SOCIJALNA PSIHOLOGIJA- PITANJA I ODGOVORI 1.DEFINICIJA SOCIJALNE PSIHOLOGIJE Soc. psih.

je disciplina koja nastoji razumjeti i objasniti kakav utjecaj na miljenje i osjeanje i ponaanje pojedinca ima stvarna ,predoena ili nagovijetena prisutnosti drugih. 2. TRI GLAVNE METODE ISTRAIVANJA KOJE SE KORISTE U SOCIJALNOJ PSIHIJATRIJI? 1.Korelacijsko 2.labaratorijsko eksprimentalno 3.terensko istraivanje . 3. TRI GLAVNE VRSTE TERENSKOG ISTRAIVANJA 1.Opaanje u prirodnim uvjetima 2 prirodni eksprimenti 3.terenski eksprimenti 4. TO JE PRIVRENOST? Privrenost je bliskost s osobom koja ti znai puno vie od ostali ,i daje veliku panju i ljubav toj osobi. 5. 2 MJERE / METODE PRIVRENOSTI? strah od stranca sto je odg dojenetu na dolazak strane osobe ,i u nazonost majke i kad majka nije nazona . Tjeskoba od odvajanja sto je uznemirenost duzina koju dijete pokazuje kad je odvojeno od majke ,i stupanj ugode sree kad dojene ponovo sastane se s majkom 6. TRI OSOBINE KOJE KARAKTERIZIRAJU STEREOTIPE 1.ljudi se karakteriziraju po vidljivim znaajkama kao to je rasa ,spol,nacionalnost,fiziki izgled. 2.svim lanovima te kategorije ili drutvene grupe pripisuje se posjedovanje istih znaajki .

3. bilo kojem pojedincu se percepira kao pripadnik te grupe ,pripisuje se posjedovanje tih sterotipnih znaajki. 7. HEIDER TRI GLEDISTA -KAKO LJUDI RAZUMIJU SVOJU DRUSTVENU OKOLINU
1.LJUDI PERCEPCIRAJU DA PONASANJE IMA UZROKE JER NERADO PONASANJE PRIPISIJU PUKOM SLUCAJU. 2.VAZNO JE RAZUMJETI PERCEPCIJU LJUDI. 3.UZRK PONASANJA PERCEPCIRA SE U OSOBI,SITOACIJI,KOMBINACIJIOBAJU ELEMENATA

8. TRI IZVORA PRISUTNOSTI U ATRIBUIRANJU ( pristranosti?) 1.Ljudi trae objanjenje vlastitog ponaanja drugih ljudi. 2 Ljudi traze i koriste informacije kad atribuiraju a to su inf o osobi i drustvenom kontekst ponaanja 3.Ljudi naivni znanstvenici s ciljem predvianja i kontrole ponaanja . 9. TRI TRENDA KOJA KARAKTERIZIRAJU SOCIJALNU IZOLACIJU? 1.prvobitna reakcija veine ljudi odvojenost od drugih ljudi podnoljiva . ova bol se smanjuje i esto prati povlaenjem,opi osjeaj potitenosti i u ekstremnijem sluajevima,mogu opazit shizofrene reakcije. 2.mislim ljudi ,i dok su budni i dok spavaju,dominiraju drugi ljudi oni misle,sanjaju i haluciniraju o drugim ljudima. 3.razike u sposobnosti savladavanja izolacije manje su povezane s razlikama u linosti. A vise s mjerom u kojoj su ljudi sposobni sami sebi postavljat ciljeve,organizirati ivot, itd . 10. DA BI PROMJENILI STAV TREBAMO POZNAVATI DVIJE STVARI? a) stav koji posjeduje b) funkciju koju taj stav vri za osobu

da bi izvrio promjenu stava ,ovaj bi se pristup trebao slagati s funkcijom. Vjerojatno je da ce se stav koji slui spoznajnoj funkciji promijeniti ako osoba izloimo novim informacijama. 11. SOCIJALIZACIJA Oznaava proces uenja tijekom kojega pojedinac razumjenjuje iskustvo s drugima i razvijajui tako posebne odluke socijalno-relativnog ponaanja koji ne mogu biti skladnu norma vrijednosti zajednica.

12.OSNOVNA ATRIBUCIJSKA POGRESKA

SKLONOST PODCJENJIVANJU VAZNOSTI SITOACIJSKI ODREDNICA I PRECJENJIVANJU STUPANJA U KOJEM POSTUPCI I NJIHOVE POSLJEDICE ODRZAVAJU DISPOZICIJE IZVOACA. LJUDI DONOSE VISE DISPOZICIJSKIH ATRIBUCIJA OD SITOACIJSKIH I PROMATRACI PREDAJU PREMALU VAZNOST SITOACIJI ,A PREVELIKU OSOBI. JEDINO OBJASNJENJE DA JE PONASANJE AKTERA ISTAKNUTIJE OD SITOACIJU.

13.LEVINGER 4 RAZINE RAZVOJA VEZE

1.NE POSTOJI KONTAKT IZMEU DVOJE LJUDI 2 DVOJE LJUDI POSTAJU SVJESNI JEDNO DRUGOGA 3 RAZINA POVRSNOG KONTAKTA 4 UZAJAMNOST RAZVOJA VEZA

14. TEORIJA ATRIBUCIJE ( MODEL )

1.MODEL KAUZALNIH SHEMA KONFIGURACIJA 2.MODEL KOVARIJACIJA 3.MODEL ODGOVARAJUEG ZAKLJUIVANJA

15. NABROJ FUNKCIJE STAVOVA .

1.PRILAGODBA 2.SPOZNAJNA FUNKCIJA 3.FUNKCIJA SAMOIZRAZAVANJA 4.FUNKCIJA OBRANE EGA

16. SCHACHTER STRAH I AFILIJACIJA ( EKSPRIMENT)

POKAZAO JE DA SU LJUDI KOD KOJIH JE IZRAVAN STRAH PREFERIRALI KAD IM JE DAN IZBOR ,NAZACNOST DRUGIH LJUDI VISE OD TOGA DA BUDE SAMI. STRAHA.DVA SU RAZLOGA .:1 LJUDI DJELUJU NA SMANJENJE STRAHA PRUZAJUCI UTJEHU I SMIRIVANJE,2 PRUZAJU SREDSTVO KOJIM MOZE VREDNOVATI SAMOG SEBE I STO JE PRIKLADNO OSJECATI I RADITI U TOJ SITUACIJI.

17. KANALI NEVERBALNE KOMUNIKACIJE I OPISAT (BAREM DVA). SU : GLEDANJE I KONTAKT OIMA,IZRAZ LICA,GOVOR TJELA ,DODIR GESTOM RUKOM,OSOBNI PROSTOR,PRIKAZIVANJE SEBE I PARAJEZIK. GLEDANJE I KONTAKT OCIMA SMATRA SE NAJVAZNIJIMZNAKOVIMA NEVERBALNE KOMUNIKACIJE .GLEDANJE JE KAD JEDNA OSOBA GLEDA U DRUGU U PODRUCIJE OCIJU BEZ OBRZIRA NA TO UZVRACA LI DRUGA OSOBA POGLEDOM ILI NE.OBICNO SU RAZDOBLJA KONTAKTA OCIMA VRLO KRATKA . IZRAZ LICA UGLAVNOM SE TICU KOMUNIKACIJE EMOCIONALNOG STANJA ,SMATRA SE DA USTA I OBRVE PRENOSE NAJVISE INFORMACIJA KOJA LICE DAJE O EMOCIONALNIM STANJIMA. MOZE SE STECI DOJAM DA SU IZRAZ LICALJUDI KOJI JEDINSTVENO OTVORENE KNJIGE DRUSTVENA OGRANICENJA I NORME DJELUJU TAKO DA POTISKUJU EMOCIONALNE IZRAZAJE NPR :MUSKARCI RIJETKO PLACU U JAVNOSTI. 18. STRUKTUALNI PRISTUP 3. KOMPONENTE STAVOVA AFEKTIVNA ODNOSI SE NA EVALUACIJU, KOGNITIVNA ODNOSI SE NA UVJERENJE O OBJEKTU STAVA KONATIVNE ODNOSI SE NA PONASANJE S OBZIROM NA OBJEKT ILI OSOBU STAV.

19. SCHAFFER I ERIKSON FAZE PRVRZENOSTI :

1.FAZA NE KRIKICNE PRVRZENOSTI ( PRVIH 6 MJ ) 2,FAZA SPECIFICNE PRVRZENOSTI ( OD 7_DO 1 GOD ) 3.FAZA VISESTRUKNE PRVRZENOSTI ( OD 12MJES - )

20. 4 GLAVNE VARIJABLE STVARANJA VEZE ?

1.FIZIKA PRIVLANOST 2.BLIZINA 3.UZAJAMNOST 4 SLINOST 21. BYLENER MODEL a) OSOBNI OSJECAJ SVIDANJA I NE SVIDANJA b)OSJECAJE O RADU S DRUGOM OSOBOM

c) ROMANTICNU PRIVLACNOST 22. TO JE STAV? STAV JE NAZNAENA SKLONOST REAGIRANJU NA DOSLJENDNOST POVOLJAN ILI NEPOVOLJAN NACIN S OBZIROM NA DANI OBJEKT. 23. TO JE DISKRIMINACIJA ? JE NEPRAVEDAN POSTUPAK PREMA POJEDINCIMA ZA KOJE SE SMATRA DA PRIPADAJU ODREDENOJ DRUTVENOJ GRUPI. 24.TRI OBJANJENJA UINKA PRVIH INFORMACIJA? 1.PREPOSTAVKA O PROMJENI ZNAENJA - kasnija informacija tumai se u skladu s prvo primljenom informacijom. 2.SMANJENJE PANJE kasnijoj informaciji posveuje se manje panje zbog takvih stvari kao sto su umor i dosada. 3.PODCJENJIVANJE kasnije nedosljedne informacije ne uzimaju se u obzir jer su u suprotnosti s onim sto se prije pojavilo. 25 . ROMANTINA LJUBAV? Je neracionalno stanje u kojem osoba moe bit a izreke kao ljubav je slijepa i bila je to ljubav na prvi pogled svjedoenje o tome . takva ljubav donosi patnju.
26. FREUD- DVIJE VRSTE LJUBAVI

Svaka osoba ima 2 objekta ljubavi : 1. samu sebe ,

2.osoba koja je za nju brinula ( majka ) kad je bila mala. Ova tvrdi Freud rezultira time da osoba trazi zamjensku majku kad odraste. Freud to zove ovisna ljubav i cesce je prisutna kod mukarca nego kod ene . Prva rezultira time da osoba trai sebe u drugima voli drugog je slian tome kakva bi ta osoba eljela biti. Freud to zove narcistika ljubav i ee je prisutna kod ena nego kod mukarca . 27. MASLOW DVIJE VRSTE LJUBAVI? Jedna se zove O ljubav ( ljubav iz oskudice ) a druga S ljubav .O ljubav postoji kad neka osoba voli drugu zato sto druga osoba zadovoljava njezine potrebe ,ona je negativna za njega . S ljubav je strastvena i postoji kad osoba voli drugu zato sto je druga osoba takva kakva jest. 28. RAZLIKA IZMEU NEVERBALNE I VERBALNE KOMUNIKACIJE? Nainjena je jer se misli da svaka od njih ispunjava razliite funkcije. Verbalna komunikacija u formi jezika bolja je za prenoenje logiki ili apstraktilnih ideja Neverbalna komunikacije smatra se boljom za prenoenje emocija tj, vrste koja postoji izmeu dvoje ljudi i reguliranja manipuliranje meuljudskom interakcijom. 29. TO ZNAI KOMUNIKATIVNO PONAANJE Wiener i s .pretpostavili su da treba biti prisutna tri obiljeja : koder, kod, i dekoder. To znai da je u interakciji izmeu dvoje ljudi jedna osoba (koder) prenosi poruku kroz sustav( kod) koji je zajedniki razumiju oba sudionika , a tumai je druga osoba ( dekoder). 30. 4 VRSTE ISPUNJENA OKLIJEVANJA ? a ) ponavljanje b) uzgredne opaske c)ispunjene stanke d) lani poeci 31. STEROTIPI ?

Stereotipi su pokuaji uguravanja ljudi u odreene kategorije ili bez obraanja panje na to kakvi i oni stvarno jesu. Pretpostavljaju izoblienje stvarnosti i pogreni su jer se ne uspostavljaju prilagoditi stvarnim osobinama linostima neke osobe. 32. POVEZANOST IZMEU MAJKE I DJETETA ? 1.Koliko je vanost da dijete bude privreno svojoj majci ? 2. koje posljedice ako ih uope ima izaziva neuspjeh u stvaranju ili prekidanju privrenosti ??

33. 4 SINDROMA USKRAENOSTI MAJKE ? -JAKA UZNEMIRENOST -POREMEAJ PONAANJA -INTELEKTUALNA RETARDACIJA -BEZOSJEAJNA PSIHOPATIJA.

34. PRIVRENOST PREMA MACCOBY? Privrenost je 'tenja, tijekom prve dvije godine ivota, da se trai blizina odreenih ljudi, da se bude spreman primati brigu od tih ljudi, te osjeati se sigurnim u njihovoj nazonosti' . 35. AINSWORTH - 4 OBRASCA PONAANJA(Privrena osoba se koristi kao osnova s koje se istrauje svijet.) 1. kad je samo s majkom u nepoznatoj sobi, dijete se isprva dri majke, a tek onda istrauje sobu; 2. dijete tri nazad majci kad stranac ue u sobu;

3. nakon kratkog vremena dijete reagira oprezno na pokuaje stranca da se ukljui u igru; 4. kad majka napusti sobu, dijete esto plae i manje se igra.

36. DEFINICIJA STAVA PREMA NEWCOBU?

Stav je "nauena sklonost reagiranju na dosljedno povoljan ili nepovoljan nain s obzirom na dani objekt". 37. 4 TEMELJNA MEHANIZMA FORMIRANJA STAVOVA? ( Alllport) 1. 2. 3. 4. mehanizam integracije, mehanizam imitacije, mehanizam traume, mehanizam diferencijacije

38. TREA RAZINA MORALNOG RAZVOJA I OBJASNIT 2 PODSTADIJA? 3. Postkonvencionalna razina - samoizabrana naela odreuju moralno rasuivanje, tj. pravila drutva ili simboli moi vide se ispravnima jedino ako su u skladu s pravom pojedinca na slobodu, jednakost i ivot.

5.

stadij: Orijentacija prema drutvenom ugovoru

Pojedinci na zakone i pravila gledaju kao na fleksibilne instrumente za unapreenje ljudskih potreba.

6. stadij: Orijentacija prema univerzalnim etikim naelima U ovom najviem stadiju, pravedna akcija se definira na temelju samoizabranih etikih naela savjesti koja vrijede za sav ljudski rod, bez obzira na zakon i drutveni poredak. Te su vrijednosti apstraktne. Pojedinci koji su u 6. stadiju obino takva naela spominju kao jednako uvaavanje zahtjeva svih ljudskih bia i potovanje vrijednosti i digniteta svake osobe. 39. OSOBINE KOJE KARAKTERIZIRAJU STEREOTIPE? 1. ljudi se kategoriziraju po vrlo vidljivim znaajkama kao to su rasa, spol, nacionalnost, fiziki izgled.

2. svim lanovima te kategorije ili drutvene grupe pripisuje se posjedovanje istih znaajki. 3. bilo kojem pojedincu, koji se percipira kao pripadnik te grupe, pripisuje se posjedovanje tih stereotipnih znaajki 40. SOCIJALNA KATEGORIZACIJA? Socijalna kategorizacija rezultira pozitivnom pristranou prema daljnjoj grupi, ona uzrokuje da pojedinci percipiraju vee slinosti unutar vlastite grupe i vee razlike izmeu bliske i dalje grupe od onih koje stvarno postoje. 41. 4 POSLJEDICE STEREOTIPA NA PREDRASUDE I DISKRIMINACIJU 1. 2. Stereotipi djeluju tako da precjenjuju razlike koje postoje izmeu grupa, Stereotipi djeluju i tako da podcjenjuju razlike unutar grupe;

3. Stereotipi izobliuju stvarnost jer to precjenjivanje i podcjenjivanje ima malo veze s istinom. 4. Stereotipi su vrlo esto negativni stavovi koji slue da bi se opravdala diskriminacija ili sukob s drugim ljudima. 42. ZATO STEREOTIPI USTRAJU AK I KADA VEINA LJUDI ZNA DA SE RADI O JAKO ISKRIVLJENOJ SLICI STVARNOSTI? Oni imaju pozitivnu funkciju nametanja neke vrste reda i strukture u potencijalno kaotinu socijalnu okolinu. Bez "stavljanja ljudi u pretinac" bilo bi iznimno teko da se drutvene interakcije odvijaju onako glatko kao to se odvijaju. 43. VEZA IZMEU DVOJE LJUDI PROLAZI KROZ 4 RAZINE (Levinger) 1. Na prvoj razini ne postoji kontakt izmeu dvoje ljudi: oni ak i ne znaju jedno za drugo. 2. Na drugoj razini dvoje ljudi postaju svjesni jedno drugog; to se dogaa prije bilo kakve interakcije. 3. Trea razina- razina povrnog kontakta. Osoba saznaje neto o drugoj u terminima takvih stvari kao to su svianje i nesvianje, uvjerenja, vrijednosti.

4. etvrta razina, uzajamnost, tie se razvoja veza. Opisuje kao kontinuum koji se protee od poznanstva (manje preklapanje) do duboke i trajne ljubavi (potpuno jedinstvo). 44. LUCHINSOV UINAK? Luchins je (1957) pokazao uinak prve informacije kad su ispitanicima prikazana dva odlomka koji su opisivali jednu osobu - jedan odlomak opisivao je Jima kao ekstraverta po karakteru, a drugi kao introverta. Postavio je niz pitanja; na primjer, kako bi po njima Jim trebao izgledati i govoriti. Od ispitanika se takoer trailo da zamisle sljedeu situaciju: Jim je ekao svoj red kod brijaa. Brija ga je preskoio i pozvao sljedeu muteriju koja je upravo ula. to je Jim uinio? 45. SCHACHTER DVOFAKTORSKA TEORIJA EMOCIJA? 2 FAKTORA KOJA UTJEU? Schachter je (1964) predloio dvofaktorsku teoriju emocija, koja navodi da se specifina tjelesna uzbuenja i osjeaji tumae kao odreena emocija zbog drutvene situacije u kojoj se dogaaju. Dva su faktora u to ukljuena: a) opi fizioloki arousal ili uzbuenje, intenzitet tjelesnih uzbuenja, kao to su ubrzani otkucaji srca, tremor i crvenilo, b) spoznajne oznake: percepcija prikladnosti odreene emocije u danom drutvenom kontekstu. 46. VALINSOV UINAK? NAVEDI PRIMJER ? Valinsov uinak - uinak lanih povratnih informacija na emocionalni doivljaj. Mukim studentima pokazane su slike polunagih ena, s tim da su se pri odreenim slikama ispitanicima dale lane povrate informacije o njihovim ubrzanim otkucajima srca. Nakon to su vidjeli sve slike ispitanici su procjenjivali privlanost svake ene; rezultati su pokazali veu privlanost onih ena s kojima su bili povezani (lano) ubrzani otkucaji srca. 47. SAMOPOIMANJE I DVIJE STVARI KOJE UTJEU? Termin koji opisuje ono to mi mislimo o sebi ili kako vrednujemo sebe. Dvije stvari snano utjeu na nae samopoimanje: a) miljenja i prosudbe drugih ljudi o nama; b) socijalne usporedbe - percepcije slinosti i razlika s drugim ljudima. 48. DEFINICIJA LJUBAVI PREMA WINCHU?

Osnovna ideja Winchove (1958) teorije je ta da ljudi biraju partnera s kojim e proivjeti cijeli svoj ivot kada linost tog partnera nadopunjuje ili komplementira njihovu Iinost.