PSIHOLOGIJA UENJA I POUAVANJA

Osobine linosti, dob i motivacija u odnosu na uenje i pouavanje

Dr.sc. Tajana Ljubin Golub, doc.

Linost i pouavanje

Anksioznost Ispitna anksioznost Perfekcionizam Ekstravertiranost/introvertiranost

Dob i pouavanje

Djeca mlae dobi i slabijih intelektualnih mogunosti tee odravaju panju:

treba skratiti vrijeme predavanja; Treba ovladati tehnikama za odravanje uenike panje

Uenike treba potaknuti za primjenu znanja u realnim ivotnim situacijama

suoavati s bogatom okolinom i sloenim situacijama koje e potaknuti rjeavanje problema Osigurati manipulativni materijal

Predznanja i stavovi

Neka su tona, neka su kriva esti krivo uvjerenje je da ono to se ui u koli je za kolu, ali nema veze sa stvarnim ivotom Cilj obrazovanja je promjena takvih uvjerenja i primjena znanja u stvarnom ivotu. Kako?

Rasprava o uvjerenjima i pretpostavkama (npr. kod eksperimenta) Provjera hipoteza na konkretnom materijalu i primjerima

Uloga verbalnog razvoja

Ovisno o tome kako je zadatak verbalno postavljen, djeci ga je lake ili tee rjeiti. Primjer iz knjige, str. 396.

Motivacija i pouavanje

to je motivacija?
Stanje u kojem smo iznutra pobueni nekim potrebama, porivima, eljama ili motivima na odreeno ponaanje usmjereno prema postizanju nekog cilja. Opa motivacija za uenje trajna dispozicija za uenjem, izvor u osobi Specifina motivacija motivacija za usvajanje specifinog sadraja, izvor u situaciji

Prepostavka 1: Reciproan odnos motivacija i kolskog uenja

Kao to motivacija utjee na to koliko uimo i kakvo postignue imamo, tako i uspjeh odnosno neuspjeh u uenju povratno djeluje na razinu uenikove motivacije za kolski rad.

Prepostavka 2: Uimo zato to time zadovoljavamo neku/vie njih potreba

Razmislite koliko je tono da uimo zbog: Potrebe smanjenja neugodne napetosti Potrebe za postignuem Potrebe za uvaavanjem (oituje se u ambicioznosti, neovisnosti, uvaavanje od strane drugih) Potreba za kontinuiranim rastom i razvojem (ispunjenje poziva, misija, potpuno koritenje vlastitih sposobnosti) Potreba za ouvanjem pozitivne slike o sebi (sklad stavova i ponaanja) Potrebe za znanjem, radoznalost

Psiholoki mehanizmi u osnovi motivacije

Neke od tih potreba su temeljene na osjeaju uskraenosti (npr. potreba za uvaavanjem), a neke (npr. potreba za znanjem iz radoznalosti) na elji za rastom i razvojem Ka uimo bez da oekujemo ikakvu nagradu govorimo o intrinzinoj motivaciji, a kad uimo jer oekujemo neku nagradu govorimo o ekstrinzinoj motivaciji.

E, sad: Ako je motivacija intrinzina ili ekstrinzina, da li onda kada dajemo neku nagradu umanjujemo intrinzinu motivaciju?

Odgovor 1: Ovisi kakva je nagrada

Da, nagrada moe SMANJITI intrinzini interes za aktivnost, naroito ako je materijalna i ako se nagrauje samo uestvovanje a ne kvaliteta. No, ako se nagrauje kvaliteta uinka, a ne samo sudjelovanje u nekoj aktivnosti, ako je nagrada socijalna a ne materijalna, te ako predstavlja potvrdu uenikove kompetentnosti, i kada je zadatak dosadan, tada nagrada POVEAVA intrinzinu motivaciju.

Pitanje 2: Je li ista nagrada za svakog ista nagrada?

Npr. ako obeate djetetu da e nakon napravljene zadae moi se igrati na dvorite, je li to nagrada koja je jednako privlana za svu djecu? Naravno da ne, ve je to nagrada samo za one koji to vole. Nekom drugom radije bi bilo igrati se na raunalo, itati knjigu...
PREMACKOVO NAELO: Najuspjenije djeluje ono potkrepljenje za koje znamo da ga osoba osobito cijeni. Dakle moramo znati to je na cijeni kod pojedinog uenika.

Dobra vijest: Neke stvari su na cijeni kod svih ili Motivacija se moe poveati

Intrinzina motivacija poveava se kada radimo neto zanimljivo: treba poznavati ueniku supkulturu da bi se izabrao sadraj koji je uenicima zanimljiv a ujedno povezan s onim to treba nauiti Aktivni naini rada: projekti, eksperimentiranje, igranje uloga, simulacije, edukacijske igre, kreativna primjena onog to su nauili

Dobra vijest: Neke stvari su na cijeni kod svih ili Motivacija se moe poveati

Povezivanje onog to se ui s osobnim ivotom uenika; Pomaganje uenicima da sami postave svoje ciljeve Nauiti uenike da se usporeuju sami sa sobom, a ne s drugima

Dobra vijest: Neke stvari su na cijeni kod svih ili Motivacija se moe poveati

Pohvaljujte uenike (ali oprez! Postoji djelotvorna i nedjelotvorna pohvala)

npr. djelotvorna pohvala naglaava specifino a ne openito; nagrauje postizanje kriterija, a ne samo aktivnost; usmjerava uenika na razmiljanje o vlastitim strategijama i kako dalje, a ne na usporedbu s drugima; pohvaljuje uradak a ne osobu

Koristiti socijalnu motivaciju uvesti suradniko uenje