoli na prouvniko polje. To
je najea greka kod serviranja. Mnogo je rjea pogreka da lopuca preskoi cijeli stol i izae
preko prouvnikog polja. Nema mnogo pogreaka na nain da se vlasuu servis poalje u mreu.
Kod vraanja servisa (receiving serves) je dobro zapamuu i do automauzma izvodiu sljedee
radnje: treba zapamuu da je vraanje servisa jednako vano kao i serviranje pa mu treba
posveuu jednako toliko vremena na treningu i ugrijavanju prije mea. Ako je igra napada,
tada se treba postaviu na sredinu bekend polja tako da to bolje moe napasu to vie
prouvnikih servisa forhendom, koji je vaniji udarac, a u cilju preuzimanja inicijauve. U
oekivanju servisa, igra se treba lagano pognuu u osnovnom stavu, zapet kao strijela, vrhom
reketa u pravcu srednje crte stola polagano se njihau u stranu, stopalima malo rairenijim
od ramena, nikada s teitem ujela na petama. Vrhunski igrai u oekivanju servisa imaju
osebujne, mekane i paljivo odabrane kretnje, kao da stoje u staklani prepunoj nevidljivog
skupocjenog kristala. To je samo da se prouvnik zavara i uspava. Kada igra proita kakvu
rotaciju ima servis, tada eksplodira i munjevito bljesne kao vrhunski sprinter sa starta.
247
UNAPREENJE IGRE
Ako je prouvniki servis dugaak, odnosno odskok lopuce ide izvan zadnje ili bonih linija
stola, odmah ga treba napasu spinom i lopucu po mogunosu poslau na poziciju prouvni-
ka do koje treba dva ili vie koraka. Naravno da je ekasniji spin koji se izvodi i uz pomo
nte cijelim ujelom, tako da se ujelom krene na lijevu stranu, a lopucu upuu na desno (za
ljevake obratno). Na dobro izvedeni servis sigurnije je odgovoriu visokim spinom u luku,
tanko poput suneve zrake, ali to brim zamahom liznuu lopucu (igrai bilijara imaju
izraz: francuskim lizom). Brzi zatvoreni spin je riskantno izvesu kao odgovor na kratki
servis zbog prepreke koju stvara rub stola putanji reketa prema naprijed.
Slabije izvedeni servis treba bez milosu poenurau ili odgovoriu brzim, zatvorenim spinom.
Ako je servis kratak, a prepoznali smo rotaciju, napada se ipom (ick return), to dublje
na prouvnikovo manje pokriveno polje ili na njegovu slabiju stranu, budui da je server
kod kratkog servisa blizu stola. Samo pravi tehniari vraaju kratki servis jo kraim niskim
riternom uk iza mreice.
Ako je prouvniki servis izuzetno kratak, a rotacija nije proitana, vraa se kratkim tvrdim
rezom (slajsom) na sredinu stola, jer nismo sigurni vue li rotacija na desno ili lijevo. Ne
treba odmah vraau jako rourani servis vraau i prenaglo. Nakon to je lopuca tek zapoela
uspon, slobodno pusumo da se rotacija malo uspori, a ostat e nam vie vremena za pro-
cjenu kakva nam rotacija dolazi i kamo upuuu povratnu loptu.
Na dugake i brze servise iznenaenja, bez obzira na koju stranu idu, treba se brzo opumal-
no postaviu i svakako ih napasu, a nikako i nikada ne vraau rezanom loptom. Jasno je da e
lovac odrezau takav servis budui da inae stoji dalje od stola, a za lovca ni najbolji servisi
ne smiju biu vei problem za vraanje, zato to oni imaju sporije obloge na reketu i zato to
si mogu dozvoliu da vrate servis i malo viom loptom i bilo kuda jer e sljedeu lopucu znau
i moi vrauu defenzivnim potezom udaljenijim od stola.
Ne zaboravimo da je kod koncentriranog i uvjebanog igraa servis veliki kapital i zaliha ne-
potroive energije i mogunosu. Samo kod servisa u vlasutom ujelu i vlasutom umu imamo
pod kontrolom sve tri faze: naponsku, izvrnu i zavrnu - vidimo dolazi li odmah do rezultata
ako nam prouvnik ne vrau servis ili nam je naa serva tek pripremila poenuranje. Najgore
to nam se moe dogodiu je ako prouvnik poenura na na servis.
Kod vraanja servisa je najvanije budno promatrau i uoiu trenutak kontakta reketa igraa
koji servira s lopucom, odnosno u kojem pravcu se nastavio kretau reket nakon udarca. Tako
emo tono otkriu kamo vue rotacija i radi li se o rezanoj ili ah lopuci. Pri tome se ne
smijemo dau prevariu i zapamuu samo poloaj gdje je prouvniki reket zavrio svoju puta-
248
nju, ve je odluujui pravac reketa u trenutku kontakta s lopucom jer prouvnik, primjerice,
moe odigrau rezani servis s donjom rotacijom, ali poslije kontakta moe ngirau kao da se
radi o gornjoj rotaciji ili ah servisu.
U doublu (parovima) je mogu mnogo manji izbor servisa, ve i zbog toga to se moe servi-
rau samo na jednu polovicu stola. Tehnika serviranja je ista kao i u singlu. Najdjelotvorniji je i
najee izvoen kratki, niski servis uk iza mreice, ali to blie srednjoj cru. Jasno je da je kod
takvih kratkih servisa vrlo teko izvesu jaku rotaciju za koju je potreban snaan i brz kontakt s lop-
ucom. Kada u paru servira denjak (right handers), uinkoviuje je da servira forhend stranom
reketa jer lake iskoi na lijevu stranu stola da se to prije dokopa igre forhendom. Ako servira
bekend stranom reketa, server je ve postavljen vie na desnu stranu, a i inercija zamaha ga
odvlai udesno to oteava povrat na lijevu stranu stola, to je cilj, budui da se s te strane bolje
kontrolira cijeli stol forhendom kao glavnim udarcem. Kada ljevak prima servis u doublu, treba
stau sasvim izvan desne strane stola, na poziciju odakle moe poenurau odmah izravno ili stvoriu
veliku prednost za suigraa. Oito je da se ba kod primanja servisa vidi najvea prednost parova
koji imaju ljevaka (le handers). U igri parova treba nastojau servirau vrlo kratko uz srednju crtu
ili treba servirau brzu dugaku servu. Treba imau na umu da je pregledom snimki stausuki
dokazano da su u dublu vrlo uinkovite brze dugake rourane serve, a to nije sluaj u singlu.
Ne treba zaboraviu da je u stolnom tenisu (i tenisu) najvanije serviranje i vraanje servisa,
a to se uporno zaboravlja, izbjegava i premalo se vjeba. Servis i vraanje servisa se ne
moe izbjei jer se to najee dogaa. Tek poslije toga je tek vano svladau drugu loptu,
trea se puno manje igra, a etvrta lopta je u modernoj igri napada prouv napadaa goto-
vo rijetkost. To omoguavaju sadanja pravila, u prvom redu relauvno niska mreica ili jo
uvijek mala i prebrza lopuca koja ne pogoduje defanzivnim igraima. Zato rijetko dolazi do
atrakuvnih poena s vie akrobatskih izmjena lopuca. IITF e biu prisiljen, prije ili kasnije,
mijenjau pravila s ciljem da se produi poen koji sada zavrava prerano, uglavnom u prva
2-3 poteza. Kod tenisa su izmjene lopu puno due, a publika to voli.
Dobri servisi se mogu i trebaju kopirau, ali je ipak vano da svaki igra pronae svoje servise,
sa svojim idejama. Upravo se kvaliteta uma manifesura u idejama. Ideje su putokazi i svje-
tlost uma, rasvjetljavaju nam put. Ako igra ne moe izmisliu sasvim novi servis, tada treba
modicirau neki posueni koji najvie odgovara njemu i njegovom reketu.
Samo najvea koncentracija i iskustvo otkrit e kuda vue rotacija servisa i kako se vraa
dobar servis. Obratno, poslije servisa igra mora imau veliku prednost i prouvnik ne smije
znau kamo i koliko vue njegov servis. Kada igra servira, sve je u njegovim rukama. Moe
se pripremiu, odahnuu, izabrau stranu reketa, odredite lopuce, a prouvnik mora ekau
249
UNAPREENJE IGRE
samo njegovu milost jer nikada ne moe znau kakav e servis u zadnji as izvesu.
Kod serviranja je vano da se reket dri lepravo, gotovo labavo, tako da je mogue runi
zglob, a i lakat, pokretau na sve strane to veim amplitudama. Na taj nain se mogu izvesu
jake i razliite rotacije (felevi). Velika pokretljivost zgloba i lakta omoguuju trik serve
kod kojih je potez samo naizgled isu, ali se ipak radi o razliium rotacijama. Oko je presporo,
ba kao kad gledamo maioniara, da bismo primijeuli dobro izveden servis. U prednosu
su kod primanja servisa oni koji mogu tono uoiu kamo ide reket odmah nakon dodira s
lopucom. Naime, kamo ide reket, tamo vue i rotacija.
Uvijek ispod oka treba pogledau gdje se prouvnik nalazi (periferno gledanje). Ako je preblizu
stola, uglavnom je uspjean dugi servis na nepokriveno mjesto, i obratno: ako je dalje od
stola, tada je bolji kratki servis. Kratki servisi su puno ekasniji. Nema vrhunskog igraa, pa
ni solidnog, koji nije svladao nekoliko dobrih najkraih servisa. Kratak servis znai da lopuca
pada odmah iza mreice, najdalje 27 cm, i to nisko iznad mreice, da ima to nii odskok. Zato
toka sudara reketa i lopuce kod servisa ne smije biu iznad visine mreice. Osim toga, cilj je da
lopuca pada to blie srednjoj cru stola. Ako je ak i kratka serva, ali lopuca odskoi sa strane
izvan stola, opet nije dobra jer se moe napasu raznim udarcima (side spinom i sl.). Poslije
kratkog, jako rouranog servisa igra e uvijek imau prednost ili e ak odmah dobiu poen.
Ako napada ni nakon dvije ili tri godine ne moe svladau ekasno serviranje ili prihvat
servisa, neka odabere neki drugi sport ili ga treba specijalizirau za defenzivnog igraa. I lovci
moraju imau druga specijalna znanja i osobite vjeune. Svaki igra treba izmisliu i usavriu
svoju osobitu servu po kojoj se prepoznaje i razlikuje od drugih. Treba pusuu mau da
djeluje. Nije sluajno da sam o servisima govorio odmah na poetku.
In summa: Spin je namjesnik serve, zicer je nasljednik spina, a zavrni udarac (smash) je
baunik zicera. Onaj koga slua servis i vraanje servisa sigurno je u samom vrhu kvalitete.
CURIOSITAS I DESTILIRANE MISLI:
Za dobre servise potrebno je razvi gibljivost (eksibilnost) runog zgloba. Vano je po-
si to veu amplitudu. Stariji igrai neka uvaju zglobove maui ih raznim gelovima i
troenjem kapsula na bazi koljki.
Stariji rekreavci i veterani neka vie vremena pri zagrijavanju i odravanju kondicije
posvete rastezanju (streching).
250
Tamara Boro, 3. mjesto na svijetskom prvenstvu 2003. u Parizu, zlatna medalja u igri
parova na Europskom prvenstvu u Zagrebu 2002.,
tri zlatne medalje s europskih prvenstava u igri parova.
Zoran Primorac, sedmerostruki olimpijac. Osvaja srebrne olimpijske medalje u paru
(Lupulesku). Srebrna medalja sa Svjetskog prvenstva u mixu 1998.
Osvaja Svjetskog kupa 1993. u Kini i 1997. u Francuskoj. Prvak Europe u miksu 1994.
Osvaja kupa Europe 1994. i 1996. Osvaja Europske lige prvaka 2001. i 2002.
Najbolji sporta godine 1998. (Sportske novos).
251
RAD NOGU FOOT WORK
26. RAD NOGU FOOT WORK
ivot znai i pretpostavlja ivost i zato nitko ne voli umrtvljene ljude jer vie volimo dina-
miku i brze pokrete cijelog ujela, a osobito uivamo i cijenimo hitrost nogu. Dobar rad nogu
ne vole ni zavezane vree, a jo manje ga vole trupla. Kada nekome ba dobro ne ide,
obavezno se uz borilite uju povici: Noge, noge!
Rad nogu je jedan od najvanijih aspekata u svim sportovima, a posebno u stolnom tenisu.
Vjebama na unapreenju rada nogu treba zapoeu ve u najranijim dobnim kategorijama.
Ako se na poetku steknu loe navike, kasnije e se teko ispraviu koordinacija, agilnost i
izdrljivost koje su izravno ovisne o radu nogu. Sportai koji imaju slab rad nogu pokuavaju
bezuspjeno taj nedostatak ispraviu raznim nekontroliranim rastezanjem i propinjanjem
pri emu dolazi do gubljenja balansa, do nestabilnosu ili do teturanja do lopuce. Moemo
imau najjai udarac, ali ako nismo opumalno postavljeni, tada emo promaivau eljeno
mjesto. Poznato je da ni boksa ne moe zadau zavrni knock out udarac ako nije opumalno
postavljen tako da se cijela njegova teina, a ne samo snaga ruke, prenese na taj odluujui
udarac. Slino je i u stolnom tenisu i slinim sportovima. Dobar rad nogu omoguuje nam da
sugnemo bre do lopuce, da manje promaujemo, osobito u egzekuciji (zabijanju). Obratno,
lo rad nogu daje prednost prouvniku, a nas stavlja na nemilost prouvnika. Dobar rad nogu
omoguuje nam da poene dobivamo sa to manje potroene snage i sa to manje udaraca.
Takoer nam omoguuje da se vie koncentriramo na gledanje lopuce i poloaj prouvnika.
Naredbe za rad nogu, hodanje i tranje idu iz glave, ali kontroliraju se pomou ruku i ostatka
ujela. Akceleracija dolazi iz ruku, kao i dobar dio snage nogu. To je takozvana neuroziologija
kretanja. ovjek se kree prema zabiljeenom neutralnom, genetskom nacrtu koji smo zadrali
od pradavnih vremena. Dijete hoda etveronoke jer je naslijedilo ivounjski nacrt, pradavnu
matricu hodanja. Kada se podigne na noge, nacrt se ne gubi, po njemu dijete i dalje mie ruka-
ma. To je saznanje kod strunjaka promijenilo nain treninga tranja i rada nogu. Akceleracija
lijeve ruke ubrzava desnu nogu i suprotno, desna ruka ubrzava lijevu nogu. Zamah ruke pojaava
zamah noge suprotne strane. Zato je u sportovima u kojima se uglavnom igra jednom rukom
(reket, bacake atletske discipline) vano da slobodna ruka pomae kretanju nogu, suzanju i
opumalnom postavljanju. U mnogim drugim sportovima je jedna ruka ili noga vanija od druge.
Nikako uz ujelo ili na bedru ne smije biu slobodna ruka biu, ne smije mirovau ili slabo radiu.
Problem je kod usklaivanja ruku i nogu kada se izvodi udarac iz trka pa je oslonac nepri-
rodno na desnoj nozi, a igra se desnom rukom. To se takoer moe uvjebau da se zadri
ravnotea. Osnovno pravilo (u sportovima s rekeuma) je da se napravi prvi korak udesno
252
s desnom nogom ako dobivamo lopucu u tu stranu i ako stabilno stojimo. Zavisno od uda-
ljenosu igraa i lopte koriste se ase koraci kod kraih udaljenosu, ali i dugi koraci, pa i
skokovi ako je prouvnik loptu upuuo daleko od nas. Bez dobre kondicije sve je uzaludno.
Problem je u hedonisukom pristupu koji je svima uroen u svakodnevnom ivotu, da ula-
emo samo onoliko napora koliko nam je minimalno potrebno. U vrhunskom sportu treba
invesurau u sebe mnogo vie nego u ruunskom ivotu. Ako se igra, na primjer, sedam
setova ili tri runde, isum intenzitetom moramo izdrau dvostruko vie. Isto se odnosi i na
turnire. U sportovima koji se igraju na vrijeme mora se izdrau barem 50% due nego to
traje utakmica. To se zove prepokrivanje. Ne smije se dogodiu da se pojedinci vuku po
terenu zadnjih petnaestak minuta sporo kao magla, a skokovi im budu sve nii, umjesto
da u zavrnici daju sve vie. Dobra kondicija otklanja nervozu i jaa psihu.
Na treningu od samog poetka treba ispravljau dranje i pokrete obje ruke, a ne samo one
u kojima je reket. Pri tome je osnovno da se ruka kojom se ne igra ne dri ve kod poetnog
stava prenisko, skoro na bedru ili visoko, skoro na prsima. Dranje ujela je rezultat i nakupina
evolucijom nataloene kulture dranja i odraza karaktera. Tijelo eli biu uspravno, a glava
visoko zabaena, jer ih tako vodi kraljenica, ali borbenom stavu to ne korisu, ve koi snagu
i skladno disanje. Elegantnim sportskim kretnjama, a osobito radom nogu, moemo sakriu
tjelesni nesklad, unutarnju tjeskobu i tremu.
Sve dok se igra lijevom nogom naprijed kod forhend spina nee biu problema, jer ta noga
daje akceleraciju desnoj ruci, ali kada treba odigrau iz trka, tada taj udarac treba posebno
uvjebavau zbog uroenog biolokog nacrta prouv kojega se takoer moramo boriu. Zato
nije udo kada se krinom postavom nogu uspjeno pogaa kod izvoenja udaraca iz trka.
Lijeva noga je naprijed i to daje zamah desnoj ruci. Vana je, dakle, koordinacija kretanja i
rada nogu s pokreuma ruku tako da se ta sinkronizacija dovede do automauzma, da se moe
misliu na ostale elemente igre. To je kao u vonji automobila: ne smijemo imau problema
s naredbama koje izvravaju ruke i noge (automauzam) tako da moemo najbolje reagirau
prema trenutanom stanju u prometu.
Karakterisuni su poloaji konjskih nogu na spomenicima. Primjerice spomenik banu Jelaiu
u Zagrebu poznatog kipara Fernkorna iz Austrije. Noge konja su u sasvim prirodnom poloaju
kakav je kod svakog konja. Ispred zgrade Ujedinjenih naroda nalazi se rad naega Antuna Au-
gusunia uveni konj iz najave Croaua lma koji ima sasvim drukiji neprirodan, ali uvjebani
hod. On ima postavu, odnosno raspored nogu kao krava, obje lijeve noge su mu naprijed, a
desne su odostraga. Tako se taj konj i kree, jer su se tako dresirali specijalni plemeniu konji
za osobite konjanike. Naravno, svrha je sasvim drukija nego kod treninga sportaa, no to je
dokaz da se poseban rad nogu moe, naravno, jo lake uvjebau i kod ovjeka.
253
RAD NOGU FOOT WORK
Ne bismo trebali igrau i kretau se usporeno kao u ujesnim trapericama ili u prema-
loj obui. Trebamo se oslobodiu i pokrenuu noge u neemu lakem, pokretljivijem.
Nekada je u istonim zemljama trebalo nosiu traperice kao znak pobune prouv reima i
njegovog istonoblokovskog sivila i barem se po tome razlikovau od totalitarizma. Nama
su traperice, pa makar i poderane, potrebne samo kao modni detalj. Dopusumo da nas
ritam lopte, reketa i publike povuku za noge. Noge su ivot sportaa. Vano je da se
mladima od samog poetka ne dozvoli da igraju rovovski, kao da su usidreni, ukopani ili
uaneni na jednom mjestu. Lanac koji dri sidro treba to prije presjei. Svi se slau da
sport kroji najljepe noge, a i to je vano. Veina mudrih pregovaraa je najprije pogledala
tue noge i ako su one u redu, tek tada su nastavili pregovarau s glavom. Znaju da su
ljepota i brzina nogu odraz ne samo geneuke i sluaja ve i upornosu, strunog i sustavnog
rada. Tono je i da je dobrota samo zrcalo ljepote, ali samo one koja je stvorena upornim
i strpljivim radom.
Rad nogu se moe uspjeno poboljau vjebama s vijaom preskakivanjem konopca kojega
sami okreemo rukama preko sebe, raznim brzinama i raznim varijantama. Uinkoviu su i
skokovi uz stepenice s dvije i s jednom nogom pod dodatnim optereenjem. Djelotvorni su i
serije short run - kratkih tranja na svega nekoliko metara, naprijed i nazad. Serije sputanja
i dizanja na samo jednoj, pa na drugoj nozi, obaveza je bez koje ne smiju biu zavrene
bazine pripreme. Uostalom, sve te vjebe davno smo apsolvirali, treba ih samo znau u
pravo vrijeme dozirau i odravau kasnije steenu kondiciju.
Rad nogu treba trenirau i izvan stola, na slobodnom prostoru. Djelotvorne su sljedee
vjebe: 1. skakanje preko poloenog tapa na podlozi naprijed nazad i bono preskaki-
vanje tapa jednom pa zaum s dvije noge. Vjebe se izvode u sve brem ritmu tako da se
sauva ravnotea. Broj ponavljanja ovisi o uzrastu, o fazi priprema i eljenom tempiranju
forme za odreene turnire; 2. postavimo na tlo desetak tapova (ili drugih prepreka) i
preskaemo ih bono (sideway), istovremeno s dvije pa zaum s jednom nogom, najprije
polako, a zaum u to brem ritmu, zadravajui pri tome ravnoteu. Preskae se lijevom
nogom naprijed i u drugoj varijanu desnom nogom prema naprijed; 3. Iste prepreke se
preskau lijevom pa zaum samo desnom nogom prema naprijed i unazad. Sljedea va-
rijanta je da se prepreke doslovce pretravaju s um da se u poetku postavimo bono
uz prvu prepreku lijevom nogom, a skakanje (tranje) preko prve prepreke zaponemo
desnom nogom, drugu prepreku preskaemo lijevom nogom, zaum sljedeu desnom i
tako do kraja. Kod toga paziu na slobodno i prirodno kretanje ruku budui da se ujelo
zakree. Razmak izmeu prepreka treba prilagodiu zavisno od uzrasta i spremnosu poje-
dinih skupina vjebaa.
254
CURIOSITAS I DESTILIRANE MISLI:
Tko ima dobar rad nogu, ne bori se ni na prsma ni na petama (osim u iznimnim situaci-
jama), nego se kree stabilno i vrsto stopalima na podnoj podlozi. Ne smije bi usiljenog
neprirodnog dranja, ne naginje se nepotrebno unazad. ak i u izmacima i varkama nastoji
odra ravnoteu, pokretljivost i stabilnost.
Vjeba tranja (tehniciranja) loptom na jednoj nozi da ne padne na tlo preko suu puta
dokaz je da netko ima vrste noge, dobru koncentraciju, izvrsnu koordinaciju i upornost.
Djelotvorno je i ongliranje s dvije noge, zam prebacivanje na glavu i druge varijante.
Bitno je da lopta ne padne na tlo u vremenu kraem od pola sata. Vrsta lopte nije bitna,
ali je prikladnija ona koja je to laka, otprilike rukometnih dimenzija.
Brzina je vana u sportu. Znamo li koliko brzo bismo sgli kroz zamiljeni tunel prokopan
ispod zemlje od bilo kojeg drugog grada na Zemlji na suprotnoj strani naeg planeta? Uvi-
jek bismo putovali 42 minute, bez obzira putujemo li od Osla do Sidneya, New Yorka do
Tokija. Tako je zahvaljujui sili gravitacije. Ako bismo se eljeli ote sili gravitacije, morali
bismo letje najmanje 11 km u sekundi ili oko 40.000 km na sat. Poslije te brzine vie se
ne bismo mogli vra na Zemlju bez pomoi neke druge energije. Sportai, ne budite ba
toliko brzi da nam ne pobjegnete s prelijepe Zemlje!
Kolika je brzina bijega da bi neka letjelica napusla Zemljino okruenje i u nepovrat od-
letjela u svemir? Potrebno je da le najmanje 11,2 kilometra u sekundi. Uz lansirnu brzinu
od tono 7,9 km/s satelit e potpuno obii Zemlju i nastavi krui po istoj putanji zato
to su se izjednaile sila tea s centrifugalnom tokom pa se dre u ravnotei. U drugom
sluaju je potrebno da se ispali vodoravno, usporedno s povrinom Zemlje.
D. urbek je bio ziki najspremniji sporta u Europi prema objekvnim mjerenjima kinezio-
lokih fakulteta.
255
KAKO I KAMO GLEDATI LOPTICU I PROTIVNIKA?
27. KAKO I KAMO GLEDATI LOPTICU
I PROTIVNIKA?
Iako je stolni tenis najbri i najdinaminiji sport ipak ima u veini sluajeva vremena da se paljivo
gleda u lopucu kako ne bi dolo do kardinalnih i nepotrebnih greaka u isto mirnim dijelovima
poena. Zato neki esto promauju cijele lopuce a da ih uope nisu ni dodirnuli reketom, kao da
dobro ne vide ili kao da je reket upalj, a ne radi se o snano poenuranoj lopuci prouvnika? To
spada u jako velike greke jer nismo ni blizu cilja. Osim toga, prouvnik dobiva poene bez napora.
To je isu, bogau poklon kojim nepotrebno asumo suparnika. Da bi se izbjegle te trivijalne i
banalne greke ak i oni koji imaju dobar dar opaanja trebaju obrauu panju na sljedee:
Mora se fokusirano prauu let lopuce i kontakt s reketom sve do potpuno izvedenog pro-
uvnikovog servisa. Prouvnik se gleda tek periferno, ispod oka da se vidi njegov poloaj
i eventualna slabost u pokrivanju njegovog polja. Koncentrirani igra ima dosta vremena
pogledau prouvnikov kontakt reketa i lopuce i odluiu se sa kojom stranom reketa i kakvom
rotacijom i snagom e vrauu ili napasu servu.
Kod kontri se ne smije gledau izravno u lopucu i u svoj reket. Treba gledau mjesto na koje e
se upuuu lopuca. Nema vremena da u brzoj kontri, kada smo blizu stola, gledamo u lopucu.
S druge strane, nema bojazni, ako gledamo na mjesto na koje e upuuu lopucu, da e nas
prouvnik proitau. Takvo promatranje lopuce igra mora usvajau i automatski odigravau
od poetnikih dana.
Ako vuemo spin, tada treba gledau izravno u lopucu, u oi, jer ju je tako najlake pogodiu
tankim trajfom. Na taj nain se posue najjaa rotacija i ne dogaa se da se promauje
cijela lopuca. Istovremeno se periferno, ispod oka, pogleda silueta prouvnikove pozicije tako
da se spin poalje tamo gdje se prouvnik najmanje nada. Drugi razlog zato treba gledau
izravno u lopucu kod spina je taj to vidimo kakva je rotacija dola od prouvnika. To je po-
sebno vano kod prouvnika s razliium oblogama na reketu. Zato niu mi ne upotrebljavajmo
alate, odnosno opremu iz prolog milenija jer smo ve dugo u dvadeset i prvom stoljeu.
Kod pimpla se takoer gleda izravno i vrlo paljivo u lopucu, a prouvnik se vidi ispod oka.
Iz iskustva znamo gdje se nalazi mreica. Otro oko ak vidi kakve brzine je rotacija. Kao to
je govorio A. Supani: Ako barem malo nazirem tambilj, odnosno marku lopuce, tada se
radi o sporoj rotaciji ili o ah lopuci, a ako se nita ne vidi, tada je rotacija vrlo jaka.
256
Mnogi talenu su propali jer nikada nisu nauili gdje treba gledau kod razliiuh returna
prouvnika, a pogotovo zato to nisu budno prauli na potez i zavrni poloaj reketa kada
prouvnik servira.
Trebamo se nauiu gledau periferno. Svako intelektualno gledanje treba biu kao i kod
astronoma, gledau malo iskosa, sa strane, ispod oka, da se ne otkrijemo i da nam to ne
zasmeta. Kao kada mijenjamo arulju - ne treba gledau ravno u nju jer emo manje vidjeu
nego kada gledamo s izvjesnim odmakom. Gledanje i vid nam omoguuju vie spoznaja i
uoavanja razlika od svih drugih osjeula, samo je pitanje znamo li taj dar uvijek najbolje isko-
risuu. Nevjeama promakne mnogo toga, drugi vide tek percepciju, a samo koncentrirani
umjenici i iskusnici vide pravu isunu jer znaju uzroke, a drugi ne.
Moramo pouvau i voljeu svoj reket i zajedniku lopucu, ali i prouvniki reket prema ijim
potezima moramo biu paljivi. Nauimo se prepoznavau njegove znakove, oslukivau nje-
gove zvukove i znau primau i odgovarau njegovim porukama. Ne paziu na prouvniki reket
bi bilo pogreno kao kada bismo u ahu razmiljali samo o svojim, a ne i o prouvnikim
potezima.
Prouvniki reket nikada ne treba zaboraviu pregledau neposredno prije mea, da se vidi s
kakvim gumama igra.
Ako se prouvniki igra, koji e igrau sljedei me, zagrijava iza lea prouvnika s kojime se
igra i na taj nain dekoncentrira jer se gleda i njega, neka trener intervenira kod suca i upuu
igraa koji se zagrijava na neko drugo mjesto u dvorani.
257
KONCEPCIJA I TAKTIKA IGRE
28. KONCEPCIJA I TAKTIKA IGRE
Koncepcija je nain igre za koji su se opredijelili natjecatelj ili par, primjerice, napada,
defanzivac (obrambeni, lovac), toper (bloker), all round (svestrani) igra itd. Premda
ne postoje dva idenuna pojedinca i dva potpuno jednaka naina igre kod prouvnika jer
se razlikuju po stasu, zikoj i psihikoj spremi, reketu, opremi, sulu igre i ostalom, ipak je
potrebno izabrau osnovnu koncepciju i takuku. Odabir koncepcije i prave formule igre je
bitan tako da o tom izboru ovise mnoge igrake i klupske perspekuve i sudbine. Prakune
greke mogu se lake ispraviu vjebanjem, ali teorijske, misaone, odnosno koncepcijske i
takuke greke stvaraju dugotrajne probleme.
Takuka je nain akuvnosu i djelovanja po unaprijed pripremljenom planu sa svrhom da
posugnemo nadmo nad prouvnikom. Dobra takuka stvara preduvjete kako bi kvaliteta
pojedinaca ili ekipe dola do punog izraaja. Bit je da opumalno iskorisumo tehnike, zike
i psihike prednosu naeg pojedinca ili ekipe prouv prouvnikovih najslabijih strana. Pri tome
u obzir treba uzeu uvjete za igru, vrstu reketa, vrstu stolova i lopuca, nain rasvjete, redo-
slijed igranja, pa i kvalitetu suenja i koritenje pravila igre. Uspjeno provoenje takuke,
koncepcije ili strategije igre je ponajprije uvjetovano tehnikim znanjem, zikom i psihi-
kom pripremljenou pojedinaca i ekipe. Izraz ima svoj korijen u grkoj terminologiji od
stratos = vojska i agein = vodiu, to je znailo voenje vojske.
Dobrom takukom igre moemo svladau jednako jakog, pa i jaeg prouvnika. Napoleon je
rekao da se ne pobjeuje samo vojskom, nego i strategijom. Ne pobjeujemo samo dobrom
koncepcijom (napadom, obranom ili opremom), nego i dobrom takukom. Uz dobro izabranu
takuku uvijek je potrebna snana mouvacija i volja za pobjedom, bez suvinog respekuranja
prouvnika jer prouvnik ima vie slabosu nego to se u prvi mah ili taj dan ini. Svaki se
posugnuu rezultat mora mjeriu veliinom suparnika.
Igrai uglavnom imaju dovoljno tehnikog znanja. Pod dobrom tehnikom se podrazumijevaju
umijea i vjeune, skup racionalnih i estetskih poteza i pokreta koji igrau omoguuju ekasnu
igru, a gledateljima uitak. Pitanje je samo hoe li tehniko znanje na najbolji nain znau,
htjeu i moi iskorisuu onda kada je najvanije, odnosno na natjecanju (Nije gazda tko riana
pree, ve je gazda koji moe vazda!). Da, vazda, a osobito prouv jakih i visokorangiranih
prouvnika koji su u formi, jer je tek tada pobjeda najvrjednija. Pobjeda nad psihiki, ziki i
tehniki unaprijed deklasiranim i indisponiranim prouvnikom ne moe stvoriu kod pobjednika
poziuvne emocije zato to su taj me i prouvnik bili samo kcija, pa takva pobjeda ostaje bez
osobite cijene. Trebali bismo se veseliu meevima sa to jaim prouvnicima.
258
Koncepciju igre emo odrediu vodei rauna i o psihozikim izvorima pojedinaca koji bi tre-
bao biu pronositelj vlasutog mentaliteta, osobne duevne krvi, svojeg uroenog klimatskog
podneblja. Odreivanje sebe i svrstavanje uz pojedinu koncepciju igre vrsto bi trebalo biu
vezano uz psihiki kompleks i mentalni sklop svakog pojedinog natjecatelja. Teko emo, na
primjer, Azijatu uspjeno nametnuu nordijski sul igre ili obratno. Postali bi otueni stranci
u vlasutoj uroenoj imaginaciji. To bi bilo slino i neuspjeno kao da su Maradonu ili Pelea
razvijali kao tvrde i disciplinirane germanske branie.
Vano je da se mladim igraima to prije odredi deniuvna koncepcija, bez obzira na mogua
lutanja, sazrijevanja, traenja i zablude. Ako e mu se svakih nekoliko godina mijenjau kon-
cepcija igre ili vrste reketa, tada je takva hibridnost veliki gubitak vremena. Potrebno je tek
mijenjau nijanse, ovisno o igrakoj evoluciji, ili izbjei zaleivanje ili konzerviranje preivjele
konfekcijske igre. Danas se, na alost, koncepcije i takuke kopiraju od najboljih, umjesto da
se kreiraju svoje vlasute, jer igra moe napredovau, nije dovrena. Na alost, postoji mnogo
vie koncepcija i takuka nego teorija potvrenih u praksi, previe neprovjerenih stavova, ali
premalo strunih teorema, previe selektora na tribinama i u medijima, a premalo dobrih
rezultata izraslih na konformizmu specinih uvjeta rada i mogunosu pojedinaca.
Ukratko, takuka je plan kako emo pobijediu prouvnikog pojedinca, par ili ekipu. Da se ne
zavaravamo, takuka ne pomae tamo gdje se radi o igraima ili ekipama koji se dokazano
razlikuju u klasi. U stolnom tenisu naime nema izgleda da zadnji um na tabeli u uzvratnom
susretu pobijedi vodeu ekipu, bez obzira gdje se igralo, ukoliko nastupaju u isum sastavima
i nema velikih povreda ili bolesu. Meuum, igrai i ekipe su svrstani u kategorije i stupnjeve
natjecanja pa se najee meusobno natjeu oni koji su po kvaliteu i rang-lisu podjednaki.
I tu je takuka itekako vana.
Prouvniku treba nametnuu svoj sul igre i usmjeriu je u sebi povoljni ujek. Kod ekipa isto
tako ne trebaju uvijek igrau rangirano najjai igrai. Bitno je da na igra ima kod prouvnike
ekipe svoju muteriju koju redovito pobjeuje zato to prouvniku ne odgovara igra naeg
igraa. Bitna je i trenutana forma i trenutano zdravlje. Kod ekipa treba takoer vodiu ra-
una o tome tko je najspremniji odigrau prvu i posljednju igru koje su psihiki najzahtjevnije.
Igra koji ima najmanje kondicije treba imau vee stanke izmeu nastupa nego to treba
onome tko je ziki bolje pripremljen. Trener takoer treba poznavau nain razmiljanja
prouvnikog kolege kako bi dobro postavio redoslijed igranja. Takuko nadmetanje poinje
ve i prije samog natjecanja.
Ako je mogue, naem obrambenom igrau treba osigurau meki stol, meku lopucu, dobro
napetu mreicu i dovoljno prostora za igru. Nije u redu da se ispod nogu stola neprimjetno
259
stave neprimjetno komadii gume ili kakvog elasunog materijala kako bi odskok lopuce bio
neto slabiji. Nije ni svejedno na kakvoj podlozi u dvorani stoji stol. U psiholoke igre spada i
mogunost da zagrijavamo jednog igraa, a nastupi sasvim drugi koji se zagrijavao u drugoj
pomonoj dvorani.
Takoer nije ispravno nakon odabira lopuca neprimjetno ubaciu svoju lopucu kojom se
treniralo zadnje dane. Treba paziu da to prouvnici ne uine, to nije teko, budui da lopuca
esto pada i izvan arene.
Kod biranja servisa dobro je izabrau da u odluujuem dijelu zadnjeg seta na igra ima
zadnje servise. Sve nabrojeno za naivne su tek beznaajne sitnice, ali vrag lei u detalju.
Lake je sjediu na vrhu planine nego na vrhu igle.
Kod izabiranja strana dobro je da na igra takoer bude okrenut prema svojem treneru u
odluujuem zadnjem dijelu seta kako bi mogli u kriznim trenucima komunicirau, makar i
dogovorenim signalima.
Ako nastupamo u gerilskim uvjeuma za igru, moramo primijeniu i gerilsku takuku. ak
i na viim razinama natjecanja se dogaa da prije zavrnih natjecanja moramo nastupau uz
loiju rasvjetu, problemaunu podnu podlogu, agresivnu publiku, loe suce, neodgovarajui
sul prouvnika i slino. Svemu tome se trebamo i moramo prilagodiu i upotrijebiu gerilsku
takuku. Radije predlaem takvu takuku, nego dosadnu konfekcijsku kojom treneri i igrai
opravdavaju igru u kojoj nema velikih greaka, ali ni velikih rezultata, pa se zadovoljavaju
tek solidnim uspjehom: Nismo bitno grijeili pa se ne trebamo ni opravdavau. Zanemarili
su najvanije: da je sport atrakcija, rizik, iznenaenje i nadigravanje.
Osim pravovremenog me-outa dobro doe ohrabrujui osmijeh trenera ili lanova ekipe,
kao i sugesuvna mimika i unaprijed dogovorene tajne ifre za komunikaciju.
Kod igre parova redoslijed treba postavljau tako da u zadnjem odluujuem dijelu seta jai
igra igra prouv njihovog slabijeg. U mjeovium parovima u postavi svakako treba nastojau
da na kraju mea kod odlunih poena na muki lan igra prouv njihove ene. Izgleda jed-
nostavno i logino, ali smo svjedoci da to mnogi zaborave. Kada igrai igraju parove, moraju
biu jedna dua u dva ujela. Igra svom suigrau mora biu samo polovica ujela u vlasnitvu
jedne psihe i istog razmiljanja.
Nije dovoljno da igra ima elegantne i racionalne poteze i pokrete, ak ni da ima dobru
koordinaciju i povezivanje svih elemenata i zauzima uvijek povoljan poetni stav, ako nema
260
probojnost i sigurnost udarca, siguran i akuvan lov i dobru takuku koja najmanje odgovara
prouvniku. Problem je ipak u tome to nije dovoljno znau koje su najslabije strane prouv-
nika ako na igra nije u mogunosu primijeniu takvu protuigru zbog slabe tehnike, zbog
nesigurnosu, izdrljivosu, nedovoljne upornosu, krivog tempa ili ritma same igre, u poenu
i ujekom cijelog mea.
Opevaee pravilo u takuci je da su bekend strane slabije od forhenda. Napada treba
visokim sigurnim spinovima po dubokoj bekend strani ili u lakat ekau visoku ili pogod-
nu lopucu za poenuranje koje moe biu na bilo koju stranu, samo neka je probojno. Visoki,
lagani, ali jako rourajui spinovi su pogodni jer su sigurniji, a ima i vie vremena i predaha da
se napada pripremi za sljedeu lopucu. Lovcu treba krauu vie na forhend jer je manja
mogunost da lovac zabije lopuce s forhend strane koje su samo prividno lake. Naime,
za bekend mu je dovoljan krai potez koji je lake izvediv kada se lovac vraa nad stol da
bi poenurao. Naravno da to ne vrijedi ako lovac ima nezgodan materijal na bekendu ili
ako jedino zna zabijau forhendom. Napada treba sam odluiu koju prouvniku oblogu
reketa e ee iskljuiu iz igre.
Takuka i koncepcija se uvjebavaju i razrauju prvenstveno na treningu, a kada pone me,
igra se ono to najbolje znamo, naravno, koristei najslabije strane prouvnika. Moramo biu
sigurni da to nisu samo prividno najslabije strane. Neki u zagrijavanju nee pokazau sve to
znaju i u emu su napredovali u zadnje vrijeme.
Treneri bi igraima trebali dau savjet ve i prije prvog seta jer se prouvnik mora poznau
od ranije. Najbolji savjet je da na igra korisu svoje najjae oruje prouv suparnikog naj-
slabijeg, a to zna iskusan i struan trener. Trener mora biu koncentriran i tono i analiuki
secirau prouvnikovu igru.
Posebna takuka priprema se prouv unaprijed poznatog prouvnika koji ve ima deniran
i izgraen svoj sul igre, sa svim slabosuma i manama. U tom sluaju pronalaze se sparing
partneri koji glume budueg prouvnika i odigravaju se potezi koji mu najmanje odgova-
raju. Prouv posebnih materijala na reketu (obloga) treba uvjebau odgovarajuu ekasnu
protuigru. Svi znamo da su najdeblje obloge i najbre te da odgovaraju ofenzivnim igraima,
dok tanje obloge vie odgovaraju obrambenim igraima. Uporaba raznih anspin obloga i
trava mogu biu prividno korisna kod mlaih dobnih kategorija samo u poetnim godinama
kako bi se posugli bri rezultau, dok vrhunski igrai ne koriste takve materijale zbog malog
koecijenta trenja koji ne dozvoljava da se lopuca due zadrava na povrini reketa, to ne
omoguava jake rotacije. Rat materijalima e se i dalje nastaviu jer proizvoai opreme ne
miruju, unato ograniavajuim pravilima.
261
Vrstu reketa treba uskladiu i s temperamentom i osobnou natjecatelja. Iako je reket
jako vaan, igra je presudan. Ne treba zaboraviu da kod svih obloga dolazi do unita-
vanja ili do zamora materijala pa ih je potrebno na vrijeme mijenjau. Iskusni znaju kada
je potrebno zamijeniu gume. Trajanje ovisi o tvrdoi lopuca, o temperaturi dvorane,
ienju guma, o jaini udaraca. Pohabanost guma se lako ustanovi ako je ona na
sredini vie izlizana nego na rubovima, a i drukija je nijansa boje, svjetlija na sredini
koja je odradila vie udaraca. Bitno je da svaki igra sam vidi vue li mu jo reket rotacije
i ima li silinu udarca ili je ve sklizak kao staklo. Za napadaa je vano da su gume jo
toliko dobre da moe odigrau brzi zatvoreni spin s manjom rotacijom, ali velikom sna-
gom, ali i spori otvoreni spin u visokom luku s jakom rotacijom i takozvanim francuskim
lizom - tanko zahvaenom lopucom - honni soit qui mal y pense (Sud ga bilo tko krivo
pomisli!).
Nain lijepljenja guma i vrsta ljepila, iako su propisima ogranieni i odreeni, daju po-
seban zvuk i specian odskok lopuce koji je potreban da igra dobije uvjerenje da reket
dobro surauje.
Zato igra treba sam lijepiu gume, kao to padobranac sam priprema svoj padobran, jer
sebi najvie vjeruje.
Kod nabave treba obrauu pozornost na to koliko je guma stajala na skladitu prije prodaje,
odnosno treba traiu datum njene proizvodnje. Poznato je da su ak i auto-gume neu-
porabljive nakon dueg skladitenja iako nisu koritene. Tu su vrhunski igrai u prednosu
jer ih njihovi sponzori snabdijevaju uvijek s novim gumama dok u provinciju idu stare,
dotrajale zalihe. Bolji igrai obavezno radi sigurnosu uvijek imaju najmanje dva potpuno ista
reketa. No nije dobro da priuvni reket (drvo i gume) ekaju neiskoriteni i da se igra samo s
jednim reketom. Nakon nekog vremena rekeu e postau razliiu, ne samo zbog guma, nego
i zbog drveta kojim je udareno na desetke usua puta. Drvo kojim se ne igra nee doivjeu
promjene i adaptacije u ruci premda su u poetku bili isu kao blizanci. Zato je potrebno igrau
priblino jednako dugo svim rekeuma. Slino je i s vrhunskim glazbenim instrumenuma. Ako
se ne bi due vrijeme upotrebljavale vrhunske stradivarke , guarnerke ili amam jevke
- violine, zvuk bi se promijenio. Zato se i Balokovieva violina barem jednom godinje daje
na uporabu diplomanuma, da instrument ostane u formi.
Upozoravam na nepoteni trik koji znaju izvesu neasni igrai nakon me-outa. Neprimjetno
zamijene reket s drugim mogunosuma rotacija (ali prividno isu) u zadnja dva-tri poena,
ukoliko sudac dozvoli da je reket barem na tren izvan njegovog vidokruga. Zamjenu je mo-
gue izvriu ukoliko reket namjerno zapne za stol, za arenu ili drugdje i potrga se.
262
No zamjena reketa nije uvijek uspjena i preporuljiva ujekom mea. Jedan je igra u zavr-
nici prvenstva bive Jugoslavije za kadete (S. N.) slomio ve prije rasklimani reket i nakon
zamjene za drugi klupski reket izgubio je ve gotovo dobiveni me. Treba zato u priuvi imau
potpuno isu reket.
Ako su gume po kvaliteu potpuno iste s obje strane reketa, dobro je kod igraa koji nisu
vrhunski jednostavno zamijeniu gume, tako da ona koja je bila na bekendu i manje je potro-
ena sada doe na forhend jer e bolje vui. Efekt je slian kao kada nakon nekog vremena
stavimo zadnje automobilske gume na prednji pogon jer su ipak znatno ouvanije i sigurnije.
Specijalne obloge (gume), kao to su trava, anspin, so i sline treba korisuu tek kada se
dobro svlada tehnika i istoa poteza sa standardnim beksajd materijalima. Slino je i s izbo-
rom drva za reket kako se ne bi troilo suvie vremena na ispravljanje neprirodnih poteza.
Ispravljanjem poteza do perfekcije popravljamo i sebe u cjelini, jaamo samodisciplinu,
upornost i sistemaunost, izbjegavamo povrnost, a ume posredno popravljamo svoju
okolinu, pa i itav svijet.
Postoje takozvani psiholoki vani poeni, nakon dugake izmjene udaraca, obino najatrak-
uvniji, majstorski poeni, rjeenja kakva nitko nije predvidio. Njih treba posebno nastojau
osvojiu jer podiu energiju kod igraa, kod ekipe i kod publike. Najvaniji su ipak zadnji
poeni koje treba dobiu ak i uz dobro utovljene prasice. Evidentno je da se prasice vie
spaavaju u xu nego na poetku seta. To je zbog pojaane koncentracije. Moj kolega
Cinik bi nakon nekoliko uestalih prasica duhovito rekao: Polovicu prasice u pojesu
za Boi, a drugu polovicu u nastaviu i dalje toviu. Prema zakonu vjerojatnosu i zakonu
velikih brojeva, srea je ravnomjerno rasporeena da dui rok. Ona je imaginarna zamjenica
za vjeunu. Kao i u lutriji, gube uvijek mali igrai koji igraju malo ili na sitno igraju, drugim
rijeima koji su sitne duice pa tek povremeno igraju za sitne novce.
Vano je da takuka prouvniku bude povremeno nepredvidiva, da namjere budu skrivene
do zadnjeg asa, da potez bude neoekivan tako da prouvnik ne moe unaprijed pripremiu
odgovor. Treba nastoji da potezi budu tajanstveni sve do konanog udara reketa u lopucu.
Prvi korak u odluivanju kakvu takuku treba primijeniu je promatranje, snimanje i biljeenje
svojih i prouvnikih slabih, jakih i sumnjivih strana. O tome treba vodiu sistematske biljeke
(evidenciju) i aurirau sve promjene koje se dogaaju u razvoju ili padovima pojedinaca ili
parova. Takuku i koncepciju treba prilagodiu psihikom sastavu i zikoj strukturi svakog
pojedinog igraa. To se odnosi an general, ali su prilagodbe potrebne i u odnosu na svakog
263
trenutanog prouvnika. Ruunsko igranje nije uvijek dobro jer se neophodna stvaralaka
invencija zamjenjuje automauzmom i ablonom, kopiranjem prije nabubanih radnji. U
izmijenjenim okolnosuma je potrebna elasunija prilagodba. Nije dobro provodiu istu tak-
uku prouv igraa prouv kojega smo igrali pred dvije, tri godine. I on i mi smo se moda bitno
promijenili ziki, psihiki, opremom, uvjeuma za igru.
Dobro je ustaliu ifre za nune komunikacije izmeu trenera i igraa koje e se korisuu
u trajanju mea, a naroito u kriznim fazama kada vie nema me outa. Izriu se u obliku
prenesenih znaenja: metonimija, sinegdoha, antropopauja ili slinih metaforikih tvorbi.
Oni se mogu, naravno, korisuu samo na domaem terenu radi istog jezika ili ukoliko strani
prouvnik poznaje i na jezik.
Djelotvorna napadaka igra treba biu takva da je prouvniku teko odrediu jednu te istu
uspjenu takuku ujekom cijelog seta ili mea. Ako svaki poen igramo potpuno isto, prouvnik
e nas proitau, uigrau se i nee morau mijenjau svoj nain igre i tako e postau sve
sigurniji. Naprouv, svaka serija poena treba biu barem u najmanjem detalju nepredvidiva
za prouvnika, tako da se on ne sugne uigrau i da izbjegnemo ulaenje u njegovu ablonu.
Dogmauk sam ofenzivnog forhenda jer sve drugo smatram vie ili manje pomonim udar-
cima, svakako manje djelotvornim. Smatram da se prouvniku, koji nam uporno gura na
duboki bekend, moe proitau ta igra, iskoiu i nastaviu poen s naim forhendom prouv
njegovog bekenda. Tu mora biu dobitna takuka. Naravno da forhend mora povremeno
biu raznovrstan, a ne treberski predvidiv. Isto tako povremeno, kada je to najbolji izbor,
treba i bekendom zavriu prouvniku kontraakciju.
Napada prouv lovca ne smije igrau konstantno ili naizmjenino na izraziu forhend pa
zaum na bekend jer to lovcu najvie odgovara. Lovac ne voli lopte u ujelo ili u lakat.
Dakle, dobra takuka napadaa nije gaau to dalje od lovca, nego treba pogaau upravo
u njega. Naravno, ne stalno jer e napada biu proitan i lovac e se moi unaprijed
pripremiu. Napada prouv lovca mora igrau ne samo da konstrukuvno gradi poenuranje
nego da igra ekonomino jer iskusan lovac ne troi toliko snage u dugoj paruji. Ako je
mogue, postava mea treba biu da se izbjegne da na napada sa slabijom kondicijom
igra odluujui zadnji me prouv njihovog lovca. Vrijeme radi za lovce na dugim meevima
i dugim turnirima.
Lopuce napadaa trebaju biu raznovrsne brzi spin, pa visoki spin. Treba biu i dosta kra-
enja lopu jer je za lovca tee kretanje naprijed nazad nego lijevo pa desno. Ali najgore je
ako prouv lovca igramo tako da jednu loptu u poenu vuemo spinom, a drugu kraumo
i tako naizmjenino. To lovcu odgovara jer on se ima priliku odmoriu kod kratke lopte, a
264
ako nije dobro kraena, lovac jedva eka da zabije taj zicer. Dakle, radi promjene ritma
napada treba u veini poena serijski povui 4 do 5 dobro plasiranih razliiuh dugakih
spinova, izradiu loptu za zicer i poenurau. Drugi nain je da jednostavno dobije poene
isum raznolikim spinovima bez zabijanja ekajui pogreku lovca, ali ne dajui mu priliku za
protunapad. Vidimo da su u napadaevim rukama i kare i sukno, ali se on moe vrlo lako
porezau na tvrdi ili lani (ngirani) lovev rez. Ofenzivni igra ide ususret rjeenju, prenosi
odluke na sebe, akuvniji je u izboru kako i kada e zavriu poen.
Uspjena obrambena igra treba biu takva da prouvnik ne zna kako najekasnije napasu.
Prouvniku treba dekonstruirau igru i pripremljenu takuku, pokuau natjerau napadaa da
proba pimplau, da mu se otupi i omeka napad i razlae takuka. Kada napada vidi koje je
najjae oruje lovca, tada e pokuau s drajfom, pa spinom, pa mjeovitom igrom, ali se
nee uigrau. Za lovca je jako bitno da vrau prvih nekoliko jakih serijskih napada prouvnika
tako da napada pone mijenjau nain igre, i to onaj koji mu je samo prividno jai.
Vano je da defanzivac povremeno uznemirava napadaa svojim iznenadnim napadom tako
da on ne moe mirno pripremau zavrni udarac ili da ne moe bezbrino, lagano ili visoko,
lovcu izvlaiu razliite rotacije. Cilj lovca je da dobiva od napadaa jednoline lopuce i to na
jednu ili na drugu stranu, a da to manje dobiva lopuca u ujelo ili naizmjenino naprijed pa
nazad. Tako e posui da napada prihvau obamrlost i sporiji ritam u igri. I to je najvanije,
lovac e izbjei najgore, a to je da ga napada razbija jakim zavrnim udarcima.
I defanzivac takoer mora dobiu nekoliko poena izravno na svoj servis ili neposredno prvim
udarcem nakon servisa, posebno zbog toga to ima razliite obloge na reketu, a to je velika
prednost ako se umjeno korisu. Defanzivac moe povremeno dozvoliu da se uani u si-
gurnost ako je nepogreiv u pimplu s razliium rotacijama i vraanju servisa s iznenadnim
okretanjem strana reketa.
Lovci se moraju braniu akuvno tako da ih prouvnik ne moe napasu zavrnim udarcem bez
velikog rizika. Jedan od ciljeva lovaca je da umrtve igru, da navuku prouvnika da s njime
pimpla ili da mu osrednje jakim udarcima izvlae spinove. Lovac tada strpljivo eka pri-
liku da dobije zicer i da poenura. Koncentrirani lovac i njegov trener znaju dobro prauu
tempo igre napadaa, stanje njegove kondicije, odnosno ubrzava li igra ili usporava ritam
igre, uestalost i tajming njegovih zavrnih udaraca. Ako to dobro procijeni, lovac moe
nametnuu svoj ritam i primijeniu takuku koja e usporavau i izluivau napadae. Lovcu je
cilj da napada igra spore, ali i duge poene. Dugi poen fermenura mogunost da napada
podigne lopucu blizu mree, a to e biu poetak kraja takve utopijske takuke napadaa jer
265
e tada lovac prei iz najpasivnije pasivnosu u najakuvniju akuvnost, jednom rijeju bez
milosu e zabiu poklonjeni zicer.
euri su najvee mane lovaca prvo, gubitak neprisiljenih ili pimpl poena od napadaa,
jer to im je struka, drugo, ne vraanje svih servisa, a imaju obloge na reketu koje su pogodne
za vraanje servisa. Osim toga, lovcu je doputeno i slabije vrauu servis jer mogu poloviu
sljedeu napadaevu loptu. Trea, esta mana lovaca je to imaju premali izbor servisa poslije
kojih e odmah poenurau, a ba lovci imaju gotovo uvijek razliite obloge na reketu pa mogu
biu kreauvniji u servisima nego napadai. Po vokaciji lovci ne vole trenirau servise pa ih tre-
neri jednostavno moraju natjerau da ih vie vremena vjebaju. etvru nedostatak lovaca je
sklonost trenera da ih kao igrae zadatka dre u ekipi samo za prouvnike kojima ne lei takva
igra ili za vlasuto spariranje u klubu kako bi se suigrai znali pripremiu prouv takve igre.
Opasnost je u tome to publiku hvata muka kada se susretnu takva ista dva dosadna
i usporena igraa. Tako se mnogi lovci pretvaraju iz korisnih klupskih igraa u marljive i
nematovite impotente. Takva igra postaje senilna i zamorna, dolazi do svojevrsnog nasilja
nad atrakuvnom igrom, jer se izgubio svaki kontakt izmeu gledatelja i natjecatelja, osim
ako se ne radi o odluujuem meu. Zato treba nastojau da igra ne slii hrku koji okree
kota, da se svaki poen ne igra potpuno isto, to ubrzo postane dosadno i bez arma. Ui-
tak je gledau kada lovac promjenom ritma dekonstruira prave, rasne razbijae kojima nije
preostalo nita drugo nego da obamrlo hiberniraju i kada ih lovac razbija njihovim glavnim
orujem - zavrnim udarcem.
Do igre na vrijeme treba doi kada napada ispuca svu svoju napadaku municiju i osjeu da
je doao do zadnje crte svojeg otpora. Tada e ofanzivac strpljivo pimlau i priekau istek
vremena da doe do svoje igre. Ako zaostatak u poenima nije velik, tada je napada razbio
kukavije jaje defanzivca ve u samom gnijezdu, jer lovac koji mora napadau zbog pravila
vremena, u pravilu gubi.
Rekeu (gume) defenzivnog igraa trebaju biu kao ma dvorezac. S jedne strane guma je
glatka (beksajd), a s druge nazubljena, to je ne samo psiholoka nego i prakuna pred-
nost. Onaj tko zna spretno okretau strane reketa u ujeku samog poena ili neposredno prije
servisa, ima istovremeno dva eljeza u vatri, dva aduta u rukavu.
Kada lovac dobije manje perfektno skraenu lopucu na bekend stranu, jedina je oita
prednost bekend udarca. Lovac sugne okrenuu reket na onu stranu kojom bolje poenura.
Kod zabijanja skraene lopte je za lovca bekend udarac prirodniji od forhenda. Raspali
se brza i odluna zidarska, kao kod bukanja zidova (niu jedan pravi majstor ne nabacuje
266
malter forhend potezom zidarske fangle). To je prirodna lokomotorna zakonitost i uro-
enost. Zato bi oni koji skrauju lovcu trebali vie skraivau na forhend stranu.
Lovac se prividno takuki povlai da bi namamio prouvnika da pokua zabiu zicer koji to
ba nije. Napadai su po svojem temperamentu nestrpljivi i nemaju ivaca mnogo puta vui
zamorne spinove samo da bi izradili loptu za zicer. Ukoliko je lovac utreniran, napada
e gotovo uvijek dobivau niske, dugake i razliito rourane lopuce s razliium oblogama.
Napadau preostaje, ukoliko nije vrhunski ziki pripremljen, jedino da se odmara povre-
menim skraivanjem ili pimplom to je prilika za lovca da poenura visoko skraenu ili
previe podignutu lopucu. Lovac to zabijanje mora izvesu odluno, brzo i najjae to moe.
Jo je ekasnije ukoliko je lovac uvjeban pa krene isum pokretom na zicer kao da e je
i dalje rezau, a onda u zadnjem asu zabije dobiveni zicer. Treba paziu da mu ujelo bude
opumalno postavljeno u odnosu prema lopuci. Dobar lovac je samo prividno progonjen.
To je takozvani paradoks bijega, jer upravo on svojim smjerom, visinom i dubinom vraanja
lopuce odreuje koji e potez odigrau napada, kakav e biu tempo napadaeve potjere,
sve dok ga ne uhvau u klopku.
Sposobnost da se dobivaju poeni promjenom i adaptacijom igre u samom ujeku poena tako
da se ne igra ablonski, nego se korisu svaka i najmanja neopreznost ili najmanja greka
prouvnika, zove se izraziu talent ili natjecateljska inteligencija. Kao to bi rekli evolucionisu,
inteligencija je SOS mehanizam s pomou kojega se genski aparat prilagoava izvanrednim
okolnosuma. Inae sporta postaje dehumanizirani automat koji ne zna misliu svojom glavom.
Tehniki ispravne poteze, kondiciju i sigurnost u igri mogu nauiu i svi marljivi i iznadprosjeni
natjecatelji, ali odigrau nekoliko puta u presudnim trenucima neoekivane, ali rezonske poteze
kojima se prouvnik ne nada mogu samo izvanredni talenu, i to ih upravo i izdvaja od onih koji
su tek solidni. Svima je jasno da se tu ne radi o treberu ili tek o priuenom majstoru, nego o
matovitom umjetniku koji osjea i oplemenjuje igru, a ne radi nasilje nad igrom.
Dobri, vrhunski lovci uvijek podsjeaju na dvije stvari. Prva je silina mora jer ono nikada ne
miruje, a uvijek prijeu. Druga pojava je bura, najii hrvatski proizvod. Nikada nitko ne zna
kada e i koliko e jako udariu (jedino se zna da je treba oekivau na Radievom mostu na
Maslenici ili kada doe vrime za redovite tri maranske bure). Dakle, dobar lovac treba biu
pasivno superiorniji od prouvnika pouskivanjem i primirivanjem snanih vanjskih napadaevih
utraja u njegovu unutranjost tako da ga dovede stanje deziluzioniranost prema pobjedi.
Zato je veina igraa sklona obrani, pogotovo kada vraaju servis ili kada im prouvnik vrsto
i nisko zaree lopucu na bekend stranu, ak i kada su po vokaciji napadai? Zato to bi
najradije ekali da prouvnik pogrijei nego da se prije od prouvnika odlue za neprirodni
267
napad. Zato to je to pitanje naeg mentalnog sklopa, kunog i dravnog odgoja. Zato
to nas od malena u ivotu ue da budemo oprezni i ue nas nekoj defenzivi. Na taj nain s
pesimizmom oekujemo i ivot u kojem nas uglavnom poduavaju kako izbjei razne rizike
i probleme i kako podnosiu tekoe. Ue nas kako biu servilan prema strancima i kako ih
bez potrebe respekurau. Zato mi kroz sport moramo nae nauiu da smo im superiorni,
da s rizikom idemo ususret novim mogunosuma, da nismo ziherai i da u ivot idemo
s vrsum opumizmom. ak i defanzivan igra u svakom trenu mora provodiu ofenzivnu
takuku, odnosno vrebau i najmanju pogreku prouvnika za poenuranje tako da doe do
potpunog raspada ritmikog toka napadaa.
Pojedinano slabije rangirani parovi esto pobjeuju jae pojedince. Dvojica ili dvoje jakih
individualaca nisu jamstvo da e uspjeno funkcionirau u paru, kao da smo dvije vrsne
puce zavezali zajedno. Nee moi letjeu daleko. Vano je da budemo hipostatsko sjedinje-
njeni kada s drugom osobom igramo parove. Parovi moraju djelovau sinkronizirano kao
kompletni prsu u istoj aci. Iako su pojedinano razliiu, kao cjelina trebaju uvijek odlino
obavljau zadatke. Tako treba djelovau i um. Prvo pravilo u takuci parova je da se paralizira ili
maksimalno iskljui najjai i najsigurniji udarac prouvnikog jaeg igraa. O tome ovisi ujek
cijelog poena i paruje. To se najekasnije posue napadajui prouvnike najslabije toke.
Jasno je da u igri parova server nakon svojeg servisa treba najkraim putem zauzeu for-
hend poziciju, a pri kretanju ostaviu dovoljno prostora za zamah svojeg suigraa. Moe se
kretau kruno ili poslije serve iskoiu ispred suigraa na bekend stranu stola. U parovima
su ljevaci u velikoj prednosu. Nakon svoje serve mogu ostau na istoj strani a da poslije
iz te pozicije kontroliraju gotovo cijeli stol forhendom. Kada primaju servu, prednost je
jo vea jer se mogu postaviu, zavisno od serve prouvnika, sasvim na desno, odnosno
mogu svaku servu dohvauu forhendom i nametnuu inicijauvu koju bi inae trebala imau
strana koja servira, a ne koja reternira.
Napada i lovac nisu najsretnija kombinacija u paru. Uspjeniji su ili dva napadaa ili ak
dva lovca. Ako napada zapone dobrom servom i dobije se zicer, to nita ne korisu ako
lovac ne moe probojno zavriu poen. Slino se dogaa i u samoj igri. Lovac treba napadau
prisiljeno, a to mu nije specijalnost. Parovi se, ba kao i servisi, premalo treniraju i uvjeba-
vaju, a to se odmah vidi i po neuigranosu i na semaforu. Igrai i igraice moraju suraivau,
a moraju si pomagau, a ne si smetau i djelovau antagonisuki. U parovima ima najvie
prostora za napredovanje. Nema razloga da je pojedinac bolji od para, a ipak je to najea
injenica, jer on nema ni trena predaha, dok uigrani par ima vie vremena za pripremu i
poenuranje. To je i test za provjeru kvalitete parova. Ako je par barem ravnopravan u igri
prouv pojedinca sline kvalitete, tada se radi o zaista dobro odabranoj kombinaciji parova.
268
Mogua je dilema: to biste usavravali kao trener da imate na raspolaganju dva razliita
upa napadaa? Igra broj jedan ima dobar servis, jaki i kvalitetan forhend spin i siguran
i razbijaki zavrni udarac s forhend stranom. Spin i smash su mu jai od svih konku-
rentovih poteza. Ako se dokopa uh poteza, dobiva me. Ukoliko uspije odigrau tri ili euri
lopuce forhendom, dobit e veinu poena i me. Igra broj dva je slabiji ako se nadmee
navedenim prouvnikim udarcima, ali je izrazito jai ako odigrava bekend blok, bekend
kontru ili bekend spin na prouvniku bekend stranu. Forhend udarci su mu dobri,
ali ne i najbolji. Servis mu je jednako dobar kao i prouvnikov. Ako nametne allround igru
po cijelom stolu ili se igra uglavnom po bekend paraleli, sigurno dobiva me. Prvi igra
je strogi specijalist s izvanrednim svim forhend udarcima, a drugi je podjednako dobar u
svim elemenuma, ali mu je forhend strana slabija od najboljih igraa, u ovom sluaju od
igraa broj jedan.
Jasno je da se ne namee pitanje takuke jer je ona kristalno jasna: svaki igra nastoji odigrau
ono to prouvniku najmanje odgovara. Pitanje je kako trenirau kojeg igraa kada se zna da
igra broj jedan nikada nee nauiu bekend udarce bolje od veine vrhunskih igraa, a
igra broj dva e uvijek biu meki s forhend udarcima od veine suparnika, ali e znau
dobro odigrau sve to se moe vidjeu na repertoaru. Nema dileme da je zahvalnije trenirau
igraa s manjim repertoarom, ali savrenih udaraca, nego najraznovrsnijeg igraa koji nema
ni jedan udarac bolji od svoje konkurencije. Zato? S igraem broj jedan je takuka uvijek
jasna. Drugo, on ne treba trenirau mnogo razliiuh poteza pa ne gubi suvino vrijeme na
treningu. Jednostavno, neka zapusu ono to mu ne ide da ne gubi silno vrijeme na treningu,
a opet nee napredovau koliko napreduju drugi. Na treneru ostaje dilema je li igra broj
jedan dovoljno brz i kondicijski kapaciuran da moe pokrivau gotovo cijeli stol forhendom
a da odigrava bekend samo u krajnjoj nudi kao pomoni udarac. Igraa broj dva emo
razvijau ako ima smisla da naui vrlo dobro sve udarce, ako ih zna povezau, ako je dobar
takuar i tehniar da nametne svoj najbolji potez prouvnikoj najslabijoj strani i ako nije izu-
zetno brz i nema visoki kapacitet plua. Dakle, igra koji je uvjebao est ili sedam razliiuh
udaraca uvijek je u prednosu ako svi potezi oba igraa imaju istu ili podjednaku kvalitetu, ali
ako se radi o razliium vrijednosuma udaraca, tada je stvar takuke, psihike i zike spreme
tko e pobijediu. Skloniji sam manjem repertoaru najjaih udaraca na tritu znanja nego
onima koji imaju mnogo vrlo dobrih udaraca, ali nemaju 2 3 zaista najbolja, najrazornija i
najsigurnija udarca.
Treneri i igrai ne smiju zaboraviu da osim svih takuka, strategija i ablona postoji u svakome
od nas i intuicija. Bez nje nema kreauvnog miljenja ni atrakuviziranja igre. Nije uputno
da se drimo samo koncepta logike. Mnogo je lake izvesu ili slijediu neto uhodano, ne-
ije gotovo miljenje, nego stvoriu svoju vlasutu kreaciju. Tu, dodue, ima i mogunosu i
269
odgovornosu za pogreke, ali i isunskih talenata. Moramo ponekad izvesu i neto to je
izvan logike, to je intuiuvno. Najprije intuicija ide prema genijalnosu, a onda tek logika.
Logika nas usmjerava da budemo oprezni, ali oprez nije hrabrost, ba kao to to nije niu
kukaviluk. Raduje me elegantna gradnja poena i mea prepunog variranja tematskog obilja
i dinamiki fundiranog izraaja. Nisam sklon monotonim pobjedama kao samosvrsi i zato
vie volim sportski raznoliki izriaj koji ak i u porazu za mene nadmauje dosadni ablonski
pobjedniki rezultat. Uostalom, sport je najprije radosna igra sui generis gdje ne smije biu
stroge regulacije i vrste zakonitosu, tupih nematoviuh aktera.
Potrebno je nauiu sve vane prouvnike sheme i ablone kako bismo im se mogli lake
suprotstaviu, ali sam prouv dogmatske takuke s kruum pravilima i tono odreenim pote-
zima koji se odigravaju po unaprijed odreenom redoslijedu. To je duhovna dresura koja
dovodi do praznine u razmiljanju i do decita kreacije. Bilo bi dobro imau rezervni nain
igre ako rezultat krene po zlu, ali za stvaranje jo jedne, priuvne koncepcije potrebno je
jako mnogo vremena i talenta, kao da treniramo dva sasvim razliita igraa. Nisam pristalica
da su koncepcija i takuka trenutano pobjednike, ali robouzirane, shematske, bez due i
nadahnua. Katkada je nepravda kada takvi treberi dobivaju fantaziste. Na dugi rok
kreauvci i fantazisu ipak pobjeuju.
Kako u praksi provjeriu igra li netko dobro takuki? Odigravaju se turniri samo po pojedi-
nim elemenuma, primjerice kontra prouv kontre po jednoj strani, pa po drugoj strani,
pa po cijelom stolu, zaum se igra spin prouv spina takoer u svim varijantama, pa kontra
prouv bloka i obratno takoer u svim varijantama to se ue pokrivanja povrine stola.
Odigraju se sve mogue kombinacije svih prouv svih. Uglavnom se dogaa da igrai koji su
dobili najvie meeva po pojedinim elemenuma ne dobivaju nikada mnogo meeva kada
se igraju svi elemenu po cijelom stolu, kao na pravom meu. Znai da imaju sigurnost, ali
im nedostaje povezivanje elemenata ili prava takuka. Obratno, onaj igra koji ne pobjeuje
kada se igraju samo elemenu pojedinih udaraca po ogranienoj povrini stola, a pobjeuje
kada se igra kompletna paruja, ima dobru takuku i koncepciju igre. Jasno je da trener treba
uzeu u obzir i kondiciju i rad nogu, jer su neki puno sigurniji i bolji kada ih se ne razvlai po
itavom stolu.
Oprimjerit u to stvarnom ivotnom situacijom. Za vrijeme sluenja vojnog roka bio je obi-
aj da uprava posjeuje nae vojnike na odsluenju vojnog roka. Uvijek smo razgovarali s
njihovim starjeinama da vidimo kakvi su vojnici i doli smo do sigurnog zakljuka da su
svi oni koji su u mirnodopskom vojnom roku bili vrlo disciplinirani, uzorni i pohvaljivani,
nisu kasnije bili tako hrabri i uspjeni ratnici kao oni koji su krili mirnodopska pravila vojna
slube i suprotstavljali se neloginoj i zastarjeloj vojnoj doktrini. Njima je bio besmislen sav
270
taj dril koji nije vodio niemu, kao to je naporno uvjebavanje strojevog koraka, razna
bespotrebna spremanja i ienja, ispiranja mozga na poliukoj nastavi i sve ostalo to se
uilo. Oni pak koji su shvauli da o duini kose, blistavo isum cipelama i precizno spremlje-
nom krevetu ne ovisi ishod rata, nego da su presudni kondicija, ovladavanje tehnikom,
stupanj domoljublja i humani odnosi, bili su bolji ratnici. Kada su mi se sinovi vrauli kui na
kratak odmor s rauta rekli su samouvjereno: Ljudi, mi dobivamo sigurno ovaj rat. Pitali
smo ih zato su tako samouvjereni. Odgovorili su nam da im je puno lake sada u ratu, u
kojemu vide svrhu i cilj, kada imaju mouv, nego kada su bili nepotrebno drilani u mirnodop-
skoj vojsci JNA. Vie su se plaili mirnodopskog sluenja vojske uz hirove starjeina, nego
to su se bojali rata gdje se ginulo. Osim toga su rekli da imaju veu mogunost kreacije,
razmiljanja i inicijauve, nego tamo gdje se izvravaju slijepe i nepotrebne zapovijedi. Pored
toga su prouili njihovu vojnu doktrinu iz zarobljenih neprijateljskih udbenika iz kojih su
saznali da ovjek za njih ne predstavlja nita vrijedno, dok se kod nas vodila briga o svakom
ranjenom bojovniku. Dobri odnosi meu ljudima ine mnogo, ali nama je u prakunom
svakodnevnom ivotu teko uiniu uh nekoliko sitnica iako je poznato da je lake sjediu na
vrhu planine nego na vrhu igle.
Pimpl ima lanski korijen, a kolokvijalno znai cjelina, ispunjenje. Nepogreivi pimpl
znai osta u sigurnom mravinjaku ili osinjaku, no bez izlaza iz mravinjaka nema bitne
koris.
Vano je da shvamo kineska, korejska i japanska nauavanja, jer su ona slubeno vo
njihovih sportaa, u suprotnom ih ne emo moi sunski razumje, a ni ih proita
ako ne poznamo odakle crpe svoju duhovnu energiju.
Je li se napravila velika greka kada je nekoliko vrhunskih kineskih stolnotenisaa otvorilo
put Kini u svijet? Da je Kina ostala zatvorena, njihovi proizvodi ne bi preplavili svijet i sada
drasno ukidali naa radna mjesta., pita se Skepk. Ne, treba se natjeca u svemu!
271
KONCENTRACIJA
29. KONCENTRACIJA
Analizama i izraunima je utvreno da prosjean prvoligaki igra gubi preko 40% bodova ili
lopu ili napravi toliko neprisiljenih pogreaka zbog pomanjkanja koncentracije, fokusiranja
(usredotoenja). Slabiji gube i mnogo vie, a vrhunski natjecatelji gube puno manje. Zbog
toga je ovo prevano poglavlje. Ako se popravi koncentracija, ima mjesta za veliki napredak.
Ukljuivanje u sadanji trenutak jedno je od najvanijih pravila za uspjeh. Slino ili isto je u
svakom drugom poslu ili akuvnosu. Prihvaumo deniciju koncentracije da su misao i djelo-
vanje jedno te isto.
Najbolje bi bilo kada bi se svi ostali problemi mogli ostaviu pred ulazom u borilite i kon-
centrirau se samo na sadanji trenutak, shvauu sport kao igru. Meuum, to u stvarnosu
uspijeva samo najboljima, onima koji u vanoj utakmici koriste svoju najbolju koncepciju,
takuku i psihiku vrsunu. Oni pak ije misli, ideje i koncentracija lutaju, izmiu, bjee i
nestaju tek to su zacrtane, koje su uruene zaboravom, kojima vie ne upravljamo i gurnute
su prema drugim mislima koje ovaj tren nisu najvanije, nee posui dobre rezultate. Tu
morfologiju izgradnje sadanjeg trenutka treba uvjebau, a to nije uvijek lako. Osim fo-
kusiranja na najvaniji trenutak i dogaaj vano se uvjebau da ignoriramo nevano. Za
vrijeme treninga, a pogotovo ujekom natjecanja, ne smijemo primjeivau sa strane hoda
netko tko nam je nevaan, ulazi, ape, govori, navija za prouvnika i slino. Prisjeumo
se koncentracije uvenog violinista koji je dalje svirao ne primijeuvi da se u gledalitu na
prolaz za publiku sruio dio lustera.
Nemogunost koncentracije spada meu neurastenine sindrome i psihoneurotske reakcije
poput brzog zamaranja i obilnih vegetauvnih smetnji. Danas pad koncentracije moemo
mjeriu i posebnim aparauma, to nam daje dragocjene podatke radimo li dobro ako nekome
elimo podii i zadrau usredotoenje. Vano je podii stupanj visoke panje, ali i koliko
dugo moemo zadrau tako visoku koncentraciju.
Podsjeumo se da imamo velikih problema kada sluamo i gledamo prognozu vremena.
Jedva ekamo da ujemo kakvo e biu vrijeme, ali kada sinopuar pone nabrajau kakvo
su vrijeme i temperatura bili ujekom dana, to sve utjee na takvo stanje klime, a tek
nakon dugog izlaganja kae kakvo emo vrijeme biu sutra, dokazano je da veini pobjegne
panja i vie nisu sigurni to je prognosuar rekao. Slino je s igraima. Treba znau uvau
usredotoenost i izdrljivost ujekom 3, 5 ili 7 setova, izdrau svih 90 minuta ili sve runde.
To se treba uvjebavau i na situacijskim vjebama koji su najsliniji pravim sportskim
susreuma.
272
Jako je bitno izbjei takozvane jednostavne neprisiljene pogreke koje su rezultat nedovoljne
panje zbog odlutalih misli ili nedovoljnog fokusiranja na prouvnika, bod ili na igru koja se
odvija ba sada, ovaj tren. Nemogue je dobro igrau s ujelom u sportskoj areni, a mislima
i duhom biu izvan borilita. Nikada ne treba dozvoliu da nae misli postanu misli nekoga
drugoga. Prouvnika treba dekoncentrirau tako da on ne misli na nau igru, nego na poprat-
ne efekte i uinke nae igre, ponaanja, takuke... Panja na launskom znai protegnuu misli
prema neemu odreenom, a ometanje panje vue korijen od rijei raskinuu. U ivotu su
potrebni ritmovi misli, kao to su sistole i dijastole u krvotoku. No kao to poneki izvjebani
zen-budisuki monasi ili jogiji mogu ovladau sranim otkucajima, mnogo lake je da sami
ovladamo koncentracijom misli. No za koncentraciju je potreban i mouv. Sjeumo se kako
kao suvozai slabije pamumo put kojim smo proli, nego to pamu voza. On e se lake
vrauu isum putem zamrenim ulicama jer ima razlog, mouv da pamu.
Koncentracija je u manjem sluaju ovisna o priroenoj sposobnosu, a veinom je rezultat
psihikih i zikih vjebi i pripremljenosu sportaa. Ona dolazi s velikom borbenou i eljom
za pobjedom. Pouan je primjer koncentracije, odnosno dekoncentracije, u kultnom lmu
Daleki horizon s Tomom Cruiseom i Nicole Kidman. Boksao je za novac i tumaio i potvrivao
svoje pobjede svojom koncentracijom. Meuum, u presudnom meu izgubio je koncentraciju
bacivi pogled na nelogino ponaanje Nicole u publici, i naravno, prouvnik ga je prebio zbog
dekoncentracije, jer nije uope u tom trenutnu mislio na borbu, mislio je na Nicole.
Treneri ne smiju preesto zadavau dugotrajne, jednoline i dosadne vjebe. To se posebno
odnosi na mlau generaciju koja bi se jo igrala. Isu je ili slian problem kod radnika koji depre-
sivno vrijeme provode na pokretnoj traci ponavljajui uvijek jedan te isu pokret. Treneri moraju
imau matu. Svaki je sporta jedinka za sebe. Dokazano je da su djevojke zahvalnije od mukih
jer lake podnose monotoniju, a i strpljivije su jer su bioloki jai spol. Uspjenije ovladavaju
borbom i lake pobjeuju u dijalogu s osamljenou i s monotonim i dosadnim vjebama.
Kod vjebi koncentracije vrlo je vano ukazau na serijske greke, naroito u meu. Tada treba na
vrijeme uzeu me out (gdje se to moe) i ponudiu igrau nekoliko kratkih ljekoviuh savjeta.
Igrai ne smiju trenirau bez due kao robou. Svaki bod, potez i pokret trebaju biu mala
kreacija za sebe iako se igraju isu ili slini elemenu. Ako trener vidi da poputa koncentracija,
treba odmoriu igraa ili mu dau njegovu omiljenu vjebu da se vrau u trening, a tek potom
mu ponovo dau vjebu koja mu je bila dosadna, koja je vana, a do sada je nije mogao
svladau. Ako nita ne pomae, onda treba prekinuu trening i zadau zike ili relaksacijske
vjebe ili nastaviu s teorijskim raspravama. Zadnje minute treninga trebaju biu najugodnije,
tako da igrai s treninga odlaze s radou pa e se s radou i eljom na trening vraau i drugi
273
KONCENTRACIJA
dan. To je prokuana psihologija. Nije sluajno da vjerski liturgijski obredi (mise) zavravaju
pjevanjem i izlazi se s pjesmom. Isto je i sa stranakim poliukim skupovima. U podsvijesu
ostaju dobre vibracije. To se takoer osjeu kada igrai odlaze s treninga. Motrimo njihove
geste i reakcije. Preporuljivo je na kraju treninga odigrau neto to veina voli ili neku
drugu kolekuvnu sportsku igru u dvorani ili na vanjskim terenima.
Koncentracija (usredotoenje) je drugim rijeima panja koju treba nauiu da bi se odbacile
negauvne misli i da se koncentriramo samo na poziuvne. Dobar sporta svakom treningu,
a pogotovo meu, pristupa s dubokim uvjerenjem da e pobijediu. Taj nain odbacivanja ili
bar zaustavljanja loih, tmurnih misli, a ubacivanje dobrih lijepih misli zove se ukljuivanje
poziuvnih misli. Vano je da se misli zaustave na onom to je najvanije po naelu selekuv-
ne panje. Vano je upravo sada uspjeu jer na juer vie ne moemo utjecau, sutra moda
neemo ni imau, a samo sada je nae vlasnitvo.
Kada se odluuje, ne treba se osvrtau na prolost, ne gledau u budunost, nego djelovau
sada. Sposobnost upravljanja koncentracijom se ui i tako se razvija. Cilj je da se zaustavlja-
njem misli usredotoimo samo na jedan, najvaniji zadatak i cilj. Ostali, pomoni ciljevi se
moraju razviu do automauzma tako da se na njih ne treba posebno koncentrirau. Primje-
rice, kada se servira, ve je unaprijed odreeno hoe li serva biu kratka ili dugaka, kamo
e se upuuu i kojom brzinom. Ostaje da se koncentracija usmjeri na dobar izbaaj lopuce
rukom (da nije preblizu ili daleko od stola) i na brzinu, odnosno na liz (trajf) sudara reketa
s lopucom. Isto vrijedi kod pucanja ili obrane jedanaesterca, dodavanja zadnjim dobaajem
i slino.
Principom selekuvne poziuvne panje rjeavamo se osjeaja nesigurnosu, a jaamo samopo-
uzdanje. Ako natjecatelji imaju zadnje odluujue servise, a boje se servirau jednu od svojih
najuinkoviujih servi, bilo jako kratku rouranu ili pak dugu brzu servu iznenaenja, esto
kroz glavu prolaze misli: Bit u oprezan. Samo da ne promaim. Zato u servirau osrednju
alibi servu. Naravno da na takvu slabu, kukaviku servu, prouvnik povue snaan nura-
ni top-spin i pripremi si zicer za poenuranje ili u jo goroj varijanu, odmah poenura nau
traljavu, kukaviku, alibi servu. Slino je i kod serviranja za me loptu u tenisu, odbojci ili
kada treba pucau na gol kada su ve suci digli ruke zbog cajtnota. Mora se biu promiljen,
ali i odluan, jer to trae i sport i publika.
Ispravno je razmiljau (ako to ve nije automatski naueni potez): Zato da serviram sigur-
niju alibi servu poslije koje e prouvnik imau prednost? Ja sam do automauzma nauio
odlune i za prouvnika neuhvatljive serve. Nitko to ne zna bolje od mene. ak ako i proma-
im, nisam ispao kukavica, i nitko mi nee nita predbaciu, pa ni sam sebi, jer sam odigrao
274
ono to treba, razborito, pa makar i ne uspijem. Najgore je ako serviram neodluno, a opet
izgubim! Treba se fokusirau na zadatak, a to znai dobro servirau i odluno, ali s razlogom,
zavriu pripremljeni bod u svoju korist. Isto vrijedi i kod drugih sportova u slinim situacija-
ma. Hrabrost nikada ne izlazi iz mode, uvijek je in, a nikada out.
Ja sam prilino brz, imam dobar reeks, ja to znam i ja to mogu! to je poziuvno razmilja-
nje, tj. ukljuivanje poziuvnih misli u zamjenu za alibi misli. Sve je to mogue, dakako,
ako se redovito treniralo, ako se to moglo izvesu i na prethodnim treninzima i ako igra ima
dovoljno kondicije da to izvede. Bez uh pretpostavki o tehnikoj sigurnosu i dobroj zikoj
spremi ne treba ii na natjecanje. U svim tekim trenucima, kao i u vanim poslovima,
na duh e biu nesretan i nee dau opumum ako je rastrgan ili razapinjan raznim brigama
ili tekim mislima. Ne dozvolimo si ak ni trenutke sirenskog zova oputanja. Oslobodimo
psihu od uh suvinih tereta, ne obiljem dodatnih napornih reenica izreenih bljetavilom
rijei, ve unoenjem opumizma u realnost sadanjeg trena igre.
Najuspjenija i najlaka metoda uenja, usvajanja znanja i posuzanja vrhunskih rezultata posu-
e se apsolutnom koncentracijom. Suprotno, rastreseni, nefokusirani, zaboravljivi igrai imaju
velikih problema s dobivanjem neprisiljenih bodova, krivim dodavanjem kojih je mnogo, a u
bodovi i zgoditci jednako vrijede kao i atrakuvni. Postoje igrai koji poslije utakmice ne znaju
gdje su ostavili svoju opremu, koji na treningu zaboravljaju trenutani rezultat, koji ak i na
me dou bez dijelova vanih rekvizita ili natjecateljskih iskaznica. Slino su rastreseni i oni koji
u kartanju ne znaju tko je na redu za mijeanje i dijeljenje karata, koje karte su ve odigrane,
to je bilo u talonu i slino. Bolje da se ostave tog posla jer e radiu omake u sluanju, itanju i
izlaganju, sviranju pogrenih nota, a one nisu posljedica umora nego sustavne dekoncentracije
koja se ugnijezdila u ujek svijesu. Zato nije udo da igra samo misli da vodi igru, ali to se me
vie odmie i postaje stvarniji, to sve manje poiva na volji naeg igraa. Takva takuka nikako
nije rezultat nae dogovorene koncepcije, ve postaje volja prouvnika u iju shemu smo se
zapleli i iji je nesretni ujek i lo zavretak lako predvidljiv.
Kod mnogih je dokazano da brzina i otrina igre utjee i na vei stupanj koncentracije. U
ivotnoj matemauci to se iskustvo moe izraziu dvjema temeljnim jednadbama: stupanj
koncentracije upravno je razmjeran stupnju brzine i visoke razine naprezanja, a stupanj
sjeanja upravno je razmjeran stupnju sporosu. Naime, poznato je da su brzi vozai koncen-
triraniji od sporih, ma koliko to nekome paradoksalno zvualo, ali uz uvjet da je automobil
siguran, cesta suha i relauvno prazna, vidljivost dobra i voza dobar. Spori vozai razgle-
davaju okolicu ili im misli odlutaju, a bri (ali ne divlji), ak i kada stoje na semaforu, trube
onome tko je usporen i eka ispred njih jer je zaboravio na semafor. Druga je stvar to je
trubljenje stvar nekulture. Obratno, dokazana je uroena veza izmeu prisjeanja i sporosu.
275
KONCENTRACIJA
Primjerice, kada svojemu sugovorniku u etnji elimo spomenuu neki podatak ili neko ime,
a ne moemo se sjeuu, automatski i nesvjesno usporavamo korak ili ak stanemo da bismo
se lake prisjeuli onoga to elimo rei. Kada nam se uri na neki sastanak ili na autobus jer
kasnimo, tada ne samo da ubrzavamo korak, nego su nam misli jako usredotoene na cilj
sastanka ili na autobus koji e krenuu bez nas. Nae misli tada ne lutaju. Natjecatelj koji se
u zagrijavanju ili meu napree do znojenja sigurno misli na igru, a onaj tko je usporen u
zagrijavanju, znai da nije dovoljno koncentriran jer misli na ishod mea ili ga mue druge
teke misli kojima nije vrijeme.
Na jau koncentraciju moe utjecau i poznata publika, vano i drago lice koje su primijeuli
natjecatelj, trener ili neki drugi sudionik. Bez obzira to je moda manji broj gledatelja, doli
su kvalicirani. Ne radi se o bezimenoj gomili, ve je u publici malena druina koju igra
osobno poznaje i cijeni. Osobito je tako ako je meu publikom netko tko je doao iz drugog
kluba s ciljem da igraa angaira za sljedeu sezonu. Svaka nova mogunost ili prilika moe
mu izmijeniu ivot ako se iskorisu na pravi nain. Potreban je opret jer je pogreno ako se
prelazi u drugu sredinu hirovitom i nadnaravnom odlukom, samo da se dokae da netko
drugi za nas pokazuje zanimanje, a u staroj uhodanoj sredini je vjerojatno bolje. To je iluzija
da moemo birau, da moemo biu izabrani, da bi sebi i drugima pokazali da ne pripadamo
openitoj obinosu. Kao digresiju navodim posebno lijepog i inteligentnog prijatelja koji je
namjerno uvijek iao plesau s djevojkama koje su imale najmanje kandidata. Zbog toga je
Pragmauk bio sretan jer je znao da e esto pronai vei uitak nego da je izabirao raspro-
dane ljepouce na koje se ekalo u redu.
Kada se koncentriramo, vano je da to bude na prirodan nain. Pri tome nikada ne treba
posezau za raznim sredstvima da bi se dolo do misunog ushita i da bi se bilo izvan sebe,
to doslovno znai ex-stasis (ekstaza). Na alost, bili smo mnogo puta u prilici vidjeu kako
neki igrai prije utakmice popiju duplu ljutu ili na brzinu popue nekoliko cigareta u pauzi
izmeu utakmica. To kodi na dui rok.
Uitak koji donosi uspjeh kojemu bi svjedoile poznate ili vane osobe vei je od pobjede
pred nepoznauma. Naprouv, nepoznata publika koja djeluje kao amorfna masa, ak i u
velikom broju, na mnoge izvoae uope ne utjee mobilizatorski, odnosno poucajno. Pro-
muuran trener moe sve ove injenice iskorisuu za vei uinak.
Kada pone igra, trening ili se donose neke presudne odluke, moramo se prikovau samo za
sadanji trenutak, usredotoiu se za minute ili sekunde koje trebaju biu otrgnuu iz ujeka
vremena, biu izvan prolosu i budunosu. Treba biu u takvom zanosu i i takvom stanju
duha da ne znamo ni za kakve brige, probleme u obitelji, ljubavne probleme, materijalne
276
probleme, ne misliu na ono loe to bi se moglo dogodiu (sinistrizam). Ne bismo trebali
misliu na budunost jer je tamo izvor svih strahova i bojazni, a ne u sadanjosu. Ne treba
misliu na budunost kada igramo. ak i kada bismo se koncentrirali na ugodnu budunost,
opet ne bi bilo dobro, jer nam je potrebna koncentracija vezana upravo uz sadanji trenutak.
O budunosu i posljedicama sadanjih poteza trebamo sustavno misliu na drugi nain i u
drugo vrijeme, kada zavri naa sadanja igra koja trai stopostotnu panju, a ne da nam
misli odlutaju. U ujeku borbe, sportske ili ivotne, treba se liiu budunosu ali, i prolosu.
Svakom danu je dosta zla njegova. (Mt 6,34) U utakmici i ratu, ba kao i u ljubavi, nita nije
vanije od pobjede, naravno, potenim sredstvima.
Vano se koncentrirau prema najbliem i najvanijem cilju, dekoncentrirau se prema okolini
i kasnijim ciljevima i zavrenim potezima, a suprakoncentrirau se prema sebi na sadanji
najblii potez. Kada naa borba zavri, opet emo ponovno ukljuiu svoje razmiljanje tako
da budemo jo svjesniji sebe i prolog, sadanjeg i budueg vremena svog ivota. Tada misli i
matanja mogu slobodno odlutau u analizu prolih dogaaja i buduih planova. Ne moramo
sebe vie drau na okupu. U fazi utakmice ili bilo kakve presudne borbe nae ujelo i naa
psiha trebaju biu izvan igre, u prolosu i u budunosu. Treba razmiljau na nain: Kada, ako
ne sada? Tko, ako ne ja? Dekoncentracija razvodnjava i raspruje zike i umne kapacitete i
energiju jer stoune suvinih, nepotrebnih, nepoeljnih i nepozvanih posjeutelja uznemiruju
na um, a koncentracija umiruje sve ono to je uskomeano i uzburkano te dri na okupu,
prikuplja i obnavlja sve ratrkane snage i misli koje bi htjele odlutau i pobjei od nas.
Izbjegavajmo biu bie koje previe misli o onom to je bilo ili to e biu. Nemojmo biu zaroblje-
nici misli iz prolosu ili budunosu, budimo vlasnici sadanjosu! Ne vjerujmo mnogo E. Blocku
koji kae da svaki ovjek, budui da neemu tei, ivi ubudue, a da prave sadanjosu gotovo i
nema. Sadanjosu ima, samo se koncentrirajmo tako da si u glavi ne stvaramo guvu od previe
razliiuh misli u istom trenutku. Najvaniji trenutak je upravo sadanjost, najvaniji ovjek sada
je upravo ovjek sam, a tek tada je vaan prouvnik koji ovisi o koncentriranoj odluci. To je mo
trenutka u glavi i miiima. Najuspjeniji je igra onaj tko dosue najvee domete upravo onda
kada se one od njega trae i oekuju. Zato treba dosui ono to je upravo u ovom trenutku
najvanije, zaum ono to se ne moe izbjei, a tek onda ono to se prividno ini nemoguim.
Dekoncentracija ovisi i o unutarnjem i vanjskom stresu, premalo pobuenosu (ekscitacije)
prije i za vrijeme mea ili turnira, o nedostatku kondicije i o niskoj razini eera u krvi.
Najvaniji savjet za poboljanje koncentracije je: Budi u sadanjem trenutku! Ne misli ni
to e biu prije ni to e biu poslije odigranog boda, seta ili mea, obrane ili pucanja jeda-
naesterca. Just now! Vano je kako e igrau upravo ovoga trenutka! Uvjerenja Ramakrine
277
KONCENTRACIJA
i Pavhari Babe su da duh moe pomoi drugima i sebi bez pomoi ujela i da je najsnanije
djelovanje u potpuno usredotoenoj koncentraciji.
Tri su psiholoka stupnja koncentracije uma: iskljuenje kada organe sluha i vida i instru-
mente misli iskljuimo iz okoline, usmjeravanje kada uz pomo suene svijesu sve osjeulne
organe usredotoimo samo prema naem cilju i kontrola unutarnjeg stanja kada sva osjeula
prolaze konunuirano i izravno od naeg uma samo prema odreenom odabranom cilju
prema kojemu usmjeravamo svu nau, do sada ratrkanu mentalnu i ziku energiju (zato
se cigle ili daske mogu lomiu koncentracijom, a ne dlanom ili sirovom snagom).
Uvjerio sam se, kae Eklekuk, da zaljubljeni kao i misuci posuu svoje neredovito stanje
usredotoujui svoju panju na neki predmet koji ima zadatak isprazniu um i odvrauu pa-
nju od svega ostaloga to ne eli. Takva je koncentracija mogua i poeljna kod vrhunskih
i sportaa. No ako se elimo vrsto koncentrirau, ne smijemo sanjariu.
Djelotvorno je povremeno trenirau sportae uz snimku glasnog navijanja, a kasnije i uz insce-
nirano stvarno navijanje na treningu jer se vide mogunosu koncentracije igraa u stresnim
stanjima koje e za njega postau normalna, a za nepripremljenog bi to moglo biu neizdrivo i
on e misliu na stres, a ne na igru. Sportai i ljudi koje redovito vjebaju i tjelesno su spremni
manje su podloni utjecaju ivotnog stresa, akumuliranog svakodnevnog uzrujavanja koje se
taloi u organizmu. Organizam pamu sve kroz to je proao, bilo dobro ili zlo. Ljudi koji su pod
dugotrajnijim stresom su istroene. Ako nekom natjecatelju situacija sasvim izmakne kontroli,
stalno se okree traei pomo sa strane, sve ga smeta i trai tui kiobran da ga netko drugi
zauu, neuspjeh je neizbjean. Moe ga spasiu jedino prouvnik koji je jo loiji prouvnik.
Koncentraciju je lake posui i odrau u setu ili meu jer krae traju, ali je problem biu
koncentriran cijeli trening iz dana u dan ili cijeli turnir, budui da koncentracija bez posebnih
vjebi traje tek pet minuta. Pomae i poboljani ambijent, kao i kod uenja. U dvorani je e-
kasan diskretan miris osuene lavande, rumarina, kadulje ili kojeg drugog ugodnog mirisa.
ee pijenje zdrave negazirane vode takoer pomae, budui da se nae ujelo, a posebno
mozak, veinom sastoje od vode. Ne treba zaboraviu ni na esto i dobro prozraivanje.
Koncentracija se moe uspjeno uvjebau ako na nekoj arenoj slici ili zidu oznaimo toku
i nastojimo je to due fokusirano promatrau, ali i mislimo samo na nju, bez da nam misli
pobjegnu na neto drugo, sporedno. Oni koji ovu vjebu mogu izdrau preko deset minuta
ovladali su svojim mislima i njima koncentracija nije problem. Uspjeli su ukrouu um koji po
svojoj prirodi eli doivljavau to ee neto novo, iznenaenja, avanture ili otkrivau barem
neto nepoznato. Drugi djelotvoran nain uvjebavanja koncentracije je ako zamislimo, od-
278
nosno zadamo da emo misliu 5, 10 ili 15 minuta samo na jedan pojam ili bilo koji dogaaj
iz prolosu. Probajte mjeriu koliko dugo ste mislili samo na to i ni na to drugo. Nije lako,
mozak se mora rijeiu svauca i napetom panjom se fokusirau samo na zadano. Kada uspi-
jemo, promijenili smo koncentraciju na bolje, a to se zove poboljanje neuroplasunosu.
Trivijalan, ali uspjean nain vjebanja i podizanja stupnja koncentracije je kada stavljamo
stvarice (kljueve, novac, razne papirie) po depovima ili u torbice, uvijek nastojmo zapam-
uu u kojem depu je koja stvar spremljena. Uvjebajmo je li to to traimo u lijevom stranjem
depu hlaa ili u unutarnjem desnom depu kaputa ili trenirke, bez nagaanja, izravno rukom
samo u taj dep ili preunac torbice. Koncentracija se vidi i uvjebava po tome je li igra za
vrijeme ili poslije treninga tono sloio sve svoje stvari i nije nita zaboravio. Najsigurnija kon-
trola je da se broje komadi ostavljenih i pokupljenih stvari. Cinik nam je posvjedoio da Prakuk
ima toliko jaku koncentraciju, ali i pamenje, da je u stanju u roku nekoliko minuta pronai
svaki dokument, alat ili knjigu koju je zadnji puta vidio prije deset i vie godina. Sve nas je
ume izluivao jer se osvjedoio da poneki od naih tajkuna i poliuara nisu znali ni priblino
koliko deviza imaju u kojoj od stranih banaka, a kamoli mogu nabrojiu sve svoje nekretnine,
a o ljubavnicama da se ni ne govori. Prakuk kae da neke sponzorue i glumice ak ne znaju u
koliko su slubenih i neslubenih brakova ivjele. Neka plate vrsnog evidenuara.
Razina koncentracije moe se podii i kemijskim sastojcima, psihosumulanuma kao to su amfe-
tamin-dekstroamfetamin i vani transmiteri u mozgu norepinefrin i dopamin. Njihovo uzimanje
je strogo ogranieno lijenikim i sportskim kodeksima, a u kontroliranim dozama uzimaju se
na recept i to samo odreene skupine. U sportu ih ne treba nikako i nikada uzimau.
Prvi preduvjet svakog znanja je potpuno ovladavanje umom, a to se pose koncentracijom.
Dr. sc. arko Dolinar, profesor na Medicinskom fakultetu u vicarskoj priao je da je ovako
svojim studenma objanjavao koncentraciju i pozornost: Radit emo danas s osnova-
ma obdukcije. Dvije su stvari od presudne vanos: prvo morate pobijedi odbojnost i
gadljivost, a drugo morate bi koncentrirani. Nakon tog uvoda profesor je mrtvacu, koji
je leao na stolu, gurnuo prst u anus, izvadio ga i oblizao. Posije toga je rekao studenma
da su sada oni na redu, jedan po jedan. Kada su jedan za drugim ponovili profesorov
postupak, jedni s gaenjem, a drugi uz povraanje, profesor im je kazao: Odbojnost i
gadljivost ste svladali, to je za vae budue zvanje bitno, ali na alost drugu vanu stvar,
koncentraciju, jo niste apsolvirali. Ja sam, naime, malo prije stavio u mrtvaev analni
otvor srednji prst, ali sam u usta stavio kaiprst. Niste bili dovoljno koncentrirani!
279
KONCENTRACIJA
Mr. sc. Branka Bani osvojila je 16 medalja na svjetskim i europskim prvenstvima.
- Najbolja je sportaica Hrvatske 1975. i 1984. te Jugoslavije 1975.
- 22 puta je bila prvakinja Jugoslavije (SFRJ)
- 42 puta je bila prvakinja Hrvatske
- 11 puta je bila prvakinja Balkana
-2 puta je bila srebrna na EP u pojedinanoj i bronana na SP u miksu
- Prvo mjesto u Europskoj ligi - ekipno s Mladost Zagreb
- 3 puta osvajala je 1. mjesto u Europskoj super ligi
- 3 puta je nastupala za reprezentaciju Europe
- osvojila je 10 meunarodnih prvenstava
- prvakinja svijeta za veteranke preko 40 godina i 3 puta srebrna
- bila je vrlo uspjena trenerica u Njemakoj,
a sada je glavna trenerica Europe za mlade do 13 godina
- 3 puta prvakinja Europe za veteranke preko 40 godina
Dokazala je da vrhunski sport i znanost, za talenrane i uporne, mogu ii zajedno.
280
ZAHVALE
Hrvatski stolnoteniski savez
Hrvatski rukometni savez
Hrvatski gimnaski savez
Zahvaljujem onima koji su podijelili i ponijeli sa mnom teret i radost ove knjige kao plod
moje ivotne jeseni u ovom turbulentnom, dinaminom i sretnom vremenu, a to su:
Hrvatski skijaki savez
Hrvastski vaterpolski savez
Grad Bjelovar koji podupire najbolji sportski klub u gradu i upaniji STK Bjelovar
Bjelovarsko-bilogorska upanija koja takoer pomae stolnoteniski sport
Zagreb, Preradovieva 27 - prodavaonica stolnoteniske opreme
Zagreb, Vogelska 6, sportska oprema
Radovan Kavur, +385 (0)95 535 06 05, e-mail: kavur@tele2.hr
Tibhar, Zagreb, sportska oprema
www.bhar.com
Hrvatski olimpijski odbor
281
ZAHVALE
Ivanu Pinteru, prof. peripateuku, koji me je izvukao iz unutarnje emigracije, dao mi prvi
poucaj da se javim, da piem i upotrijebim svoj slabani glas za neko drukije miljenje, da
ga uju oni koji odluuju. Znao je potroiu uz mene sav sunev sjaj, a esto i svu mjeseinu
da ovo uvo ukoriim a ne da ga bacim preko palube.
Nikolini Marini, prof., lektorici, koja me je uvjerila da nam je potrebna reforma kolstva, ali
da su nam iril i Metod jo potrebniji. Osim toga, ovaj moj tekst je spasila od lingvicida.
Damiru Benceku, dipl.ing., grakom uredniku, koji je usprkos mojim esum i pretjeranim
"izmjenama i dopunama" imao strpljenja i znanja da se u ovoj knjizi nau objedinjene likov-
ne i grake vrijednosu umjesto mojih neizvedivih ideja i trivijalija.
Dr. Vladimiru Strugaru koji mi je pomogao kako strunim savjeuma, tako i uputama, da
knjiga bude to sustavnija, da ima glavu i rep.
Libera Zagreb, Lidiji Zarovi koja mi je dala informauku i drugu logisuku podrku.
282
Kontak za narudbu knjige FILOZOFIJA SPORTA i prirunika STOLNOTENISKE VJEBE:
Antun afari
Mob.: 091/538-1405
099/802-8102
Fax: 043/246-195
e-mail: antun.safaric@du.t-com.hr
ili
Amanita d.o.o.
P. Bikupa 3
43000 Bjelovar
043/246-236
e-mail: amanita11@amanita.hr
NARUDBE
Antun afari
STOLNOTENISKE
VJEBE prirunik
1
UVODNIK
UVODNIK
Svrha ovih vjebi je unapreenje igre poboljanjem i vraanjem servisa, izvoenjem najvanijih
poteza i udaraca iz trka, povezivanjem i koordinacijom razliih poteza u cjelinu, podizanjem
koncentracije i razbijanjem monotonije u svakodnevnom treningu. Izvoenjem graki dizajni-
ranih i lako shvatljivih shema dramano e se jaa ne samo zis igraa, ve i venlacija psihe
i gimnaska njegova duha.
Vjebe su koncipirane i da budu otporne na budunost tako da su primjenjive za razliite slo-
ve, koncepciju i takku igre, razliite vrste reketa, za razliite uzraste, od najmlaih pa sve do
vrhunskih profesionalaca, ma koliko se stolni tenis brzo razvijao. Rezultat je suradnja s vrhunskim
svjetskim trenerima i igraima, kao i originalnim idejama autora provjerenih u praksi. Na alost,
do sada ih nije ih bilo mogue nai u knjinicama ni na internetu. Namijenjene su trenerima i
strunim stoerima, ali i svim natjecateljima koji bi ih trebali s vremenom naui napamet radi
lakeg izvoenja sloenijih vjebi. Trebaju svakako bi svakodnevni podsjetnik za to kvalitetnije
treninge.
Trajanje pojedinih skupina vjebi ovisit e o tehnikoj i zikoj pripremljenos igraa i specinim
pripremama prov odreenog provnika. Prikazane sheme su dizajnirane kako bi situacijskim
vjebama to vjernije oponaale stvarnu igru za poene. Bitno je kontrolira i uiva u injenici
da se s vremenom poveava preciznost, brzina i snaga udaraca.
Vjebama e se svakako razvi izdrljivost i tonost to su bitne pretpostavke za jesnu vezu
izmeu tjelesnih i psihikih sposobnos. Usvajanjem vjebi razrijeit e se mnoge dileme u psihi
igraa, posebno u stjecanju odlunos da se izvode naizgled nemogui potezi i pokre. Tek kada
se savladaju vjebe do automazma, ojaat e se i hrabrost koja je mnogo vie od zike snage
i tehnike. Ba stjecanje i odravanje samopouzdanja uvjet je za stjecanje i odravanje dobre
forme i za lucidnu igru punu inicijave i korisne nepredvidivos. Vano je da sparing partneri
budu podjednake kvalitete ili sline razine znanja, barem u nekim bitnim elemenma baratanja
s reketom. Iako provnik zna kamo e mu priblino dolazi lopca i kakva ga rotacija oekuje,
ipak e vie poena i u m shematskim vjebama dobiva onaj sudionik koji igra punim pluima
prov onoga s praznom glavom. Nadigravanje je i tu mogue i potrebno.
Usvajanjem najsloenijih vjebi pomaknut e se atrakvnost stolnoteniskog sporta ije granice
nisu ni izdaleka zadane ni dovrene. Matovim trenerima i igraima prikazane vjebe mogu
bi nadahnue za stvaranje slinih ili modiciranje prikazanih shema, ali i teih vjebi, kako bi se
to lake dobivali poeni na naine na koji su za neutrenirane nezamislivi.
Zakljuimo da se sve te vjebe korisne pri oplemenjivanju i usavravanju treninga, a tako i za
samu igru razbijanjem monotonije i podizanjem koncentracije discipliniranjem uma i jela, jer
je trening bez odreenog ciljanog sadraja tek napola oprana aa, uglavnom samo izvana.
Proismo svoju igru!
2
O AUTORU
Vlasnik imena Antun afari, mr. sc. je svoj ivotni interes
naao u gospodarstvu, sportu, znanos, umjetnos, kul-
turi, polici, putovanjima i stranim jezicima. Magistrirao
je ekonomske znanos u Zagrebu. Zavrio je u Zagrebu
kolu stranih jezika i kolu za stolnoteniske trenere. ivi i
djeluje u Bjelovaru, Zagrebu i na Peljecu.
Rukovodio je velikim gospodarskim sustavima, obavljao
je poslove steajnog upravitelja u vie rmi. Za svoj rad na
razvoju gospodarstva i sporta nagraivan je s vie najviih
na grada. Radio je u ivotu sve pogreno i sve to ne valja,
pa se djelomino ho iskupi ovom knjigom.
3
SADRAJ
UVODNIK 1
VJEBA 1. SKUPINE - NAPADA PROTIV NAPADAA 4
VJEBA 2. SKUPINE - NAPADA PROTIV LOVCA (za napredne) 6
VJEBA 3. SKUPINE - NAPADA PROTIV LOVCA (za napredne) 8
VJEBA 4. SKUPINE - SERVIRANJE 10
VJEBA 6. SKUPINE - NAPADA PROTIV NAPADAA (za napredne) 14
VJEBA 7. SKUPINE - LOVAC PROTIV LOVCA 16
VJEBA 8. SKUPINE - ZA RAD NOGU I ISKAKANJE 18
VJEBA 9. SKUPINE - ZA KADETE I JUNIORE 20
VJEBA 10. SKUPINE - ZA BONI RAD NOGU I KRETANJE NAPRED-NAZAD 22
VJEBA 11. SKUPINE - TAKTIKA 24
SADRAJ
4
NAPOMENA:
Vjebe se izvode nakon zagrijavanja za stolom nakon 15 min, uz obvezno
zagrijavanje prije toga izvan stola.
CILJ VJEBE JE ZA PRVOG IGRAA:
- izvoenje spina iz pokreta - trka nakon serve, ujedno i scanje specine
kondicije i rada nogu te vjeba igre provniku po paralelama uz povezivanje
forhend i bekend spinova
CILJ ZA DRUGOG IGRAA:
- kontrola lopce blokom ili kontrom te vjeba koncentracije i sigurnos
dranjem lopce u igri to je vie mogue
DRUGA VARIJANTA ISTE VJEBE:
Sve je isto, samo igrai mijenjaju strane i uloge.
VJEBA 1. SKUPINE - NAPADA PROTIV NAPADAA
5
STOLNOTENISKE VJEBE
LEGENDA:
F - forhend
B - bekend
p - pimpl
Fsv - forhend servis
Bsv - bekend servis
b i - blok ili top
b i f bekend ili for-
hend blok ili top
d - dugaka lopta
k - kratka lopta
S - spin
K - kontra
IGRA/IGRAICA A
1 Fd 3 FS 5 BS 7 FS
4 FK 2 BK 6 BK
IGRA/IGRAICA B
Poslije 7 FS igra se bez sheme.
6
OPIS VJEBE:
1. Poinju servira bilo igra A ili igra B po paraleli.
2. Pimplaju naizmjenino s obje strane reketa oba igraa po paraleli
(lovac s bekend strane, a napada sa svoje forhend strane).
3. Nakon nekoliko izmijenjenih, obostrano rezanih lop, napada vue dva
spina na F stranu lovca (igraa A).
4. Lovac prvi spin vraa na F stranu napadaa, a drugi spin vraa na B stranu
napadaa.
5. Napada (igra B) i dalje vue spinove, ali samo s F stranom reketa po
cijelom stolu sve dok ne izradi zicer koji zabija.
VARIJANTA II ISTE VJEBE:
Pimpla se po drugoj paraleli stola naizmjenino sve dok NAPADA NE UE
SPINOM na B stranu LOVCA. LOVAC vraa prvi spin na B stranu napadaa koji
i s te strane vue F spin opet na B stranu lovca. Lovac vraa na napadaevu F
stranu, a napada iz trka do kraja poena vue spinove, ali samo sa svojom F
stranom reketa po cijelom stolu.
SVRHA VJEBE:
Uvjebavanje vrstog niskog pimpla na razliite materijale za napadaa.
Vjeba brzog kretanja nogu. Vjebanje ulaza nakon pimpla i zalovljenih lop.
Napad iz trka. Pokrivanje cijelog stola sa F napadom. Razvlaenje lovca po
cijelom stolu. Povezivanje raznih elemenata. Vjeba koncentracije.
VJEBA 2. SKUPINE - NAPADA PROTIV LOVCA (za napredne)
NAPOMENA:
IGRAI VJEBU IZVODE POTPUNO ZAGRIJANI.
7
STOLNOTENISKE VJEBE
IGRA/IGRAICA A - LOVAC
1 (F i B p)
2 (F i B p), 4 S
3 L 5 L
6 S
IGRA/IGRAICA B - NAPADA
LEGENDA:
F - forhend
B - bekend
p - pimpl
Bsv - bekend servis
b i - blok ili top
hend blok ili top
d - dugaka lopta
k - kratka lopta
S - spin
K - kontra
8
SVRHA I CILJ VJEBE:
- treniranje niskog i raznolikog pimpla s izmjenom materijala
- vjeba rada nogu
- ulaz sa spinom nakon rezane lopte
- vjeba lova iz trka (iz pokreta)
- pokrivanje cijelog stola (igraa B) samo sa forhendom, tzv. urbek shema
- povezivanje elemenata i dranje koncentracije i sigurnos u igri.
VJEBA 3. SKUPINE - NAPADA PROTIV LOVCA (za napredne)
NAPOMENA:
VJEBATI NAKON ZAGRIJAVANJA IZVAN STOLA I ZA STOLOM.
MODIFICIRANA II. VARIJANTA OVE VJEBE SE SASTOJ U TOME DA
NAPADA NAPADA SREDINU STOLA LOVCA ILI JO BOLJE, TAMO GDJE SE
LOVAC NALAZI, TJ. GAA LOVCA U LAKAT RUKE U KOJOJ DRI REKET.
9
STOLNOTENISKE VJEBE
1p, (F i B p)
5 FS po cijelom stolu
4 L - 6 L po cijelom stolu
2 p, F i B - 3 FS
IGRA/IGRAICA A - LOVAC
IGRA/IGRAICA B - NAPADA
LEGENDA:
F - forhend
B - bekend
p - pimpl
Bsv - bekend servis
b i - blok ili top
hend blok ili top
d - dugaka lopta
k - kratka lopta
S - spin
K - kontra
10
VJEBA 4. SKUPINE - SERVIRANJE
NAPOMENA:
NEMA VRHUNSKIH IGRAA SA SERVAMA KOJE PROTIVNIK ODMAH
NAPADA!
PROSTORI ZA DOBRO SERVIRANJE I ZABRANJENA MJESTA
ZA SERVIRANJE
- UVIJEK NASTOJ SERVIRATI KRATKO, ODMAH IZA MREICE,
A DA BI TO MOGAO, PRIBLII SE TO VIE STOLU KADA SERVIRA!
POGLEDAJ GDJE STOJI PROTIVNIK!
- SERVE IZNENAENJA (BRZE I DUGAKE) SERVIRAJU SE
TO BLIE NA KRAJ STOLA!
Serve iznenaenja se rjee izvode s ciljem da se provnik uznemirava
neoekivanom promjenom. Samo onaj tko pra servera, njegovu toku
kontakta s lopcom i vidi na koju stranu ide njegov reket, moe proita na
koju stranu vue serva i moe razlikova ah od rezane serve. Najbolje serve
su kratke serve s razliim rotacijama i s razliih mjesta servera na najslabije
mjesto primatelja serve. Kod primanja serve uvijek mora zna s kakvom
oblogom reketa je servirano.
VRHUNSKI IGRAI(CE) ESTO STOJE IZVAN STOLA, SA STRANE, PRILIKOM
SERVIRANJA KAKO BI TO VIE POVRINE STOLA POKRILI FORHENDOM I
POELI S NAPADOM.
VRLO JE BITNO KOD SERVIRANJA BITI TO BLIE STOLU I DA JE VISINA
KONTAKTA REKETA S LOPTICOM OKO 2O CM. IZBACIVANJE LOPTICE RUKOM
U VISINU KOD SERVIRANJA IMA SVOJE PREDNOSTI ZBOG ODVLAENJA
POGLEDA PROTIVNIKA, A I ZBOG JAEG KONTAKTA REKETA S LOPTICOM.
11
STOLNOTENISKE VJEBE
UDALJENOST
LOPTICE
OD STOLA
KOD KRATKOG
SERVISA
UDALJENOST
LOPTICE
OD STOLA
KOD KRATKOG
SERVISA
LEGENDA:
F - forhend
B - bekend
p - pimpl
Bsv - bekend servis
b i - blok ili top
hend blok ili top
d - dugaka lopta
k - kratka lopta
S - spin
K - kontra
IGRA/IGRAICA A
IGRA/IGRAICA B
ZABRANJENA ZONA
PROSTOR ZA BRZE SERVE
IZNENAENJA
PROSTOR ZA KRATKE SERVE,
UVIJEK S ROTACIJAMA!
IZNENAENJA
ZABRANJENO SERVIRANJE
NA SREDINU STOLA !!!
IZNENAENJA
IZNENAENJA
12
NAPOMENA:
Vjebe izvodi potpuno razgibani i zagrijani za stolom zbog sloenos vjebe i
izbjegavanja moguih povreda kod brzih promjena pozicija za izvoenje udaraca.
Ako su partneri podjednakog znanja, tada treba promijeni uloge nakon to je
vjeba usvojena ili nakon to je dolo do poputanja koncentracije ili zamora.
NAPOMENA:
Samo napredni i vrhunski igrai mogu do kraja odigra ovu vjebu.
Zadovoljavajue je ako se odigra kvalitetno barem trei ili etvr udarac.
1. Kratka serva s B stranom reketa, a u II. varijan sa F stranom
2. Return (rite:rn) - povrat rezanom, na F stranu igraa A
3. F spin na duboki F igraa B
4. F kontra na B stranu igraa A
5. B spin na B stranu igraa B, ili kontra ako igra ima so na B strani
6. B igra nastavlja dalje bez sheme
Cilj vjebe igraa A je: kratko serviranje na B stranu i poslije returna
(povratka) serve, povui dobar spin na duboki F igraa B koji je bio blizu stola
kada je vraao servu. Uvjebavanje B spina nakon povratka nazad
na B stranu stola. Povezivanje elemenata i vjeba pokretljivos i koncentracije.
Cilj vjebe igraa B je: vraanje kratke serve to je mogue nie i to dalje
od servera s B stranom reketa. Brzo vraanje igraa u nazad radi izvoenja F
kontre po paraleli na B stranu igraa A. Povezivanje razliih elemenata igre i
vjeba pokretljivos i koncentracije.
VARIJANTA II ISTE VJEBE: nakon kratke serve igraa A na B stranu igraa B,
igra B sada mijenja povrat serve na istu serverovu stranu B. Igra A vue
spin sa svoje B strane na B stranu igraa B. Igra B blokira ili kontrira lopcu
po paraleli na F stranu igraa A. Dalje se igra bez sheme.
13
STOLNOTENISKE VJEBE
1 Bsv, 5 SB 3 S
6 bez sheme
4 FK
2 Bp
LEGENDA:
F - forhend
B - bekend
p - pimpl
Bsv - bekend servis
b i - blok ili top
hend blok ili top
d - dugaka lopta
k - kratka lopta
S - spin
K - kontra
IGRA/IGRAICA A
IGRA/IGRAICA B
14
VJEBA 6. SKUPINE - NAPADA PROTIV NAPADAA (za napredne)
NAPOMENA:
Nakon procjene trenera igrai mijenjaju uloge.
1. Kratka serva igraa A na F
Igraa B sa F stranom reketa
2. Igra B vraa rezanim pimplom to dublje na F stranu igraa A
3. Igra A vue spin igrau B po paraleli
4. Igra B odigrava kontru ili blok na B stranu igraa A koji nastoji odigra na
takki najbolje mjesto.
SVRHA VJEBE:
Uvjebavanje kratkog servisa igraa B i pripreme za ulaz spinom
poslije returna igraa A.
Pokrivanje cijelog stola igraa B nakon njegovog servisa.
Uvjebavanje vraanja kratkog servisa igraa B i
razvlaenje provnika B na duboki forhend.
Blokiranje spina igraa B da se neutralizira prednost njegovog servisa.
15
STOLNOTENISKE VJEBE
1 F, 5 BS bez sheme 3 S
2 F
4 B
LEGENDA:
F - forhend
B - bekend
p - pimpl
Bsv - bekend servis
b i - blok ili top
hend blok ili top
d - dugaka lopta
k - kratka lopta
S - spin
K - kontra
IGRA/IGRAICA A
IGRA/IGRAICA B
16
VJEBA 7. SKUPINE - LOVAC PROTIV LOVCA
NAPOMENA:
Bolje je pimpla due lopte nego krae da se provniku ne dozvoli
poenranje i nastoja isprovocira provnika da ulazi na prividne zicere
kako bi ih promaio. (ZAPAMTITE) SVI MORAJU NAUITI PIMPLATI DO ISREKA
VREMENA! Pimpl koris svima, pa i napadaima, da ne rade neprisiljene
pogreke, da znaju vra teke serve, a i da mogu malo predahnu ako im
napad trenutno ne ide, a provnik je takoer nesiguran s ulazom pa mu
treba da ansu da radi za nas. (Inae, to ne smije bi glavna i stalna takka!)
VARIJANTA I IGRA OSMICA:
1. Vjeba rezane na rezanu loptu - pimpl.
2. Igra A igra stalno po dijagonalama, a igra B igra samo po paralelama. Igra
se to nie, sa to kraim potezima.
VARIJANTA II:
Nakon to su uvjebali prvu varijantu igrai zamjenjuju uloge, tako da sada
igra A igra po paralelama, a igra B igra po dijagonalama.
VARIJANTA III I IV:
Igrai kod izvoenja udaraca okreu strane reketa radi drukijih rotacija
VARIJANTA V:
Igra se po cijelom stolu rezanim lopcama, ali preteno na slabiju stranu
provnika, s ciljem da se dobije zicer i da se poenra. Zabijanjem treba
zavri poen jakim i rezolutnim smashom prije kojega se igra opmalno
postavio. Zabija treba stranom reketa koja je sigurnija.
VARIJANTA VI:
Igra se na vrijeme, tj. do isteka vremena poslije kojega server mora
poenra. Ovdje je preporuljiva logina takka da to posgne lovac koji je
bolji napada.
17
STOLNOTENISKE VJEBE
4 F, 8 F 2 B, 6 B, 10 B itd.
1 B, 5 B, 9 B itd. 3 F, 7 F, 11 F
LEGENDA:
F - forhend
B - bekend
p - pimpl
Bsv - bekend servis
b i - blok ili top
hend blok ili top
d - dugaka lopta
k - kratka lopta
S - spin
K - kontra
IGRA/IGRAICA A
IGRA/IGRAICA B
18
VJEBA 8. SKUPINE - ZA RAD NOGU I ISKAKANJE
NAPOMENA:
IGRAI VJEBU IZVODE POTPUNO ZAGRIJANI!
VARIJANTA I:
1. Igra A servira dugaku servu iznenaenja sa svoje F strane stola i
sa F stranom reketa na B stranu igraa B.
2. Igra B vraa jaku rezanu loptu na B stranu igraa A
3. Igra A iskae nazad i vue F spin na B stranu igraa B
4. Igra B blokira, kontrira ili odigrava kontraspin bez sheme na slabo mjesto
igraa A.
VARIJANTA II TEA:
Slina vjeba, samo to igra A poinje s bekend servisom sa svoje F strane
stola.
VARIJANTE III I IV
Za igraa A je promjena s me to F servu sa svoje F strane odigrava na F
stranu igraa B, a igra B vraa tu servu na B stranu igraa A koji opet iskae
i vue spin na B stranu igraa B, koji taj spin blokira, kontrira ili vue
kontraspin bez sheme.
Cilj vjebe je da igra B nakon to je rezanim returnom vrao dugaku servu
iznenaenja, obavezno povue spin, a igra A da vjebom rada nogu iskoi
na svoju B stranu i povue opmalan spin.
19
STOLNOTENISKE VJEBE
2 Br, 4 S bez sheme
3 FS
1 Fd
LEGENDA:
F - forhend
B - bekend
p - pimpl
Bsv - bekend servis
b i - blok ili top
hend blok ili top
d - dugaka lopta
k - kratka lopta
S - spin
r - rezana
IGRA/IGRAICA A
IGRA/IGRAICA B
20
VJEBA 9. SKUPINE - ZA KADETE I JUNIORE
NAPOMENA:
Igra B dobiva sve lopte na F, a vraa na mjesta koja su oznaena brojevima.
Mijenja strane svojeg reketa kako je napisano u raznim varijantama.
Igra A poinje s dijagonale gdje igra sve s F stranom reketa.
UPUTSTVO:
Brojkama su oznaena ona priblina mjesta s kojih igra A vue F spinove ili
F napad s drajfom na poziciju F igraa B. Ako igra A nije jo savladao spin
udarac, neka igra ism drajfom ili kontrom. Bitno je da se kree po cijelom
stolu F stranom.
VARIJANTA II ZA JO MLAE IGRAE:
Ukoliko igra A jo nije spreman nakon odigrane svoje lopte br. 3 preskoi
loptu na sredini stola, tada treba igra igra B uvijek povezano na sve tri toke
stola igraa A kako s lijeva na desno tako i s desne strane na lijevu.
To je tzv. urbek shema.
VARIJANTA III:
Igra A igra isto, ali igra B u III. varijan igra sve sa svojom B stranom reketa.
VARIJANTA IV:
Igra A igra isto, ali igra B sada igra naizmjenino sa svojom F ili B stranom
reketa.
21
STOLNOTENISKE VJEBE
Igra B dobiva sve lopte na F,
a vraa na mjesta koja su
oznaena brojevima.
Mijenja strane svojeg reketa
kako je napisano u raznim
varijantama.
Poinje se sa dijagonale gdje A
igra sve sa F stranom reketa
3 2 1
6 5 4
9 8 7
LEGENDA:
F - forhend
B - bekend
p - pimpl
Bsv - bekend servis
b i - blok ili top
hend blok ili top
d - dugaka lopta
k - kratka lopta
S - spin
K - kontra
IGRA/IGRAICA A
IGRA/IGRAICA B
22
VJEBA 10. SKUPINE - ZA BONI RAD NOGU I KRETANJE NAPRED-NAZAD
NAPOMENA:
UPUTA ZA VARIJANTU I:
Igrai ili A ili drugi puta B - poslije opmplane lopte brzo tre bono da dodirnu
s lijevom rukom rub stola i vrate se da odigraju lopcu koja dolazi uvijek na
istu stranu stola. Nakon nekog vremena igrai zamjenjuju uloge. Igra koji ne
tri mijenja stranu reketa kod svake lopte.
UPUTA ZA VARIJANTU II:
Igra A poslije odigrane lopce kree unazad do postavljene stolice koju
dodiruje i brzo se vraa odigra slijedeu loptu koja mu dolazi uvijek na istu
stranu. Kod naprednijih igraa moe lopca dolazi i na razliite strane. Vjebe
se primjenjuju uglavnom kada se pimpla ili kada igra jedan lovac. Igra koji
se ne kree mijenja udarce svaki puta drugom stranom reketa - B ili F.
23
STOLNOTENISKE VJEBE
LEGENDA:
F - forhend
B - bekend
p - pimpl
Bsv - bekend servis
b i - blok ili top
hend blok ili top
d - dugaka lopta
k - kratka lopta
S - spin
K - kontra
IGRA/IGRAICA A
IGRA/IGRAICA B
24
VJEBA 11. SKUPINE - TAKTIKA
NAPOMENA:
Ovo nije slika za pino vjebanje elemenata, ali je treba uvjeba radi
provoenja takke. Moe se vjeba tako da jedino IGRA A ima striktni
zadatak da pogaa slaba polja IGRAA B.
OBJANJENJE:
Igra A treba nastoja odigrava svoje lopce na slaba polja igraa B,
zbog toga to su polja lijevo i desno od igraa B najbolja da taj igra s njih
poalje jaki udarac, jer je ve postavljen opmalno prema lopci.
Dakle, igrai vole dobiva lopce na is forhend i na is bekend jer se
ne moraju kreta, a u brzom kretanju se ine i pogreke. Isto tako igraima ne
odgovara kada dobivaju lopce na sredinu stola gdje obino zauzimaju poetni
stav. Tada se moraju brzo odlui s kojom stranom reketa e vra lopcu,
a to je ve kolebanje i gubljenje dragocjenih stonka sekundi, pa opet moe
doi do pogreaka. Ako i ne naprave odmah pogreku, ipak e malo izgubi i
ravnoteu - balans, a to e im otea da dobro odigraju sljedei udarac.
Ako igra B u poetnom stavu ne stoji na sredini stola nego je pomaknut vie
prema sredini svoje bekend strane, tada igra A treba nalazi sredinu i slaba
polja u jelu igraa B a ne na geometrijskoj sredini stola, tj. oko srednje crte na
stolu. To se odnosi na denjake, a za ljevake je obratno.
Isto tako ako igra A alje svoje lopce jo vie u stranu stola, tj. da lopca
nastavlja svoju putanju to dalje od provnika, onda takve side (sajd) lopce
zahjevaju od igraa B da se rastegne i pomakne sa svojeg opmalnog
poloaja a to opet omoguuje igrau A da ga ponovo rastegne na suprotnu
stranu ili odigra na istu stranu, ako je igra B krenuo napamet na nebranjeni
dio stola. To je slino kao kada se pucaju penali u nogometu ili rukometu, a
golman napamet krene u stranu. Ako se zaista pomaknuo, onda se ne moe
uspjeno vra na vrijeme jer se naao na krivoj nozi. A to je takoer i na
cilj, tj. da ntom izbacimo provnika iz ravnotee.
25
STOLNOTENISKE VJEBE
IGRA A odigrava na slaba polja provnika bez obzira gdje je dobio lopcu.
Znai, on nee ni dobi lopcu na isto mjesto.
JAKO
POLJE
JAKO
POLJE
SLABO
POLJE
SLABO
POLJE
SLABO
POLJE
SLABO
POLJE
LEGENDA:
F - forhend
B - bekend
p - pimpl
Bsv - bekend servis
b i - blok ili top
hend blok ili top
d - dugaka lopta
k - kratka lopta
S - spin
K - kontra
IGRA/IGRAICA A
IGRA/IGRAICA B
ZABRANJENA ZONA
26
NAPOMENA:
Reke s napadakim oblogama. Mijenjaju se strane kada se donekle uvjeba ta
shema. Igra koji ima na bekendu so, jasno je, ne vue spinove nego kontrira.
NAZIV VJEBE: DVA JEDAN KONTRE NA KONTRE,
KONTRE NA SPINOVE I SPINOVI NA SPINOVE
VARIJANTA I:
Igra A udara kontrama iz svog bekend kraja stola dva puta bekendom na
bekend stranu igraa B, a on kontrira prvu lopcu s forhendom a drugu sa
bekendom. Igra A svoju treu lopcu upuuje opet bekendom na bekend
stranu provnika B. Sada dolazi najtei dio za igraa B koji treba sa svoje forhend
strane stola si na bekend stranu i odigra bekend kontru. To je vjeba rada nogu.
VARIJANTA II: Igrai mijenjaju uloge i strane stola
VARIJANTE III, IV, V, VI itd.:
Zapoinje se igra s forhend strane stola - igra A prvi poinje (mladi igrai
sa obinim ah servama, a bolji igrai s rorajuim servama koje ne trebaju
bi prekratke da se moe na njih odgovori s kontrom). Kada trener uvidi da su
igrai dovoljno dobro uvjebali, prelazi se na daljnje varijante 11. skupine vjebi.
Moe se varira da se na kontru odgovori spinom ili da se na spin odgovori
takoer spinom. Sve ovisi koliko su igrai/ce ve uvjebani. Tako da je ta
skupina vjebi prikladna za poetnike i za vrhunske igrae.
CILJ JE VJEBANJE RADA NOGU ZA IGRAA B, POVEZIVANJE ELEMENATA TE
KOMBINIRANJE KONTRI SA SPINOM.
ZA NAPREDNE:
NAJTEA VARIJANTA JE KADA IGRA B MORA ISKOITI SA SVOJE F STRANE NA
SVOJU B STRANU STOLA I ODIGRATI FORHEND SPIN ILI KONTRU.
27
STOLNOTENISKE VJEBE
LEGENDA:
F - forhend
B - bekend
p - pimpl
Bsv - bekend servis
b i - blok ili top
hend blok ili top
d - dugaka lopta
k - kratka lopta
S - spin
K - kontra
IGRA/IGRAICA A
IGRA/IGRAICA B
1
2
3
28
BI LJ EKE
29
BILJEKE
BI LJ EKE
30
BI LJ EKE
31
BILJEKE
BI LJ EKE
32
Kontak za narudbu knjige FILOZOFIJA SPORTA i prirunika STOLNOTENISKE VJEBE:
Antun afari
Mob.: 091/538-1405
099/802-8102
Fax: 043/246-195
e-mail: antun.safaric@du.t-com.hr
ili
Amanita d.o.o.
P. Bikupa 3
43000 Bjelovar
043/246-236
e-mail: amanita11@amanita.hr
NARUDBE

Filozofija Sporta

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Filozofija Sporta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Knjigu posveujem onima koji znaju:

da su strah i neodlunost najvee zapreke u ivotu,

You might also like