VEGETERIJANSTVO NIJE OPRAVDANO

Seminarski rad iz kolegija Pedagogija odrivog razvoja

Rijeka, lipanj, 2013.

SADRAJ

1.UVOD......................................................................................................................................1 2.VEGETARIJANSTVO...........................................................................................................2 2.1.Definicija vegetarijanstva..........................................................................................2 2.2.Podjela vegetarijanstva.............................................................................................2 2.3.Povijest vegetarijanstva.............................................................................................3 3.ZATO NE BITI VEGETARIJANAC..................................................................................5 3.1.Ekoloki razlozi.........................................................................................................5 3.2.Moralni razlozi.........................................................................................................6 3.3.Medicinsk razlozi......................................................................................................8 3.4.Pedagoki razlozi....................................................................................................11 4.ZAKLJUAK......................................................................................................................14 5.LITERATURA.....................................................................................................................15

1. UVOD

Konzumiranje mesa inherentno je ovjekovoj egzistenciji, kao konstitutivna znaajka njegovog evolucijskog nasljea, to nam potvruje i sama povijest iz koje saznajemo da ljudi konzumiraju meso ve vie od dva i pol milijuna godina. Imajui na umu da ovjek danas dijeli 99% gena sa svojim davnim precima, koji su

konzumirali meso, jasno je da ti isti geni trebaju izvornu prirodnu hranu da bi nas inili vitalnima i zdravima, upravo onakvima kakva nas je priroda stvorila. Iako je evolucija ovjeka prilagodila odreenoj vrsti hrane ona je, kao neprekidan proces preobrazbe vrsta, takoer prouzroila promjenu i stjecanje novih navika uvjetovanih promjenama okolia i drutva openito (Gould,2002.). Razvojem drutva omoguen je laki i vei izbor raznovrsne hrane zbog ega je omoguen i vei izbor u nainu konzumiranja iste. Upravo se zbog tih promjena pojavljuju novi oblici konzumiranja hrane meu kojima je i vegetarijanstvo. Vegetarijanstvo predstavlja novu i sve popularniju doktrinu prehrane koja je postala toliko ustaljena i popularna da prelazi granice naina prehrane i ulazi u polje svojevrsne filozofije i naina ivota (Barkas, 1975). Bit i opravdanje ovakvog naina ivota esto se validira moralnim, ekolokim, medicinskim i drugim argumentima, ali opovrgavanje istih omoguuje nam da vidimo drugu stranu ovakve filozofije koja je po mnogoemu negativna. U ovom seminarskog radu biti e rije upravo o tim negativnim aspektima vegetarijanstva. No, kako je nemogue govoriti o neemu to prethodnu nije u potpunosti definirano, ovdje e se prvo jasno razluiti to je vegetarijanstvo i to se podrazumijeva pod tim pojmom. Nakon toga iznijet e se podjela vegetarijanstva i njegov kratki povijesni pregled. Kao najvaniji dio u radu e se konano iznijeti ekoloki, moralni, medicinski i pedagoki argumenti protiv vegetarijanstva kao neopravdanog naina prehrane.
1

NAPISALA: ELJKA OTARI

2. VEGETERIJANSTVO

2.1.Definicija vegetarijanstva

Rije vegetarijanstvo, koju su 1842. godine sastavili osnivai Britanskog vegetarijanskog drutva, proizlazi iz latinske rijei vegetus, koja znai zdrav, svje, pun ivota (npr. u rijei homo vegetus- tjelesno i mentalno krepka osoba). Osnovna i najprihvaenija definicija vegetarijanstva je da je ono specifian nain ishrane, utemeljen na biljnoj hrani, iz koje je izostavljena upotreba mesa, mesnih preraevina i ribe. Sam pojam vegetarijanstva nadilazi tek definiciju naina ishrane voem i povrem. Moemo ga shvatiti kao opu moralnu i filozofsku doktrinu ovjeka, kao nain ivota, koji je izabran zbog brojnih razloga. injenica da vegetarijanstvo predstavlja nain ivota dalje je naglaena odlukom Europskog parlamenta koji je 16. lipnja 2010. izglasao amandman koji daje pravnu definiciju i zatitu izraza 'vegetarijansko kao pojam koji se nee odnositi na hranu dobivenu ili sainjenu od ivotinja koje su: uginule, zaklane ili pojedene.(lanak 34; http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&reference=P7-TA-2010 0222&language=EN&ring=A7-2010-0109; dana 9.6.2013).

2.2.Podjela vegetarijanstva Vegetarijanska prehrana moe se podijeliti u nekoliko osnovnih kategorija s obzirom na izvore bjelanevine koje su dozvoljene za konzumaciju. Ovakav nain prehrane sastoji se uglavnom od hrane dobivene iz biljaka. No, pojam vegetarijanstvo obuhvaa nekoliko razliitih potkategorija: 1. Veg-anstvo najrestriktivniji oblik vegetarijanstva, jer vegani jedu iskljuivo biljnu hranu, u obzir ne dolaze nikakvi ivotinjski proizvodi (mlijeko i mlijeni proizvodi, jaja, med ili eer od eerne trske)
2

2. Lakto-vegetarijanstvo u prehrani su dozvoljeni mlijeko i mlijeni proizvodi 3. Ovo-vegetarijanstvo u prehrani su dozvoljena jaja 4. Lakto-ovo-vegetarijanstvo u prehrani su dozvoljeni mlijeko i mlijeni proizvodi te jaja 5. Pesco-vegetarijanstvo u prehrani je dozvoljena riba, a ovisno o pojedincu i mlijeko i mlijeni proizvodi te jaja ( Puri, 2012.)2

2.3. Povijesni pregled Ljudi jedu hranu ivotinjskog porijekla cijelo svoje postojanje, to dokazuju i organi naeg probavnog sustava i injenica da jedino iz mesa moemo apsorbirati sve potrebne esencijalne aminokiseline za zdrav ivot. Lov na ivotinje je prema nekim istraivanjima ak omoguio razvoj ovjeanstva jer je razvijanje strategije lova omoguilo razvoj ljudskog mozga. Konzumiranje kuhanih i namirnica ivotinjskog porijekla naim je precima omoguio rast mozga, to bi bilo nemogue da su jeli sirovu hranu i biljke, pa moemo zakljuiti da naa civilizacija ne bila na ovom razvojnom stupnju da se u svojim poecima nije hranila mesom (Wanjek, 2012). To dokazuje i pronalazak fragmenta lubanje djevojice iz Tanzanije od prije 1,5 milijuna godina, na temelju koje znanstvenici tvrde da je mesoderstvo bio ustaljen nain prehrane, a ne tek prisilna i povremena aktivnost (Choi, 2012). Upravo se pojavom lova obiljeava nastanak ovjeanstva, a procjene nastanka variraju od prije dva do prije etiri milijuna godina (Fiddes, 2002). Opstanak ovjeka ovisio je prehranjivanju mesom. Tijekom cijele povijesti, konzumiranje mesa znailo je imati visoki standard ivota. Zabrana konzumiranja mesa u kranstvu za vrijeme posta govori dovoljno o tome koliko je meso ve tada bilo prestina hrana.

NAPISALA: ELJKA OTARI

Pojavom industrijske revolucije, bogatstvo i siromatvo igralo je veliku ulogu u nainu prehrane. Obino su bogati uivali veu koliinu namirnica ivotinjskog porijekla, a brojne knjige i prirunici o zdravom nainu prehrane nisu izostavljali meso kao sastavnog dijela glavnog jela u danu. Potkraj osamnaestog stoljea, otkada se pojavila ideja vegetarijanstva (iako je ono u manjem odjeku bilo prisutno u antici, srednjem vijeku i nekim kulturama Dalekog istoka) stopa vegetarijanstva sve vie raste (Fiddes, 2002). No konzumiranje mesa je i dalje ostalo rasprostranjeno kao nain prehrane veine. Meso je jedna od temeljnih i osnovnih namirnica glavnog jela velikog broja obitelji, to dokazuje koliko su namirnice ivotinjskog porijekla i danas prepoznate kao korisne i vrijedne za ovjekovo zdravlje.3

3 NAPISALA: SARA LACMANOVI

3. ZATO NE BITI VEGETERIJANAC?

3.3.Ekoloki razlozi

Kako nain ishrane i koritenja okolia u svrhu proizvodnje i dobivanja grane u velikoj mjeri utjee na sustave oko nas moemo rei da je vegetarijanstvo postalo vaan dio ekologije kao znanosti o znanost o suivotu svih ivih organizama u prirodi, o njihovom djelovanju na okolinu u kojoj ive i o djelovanju okoline na njih (Ani, 2002.). Stoga je neosporivo da postoje odreeni ekoloki razlozi koji se dotiu negativnih strana ovakvog naina ishrane. Vegeterijanska prehrana je u velikoj mjeri zasnovana na biljkama koje imaju isto tako tetan utjecaj na okoli kao i sam uzgoj ivotinja. Veina ne organskih farmi za uzgoj biljaka koristi pesticide i insekticide koje ubijaju tetne, ali i korisne organizme i nametnike. tetne kemikalije koje se koriste pri uzgoju biljaka takoer nerijetko prodiru u tlo ili dolaze do izvora vode to na kraju uzrokuje zagaenje s tetnim utjecajem na okoli i na ljude koji konzumiraju tvari iz zagaene okoline. Nedavna studija( Prilog 1.) provedena na Cranfield fakultetu pokazala je da je veina mesnih nadomjestaka, poput soje, tetna ta okoli jer je za njihovu proizvodnju i uzgoj potrebno znatno vie tla za obradu, pa se iz tog razloga unitava sve vei broj uma. Nadalje, takoer je pokazano da je za uzgoj biljaka potrebno je mnogo vie vode nego za uzgoj ivotinja pa se na ovaj nain izravno eksploatiraju vodeni resursi okolia. ( Collins, 2002) . Gledano ovjekov organizam i njegovu bioloku mogunost razgradnje odreenih tvari uoavamo takoer znaajne negativne utjecaje na okoli, iako moda u znatnoj mjeri. Naime, ovjekove tijelo ima tekoe s pravilnom razgradnjom kompleksnih ugljikohidrata koji se nalaze u biljkama i drugim tvarima specifinim za vegetarijansku ishranu. Iz tih razloga vegetarijanci proizvode mnogo vie tetnih plinova poput metana, hidrogena i ugljinog dioksida i tako utjeu na kakvou zraka.

Moda je najloginiji razlog protiv vegetarijanstva upravo injenica da prestankom konzumiranja odreene ivotinjske vrste omoguujemo nastanak prevelike populacije te vrste koja na koncu moe izravno ugroziti sve ivue sisteme u okoliu. 4

3.2.Moralni razlozi

Pod pojmom moral podrazumijevamo: ukupnost nepisanih drutvenih naela, normi, ideala, obiaja o ponaanju i odnosima meu ljudima koji se nameu savjesti pojedinca i zajednice, u skladu s opim kriterijima o dobru koji vladaju u odreenom drutvu (Ani. 2002.) Moralni razlozi i pitanja savjesti uglavnom ine najvaniji oslonac u korist vegetarijanstva, ali je isto tako jasno da postoje i moralni razlozi koji osporavaju isto. Veina vegetarijanaca napominje da osobe koje jedu meso podravaju zlostavljanje i muenje ivotinja. Iako je to moda istinito na povrnoj razini, globalno gledajui namee nam se pitanje: Da li je istinita pretpostavka da jedenjem mesa podravamo prije spomenuto zlostavljanje? Gledano logiki, ukoliko ja plaam porez za vrijeme nekog rata, da li to odmah znai da indirektno podravam taj rat? Prihvaajui tu logiku zakljuujemo da je jedenje mesa individualna odluka koja ne oznaava pojedinevu sklonost ka podravanju zlostavljanja ivotinja. Snaan argument vegetarijanaca jest da svaka ivotinja ima svoja prava, a

pogotovo da imaju pravo na ivot, pa usprkos tome to se ivotinja ubije na bezbolan i human nain, taj in nikako nije opravdan. No, ovdje je osnovno pitanje: Da li, ako uistinu poznajemo koncept rijei pravo, ivotinje imaju pravo na ivot? Neki filozofi, poput Michaela Tooleya, napominju da je pravo na ivot zapravo jednako s pojmom osobe, a da je osnovni preduvjet da neki organizam bude smatran osobom uroena elja za vlastitim opstankom koja je izravno povezana s ovjekovom samosvijesti. Iako je mogue da neke naprednije vrste ivotinja, poput dupina ili majmuna, imaju
4

NAPISALA: ELJKA OTARI

razvijen koncept samosvijesti, isto je tako vjerojatno da ga neke vrste ivotinja nemaju. Razmiljajui tako onda moemo spekulirati da neke ivotinje uistinu nemaju pravo na ivot. Pravo svakog ivog bia na bezbolnu smrt ovdje nije nikako iskljuena, pa stoga moemo na kraju rei da ubijanje ivotinja za hranu, ukoliko nije ubijena na brutalan nain, nije moralno neprihvatljivo. (Martin, 1976) Vegetarijanci napominju da su ivotinje svjesna bia koja osjeaju bol i druge emocije, a da biljke nisu, pa je zbog toga jedenje biljaka moralno prihvatljivije od jedenja mesa. Ovdje se namee pitanje da li biljke stvarno ne osjeaju bol. Uspjena knjiga Tajni ivot biljaka, iako neprihvaena u nekoj mjeri od strane biologa, ipak donosi neke zakljuke o svjesnosti biljaka. U knjizi se spominje eksperiment kojeg je 1966 godine proveo Cleve Backster, ovjek koji se profesionalno bavio poligrafskim testiranjem. On je, naime, na biljku privrstio poligraf i ustanovio je da biljka pokazuje stanovite emocionalne reakcije na razne stimulanse. Iako su ga neki ismijali, ne moemo zanemariti injenica da znanost napreduje tolikom brzinom da e kroz nekoliko godina netko moda potvrditi njegove zakljuke. Stoga zakljuujemo da je ovaj aspekt moralne opravdanosti vegetarijanstva u velikoj mjeri licemjeran i neopravdan. Moda je najvea, ali u potpunosti neosnovana tvrdnja vegetarijanaca da su ljudi koji ne jedu mesu osjetljiviji i manje okrutni prema drugim ljudi nego ljudi koji jedu meso. Ova pretpostavka vegetarijanaca ne moe se potkrijepiti niti opravdati valjanim dokazima. Pacifisti poput Ghandija esto se navode kao vegetarijanci koji su protiv nasilja. Ako prihvatimo tu logiku, ali i injenicu da su ljudi poput Adolfa Hitlera bili vegetarijanci, onda vidimo apsurdnost u injenici da vegetarijanstvo osigurava osjetljivost kod osoba (Martin, 1976). Vegetarijanci nadalje napominju da je ubijanje i konzumiranje ivotinja jednako kao da bi netko ubio i pojeo ovjeka za hranu. Ovom ekstremnom zakljuku moemo kontrirati na jednostavan nain. Ukoliko vegetarijanci tvrde da je ovjek moralno, svjesno i odgovorno bie koje podlijee veim standardima zbog kojih zna da je jedenje mesa neopravdano onda prihvaaju i injenicu da je ovjek po tome

superiorniji od ivotinja i da posjeduje drugaija prava od njih. Prema tome ubojstvo ovjeka ne moemo usporeivati s ubojstvom krave. esto se napominje da je vegetarijanstvo moralno superiornije od konzumiranja mesa jer bi se cijeli svijet mogao nahraniti ukoliko bi svi bili vegetarijanci. Ovdje je osnovna premisa da vegetarijanci konzumiraju itarice i druge ne mesne proizvode koji su jeftiniji i pristupaniji pa su stoga prikladniji za masovnu borbu protiv gladi u svijetu. No, injenica je da se veina krava u svijetu hrani itom i slinim proizvodima, pa je stoga logino da se smanjenjem broja krava, tj. veom konzumacijom mesa, poveava koliina ita koja se aposteriori moe distribuirati diljem svijeta. 5

3.3.Medicinski razlozi Poznato je da genetsko nasljee, okruenje i nain ivota kojeg odaberemo utjeu na nae zdravlje. U posljednje vrijeme meu znanstvenicima i lijenicima se sve vie uvia mo paljivo odabranih namirnica u sprjeavanju i uklanjanju tekih bolesti i tekoa. Istovremeno u suvremenom, ubrzanom nainu ivotu i sve rasprostranjenijom brzom prehranom isto tako je vidljivo i koliko odreene namirnice uzrokuju dalekosene negativne posljedice na zdravlje ovjeka (karcinom, pretilost, poremeen rad hormona). Sasvim je oigledno da izbor, koliina i nain pripreme namirnica uvelike utjeu na nae ope zdravstveno stanje, dugovjenost i vitalnost. Nutricionisti, lijenici i znanstvenici provode brojna istraivanja u svrhu spoznavanja koji je to nain prehrane koji je za ovjeka najzdraviji i najoptimalniji. Spoznaje se neprestano mijenjaju i razliita istraivanja esto donose razliite, pa i kontradiktorne rezultate. Vjerojatno najaktualnije i najspornije pitanje je ono o namirnicama ivotinjskog porijekla: koliko je vegetarijanski nain ivota i prehrane u konanici zdrav za ovjeka? Koje su hranjive tvari koje izbacujemo iz svog

NAPISALA: ELJKA OTARI

organizma kada izbacimo namirnice ivotinjskog porijekla? Koje su dugorone posljedice na nae zdravlje? Iskusna i cijenjena nutricionistkinja, lanica Britanskog nutricionistikog drutva, dr. Lejla Kaini Kreho (2009) zalae se za prehranu temeljenu na raznovrsnim namirnicama koje omoguuje cjelovit unos hranjivih tvari potrebnih za ovjekov razvoj i ivot. Umjereno i raznoliko konzumiranje raznovrsnih namirnica (voe, povre, meso, itarice) opskrbljuje ovjekov organizam s dovoljno bjelanevina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala koje su ovjeku neophodne za njegov rast, razvoj i odravanje zdravlja. Ukoliko ovjek iz svoje prehrane izbaci namirnice ivotinjskog podrijetla, uskrauje organizmu unos esencijalnih bjelanevina, vitamina B12 i eljeza, koje je nemogue pronai u drugim namirnicama biljnog podrijetla u dovoljnim koliinama. Bjelanevine su vaan i sastavni dio naeg organizmu te su odgovorni za izgradnju kosti i miia, pomau obnovi stanica, podravaju probavu i hrane obrambeni sustav. Naem tijelu je potrebno 22 posto bjelanevina pomou kojih se proizvode hormoni, enzimi, neurotransmiteri i antitijela. Ali, od 22 aminokiseline koje su nam potrebne, samo 14 ih moe stvarati nae vlastito tijelo. Ostatak moramo unijeti hranom (zato se te bjelanevine i zovu esencijalne). Bjelanevine koje unosimo jedui proizvode ivotinjskog porijekla sadre svih osam esencijalnih aminokiselina, dok ih one biljnog porijekla ne sadre. U mesu se nalaze visokovrijedne bjelanevine i samo jedan dnevni mesni obrok zadovoljava sve nae dnevne potrebe za bjelanevinama. Osim toga, kolesterol iz mesa je zdraviji i probavljiviji od onog iz namirnica biljnog porijekla (npr. margarin). Ljudski organizam lake probavlja hranjive tvari ukoliko su iz mesa. Tako primjerice se eljezo apsorbira mnogo bre nego iz namirnica ivotinjskog porijekla. Zato je tome tako? Konzumiranje namirnica ivotinjskog porijekla nae je evolucijsko nasljee. Ljudi jedu hranu ivotinjskog porijekla cijelo svoje postojanje. Nai zubi su jednako prilagoeni vakanju hrane biljnog porijekla kao i trganju mesa pomou onjaka. Kao i zubi, i na probavni sustav jednako je, ako ne i vie, prilagoen probavljanju namirnica ivotinjskog
9

porijekla nego namirnicama biljnog porijekla, zbog ega moemo zakljuiti da je naem organizmu omogueno i potrebno konzumiranje mesa. to se u naem organizmu dogaa kada iz prehrane izbacimo sastojke ivotinjskog porijekla, odnosno izmeu ostalog, sprijeimo unos esencijalnih aminokiselina koje su neophodne za zadravanje zdravlja? Nedovoljna informiranost o vegetarijanskom nainu prehrane ili financijska nemogunost da se na pravilan nain nadomjesti unos esencijalnih kiselina, moe dovesti do toga da ljudi izbacivanjem namirnica iz mesa sprijee unos esencijalnih aminokiselina u organizam, to moe dovesti do anemije, slabljenja vida, poveanog rizika od osteoporoze i slabosti miia. Istraivanje provedeno meu veganima pokazuju poveanje rizika oboljenja od sranih bolesti. Istraivanja takoer pokazuju da su vegetarijanci skloniji umoru i apatinom raspoloenju, to uzrokuje smanjenu uspjenost u koli ili karijeri. Populacija koja je izrazito izloena riziku od razvijanja kroninog nedostatka hranjivih tvari su djeca, trudnice i dojilje. ene vegetarijanke u istraivanjima su pokazale izraenije menstrualne tegobe i loije mentalne performanse u odnosu na one koje jedu meso. Vegetarijanke vie obolijevaju od Hodgkinsove bolesti (131%), raka mozga (118%), malignih melanoma (171%), raka maternice (191%), raka grlia maternice (180%) i raka jajnika (129%). Razlog tomu su smanjeni kolesterol koji uzrokuje poremeaj rada hormona, lou funkciju titnjae iji je uzrok nedostatak bjelanevina, eljeza, cinka i vitamina (Fallon i Enig, 2000). Jedan od estih argumenata protiv konzumiranja mesa iz zdravstvenih razloga lei u modernom i rasprostranjenom uzgoju mesa, u kojem se koriste pesticidi, antibiotici i vee koliine hormona rasta. No, i namirnice biljnog porijekla izloene su riziku zagaenja. Isto kao to uzgoj, pripremanje, transport i pohrana namirnica ivotinjskog porijekla moe nositi svoje rizike, uzgoj povra i itarica moe biti opasan po ovjekovo zdravlje: genetiki inenjering, pesticidi, herbicidi, nekvalitetno skladitenje te neadekvatan uzgoj u urbanoj i prometnoj sredini te zagaenost okolia i tla uzrokuju efekt suprotan eljenom vegetarijanstvo u suvremenom svijetu vie ne znai ujedno i zdraviji nain ivota. Osim toga, u zemljama lanicama EU zabranjena je upotreba antibiotika u uzgoju mesa. Ulaskom u EU, i uzgoj mesa u Hrvatskoj e se morati pridravati takvog standarda. U razvijenim zemljama sve je ea praksa uzgoja ekolokog mesa, proizvedenog tradicionalnim metodama uzgoja,
10

pri emu su ivotinje na otvorenom i jedu prirodnu hranu. Takvo meso sadri potvrde da ne sadri hormone i antibiotike (Kaini Kreho, 2009). Iako je u brojnim istraivanjima dokazano da openito vegetarijanci rjee obolijevaju od raka i ostalih tekih bolesti, nije dodatno istraeno ime se populacija ljudi koji jedu mesu bavila (vie ili manje tjelesne aktivnosti), na koji nain su pripravljali namirnice ivotinjskog porijekla (peeno ili preno meso, prezainjenost) i jesu li konzumirala namirnice i sredstva tetna po zdravlje (brza hrana, alkohol, opojne droge) i slino. Nijedno istraivanje nije provedeno na osobama iji je vegetarijanski nain ivota savjestan i odgovoran u smislu pravilnog nadomjetanja hranjivih tvari iz mesa, te onih osoba koje jednako tako imaju zdrav nain ivota i ravnomjernu fiziku aktivnost, a da istovremeno konzumira namirnice ekoloki uzgojenog mesa. Sigurne smo da bi rezultati bili drugaiji od onih esto prikazan ih u korist vegetarijanskog naina prehrane. Smatramo da sa zdravstvenog aspekta konzumiranje mesa nije loa i nezdrava prehrambena navika. Umjereno konzumiranje nemasnog i ne zagorenog mesa kontrolirane ekoloke proizvodnje, koje ne sadri kemikalije, hormone i antibiotike, s medicinskog kuta gledanja zdravija je opcija naina prehrane. 6

3.4.Pedagoki razlozi U prethodnom poglavlju naveli smo medinice razloge zato ne biti vegetarijanac, odnosno razloge koji nam govore koliko izbacivanje mesa i mesnih proizvoda loe utjee na zdravlje odraslog ovjeka. Svatko ima pravo na svoj izbor pa moemo rei kako je i izbor vegetarijanstva opravdan za odrasle, ali u veini sluajeva bi to znailo da je i djetetu nametnuta vegetarijanska prehrana, dok je djeci raznovrsna prehrana jo potrebnija nego odraslom ovjeku upravo zbog njegovog zdravog i pravilnog rasta i razvoja.

NAPISALA: SARA LACMANOVI

11

Mnogi roditelji nisu dobro informirani o vegetarijanskom nainu prehrane, a jedino dobro planiranom vegetarijankom prehranom djetetu se mogu omoguiti svi potrebni vitamini. Vegetarijanska prehrana nema veliku energetsku vrijednost te se moraju jesti vee koliine raznovrsne hrane da bi se dobilo dovoljno energije, ali mala djeca su prilino izbirljiva kada je u pitanju hrana i zato neka od njih nee uz vegetarijanski nain prehrane unijeti dovoljno korisnih kalorija potrebnih za rast. Primjerice, ako dijete jede meso i ribu (npr. samo piletinu) lako je dobiti sve prave aminokiseline, ali ako jede samo jednu vrsta graha to nije mogue. S obz irom da veina djece prestaje dojiti ili smanjuje koliine podoja negdje oko prve godine, postoji rizik da djetetu nakon navrene prve godine stroga vegetarijanska ishrana nee ponuditi dovoljno esencijalnih vitamina i minerala kao to su vitamin D, vitamin B12, eljezo, kalcij i cink. Uklanjanje mesnih namirnica iz djetetove prehrane je "nemoralan" i tetan te utjee na sposobnosti djece. Profesorica Lindsay Allen, Kalifornijsko sveuilite, provela je dvogodinje istraivanje na 544 Kenijske djece. Njezino istraivanje pokazalo je da su male koliine mesa i mlijeka u svakodnevnoj prehrani djece udvostruio tjelesnu sposobnost i poboljano mentalne otrine. Roditelji esto ne znaju kako pridobiti dijete da ne jede meso i zbog toga se oslanjaju na poticanje empatije kod djeteta priajui kako se ivotinje ubijaju da bi se proizvelo meso. Djeci u ranom djetinjstvu ne treba priati o tome od kuda hrana ivotinjskog podrijetla dolazi. U ranom djetinjstvu ona jo nisu sposobna razumjeti neke pojave i dogaanja jer jo nisu toliko svjesni okoline koja ih okruuje i nemaju razvijen dovoljno kognitivni razvoj. Priajui im stvari kojih nisu svjesni i koje nisu primjereni za njih, moemo ih zbuniti, stvoriti krive poglede, traumatizirati i slino. Ubijanje ivotinja je djetetu teak pojam i nee razumjeti razliku izmeu industrijske prerade mesa i kunog uzgoja ve misliti kako svi imaju ivotinje iz istog razloga. Ono moe misliti kako svi ljudi okrutno ubijaju ivotinje kako bi se prehranili i kako ljudi u njegovoj okolini koji jedu meso nisu moralni. Priajui djetetu istinu o tome od kuda dolazi hrana ivotinjskog podrijetla je isto kao i priati mu o ratu i ostali m traumatinim temama, jer se djeca vrlo brzo veu za ivotinje i lako razvijaj suosjeanje.
12

Mnogi misle kako vegetarijanci imaju razvijeniju osjetljivost za okoli i odrivi razvoj te da se putem vegetarijanske prehrane djetetu od malih nogu osjetljivost povea no dijete moe razviti osjetljivost za okoli i odrivi razvoj, neovisno o nainu prehrane te ne znai ako je dijete vegetarijanac da nema razvijenu osjetljivosti za okoli i odrivi razvoj. Na mnoge naine moemo ga poticati na uvanje okolia i razvoju odrive budunosti. Dijete treba uputiti kako je meso vana prehrambena namirnica koja nam je svima potrebna i kako se ljudi oduvijek hrane ivotinjama i biljkama kao to to ine i ivotinje, a sve to u svrhu odravanja ravnotee.

13

4. ZAKLJUAK

Vegetarijanci prestankom unoenja mesnih proizvoda sebi uskrauju neto na to se ljudska rasa nauila u zadnjih par milijuna godina, proteine i masnoe mesnog podrijetla, koji su nam potrebni za potpuni i zdrav razvoj. Na je mozak jedan od najveih potroaa masnoa ivotinjskog podrijetla kao i organi naeg probavnog sustava te injenica da jedino iz mesa moemo apsorbirati sve potrebne esencijalne aminokiseline govore nam kako ne bi trebali prestati konzumirati mesne proizvode kao to to navode vegetarijanci jer smatraju da ljudski organizam nije prilagoen mesnim namirnicama. Znanstvena literatura nudi vrlo malo materijala kad su u pitanju dugorone studije o vrijednosti vegetarijanske prehrane. Statistiar dr. Russell Smith analizirao je postojee studije o vegetarijanstvu te spekulira da su podaci dostupni iz mnogih postojeih prospektivnih studija zapravo pospremljeni jer otkrivaju da

vegetarijanizam zapravo nema prednosti, dok mnogi ljudi prelaze na vegetarijanku prehranu upravo iz razloga to misle kako nudi vise prednosti. Kao i na zdravlje vegetarijanstvo loe utjee i na okoli i odrivi razvoj. Za uzgoj biljaka potrebno je mnogo vie vode nego za uzgoj ivotinja pa se na ovaj nain izravno eksploatiraju vodeni resursi okolia. Takoer, tetne kemikalije koje se koriste pri uzgoju biljaka uzrokuju zagaenje s tetnim utjecajem na okoli i na ljude koji konzumiraju tvari iz zagaene okoline. Kada se govori o alternativnim nainima prehrane svatko ima pravo na svoj izbor, no ubrzani suvremeni ivot ne omoguuje dobro isplaniranu pravilnu vegetarijansku prehranu koja je potreba naem tijelu. Mislei na nae zdravlje kao i buduih generacija te na ouvanje okolia zakljuili smo da vegetarijanski nain prehrane nije opravdan. U odgojno-obrazovnim ustanovama na zahtjev roditelja vegetarijanska prehrana se provodi, no upravo zbog zdravstvenih problema koje smo naveli u radu, djelatnici ustanove trebaju imati pismenu potvrdu od strane roditelja o eljenom nainu prehrane njihovog djeteta, kako ne bi bili odgovorni ukoliko doe do problema.
14

5. LITERATURA

Alward., P.(2000.) The Nave Argument against Moral Vegetarianism; Environmental Values Vol. 9, No. 1 (February 2000), pp. 81-89

Ani, V. (2002). Hrvatski enciklopedijski rjenik. Zagreb: Novi Liber. Barkas J .(1975) The vegetable passion, New York: Charles Scribner's Sons Choi, C. (2012). Pretraivanja informacija na internetu 5.5.2013. http://www.livescience.com/23671-eating-meat-made-us-human.html

Collins, N.(2000.) Pretraivanje informacija na internetu 5.5.2013 http://www.telegraph.co.uk/earth/environment/climatechange/7219223/Beco ming-vegetarian-can-harm-the-environment.html

European Parliament legislative resolution of 16 June 2010 on the proposal for a regulation of the European Parliament and of the Council on the provision of food information to consumers( 2010). Pretraivanje informacija na internetu 9.6.2013. http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&reference=P7-TA2010 0222&language=EN&ring=A7-2010-0109

Fallon, S. (2000). Pretraivanje informacija na internetu 5.5.2013: http://mudrepredaje.com/?tag=vegetarijanstvo

Gould, S.J. (2002.). The Structure of Evolutionary Theory, Cambridge: Belknap Press Martin M. (1976) . A Critique of Moral Vegetarianism, Reason Papers, No. 3, 13-43 Mesaro Kanjski, E. (1999). Prehrana djece u predkolskoj ustanovi rijeka. Zbornik saetaka 1. hrvatski epidemioloki kongres: Split

15

Puci G. (2012.) Pretraivanje informacija na internetu 9.6.2013. http://www.e-hrana.com/posts/vegetarijanska-prehrana/ Psouni, E. (2000). Pretraivanje informacija na internetu. 5.5.2013. HTTP://WWW.LUNDUNIVERSITY.LU.SE/O.O.I.S?ID=24890&NEWS_IT EM=5836

Sviben, M. (2001). Opskrba ljudi mesom za zdravlje. Hrvatsko agronomsko drutvo: Zagreb

Tomaevi, M. (2004). udesno meso. Marjan tisak: Split

16

PRILOZI

Prilog 1. lanak o istraivanju na Cranfield sveuilitu: preuzeto dana 12.6.2013 sa

http://downloads.bbc.co.uk/wales/ps/pdf/vegetarian_h4.pdf

17

18