Sibenski List, 27. Lipnja 2013.

ETVRTAK 27. LIPNJA 2013.
GODINA LI BROJ 2583
ibenski benskilist st
u p a n i j s k i t j e d n i k
CIJENA 8 KN / 1,10
PROF. VEDRAN JAKI: SVJETSKI PRVAK U BODYBUILDINGU IZ KUNE RADINOSTI
INTERVJU TJEDNA
Sanacijski upravitelji bolnica gdje god su doli nisu nita rijeili, pa nee ni u ibeniku
PETRINA O PREDSJEDNIKU S: NEKA DUJI I KULUI GLASUJU ZA MENE TAKO E SE BAR MALO ISKUPITI ZA SVE ZLO KOJE SU MI NANIJELI RECESIJA CIJENA TRANSADRIJINOG KATA IZNAD PBZ a PALA S MILIJUN NA SAMO 225 TISUA . I NITKO GA NEE!
STR. 6 STR. 5 STR. 4
DR. DAMIR MILAKOVI
STR. 50
aktualno
etvrtak, 27. lipnja 2013. ibenskilist
GOVOREI OTVORENO
PIE: ZDRAVKO PILI
Luka kapetanija Drava ipak odobrila jedno radno m
Inovativno u sezonu insp

Zato SDP, koji nema svog kandidata, ne eli Poljika za dekana ibenskog Veleuilita? Zato to oito tipuje na nekog drugog HDZ-ovca!
Ministarstvo zdravstva se ne uri s imenovanjem sanacijskog upravitelja ibenske bolnice. A i emu? Izbori su ionako gotovi, vie nema potrebe da se s dugovima Ope bolnice ibenik tue po HDZ-ovom kandidatu za gradonaelnika dr. eljku Buriu. Onda je SDP drao konferencije za tisak o katastrofalnom stanju u njoj i spaljenoj zemlji koju je bivi ravnatelj ostavio za sobom. Pred svaki izborni krug po jednu. A sada, kad su izbori proli, a SDP na njima izgubio - sad bolnica moe i bez ravnatelja. Ve dva mjeseca. Toliko o ozbiljnosti situacije u njoj. I o ozbiljnosti resornog ministarstva zdravstva. iji je ministar takoer izgubio izbore. I samog SDP-a u ijoj je bolnica iskljuivoj nadlenosti. Dajte, ljudi, imenujte vie nekog sposobnog menadera iz vlastitih redova za sanacijskog koji e bolnicu napraviti rentabilnom. Da ne troi vie nego joj HZZO dade a da sve tima i da pruenom zdravstvenom uslugom svi budu zadovoljni. Pa se proslavite - bila bi jedina takva rentabilna i uspjena bolnica u Hrvatskoj. Slina se stvar kao i s bolnicom dogaa i sa ibenskim Veleuilitem. Ni tu se na poteni SDP ne moe dogovoriti sam sa sobom koga bi izabrao za novog dekana sada kada Marko Radai odlazi u penziju. Na natjeaj se nije javio ni jedan njihov kandidat, a najvie glasova Strunog vijea dobio je HDZ-ovac Ivica Poljiak ak 22 od 29. Pa ga Upravno vijee koje kontrolira SDP i ministar Jovanovi nije potvrdilo. Nego je naloilo da se ponovno raspie natjeaj za dekana. Na koji su se vidi vraga opet javili isti ljudi, a meu njima i nepodobni Poljiak. Nije mu nakodilo ni to to je na Veleuilite prije raspisivanja natjeaja pozvana inspekcija Ministarstva prosvjete i sporta koja je nala da su bivi dekan Radai i prodekani Poljiak i Mikuli s novcem od kolarine sebi i profesorima davali dodatak na plae. Iako ih je ve plaalo ministarstvo. Zakljuak nadzora je bio da je to nenamjenski i neracionalno. Kao da to i sami nisu znali. Prije samo dvije godine nalaz dravne revizije o poslovanju Sveuilita pokazao je da samo 19 od 91 visokog uilita posluje po zakonu. Jo prije pet godina istraivanje Instituta za javne financije pokazalo je da tri etvrtine studentskih kolarina koje dobiju hrvatska sveuilita zavri u depovima nastavnika. A Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta tek sada kree u izradu pravilnika koji bi to navodno trebao sprijeiti. to mu je uostalom i osnovna zadaa pa je pravo pitanje a to su radili dosad? Stvar je dakle na ibenskom Veleuilitu poprilino jasna. Pustimo mi zakone i proceduru, to kod nas ionako poslui samo kad nekome treba nasapunati dasku. Ako SDP, koji nema svog kandidata, ne eli za dekana Poljika, a i svi su drugi kandidati manje-vie HDZ-ovi, onda je lako mogue da SDP kao svoj izbor tipuje na nekog drugog HDZ-ovog kandidata. To je zasad jedini mogui i logiki odgovor. Oekivali su, naravno, da e se nakon diskreditirajueg nalaza nadzora Poljiak sam povui iz utrke, ali su se oito preraunali jer ovom to ne pada na pamet, pa su sad opet u problemu. Prolaz za eljenog kandidata time je ponovno zaprijeen, posebno nakon gotovo plebiscitarne odluke Strunog vijea, pa bi se lako moglo dogoditi da se on nakon svega i sam povue iz bezizlazne utrke. Ako se to zaista i dogodi, bar emo znati na koga je SDP tipovao...
branimir peria ibenik
branimir.perisa@sibenski-list.hr
Problem Poljiak se ponovno javio
Dva natjeaja
Boris Seljanovski, dugogodinji inspektor za pomorsko dobro pri Lukoj kapetaniji ibenik, od ponedjeljka koristi posljednje dane godinjeg odmora prije odlaska u mirovinu. Dodue, njegovo radno mjesto nee ostati nepopunjeno, kao u sluaju umirovljenja hidro graevinskog inspektora Borisa Kursara prole godine i openito, brojnih kadrova po lukim kapetanijama, jer je na nedavno raspisanom natjeaju u Luku kapetaniju ibenik primljena mlada pravnica Ivana Skori. U ovom sluaju, resorno se ministarstvo ipak nije vodilo ne uvijek dovoljno jasnim imperativom tednje politikom koja je praktiki, osim u sezoni, lani ugasila neke ispostave lukih kapetanija, poput one u Vodicama, Primotenu i Tisnome, o emu smo viekratno pisali. -Oekujem da e mlada kolegica poeti s radom za dva tjedna, nakon to proe albeni rok na natjeaj. Odmah e obavljati poslove hidro graevinskog inspektora i inspektora na pomorskome dobru govori. Bilo bi dodue, bolje i lake da za svaki navedeni segment poslova imamo posebnog djelatnika, kao donedavno, no to u ovom trenutku nije mogue zbog restrikcija pri zapoljavanju u javnom sektoru, dodaje Baljkas. Iz razumljivih razloga, luki kapetan ne moe detaljnije komentirati dravnu politiku u odnosu na luke kapetanije. -Ispostave Primoten i Tisno posluju sezonski, i mogu kazati da odolijevamo poslu. Nije jednostavno, no uspijevamo. Jednako kao i u Vodicama, gdje je, nakon umirovljenja lukog kapetana i jednog nautiara, ispostava ta-
Jadranka Frop: Nita od obeanog novog zakona

-S obzirom na to da se ovdje ostvari ak 25% ukupnog domaeg nautikog prometa i znaajnu duljinu upanijske obale, bila bih zadovoljnija da su zaposlena dva inspektora kao to je bilo donedavno. Izgleda da je ovo, naalost, jedino to sada moemo dobiti, unato nemalom prihodu od ak 12 milijuna kuna godinje koji ibenska luka kapetanija ostvari dravnom proraunu. Pritisak na pojas pomorskog dobra, ovdje na sredinjem dijelu nae obale vrlo je velik, te podsjeam da je aktualna Vlada na poetku mandata obeala izraditi novi pomorski zakonik, prema kojem su, meu ostalim, komunalnim redarima trebale pripasti ire ovlasti na pomorskom dobru. Bio bi to odlian potez i dobrodoao korak vie u zatiti obale, no to se naalost, nije dogodilo. Zakon je i dalje nedoreen, a manjak inspektora bit e usko grlo u rjeavanju predmeta smatra Jadranka Frop, proelnica upanijskog Odjela za pomorstvo, promet i otoni razvoj. koer svedena na sezonski ritam rada i jednu djelatnicu.
U pogledu Vodica, mogu rei da nitko u Ministarstvu nije zabranio zapoljavanje, ali mi nije poznato zato se s time otee. Vodice su ipak grad smjeten usred pomorski vrlo ivog dijela obale i nema nikakvog razloga da nemaju ispostavu luke kapetanije. Vrlo vrijednoj sezonskoj djelatnici u Vodicama kada god zatreba, priskaemo u ispomo iz ibenika i u najkraem, dosad smo uspijevali obaviti sve to je trebalo zakljuuje Baljkas. Da bi se koloplet u vezi sa za-
Vodice se izborile za lukog kapetana
aktualno
u turistiku i nautiku pektori dva u jedan!

Umjesto dosadanja dva inspektora, poslove e obavljati samo jedan profesionalac nedostatno za nadzor obale i daleko od neispunjenog obeanja sadanje Vlade na poetku mandata da e napisati novi pomorski zakonik i komunalnim redarima omoguiti iroke ovlasti na pomorskom dobru
mjesto za poslove hidro graevinskog inspektora i inspektora za pomorsko dobro
Robert baljkas, ibenski luki kapetan
poljavanjem novog lukog kapetana u vodikoj ispostavi vrlo skoro mogao povoljno okonati zapoljavanjem jednog profesionalnog djelatnika premda e sezona ve odmaknuti - dade se zakljuiti iz izjave Branke JurievMartinev, gradonaelnice Vodica i saborske zastupnice HDZ-a. Prema vrstom obeanju Zdenka Anteia, pomonika resornog ministra Sinie Hajdaa Donia, natjeaj za vodikog lukog kapetana bit e raspisan najkasnije za dva tjedna. Otkako je ta ispostava kapetanije ostala bez dvojice stalno zaposlenih djelatnika poslije njihova umirovljenja, B. Juriev Martinev mjesecima uporno 'obi-
ja vrata' mjerodavnih institucija sve do Josipa Leke, predsjednika Sabora. ak je, prilikom donoenja dravnog prorauna za ovu godinu odustala od amandmana da se posebno izdvoje sredstva za rjeavanje kadrovskih problema u lukim kapetanijama, jer je Vlada za tu svrhu odvojila vie novca nego u protekloj godini. Slubena korespondencija, neformalni susreti na saborskim hodnicima i neosporna 'matematika' prema kojoj je vodika ispostava luke kapetanije lani u dravni proraun priskrbila ak 800 tisua kuna kao da nita nije pomoglo sve dok ovih dana ministra Siniu Hajdaa Donia doslovce nije
uhvatila za ruku. -Nakon to su zapoljavanje lukog kapetana u Vodicama odobrili ministri Lini i Bauk, a podrao me je i ministar Lorencin, koji vrlo cijeni vodike uspjehe u turizmu, Hajda Doni ostao je iznenaen, jer je cijelo vrijeme mislio da je glavni problem vodike kapetanije nedostatak kadra, no razuvjerila sam ga. Dakako, u nas ima kvalificiranih ljudi za taj posao to je prihvatio i uputio me na svoga pomonika Zdenka Anteia. Rije je o samo jednom profesionalnom radnom mjestu i trebala sam biti ovako uporna najvie
najesen e biti kasno
zbog bojazni da e, ukoliko ovu sezonu zavrimo bez zaposlenog djelatnika, najesen ve svi na to zaboraviti govori Juriev Martinev i zakljuuje da je neobjanjivom otezanju u ovom sluaju najvie od svega, kriv nemar odgovornih u resornome ministarstvu.
NIKOLINA VUKOVI
aktualno
Meunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama
Heroin vie nije glavna poast, nego sintetske droge

katarina.rudan@sibenski-list.hr
ibENiK KATARINA RUDAN
KAKO lINI PUNI PRORAUN DAJ DVI TAKSENE!
Samo na taksu ibenani potroili milijun i pol kuna!

Kada se uzme u obzir da upanija kao to je ibensko kninska u Hrvatskoj ima 21 plus grad Zagreb koji je pria za sebe, dolazi se do brojki od kojih boli glava. Do desetaka milijuna kuna. Zaraenih na obinom komadiu papira!
Slavko Lini moe zadovoljno trljati ruke. Od legalizacije bespravno izgraenih objekata u njegovo se ministarstvo ve slilo oko milijun i pol kuna samo iz upanije ibensko kninske. Sigurno se pitate kako? Pa od takse, odnosno taksenih maraka kojih ve prijeti nestaica i ve su traenije od arhitekata i graevinara. Bez njih se trenutno i moe, dovoljno je predati zahtjev do 1.srpnja, ali zahtjev se ne moe predati bez biljega, odnosno plaene upravne pristojbe 70 kuna taksenih maraka. Kada se uzme da je u upaniji ibensko kninskoj dosad predano vie od 11 tisua zahtjeva za legalizaciju, a oekuje ih se jo dvije tri tisue, pa se to zbroji s oko tri tisue zahtjeva iz grada ibenika i ritmom kojim zadnjih dana pristie dnevno i po tristo zahtjeva, to krpe to konca dolazi se do brojke od dvadesetak tisua papira. Kada se njihov broj pomnoi sa 70 doe se do broja od 1,4 milijuna kuna taksenih maraka. A kada se uzme u obzir da tih upanija u Hrvatskoj ima 21 plus grad Zagreb koji je pria za sebe, dolazi se do brojki od kojih boli glava. Do desetaka milijuna kuna. Zaraenih na obinom komadiu papira! A to je tek poetak prie o jeftinoj i nikad povoljnijoj legalizaciji. Zahvaljujui njoj, Lini e napokon dobiti vrlo precizan registar stambenih i inih kvadrata u vlasnitvu graana koji e mu posluiti za projekt od kojeg je samo privremeno odustao uvoenja poreza na imovinu. Posao koji dravna uprava i lokalna samouprava ne bi obavila do sudnjega dana prikupljanje podataka o imovini - obavit e graani sami, ekajui u redovima pred sjeditima upanijskih i gradskih uprava.
PiE: ZdraVKO PiLi
upanijska Sluba za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolniko lijeenje sa sjeditem u ibeniku, od 1997. godine djeluje samostalno pod okriljem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Sjedite joj je u Crnici, Prilaz tvornici 39. Obiljeavajui 26. lipnja, Meunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama, voditeljica Slube dr. med. Zora Jurin sazvala je konferenciju za novinare. Iznijela je podatke o stanju ovisnosti, prevencije i lijeenja na naem podruju. -Posljednjih pet godina na podruju ibensko-kninske upanije, kao i u cijeloj Hrvatskoj, smanjuje se broj novoprimljenih opijatskih ovisnika o heroinu, najvjerojatnije zbog smanjene ponude te droge na tritu do kojeg dolazi zahvaljujui uinkovitom djelovanju nadlenih slubi za suzbijanje trgovanja opijatima. Meutim, u tom razdoblju biljei se porast koritenja sintetskih droga koje su dostupne na tritu, najvie na internetu, jeftinije su i legalne sve dok se ne nau na popisu nelegalnih Europske organizacija za suzbijanje uporabe droga. Od 2005. do 2011. godine na tritu su se pojavila ak 164 nova sintetska kanabinoida, kae dr. Jurin.
Marihuana je i dalje najpopularnija vrsta droge, iako se ne tretira kao droga koja stvara ovisnost, a najee ju koriste djeca i maloljetnici. U tretman upanijske Slube za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolniko lijeenje tijekom 2012. godine bilo je ukljueno ukupno 248 osoba, 214 mukaraca i 34 ene. Prvi put na lijeenje se javila 21 osoba, 18 mukaraca i 3 ene. Meu njima je ak 13 ovisnika o heroinu, dok su ostalih sedmero ovisnici o drugim vrstama droga. Od 248 osoba u tretmanu 231 su opijatski ovisnici, a 17 je konzumenata. Mjeru obaveznog lijeenja na uvjetnom otpustu imala je 21 osoba, koje su bile u tretmanu od jednog do est mjeseci. Tijekom 2012. godine 396 roditelja i obitelji bilo je ukljueno u osobno obiteljsko savjetovalite, telefonom je podi-
U tretman 2012. ukljueno 248 osoba
Posljednjih pet godina na podruju nae upanije, kao i u cijeloj Hrvatskoj, smanjuje se broj novoprimljenih ovisnika o heroinu ali se biljei porast koritenja sintetskih kanabinoida, droga koje su dostupne na tritu. Tijekom 2012. godine u tretman je ukljueno ukupno 248 osoba, 214 mukaraca i 34 ene. Prvi put na lijeenje se javila 21 osoba, 18 mukaraca i 3 ene. Meu njima je ak 13 ovisnika o heroinu. Inae, od 248 osoba u tretmanu je 231 opijatski ovisnik, a 17 je konzumenata
ZORA JURIN vODiteljiCa SlUBe Za MentalnO ZDravlje, prevenCijU i iZvanBOlnikO lijeenje
jeljeno 398 savjeta, 29 edukacija redovnim i interventnim radom s djelatnicima kola u vezi s problemima eksperimentiranja i zlouporabe sredstava ovisnosti te 27 savjetovanja i radionica. -Kad je rije o djeci i maloljetnim osobama samoinicijativno nam se obratilo 47 roditelja, od strane Centra za socijalnu skrb upueno je etvero djece i mladih, Dravno odvjetnitvo uputilo je 27 osoba, a iz bolnice je upueno njih devetero. Oni su ukljueni u program praenja i individualne, grupne ili obiteljske terapije. Savjetovalini rad s obiteljima eksperimentatora ukljuuje praenje i obiteljsku terapiju, ree
dr. Jurin. Kod provoenja testiranja na droge rizinih skupina i pojedinaca s rizinim ponaanjima, prije i za vrijeme tretmana ukupno je uzeto 1055 uzoraka urina i izvreno 2434 testiranja na droge. U radu sa djecom i mladima visokog rizika izvrene su 182 psiho dijagnostike obrade, 286 savjetovalinih tretmana, 307 obiteljskih savjetovalinih tretmana i 214 psihoterapija ponaanja. -U sklopu programa promicanja zdravlja organizirana su 43 predavanja za lijenike, nastavnike, pedagoge, strune suradni-
Edukacija i savjetovalita
ke u kolama i medicinske sestre, predavanja za uenike estog razreda osnovne kole kojim je obuhvaeno 1070 djece, a odrano je i 27 predavanje za roditelje uenika osnovnih kola. Formirana su dva savjetovalita za mentalno zdravlje. Jedno je psihologijsko koje radi dvaput tjedno u naim prostorijama, te psihijatrijsko koje s osobama radi jednom tjedno, ponedjeljkom popodne, u zgradi Crvenog kria u ibeniku. Usluge psihijatrijskog savjetovalita tijekom prole godine koristilo je 188 osoba, a usluge psihologijskog savjetovalita koristilo je 91 dijete i 12 odraslih osoba, zakljuila je dr. Zora Jurin.
NIKA STIPANIEV / CROPIX
aktualno
RASPRODAJA IMOVINA TRANSADRIJE NA BUBNJU
Cijena Transadrijinog kata iznad PBZ-a pala s milijun na samo 225 tisua eura. I nitko ga nee!
kupaonice, ostave i dviju terasa. S gotovo milijun eura cijena je u ovom petom pokuaju prodaje pala na 225 tisua eura. Transadria u ibeniku na istoj lokaciji, u dvoritu te zgrade ima vie nekretnina. Rije je o dograenom poslovnom prostoru, garai i dvoritu objanjava steajni upravitelj upkovi
Zdravko upkovi
Demontaa svojedobno jedne od najmonijih pediterskih kua u regiji rijeke Transadrije po peti put je na 'popravnom' u ibeniku. Steajni upravitelj Zdravko upkovi upravo je po peti put oglasio prodaju dijela poslovnog prostora te pediterske kue u kojoj je desetljeima stolovala njena poslovnica u ibeniku. -Konkretno, u ibeniku smo jo ranije kutinskoj Petrokemiji prodali svoj dio paketa dionica Luke ibenik. Rije je o 50 posto dionica Luke i tim novcima smo namirili gotovo 72 posto potraivanja od strane radnika. Takoer, poduzetniku Tomislavu igoriu prodali smo prizemlje nae zgrade u ibeniku u kojem je smjetena Privredna banka Zagreb. U ovom trenutku ponovo smo oglasili prodaju naeg poslovnog prostora na katu te zgrade koji se sastoji od est soba, kuhinje, kupatila, ostave i dviju terasa. S gotovo milijun eura cijena je u ovom petom pokuaju pala na 225 tisua eura. Transadria u ibeniku na istoj lokaciji, u dvoritu te zgrade ima vie nekretnina. Rije je o dograenom poslovnom prostoru, garai i dvoritu. To e doi na prodaju kada se upiemo u zemljine knjige. Rije je, kako sam kazao, o dogradnji objekta, objanjava steajni upravitelj upkovi. Inae, kada je u pitanju pokuaj ozdravljenja Transadrije, upkovi kae da je tvrtka u posljednjih est mjeseci pozitivno poslovala. -To, meutim, ne mora znaiti nita. Jer, niti je steajni postupak gotov, niti su gospodarske prilike takve da bismo mogli kazati kako je Transadria izala iz problema. Konkretno, i dalje su nai najvei vjerovnici BKS banka iz Klagenfurta, te Hypo Alpe Adria Bank i vidjet emo hoe li uspjeti naplatiti sva svoja potraivanja. to se tie radnika, nastojat emo prodajom ovih nekretnina u ibeniku, kao i nekretnina u Ploama, Poreu, Ko-
Rije je o poslovnom prostoru u centru ibenika koji se sastoji od est soba, kuhinje,
privnici i drugim gradovima osigurati novac za neisplaene plae.
Na drabi peti put
Transadria u ovom trenutku ima 123 zaposlena, od ega je osam u ibeniku i troje u Zadru. Ve sada je izvjesno da emo do kraja mjeseca broj zaposlenih u ibeniku svesti na troje, a u Zadru, ukoliko izostanu neke najavljene poslovne transakcije naih klijenata u naftnom biznisu, broj uposlenih morat e se sa tri smanjiti na jednog radnika. Sve u svemu, uskoro bi na razini tvrtke broj zaposlenih sa 123 pao na 80-ak. I dalje se izvrsno dri naa poslovnica u Slavonskom Brodu, ne radi loe ni zagrebaka, dok su rijeka i ibenska u problemima i zato dolazi do tako drastinog kresanja zaposlenih. U ibeniku je to, pored ostalog, dolo i zbog toga to je Luka ibenik otkazala nae usluge i oformila vlastitu pediciju, objanjava upkovi. marijan dambo
U ibeniku osam zaposlenih
Maja Gulin, prva ibenska muzikoterapeutkinja s diplomom
Glazbom do bolje koncentracije i manje agresivnosti

vrlo esto iziu iz prostorije. I to je dobro, jer je i to reakcija kazala je Maja Gulin
Maja Gulin
Reakcije su razliite, a djeca s autizmom
ibenik je dobio prvu diplomiranu muzikoterapeutkinju. Djeja odgajateljica Maja Gulin, koja je zaposlena u vrtiu Jutro gdje ve godinama radi s djecom s intelektualnim tekoama, jedna je od najuspjenijih meu 25 polaznika iz cijele Hrvatske koji su ovih dana zavrili edukaciju muzikoterapije u Centru za cjeloivotno obrazovanje na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu. Muzikoterapija u svijetu se koristi ve vie od 50 godina i vrlo je uinkovita u radu s djecom i odraslim osobama s razvojnim problemima. U Hrvatskoj do sada nije postojala sustavna edukacija, premda se muzikoterapija ve neko vrijeme primje-
Orffova metoda
njuje u mnogim zdravstvenim, edukacijskim i rehabilitacijskim ustanovama kao i ustanovama socijalne skrbi, a obino su je provodili glazbenici, profesori glazbe, socijalni pedagozi, radni terapeuti Kada je prije godinu dana u Zagrebu pokrenut prvi stupanj edukacije iz muzikoterapije, Gulin nije puno dvojila hoe li se upisati ili ne. Naime, glazba je njezina velika ljubav. Flautu je uila u osnovnoj i srednjoj Glazbenoj koli Ivana Lukaia, a pjeva i u ibenskom Kolu. Stoga ne udi to je odluila da svoju ljubav podijeli i s djecom u vrtiu s kojom radi. Tako se prije est godina zainteresirala i za Orffovu muzikoterapiju, metodu rada s udaraljkama koju je ustanovio poznati
skladatelj Karl Orff, te je redovito odlazila na edukaciju u Zagreb.
Kada je prole jeseni na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu pokrenut prvi stupanj edukacije o Primjeni muzikoterapije u radu s osobama s razvojnim tekoama Gulin je tu mogunost objeruke iskoristila, a u tomu su je podrali u Gradskim vrtiima. - U ovih godinu dana puno smo radili i teoretski i praktino. Imali smo i puno domaih radova, a na sve to bih tijekom godine nauila primjenjivala bih individualno i grupno u radu s djecom. Trenutano je u grupi estero djece, od kojih je njih pet s autizmom kae Gulin. Marija Lonar
Podrali je u gradskim vrtiima
aktualno
ETVRTAK, 27. LIPNJA 2013. ibenskilist
Stipe Petrina o oekivanjima Nedjeljka Dujia da e svi skuptinari glasovati za njega kao predsjednika S-a
Neka Duji i Kului glasuju za mene tako e se bar malo iskupiti za sve zlo koje su nanijeli meni i graanima upanije!
VEDRANA STOI
redakcija@sibenski-list.hr
Predsjednik upanijskog HDZ-a i saborski zastupnik Ante Kului ne eli gomilati funkcije i biti predsjednik upanijske skuptine, pa e na konstituirajuoj sjednici za predsjednika upanijskog parlamenta HDZ predloiti dugogodinjeg skradinskog gradonaelnika Nedjeljka Dujia. Mnogi spekuliraju da je Kului od predsjedanja upanijskom skuptinom odustao zbog Stipe Petrine i neugodnosti koje mu primotenski naelnik moe prirediti na javnim zasjedanjima. Samouvjereni Duji nema takvih strahova, uvjeren je da e za njega glasovati Petrina i svi vijenici s njegove nezavisne liste. Nedjeljko Duji u takvoj iluziji, kae Petrina, moe ivjeti do 1. srpnja za kada je najavljeno kon-
Ako Nedjeljko Duji eli dobro upaniji i njenim stanovnicima tada mu preostaje samo jedno, da digne ruku za mene ili nekog s moje liste. Najvie znam o funkcioniranju predstavnikih tijela, a HDZ bih podsjetio da sam im 2001. godine u Primotenu preuzeo vlast sa samo tri vijenika
stituiranje upanijskog predstavnikog tijela. -Ako Nedjeljko Duji eli dobro upaniji i ljudima u njoj tada mu preostaje samo jedno, da digne ruku za mene ili nekog s moje liste. Najvie znam o funkcioniranju predstavnikih tijela, a HDZ bih podsjetio da sam im 2001. godine u Primotenu preuzeo vlast sa samo tri vijenika - kae Petrina. Tim vie, istie, to je njegova lista stvarni pobjednik proteklih lokalnih izbora. Nije se, kae, skrivao iza stranakog predznaka i koalicijskih partnera, posebice se to odnosi na HDZ i njegove koalicijske rtve, naroito HSP. -Da bi se iskupili za sve zlo koje su u posljednja dva desetljea napravili meni i graanima ove upanije, najbolje je da Ante Kului, Nedjeljko Duji i hadezeovska bratija svoj glas za predsjednika upanijske skuptine daju meni. Jedino moja lista jami kvalitetne promjene jer nam je vlast samo sredstvo da bismo ostvarili konani cilj: bolji ivot za sve graane ove upanije. Posljednjih godina HDZ je 7 puta poveao potpuno neuinkovitu i tromu upanijsku administraciju. Reformiranjem upanijske uprave i volonterstvom godinje emo utedjeti 80 milijuna kuna - kae Petrina. Uostalom, zakljuuje primotenski naelnik, ta e Dujiu moj glas kada se on javno hvali da je kupio SDSS i HSLS.
NIKOLINA VUKOVI
A ta e Dujiu moj glas
Ja sam stvarni pobjednik
Taksene marke najtraenija roba!

-Sedamdeset kuna taksenih maraka, molim vas, najea je reenica koja se ovog tjedna moe uti kod svakog kioska. S druge strane 'prozora' stie odgovor: 'Nemamo ih vie, potraite ih u FINI, kau da ih jedino tamo ima... Taksene marke su tako postale najtraenija roba zbog 30. lipnja i krajnjeg zakonskog roka za podnoenje zahtjeva za legalizaciju bespravno sagraenih zgrada. I dok u Ministarstvu financija trljaju ruke jer se blagajna ubrzano puni, bespravni graditelji 'letaju' od kioska do kioska sa 70 kuna u ruci, ljuti to je taksenih maraka nestalo ba taj dan i u tom trenutku kad su oni odluili pokrenuti postupak ozakonjenja svih zakonskih regula, koje su minulih desetljea gradei ili dograujui, svjesno krili. Rijeka bespravnih graditelja je zbog taksenih maraka u srijedu krenula put FINE, u kojoj su, neslubeno se doznaje, marke brzo planule, pa je nastao novi problem. U pisarnicama i uredima slubenici pak ne smiju primiti zahtjev bez plaene dabine dravi... I tako ukrug. Sve do 30. lipnja. Utjeno je to su i u FINI i u Tisku najavili da e od etvrtka, pa do 'sudnjeg' dana za predaju zahtjeva pribaviti dovoljne koliine taksenih maraka. K.R.
Matkol d.o.o. OIB 14821448506, 8. dalmatinske udarne brigade 23, 22000 IBENIK www.matkol.hr e-mail: matkol@matkol.hr; tel.022/311-555; fax.022/311-665 U trgovakom centru Kaufland ibenik, Matkol u suradnji s Kauflandom ureuje i otvara caffe slastiarnu, tim povodom objavljuje:
NATJEAJ za prijedlog imena lokala

svaki sudionik natjeaja moe poslati do tri prijedloga svoje prijedloge moete poslati e-mailom na info@matkol.hr ili slanjem kupona na adresu tvrtke: Matkol d.o.o. 8. dalmatinske brigade 23, IBENIK pobjednik natjeaja se smatra onaj natjecatelj iji prijedlog bude izabran i koriten kao ime lokala i bit e nagraen novanom nagradom u iznosu od 2.000,00 kn. ukoliko za izabrani prijedlog bude vie kandidata, nagrada se dijeli meu njima. od svih sudionika natjeaja metodom sluajnog odabira, 50 natjecatelja astimo s dva kolaa i dvije kave. rok za slanje prijedloga je 10. srpnja 2013. vrijeme za preuzimanje nagrada je 1. - 15. kolovoza 2013. OTVARANJE I POETAK RADA 1. kolovoza 2013. (etvrtak)
KUPON za ime lokala Prijedlozi: 1. 2. 3. ime prezime tel./mob. e-mail
Dva desetljea poslije

TEO BARII Dvadeset godina poslije:
aktualno
Gdje su danas ratnici s mojih fotografija iz Domovinskog rata, objavljenih u nedavno tiskanoj fotomonografiji Vrijedno ivota? to rade? ega se sjeaju iz vremena ponosa i slave? Odgovore u doznati u razgovoru s njima. Na fo-
tografijama su i mnogi ija sam imena zaboravila. Danas ih moda ne bih ni prepoznala, u mom su sjeanju zauvijek dvadeset godina mlai. Za njih samo jedna poruka: javite mi se! Vaa vas stranica u ibenskom listu eka! M.J.
Velebit mi se uvukao pod kou. Teko je zaboraviti njegov led i paklene vruine!
Nikako nismo mogli pokrenuti natovarenog konja s mjesta dok nas mlaahni Petar Radi, a svi smo ga zvali Glumac, nije uputio da ima udljivih konja koji ele hodati prvi u koloni, i ne pristaju ii iza bilo koga. A bila je tog ljeta velika sua. Ni mi nismo imali vode, pa smo konje napojili mineralnom. Tako i tog, prvog u koloni. Ne bih elio biti nepristojan, ali zamislite kako je mineralna voda utjecala na stanovite konjske plinove. Kilometar i pol, svi smo ili iza tog konja. I nisu bili u pitanju samo zvuni efekti...
Malo tko od ibenana ne zna za ime Tea Bariia, pasioniranog speleologa, ronioca, planinara, proelnika ovdanje Gorske slube spaavanja, ali i nekadanjeg pripadnika ibenske specijalne i pomorske policije. Razlog je posve jednostavan: u svemu ega se Teo prihvatio, davao je svoj maksimum. I vie od toga. Zanimljivo je da fotografiju snimljenu na irju 1991. godine nije vidio dok mu nisam pokazala fotomonografiju 'Vrijedno ivota'. A onda se 'kota povijesti' odvrnuo i Teo se prisjetio tog tekog razdoblja svog ivota. Tekog podjednako za njega, koliko i za njegovu mladu obitelj, suprugu i djecu. -Zavrio sam vojnu kolu u Zagrebu i radio kao mlai oficir u JNA. Kad je zamirisalo na rat, okruenje mi je postalo neizdrivo i to sam prije mogao 'izvukao' sam se iz vojske, 'pokupio' enu i djecu i s njima otiao na otok Kakan. Bio sam iscrpljen, uas jedan... Meutim, kad su pale prve granate na ibenik, nije mi bilo svejedno. Kako je kraj Kakna eljko Raljevi gliserom prevozio ljude na irje, rekao sam mu da bih se prijavio i da pita eljka Baltia mogu li i ja doi. Nakon potvrdnog odgovora dospio sam na Kaprije. Kao elektroniar za telekomunikacije, sredio sam centralu kako bismo imali nekakvu vezu izmeu otoka i grada, posebno kad se radi o navoenju aviona, za potrebe promatrake slube, ali i da se ljudi mogu uti sa svojima. S Kaprija sam dospio na irje i, poto sam imao vojnu obuku, odmah sam zaduio trocijevca. Automatski sam po dolasku postao zapovjednik protuavionskog dijela, iako, zapravo, gotovo pa i nisam bio obuen ba za taj posao. Slino su rasporeivani i drugi. Tko god je imao priblinu vojnu obuku, dospijevao je meu zapovjedni kadar. Teo je neko vrijeme bio na junoj bitnici, zapovjednik protuavionske, na trocjevcima. Tu su organizirani sektori osmatranja i novopridola je vojska prolazila obuku. A onda, negdje oko Nove godine, Teo je propucao nogu pitoljem kojeg je sa sobom, kao svojevrsni trofej, ponio iz one vojske. Mjesec dana proveo je u gipsu, ali se potom vratio natrag i preuzeo sjevernu, protuavionsku bitnicu, odnosno kasnije raunsko odjeljenje da bi o proljeu 1992. podnio molbu za aktiviranje u policiji i postao pripadnik Specijalne policije ibenik. U njezinom je sastavu, proavi sva ratita od juga do zapadne Slavonije, doekao kraj rata. Od brojnih ratnih uspomena izdvaja razdoblje provedeno na Velebitu, a kako se uvijek voli sjeati smijenih situacija spominje se nekoliko. Velebit mu se naprosto od prvog dana uvukao pod kou. -Na nekim je poloajima, ovisno o terenu koji se pokrivao, bilo po 40 ljudi, a negdje i do stotinu. Meutim, svima je zajedniki bio jedan doktor iz Splita za kojega se rekordnom brzinom proulo da je gay. On sam nikada nije demantirao da je doista homoseksualac, tako da se to smatralo injenicom. Iz dananje se perspektive to moe uiniti nevjerojatnim, ali, vjerujte mi, tada nije manjkalo predrasuda, ali ih je velebitska ratna zbilja zatirala u korijenu. Bio je, tako, omiljen meu medicinskim sestrama kojima muevi nisu bili ljubomorni na radnog kolegu, ali su ga se, koliko god se to dalo, a da ne bude neumjesno, klonili specijalci. E sad, zamislite prekaljene mrge od 120 kili koji nisu zazirali ni od medvjeda, ni od etnika kako se tuku za none strae u umi, ba u vrijeme kada doktor spava u njihovoj baraci. E, ali ga se nitko nije klonio kada je trebalo spaavati glavu. Bio je odlian doktor i draga osoba, a sve su nae glave, u najteim trenucima bile njemu povjerene... Suivot je, znai, bio mogu i u ratu, ali nitko tada nije radio paradu... smije se Teo. Pripovijeda i dogodovtine s konjima kojima su Liani, svaki put kad helikopter nije mogao dopremiti hranu i potreptine, opskrbljivali borce na Velebitu. Jedne je zgode, tako, jedan od konja pobjegao vodiu s njegovom naprtnjaom na kostima, a za njim i preostala dva konja. -Presjekao sam im put i ispalio u zrak dva metka. Ih, da samo
Rat doekao na Kaknu
Iza konjskog repa
znate kako vie nisu bjeali, nego su svako malo pogledavali u mene kao da mi priznaju efovanje. Druge prilike, nikako nismo mogli pokrenuti natovarenog konja s mjesta dok nas mlaahni Petar Radi, a svi smo ga zvali Glumac, nije uputio da ima udljivih konja koji ele hodati prvi u koloni, i ne pristaju ii iza bilo koga. A bila je tog ljeta velika sua. Ni mi nismo imali vode, pa smo konje napojili mineralnom. Tako i tog, prvog u koloni. Ne bih elio biti nepristojan, ali zamislite kako je mineralna voda utjecala na stanovite konjske plinove. Kilometar i pol, svi smo ili iza tog konja. I nisu bili u pitanju samo zvuni efekti... Poslije rata, Teo je jo dugo bio u specijanoj jedinici MUP-a, vodio je ronilaki tim i drao instruktorau. Poslije je dvije godine bio zapovjednik Pomorske policije. Jedno vrijeme radio je u temeljnoj, onda i u prometnoj policiji da bi se naposljetku umirovio. Umirovljenik Teo Barii daleko je od stereotipa koji se vezuju uz umirovljenike. Brian je suprug, otac etvero djece i djed dvogodinje unuice. M.J.
NIKOLINA VUKOVI
aktualno
Intervju tjedna
DAMIR MILAKOVI PREDSJEDNIK PODRUNICE HRVATSKOG LIJENIKOG SINDIKATA U IBENSKOJ BOLN
Sanacijski upravitelji bol doli nisu nita rijeili, n

MARIJA LONAR
marija.loncar@sibenski-list.hr
Nakon to je ovih dana upanijski sud u Zagrebu sruio Kolektivni ugovor u zdravstvu poelo se govoriti kako e lijenici i drugi zdravstveni radnici morati vratiti 420 milijuna kuna koliko im je od poetka godine isplaeno za deurstva i pripravnost koji su se obraunavali kao prekovremeni sati. to kau ibenski lijenici? Hoete li vraati taj novac i hoe li biti trajka? -Naravno da nita neemo vraati, jer nismo za to nita ni krivi. Uostalom, kolektivni ugovor pao je zbog procedure na koji je donesen. U javnosti inae postoji zabluda da su lijenici dobro pozicionirani u drutvu,
materijalno dobro zbrinuti i da se lako zapoljavaju. Od svega toga jedino je tono ovo zadnje lako se zapoljavaju, jednostavno zato jer nema dovoljno lijenika. Kada se kae da je lijenik mjeseno primio 13 ili 14 tisua kuna, treba znati da se to odnosi na sveukupna primanja ukljuujui rad nedjeljom, praznicima, deurstva i pripravnost. Ali nova regulativa EU kae da lijenici imaju 48 sati radni tjedan to ukljuuje samo jedno deurstvo tjedno i Hrvatski lijeniki sindikat(HLS) e inzistirati da se to primjenjuje. Dakle, vie ne moe biti dva ili vie deurstava tjedno. Naravno da e se poslodavac nai u udu, jer nee biti dovoljno lijenika. Neki kolege sigurno e i dalje koristiti zakonsku mogunost da deuraju vie od jedan put tjedno, to je mogue jedino uz njihovu suglasnost. elim istaknuti da lijenici kad je rije o kolektivnom ugovoru trae samo ono to imaju i drugi. elimo i strukovni, a ne granski kolektivni ugovor i da sami pregovaramo, a ne da budemo taoci drugih sindikata. Traimo, dakle, da se deurstvo i pripravnost plaaju kao prekovremeni rad, jer to ustvari i jest prekovremeni rad, a tako je i svugdje u Europi. Na tome emo inzistirati i sada kada je Kolektivni ugovor osporen
alit emo se Vrhovnom i Ustavnom sudu, a ako treba ii emo i na sud u Strasbourgu. Znai li to da je skori trajk lijenika vrlo izvjestan? -ekat emo nove poteze Vlade. U ovom trenutku ne moe se rei hoe li biti trajka ili ne. Vidjet emo to e se dogaati i hoe li nam plaa biti smanjenja. Ako se to dogodi mi emo koristiti sve raspoloive sindikalne radnje.
Ambulante zatrpane pacijentima

Hoe li inzistiranje na samo jednom deurstvu tjedno dovesti do kolapsa sustava tko e raditi, kako e se osigurati deurstva po odjelima? -Situacija nije svugdje ista. Na odjelima gdje je manje ljudi taj e problem biti izraeniji. Ali, zapravo svugdje e faliti ljudi, jer veliki odjeli imaju ambulante u poliklinici, deurstva na odjelima, sutra e imati deurstva na hitnom bolnikom objedinjenom prijmu dakle, nedostajat e ljudi. S druge strane, nikada nije bilo tee biti lijenik. Od nas se trai permanentna edukacija, svaki nam je potez pod nadzorom od administrativnog koliko smo ega i zato potroili do slike koja se o nama stvara u medijima na nain koji isto tako nije normalan. to god se dogodi apriori smo osueni. Svi od nas oekuju da budemo Blanka Vlai i da u svakom trenutku preskoimo preko dva metra. Ali to nije mogue, idealnih situacija nema. Vidite to se dogodilo u Umagu, lijenika nema dovoljno i samo je pitanje hoe li se to dogoditi i negdje drugdje. Pogledajte ovaj primjer: nama ljudi sada doslovno mogu doi s ulice na odjel u ambulantu. Dakle, odmah se ide na najskuplju zdravstvenu uslugu - specijalistiku u bolnici. To nije dobro. Bilo koja reforma, sanacija ili reorganizacija hrvatskog zdravstva mora ii od temelja od primarne zdravstvene zatite. U ambulanti na naem ORL odjelu, nikada nije bilo toliko pacijenata tijekom jutra kao sada. Prije je bilo 30-40 pregleda, a sada ih je preko stotinu svaki dan. Najee je rije o problemima koji bi se trebali rjeavati u primarnoj zdravstvenoj zatiti. Istina, na ovaj nain ljudima je lake, jer ne moraju ekati, ali postavlja se pitanje emu onda slui primarna zatita? Jasno da
NIKOLINA VUKOVI
aktualno
lnica gdje god su nee ni u ibeniku

-Pitate me neto na to ne mogu odje zdravstvo osjetljiv sektor, kako zbog ajnog upravitelja bolnice? -Jo uvijek nitko nije imenovan za govoriti. Mi nikada nismo dobili pravila nas koji u njemu radimo a jo prije zbog pacijenata. Ipak, pacijenti kod steajnog upravitelja. Oekivali smo da po kojima e igrati sanacijski upravitelj. nas jo uvijek ima relativno velika pra- e se to dogoditi prolog tjedna, ali nije. Ne znamo to e se i na koji nain dogaati. U nekim zdravstvenim ustanovava i vjerujem da to u budunosti nee Jo se nita ne zna. biti mogue barem ne na ovakav nain. Tko sada vodi bolnicu nakon to ma ve nekoliko mjeseci rade sanacijski Jer, zdravstveni sustav je vrlo skup. I je bivi ravnatelj eljko Buri postao upravitelji, kao u KBC-u Split. Mjeseno im nedostaje 20 milijuna kuna da u razvijenim zemljama koje puno vie gradonaelnik? -Bolnica je trenutano bez ravna- bi mogli funkcionirati. Pa, nismo mi do izdvajaju on je uvijek na rubu kolapsa. S obzirom na nau gospodarsku situ- telja, a odreene funkcije obavlja Ma- sada imali lopatu kojom smo novac baaciju drava vie ne moe financirati rinko Bili kao pomonik ravnatelja za cali na sve strane. U ibenskoj bolnici sustav zdravstva s ovom kvalitetom i ekonomska pitanja. ekamo sanacij- ve godinama poslujemo bez duga. Bolnica nikada nije bila bolje ekipiraobujmom usluge. Rjeenja moe biti skog upravitelja. vie: prvi je da drava sanira dugove, Kakve poteze oekujete od njega? na i uvjeti za pacijenta nisu bili nikada kao to je sada, ali ubudue mislim da Hoe li biti bolnih rezova, uteda, bolji. Bilo bi grozno da nakon sanacije smanjenja plaa, otkaza? bolnica padne na nie grane. Jer, mi to vie nee biti mogue. -Ne oekujem nikakve lomove i po- nikada nismo imali krizu rukovoenja, Znai ovo je zadnji put da to drtrese. to se tie lijenika, njih nema nego krizu financiranja. To je glavni ava radi? -Ne vjerujem da e to biti vie mogu- vika. Prosjek starosti lijenika speci- problem. Dok je drava imala novca e. Drugi nain sanacije dugova u bol- jalista u dravi je 55 godina. Za neko- mogla je financirati ovakvo zdravstvo, nicama je steaj, ali to ni u politikom, liko godina mi emo se nai u tekoj sada kad je gospodarstvo tu gdje jest sociolokom pa ak i ekonomskom smi- situaciji, jer nama sada fali 4 000 lije- novca vie nema. Jer, da bismo zadrali nika. Mogao bi se dogoditi kolaps su- dosadanju razinu usluga u zdravstvu slu ne bi nikome odgovaralo. Ali to se na neki nain upravo do- stava. Uostalom, za koji dan, ulaskom drava bi morala biti neusporedivo bogaa. Bolnice, pa tako i ibenska, u EU nama e otii jedan dio lijenika gatija. Uostalom, trokovi u zdravstvu i ubudue e samo rasti, jer svaki bi dan trebale razvija se tehnologija, medobiti sanacijskog U nekim zdravstvenim ustanovama dicinska oprema, lijekovi upravitelja. O emu ve nekoliko mjeseci rade sanacijski Nedavno sam itao da e se vi onda govorite? upravitelji, kao u KBC-u Split. Mjeseno zahvaljujui novim spozna-Da, i nigdje gdje jama proizvodnja lijekova u su doli nisu nita riim nedostaje 20 milijuna kuna da bi iduih deset godina gotovo jeili. Kako e sve to mogli funkcionirati. Pa, nismo mi do sada udvostruiti. A kada netko zavriti to je posebte lijekove proizvede, netko na pria. Ali postoji i imali lopatu kojom smo novac bacali e ih troiti i to netko mora trei nain kako da se na sve strane. U ibenskoj bolnici ve platiti. sanira zdravstvo. To je Vidite li se na elu ikombinacija privatnog godinama poslujemo bez duga. Bolnica benske bolnice. Bivi ravi dravnog zdravstva. nikada nije bila bolje ekipirana i uvjeti natelj i sadanji ibenski Ali smanjenjem za pacijenta nisu bili nikada bolji. Bilo bi gradonaelnik upravo je ili gubitkom javnog vas isticao kao svog nazdravstva nestaje i grozno da nakon sanacije bolnica padne sljednika? bitna komponenta na nie grane. Jer, mi nikada nismo -Sve ovisi kako e se svake socijalne drstvari dalje razvijati. Ne ave. Dakle lijeit e imali krizu rukovoenja, nego krizu mogu sada rei to e biti za se oni koji imaju nofinanciranja. To je glavni problem dvije godine. S druge strane vaca. slijedom svih funkcija koje -Jedan od dobrih primjera sinergije javnog i privatnog s meunarodnom reputacijom i to e sam do sada obnaao, normalno je da sektora je onaj u pograninoj regiji Ni- biti nenadoknadiva teta u hrvatskom se to pretpostavi. Jer, osim to sam zozemske, Belgije i Njemake gdje ivi zdravstvu. Da ne govorim o ljudima 1990. godine bio jedan od osnivaa 3,7 milijuna ljudi, etiri razliite kul- koji tek zavravaju studij i najvei dio Sindikata lijenika Hrvatske i predture i tri pravna sustava. Tu suradnja njih, prema anketama, sanja da ode sjednik sam podrunice Sindikata liprivatnog i javnog sektora obuhvaa iz Hrvatske. to se tie utede i raci- jenika Hrvatske Ope bolnice ibenik, bolnice, osiguravajua drutva, udruge onalizacije poslovanja bolnice, recimo obnaam funkciju efa Odjela ORL, bio pacijenata i lijenika, javno zdravstveni ovako uvijek moe biti bolje. Ministar sam lan Glavnog odbora Hrvatskog sektor, lokalnu upravu i administraciju. zdravlja rekao je kako nee biti sma- lijenikog zbora, lan Strunog vijeSustav odlino funkcionira, a drava je njenja bolnikih kapaciteta, kreveta i a ibenske bolnice i Upravnog vijea. ta koja donosi regulatorne mehanizme. otputanja zdravstvenih radnika. Ali, Dakle, besprijekorno sam, za razliku Trokovi zdravstvenih usluga kod nas teko mi je vjerovati da e sanacija biti od drugih kolega, upoznat s tim kako vie se ne mogu pokrivati iz obveznog mogua bez umanjenja prava pacijena- bolnica funkcionira ne samo u strunom nego i ekonomskom smislu. Istina i dopunskog osiguranja. Treba znati da ta ili zaposlenika. dugo sam suraivao s gospodinom Buje Hrvatska sada po kvaliteti i koliini riem i to vrlo dobro, ak i kada je rije instalirane i sofisticirane opreme u EuTreba nam nova bolnica o sindikalnoj prii rjeavali smo sve doropi na predzadnjem mjestu. Iza nas je samo Rumunjska. Tono je da Hrvat- Kritiari sanacija bolnica podsje- govorom bez ikakvih potresa. Naravno, ska jo uvijek ima kvalitetan i uspjean aju da je drava ve nekoliko puta ne smije se odustati od izgradnje nove zdravstveni sustav, ali on funkcionira sanirala bolnice, a onda bi se nakon bolnice, pogotovo ako elimo razvijana leima onih koji vie nisu spremni nekog vremena dugovi ponovo po- ti turizam i privui bogate turiste koji to nositi. eli stvarati. Dakle, nema tu nikakve trae i mogu platiti i kvalitetne zdravstvene usluge. Oekujete li skoro imenovanje ste- reforme?
NICI I EF ORL ODJELA
Glava otobraco
BRANIMIR PERIA branimir.perisa@sibenski-list.hr
Nematrijalna batina
-Lipo je uti, na samomen pragu - za ne re u osvit naega ulaska u Evropu da imamo sposobnih ljudi za trinu utakmicu koja nas oekuje komentira Dobra Parona lanak iz novina u kojemen pie da je naoruani, maskirani lopov pokupija lovu iz Rvaske potanske banke i onda mrtav-leden nesta u nepoznatomen pravcu. -Oete re da je dotini uspjeni lupe i da nas ima sposobnih barenko za neto. Krasno! Kada ga - i ako ga uvatu - zatvorija bi vas u prun zajedno! Njega za lupetinu, a vas za vako besprimjerno irenje malodunosti u rvatski korpus! Nemojte da vas uje koji na mladi strunjak, pun poleta i idealizma - rei na nju El Tigre. -ujte - odgovara mu tarui ank kanavaon nemojmo lagati! Nai mladi strunjaci puni poleta i idealizma ve su izgubili ideale i gledaju kako e na europsko trite, koje e ih bez problema pospugati. Nisu valjda ludi da ostanu ode i nastavu iviti ka prekvalificirani kuvari, konobari i sobarice!? Na je zadatak da budemo litovalite Evrope i mi ga drage volje obavljamo - turizam nan je najuspjenija grana, samo mi nije jasno zato zbog jednog jedinog zdravog dila ekonomije postoji tolko glomazan, skup i debul javni sustav - sve ona njemu staloeno razlae. -A meni nije jasno otkuda takva simpatija prema jednomen besprizornon pljakau - tupi on po svome. -Zato ta nije opljaka mene, nego banku, koja je po definiciji lopovska ustanova. Vaik je lipo uti i viditi da lopov inbroja lopova Dodue, imala san i ja neto oldi u otoj opljakanoj banci, ali ne brinen se, sve je oto osigurano odgovorila mu je. -Ma svi su oti uspjeni pljakai samo lisice u usporedbi sa vucima koji e vaik biti na slobodi otpovrnija jon je. I napomenija da bude na oprezu u pogledu svojih oldi. -Ima tako jedan moj poznati, koji od svoje ene trai da mu vrati ta je bilo njegovo u trenutku vinanja. Poslin deset godina braka naime, ona vie sviton ne nosa bistu solidnoga broja tri ka u trenutku vinanja jerbo je ota, momen prijateju najboja mira, osegla na tanunu jedinicu. I to samo zbog enine infiacije da triba smraviti, a sada se vie ne more udebljati, iako bi tila. Ou rei, nema vaik natrag, tako more biti i sa oldima, neka su vai i neka mislite da su sigurni i osigurani u banci sve ka glumata ozbiljnost El Tigre. -A ta se vi javljate? Kako bi bilo, recimo, da vaa dobra i potena ena zatrai povrat vae kose, koja je na vinanju bila atroke bujna, kako nan je sviman poznato? podboila se Dobra Parona odluno. -Moja je kosa, u skladu s vrimenon i politikin integracijaman prila u nematrijalnu batinu Evrope. Ovo je ela sa ertifikaton EU! snaa se bre-abolje i potapa se samouvjereno po golomen timenu. Preula je oto ne dajui mu guta, pa je skrenila temu jopeta na pljakae banaka. Sitila se jednoga uspjenoga, otprije nikoliko godina, nikada uvaenoga. Taj bi jadnin slubenicaman za alteron zapritija predmeton od 25 centimetara kako su pisale novine pratei njegove akcije a one bi cile preneraene, bez da pisnu, otvarale kafetine sa oldiman -A da ja vamin zapritin sa predmeton od 25 centimetara, a? Vi ka ne bi ostali preneraeni!? uskobeija se na nju El Tigre, pokuavajui ispasti duhovit. Pogledala ga je od glave do pete, nako kako poten ovik, a ena pogotovije, obamiri kukuciju prid sebon. -Ako je taki predmet ikada postoja, i on je sigurno pria u nematerijalnu batinu! rekla je odluno i na raun kue prid njega bubnila frikon, oroenon bocon pive. Neka se zna da se ulazi u EU.
10
upanija
TISNO Prvi korisnici Doma za starije i nemone uselit e se najesen
Prednost imaju Tinjani, a Opina e plaati dio cijene smjetaja

Podsjetit emo da je Opina Tisno prije vie od dvije godine, na TISNO temelju Vladine Uredbe o darovaNeovisno o tomu to je turi- nju nekretnina u vlasnitvu RH, stika sezona u tijeku, radovi na Agenciji za upravljanje dravnom rekonstrukciji i ureenju zgrade imovinom (AUDIO), podnijela biveg odmaralita Kerametal zahtjev za dodjelu zgrade biveg u sreditu Tisnog, u kojem se odmaralita Kerametal radi izureuje Dom za starije osobe, gradnje doma za starije osobe. teku prema planu. Najvei dio Uz zahtjev priloena je lokacijgraevinskih poslova, sanacija ska dozvola i devet suglasnosti krovita, postavljanje stolarije i svih nadlenih ministarstva kao slino ve je napravljen, a u tije- i DORH-a. Naelnik Ivan Klarin ku su radovi u unutranjosti i ravnatelj Agencije za upravobjekta. Porueni su ljanje dravnom imovisvi unutranji zidonom (AUDIO) Erik vi kako bi se proMohorovi, potpisali su u rujnu stor prilagodio prole godine standardima MILIJUNA KUNA ugovor o daropotrebnim za ulae se u rekonstrukciju vanju zgrade smjetaj osoi ureenje zgrade biveg biveg odmaraba koje e u odmaralita Kerometal lita Kerametal njemu boraviti. koja e postati Dom za Izvoa radova i opina je poslala starije osobe je splitska tvrtka bogatija za nekretniBUMES d.o.o. koja je na natjeaju to je raspisan u listopadu prole godine dala najpovoljniju ponudu u iznosu od 2.407.021 kuna to je s PDV-om neto vie od tri milijuna. Procijenjena vrijednost nabave iznosila je 2,6 milijuna kuna, bez PDV-a. Dom se radi prema projektu koji je izradila tvrtka Graevinski projekt d.o.o. iz ibenika, a prema planu vrijeme izgradnje je devet mjeseci.
KATARINA RUDAN
Ivan Klarin
nu ija je vrijednost procijenjena na 2,5 milijuna kuna. Zgrada Kerametala je nakon propasti te tvrtke zbog nepodmirenih dugovanja prema dravi, prela u dravno vlasnitvo. Nalazi se u sreditu Tisnog, prvi red do mora, povrine je 328 metara etvornih. Bila je u derutnom stanju i u njezinu obnovu i dogradnju za potrebe Doma za starije osobe, u svrhu koje je i darovana, uloit e se oko 3,5 milijuna kuna s PDVom. Osamdeset posto vrijednosti investicije financira se sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, a ostatak iz opinskog prorauna. -Osobno sam jako zadovoljan to smo uspjeli realizirati ovaj projekt. Prikupljanje svih dozvola i suglasnosti trajalo je dosta dugo, ali se u konanici isplatilo. Mislim
Strpljen - spaen
3.5
da je ovaj na sluaj primjer kako se nekretninu u dravnom vlasnitvu moe dobiti, samo se mora potovati procedura koju nalae zakon. Treba strpljenja i vremena, treba pribaviti svu potrebnu dokumentaciju i nema razloga da se odreena nekretnina u dravnom vlasnitvu ne dobije u svrhu, kako je Uredbom i reeno, opeg, javnog i socijalnog interesa, kae Klarin. Dom za starije i nemone u Tisnom namijenjen je prvenstveno korisnicima s podruja opine Tisno, ali i cijelog otoka Murtera. Podaci s kojima raspolau govore da je oko 40 starijih osoba s otoka Murtera smjeteno u domovima u Zadru ili ibeniku. Dom u Tisnom svakako e za osobe tree ivotne dobi, ne samo iz Tisnog ve i iz ostalih mjesta na otoku, biti i te kako dobro rjeenje. Bit e u svojem mjestu, na svojem otoku i u blizini obitelji
Anketa koju smo proveli meu naim umirovljenicima pokazala je da postoji veliko zanimanje za smjetaj u Dom. Korisnici s podruja nae opine imat e i niu cijenu od ostalih, jer emo iz opinskog prorauna subvencionirat dio do ekonomske cijene smjetaja. Natjeaj za smjetaj korisnika raspisat emo sredinom rujna
IVAN KLARIN NAELNIK OPINE TISNO
-Radovi teku prema planu i prve korisnike dom e primiti najesen. Opina, koja je osniva ustanove, sredinom rujna e raspisati natjeaj za primanje korisnika u ustanovu. Prednost kod smjetaja imat e starije i nemone osobe s podruja tinjanske opine. Anketa koju smo proveli meu umirovljenicima pokazala je da postoji veliko zanimanje za smjetaj u Dom za starije i nemone. Korisnici s podruja nae opine imat e i niu cijenu od ostalih, jer emo iz opinskog prorauna subvencionirati dio do ekonomske cijene smjetaja, kae Ivan Klarin, naelnik opine Tisno.
Sufinanciranje smjetaja
oglasi
11
12
upanija
PRIMOTEN
VODI KROZ VODICE
VANI TELEFONSKI BROJEVI I VOZNI RED
dr. sc. Jadran Kale sa ipkarskim znamenom
ipkaricama uruene diplome

U Primotenu se od davnine izraivala ipka koja je krasila enske koulje tradicijske narodne nonje. Prvi povijesni zapis o primotenskoj ipki i ipkaricama datiraju jo iz daleke 1550. god., a 2009. godine primotenska ipka proglaena je nematerijalnim kulturnim dobrom RH. Teajevi ipkanja odravali su se u Austrougarskoj poetkom 20. stoljea, kraljevski teajevi organizirani su u 30-ima prolog stoljea, u bivoj Jugoslaviju polaznice su pohaale federativne teajeve ipkanja, a posljednji takav je odran od 1947. do 1949 godine. Rosanda Ili, polaznica tog davnog teaja, u idilinom ambijentu seoskog domainstva 'Baulovi dvori' u neselju Draga uruila je priznanja o zavrenom teaju novim primotenskim ipkaricama. Sve njene uenice, kae gospoa Rosanda, zasluile su certifikat o umijeu ipkanja. Pune 64 godine izrada 'bijelog zlata' bila je zaboravljena. Zaslugom etnologa dr. sc. Jadrana Kale u Primotenu se ponovno izrauje ipka. Odobrenjem Ministarstva kulture, a u organizaciji Muzeja grada ibenika novi teaj zapoeo je u studenome prole godine, a vodio ga je dr. Kale. Potporu projektu dala je i Opina Primoten. -Primotenska ipka nije uvrtena u UNESCO-ovu nematerijalnu batinu jer nije bilo prijenosa znanja to je jedan od bitnih preduvjeta da neko dobro postane svjetskom batinom. Pokuat emo ponovno - kae dr. Kale. Primotensko-rogozniki oblik 'reticelle' svakako je jedna od autohtonih tradicija. ipkanje je u prolosti, istie dr. Kale, bio vrlo vaan dio kulture i obiaja na podruju od Primotena do Trogira. ali to se i Rogoznica nije ukljuila u ovaj projekt. V.S.
Grad Vodice - Tajnitvo 022/444-906 TZ grada Vodica - 022/443 888, 022/442 111 Puko otvoreno uilite - 022/445001 ACI Marina Vodice - 022/443 086 Ambulanta u Vodicama - 022/ 443 169 Autobusni kolodvor - 022/ 443 627 Fina - 022/ 441 841
Ljekarna - 022/ 440 014 Luka kapetanija - 022/ 443 055 Matini ured Vodice - 022/ 443 036 Pota Vodice - 022/ 442 200 Stomatoloka ordinacija - 022/ 442 834 Veterinarska ambulanta Vodice - 022/ 443 355 deurni telefon: - 099 700 3737 (0-24h)
Linija br. 1 (SRIMA - HOTEL OLYMPIA - AUTOBUSNI KOLODVOR VODICE) POLASCI IZ Vodice - Hotel Olympia 6.40 7.45 13.5 Hotel Olympia - Srima 6.40 7.15 13.5 6.45 7.50 14.0 POLASCI IZ Srima - Hotel Olympia Hotel Olympia - Vodice 6.45 7.50 14.00 Linija br. 2 (ISTA VELIKA - ISTA MALA - GAELEZI - GRABOVCI - VODICE) POLASCI IZ ista Velika 6.15 7.20 13.15 15.0 ista Mala 6.15 7.20 13.20 15.0 Gaelezi 6.20 7.25 13.25 15.05 Grabovci 6.30 7.35 13.35 15.15 6.50 11.00 14.25 POLASCI IZ Vodice Grabovci 7.05 11.15 14.4 Gaelezi 7.10 11.25 14.5 ista Mala 7.15 11.30 14.55
Vozni red autobusa Gradskog poduzea za gradsko podruje Vodica koji se primjenjuje od 31. srpnja 2012. godine, s napomenom da autobusi ne prometuju subotom, nedjeljom i blagdanom.
Zahvaljujui umirovljenoj kolskoj tajnici Loreti Gracin ipku izrauju i uenice Osnovne kole Primoten. Matovitu igru koncem i iglom nekada su radile samo izabrane ene, a uzorci su se prenosili s baka na majke, a s majki na keri. Loreta Gracin ipkarica s priznanjem o zavrenom novom teaju svoje znanje nesebino e prenositi primotenskim djevojicama.
Na stadionu NK Vodica
Obiljeen roendan legendarne 113. brigade

U Vodicama je tijekom subote obiljeena 22. obljetnica osnutka legendarne 113. ibenske brigade. Tim povodom poloeni su vijenci kod Spomen-obiljeja smrtno stradalim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata na Baldekinu. Na nogometnom stadionu NK Vodica u Vodicama odrana je nogometna utakmica izmeu ekipe 4. splitske brigade 'Pauci' i ekipe legendarne 113 ibenske brigade. Pobjedu su zaslueno odnijeli gosti iz Splita s rezultatom 4:1. Nakon dobre sportske priredbe koju su pratili i navijai jedne i druge momadi, svi zajedno su se uputili na veliku fetu kod prekaljenog borca 113. brigade tenkista - viteza Radoslava Juriev-Suca, na njegovom imanju 'Suevi stanovi' gdje se uz janjetinu, peke, vino i pjesmu zabavljalo duboko u no. Sve pohvale svim koji su sudjelovali u organizaciji obiljeavanja 22 godinjice osnutka legendarne 113. brigade, njihovim gostima iz Splita, kao i pripadnicima 113. brigade 1. A satnije, Jozi Furundiji, Bori Matiu, Damiru Jakeljiu, a posebice legendarnom tenkistu vitezu Radi Juriev-Sucu. .L.
upanija
13
OKLAJ Naelnik Tihomir Budanko (HDZ) smatra da se opinu moe pokrenuti
Stanje nije bajno, ali imamo kvalitetne i realne programe

KATARINA RUDAN OKLAJ
Tihomir Budanko (HDZ), umirovljeni brigadir HV-a, bio je jedini kandidat za naelnika opine Promina na svibanjskim lokalnim izborima, a birai koji su na izbore izili dali su mu 88,25 posto glasova. Funkciju naelnika obnaat e volonterski, dok e njegov zamjenik arko Duvani (HDZ) u opini raditi kao profesionalac. Budanko je obavio primopredaju s bivim naelnikom Paulom Cotom, a stanje u opinskoj blagajni mu je vie ili manje bilo poznato, s obzirom na to da je u prolom sazivu bio lan Opinskog vijea. Opinska blagajna je, podsjea Budanko, u veljai i oujku bila po peti put blokirana.
-Prispjele, a nepodmirene obveze trenutno iznose oko 998.000 kuna. Doda li se tomu i 345.000 kuna sudskih trokova, koji u proraunu za ovu godinu nisu bili planirani, taj iznos obveza onda iznosi oko 1,2 milijuna kuna, a na godinji proraun iznosi oko dva milijuna kuna, kazao nam je Budanko
Apsolutna veina u Vijeu

Budanko oekuje dobru suradnju s Opinskim vijeem, a ako je suditi prema broju vijenika HDZ-a i HSS-a, koji su na izbore za Opinsko vijee ili sa zajednikom listom, problema na relaciji naelnik-OV, ne bi trebao biti. U Vijeu, koje broji 11 lanova, sjedi devet vijenika s koalicijske liste te po jedan iz Loze i SDP-a. Vijenici su Nediljka Depina, Andrea avlina, Mario Juri, Josip ulina, Zvonko Bare, Ivan Bilandija, Ante Depina, Boko Duvani, Rajko ulj i Draen Grgurevi, te Danijel Dapo koji je na konstituirajuoj sjednici jednoglasno izabrana za predsjednika Opinskog vijea.
Naime, tadanji naelnik Paul Cota je bez prethodnog miljenja Jedinstvenog upravnog odjela i bez suglasnosti Opinskog vijea, u ime Opine Promina pokrenuo sudski spor protiv 'Dalmatinskih rudnika boksita' u Obrovcu. Tubu je potom povukao, a Opina je morala platiti naknade parninih trokova u iznosu neto manjem od 345.000 kuna to je dovelo do blokade rauna. Budanko je zbog tog, ali i drugih proraunskih obveza preuzeo vrlo tanku i nesigurnu opinsku blagajnu.
Novca malo - nepodmirenih obaveza puno
-Prispjele, a nepodmirene obveze trenutno iznose oko 998.000 kuna. Doda li se tomu i 345.000 kuna sudskih trokova, koji u proraunu za ovu godinu nisu bili planirani, taj iznos obveza onda iznosi oko 1,2 milijuna kuna, a na godinji proraun iznosi oko dva milijuna kuna. Od toga je 1,5 planiranih izvornih prihoda, te 500.000 kuna izravne dravne pomoi koja na raun Opine stie kvartalno. Istina, proraun se neto bolje puni zbog novca koji na raun sjeda kod legalizacije nelegalno izgraenih zgrada, koliko nam po kljuu pripada. Ali, to su namjenska sredstva i ne smiju se nenamjenski troiti. Stanje nije bajno, ali uinit emo sve da se pomakemo, kazao nam je Budanko. Istie da nikakve poteze koje namjerava povlaiti, nee initi bez suglasnosti Opinskog vijea. -Smatram da Vijee od 11 lanova i izvrna vlast trebaju raditi timski, da se o svemu treba raspravljati, sasluati argumente za neku odluku i prijedlog ili protiv njih, vidjeti moe li se postii suglasnost zbog zajednikog interesa, kae Budanko. Meu brojnim pitanjima i problemima koje treba rjeavati nova lokalna vlast, naelnik istie prioritete, a s nekima su se ve uhvatili u kotac. -Nuno je raditi katastarske izmjene, jer sadanje stanje u
Turistika cesta Roki slap-itluk

-Za prominsku opinu, ali i za upaniju i Nacionalni park Krka od iznimne bi vanosti i koristi bilo cestu od Rokog slapa do sredita Promine, odnosno itluka u duini od desetak kilometara, uvrstiti u rang upanijske ceste i tako ju urediti. Bila bi to turistika cesta koja bi povezala Prominu i Drni, te rasteretila promet u nacionalnom parku. O tomu emo ve poetkom srpnja razgovarati sa upanjskom upravom za ceste i drugim interesnim stranaka, kae Budanko.
Razvoj ruralnog turizma
katastru nije odraz postojeeg na terenu niti su te izmjene godinama i godinama napravljene. Nadalje, hitno emo raditi tokaste izmjene Prostornog plana i iz njega brisati poslovnu zonu koja je u postojeem Planu ucrtana kod naselja Bobodol, jer tamo nema komunalne infrastrukture. Ni mi ni drava nemamo novca za njezino komunalno opremanje, pa emo poslovnu zonu premjestiti tamo gdje infrastruktura ve postoji, a to je u Oklaju nadomak tvornice 'Metalsint'. Osim eksploatacije mineralnih sirovina na prominskom podruju, dopustit emo i preradu kalcijevog karbonata, gradnju vjetroelektrana na poziciji prema Biskupiji, te solarnih prema Trbounju i Mratovu, kazuje Budanko. Opina je, navodi dalje, pokrenula legalizaciju svih zgrada podrunih kola kao i drugih zgrada poput zgrade nekadanje veterinarske stanice, koje odavno nisu u funkciji, devastirane su i ne slue nikomu. -Ti prostori se mogu kvalitetno iskoristiti za razvoj ruralnog turizma i druge gospodarske aktivnosti, a u suradnji s civilnim udrugama planiramo provoditi program studijskog turizma. Planova je dosta, ali jo se upoznajemo s ugovorima i drugim aktima koje smo naslijedili i zatekli, pa emo ubrzo znati to s njima i kako dalje, zakljuuje Budanko.
14
upanija
Kazivanja izgubljenog vremena
KNIN Dramatina projekcija kninskog HNS-a
PIE: MARIJA KRNEVI RAK
Svaka kua je imala svoj svitnjak
Ukoliko se najave ministra Ostojia obistine, doi e do smanjenja kvalitete zatite zdravlja u Kninu
Ukoliko bi dolo do zatvaranja akutne bolnice, umiranje pacijenata pred vratima Hitne medicinske pomoi bi postala svakodnevica. Time bi bili ugroeni ivoti stanovnika naeg podruja ali i ivoti turista budui da na relaciji od Karlovca do Splita kroz dalmatinsko zalee nema niti jedne druge bolnice stoji u priopenju za javnost kninske podrunice Hrvatske narodne stranke
ivica imi knin
da e se neke bolnice restrukturirati u kronine. Ukoliko bi se to dogodilo sa kninskom bolnicom dolo bi do opasnog smanjenja kvalitete zatite zdravlja pacijenata na naem podruju. Hitna medicinska pomo s jednom lijenikom ekipom svakodnevno po nekoliko sati boravi na terenu, a hitni pacijenti u tim sluajevima dolaze izravno u bolnicu gdje im se prua kvalitetna pomo. Ukoliko bi dolo do zatvaranja akutne bolnice, umiranje pacijenata pred vrati-
Ukoliko se najave ministra zdravlja Rajka Ostojia o restruktutiranju nekih bolnica obistine, doi e do smanjenja kvalitete zatite zdravlja, istaknuli su u priopenju za javnost u kninskoj podrunici HNS-a. -U povodu sluaja smrti pacijentice pred zakljuanim vratima Hitne medicinske pomoi u Umagu skreemo pozornost na status kninske bolnice u predstojeoj reformi zdrastvenog sustava. Najave ministra Ostojia su
Umiranje pred vratima?
ma Hitne medicinske pomoi bi postala svakodnevica. Time bi bili ugroeni ivoti stanovnika naeg podruja ali i ivoti turista, budui da na relaciji od Karlovca do Splita kroz dalmatinsko zalee nema niti jedne druge bolnice stoji u priopenju za javnost kninske podrunice Hrvatske narodne stranke-Liberalnih demokrata koja se zalae za ouvanje akutne kninske bolnice uz proirenje djelatnosti i poboljanje kvalitete sveukupne zdravstvene skrbi za sve graane Knina i ireg podruja, a potpisuje ga Ivan Kljai, predsjednik kninskog HNS-a.
KNIN
Gradonaelnica podijelila zaduenja zamjenicima

Na prvom radnom kolegiju kninska gradonaelnica Josipa Rimac podijelila je zaduenja svojim novim zamjenicima Nikoli Blaeviu i Slavenu Iviu. Blaevi je dobio osjetljiv resor proraun i financije, ali i imovinsko pravne poslove. -Stanje u gradskoj blagajni je zadovoljavajue, prihodi su na razini oekivanog, no ve na iduoj sjednici Gradskog vijea, sredinom srpnja, ii emo s rebalansom prorauna - kazao je Nikola Blaevi. Slaven Ivi vodit e brigu o razvoju gospodarstva i poduzetnitva, drutvenim djelatnostima i socijalnoj skrbi te o komunalnoj problematici grada. Ivi je, naime, do sada radio u Komunalnom poduzeu i dobro poznaje ovo podruje. IPA projekt je pri kraju, istie Ivi i dodaje kako e grad i dalje ulagati u komunalnu infrastrukturu. Trei dogradonaelnik, eljko Depina vodit e brigu o potrebama srpske nacionalne manjine. i..
Kako smo prije nekoliko dana proslavili blagdan sv. Ivana, u ovoj kolumni donosim dio kazivanja grupe kazivaa koje je Ivo Furi zabiljeio u istoj Velikoj, a u kojoj govore o obiajima vezanim uz taj dan. -Velika Ivanja, to je na dvajsetri estoga, kad no najvei dan u godini. Evo vako je bija obiaj kod nas u istoj: sva una slama od boba, bobovina mi reemo, bi se spremila za Ivanju, za uni svitnjak. I dan prija Ivanje, to onu veer, svaki bi u svomu dvoritu spremija nu slamurinu, bobovinu, ako koji ne bi imali bobovine, unda bi donili raine, slame ol togo drugo i ekalo bi se da sunce zapane. Kad bi tako zapalo sunce, udrilo bi zvono s crkve na Pozdravljanje i potla kad bi to zavrilo, upalile bi se une vatre. Svaka kua, svako dvorite je imalo svoj svitnjak. Tuda oko te vatre bi se skupili ukuani i unda uni koji su mlai, spretniji bi tu vatru priskakali, svi tako po tri puta. I unda bi se govorilo: Od Ivanje do Ivanje da me glava ne zaboli. Uni koji je zna pivati, un bi to piva, a uni drugi bi samo nako izgovorija. Tako to sve tri puta. E, ali dokle bi tako niko vrime potrajalo u dvoritu, mumci bi pripremali drugu veliku vatru, nakupili bi drva okolo, kod svete Ane, unde prid crkvu. I unda bi se poeja svit tuda skupljati, svi bi doli tuda. Ali kako je unde bila velika vatra, nju nije moga svak priskakati, samo uni vako jai mumci. Bi i koja cura, bi i une. I to bi tako tuda duralo sve do kasna u nu. Tu bi se igralo kolo, pivalo bi se pisama, sviralo u ne diple i svirale. A donli bi tuda ljudi vina, ko je ima, bajama, orasa, bilo ta i tuda bi se tako narod veselija. Ali oti dan divojke, mumci isto, jesu i mumci, ili bi po polju i traili bi une trave, zvalo se to trava dragomila. Uveer prija nego bi se ilo lei u krevet, cure, mumci isto bi uzeli koji list te trave dragomile i to bi privili na ruku, odan malo povie ake i to privezali nako s komad krpe. I unda cura, more i momak, namini na kojega mumka oli curu. Una to zamisli vako u sebi:Boe moj, e li me uni mumak/cura voli?. To bi se vidilo ujutro e li je voli ol ne. Kad bi se to na ruci odvezalo, ako se pozledilo, ako je una trava priko nui uinila ranu na ruci, pozledilo se, e, to e rei da je ti mumak, na koga je una bila naminila, voli. Ako se ne bi pozledilo, unda nita, ne voli je. To je bilo u nas za Ivanju, tako. Virovalo se da tu nu odaju okolo vile, vitice, mure, da po nui napadaju blago. I unda da bi se ljudi od njije obranili, polivali bi blagoslovljenom vodom une jare di je stalo blago. A na vrata, na vrata bi se obavezno stavilo komad eljeza, nako priko unije vrat bi se to eljezo stavilo, da une mure i vitice ne mogu doi k blagu, ovcan, ono eljezo ne bi in dalo, branilo to eljezo.
upanija
15
Prva oslobaajua, dobro planirana i munjevita akcija

katarina rudan drinovci
DRINOVCI Obiljeena 21. godinjica oslobaanja Miljevaca od srpskog okupatora
Polaganjem vijenaca kod spomen-obiljeja poginulim braniteljima u akciji Miljevci i koncelebriranom svetom misom u crkvi Imena Isusova, koju je predvodio provincijal Provincije Presvetog Otkupitelja fra Joko Kodoman, obiljeena je 21. godinjica od oslobaanja miljevake visoravni od srpskog okupatora. U akciji su poginuli ili od posljedica ranjavanja preminuli Ivica Goreta, Petar Sedlar, Milan Novakovi, Ivica Barii, Mate Puo, Nikola Cigi, Halid Kopi i Ante kopljanac. Bila je to prva oslobodilaka akcija Hrvatske vojske u Domovinskom ratu, dobro planirana, munjevita i uspjeno provedena. Akcija je poela u ranim jutarnjom satima 21. lipnja 1992. godine. Glavne snage za provoenje operacije oslobaanja visoravni bili su dijelovi 113. ibenske i 142. drnike, te 141.
U akciji su poginuli ili od posljedica ranjavanja preminuli Ivica Goreta, Petar Sedlar, Milan Novakovi, Ivica Barii, Mate Puo, Nikola Cigi, Halid Kopi i Ante kopljanac. Bila je to prva oslobodilaka akcija Hrvatske vojske u Domovinskom ratu, dobro planirana, munjevita i uspjeno provedena
radio drni
katelanske brigade, ukupno oko 250 boraca. Osloboen je prostor od 108 etvornih kilometara, a osloboditelji Miljevaca ovladali su cijelim podrujem i organizirali obranu od oekivanog neprijateljskog protunapada
koji je uslijedio ve 23. lipnja.
Poast stradalim hrvatskim braniteljima u akciji Miljevci, te svima koji su u Domovinskom
Predstavnici iz politikog i javnog ivota
ratu svoj ivot poloili na oltar domovine, odali su lanovi obitelji, suborci, predstavnici Ministarstva branitelja i ministarstva obrane te politikog i javnog ivota. U Drinovcima su meu ostalima bili Goran Pauk,
ibensko-kninski upan, Josip Begonja, gradonaelnik Drnia, dr. eljko Buri, gradonaelnik ibenika, Josipa Rimac, gradonaelnica Knina, Ante Kului, saborski zastupnik te elnici susjednih opina.
16
upanija
NAKON VIEMJESENE STANKE irje ponovo dobilo trgovinu
Grad ibenik subvencionira duan za irjane

BraNIMIr PerIa iRJe
branimir.perisa@sibenski-list.hr
Na irju, najudaljenijem i najvie raseljenom otoku ibenskog arhipelaga, ponovno je otvorena jedina mjesna trgovina. Trgovinu je krajem proteklog tjedna preuzela Jadrana Bai, dite otoka, kao i njen suprug Darko, pripadnik otonog DVD-a, a s roditeljima je i sin, maleni Ivan, koji e se, kae majka Jadrana, bezbrino igrati na otoku dok roditelji budu zauzeti poslom. Popularno okupljalite otoana i gostiju zatvoreno je u veljai, nakon to je upanijski trgovaki lanac Djelo, zbog visokih trokova i odlaska prodavaice na porodiljski dopust, bio prinuen povui se iz posla. Ni Jadrana Bai meutim, ne bi ula u trgovaki posao na irju
da Mjesni odbor na elu s Antonom Dobrom nije u suradnji sa ibenskom gradskom upravom uspio za rad trgovine isposlovati mjesenu subvenciju od pet tisua kuna. Od toga iznosa, tri tisue kuna plaat e se najam prostora privatnom vlasniku, izravno s rauna Mjesnog odbora, a dvije tisue kuna dobivat e Jadrana za trokove prijevoza namirnica brodskom linijom.
-Da nije tako, ovaj posao donosio bi jedino gubitke. Meni e roba stizati brodom, a Djelo je, samo za prijevoz namirnica vlastitim kombijem svaki put imalo nemali troak od tisuu kuna. Budui da trgovkinje nisu bile sa irja, plaali su im i smjetaj u svemu, zarada
Bez potpore posao propada
Otvaranje trgovine nakon viemjesene stanke, kada se na otoku nisu mogle kupiti niti igice, nije bio radostan dogaaj jedino irjanima, ve ima posebno znaenje i za vlasnicu, 31 godinju, mladu enu s fakultetom koja nikad nije uspjela dobiti zaposlenje u struci
tisua kuna mjeseno iznosi subvencija za rad trgovine
nije mogla pokriti trokove. Moja obitelj na otoku, gdje smo ljeti i inae, ima vlastitu kuu, promet je tijekom ljeta dobar, a zimu, kada je prihod znatno manji ve emo preivjeti optimistina je Jadrana. Otvaranje trgovine nakon viemjesene stanke, kada se na otoku nisu mogle kupiti niti igice, nije bio radostan dogaaj jedino irjanima, ve ima posebno znaenje i za vlasnicu, 31-godinju, mladu enu s fakultetom koja nikad nije uspjela dobiti zaposlenje u struci. -Moete samo zamisliti koliko sam bila frustrirana nemogunou zaposlenja u zanimanju za koje sam studirala u Zagrebu. Ovo je svakako, promjena na bolje za cijelu obitelj i radujemo se to emo na naem otoku sada biti gotovo cijelu godinu govori Jadrana. irje broji 103 stanovnika, a ljeti
je prava konica koju napune gosti, nautiari i raseljeni otoani na odmoru. Voda se doprema s kopna, brodom vodonoscem, a dio kua ratrkanih najveim ibenskim otokom, jedinim kojim prometuju automobili - poput Jadranine u uvali Peenoj, nema niti struje. Otok bez lijenika, sveenika, kole i vrtia umalo je ostao i bez jedine trgovine. -To je bila prava muka, ali eto, uspjeli smo. Sa subvencijom je sreom, uskoio Grad ibenik, no svim naim otocima, a posebno manjim, kao to je irje, nedostaje konzistentna dravna politika. Ovo moe biti primjer kako mlade ljude potaknuti da se vrate na otoke govori Anton Dobra, predsjednik Mjesnog odbora irja.
A gdje je drava?
Jadrana Bai (za blagajnom) u otvorenoj trgovini
Otok bez lijenika, sveenika, kole i vrtia umalo je ostao i bez jedine trgovine
upanija
17
STOPAMA TURISTA Vrelo ibensko podneblje prve ljetne subote na plus 35 stupnjeva
Nestali Jurjev zdenac
Odmor na klupi
U Ulici Jurja Dalmatinca nestao uveni Jurjev zdenac

joko elar ibenik
S kornjaama na fontani
Pusta Kalelarga
Ohrabruje vrsta nakana ibenskoga gradonaelnika dr. eljka Buria kako e ve na poetku svojega mandata stvarnim mjerama potaknuti oivljavanje povijesnoga dijela grada, onog to ga danas nazivamo starom gradskom jezgrom. Mediji piu, kako tom dijelu gada treba 'udahnuti ivot', iz kojeg je dobrim dijelom, ne tako davno, otiao poput nekog velikog samrtnog izdisaja. Potaknuti i takvim promiljanjima proetali smo vrelim gradom, rutama, kojima obino 'brode' turisti. I valja rei kako su dojmovi bili i ispod oekivanja. Oazu mira, hladovine i zelenila doivjeli smo perivoju pred crkvom Gospe vanka Grada. Oko jedinog aktivnog vodoskoka u gradu (ostali su presuili-zatvoreni) skupljale su se manje skupine Poljaka, fotografirajui vodene kornjae koje odlino koegzistiraju sa crvenim ribicama. Pod kipom sv. Frani Asikome uvijek svjee cvijee, dok se na oblinjoj klupi opruena, odmara ena s mobitelom, na uhu. Na poljani uareni auti, ovjek jedva proe. Zagrebaka ulica, Kalelarga, s izlozima posve praznih duana. A na njihovim reklamama ima se to i proitati - na engle-
skom jeziku. Evo nekih, navedenih bez redoslijeda: Crip's Curl, Aqua, Adhara, Explos, Nikker, Triumph, Golden point, Lisca, Margie's, Venera sa svojim 'underwear' rubljem. U jednoj od radnja stoje reklamni plakati i slike neukusnog i gotovo lascivnog sadraja, na stranome jeziku.
Bili smo iznenaeni i zapanjeni odgovorom vlasnika, koji nam je kroz poluotvorena vrata kratko rekao, da i on ne zna gdje se sada nalaze ostaci zdenca ?! Ako je tako, radi se o tekome kulturocidu, o emu javnost nije ni znala
U pilji kod sv. Love
Od hrvatskih nazivlja ostalo je jo samo poznato Borovo i kod crkve sv. Barbare, dobra stara Alpa. O tempora! Moemo se zapitati bi li Talijani u predgrau Venecije (Mestre) u poznatoj trgovakoj Via Piave, dopustili da su im svi nazivi na duanima na tuemu jeziku. Malo sutra! Na obali, put Doca stoje tandovi sajamskih svatarija. Prodaju se i oruja-igrake. Kao metalni pitolj, teak gotovo pola kilograma to podsjea na poznati ameriki glock. Odlina imitacija. Buno se repetira i puni nekakvim mecimakuglicama. Zlu ne posluilo. Kod crkve sv. Lovre, na hrvatskome nam se obraa Poljak (inenjer kemije) i pita da mu kaemo neto o pilji, kao minijaturi one od Gospe Lourdske u francuskome Lourdesu. Samo malo dalje, u Ulici Jurja Dalmatinca htjeli smo, nakon dugo vremena, ponovno
Preostali jedino 'Borovo' i 'Alpa'
vidjeti uveni umjetniki, gotiki zdenac iz 15. stoljea, u obliku bave, u dvoru kue u kojoj je stanovao znameniti graditelj i u ijem nadvratku je reljef medvjeda, navodno, znak obitelji Orsini, kojoj su neki pripisivali i Jurja Dalmatinca. Bili smo iznenaeni i zapanjeni odgovorom vlasnika, koji nam je kroz poluotvorena vrata kratko rekao, da i on ne zna gdje se sada nalaze ostaci zdenca ?! Ako je tako, radi se o tekome kulturocidu, o emu javnost nije ni znala. Na trgu kraj kavane Meduli, stoji tand s domaim slasticama. I s ve obveznim fritulama u malim kutijama. Petnaest fritula - 20 kuna. A jedva su kao vea frenja! Nismo vidjeli kupaca. Na kraju smo svratili u slastiarnicu Calimero kod sv. Barbare. Radnju dri poznata albanska obitelj Ademi, iji je najstariji lan u ibenik doselio kada je imao 12 godina. Sada mu je osamdeset. I jo uvijek radi. Ponudio nas je izvrsnim sladoledom. Jo kao djeaci dolazili smo nedjeljom nakon mise u njihovu slastiarnicu kod stare pote. Na sladoled, lizalice i eerne jabuke, baklave To je, inae, jedan od najstarijih ibenskih obrta uope koji se u gradu toliko dugo odrao.
Dugovjeni Calimero
18
upanija
Knin Poelo prikupljanje elektronikog otpada
Dio prihoda za Ekoloku udrugu Krka

ivica imi knin
PETA FIIJADA U organizaciji upanijske udruge Slavonaca i Baranjaca Hrast odrava se u subotu 29. lipnja
Tvrtka M SAN EKO d.o.o. omoguila je, a tvrtka 'istoa i zelenilo' odobrila da prihod od skupljenog elektronikog otpada u visini od 50 lipa po kilogramu bude doniran kninskoj Ekolokoj udruzi Krka. Udruga e uz pomo prikupljenih sredstava, u kasnijoj fazi projekta, organizirati prikupljanje i odvoz EE otpada od graana koji ga nisu u mogunosti dovesti, te ulagati u razvoj grada, kao, na primjer u izgradnju djejih igralita. Kninska Ekoloka udruga 'Krka' u suradnji s gradskom tvrtkom 'istoa i zelenilo' omoguila je graanima odvojeno prikupljanje elektrinog i elektronikog otpada koji se od sada moe, svakim rad-
nim danom u vremenu od 6 do 15 sati, besplatno donijeti i odloiti u poseban spremnik koji se nalazi u dvoritu tvrtke 'istoa i zelenilo'. Pod elektrini i elektroniki otpad (EE otpad) spada otpadna elektrina i elektronika oprema, ukljuujui sklopove i sastavne dijelove koji nastaju u gospodarstvu te otpadna elektrina i elektronika oprema nastala u kuanstvima ili u proizvodnim i uslunim djelatnostima. Iz udruge su obavijestili da za sve vrste otpadnih elektrinih i elektronikih ureaja ukupne mase vee od 30 kilograma graani mogu naruiti besplatan odvoz i to na besplatni telefon 0800-444-110 ili SMS porukom na broj 098/444-110, odnosno e-mailom na adresu prijava@ eeotpad.com.
Fi paprika, zvuk tamburice i slavonska pjesma

katarina rudan skradin
Fiijada, tradicionalna manifestacija Udruge Slavonaca i Baranjaca K Hrast, odrava se i ove godine u Skradinu, 29. lipnja s poetkom u 18 sati na koarkakom igralitu. Pokrovitelji manifestacije su Grad Skradin, Nacionalni park Krka, upanijska Luka uprava i Jadranska banka ibenik. Predsjednik udruge Dragan Vlah, kae kako je sve spre-
mno za subotnje nadmetanje u kuhanju fi paprikaa, druenje i zabavu do kasno u no. -Zadovoljni smo to, zahvaljujui naim pokroviteljima, moemo i ove godine organizirati Fiijadu, jer da nije njihove financijske pomoi, ne bismo to mogli. Na tomu smo im zahvalni i sretni smo to smo uspostavili tako dobru suradnju koja traje pet godina, kae Vlah pozivajui sve lanove Hrasta i ostale ljubitelje tog ribljeg specijaliteta,
tamburice i slavonske pjesme da dou u subotu u Skradin, kuaju fi i zabave se. Fi paprika kuhat e etrnaest ekipa iz ibenika, Dubravica, Vodica, Bjelovara, Knina i drugih mjesta Lijepe nae. Proglaenje najuspjenijih majstora fia najavljeno je u 20 sati, a za dobru zabavu pobrinut e se tamburaki sastav Bisernica iz Poege. Posjetitelji e moi konzumirati fi besplatno, poruuju iz udruge te pozivaju sve da im se pridrue.
MURTER-KORNATI Odrana konstituirajua sjednica Opinskog vijea
Mateja Bai predsjednica OV-a

mande turinov-jeina
murter
S deset glasova 'za' i jednim 'protiv' za predsjednicu Opinskog vijea opine Murter-Kornati izabrana je Mateja Bai (SDP) i time je, prema rijeima predstojnice Ureda dravne uprave u ibenskokninskoj upaniji Edite Grubii, Murter drugi u upaniji koji je na elo OV-a postavio enu. Za prvog potpredsjednika izabran je nezavisni Mate Skrai, a za drugoga Josip Juraga (HDZ), kojemu je mjesto u Vijeu ustupila aktualna donaelnica Mare Kovaev. -Za mene je ovo velika ast i htjela bih zahvaliti kolegama na
ukazanom povjerenju. elim da inimo sve na dobrobit Murtera i da meusobno suraujemo bez obzira na stranaku pripadnost iskreno je zamolila murterske vijenike mlada predsjednica Mateja, u ije se ime vijenikog mandata odrekla nositeljica liste SDP-a Dorjana Juraga. Na proteklim je izborima u Murteru, da podsjetimo, Nezavisna lista Mate Skraia osvojila pet mandata u OV-u, koalicija HSS-HDZ-HNS tri te po jedan SDP, HDZ i NL Dragice Bai. Postizbornim sporazumom sa SDPom lista Mate Skraia osigurala je est od ukupno jedanaest vijenika.
upanija
19
I ravnatelj NP-a janjce je iao na struju

-Dogovorili smo se da emo dogodine osnovati reprezentaciju iaa NP-a Kornati i organizirati meunarodno natjecanje u ianju ovaca po uzoru na stoare na Novom Zelandu. To e biti jedna od turistikih atrakcija koje uvodimo. Natjecanje u ianju u predsezoni, u glavnoj sezoni kupanje i ronjenje uz strunog vodia, a u posezoni branje maslina, degustacija ulja, sira - govori Robert Bobinac, ravnatelj NP-a Kornati
Ivica ia na struju
mande turinov-jeina
Kurnati/Stiniva Povijesno ianje ovaca kod brae Lovaca
Kurnati / Stiniva
Saginjanje u tor
Iako ne vole publicitet, a novinare dre elementarnom nepogodom, braa Ivica i Mile Lovri, poznatiji pod nadimkom Lovci, iz kornatske uvale Stiniva ovaj su put morali popustiti. Ovogodinje ianje ovaca, jer Lovci su najjai stoari meu Kurnatarima, moglo bi se nazvati povijesnim. Prvi put otkada je Nacionalnog parka Kornati, a tee evo 33. godina, ianju je nazoio jedan njegov ravnatelj. Ne samo kao pasivan promatra, ve kao aktivan sudionik. ovjek je drao ovce dok je Ivica iao, pae i sam je uzeo kare u ruke i dao se na posao. Budui da je po struci doktor veterine, Robertu Bobincu, aktualnom ravnatelju NP-a Kornati, nije bilo prvi put iati ovce. -Ne, nije mi stran taj posao i nije mi prvi put, ali zbog specifinosti kornatskog terena ovo mi je bio poseban gut. Jedinstven osjeaj sa zadovoljstvom e ravnatelj, precizirajui da se oialo i markicama oznailo 175 glava blaga. Upravo zbog specifinosti terena na kojemu ovce slobodno pasu tijekom cijele godine, posao oko ianja poinje u pet ujutro
Ravnatelj na djelu
skupljanjem i saginjanjem ovaca u tor. U akciji sudjeluje vie ljudi, uglavnom svake godine isti: Marin, dva Zorana, Ive, Milivoj, Ivica i Lovci, a pri samom ianju, uz, ove godine ravnatelja Bobinca, ve nekoliko godina i dva brata Slovenca Primo i Matija. -Dogovorili smo se da emo dogodine osnovati reprezentaciju iaa NP-a Kornati i organizirati meunarodno natjecanje u ianju ovaca po uzoru na stoare na Novom Zelandu. To e biti jedna od turistikih atrakcija koje uvodimo. Natjecanje u ianju u predsezoni, u glavnoj sezoni kupanje i ronjenje uz strunog vodia, a u posezoni branje maslina, degustacija ulja, sira Jedino mata moe ograniiti potencijalne projekte - najavljuje ravnatelj novine koje se spremaju u NP-u Kornati. nekad bio nadaleko poznat, a danas ga vie nitko ne radi, ravnatelj Bobinac je ve dogovorio strune ekskurzije s Kurnatarima na Pag, a u slinim uvjetima, kae, rade i stoari na Dugom otoku. Tamo gdje oni prave sir takoer nema struje, a ipak uspijevaju. Valja se, dakle, samo jo malo strpjeti, privoljeti Kurnatare na suradnju i vratiti im izgubljeno povjerenje u instituciju, pa kuati kurna'ski sir. A prije toga uivati u natjecanju u ianju. Jer, ravnatelj se ne ali kad poruuje: Da, da, sljedee godine dresove i idemo raditi.
Oiali 175 glava blaga
Bez ljudi nema parkova

Ministarstvo zatite okolia je ve prihvatilo neke prijedloge novog ravnatelja. Dapae, eli ih preslikati i na druge parkove gdje se oni mogu primijeniti. Parkovi, kae on, ne smiju biti prazne galerije sa skupim eksponatima. Bez ljudi nema parkova.
eka se samo da resorno ministarstvo ukalkulira izdatke u svoje financije, kae, i dodaje to nisu veliki izdaci, vie od samog novca treba imati dobre volje i uzajamnog povjerenja. Kako bi proveo svoje ideje o pravljenju kornatskog sira, koji je
eka se jedino na resorno ministarstvo
20
reportaa
Odran 4. meunarodni festival sira: ampion festivala sira iz mi
Kvaliteta je dokaz da i m
Tek sa zalaskom sunca posjetitelji su poeli stizati na drniku Poljanu
Fabijan Otari stigao je iz Kolana s otoka Paga i pakim sirom s obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
Jagoda Vuleti iz Maovica imala je pune ruke posla prodajui ovji sir iz miine
Na festivalu sira bilo je i proizvoaa suvenira i rukotvorina

Na visokih 35 stupnjeva, ve u ranim poslijepodnevnim satima poeli su na drniku Poljanu stizati proizvoai razliitih vrsta sira, drnikog pruta, meda i proizvoda od meda, suvenira, mirisnog sapuna i drugih autohtonih jestivih i uporabnih proizvoda. Na okupu se naao 41 izlaga, a meu njima tek deset proizvoaa sira. Sirari iz susjedne Bosne i Hercegovine, premda su bili najavljeni, u zadnji su tren otkazali dolazak, pa je festival ove godine izgubio predznak meunarodni. Na Poljani se nije pojavilo i nekoliko domaih proizvoaa, pa se stekao dojam da svega drugog ima vie od sira kojemu je u ast festival i zamiljen. Neovisno o tomu, manifestacija pod geslom I mi sir za Europu imamo je uspjela, jer su posjetitelji mogli kuati i kupiti zasigurno najkvalitetnije sireve proizvedene na obiteljskim gospodarstvima i u domaim mini siranama. Organizator festivala je Ured Hrvatske gospodarske komore za podruja od posebne dravne skrbi Knin u suradnji s Gradom Drniom. Manifestacija je odrana pod pokroviteljstvom ibensko-kninske upanije i Ministarstva poljoprivrede. Dok se na ljetnoj pozornici odvijao zabavni program, u kojem su nastupili Gradski zbor Neuma i plesne skupine Step up i Korak po korak, sa zalaskom sunca na Poljanu je stizalo sve vie Drniana i drugih posjetitelja, ljubitelja sira i ostalih autohtonih delicija. Pazarilo se na sve strane, a na veliku guvu naili smo kod tanda Jagode Vuleti iz Maovica. Brojnima je njezin ovji sir iz miine dobro poznat i rado ga kupuju, jer svake srijede i petog u mjesecu, na pazarne dane, prodaje ga na drnikoj pijaci za 120 kuna po kilogramu. -Dobar je, da nije dobar ne bi ovako ia. Ne mogu ga pripraviti koliko bi mogla prodat, govorila nam je i vagala sir. Sirarstvom se bavi etrnaest godina. Zajedno sa suprugom brine se o 500 ovaca,
Red na tandovima
-Festivalom nastavljamo promicati sirarsku proizvodnju u Hrvatskoj radi poticanja brenda tradicijskih sireva, posebno sira iz miine. Manifestacija se odrava upravo u Drniu iz razloga to je drniki kraj izvorite autohtone J. Laa sirarske proizvodnje u ovom dijelu Dalmacije, a napose sira iz miine. S obzirom na to da ti nai sirevi nisu dovoljno reklamirani, nisu brendirani, a vrlo su kvalitetni. Zato ovim festivalom to elimo promijeniti. Trenutno se u suradnji sa strukom i proizvoaima radi na tomu da sir iz miine dobije etiketu izvornosti, kazao nam je Josip Laa, voditelj Ureda HGK-a za podruja od posebne dravne skrbi Knin
Humanitarna strana festivala. I ove godine festival je imao humanitarnu stranu, pa su se za vrijeme trajanja manifestacije na tandu Lige protiv raka grada Drnia prikupljala sredstva za kupnju mobilnog akceleratora - aparata za radio terapiju.
reportaa
37
mi sir za Europu imamo!

Slavko Petrovi izloio je viestruko nagraivani ovji sir iz miine Meu izlagaima bilo je i proizvoaa meda i prozvoda na bazi meda, ali i ive pele
Projekt zatite izvornosti sira iz miine Kako bi se ovaj proizvod zatitio, prije nekoliko godina osnovana je upanijska Udruga malih proizvoaa sira iz miine Miinac, te pokrenut projekt Istraivanje tehnologije i kvalitete sira iz miine u funkciji njegove zatite, koji provodi Institut za mljekarstvo pri Agronomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, a podrava ga i upanija. Voditelj projekta je doc. dr. Samir Kalit, sa zagrebakog Agronomskog fakulteta.
ine Mladenke Vukui iz Mirlovi Polja
foto: ante barani
Zanimanje posjetitelja privukli su tradicionalni sapuni od maslinovog ulja i prirodne kozmetike
Dobro su ile i domae fritule pripremljene na samom mjestu
Mira Krneta, voditeljica Podrunog ureda HBOR-a za Dalmaciju Za dobre projekte novca ima Predstavnica HBOR-a Mira Krneta, trei put je bila na drnikom festivalu sira. Zadovoljna je vienim i kako je rekla, s brojnim proizvoaima koji su na festivalu bili ve dobro surauje, s obzirom na to da vodi sektor kreditiranja za podruje od Zadra do Dubrovnika. -Za svaki dobar program u HBOR-u sredstava ima, pa tako i kad je rije o malom poduzetnitvu i obrtnitvu, to znai i u preraivakoj industriji koja je naslonjena na primarnu proizvodnju mlijeka. HABOR moe, pod povoljnim kreditnim uvjetima, financirati sva ulaganja u dugotrajnu imovinu, bilo da je rije o ureenju, preureenju ili gradnji pogona za preradu mlijeka i proizvodnju sira ili neke druge preraevine. Takoer, HBOR financira sve aspekte ruralnog turizma koji se dopunjuju na primarnu proizvodnju, nabavu opreme, a moe se kreditirati i dio obrtnih sredstava. Puno je mogunosti posebno ako tomu dodamo i sredstva iz EU fondova, rekla nam je Krneta.
svakodnevno usiri 20 do 30 kilograma sira, a sve, veli, radi po starinski. I sve dok njezin sir iz miine tako dobro ide, nema namjeru proizvoditi druge vrste ovjeg sira. Meu izlagaima bio je i Slavko Petrovi iz Pakova Sela, jedan od starih i dobro poznatih sirara, koji je voenje OPG-a prepustio sinu Anti. -Na mladima svijet ostaje, pa sam od srca sinu prepustio voenje OPG-a. Naravno da radimo i pomaemo ena i ja, jer iza nas je vie od 20 godina rada u ovom poslu. Moto nam je uvijek bio, ostao i bit e kvaliteta i samo kvaliteta, kae Petrovi. Zagovornik je proizvodnje izvornih proizvoda, pa e na tomu i ustrajati.
Zlatnom plaketom za kvalitetu nagraeni su: OPG Ogradica iz Obrovca kuhani kozji sir, OPG Ante Petrovi iz Pakovog Sela ovji polutvrdi, OPG Krunoslav Vidas iz Novalje paki sir, te OPG Mari iz Knina kravlji sir iz miine. Srebrne plakete dobili su: OPG Emil Otari iz Kolana paki sir, OPG Ante Petrovi iz Pakovog Sela ovji sir iz miine, OPG Boo Djak iz Knina ovji sir iz miine, OPG Kesi iz Graaca kozja basa, OPG Kesi iz Graaca meki kozji sir, te OPG Zdenka impraga iz Raduia kravlji sir iz miine. Dobitnici Bronanih plaketa: OPG Zdenka impraga iz Raduia kapitanski kravlji sir, OPG Mari iz Knina kripavac te OPG Kesi iz Graaca polutvrdi kozji sir.
Jedan je od inicijatora osnivanja upanijske Udruge malih proizvoaa sira Miinac, koja je prije nekoliko godina osnovana radi promoviranja sira iz miine i zatite njegove izvornosti u suradnji sa strukom. S realizacijom projekta zatite izvornosti, rekao nam je, do cilja je prevaljeno vie od pola puta.
Kupaca je bilo i za drugim tandovima, pa su kao halva prodani i tvrdi, polutvrdi, meki i druge vrste sireva. Zadovoljni su bili i prodavai i kupci, jer za kvalitetan sir nikad nije teko izbrojiti koju kunu vie. Proizvo-
Promicanje sirarske proizvodnje
ai su, to je razumljivo, s nestrpljenjem ekali i proglaenje najkvalitetnijih sireva. Titulu ampiona kvalitete, dobio je kravlji sir iz miine Mladenke Vukui iz Mirlovi Polja. Na 4. meunarodnom festivalu sira, zlatne plakete za kvalitetu dobila su etiri sira, est sireva dobilo je srebrnu, a tri bronanu plaketu. Kvalitetu sira ocjenjivali su strunjaci na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, gdje su uzorci ranije poslani. Ukupno se za natjecanje u kvaliteti prijavilo 14 proizvoaa sira s podruja ibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske, Zadarske i Liko-senjske upanije. Gotovo svi izloeni sirevi dobili su neku od plaketa.
-Festivalom nastavljamo promicati sirarsku proizvodnju u Hrvatskoj radi poticanja brenda tradicijskih sireva, posebno sira iz miine. Manifestacija se odrava upravo u Drniu iz razloga to je drniki kraj izvorite autohtone sirarske proizvodnje u ovom dijelu Dalmacije, a napose sira iz miine. S obzirom na to da ti nai sirevi nisu dovoljno reklamirani, nisu brendirani, a vrlo su kvalitetni, elimo to ovim festivalom promijeniti. Trenutno se u suradnji sa strukom i proizvoaima radi na tomu da sir iz miine dobije etiketu izvornosti, kazao nam je Josip Laa, voditelj Ureda HGK-a za podruja od posebne dravne skrbi Knin. katarina rudan
38
kultura
kultura
www.sibenski-list.hr
Gradska knjinica juraj igori
liKovni ProGram 53. mdf-a
ibenik na kvadrat iz pera Ivice Poljika

Knjiga ibenik na kvadrat autor koje je vii predava i prodekan za poslovanje Veleuilita u ibeniku dr. sc. Ivica Poljiak i koja je objavljena u nakladi Gradske knjinice Juraj igori predstavljena je ovih dana javnosti. Uz autora o knjizi je govorio arhitekt Gustav ervar te Vilijam Laki u ime nakladnika. ibenik na kvadrat zapravo je zbirka Poljikovih novinskih kolumni u kojima govori o ibeniku i njegovoj povijesnoj gradskoj jezgri. -Bit u sretan ako oni koji budu itali ovu knjigu budu sretni kao i ja kad sam je pisao. Svatko od nas ima svoje vienje ibenika, a ovo je moje - kazao je Poljiak. M. L.
od najpomnije biranih i najjasnije koncipiranih festivalskih programa. Tu dugogodinju tradiciju i ove je godine nastavila urednica Iva Krbler koja se pobrinula da ibenska publika upozna najnovije radove poznate njemake ilustratorice za djecu Katje Gehrmann
Treba istaknuti kako je likovni program jedan
Hrvatska premijera raunalnih graka eljka Badurine

marija lonar ibenik
ivica Poljiak
nikad bogatiji
Tisue djece u ak 26 festivalskih radionica

Rekordan broj radionica obiljeit e ovogodinji 53. MDF ukupno 26, a okupile su oko tisuu ibenske djece. Prva koja je poela s radom, jo dan uoi otvorenja festivala, je radionica etegamija koju vode gosti iz Japana, a u kojoj su najmlai uili izradu tradicionalnih japanskih estitaka. Prvi put na MDF-u bit e odrana i radionica slame, a vodi je Nikola Faller pokreta sve popularnijeg osjekog Ljetnog festivala slame. Pjevaice grupe Meritas vode glazbenu radionicu na kojoj e se uiti i znakovni jezik. Zanimljiva je i lutkarska radionica Margarete Perii, lutkarice i ilustratorice iz Zagreba, a svoje radionice vodit e i likovno-glumaki par Milena Matijevi Medveek i Rene Medveek. Uz tradicionalne novinarske i filmske radionice najavljena je i arhitektonska radionica koju e voditi mladi ibenski arhitekti, lanovi Sobe, sekcije Drutva arhitekata ibenik. I mlada ibenska konzervatorica Katarina Apolonio pouavat e djecu umijeu izrade mozaika, a vjetrenjae e biti tema slikarske radionice za najmlae. Tu su jo i radionice murala, dramska, tulanja, izrade papirnatih skulptura, a u ibenik dolazi i radionica Galerije Klovievi dvori pod nazivom Picasso u ibeniku. M. L.
Likovni program Meunarodnog djejeg festivala koji ine dvije autorske i jedna djeja izloba, u nizu festivalskih dogaanja esto ostane pomalo po strani. Ne prati ga brojna publika, a ove godine na otvorenju festivalskih izloaba gostiju je bilo manje negoli ikada do sada. Jedan od razloga nesumnjivo je i to to se ove godine ne odravaju okrugli stolovi, odnosno press konferencije na kojima su se okupljali urednici, gosti i izvoai programa prethodnog dana. I bez obzira to je broj sudionika godinama opadao, oni su uvijek bili vjerni posjetitelji na otvorenju izloaba, a ove je godine i to izostalo. Bez obzira na to, treba istaknuti kako je likovni program jedan od najpomnije biranih i najjasnije koncipiranih festivalskih programa. Tu dugogodinju tradiciju i ove je godine nastavila urednica Iva Krbler koja se pobrinula da ibenska pu-
blika upozna najnovije radove poznate njemake ilustratorice za djecu Katje Gehrmann koja izlae u Galeriji sv. Krevana i ije ilustracije objavljuju najugledniji njemaki asopisi i magazini za djecu. Njene slikovnice prevedene su i objavljene i u Slovakoj, Sloveniji te Austriji. U ibenik Gehrmann dolazi s ilustracijama za slikovnicu o medvjedu i maloj guski koja nakon to se izlee misli da je medvjed njezina majka. Osim simpatine prie i likova, Gehrmann u svojim ilustracijama veliku pozornost posveuje pejzau koji je nije samo dekoracija, mjesto gdje se odvija radnja. uma, proplanci i voda koje Gehrmann slika privlae pozornost itatelja, pozivaju ga da u uivaju u prirodi i na taj nain potie razvijanje svijesti o vanosti uvaavanja i uvanja prirode. Osim serije slikovnica o medvjedu i guici, Gehrmann je predstavila i crte-
Medvjed - majka guski
e o gradskom maku Calogeri koji ivi u Veneciji. To je snalaljiv i odvaan maak koji ivi na gradskim ulicama, a prepoznatljivi venecijanski motivi, trgovi i ulice, vjeruje Krbler, potaknut e ibensku djecu da razmisle i o arhitekturi svog grada. Hrvatski umjetnik eljko Badurina u Muzeju grada ibenika prvi put predstavlja svoju veliku seriju raunalnih grafika pod nazivom Bubbles. Snaan kolorit, zanimljivi oblici kao zgodna dosjetka koja otvara niz mogunosti karakteriziraju ovu izlobu u kojoj e najmlai, ali i stariji svakako uivati. U Studiju Galerije sv. Krevana postavljena je pak izloba vie od 200 djejih radova iz cijele Hrvatske na kojima su djeca prikazala koja sve prirodna i kulturna bogatstva Hrvatska donosi u Europsku uniju. Sve izlobe otvorene su do kraja 53. MDF-a 6. srpnja.
Snaan kolorit i oblici
7. sajam djeje knjige (24. lipnja 5. srpnja)
Knjige i slikovnice jeftinije i do 70 posto

Kada je prije sedam godina Kamir Huseinovi, vlasnik nakladnike kue Kamir promet, odluio okupiti izdavae koji se u Hrvatskoj bave izdavanjem slikovnica i knjiga za djecu kako bi se na zajednikom sajmu predstavili, logian izbor bio je ibenik i Meunarodni djeji festival. I ovogodinji sajam odrava se u prizemlju Gradske knjinice Jurja igoria, a ove godine svoje knjige i slikovnice izlae deset hrvatskih nakladnika za djecu, a najmlaa publika do svog e tiva moi doi i po cijenama niim i do 70 posto. Sajam i ove godine prate autorske izloe. Ovaj put ibenskoj publici predstavlja se rijeki slikar i ilustrator osebujnog i prepoznatljivog stila Saa Jantolek. U galeriji knjinice izloeno je 11 drvenih skulptura za koje je autor izmislio i kratke prie koje su objavljene u njegovoj knjizi Dekijeve prie, a u kojoj je uz fotografije skulptura Jantolek napravio i ilustracije inspiriran raunalnim grafikonima. Sajam knjige ve je postao gotovo nezamisliv bez Andree Petrlik Huseinovi, nagraivane hrvatske ilustratorice koja je ilustrirala brojne slikovnice, a i sama je autorica pet slikovnica. Posjetitelji sajma na prvom katu knjinice moi e razgledati i izlobu Knjigaskulptura. Rije je o radovima desetero hrvatskih ilustratora koji donose svoje vienje deset hrvatskih gradova. Izloba je gostovala ovog proljea i na najpoznatijem europskom sajmu djeje knjige u Bologni. Sajam djeje knjige u ibeniku i ove godine prati radionica 'U potrazi za blagom' koja je okupila ezdesetak djece. U sklopu te radionice djeca e se upoznati i s procesom nastajanja knjige od prve ideje preko skice do rukopisa. Imat e prilike i vidjeti tiskarske arke, nauiti kako se savijaju u knjini blok i kako se on umee u korice, a otkrit e i kako nastaje digitalna knjiga. Uz Kamira Huseinovia, osnivaa i pokretaa Sajma djeje knjige, s djecom e raditi i knjievnica Sanja Pili. M. LOnAR
kultura
39
Sedmi kontinent nosila dobra glazba i sjajna Nina Violi te Draen ivak
marija lonar ibenik
53. meunarodni djeji festival (22. lipnja 6. srpnja)
Razigrano, areno, u nekim dijelovima i vrlo dojmljivo, sa sjajnom glazbom autor koje je Tomislav Babi i superiornim glumakim kreacijama Nine Violi i Draena ivka to bi u najkraim crtama mogao biti opis predstave Sedmi kontinent koju autorski potpisuju Petra Radin i Leon Luev, a kojom je sveano otvoren ovogodinji 53. meunarodni djeji festival. Nastavljena je tako praksa Hrvatskog narodnog kazalita u ibeniku da upravo za prigodu otvorenja MDF-a radi posebnu predstavu, a ovaj put autorski dvojac odluio je poigrati se idejom o sedmom, djejem kontinentu koja je svojedobno niknula upravo u krilu MDF-a. Naravno, u dananje vrijeme Sedmi kontinent vie nije mogao biti Kakanj ili neki drugi ibenski otok, ve to mjesto, gdje djeca meusobno komuniciraju daleko od dosadne i problemima optereene svakodnevice, postaje istoimena raunalna igrica. Za taj virtualni svijet zakae se i njihovi roditelji, a igrica postaje i mjesto njihova novog susreta i poetka meusobnog razumijevanja i uvaavanja. Pria o tome kako odrasli ne razumiju djecu i kako ih ne sluaju, ve im stalno nameu ogranienja i plae ih kojeime, stara je tema i mnogi koji rade i stvaraju za djecu obraivali su to na ovaj i onaj nain. Radin i Luev poli su od pet obitelji kakve ive u svakom gradu i smjestili ih u Kamenu ulicu koja postoji u svakom mediteranskom gradu. Tu su samohrana majka, samohrani otac, obitelj u kojoj je majka efica, obitelj ambicioznih roditelja koji najbolje znaju to treba njihovoj djeci te obitelj s majkom reduom i ocem okrenutim kojekakvim new age uenjima. Predstava je to raena bez klasine dramaturgije, a autori istiu kako im je najvaniji bio rad s malim ibenskim glumcima i plesaima kojima su profesionalni glumci trebali biti prije svega podrka. No u to arenoj prii koju je prije svega nosila glazba koju je maestralno izvodio mali orkestar pod dirigentskom palicom Damira Maruia, nedostajalo je vre redateljske ruke i breg ritma, moda jo nekih likova, prizora ili dijaloga kako se ne bi doimala tek
Majka-efica u obitelji
kao obian, pomalo i banalan kola. Svojom superiornom glumom predstavu su ponijeli i Nina Violi te Draen ivak u ulozi verglaa Adama iji bijeli mi sreu dijeli, odnosno Mr. Mogu. Svoje likove simpatino su na scenu donijeli Mario Kova, Mate Gulin, Oriana Kuni, Franka Klari i Jakov Bili, a na sceni se vrlo dobro snala i pjevaica Marija Husar. Mali glumci Zvonica Modruan, Lucija Alfier, Ante Vukov, Alan Vrani, Emil
Odlina glazba Tomislava te Ema Vrani dobro su se nosili sa svojim iskusnijim kolegama, a Babia, izvrsna izvedba posebno su oduevili blizanke Peibenskog orkestra tra i Jana veljo, pomagaice Mr. pod ravnanjem Damira Mogua. Maruia, sjajna Nina Violi i oaravajui Draen ivak, uta perika i usisava Kostimografija Sare Lovri Casimpatine blizanke veljo parin pridonijela je arenilu pred glavni su aduti Sedmog stave, a neka rjeenja bila su i vrlo kontinenta duhovita poput ute perike majke
koja se ne odvaja od usisavaa.
Erak, Loreta Gracin, Matea Drezga
Efektnu scenografiju pak potpisuje Matija anti. Od predstave sveanog otvorenja uvijek se puno oekuje. S pravom. Sedmi kontinent moda u svemu i nije zadovoljio najvea oekivanja, ali e svakako biti predstava koju e djeja publika u kazalitu rado gledati, a mali glumci i plesai Sjena iskustvo rada na njoj svakako e dugo nositi u sebi i pamtiti MDF jednom kada odrastu.
40
panoptikum
batina
PIE: IVO PRLJAN
CRTICE O STARINAMA 714
PLONIK KOMPLEKSA MATAVULJ
U slijepom odvojku Ulice kralja Zvonimira, iza zgrade Vodovoda,

nalazi se gotovo naputeni kompleks objekata povezan s povijeu ibenske tekstilne industrije. Naime, tu je prva ibenska poduzetnica Ana Matavulj sa suprugom urom podigla 1880. godine veliku industriju narodnih odijela (nonji). Proelja su vrlo skromna, bez stilskih elemenata. Jedini vrijedni eksterijerni detalj je fragment poploenja kamenim, izlizanim ploama na no koji se nalazi u dvoritu, ispred velike zgrade. Ovaj fragment, povrine tek oko 5 m2, jedan je od zadnjih tragova starih ulinih poploenja s prijelaza dvaju stoljea koji je preivio u ibenskom Varou.
Lokalni standard za EU
543
Pie: Drago Margu
KROZ IBENSKO RUHO OD ANLINA DO LINGE (452)
PIE: JADRAN KALE
uti ban
Jeste li znali?
Da jeuti ban Aeshna isosceles (Mller, 1767) veliko debelostruko vretence. Duina tijela je od 62 do 66, zatka od 47 do 54, stranjeg krila od 39 do 45 mm. Tijelo je smee boje, krila prozirna, oi velike mutno zelene boje. Na vrhu elu obaju spolova uoljiva je crna vodoravna crta koja nije povezana s tjemenom. S obje strane oprsja uoljive su dvije ute pruge. Gledano odozgo na drugom zadanom kolutiu uoljiva je trokutasta uta pjega. Ostatak zatka prepleten je tamnim linijama. Baza stranjih prozirnih krila, iaranih tamnim ilama, uto je obojena u predjelu analnog trokuta. Pterostigma je velika, jantarne boje, s tamno smekastom pjegom u sredini. Gornji zadani privjesci mujaka izdueni su, vitkiji od ostalih vretenaca roda Aeshna, s malim zubom na bazi. Za mirovanja krila dri raskriljena, pod kutom od 180 stupnjeva. Sline svojte su jesenski kralj Aeshna mixta (Latreille, 1805), sredozemni kralj Aeshna affinis (Vander Linden, 1823) i veliki kralj Aeshna grandis (Linnaeus, 1758). Obitava na svim stajaim, mirnim vodama s pojasom trske i/ili aa i bujnom vodenom i obalnom vegetacijom. U Dalmaciji esto se nalazi uz obale rijeka. Brz je leta. Mujaci se esto mogu vidjeti kako nadlijeu obalni pojas, umske prosike, staze i putove ili kako sjede na visokoj vegetaciji vrebajui plijen. Iznimno je radoznao ali ako se uplai brzo se vraa na isto mjesto. enka jaja polae u tkivo vodenog bilja. Liinka se razvija dvije godine. Lete od kraja travnja do sredine kolovoza. Zimuju u stadiju liinke. Holomediteranske je rasprostranjenosti. Brojnost mu se smanjuje prema sjeveru Europe i zapadnom Sibiru. U Hrvatskoj je rasprostranjen na cijelom podruju. U Nacionalnom parku Krka nalazimo ga na Skradinskom buku, Rokom slapu, Miljacka slapu, Visovakom jezeru, vrelu Torak, sutoci Butinice i Krke, lokvi u Ljubotiu, u kanjonu ikole i kod manastira Krka. Ugroen je promjenom stanita i zagaenjem i organskim optereenjem vode. U Crvenu knjigu vretenaca Hrvatske uvrten je u kategoriju gotovo ugroene svojte.
Tradicija nije umijee usprkos bijelom svijetu i globalizaciji ve upravo radi toga, jer je vrijednost poput ipke identitetski biljeg s kakvim se moe sudjelovati u razmjenama bez ikakvog sindroma manje vrijednosti
Uspjeno okonan obnoviteljski teaj ivane ipke u Primotenu, s polaznicama koje okupljene oko svoje uiteljice Rosande Ili s teaja otprije 64 godine ovdje u rukama dre priznanja s fotografijama svojih radova, daje naslutiti nekoliko vrsta zbivanja s kulturom i tradicijama. Moda najprije pada na pamet spasiteljski karakter teaja. Da se nije odrao jo koju godinu, doista bi bilo mnogo tee uskrisiti umijee tek iz sauvanih primjeraka. Umjene ipkarice mogle bi i to, ali dolazei iz drugih sredina i rekonstruirajui bodove pomnim pregledavanjem jednog po jednog negdanjeg rada. Za takav bi napor valjalo uloiti mnogo vie od niza improvizacija i dobre volje na kojima je poivao odrani teaj. Takve vrste poslova injene su s lokalnim govorima, ceremonijama i obredima kakvi su u ustro mijenjajuim kulturama zapisani od etnografa, pa se npr. kornvolski jezik danas moe uti na lokalnim radio-postajama i u tamonjim kolama a predloak uenju nakon umrlih zadnjih govornika bili su otprije sastavljeni rjenici. Iz kolike dubine nekoritenja ili zaborava nekog starog umijea se uspijeva zagrabiti i iznijeti na svjetlo dana, ovisi o zainteresiranosti svoje sredine. Nijedna od ovih novih ipkarica ne ivi u kamenoj prizemnici pod svjetlom uljanice. Nakon teaja su naueno znale usporeivati s onim to bi pronalazile na internetu, same putuju svijetom a i u vlastite im kue dolaze ljudi iz raznoraznih zemalja i kultura. Tradicija nije umijee usprkos bijelom svijetu i globalizaciji ve upravo radi toga, jer je vrijednost poput ipke identitetski biljeg s kakvim se moe sudjelovati u razmjenama (najvanije su razmjene uvenja, simboliki pariteti) bez ikakvog sindroma manje vrijednosti. Kao to je kultura stvar dijaloga, to je i tradicija. U tjednu jedne takve statusne pretvorbe itave nae zemlje, poruka novih primotenskih ipkarica jo je zanimljivija. Za pedeset godina tradicije se u zakonski reguliranom muzeju sa svojim stalnim izlobenim postavom, restauratorskom radionicom i suvenirnicom vjerojatno niti nee moi izlagati bez privole lokalne zajednice koja je te tradicije iznjedrila. Hoe li to biti samo jo jedan birokratski prohtjev neke udaljene administracije? Ne bih rekao. Otkako je prije 23 godine donesen ameriki zakon po kojem se muzejski predmeti namaknuti iz indijanskih kultura (iskopane ljudske kosti, no i npr. obredna lonarija ili tekstil) imaju vratiti originalnim kulturama, vlasti i strunjaci su se poeli udvarati tim domaim zajednicama jer su ih malo-pomalo i one same autoritativno poele angairati za svoje kulturne potrebe. Raskoni novi nacionalni muzej indijanskih naroda iz mree Smithsonian zakonske korisnike novosteenih prava uvjerava kako se o njihovim starinama brine na dolian nain pa ih ne treba traiti nazad. Dananji diplomirani arheolozi i antropolozi sve ee znaju raditi za lokalna plemena kao investitore u kulturi, slino kao to kod nas arheolozi osnivaju tvrtke da ih tim putem u pripremama gradilita zbog zakonskih obveza angairaju graevinari. Na koncu, fotografija moe odati i koga je najvie briga za kulturu. S velebnom fotografijom katedrale na Konzumovim reklamama, s kakvih bi neki egzotiniji gost mogao zakljuiti kako je u nau neobinu stolnicu preselila maloprodaja ampona i odrezaka, jasno je kako biznis kulturu treba. Potrebna su lica prepoznatljivosti, kad ih ve manjka na samim policama. Biskup bi sada imao lijepog razloga od Konzuma zatraiti novani dar za iduu etapu istraivanja i popravljanja katedrale, no na simbolikoj razini trgovaki je lanac ovime obvezan to uiniti na ovaj ili onaj nain. Na raniji lokalni rukotvorni teaj sa svojim proizvodom pokazuje kako je na slian nain tradicija potrebna i politici: tkalaka poduka iz 2002. koja je dovela do zadruge Tkanica u Kninu poluila je tkanu konferencijsku torbu, zagrebaki proizvod koji je koristio kninsko ime i tradiciju s rukama odrijeenima dokle god se netko mogao predstavljati kao uvar lokalnih vrijednosti. Dakle, je li i ta naa mala kultura, tradicija sa svojim kunim obinostima, ba posve banalna i nezanimljiva? Ne, nije, jer se za njom posee i nekome u raunici ipak ispada korisnom. Ovjeritelji takvih transakcija i njihovi lokalni korisnici imali bi biti stvaratelji tih dobara, sposobni uiniti ih i danas od neega to je prije bio samo komad drva, kovina, predivo ili konac. Vrhovni arbitar kulturnih transakcija je, kao i za druge, porezna uprava. Zato, pod vrsnim znakom ipke, dobro nam doli novi prvosrpanjski standardi!
Iz kuine babe Tonke
panoptikum
41
kola mirlovakog marketinga - kako je teta Stana prodavala pomidore na ibenskom pazaru...
Sve mi se ini da u pristat palit. Jerbo tortura koju prolazin svako jutro kad nako su po volje doen isprid kioska vie se ne da izdurat. -Dobar dan, izvolite! cvrkue nama mala iznutra. Jedan bili malboro! velju ja. I pruan stoku znajui nama da e me pitat imate li etri kune! Neman. Da iman, mislin se u sebi, spruja bi ti, al neman ujutra volje dok ne zapalin i popijen kavu priat s iskin, pa vrtin glavon. A mala jopet: Imate li multi plus karticu? A ja jopet vrteljan glavon. -Nemate! A zato nemate! Biste li je napravili? Znate, to vam se ba isplati. I ve me glava poela bolit od vrteljanja al ova ne misli stat. Dri onu moju katulu u rukan i mlije li ga mlije. -Nita! Dobro, onda skupljate li naljepnice? -Ma koje naljepnice, za majku isusovu, mislin se ja, eno boja daj oti duvan i pui me s milin bogon. E, ali ne majci. Vidi ona da ja gledan ki tele u arena vrata pa mi slavodobitno die s onog pijeta na pultu niku brouru? -Ovu za noeve! Superkvalitetne, evo sve vam pie u brourici, sad u vam pokazati. Kad kupite neki od naznaenih proizvoda iz naeg asortimana ili kupnju do do odreenog iznosa dobijete naljepnicu. Trebate ih sakupit 15, polijepit u ovu knjiicu koju dobijete i ostvarujete popust na ovu izvanrednu garnituru. Znate, kupila je moja zava jednoga i veli da su fenomenalni. Kae da jon ga je stra pogledat kolko su otri, zamal jue nije bez prsta ostala... -Gospoo, uri mi se, zajaue ja a ona e ti meni sekundu, molim vas, ekajte raun. Ma vrage e mi, velju ja, al ma kakvi. ujte, ja vam moram dat raun. A ta da vas zaustavi sad inspekcija i nemate raun. Vi bi rekli da vam ga ja nisan dala, je l tako. E, zato ga vi lipo uzmite, pa ako ete ga poslin bacit, vaa stvar! I, eto, je l van sad jasno kroza ta sve mora prolazit pua dok se domogne svoje katule duNama bi dola vina vana na kijosku. I pravo e me, gospoja da vidi kakve velin, natirat da se toga vraga su pa stala pritiskat po ostavin. Kako su krenili zaposlie u kijosku dvi jedna malo pomidoran i gledat koja jaa e te drat da ne utee, dok je tvrda. -Kolko emo ti ona druga viljastija ne rastogospojo? pitala bi Stana, mai ta sve imaju na akciji, ekojoj bi na oto nama para mu rok istie pa je cine i koje sve nalipnice i bonove more dobit izlazila na ui a ova bi se i koje ine na popust uzest na becala: A ne bi, ne bi, njijovu karticu. Ki da je jadnin nekako su mi mekane. enan lako. Navranili, bie, gaz-Dakue kvragu kolko si i de na nji, vajik in je malo novaca stiskala i primiivala, ne bi nudite, budite ljubazne prima kupcin, svakome dobar dan, da su od kamena. Znala dobro jutro, laku no jerbo do san ja in san te spazla ponoi rade pa izvolte, hvala, da o tebe nikakve koristi dovienja, doite nam (j)opet. neu vidit. Znan ja tebe Poljubi pa ostavi odavna. Vajik gleda Nama se sitin svoje pokojne nikad nita ne kupi. O tete Stane kad bi ona dotrala Boe, snebivala bi se vina svoje pomidore iz Mirlovi Zagospoja, a teta bi zvraala: gore pa i metila na banak. I nama bi dola vina gospoja da vidi E, Boe! Reci vrae, pa kakve su pa stala pritiskat po te i odnja. Dalje od moji pomidoran i gledat koja je tvrda. -Kolko emo gospojo? pitala bi pomidora! Stana, kojoj bi na oto nama para izlazila na ui a ova bi se becala: A ne bi, ne bi, nekako su mi mekane. -Dakue kvragu kolko si i stiskala i primiivala, ne bi da su od kamena. Znala san ja in san te spazla da o tebe nikakve koristi neu vidit. Znan ja tebe odavna. Vajik gleda - nikad nita ne kupi. O boe, snebivala bi se vina gospoja, a teta bi uzvraala: E, boe! Reci vrae, pa te i odnja. Dalje od moji pomidora! Lude ene! E, lude. A ona izmiala svaku i ciglu ki da vola kupuje a ne po kila sasrani pomidora. A onda bi naletila druga, isto da e se mait, al bi Stanka nama aburdala na nju: A ku s rukon? Pa ta nisan ja to donla besposliarin ode da primivaju, nega eljadin da idu. A ko e to uzest kad ti svaku ispritiska prstin. Pa moran pogledat branila se ena, a prodavaica jon nije dala ni da zavri: Pa ki da nema oiju. Vidi odma je l roba za te il nije. Ko je, kupi, ko nije poljubi pa ostavi!
Imate li karticu?
Stoji to na kraju pisma to ga je u redakciju ibenskog lista uputila Katica Jurkovi Hordov, s nekoliko starih crno-bijelih fotki iz ezdesetih godina prolog stoljea koje su omoguile pokretanje nove rubrike u naim i vaim novinama ibenskog mementa. Kao to joj i samo ime govori, ova e rubrika donositi stare, crno-bijele fotografije ibenika, ibenana, ibenanki, ali i svih ostalih iz svih naih mista od Murtera do Rogoznice, od Strmice do irja. A ureivat e je sami itatelji! to znai objavljivat emo vae fotografije, iz vaih obiteljskih albuma, krinja i veltrina, vaih sretnih i tunih obiteljskih trenutaka, ali i trenutaka svih naih gradova i opina iz upanije. Nita zato ako ne znate tko je ili to je na fotografiji znat e netko drugi koji e nam se javiti, dopuniti podatke, baciti novo svjetlo na zaboravljene ili izgubljene trenutke prolosti.
Vrijeme, ta neprekidna rijeka, nosi staro i uvodi novo.
BOLJIM ASFALTOM DO SLAPOVA KRKE Sjeamo se, dok smo od Lozovca do Skradinskoga buka jo vozili po pranjavoj, bijeloj cesti. Asfalt je napokon doao s osnutkom Nacionalnoga parka Krka na toj frekventnoj dionici od tri i pol kilometra. Tako su tada odahnuli i ljudi i priroda. Ipak, zbog velike prometne optereenosti cesta se habala pa ju je trebalo obnavljati. Na naoj fotografiji je na djelu mali stroj, valjak, koji u brdu, na vidikovcu odakle puca pogled na ue ikole (Torak), njemu asistira ing. dr. Ivo Jakovljevi, koji je kao struni savjetnik bio angairan i na tom poslu. Posebno se isticao na gradnji autoceste A-1, sve od tunela Sv. Rok do Zadra i ibenika. Jakovljevi je doktor od velikih cesta, ali mu je osobita dra uvijek bila pomoi i na naoj lokalnoj (cestovnoj) razini. Pisao je knjige i radio na terenu. Kao pravi cestar.
TEKST I FOTOGRAFIJE: JOKO ELAR
BISKUP BADURINA I MARIJA BRAUT ibenski biskup mons. Sreko Badurina za vrijeme svojega osmogodinjega mandata, od 1988. pa gotovo sve do svoje smrti u rujnu 1996. bio je iznimno aktivan u svojoj biskupiji, a i izvan nje. Istakao se u vrijeme Domovinskoga rata, kada je inio sve da se na okupiranome podruju (koje je dijelom uspio posjetiti) zatite Hrvati, nerijetko iz uz rizik za vlastiti ivot. U ibeniku ga pamtim po njegovim nadahnutim propovijedima, slavljenju evanelja, pomaganja ubogima, susreta s medijima, blizak kulturi i umjetnosti. Na naoj fotografiji, prve godine nakon rata u slobodnoj Hrvatskoj, nakon otvaranja MDF-a, zabiljeili smo njegov srdaan susret na primanju u hotelu Krka s Marijom Braut. Naa poznata fotografkinja, koja je u to doba u ibeniku imala i svoju izlobu Ulice ibenika takoer jer bila ljubiteljica festivala, aktivno je suraivala u programima, a za njom su ostale znamenite fotografije ibenske djece. Kako se i iz fotografije doima, s biskupom Badurinom nala je zajedniki jezik u pitanjima bogate ibenske batine i njegove kulture.
Fotografije nam moete slati potom ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik ili u elektronikom obliku na e-mail: grafika@sibenski-list.hr
42
more
Vremenskaprognoza
PREGLED VREMENA U IBENIKU I OKOLICI
PRVENSTVO 17. OKRUGA NADMETANJE ZVIJEZDA U AKVATORIJU BIOGRADA
Zagreb
Rijeka
Bioprognoza
Zadar ibenik Split
za 7 dana
Dubrovnik
Povoljne biometeoroloke prilike poticajno e djelovati na veinu ljudi, pa e se mnogi nakon mirnog sna osjeati dobro i imati primjerenu radnu koncentraciju. Tegobe uzrokovane vremenom se ne oekuju kod file:///C:/Users/nino/Desktop/Prognoza vremena za 7 dana.htm meteoropata i kroninih bolesnika.
Zlato majstorima Mati i Anti
7-dnevna vremenska prognoza na temelju rezultata prognostikog modela ECMWF-a ibenik Tmin etvrtak 27.06.2013. Petak 28.06.2013. Subota 29.06.2013. Nedjelja 30.06.2013. Ponedjeljak 01.07.2013. Utorak 02.07.2013. Srijeda 03.07.2013. 16 C 61 F 14 C 57 F 15 C 59 F 17 C 63 F 15 C 59 F 16 C 61 F 16 C 61 F Tmax 25 C 77 F 24 C 75 F 23 C 73 F 26 C 79 F 26 C 79 F 26 C 79 F 24 C 75 F vjetar
izbivanja iz dvosjeda, najstarijoj olimpijskoj klasi koje nee biti u Brazilu 2016., Spliani Mate Arapov i Ante iti uvjerljivi su bili u konkurenciji 54 jedriliara iz est zemalja
Nakon godinu dana
Dravni hidrometeoroloki zavod
Nakon godinu dana pauze vratio se jedriliarski dvojac na morski megdan i odmah osvojio zlato. O Mati Arapovu i Anti itiu se radi, posadi splitskog Mornara koja je prole godine ostala bez olimpijskog regatavanja u klasi zvijezda. Dodue, sada je ta klasa izbrisana s popisa sljedeih igara u Brazilu, iako je najstarija olimpijska klasa (u programu od 1932.). No bez obzira na sve majstori uvijek ostaju majstori. Pa su trijumfirali, i to moemo rei bez veih problema, na Prvenstvu 17. distrikta jedrenom u akvatoriju Biograda. Prema pravilima klase zvijezda, drave su podijeljene u okruge, a Hrvatska spada u 17. distrikt zajedno sa Slovenijom, Slovakom, ekom, Maarskom, Njemakom, Austrijom, Rusijom, Ukrajinom i Bjelorusijom. -Ukupno etiri pobjede u est plovova odlian je skor nakon godi-
nu dana pauze zadovoljan je na kormilar Arapov, koji je uz flokista itia, carevao regatnim poljem u Pamanskom kanalu meu 54 jedriliara iz est zemalja, te pohvalio i organizatore iz YC Biograd. Istina, Biograani na elu s predsjednikom kluba Gordanom Borilom uz predsjednika Regatnog odbora Tonka Peteia, osim uhodanosti na moru, odlino su napravili i posao na kopnu, pa su svi i domicilno stanovnitvo i gosti uivali u floti zvijezda koje su bile vezane za biogradsku rivu. to se rezultata tie, drugo mjesto su osvojili Nijemci Reinhard Schmidt i Niels Hentschel ispred treeplasiranih Ukrajinaca Denisa Khasina i Dmitryja Mechetina. U vrhu su jo nae dvije posade esto mjesto imaju Simon Triva i Davor Vuki ispred sedmih Tea Piaseviolia i Antonia Arapovia. S. BAROT
Zdrava biljka, zdrav plod SAVJETI ZA POLJOPRIVREDNIKE
Pojava peronospore i pepelnice na vinovoj lozi

Koritenjem pripravaka razliitih aktivnih tvari, smanjujemo rezistentnost, pojavu da odreeni pripravak vie nije uinkovit u zatiti od uzronika bolesti (tetnika)
Peronospora i pepelnica vinove loze najrairenije su bolesti u naim vinogradima, a njihova pojava odnosno teta koja nastane u vinogradu ovisi o vremenskim prilikama, pripravcima kojima se vinogradari koriste za zatitu te o kvaliteti nanoenja sredstva na povrinu biljke. Ovih dana moemo uti kako su se u vinogradima pojavile bule. Radi se o simptomima zaraze peronosporom na listu i dijelovima grozda. ute pjege na licu lista koje kasnije postanu smee i osue se, sivo bijela prevlaka na naliju lista, osueni dijelovi cvata ili grozdia karakteristini su za peronosporu. Primarne zaraze (infekcije) najee se javljaju u razdoblju prije cvatnje i neposredno nakon cvatnje, pa se i intenzivna zatita usmjerava u tom razdoblju. esto u istom razdoblju dolazi i do zaraze pepelnicom pa se u praksi zatita protiv tih bolesti kombinira. Zajedno se mijeaju jedna pripravak protiv peronospore i jedan protiv pepelnice.
Pie:
Gordana Koari Silov

dipl. ing. agr. PSS, via struna savjetnica za biljno zdravstvo
Sredstva na bazi bakra

Veliki se dio vinogradara za zatitu protiv peronospore koristi jedino kontaktnim sredstvima na bazi bakra, a protiv pepelnice sumporom. Velike koliine oborina, kao to je to bilo ovog proljea, isperu sredstvo s vinove loze. Kod intenzivnog porasta novo izrasli biljni organi ostaju nezatieni, a zbog vlanog tla ulazak mehanizacijom u vinograd je onemoguen po nekoliko dana. Vinova lo-
za u takvim okolnostima ostaje nezatiena, a uzronici bolesti imaju slobodan put za ulazak u biljne organe. Kada se za zatitu od peronospore primjenjuju kontaktna sredstava potrebno je zatititi i nalije lista. Upravo ovako kino proljee, sa estim oborinama, zahtijeva zatitu sredstvima sisteminog djelovanja, kada njihove prednosti dolaze do punog izraaja. Sistemik nakon nanoenja ulazi u biljku, provodnim sustavom ulazi u sve organe biljke gdje ostaje odreeno vrijeme. Nakon primjene sistemika zatieni su svi dijelovi biljke, oni na koje pripravak kod primjene nije direktno pao kao i mladi izrasli nakon provedene zatite. Vinova loza je nakon primjene sisteminih pripravaka zatiena
10tak dana, a nakon tog razdoblja zatitu treba ponoviti. Ovisno o pripravku bitno je da nakon primjene u roku 4-6 sati ne padne kia i ne ispere kropivo.
Sistemini pripravci
Trenutno je na tritu prisutan velik broj pripravaka sisteminog naina djelovanja a kod primjene treba voditi rauna da se oni ne koriste vie od 2-3 puta u vegetaciji. Koritenjem pripravaka razliitih aktivnih tvari, smanjujemo rezistentnost, pojavu da odreeni pripravak vie nije uinkovit u zatiti od uzronika bolesti (tetnika). U iduem broju nastavak o zatiti od peronospore i pepelnice...
25.6.2013. 20:32
gastronomija
43
AD HOC KUHANJE na ljetnim vruinama moe olakati posao pripreme jela uz prihvatljivu kvalitetu
Hrenovke sa sirom i preno-peeni kruh s listovima ementalera

Neki e kasnije rei da je to obina marenda. Ali, vraga, tko danas ide marendati tako, to e, mimo ruka, poi neto kuhati za takvu marendu. Vie se ne marendaje ni po lokalima. Tek ponetko, tu i tamo
Akcija!
26.6. - 3.7.
3 69
kn/kom
PENINI BIJELI KRUH KAPRIJSKI
8 49
kn/kg
RAJICA DOMAA
13 99
Eto, prole nedjelje popodne, sluajno mi je na TV-u pogled plijenila emisija o kuharstvu gdje na vrli Veljko Barbieri pravi specijalitet, tjesteninu sa sipom u njenu crnilu. Treba vjerovati da je to dobro, ali utroak vremena i energije na ovim vruinama, ako u kuhinji nema klime, za prosjenu kuanicu u obitelji to bi predstavljalo i velik napor. Kada sam to ispriao suradnici za pakerom, rekla je kako e smisliti neto lakoga i jednostavnog, ne odve kalorinog, a ipak ukusnog i dostatnog za ljetni objed udvoje. Neki e kasnije re-
i da je to obina marenda. Ali, vraga, tko danas ide marendati tako, to e, mimo ruka, poi neto kuhati za takvu marendu. Vie se ne marendaje ni po lokalima. Tek ponetko, tu i tamo. Krenimo sada na nae jelo, zvali ga kako god hoete. Ima jedan problem s kruhom uope. U nas je teko dobiti kvalitetan kruh koji se ne mrvi i ne stiska pri rezanju i koji moe trajati dva-tri dana. ini se da trajan kruh nikome od proizvoaa ne ide u pirju. Ipak, nali smo ga, usred grada na vrlo frekventnome mjestu. Izrezala je etiri krike iz sredi-
ne, debljine jedan centimetar. Razbila je tri domaa jaja, malo ih posolivi. Kruh je dobro namoila u jaja kojima je dodala i malo mlijeka. U tavu s malo ulja sloila je fete kruha i dva ih puta okrenula, naslagavi na kraju komade listova mekanoga ementalera. Dodala je i malo senfa na svaki komad i sve stavila u zagrijanu penicu, gdje je pohani kruh ostao pet-est minuta. Izvadila ga je i zarumenjela prekrila folijom. Druga faza bile su hrenovke sa sirom. Bilo je u trgovakoj mrei nekih domaih, ali s lo-
om tehnologijom mjeavine sira. Zato je kupila one njemake, za probu. Tri komada u paketiu, niti pet kuna. Moe izgledati sumnjivim ono to je jeftino. Ali, njemake virle su bile odline, s okusom sira i hrenovke. Nijemci hrenovke oblau senfom. I mi smo to djelomice uinili. Ba dobro. Cijela je operacija trajala manje od pola sata, a hrenovke su dobro pasale uz pohanac od kruha. I da ne vjerujete, uz to su izvrsno legle po dvije ae Vranca, onoga u boci od 0,75 sa crvenim konjem na platu boce. Iskuajte i sami. J. ELAR
kn/kom
SLADOLED VANILIJAPUN 1L, TWICE
IBENANI KUINAJU
Nakon svakog poloenog ispita poastim se specijalitetom

-Jedem sve to mi djevojka spremi, a kuha izvrsno tako da volim sve to skuha, piletinu u umaku od gorgonzole, zapeeni grah, juhu od brokule, vone salate, peenu patku, ha ha ak je i to spravljala i, ta da kaem, Meimurke jako dobro kuhaju - smije se mladi politiki aktivist i veli da je dosta konzervativan kad je hrana u pitanju. -Ne volim pretjerano eksperimentiranje, pa je tako najekstravagantnija hrana koju sam jeo bila salata od pueva u Francuskoj gdje sam htio neto izvorno i ablji krakovi. Poalio sam, ha ha. No, volio bih probati kineske specijalitete, a i nauiti jesti sa tapiima. to se tie naih restorana, kako studiram u Zagrebu, nakon svakog uspjeno poloenog ispita nagradim se odlaskom u Sofru, Primoten ili Maslinu, a uz dosta pristupane cijene moe se fino jesti i u Noccturnu ili Zlatnom medi (tu je buncek najbolji). Ne mogu, normalno, ni bez materine paticade i okruglica od mesa u umaku od gljiva i pomidore, a najdraa mi je ipak riba na gradelama. Najdrai desert mi je torta od sira, isto materina - zakljuuje. N.B.
Punjene lignje
2 99
kn/kom
KOKICE SLANE 100 G
DJELO KARTICE SE MOGU PREDIGNUTI U UDRUZI UMIROVLJENIKA U IBENIKU, SARAJEVSKA 7, 22000 IBENIK, TEL: 022 214 028
Ante kugor
mladipolitiar
Dvije vee lignje oistiti i isprati. Peraje i krakove narezati, malo posoliti i dobro ispriti na tavi na maslinovom ulju. Kad su gotovi, skinite ih s vatre i usitnite, zajedno s dva-tri enja enjaka, perinom, dvije lice krunih mrvica i solju i paprom. Dodajte i ulje u kojem ste prili krakove. Tim nadjevom napunite lignje, vrh dobro zatvorite akalicom i stavite pei, najbolje na gradele s prilogom od kuhane blitve i krumpira, ali moe i u penici s krumpirima. Na kraju peenja ih podlijete bijelim vinom, priekate da ishlapi i spremne su za posluivanje.
44
banak
BROJ 308
PREDAJA OGLASA SMS - poalji rije MOSL na broj 67454

Na poetku poruke obvezno unesite kljunu rije MOSL, zatim tekst vaeg oglasa koji ne smije prelaziti 135 znakova (bez znakova , , , , ). Na kraju poruke obvezno navedite ime, prezime, adresu prebivalita i OIB. SMS poaljite na broj 67454 (6,20 kn/SMS s PDV-om). Broj telefona za kontakt s oglaivaem je broj mobitela s kojega je poruka poslana, osim ako u oglasu nije naveden drugi broj za kontakt. Za ponavljanje oglasa iz nekog prethodnog izdanja Banka unesite kljunu rije MOSL te ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog oglasa). U jednoj poruci moete navesti najvie tri ifre prethodno objavljenih oglasa.
060 559 559 (3,40 kn/min s PDV-om za pozive iz fiksne mree, a 4,20 kn/min s PDV-om za pozive iz mobilne mree)
IBENIK - Iznajmljuje se poslovni prostor povrine 300m2 u ulici Ivana Metrovia 13, uz glavnu prometnicu ibenik Vodice. Cijena po dogovoru. Zvati na telefon (022)219 983 ili na mobitel 099/44 04 341 svakim danom od 8 do 22 sata.
VARO, stan 28, 89m2, prizemlje, kuhinja s blagovaonicom + soba, useljivo, 34.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1378238) KRVAVICE, stan 61 m2, 7. kat, 2 sobe, balkon, ureen i useljiv, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1314945) METERIZE, stan 58, 29 m2, 2-soban, 1. kat, ureen i useljiv, balkon, istona strana, 77.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, Tel. 022/ 217 570 i 022/ 217 651. (1358485) METERIZE, stan 79, 41 m2, 2-soban, 2. kat, veliki ostakljeni balkon, centralno, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1308901) NJEGOEV TRG, stan 79m2, 10. kat, 2 sobe, ureen i useljiv, balkon, juna strana, 92.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1347400) PLIAC stan 68 m2 u prizemlju, 2-soban, kompletno renoviran, podrum 19 m2, vrlo kvalitetno ureenje. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1383996) UBIEVAC, stan 68, 30 m2, 1. kat, 2-soban, dva balkona, odmah useljiv, nova stolarija, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1368516) UBIEVAC, stan 72, 05m2, 3. kat, 2-soban, ureen i useljiv, loa, pogled na more, drvarnica. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1381742) UBIEVAC, stan 81, 79m2, 1. kat, 2 sobe, 2 balkona, poeljna adaptacija, isto vlasnitvo, 1150 E/m2. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1359951) UBIEVAC, stan 84 m2, 2-soban, u prizemlju, dva balkona, zahtjeva ulaganja, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1339733) VIDICI, stan 71, 05 m2, visoko prizemlje, 2 sobe, loa, garano mjesto, novogradnja. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1368515)
GARSONIJERE I JEDNOSOBNI
ibenik
BALDEKIN, stan 43, 40 m2, 1-soban, useljiv, 7. kat, ostakljeni balkon, za 55.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1383995) BUALE, stan 47, 01 m2, 3. kat, 2 sobe, useljiv, balkon, juna strana, 63.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1341313) CRNICA , stan 91, 21m2, ureen kao dva 1-sobna stana, 2. kat, balkoni, dvorite 25m2, pogled na more. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1380696) DOLAC, stan 34m2, dvoetaan, kompletno renoviran, sunan, pogled na more. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1342852) KRI, stan 43, 92 m2, na 5. katu, 1-soban, ureen i useljiv, juna strana, balkon. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1325301) METERIZE, stan 34, 20 m2, 2.kat, 1-soban, renoviran, balkon, lift, 54.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1303862) METERIZE, stan 47, 61 m2, 1-soban, 4. kat, balkon, nova stolarija, lift, drvarnica, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, Tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1386177) UBIEVAC, stan 20, 54 m2, prizemlje zgrade, 1-soban, kompletno renoviran, 35.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1352121) UBIEVAC, stan 56, 44 m2, 6.kat, 1-soban, juna strana, renoviran, isto vlasnitvo. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1262672) UBIEVAC, stan 56, 44m2, 10. kat, 1-soban, balkon, u odlinom stanju, juna strana, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1374660) UBIEVAC, stan 80, 22 m2, 8. kat, 2-soban, dva balkona, ureen i useljiv, pogled na more. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1374659) UBIEVAC, stan 38 m2, 1-soban, 4. kat, juna strana, potrebna ulaganja, za 48.500 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1369874)
ibenik
BALDEKIN stan 83, 19 m2, 1. kat, trosoban, 2 balkona, useljiv, isto vlasnitvo. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1383994) CENTAR, stan 70, 63m3, 5. kat, 3 sobe, useljiv, balkon s pogledom na more, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1344249) VIDICI, stan 73.94m2, 1. kat, 3 sobe, balkon, lijepo ureen, juna strana, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1350440) VIDICI, stan 79m2, 1. kat, 3 sobe, ureen i useljiv, nova stolarija, 3 balkona. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1385305) VIDICI, stan 83, 50 m2, 3. kat, 3 sobe, ureen i useljiv, balkon, lift, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1300636)
Split
0 - 24 AKO AUTA fiat brava, bravo, punto ... prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54. (809406) 0-24 AKO AUTA fiat punto, brava, bravo ... prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (691939)
DVOSOBNI
Split
APARAT ZA FRANCUSKE PALAINKE profesionalni, poluautomatski stroj, izuzetno atraktivan i profitabilan, kvadratna palainka 50x20 cm. Mob. 098/187-49-49. (770749)
ibenik
BALDEKIN stan 49, 11 m2, 1. kat, 2 sobe, balkon, u odlinom stanju, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1364591) BALDEKIN, stan 60 m2, 2-soban, 1. kat, ureen i useljiv, balkon, drvarnica, juna strana. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1282601) BALDEKIN, stan 60, 06m2, 4. kat, 2-soban, balkon, drvarnica, lift, potrebna ulaganja. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1368518) BALDEKIN, stan 64m2, 3. kat, 2-soban, renoviran, juna strana, lift, isto vlasnivo. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1341314) BALDEKIN, stan 73, 71 m2, 4. kat, 2-soban, renoviran, balkon, drvarnica, isto vlasnitvo. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1290367) BALDEKIN, stan 80, 60 m2, 3. kat, 2 sobe, balkon, ureen i useljiv, nova stolarija. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1321113) CENTAR, stan 39, 82 m2, 4. kat, 2 sobe, renoviran i useljiv, balkon, klima, pogled na more. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1371309) CENTAR, stan 63, 88 m2, 3. kat, dvosoban, ureen, juna strana, otplaen, lift, 83.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1329415) KRI, stan 62, 47m2 na 2. katu, 2-soban, juni balkon, drvarnica, klima, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1378237)
ibenik
0-24 !AKO AUTA FIAT punto prodajete iste kupujem. ISPLATA ODMAH !! Mob. 095 899 63 90, 099 410 60 37. (1133749)
ibenik
SVEANI ATOR u vie dimenzija, za pireve, partyje i manje evente. Uz atore iznajmljujem montane stolove, rasvjetu i ostale rekvizite. Mob. 098 523 479. (1379609)
FORD
Split
AKO AUTA FORD fiestu ili neko drugo prodajete, ja ih plaam najbolje. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54. (831643) AKO AUTA FORD prodajete povoljno, NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (831651)
Ostala mjesta
NOVI ZAGREB, ulica Kamenarka 22, komforan trosobni stan 108 m2, III kat, dvije kupaonice, dvije loe, centralno etano grijanje. Informacije dostupne na broj 098/955 07 78 . (1364435)
ibenik
BILICE, CARI, dva graevinska zemljita 720 m2 i 2000 m2, uz alfalt, vl. 1/1, sva infrastruktura, pogled na Prokljan, povoljno. Tel. 022/334-087. (978322)
HYUNDAI
Split
AUTOMOBILE HYUNDAI kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (915035)
ibenik
ROGOZNICA , kuu sa 3 trosobna namjetena stana, 450m2, za turizam, 150 m od mora, zbog bolesti, povoljno. Mob 091 884 62 51. (1385083) IBENIK, CENTAR, kamena kua s dvoritem , prodajem. Cijena smanjena, na upit. Mob. 098/286036. (1188892)
MERCEDES ALFA
Split Split
AKO AUTA alfa bilo koji model prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (720394) 0-24 AKO AUTA MERCEDES po povoljnoj cijeni kupujem. Moe ispravan, neispravan, neregistriran ili karamboliran. Mob. 091/253 98 38. (851566) 0-24 AKO AUTA mercedes prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (691936)
TROSOBNI I VEI
13/6/2013
Za oglas koji se ponavlja iz nekog prethodnog izdanja Banka dovoljno je upisati ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog oglasa). Na jednom kuponu moete upisati najvie tri razliite ifre.
AUDI
Split
0 - 24 AKO AUDI auta A3, A4, A6, itd .. ispravna, neispravna, karambolirana, NAJBOLJE PLAAM Mob. 091/253-98-38. (108154) 0-24 AKO AUDI auta prodajete ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54. (809395) 0-24 AKO AUDI auta prodajete ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (720395) AKO AUTA AUDI prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (691941)
OPEL
Split
0 - 24 AKO AUTA OPEL astra, corsa, vectra, prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54. (809404) 0-24 AKO AUTA opel prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (691937)
PEUGEOT
Split
0-24 AKO PEUGEOT 106, 206, 307 prodajete povoljno, NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (831654) AKO PEUGEOT prodajete povoljno, NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54. (831653)
BMW
Split
0-24 AKO AUTA BMW prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (691943) AKO AUTA BMW prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54. (809397)
ibenik
0-24!AKO AUTA PEUGEOT 106, 206, 207 itd. prodajete iste kupujem javite se dolazak i isplata odmah !! Mob. 099 410 60 37, 095 8996 390. (1133745)
U svaki kvadrati upiete po jedno slovo, brojku ili znak. Popunjeni kupon (na svakom kuponu otisnut je datum njegove objave, a vaei je kupon samo onaj s datumom posljednjeg broja ibenskog lista) moete dostaviti potom ili osobno na adresu ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik, telefaxom na broj: 022/ 330-100
FIAT
banak / in memoriam
45
SJEANJE
na naeg dragoga oca Tunim srcem javljamo rodbini, prijateljima i znacima alosnu vijest da je dana 23. lipnja 2013. godine preminuo u 78. godini ivota nakon kratke bolesti na dragi otac, brat i djed
IBENIK Dvojna katnica 36m2 s infrastrukturom, za kompletnu adaptaciju, pogled na more, parcela 181m2 . Cijena: 40.000
ROGOZNICA Graevinsko zemljite 315m2, pravomona dozvola za P+1 sa 2 stana, do mora 300m. Cijena: 89.000
BRODARICA Stan u novogradnji na 1. katu, 58m2 stambene povrine, 2 sobe, balkon, pogled na more, parking, do mora 90m. Cijena: 107.300
DANILO Samostojea obiteljska kua 84m2, ureena i useljiva, terasa, garaa, parcela 1.015m2 s vrtom i maslinikom. Cijena: 100.000
BOO BEZMALINOVI
28. VI. 2003. 28. VI. 2013.
S ljubavlju i ponosom uvamo uspomenu na tebe. Tvoji: sin Andro i ki Mirjana s obitelji
TIHOMIR BAELI
pok. Ante 1935. 2013.
Pogreb dragog nam pokojnika obavljen je u utorak 25. lipnja 2013. godine na mjesnom groblju na Krapnju. Oaloeni: sinovi Fidel i Valentin, ki Edita, sestra Jerka, unuci Antonio, Pave, Roko, Tonko i Matej, nevista Ivana i ostala tugujua rodbina i prijatelji. Poivao u miru Bojem!
Sukladno lanku 20. Zakona o izvlatenju (Narodne novine 9/94, 35/94, 112/00, 114/01, 79/06, 45/11, 34/12) HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. ELEKTRA IBENIK, ibenik, Ante upuka 1, OIB 46830600751, u postupku nepotpunog izvlatenja nekretnina, radi izgradnje kabelskog voda od TS METERIZE 5 - TS ASFALTNA BAZA, objavljuje
in memoriam
SJEANJA, ZAHVALE I SUUTI PRIMAMO DO SRIJEDE UJUTRO DO 10 SATI.
JAVNI OGLAS
Pozivaju se vlasnici i posjednici ovih nekretnina: est. zem. 407/48, 409, 410/4, 410/7, 410/1, 252/1, 251/1, 250, 249/2, 248/1, 246, 245/1, 243, 236, 235, 234/1, 232/1, 226 sve u K.O. IBENIK, da se jave u HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. ELEKTRA IBENIK, ibenik, Ante upuka 1, dana 1., 2. i 3. srpnja. 2013. godine, s dokazima o pravu vlasnitva, radi sporazumnog rjeenja pitanja stjecanja prava slunosti na navedenim nekretninama. Navedene nekretnine nalaze se u obuhvatu radova zahvata u prostoru: izgradnje kabelskog 10 (20) kV voda od TS METERIZE 5 - TS ASFALTNA BAZA sukladno pravomonoj Lokacijskoj dozvoli klasa: UP/l-350-05/10-01/111; ur.broj: 2182/1-08-12- 10 od 13. veljae 2012. i Idejnom projektu za predmetni energetski vod. HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektra ibenik
SJEANJE
na voljene roditelje
RENAULT
Split
0-24 AKO AUTA renault clio, twingo ... prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (691940)
0-24 AKO AUTA GOLF 1, 2, 3, 4, 5, prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (680325) GOLF I, II, III, IV i V kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54. (809401)
0-24 AUTOMOBILE novijeg i starijeg godita otkupljujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (711828)
ibenik
0-24 ! AKO AUTA GOLF 3, 4, 5, 6 prodajete ista kupujem NAJBOLJE PLAAM !! Mob. 099 410 60 37, 095 899 63 90. (1133747)
ibenik
0-24! AKO AUTA RENAULT clio twingo i sl. prodajete iste kupujemo ISPLATA ODMAH !! Mob. 099 410 60 37, 095 899 63 90. (1133746)
REZERVNI DIJELOVI
BRANKO ILJADICA
27. V. 2002. 27. V. 2013.
VESNA ILJADICA
29. VI. 2006. 29. VI. 2013.
Split
ZA MERCEDES E 320 96. god., neke dijelove mehanike. Mob. 099/34 75 985. (785954) ZA PEUGEOT 406 97. god., dijelove limarije i mehanike. Mob. 099/347-59-85. (785956) ZA VW T4 1.9 D, 1.9 TD, 2.4 D, 95. god., dijelove prodajem. Mob. 099/347-59-85. (783490)
KARAMBOLIRANA
SEAT
Split
AKO AUTA bilo koje marke karambolirana prodajete, NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54. (831655)
Ljubav, ponos i sjeanje na vas nikad umrijeti nee. Djeca: Tomislav i Alma
Split
0-24 AKO AUTA Seat prodajete, ja ih plaam najbolje. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (915029)
OSTALO
DODATNA OPREMA
KODA
Split
0-24 AUTOMOBILE novijeg i starijeg godita otkupljujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (720042) A AKO AUTOMOBILE bilo koje marke prodajete, javite se ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (760424)
Split
ALU FELGE 17, 3 kraka, 5 rupa, za mercedes, audi, odlino stanje, 300 E. Mob. 099/34-75-985. (766716) ZA BMW 5 LINIJA E39, felge 15, s ratkapama, prodajem za 800 kn. Mob. 091/253-98-38. (785951)
Split
0 - 24 AUTA KODA do 14 god starosti po povoljnoj cijeni kupujem. Moe ispravan, neispravan, neregistriran ili karamboliran. Mob. 091/253 98 38. (884933) 0-24 KODA AUTOMOBILE fabia, octavia, po povoljnim cijenama. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54. (809399)
5 GAY porno 150 kn, 7 DVD 200 kn, 12 DVD 300 kn (18-25, zgodni 25-45, stariji, uniforme, obojeni, fisting, ekstreme...). mob. 095/8268-066. (578961) 5 HETERO porno 150 kn, 7 DVD 200 kn, 12 DVD 300 kn (animal, incest, sise, debele, neobrijane, fetish, lezbo, starije dame...). mob. 095/82-68-066. (753025) 5 TRANSSEX porno 150 kn, 7 DVD 200 kn, 12 DVD 300 kn, dobar izbor, najbolje glumice, vrhunska kvaliteta, potpuno diskretno. Mob. 095/8268-066. (683011)
POLJOPRIVREDNI STROJEVI
ibenik
!!0-22 !AKO TRAKTORE GOLDONI Tomo Vinkovi prikolice kosilice i slino prodajete iste kupujem ISPLATA ODMAH!!! Mob. 095 899 63 90. (1290389) !0 - 24 AGRIJE, freze dizel prikolice, traktore, kosilice, itd., ispravno i neispravno, otkupljujem, isplata odmah! Mob. 099 410 60 37. (1120640) !0-24 OTKUPLJUJEM FREZE traktore, prikolice, kosilice Tomo Vinkovi i sl., ispravno i neispravno, isplata odmah. Mob. 095 899 63 90. (1120641)
ZDRAVSTVENE USLUGE
ibenik
MASERKA RADI sportsku, medicinsku i klasinu masau. Mob. 092 121 35 32. (1369897)
VW GOLF
DVD, VIDEOKASETE
Split
Split
Split
46
sport
nogomet
josip aleta car ibenik
sport@sibenski-list.hr
Vlada li na ubievcu primirje pred buru, i je li uope vie moe biti bure kada je u pitanju ibenski nogometni miljenik? Unato injenici da je komisija za licenciranje donijela odluku koju nije pobio niti izvrni odbor HNS-a, ibenani jo uvijek vjeruju u udo. Ali je pitanje jesu li su uda mogua, pogotovo u sluaju kluba koji se nalazi na rubu provalije zvane steaj. -Mi ne moemo prihvatiti injenicu da su odgovorni u hrvatskom nogometu u potpunosti zanemarili injenicu da smo sa 10. lipnja zapoeli peti krug privatizacije kluba, no mi ne odustajemo ve idemo do kraja sa pretvorbom, jasna je poruka Gorana Pauka svima koji su mislili da e odlukom o izbacivanju kluba u nii rang biti proglaen steaj. Jo petnaestak dana nas dijeli od isteka petog kruga, koji bi uistinu mogao uzdrmati hrvatski nogomet. Kako?
to moe donijeti pretvorba
ibenik je kako drugoliga igrao svih 30 kola i regularno zavrio sezonu. Do poetka nove naranasti nisu dobili nikakav rok za ispunjenje nedostataka, ve su odmah po zavretku izbaeni u nii rang unato plasmanu, ime se na najgori mogui nain kre njihova prava. -Samo da sakupimo pet milijuna, vidjet ete onda to e biti, tajanstveno nam je dobacio jedan od vienijih ljudi u klubu, koji nije elio objanjavati na to tono cilja. Oito je da u klubu jo uvijek imaju svoju raunicu s kojom bi prisilili odgovorne da ih vrate na njihovo mjesto. Sukladno odluci ministarstva porezni dug HNK ibenika pretvoren je u dionice grada, tako da uspjeh pretvorbe ovisi o tih pet milijuna kuna temeljnog kapitala koji nedostaju. U sluaju da se u ovih petnaest dana nae netko spreman uskoiti i kupiti preostale dionice, oekivati je da bi deblokadom rauna i Hajduk podmirio svoja dugovanja iz famoznog sluaja Rukavina, pa bi naranasti mogli isplatiti i dugovanja zbog kojih su u vie navrata bili suspendirani. Ako bi sve to uspjelo, tek onda slijedi pravna bitka protiv HNS-a, koji e morati preispitati svoju odluku zbog ega su se odluili za izbacivanje ibenika prije isteka roka za prijavljivanje momadi koje e se natjecati u drugoj ligi u sezoni 2013./2014.
Na temelju ega je ibenik izbaen?
Hoe li HNK i rat pro

Goran Pauk: Ne elimo steaj
ovjek kojega ovih dana najvie more brige oko kluba svakako je predsjednik Goran Pauk koji na sve naine trai mogunost za spas kluba. Unato svim dogaanjima u klubu nitko ne eli steaj, jer bi time bila prekinuta jedna tradicija duga 80 godina, a najvie bi bili oteeni sami zaposlenici i oni koji su vjerovali klubu. -Steaj je glavni teret kluba. Ako ne uspije preoblikovanje onda Komisija, odnosno resorno ministarstvo podnosi zahtjev za steaj. Ide se u steaj, odlazi se u najnii rang. To je neto to smo spominjali od starta, ako preoblikovanje ne uspije idemo u steaj i prolazimo ono to smo nastojali izbjei kroz preoblikovanje. Ja vjerujem da se to nee dogoditi i da emo ovaj proces uspjeti privesti kraju. Sigurno je da emo uiniti sve kako bismo i sljedee sezone igrali u drugoj ligi, jasan je Pauk.
ibenik e nastojati sakupiti tih preostalih pet milijuna, a onda slijedi bitka za status, to bi uvelike moglo promijeati karte, ali i poremetiti planove onih koji kroje hrvatsku nogometnu kartu. Zaista zanimljivo je pogledati kartu Hrvatske s drugoligakim
Ideja o tramvaj ligi pred realizacijom
klubovima. Prema sadanjem stanju samo su Solin i Dugopolje dalmatinski predstavnici, a s obale Jadrana jo stie Pomorac iz Kostrene, dok bi cijelu Slavoniju koja je nepresuni inkubator mladih igraa predstavljala samo Cibalija. Val iz Katela nije uspio izboriti drugoligaki status u dvije utakmice protiv Segeste nakon to je u uzvratu oteen za isti jedanaesterac to ih je kotalo ispadanja iz kvalifikacija. U isto vrijeme u ligi se dogaaju nova uda. Nekada najstabilniji drugoliga, Vinogradar iz Mladine, odustao je od natjecanja, ime je namjerno ili ne ostavio Radnika u tom natjecanju, tako da je Mamiev projekt mladih i perspektivnih na sazrijevanju nastavio kontinuitet. U takvoj ligi
imali bi Zagreb, Luko i Rude kao predstavnike hrvatske metropole, a u bliskom susjedstvu do kojeg se tramvajem stie za pet minuta Gorica, Radnik, Zelina i Inter, te Segesta u Sisku. Podsjea li vas ovo na boarsku ligu koja je najoitiji primjer bogatog sjevera i siromanog juga?
Kada ovome pridodamo injenicu da su kadeti i juniori HNK ibenika, koji su ove godine u ukupnom poretku osvojili 9. mjesto u konkurenciji od 16 klubova, dekretom izbaeni iz lige, onda se zaista pitamo to je regularno u hrvatskom nogometu. Prvaci najniih liga u dodatnim kvalifikaci-
Jedino u Hrvatskoj prvaci ne idu u vii rang
sport
47
Odpondedoponde
Balun je naa rana na srcu

Ueglo je ueglo, ali fali te gospe spasila ova kia, i mogu van kazat da je vrime ovon turon prilo na nau stranu. Eto lipo nas je pualo da proe vikend, i da proe otvaranje festivala, a ondak u ponediljak uinili neverini i sade jopet lagano zagrijava do vikenda, a onda svi na plau. Evo taman mi je lipo sidit pod smokvon u dvoru, iman svoj mir, sve do u nike zemane, kad mi on doe. ne mogu ga potrat, ali vajik bane sa nekon novon pizdarijon, aha evo ga ie. Lagano je Dunko otvorija vrata od dvora i uulja se ka zamiljen. Obe mu ruke u kaeli i ne kesi se po svom dobrom obiaju. Nalija san mu bierin i eka da po obiaju pone brstit. Dugo je mua, a onda je poeja po svome, prvo mavat glavon, trljat bradu rukon, i nabrajat u svom stilu, da bi ga najrae posla kvragu, -E moj vaki naki, ta se ovo dogaa sa nain porton, boe me slobodi. Ispali smo iz baluna, vaterpolo nam ne vridi piljiva boba, jedino smo u koarci jaki, imamo dva prvoligaa, dok drugi ne mogu durat jednoga. Ja san vajik govorija da je ovo lulav grad, ali da je voliko oa na kvasinu to ne mogu virovat, zapoeja je monolog, a onda nastavija kako bi to valjalo sve prominit i da viruje kako e Buri ka novi gradonaelnik to i napravit. Eto jopet pulitika, a upanovi je reka da je ibenska koarka najbolji primjer nemianja pulitike u port, reka san mu ja, a on se samo nakesija. -Eto zato nam je tako. upanovi je vajik bija u balunu, a onda se sade po stare dane kad je posta gradonaelnik uvatija koarke, misto da se dra baluna i spasija ga da ne ispane. Sa druge bande zna se da je Buri bija u koarci, e sade bi on onda po toj logici triba spasit balun, pa da budu po ezdeset, zakljuija je Dunko. Moran van re da mu ovon turon nije bilo do zajebancije, ka da je shvatija da je vrag odnija alu sa nain balunon, a jopet kad je koarka u pitanju vajik ga mui za koga navijat kad bude gradski derbi, jerbo on ie na svaku utakmicu i voli kad dobivamo Zadra i Splita, a morat e se nekom priklonit. Ma lipa je koarka, ali balun, balun je naa muka, ajte evala van bilo
i ibenik u otiv HNS-a?

jama moraju traiti put do vieg ranga, i tako sve do druge lige, to je apsurd kojem su skloni samo Hrvati. U Europi, kojoj se ovih dana prikljuujemo, prvaci uvijek ulaze u vii rang, a drugi, trei pa i etvrto plasirani razigravaju za ulazak sa loe plasiranim u viem rangu, zar to nije zanimljivije? Zbog ega nikada nitko ne eli govoriti o istinskoj problematici hrvatskog nogometa, u kojem se pokazalo da je liga 16 protiv koje se bogati bore svim silama izbacila na desetke mladih igraa, koji su ostvarili odline transfere na kojima su zaradili i klubovi koji su ih stvorili. Umjesto toga mi imamo odluku HNS-a da se smanjuju davanja za razvoj igraa, a u sluajevima poput ibenika isti odlaze
U sluaju da se u ovih petnaest dana nae netko spreman uskoiti i kupiti preostale dionice, oekivati je da bi deblokadom rauna i Hajduk podmirio svoja dugovanja iz famoznog sluaja Rukavina, pa bi naranasti mogli isplatiti i dugovanja zbog kojih su u vie navrata bili suspendirani. Ako bi sve to uspjelo, tek onda slijedi pravna bitka protiv HNS-a, koji e morati preispitati svoju odluku zbog ega su se odluili za izbacivanje ibenika prije isteka roka za prijavljivanje momadi koje e se natjecati u drugoj ligi u sezoni 2013./2014.
bez ikakve odtete. Ko nas moe uvjeriti da kadeti i juniori nisu platili cijenu tih mutnih radnji, jer e neki od bogatih za nita dobiti igrae poput Duje alete-Cara ili Marina Jakolia. Sve nepravilnosti u hrvatskom nogometu iza sebe imaju one iji je to interes, a elnici saveza uljuljani su u reprezentativne uspjehe premalo panje posveuju nacionalnim natjecanjima. Pitanje je do kada e to potrajati, jer sve vei broj mladih upravo pod pritiskom menaderskog aparata prerano naputa Hrvatsku, jer se tim lokalnim monicima dogaa isto ono to oni rade manjim sredinama. U svemu tome najveu tetu imaju oni koji stvaraju, i, u konanici, sami igrai.
48
sport
nogomet Mlai pioniri ibenika prvi u Benkovcu gimnastika Zavrnica Kupa Hrvatske na Baldekinu
Medalja za organizaciju
Jo jedno veliko priznanje dobili su lanovi GK ibenika, kojima je pripala ast da organiziraju zavrnicu Kupa Hrvatske u ritmikoj gimnastici. Na Baldekinu je nastupilo vie od 250 natjecateljica iz cijele Hrvatske, a meu njima i 11 gimnastiarki iz ibenskog kluba. Od ranog jutra veliki broj natjecateljica pokazivao je svoje znanje i uvjebanost u plesnim koracima uz rekvizite s kojima su donosili aroliju ritmike gimnastike. One najbolje pokupile su medalje i titulu prvakinja Hrvatske. Naalost, ovaj put domae natjecateljice nisu osvojile medalju, ali su vjebama u potpunosti zadovoljile svoje trenerice Nenu Teulov i Ivanicu Jakoli. -Mi smo zadovoljni onim to smo pokazali na ovom skupu najboljih u dravi. Ono to nas dodatno veseli je injenica da smo organizacijski postavili neke nove parametre, zadovoljno su nam govorili domaini nakon ovoga prvenstva. Uz pregrt medalja sudionice ovoga prvenstva bile su zadovoljne to je upravo ibenik dobio domainstvo, a isto je iskazala i Svitlana Sergjenko, prva dama ritmike gimnastike u Hrvatskoj. -Zaista smo oduevljeni kako su ljudi iz GK ibenik organizirali ovo prvenstvo. Mislim da smo svi zajedno uivali u ovom natjecanju, zakljuila je Svitlana. Boje ibenika na zavrnici Kupa Hrvatske branile su: Nikolina Juraga i Klara Jabuka (mini), Anelina Baljak Slavica (mlae kadetkinje), Lucija Pletikosa, Ana Jabuka, Aneta Kalabri (kadetkinje), Karla Pletikosa, Lucijana Mikulandra, Iva Mihaljevi (juniorke), Anamaria Pletikosa, Dorotea Kova (seniorke). b.j.
Naslov za kraj sezone

Da za ibenski nogomet ne bi smjelo biti problema, potvrdili su mlai pioniri ibenika koji su odlinu sezonu zakljuili osvajanjem jakoga turnira koji se igrao na stadionu NK Velebita povodom dana grada Benkovca. I ovu sezonu ibenski djeaci su se borili na dvije fronte. U upanijskoj ligi nastupali su kao uvjerljivo najmlaa ekipa i odlino se nosila sa godinu dana starijim igraima ostalih upanijskih nogometnih klubova, a u vrlo izjednaenom natjecanju sezonu su zavrili na drugom mjestu, a prvo mjesto su izgubili u zadnjem ligakom kolu. Onu drugu bitku vodili su u splitskoj ligi gdje su se nadigravali s malim nogometaima Hajduka, RNK Splita, Adriatica i ostalim nogometnim klubovima s podruja Splitsko-dalmatinske upanije, te osvojili etvrto mjesto. Mali ibenski nogometai ove sezone igrali su i tri nogometna turnira. Na jednom su osvojili drugo mjesto, a turnire su osvojili u Meugorju i na ve spomenutom turniru prolog vikenda u Benkovcu. U Benkovcu su ibenski djeaci u skupini igrali tri utakmice i s dvije pobjede i jednim remijem kao pobjednici skupine plasirali se u polufinale. Tamo ih je ekao odlini domain. Utakmica je zavrila bez golova te se pristupilo izvoenju jedanaesteraca, gdje su ibenani imali vie sportske sree i spretnosti, i zaslueno se plasirali u finale turnira. U finalu su im se na suprotnoj strani nali njihovi vrnjaci iz Koprivnice, mali nogometai Slaven Belupa. Po vrlo zahtjevnom i sparnom vremenu obje ekipe su prikazale odlian i dinamian nogomet, ali na alost, nije bilo zgoditaka. Tako su o pobjedniku turnira odluivali jedanaesterci, kod kojih se kljunim obranama iskazao vratar ibenana Renato Josipovi koji je kasnije proglaen najboljim vratarom turnira. Za ibenane nije nastupio jedan od ponajboljih igraa ekipe Jure Vuki pa je uspjeh time jo i vei. Trener Ranko Laki na turnir je poveo zlatne djeake, redom: Ivan akovi, Ivan Abramovi, Mihael Zorica, Bruno ili, Ivan Auina, Ante Bujas, Duje Gulin, Boo Bujas, Marko ura, Renato Josipovi, Luka Musi, Domink Nadoveza, Bruno Sljepevi, Paolo William Luev, Anelo Rupi, Luka aja, Luka Josip Ciler, Ivan Nedoklan, Matija Pai. j..c.
sport
49
koarka Prvenstvo Hrvatske za koarkaice dobi do 12 godina

Nakon nedavnoga zlata mlaih kadetkinja, novom su se medaljom okitile nadarene vodike koarkaice. Treu godinu uzastopce, na pobjedniko postolje su se uspele one najmlae - na dravnome prvenstvu za uzrast do 12 godina, u Zagrebu, sastavu Vodica su pripale srebrne medalje. Jedini, nesretni poraz, doivjele su u finalu, kontra Zadra. Zavrilo je 45:44 za suparnice, a Vodiankama je sudac, zbog prijestupa kod izvoenja, ponitio poen iz slobodnoga bacanja, za mogui produetak, na sedam sekundi prije kraja. U preostalom vremenu su uspjele osvojiti loptu, ali i promaiti ut za pobjedu Bez obzira na ovakav nesretni rasplet, ostavili smo odlian dojam. Kad tri godine uzastopce osvaja medalje u ovoj kategoriji, to govori da se dobro radi s najmlaima, da stvaramo uvjete, temelje za uspjenu budunost kluba. Ovo je tree prvenstvo ove sezone u kojemu smo meu etiri najbolja sastava u dravi - istaknuo je Ante Roca, trener U-12 sastava Vodica i klupski tajnik, koji je, uz asistenciju Bore Vukovia, vodio sastav na natjecanju u Zagrebu. Na putu do srebrne medalje, osim ve spomenutoga finalnog
PIE: IVO MIKULIIN
Ima li nade za nas?

Vodiankama srebro
poraza, Vodianke su nanizale pet pobjeda. U prvoj fazi su bile bolje od sastava Trenjevke (38:32), kole koarke Medveaka (42:2) i Folke Borovje (34:25), u etvrtfinalu su nadmaile Imotskoga (39:28), a u polufinalu i Medveaka (35:22). Njihova igraica Sudac je zbog prijestupa kod izvoenja, ponitio poen iz slobodnoga bacanja, za mogui produetak Bruna Obratov je izabrana u najbolju petorku turnira. Osim nje, dres Vodica su jo nosile: Martina Skori, Mia Vuki, Martina Juri, Bernarda Bai, Antica Tabula, Katarina Krivanj, Zrinka Ivas, Iva Bonjak, Ljubica Jozi, Katarina Juri i Gabrijela Radi. b.J. -jo ima nade za drugoligaki spas ibenika. ako klub zavri pretvorbu do 10. srpnja, onda ima debeli razlog za obnovu postupka licenciranja. sigurno ete se pitati kako rijeiti problem od 5 milijuna kuna, kako rijeiti masu vjerovnika!? siguran sam da i za to postoji ne ba laka, ali, po meni, elegantna formula. ako i poslije rjeenja tih dvaju problema Hrvatski nogometni savez ostane na svojoj neprihvatljivoj poziciji, onda emo u tubu, ako treba i do strasbourga podgrijao je ve zamrlu ibensku nadu jedan ibenski ugledni odvjetnik, iji su inicijali, pa i ime posve u skladu s poetnim slovima i prezimena i imena nekad sjajne talijanske glumice. odvjetnik, naime, eli ostati anoniman, makar je nadaleko poznata njegova privrenost ubievcu. Njegova pomo posrnulom nogometnom ligau mjeri se, kau, u stotinama tisua kuna. Za razliku od spomenutog odvjetnika, predsjednik HNK ibenik Goran pauk bjei od preciznijih odgovora i objanjenja to eka ubievac i to valja poduzeti. predsjednik skuptine kluba (i nekad sjajni stoper) Damir apin, meutim, ima specifino miljenje: -ako zaista nemamo ansi da papirima obranimo ono, to smo ostvarili na travnjaku, onda je moda rjeenje u steaju. Ne vidim bitne razlike izmeu toga to nam donosi trea ili etvrta liga. steaj bi jamano donio olakanje u tome to bismo krenuli od nule. Za one, koji samo nagaaju o dugovima ubievca, valja konstatirati da su neki od njih stari i vie od 10 godina te da je meu vjerovnicima nemali broj domaih, ibenskih tvrtki. otuda i pretpostavka da bi steaj ibenika nanio najveu tetu ibenanima. ibenski nogometni cinici, pak, podravaju steaj, jer emo, kako kau, poslije toliko vremena imati jaku upanijsku ligu. Naime, domino-efektom u nii rang se sunovratila i Zagora iz Uneia pa bi pojava Uneiana i ibenika u najniem rangu natjecanja napravila zaista zanimljivim (ibensku) etvrtu ligu. i jo neto to podrava sve prisutniju tezu o naknadnoj pameti. Valja se prisjetiti da je jedan od razloga slabog pazarenja ubievca i nesporan podatak da nitko od nadarenih igraa (schildenfeld, Male, ademi...) nije htio potpisati profesionalni ugovor s klubom. -trebalo nas je bez milosti poslati na tribine, pa neka razmiljamo o tome zato ne igramo. Moda bismo onda potpisali ugovor dri s vremenske distance Gordon schildenfeld. a tko bi prosjenom navijau prije, primjerice, utakmice ibenik Dinamo, kad su modri pali i s Modriem, i orlukom, i eduardom, objasnio da ife i rukija nema u momadi, jer nisu potpisali ugovor!?
Boarski semafor - adio za solaris
Oprotaj od druge lige

BorislaV jUras
Po obiaju, momad Croatia osiguranja je na gostovanje ila bez mnotva igraa, pa je u dvoboju s posljednjim Ploama jedva zadran bod. Zaostatak od 6:2 iz krugova, preokrenuli su briljantni Marko u preciznom te 'priuvna' tafeta. Jedinu pobjedu u klasinim disciplinama izvukli su oni koji rijetko nastupaju (ii, erek), a remi Aleksia i Pavia u paru, oznaio je identian krajnji ishod utakmice. Solaris je bio na pragu prvoga uspjeha u gostima, ali se iz Omia vratio s 'minus' bodom! Domaa Gorina im je zagorala u klasinim disciplinama. Samardi je konano prekinuo crni klupski niz poraza u preciznome izbijanju, tafeta donijela vodstvo 10:4, i tu kao da je zavrila utakmica. Kako je u Omi stiglo samo sedam igraa, predana je jedna disciplina, ali ni u ostalima nije bilo prilike za poen 18. kolo: Ploe Croatia osiguranje 11:11 Rezultati po disciplinama; blianje i izbijanje u krug: Marinovi Marko 22:21, Kei Skejo 18:16, Bulat Pavi 14:15, A. Kraljevi Jurica 21:17, brzinsko izbijanje: A. Kraljevi Pavi 13:35, precizno izbijanje: Bulat Marko 17:29, tafetno izbijanje: Kei, Falak Skejo, Jurica 28:31, pojedinano: Kei Skejo 13:8, par: Marinovi, Falak Aleksi, Pavi 9:9, Bulat, Marevi Rupi, Marko 13:3, trojka: A. Kraljevi, Nikolac, S. Kraljevi erek, Jurica, ii 7:11. Gorina Solaris 12:10 - Rezultati po disciplinama; blianje i izbijanje u krug: Katui Bai 20:18, krabi Begura
22:15, ubela Galei 20:22, Beovi Samardi 15:19, brzinsko izbijanje: ubela I. Zore 33:34, precizno izbijanje: krabi Samardi 14:26, tafetno izbijanje: ubela, Jurevi Galei, I. Zore 34:36, pojedinano: Biskupovi bez suparnika 6:0 (bez igre), par: Ribii, Beovi Bai, Vrankulj 13:2, Katui, krabi Begura, Galei 13:5, trojka: Jurjevi, uul, Jurevi Brajkovi, I. Zore, Samardi 13:3. Boari Croatia osiguranja su sezonu okonali na drugome mjestu. Osvojili su 27 bodova, tri manje od prvaka, splitske Nade. Solaris je, uz deset bodova (jedan oduzet zbog nastupa s igraem manje u Omiu), pretposljednji, deveti, i seli se u nii rang.
D. Mareti, G. Peria, Topi 13:1. Naklice ista Velika 14:8. U konanome poretku, ista Velika je zauzela deveto mjesto, sa sedam osvojenih bodova. Uz bod manje, Piramatovci su posljednji, deseti na ljestvici. Obje momadi ispadaju u upanijsku ligu.
Kako su igrali vei dio sezone, tako su upanijski predstavnici proli i u posljednjemu kolu tree lige (skupina Srednja Dalmacija) poraeni su. 18. kolo: Biston Makarska rivijera Piramatovci 17:5 Rezultati po disciplinama; blianje i izbijanje u krug: Petrievi Ma. Mareti 27:13, Lizatovi B. Brati 21:23, Mihaljevi I. Mareti 18:18, V. Frani A. Podrug 18:15, brzinsko izbijanje: Glavini Ma. Mareti 38:16, precizno izbijanje: Petrievi I. Mareti 12:10, tafetno izbijanje: Glavini, Mihaljevi D. Mareti, G. Peria 43:25, pojedinano: Mihaljevi A. Peria 13:2, par: Petrievi, Klinac (Veki) B. Brati, Sulje (Ma. Mareti) 13:1, Glavini, Ravli A. Podrug, I. Mareti 6:7, trojka: V. Frani, Lizatovi (L. Frani), Tolj
Trea liga: ispadaju ista i Piramatovci
Boari Kijeva su odigrali savrenu sezonu u prvoj upanijskoj ligi, pobijedili u svim nastupima, ali samo do finala! Nakon minimalne pobjede na domaim zjogovima, Sonkovi je Kijevljane istim rezultatom okirao i u revanu, osiguravi napredak meu treeligae. Kijevo Sonkovi 10:12 - Rezultati po disciplinama; blianje i izbijanje u krug: A. Radi Ml. Mati 12:13, Ercegovac D. Mati 22:16, Maloa Mi. Mati 16:20, . Gojevi Marko Mati 18:16, brzinsko izbijanje: Ercegovac Marko Mati 27:29, precizno izbijanje: . Gojevi Ml. Mati 9:14, tafetno izbijanje: Juri-Arambai, S. Radi D. Mati, Mate Mati 23:26, pojedinano: . Gojevi Marko Mati 13:5, par: Juri-Arambai, Ercegovac Mi. Mati, L. Mati 9:10, I. Gojevi, Maloa Ml. Mati, D. Mati 13:5, trojka: M. Gojevi, S. Radi, A. Radi Vuki, J. Mati, Mate Mati 13:4. Momad Vodica je u doigravanju potvrdila titulu najboljega u drugoj upanijskoj ligi. Promociju meu upanijske prvoligae su osigurali u Tribunju. U revanu finala doigravanja su nadmaili boare Banzoga 17:5, nadoknadivi tako zaostatak iz prve, ibenske utakmice (13:9 za Banzogo).
upanijska liga: Sonkovi okirao kijevo
50
sport
iVA POViJeST ibenSkOG SPORTA
vedran jaki (60) gotovo PoLa stoLjea radi na jaan
Svjetski prvak iz kune

BorislaV jUras
ivot posveen tjelograditeljstvu. Rijetki su oni koje, u ibenskim okvirima, ove tri rijei nee asocirati na Vedrana Jakia! Profesor informatike u gimnaziji, koji e uskoro napuniti 60 godina u ivotnome kalendaru, skoro pola stoljea je vjeran body buildingu, odnosno jaanju i oblikovanju svoga tijela. Djetinjstvo je proveo u centru grada, u Kalelargi. Bio je odlian uenik, osnovnu kolu i gimnaziju zavrio je, naravno, u ibeniku, gradu iz kojega je samo odlazio studirati, i to u susjedne gradove, Split i Zadar. Diplomirao je 1977. godine u Splitu, na Elektrotehnikome fakultetu (kasnije i na Filozofskome u Zadru polagao potrebne ispite), a od poetka veljae 1978. godine, zaposlen
je u ibenskoj gimnaziji. Najprije kao profesor tehnikih predmeta (proizvodno-tehniko obrazovanje i energetika), a kasnije, od 1990. godine, informatike. Jaki je od svoga zaposlenja u gimnaziji uspostavio uspjean kontakt s uenicima. Vie od deset godina je organizirao i vodio zabave za mlade u kolskoj zgradi. Za rad s mladima mu je 1988. godine dodijeljena i Plaketa grada ibenika. Iste je godine zapoela i njegova sportska karijera. No, vjebao je i desetljeima ranije, bavio se neim to su i njegovi vrnjaci smatrali udnim, neobinim -Poeo sam trenirati jo 1965. godine, kad sam imao 11 i pol godina, i to zato jer nisam bio zadovoljan svojim izgledom. Imao sam osjeaj da je sve na meni krivo postavljeno. Nisam tada ni znao da se to zove body building, ali sam znao da neu odustati. Ne, nije u to vrijeme bilo teretane i sprava poput dananjih, ali Jakiu to nije bilo prepreka -Trenirao sam u staroj kui, na Gorici, a sprave za vjebanje sam osobno izraivao.
Trening i za vrijeme bombardiranja

Ta je stara kua bila profesorova teretana punih 25 godina! Iz nje je krenuo na prvo natjecanje -Vjebao sam izolirano, nisam imao trenera. Nakon vie od 20 godina lutanja i traenja puta, uenja na vlastitim pogrekama, prvi put sam se na nekom slubenome natjecanju pojavio 1988. godine. Nisam ranije izlazio na natjecanja jer je bila moja procjena, ujedno i realnost, da nisam dovoljno dobar za dravna prvenstva, a do te godine nije bilo republikoga prvenstva. U Splitu je, na prvenstvu Hrvatske, 1988. bio peti, da bi ve godinu kasnije osvojio drugo mjesto na prvenstvu Jugoslavije, u Knjaevcu, takoer vjebajui kod kue! -Taj rezultat mi je dao moralno pravo da pokrenem osnivanje teretane. Uz bivega koarkaa Roberta Jablana, ostvario sam to 1990.
godine, a dvije godine kasnije sam pokrenuo i klub Vir. To je bio znak, iako je ve bio blizu etrdesete godine ivota (a natjecateljska karijera bildera najee poinje i prije punoljetnosti), da Jaki jo ima motiva i gladi za uspjesima! Prvi izlazak na meunarodnu scenu dogodio se u listopadu 1991. godine, samo nekoliko tjedana nakon rujanskoga rata za ibenik -Bez obzira na sva bombardiranja, ope i zrane opasnosti, redovno sam vjebao, ak i pjeaio gradom radi treninga. Kako je ibenik bio ratna zona, morao sam ishoditi posebnu dozvolu Kriznoga stoera za naputanje grada. U talijanskome gradu Porto San Giorgio, osvojio sam etvrto mjesto na prvenstvu Europe po ILBB verziji, kao jedan od prvih reprezentativaca samostalne Hrvatske uope, dakle ak i prije nego je sama drava meunarodno priznata. Prvi put se na svjetskome prvenstvu, u panjolskoj, pojavio 1993. godine, kao jedini hrvatski predstavnik! Jedini je zastupao Hrvatsku na Mediteranskome prvenstvu u Lisabonu 1995. godine (donio pehar za esto mjesto) te, dogodine, kao jedan od dvojice na svjetskoj smotri u jordanskome glavnom gradu, Ammanu. Prvu pobjedu u karijeri (meunarodni Kup Podravine, u Koprivnici) ostvario je 1993. godine, istodobno krenuo i u niz nepobjedivosti na dravnim prvenstvima (verzija IFBB). Nakon osme uzastopne titule dravnoga prvaka, 2000. godine, kad je pobijedio i u apsolutnoj kategoriji (drugi put, nakon 1995. godine), nije mu se dogodio poraz, nego
Za nastup u Moskvi digao dva kredita

-Prestao sam izlaziti na dravna prvenstva jer mi konkurencija nije bila dovoljan stimulans. Okrenuo se svjetskim prvenstvima po WFF verziji. Na premijernome nastupu, u njemakome Leibnitzu, 2000. godine, bio je drugoplasirani. Najvea natjecateljska priznanja je zasluio u
Uspjean i kao trener

Iako je osam puta uzastopce bio dravni prvak (1995. i 2000. godine i apsolutni prvak), dvaput i svjetski, Vedran Jaki je za svoje rezultate bio poteen nagrade za najboljega sportaa ibenika. Za uspjehe u sportu, nagraen je Plaketom grada ibenika 2001. godine, a 1996. je proglaen najboljim trenerom u gradu. -Ba u to vrijeme sam u klubu lansirao nekoliko mladih bildera, koji su bili uspjeni na dravnoj razini, pa nisu upalile ideje da mi to bude nagrada za treniranje samoga sebe! Vir je 1998. godine bio proglaen treim klubom u upaniji, jer je tada imao seniorskoga i juniorskog prvaka drave.
sport
51
ANJU I OBLIKOVANJU TIJELA
e radinosti
Uz Eugena Pervana, kad je Jaki postao apsolutni prvak drave
Povukao sam se kao svjetski prvak jer je financijski postalo gotovo neizdrivo. Morao sam godinama obilaziti ibenske firme, molei financijsku pomo za pripreme i putovanja. Mnoge nastupe u inozemstvu sam financirao sam. Za nastup u Moskvi 2003. godine, digao sam dva kredita, pa su u medijima ak izlazili naslovi die utege i kredite
estome desetljeu ivota. Ne kao veteran, ve u seniorskoj konkurenciji. U Moskvi je, 2003. godine, na natjecanju koje je okupilo predstavnike iz 63 drave, postao svjetski prvak, te ostvario pravo nastupa na profesionalnome prvenstvu svijeta! To se dogodilo 2004. godine u Litvi, kad je nastupio kao jedini bilder u Hrvata meu profesionalcima, u jedinstvenoj kategoriji. Naredne se godine vratio meu amatere, opet u Litvi, i opet postao prvak svijeta. -Na zadnjih nekoliko svjetskih prvenstava asistirala mi je Splianka Tea Mardei, kojoj sam i danas zahvalan na velikoj pomoi. Od zlata u Litvi, Jakia vie nema na natjecanjima. Zato?! -Povukao sam se kao svjetski prvak jer je financijski postalo gotovo neizdrivo. Morao sam godinama obilaziti ibenske firme, molei financijsku pomo za pripreme i putovanja. Mnoge nastupe u inozemstvu sam financirao sam. Za nastup u Moskvi 2003. godine, digao sam dva kredita, pa su u medijima ak izlazili naslovi die utege i kredite. Profesor kae da ga je, najvie od svega, elja za pobjeivanjem vukla da izdri tolike godine. Nikad nije prestao s treninzima -Za vrijeme studiranja sam manje trenirao, da ne bih upropastio fakultet. Inae, cijelu godinu sam morao biti u formi, poto, zbog specifinosti posla u koli, pred nastup nisam mogao dobiti slobodne dane za pripreme. Sve se svelo na vjebanje u teretani, puno brzog hodanja i posebnu prehranu. S dopingom nije bilo problema?! -Ne. Testiran sam u Ammanu 1996. godine, pa dvaput i na prvenstvima Hrvatske, u Zagrebu, 1998. i 1999. godine. Svi nalazi su bili negativni. Iako nije bio dopingiran, body building je doista Jakiev doping, obiljeio je njegov ivot vie nego bilo to drugo! -Istina, najvie sam se okupirao ovim, iako mi je samo hobi. I obitelj je patila zbog moga tolikog angamana u sportu. Imao je i mnotvo humanitarnih nastupa, ak i s poznatim estradnim zvijezdama. U zadnje vrijeme nastupa i pred svojim uenicima i kolegama, na humanitarnim boinim priredbama u zgradi gimnazije. Hoe li biti jo slubenih nastupa?! -Zadnjih nekoliko godina imam zdravstvenih problema, ali i dalje treniram koliko mogu, te maksimalno pazim na prehranu. Nije iskljueno da jo koji put nastupim na svjetskome prvenstvu, ali ipak veteranskome - zakljuio je svjetski prvak iz kune radinosti, jedan od najtrofejnijih ibenskih sportaa, koji je doslovce sve uspjehe postigao ne naputajui trajno rodni grad!
Nikad priznat u ibeniku!

Nastupom i rezultatom na europskome prvenstvu u Italiji, 1991. godine, Vedran Jaki je stekao zvanje vrhunskoga sportaa RH tree kategorije, kao prvi takav u ibeniku. -Krovna institucija, dananji Hrvatski olimpijski odbor, je izdala rjeenje na kojem je pisalo da imam pravo na stipendiju, hranarinu, putne trokove, ali to nikad u ibeniku nisam uspio realizirati. ak me ni gradonaelnik nije primio nakon toga uspjeha, niti su neki lokalni mediji objavili vijest o nastupu. Teko im je bilo priznati, ali ibenik je u to vrijeme bio grad body buildinga, poto su jedino u tome sportu ostvareni uspjesi - veli Jaki, koji je bio prvi dravni prvak i reprezentativac iz ibenika u neovisnoj Hrvatskoj!
52
ne pijem tuu kavu
ne itam tue novine
ne nosim tue bive
ne nosim tue mudante
53
54
sport
ivan Zorii svijetla toka drnikog sporta

Krste MUjaN
Karata Ivan Zorii najbolji sporta upanije u 2012. godini zasigurno je bez premca osoba grada i drnikog kraja. Taj 31-godinjak, hrvatski reprezentativac i osvaja desetak najvrjednijih odlija sa svjetskih, europskih i hrvatskih turnira ve desetak i vie godina prva je perjanica sporta u Drniu. Svi ostali sportai i klubovi nisu vrijedni spomena. No, s obzirom na to da za svoj (ne)rad uzimaju novac od grada, moramo ih spomenuti. Koarkai DOK-a bili su drugoligaki klub tri sezone. Ove 2012./13. posljednjim mjestom ispali su u B-1 ligu, a hoe li u njoj igrati vidjet e se jer se trai novi predsjednik KK DOK, koji e u razgovoru s ostatkom igraa odluiti igrati ili ne. Bila bi teta da se stavi klju u bravu. Hoe li Darijo Lapi kojemu se nudi da pokrene klub pristati na to, budui da je
dvije-tri sezone bio tek gledatelj, ostaje da se vidi. Zasigurno ovaj profesor tjelesnog odgoja, nekad vrstan koarka, ima znanja da digne klub iz mrtvila Nogometni klub DOK nekad ponos itelja Drnia iji dres su ponosno nosili mnogi poznati nogometai, proivljava teke trenutke, ne toliko rezultatske, koliko organizacijske. Nikada u 95 godinjoj povijesti igrai nisu vodili glavnu rije u klubu. Vrli i vrlo inteligentni predsjednici imali su glavnu rije, a igrai bi ustajali prilikom njihovog ulaska u prostorije. Sada to nije tako, jer su igrai preuzeli vlast u klubu, pa se s velikim iekivanjem eka skuptina kluba na kojoj se moe mnogo toga promijeniti. Dok se u Drniu vodi tihi 'rat' igraa s upravom, u Siveriu je znatno mirnije i klub, premda s neto manje uspjeha od DOKa, mirno je priveo 21 utakmicu NL-a te jednu kupa. Zbog toga
estitke dunosnicima kluba, a posebno treneru Roku Marinu i Draganu Iviu. U Rudaru i DOK-u ima desetak nogometaa koji bi, da igraju zajedno, s lakoom osvojili prvo mjesto u NL-u. Nabrojit emo neke od njih: Mladen i Mario Bukarica, Ivan Puncet, Dado Mati, Martin Tarle, Ante Ljalji, Antonio Elez, Antonio Aleksi, Ivan Vidovi, Roko Goreta, Mateo Begonja, Marko Bogdan... Uz dobrog trenera za dvije godine doveli bi DOK u treu ligu, tamo gdje je mjesto tom klubu. DOK se mora osloniti na mladost, a ne sluiti pojedincima da se rekreiraju. Treba rad s mladima podignuti na daleko veu razinu od sadanje. Od pravilnog tranja do rada s loptom, a ne da svi igrai u grupi muku mue oko lopte. Za takvo to potreban je strunjak pedagog od kojega e djeca nauiti i vladanje loptom, ali, to je isto tako vano, i ponaanje.
sport
55
IMPRESSUM
PREDSJEDNIK NINOSLAV PAVI
maLi nogomet memorijalni turnir Hrvatski vitez niko Cigi
ibenskilist
GODINA LI BROJ 2583
Glavni urednik: Zdravko Pili (zdravko.pilic@sibenski-list.hr) Izvrni urednik: Branimir Peria (branimir.perisa@sibenski-list.hr) Redakcija: Davorka Blaevi (davorka.blazevic@slobodnadalmacija.hr) Josip aleta-Car (sport@sibenski-list.hr) Marijan Dambo (marijan.dzambo@slobodnadalmacija.hr) Kreimir Gulin (kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr) Marina Jurkovi (marina.jurkovic@slobodnadalmacija.hr) Marija Lonar (marija.loncar@sibenski-list.hr) Katarina Rudan (katarina.rudan@sibenski-list.hr) Fotoreporteri: Nika Stipaniev (niksa.stipanicev@slobodnadalmacija.hr) Nikolina Vukovi Stipaniev (foto@sibenski-list.hr) Grafika priprema: Grafiki urednik Orsat Lasi (orsat.lasic@sibenski-list.hr) Nino Milin (nino.milin@sibenski-list.hr) Urednica priloga Bora: Nevena Bani (nevena.banic@sibenski-list.hr) Marketing: ani Mokovi (giani.mokovic@sibenski-list.hr) Svjetlana Dovrani (svjetlana.dovranic@slobodnadalmacija.hr) Elida Slavica (marketing@sibenski-list.hr) Mobitel: 091.302.01.06 Adresa: Petra Grubiia 3 22000 ibenik Telefoni: 022/201-269 022/201-270 Faks: 022/330-100 iro raun broj: 2411006-1100004846 Osniva i izdava: ibenski list d.o.o. Direktor: Zoran Krelj Tiskar: Slobodna Dalmacija d.d. Rukopisi i fotografije se ne vraaju. List izlazi tjedno.
Pobjednici turnira - Pakovo selo
Turnir koji je osuen na uspjeh

Krste MUjaN
PAkOVO SeLO
ReZULTATi TURniRA
ETVRTFINALE: Otavice SRD- Miljevci 3:1, Mirlovi Zagora- Liane 2:1, Pakovo Selo Drni 2:0, Crnica Jadrtovac 2:2 (6:4 sa 6 m). POLUFINALE: Otavice Mirlovi Zagora 6:1, Pakovo Selo Crnica 4:2. UTAKMICA ZA 3. MJESTO: Mirlovi Zagora Crnica 0:0 (3:2 sa 6 m). Suci: Ivan Tucak i Ivo Kreak. MIRLOVI ZAGORA: Cigi, Malada (1), Gaina (1), Sarajli, Ramada, Ivi, Naki (1), Brali, Male, Male, Sarajli. Voditelj: Ive Naki i Dragan Jaki. CRNICA: Kului, Kreak, Arambai (1), Protega, Papak, A.Mijat, Jurkovi, Belakui (1), Ledenko, Zorica. Voditelj: Roko aleta.
PRODAJA&MARKETING
Tel. 01/6173870; prodaja oglasnog prostora: direktor: Tomislav Dubenik (tomislav_dubenik@eph.hr), prodaja oglasnog prostora dnevnih izdanja: direktorica Branka Petrievi (branka_petricevic@eph.hr), prodaja novina: direktor Ivo Valei (ivo_valecic@eph.hr), pretplata novina: direktor Ivica Joli (ivica_jolic@eph.hr), korporativne i marketinke komunikacije EPH: direktor Sven Semeni (sven_semencic@eph.hr)
ODBOR DIREKTORA
Peter Imberg, Ines Lozi (financije, pravo i logistika), Sanja Mlaak (marketing, prodaja i promocija), Tomislav Wruss (mediji), Saa Milinovi (informatika, tehnologija i razvoj) 2013. ibenski list. Sva prava pridrana. Za umnoavanje u bilo kojem obliku, iznajmljivanje, priopavanje javnosti u bilo kojem obliku ukljuujui Internet kao i preraivanje na bilo koji nain bilo kojeg dijela ili ove publikacije u cijelosti potrebno je zatraiti pisano doputenje nositelja prava. Kontakt: 022/201-270
Pred vie od 600 gledatelja zavren je 7. memorijalni turnir u Pakovu Selu, rodnom mjestu hrvatskog viteza Nike Cigia, koji je 21. Lipnja 1992. poginuo u oslobodilakoj akciji Miljevci. U organizaciji RD-a Pakovo Selo na turniru su sudjelovale 24 ekipe a do finala su dole dvije koje su imale vie znanja, ali i sree. Pakovo Selo je u etvrt finalu savladalo Drni sa 2:1, a u polufinalu Crnicu sa 4:2, a Otavice, rodno mjesto najveeg hrvatskog kipara Ivana Metrovia Miljevce sa 3:1, a u polufinalu su pomeli Mirlovi Zagoru sa 6:1. Nakon utakmice za 3. mjesto, na igralite su istrale dvije enske ekipe. Domaim igraicama iz Pakova Sela predvoenima Marijom Lovri, reprezentativkom Hrvatske te atraktivnom Ivanom Vrdoljak, suprotstavile su se ponajbolje igraice Dalmacije predvoene izvanrednom Katarinom Laku. Susret je zavrio neodlunim rezultatom, 2:2, dva pogotka Marije Lovri za Pakovo Selo te dva pogotka Karatine Laku za selekciju Dalmacije. Finale je poelo intoniranjem Lijepe nae, a proteklo je u iznimnoj igri koju su prezentirali igrai obiju ekipa. Nakon neplodnog prvog poluvremena, u drugom su Otaviani poveli s vrlo lijepim golovima Marija Marine i najboljeg igraa turnira Tomislava Miljka. Kada se inilo da e pobjedniki pokal otii prema Petrovu polju, Pakovani su bodreni od svojih navijaa, u posljednjih 10 minuta preokrenuli rezultat za veliko slavlje. iri turnira proglasio je najbolje pojedince. Najbolji vratar Marko Mihaljevi i strijelac Antonijo Bumbak, obojica iz Pakova Sela, a najbolji igra turnira je Tomislav Miljak iz Otavica. Fer play pripao je ekipi iz Konjevrata. Sve pokale i priznanja podijelili su Tomislav Pleadin, predsjednik SRC-a Pakovo Selo, Petar Cigi, otac hrvatskog viteza Nike Cigia i gradonaelnik Drnia Josip Begonja. Poslije turnira organizator je podijelio gledateljima vie od 350 porcija gulaa od divljai i specijaliteta sa ara. Za etiri ekipe sudionike zavrnice organizator je pripremio etiri peena janjca, a transparent 'Dovienja do 2014.' ve je najavio sljedei turnir.
FINALE: Pakovo Selo- Otavice 3:2
PAKOVO SELO: Mihaljevi, Hunjadi, Kursar, Mati (1), Baeli, Protega, Bumbak (1), Mihaljevi, Zorii, Pamukovi, Cigi, Radman (1). OTAVICE: Gabri, Marina (1), Mikovi, Bartula, Lovrinovi, amija, Miljak (1), aki, Reljanovi, Naki. Voditelj: Ivan Cigi. ENSKI NOGOMET: Selekcija Dalmacije Pakovo Selo 2:2. Suci: I. Kreak i I. Tucak. DALMACIJA: Jelena Agi, Kate Gaperov, Katarina Laku (2), Ivana Gugo, Ivana Spahija, Matea
Delalija, Nensi ai, Sanja evid. PAKOVO SELO: Danica Auina, Suzana Tucak, Ivana Vrdoljak, Marija Lovri (2), Ivana Budimevi, Martina Zorii, Josipa Milovac.
Nogomet
Da za ibenski nogomet ne bi smjelo biti problema, potvrdili su mlai pioniri koji su odlinu sezonu zakljuili osvajanjem turnira u Benkovcu
Boanje
Remi Croatia osiguranja u Ploama i gorak oprotaj Solarisa od druge lige rezime je posljednjega kola sezone u drugoj boarskoj ligi (jug)
Mali nogomet
ibenskilist
sport
U organizaciji RD-a Pakovo Selo, pred vie od 600 gledatelja zavren je 7. memorijalni turnir Hrvatski vitez Niko Cigi
Trio bez etvrtfinala

Europsko prvenstvo u koarci za ene nastavljeno je bez hrvatske selekcije. Naime, izabranice Stipe Bralia, ibenanina s gospikom adresom, nisu uspjele ponoviti uspjeh iz Poljske, kada su osvojile peto mjesto. Nakon odline godine i nastupa na Olimpijskim igrama, Hrvatice su Euro otvorile pobjedom nad Litvom, da bi nakon toga nanizale pet poraza. U izbornikovu fokusu nale su se tri igraice ibenskog prvoligaa, Antonija Miura, Luca Ivnakovi i Kristina Beni. Najbolji dojam ostavila je Antonija koja je u nekoliko utakmica bila ponajbolja reprezentativka, pokazavi francuskoj publici da e ove sezone igrati zapaenu ulogu u njihovom nacionalnom prvenstvu. Nakon povratka s Eura Antoniju ekaju i obveze u ibenskom Gradskom vijeu. Kao vijenica ona e sudjelovati na ponovljenoj sjednici na kojoj e se oformiti gradska vlast, unato injenici kako e se povui sa toga mjesta, to Antonija otro demantira. Nakon ljetnog odmora nju eka odlazak u Toulouse, gdje e nastaviti karijeru, dok Luca Ivankovi jo uvijek nije obznanila gdje e nastaviti karijeru. jc
Cure Viktorije bronane

Jedna pobjeda je bila dovoljna vaterpolisticama Viktorije za medalju na juniorskome prvenstvu Hrvatske, odranome u Splitu. Na natjecanju za uzrast do 18 godina (uz mogunost nastupa triju igraica do godinu starijih), ibenske su igraice osvojile tree mjesto. Pod vodstvom trenera Marija alete, imaju jednu pobjedu (Primorje 9:6) i dva poraza (Bura 10:8 i Mladost 16:4). Do bronce su stigle: Franka Erak, Lana Plani, Matea Matoin, Ana Goreta, Glorija Badim, Rea Pelicari, Lucija Bari, Tea Perkov, Lucia Bujas, Marijeta Barii, Marlena Skelin, Matea Malenica i Matea Skelin. Veina njih bi trebala igrati i na kadetskome prvenstvu drave, prvoga vikenda u srpnju. Mogu li do medalje i momci ibenika na juniorskome Kupu Hrvatske?! Odgovor e dati sami, tijekom etverodnevnoga natjecanja na zagrebakoj alati, od etvrtka do nedjelje. Momad, koju opet vodi Denis upe, osvojila je drugo mjesto u splitskoj kvalifikacijskoj skupini, prije nekoliko mjeseci bila etvrta na prvenstvu Hrvatske, pa ambiciozno oekuje ovaj turnir bj

Sibenski List, 27. Lipnja 2013.

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Sibenski List, 27. Lipnja 2013.

Uploaded by

Copyright:

ETVRTAK 27. LIPNJA 2013.

GODINA LI BROJ 2583

PROF. VEDRAN JAKI: SVJETSKI PRVAK U BODYBUILDINGU IZ KUNE RADINOSTI

DR. DAMIR MILAKOVI

etvrtak, 27. lipnja 2013. ibenskilist

PIE: ZDRAVKO PILI

Luka kapetanija Drava ipak odobrila jedno radno m

Inovativno u sezonu insp

Problem Poljiak se ponovno javio

Jadranka Frop: Nita od obeanog novog zakona

Vodice se izborile za lukog kapetana

etvrtak, 27. lipnja 2013. ibenskilist

u turistiku i nautiku pektori dva u jedan!

mjesto za poslove hidro graevinskog inspektora i inspektora za pomorsko dobro

Robert baljkas, ibenski luki kapetan

najesen e biti kasno

etvrtak, 27. lipnja 2013. ibenskilist

Meunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama

Heroin vie nije glavna poast, nego sintetske droge

KAKO lINI PUNI PRORAUN DAJ DVI TAKSENE!

Samo na taksu ibenani potroili milijun i pol kuna!

U tretman 2012. ukljueno 248 osoba

NIKA STIPANIEV / CROPIX

etvrtak, 27. lipnja 2013. ibenskilist

RASPRODAJA IMOVINA TRANSADRIJE NA BUBNJU

privnici i drugim gradovima osigurati novac za neisplaene plae.

Na drabi peti put

U ibeniku osam zaposlenih

Maja Gulin, prva ibenska muzikoterapeutkinja s diplomom

Glazbom do bolje koncentracije i manje agresivnosti

Reakcije su razliite, a djeca s autizmom

skladatelj Karl Orff, te je redovito odlazila na edukaciju u Zagreb.

Podrali je u gradskim vrtiima

ETVRTAK, 27. LIPNJA 2013. ibenskilist

A ta e Dujiu moj glas

Ja sam stvarni pobjednik

Taksene marke najtraenija roba!

NATJEAJ za prijedlog imena lokala

KUPON za ime lokala Prijedlozi: 1. 2. 3. ime prezime tel./mob. e-mail

ETVRTAK, 27. LIPNJA 2013. ibenskilist

Dva desetljea poslije

Rat doekao na Kaknu

Iza konjskog repa

ETVRTAK, 27. LIPNJA 2013. ibenskilist

DAMIR MILAKOVI PREDSJEDNIK PODRUNICE HRVATSKOG LIJENIKOG SINDIKATA U IBENSKOJ BOLN

Sanacijski upravitelji bol doli nisu nita rijeili, n

Ambulante zatrpane pacijentima

ETVRTAK, 27. LIPNJA 2013. ibenskilist

lnica gdje god su nee ni u ibeniku

NICI I EF ORL ODJELA

ETVRTAK, 27. LIPNJA 2013. ibenskilist

TISNO Prvi korisnici Doma za starije i nemone uselit e se najesen

Prednost imaju Tinjani, a Opina e plaati dio cijene smjetaja

NIKA STIPANIEV / CROPIX

ETVRTAK, 27. LIPNJA 2013. ibenskilist

ETVRTAK, 27. LIPNJA 2013. ibenskilist

VODI KROZ VODICE

VANI TELEFONSKI BROJEVI I VOZNI RED

dr. sc. Jadran Kale sa ipkarskim znamenom

ipkaricama uruene diplome

Obiljeen roendan legendarne 113. brigade

ETVRTAK, 27. LIPNJA 2013. ibenskilist

OKLAJ Naelnik Tihomir Budanko (HDZ) smatra da se opinu moe pokrenuti

Stanje nije bajno, ali imamo kvalitetne i realne programe

KATARINA RUDAN OKLAJ

Apsolutna veina u Vijeu