1

Nesavrenosti /Defekti
u kristalima
Realni kristali
2
Idealni kristal se moe opisati preko
trodimenzionalnog periodinog aranmana
taaka, koji se zove reetka, i jednim atomom
ili grupom atoma koji su pridrueni svakoj
taki reetke i zovu se motiv:
Kristal = Reetka + Motiv
Meutim, mogu postojati odstupanja od ove
idealne situacije
Ova odstupanja se zovu kristalni defekti.
3
Karakteristike kristalnih materijala
su bitno zavisne od strukture
Elastina konstanta
Taka topljenja
Gustina
Specifina toplota
Koeficijent termikog irenja


4
Karakteristike zavisne od strukture

Elektrina provodnost
Poluprovodnike karakteristike
Naprezanje
Jaina frakture

Praktino sve mehanike karakteristike
su zavisne od strukture.
5
Defekti u kristalnim materijalima

Svi realni kristali sadre nesavrenosti koji
mogu biti takasti, linijski, povrinski ili
zapreminski defekti.
koji remete lokalno pravilni aranman
atoma.
Njihovo prisustvo moe znaajno
modifikovati osobine kristala.
6
Defekt ili nesavrenost
Termin defekt, ili nesavrenost, se
generalno koristi za opisivanje bilo koje
devijacije od pravilnog poretka taaka
reetke.
Kada je odstupanje od periodinog
aranmana reetke lokalizirano na samo
nekoliko atom, onda se takav defekt zove
takasti defekt ili takasta nesavrenost.
7
Nesavrenost reetke
Meutim, ako se defekti ire preko
mikroskopskog regiona kristala, zovu se
nesavrenost reetke.
Nesavrenosti reetke mogu da se
podijele na linijske defekte, povrinske
defekte i zapreminske defekte.
8
Tipovi defekata
Takasti defekti (0-D)
Linijski defekti (1-D)
Povrinski defekti (2-D)
Zapreminski defekti (3-D)
9
Takasti defekti

Svi atomi u idealnoj reetki zauzimaju tano definirane poloaje
(ignoriui termike vibracije).
U istom metalu mogua su dva tipa takastih defekata, I) Vlastiti
defekti (Intrinsic defects) ii) Vanjski defekti (Extrinsic defects).
Intrinsic defects: i) vakancija, ii) intersticija.
Vakancija se formira uklanjanjem jednog atoma iz njegovog
sjedita.
Intersticija se formira unoenjem atoma na mjesto koje nije taka
reetke (npr. u 1/2, 1/2, 0 poziciju).

10
Vakancija i Intersticija

Poznato je da vakancije i intersticije mogu da se
stvore u materijalima plastinom deformacijom i
bombardovanjem (iradijacijom) visoko-
energetskim esticama.
Ovaj drugi proces je posebno znaajan za
materijale u instalacijama nuklearnih reaktora.

11
Intersticijalni defekt se nastaje u istim metalima
kao rezultat bombardovanja visoko-energetskim
nuklearnim esticama ( radijaciono oteenje),
Ne deava se esto kao rezultat termike
aktivacije.
Za sve temperature iznad 0 K postoji
termodinamiki stabilna koncentracija

12
Energija za formiranje intersticije je dva do
etiri puta vea od energije za formiranje
vakancije .
Stoga u metalima u termikoj ravnotei
koncentracija intersticija moe da se
zanemari u poreenju sa vakancijama.
13
Vanjski defekti
Vanjski defekti (ili Extrinsic defects)
Atomi neistoa u kristalu se mogu smatrati vanjskim
takastim defektima.
Atomi neistoa mogu zauzeti dva razliita poloaja.
Substitucije: Atom reetke je zamijenjen sa atomom
neistoe.
Intersticije: Atom neistoe se smjestio negdje izmeu
atoma reetke.

14
Takasti defekti

15
Takasti defekti

16

17
Frenkel-ovi
defekti
Schottky-jev
defekt
Defekti u jonskim kristalima
Katijonska vakancija
+
katijonski intersticijal
Katijonska vakancija
+
anijonska vakancija
18
Vakancija: Takasti
defekt = otkijev defekt
19
vakancija
Intersticijalna
primjesa
Supstitucijalna
primjesa
Takasti defekti
20
Vakancija poveava H entalpiju kristala usljed
energije potrebne da se prekinu veze
Ukupna promjena entalpije je A H = n A H
f

Gdje je n broj vakancija, H
f
energija formiranja jedne vakancije
21
Vakancija poveava S kristala usljed
konfigurativne entropije
22
Mogu postojati prazna mjesta u kristalu
Iznenaujua injenica
Mora biti izvjestan dio praznih mjesta u
kristalu u ravnotei.
injenica
Takasti defekti: vacancije
23
Vakancija
Ako je kristal u termikoj ravnotei, onda
Gibbs-ova slobodna energija G pri stalnim
T i P mora biti minimalna:
G = E + PV TS = H - TS
H = E + PV
Izvjesna koncentracija vakancija sniava
slobodnu energiju kristala.
24
G ukljuuje dva izraza :
1. Entalpija H
2. Entropija S
G = H T S
Gibbs-ova slobodna energija G
= E+PV
=k ln W
T apsolutna temp.
E unutranja energija
P pritisak
V volumen
k Boltzmann-ova const.
W broj mikrostanja
25
Broj atoma: N
Porast entropije S usljed vakancije:
W k S ln = A
Broj vakancija: n
Ukupan broj mjesta: N+n
Broj mikrostanja:
= =
+
n
n N
C W
! !
)! (
N n
n N +
! !
)! (
ln
N n
n N
k
+
=
Konfigurativna entropija usljed vakancije
] ! ln ! ln )! [ln( N n n N k + =
26
Stirling-ova Aproksimacija
N N N N ~ ln ! ln
N ln N! N ln N N

1 0 1

10 15.10 13.03

100 363.74 360.51



100!=933262154439441526816992388562667004907159682643816214685\
9296389521759999322991560894146397615651828625369792082\
7223758251185210916864000000000000000000000000
27
W k S ln = A ] ! ln ! ln )! [ln( N n n N k + =
N N N N ~ ln ! ln
] ln ln ) ln( ) [( N N n n n N n N k S + + = A
f
H n H A = A
H
f
energija formiranja jedne vakancije
H - energija formiranja n vakancija
28
f
H n H A = A
] ln ln ) ln( ) [( N N n n n N n N Tk H n G
f
+ + A = A
0 =
c
A c
=
eq
n n
n
G
Ako je n
eq
<<N
|
|
.
|

\
|
A
=
kT
H
N
n
f eq
exp
Ravnotena koncentracija vakancija
] ln ln ) ln( ) [( N N n n n N n N k S + + = A
29
AG = AH TAS
n
eq

G savrenog
kristala
Promjena G kristala usljed vakancije
n
AG





AH
f
H n H A = A
TAS
] ln ln ) ln( ) [( N N n n n N n N k S + + = A
30
|
|
.
|

\
|
A
=
kT
H
N
n
f eq
exp
Al: AH
f
= 0.70 dog/vacanciji
Ni: AH
f
= 1.74 dog/vacanciji
n/N 0 K 300 K 900 K
Al 0 1.45x10
12


1.12x10
4
Ni 0 5.59x10
30
1.78x10
-10

31
Doprinos vakancija termalnoj ravnotei
Porast koncentracije vakancija poveava volumen kristala
Vakancija uveava
volumen jednak
volumenu koji je
pridruen atomu u
volumenu kristala
32
Doprinos vakancija termikom irenju
Vakancije doprinose termikoj ekspanziji kristala
Termika ekspanzija =
Parametar ekspanzije reetke
+
Poveanje volumena usljed vakancija
33
Doprinos vakancija termikom irenju
Nv V =
N V v N V A + A = A
N
N
v
v
V
V A
+
A
=
A
V=volumen kristala
v= volumen jednog atoma
N=broj sjedita
(atomi+vakancije)
Totalna
ekspanzija
Porast
parametra
reetke
Vakancije
34
Linijski defekt
Linijski defekti su dobili takvo ime jer se
proteu kao linije ili kao dvodimenzionalna
mrea u kristalu.
Rubne i spiralne dislokacije su uobiajeni
linijski defekti koji se uoavaju u
materijalima.
35
Rubna dislokacija

36
Linearni
defekti
Dislokacije
37
Dislokacije

Najvaniji dvodimenzionalni ili linijski defekt je
dislokacija .
Dislokacije su vane za objanjenje smicanja
(slip) u kristalu.
One su takoe veoma blisko povezane sa skoro
svim ostalim mehanikim fenomenima kao to
su: taka prinosa, ovravanje, zamor
materijala, usjek i otri lom.
38
Nedostaje pola ravni Defekt
39
Dodatna polovina ravni
ili nedostaje pola ravni
40
Extra half plane
Nema ekstra ravni
41
Missing plane
Ni ravni koja nedostaje...
42
Ekstra pola ravni
ili nedostajua pola ravni
Rubna
dislokacija
43
Atomi oko jedne rubne dislokacije;
extra polovina ravni atoma prikazana u
perspektivni (Iz A. G. Guy, Essentials of
Materials Science, McGraw-Hill Book
Company, New York, 1976, p. 153.)
44
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1 2 3 4 5 6 7 8 9
45
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1 2 3 4 5 6 7 8 9
46
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1 2 3 4 5 6 7 8 9
klizanje
nema klizanja
granica
= rubna dislokacija
Ravan klizanja
b
Burgersovi vektori
47
Ravan klizanja
Klizanje Nema klizanja
d
i
s
l
o
k
a
c
i
j
a

b
t
Dislokacija: granica izmeu
regiona sa i bez klizanja
b: Burgersov vektor
izraava veliinu i pravac
klizanja
t: jedinini vektor
tangentan na
dislokacionu liniju
48
Linija dislokacija:
Linija dislokacija je granica izmeu
klizajueg i neklizajueg regiona kristala
Burgers-ov vektor:
veliina i pravac slip-a (kliznua) se
predstavlja vektorom b koji se zove
Burgersov vektor,
Linijski vektor
Jedinini vektor t koji je tangentan na
dislokacionu liniju zove se tangentni vektor
linijskog vektora.
49
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1 2 3 4 5 6 7 8 9
klizanje
nema klizanja
granica
= rubna dislokacija
Ravan klizanja
b
Burgersov vektor
t
50
b
t
b || t
1
2
3
51
Povrinski defekt
Povrinski defekti nastaju okupljanjem
linijskih defekata u ravni.
Utisnuta ravan izmeu dva gusto
pakovana regiona je jedan tip povrinskog
defekta.
Granice zrna, su takoe povrinski defekti.
52
Klizanje
rubne
dislokacije
t
t
53
Klizanje
rubne
dislokacije
t
crss

t
crss

54
Klizanje
rubne
dislokacije
t
crss

t
crss

55
Klizanje
rubne
dislokacije
t
crss

t
crss

56
Klizanje
rubne
dislokacije
t
crss

t
crss

t
57
Klizanje
rubne
dislokacije
t
crss

t
crss

Ovo je povrinska
stepenica, a ne
dislokacija
Formira se
povrinska
stepenica
ukoliko se
dislokacija
pomjeri du
cijele
kliue
ravni
58
Iz Callister-a
59 http://www.tf.uni-kiel.de/matwis/amat/def_en/index.html
60

Rubna dislokacija
432 atoma
55 x 38 x 15 cm
3

61
Uvrnuta dislokacija
525 atoma
45 x 20 x 15 cm
3

62
Uvrnuta dislokacija (drugi ugao gledanja)
63
A
B
C
D
P
Q
L
720 atoma
45 x 39 x 30 cm
3

Prednja strana: ulazi rubna
dislokacija
64
E
F
G
H
R
S
Zadnja strana: rubna dislokacija ne izlazi
napolje !!
65




Simetrina
kosa granica
477 atoma
55 x 30 x 8 cm
3

66

Prizmatina dislokaciona petlja
685 atoma
38 x 38 x 12 cm
3

67
a
b
c
d
Prizmatina dislokaciona petlja

Pogled odozgo
68

69

70

71

72

73
Jedan nain da se zamisli dislokacija jeste
da se smatra regionom lokaliziranog
poremeaja u reetki koji razdvaja uvrnuti i
neuvrnuti dio kristala.

74
Dva osnovna tipa dislokacija:
Rubna (Edge) dislokacija , Burger-ov vektor je normalan
na liniju dislokacije
Postoje dva tipa rubne dislokacije, pozitivna i negativna.
Zavrnuta (Screw) dislokacija, Burger-ov vektor je
paralelan sa linijom dislokacije.
Postoje i dva tipa zavrnute dislokacije, desna i lijeva
zavrnuta dislokacija.

75
Gustina dislokacija
Gustina dislokacija se definie kao ukupna
duina dislokacione linije po jedinici zapremine
kristala, a izraava se obino u mm
-2
.
Prema tome za volumen V koji sadri liniju
duine l, gustina = l/V.
Alternativna definicija, broj dislokacija koje
presijecaju jedininu povrinu, ponovo izraen
na mm
-2
.

76
Povrinski defekti

Povrinski defekti su oni
na kojima je prekinuta
pravilna sekvenca.
Poredak atoma na jednoj
fcc strukturi i nekoj hcp
strukturi se moe dobiti
utiskivanjem gusto
pakovanih ravni sfere.
77