SEMINARSKI RAD Poligamija nekad i danas

http://www.besplatniseminarskiradovi.com

POLIGAMIJA NEKAD I DANAS

SAETAK

Mnoge seksualne prefernce su do nedavno bile, a neke u jo i danas, intimne i anonimne. Neke od njih ne odobrava drutvena zajednica, a neke zakoni. Poligamija se definira kao mnogobra nost ili viepartnerstvo, tj. pojava kada se pojedinac nalazi istovremeno u bra noj, odnosno spolnoj zajednici sa vie partnera suprotnog spola. U zapadnim civilizacijama monogamija se smatra prihvatljivim oblikom zajednice i zati ena je crkvenim i dravnim zakonima, dok poligamija predstavlja suprotnu, "neprihvatljivu" stranu. Iako je poligamija u zapadnim drutvima zakonski kanjiva, ona nije drutveno neprihva ena. Bitno je objasniti da poligamija, tj. njezina dva osnovna oblika, poliandrija i poliginija nisu svojstvena samo "divljacima" i dekadentnim drutvima i da je ono to zapadna drutva ine, zapravo poligamija s neto izmijenjenim dimenzijama. Tako emo unutar te osnovne podjele na poliandriju i poliginiju, prona i podjele od kojih su neke bile prisutne i u pretpovijesnim drutvima, ali i neke nove, koje su karakteristika dananjeg, modernog, zapadnog drutva. Sukcesivna, simultana, sporedna i simbolina poligamija nisu bile nepoznate u prolosti, ali njihov razvoj, razlozi nastanka i participacija u dananjem drutvu su vrlo specifi ni i bitno se razlikuju.

KLJUNE RIJEI: poligamija, poliandrija, poliginija, brak, vieenstvo UVOD

Poligamija je pojava kada kulturni standardi doputaju brak ili vezu vie partnera u isto vrijeme. Nastala je u prapovijesnom vremenu, iz grupnog braka u kojemu je bilo vie partnera s obje strane. Bila je vrlo rasprostranjena kod primitivnih naroda Afrike, Azije, kod Indijanca u Americi, kod Eskima, itd. Danas je zakonom doputena u mnogim zemljama, naro ito muslimanskim (na osnovi erijatskog zakona). Sa kulturnim razvojem nerazvijenih zemalja poligamija polako nestaje. U kr anskoj civilizaciji je strogo zabranjena, bar formalno. Njezini klasni zaostaci javljaju se u obliku prostitucije i legaliziranih preljuba (npr. Napoleonov graanski zakonik "Code Napoleon"). U patrijarhalnom drutvu mukarac je zadrao odre ene privilegije izvan granica

formalne monogamije. Zato se mnogo se ee susree brak (veza) jednog mukarca s vie ena i tada govorimo o poliginiji, a mnogo rjee brak (veza) jedne ene i vie mukaraca, tj. poliandrija. (Fiamengo, 1967: 237)

POLIGINIJA

Poliginija se javlja u dva osnovna oblika, srodna i nesrodna. Nesrodna poliginija se dijeli: a) prema broju ena na: biginiju, triginiju, tetraginiju, itd.; b) prema poloaju ena: sve ene ravnopravne, prva koje je glavna, neke glavne, itd.; c) prema vremenu nastanka: na simultanu (istovremenu) i sukcesivnu; d) prema uestalosti: prigodnu (sluajnu) i institucionalnu (stalnu, periodinu); e) prema razlozima: na ekonomsku i neekonomsku (politiku, erotsku i sl.). Srodna poliginija moe biti: a) krvnosrodna (ene su krvni srodnici); b) frateralna (pravo ne ene svoje brae); c) sororalna (pravo na sestre svoje ene), itd.

POLIANDRIJA

Poliandrija kao oblik poligamije, a podrazumijeva stupanje u brak (vezu) jedne ene sa vie mukaraca. Biandrija je brak s dva mukarca. Oba su ova oblika ostaci grupnog braka. Za razliku od poliginije, poliandrija nije tako geografski rasprostranjena. Pronaena je u Tibetu, u indijskim dijelovima Himalaja i kod Eskima. Kod nekih indijanskih plemena primijeena su dva oblika poliandrije: a) frateralna, u kojoj braa ili roaci posjeduju jednu enu i b) matrijarhalna, u kojoj jedna ena ima vie mueva koji nisu roaci. Djeca roena u frateralnoj poliandriji pripadala su najstarijem bratu. Ponekada je i majka imenovala oca svome djetetu. Poliandrija u Tibetu ima svoje obiajno drutvene osnove. "Viak" ena u Tibetu odlazi u samostane, a u Baaru (jugozapadni dio Alira) je postojalo ak i drutvo za izvoz ena. Poliandrija je postojala i u proislamskoj Arabiji, naroito kod nomadskih plemena. lanovi iste obitelji ivjeli su u barku sa jednom, istom enom. Matrijarhalni oblik poliandrije ostatak je matrijarhata. Biandrija je bila mnogo rjea pojava. Pronaena je kod nekih azijskih plemena, sjevernoamerikih Indijanaca, a esto je bila predstupanj za poliandriju. Biandrija je postala u pojedinim plemenima privilegija uglednih i bogatih ena.
RAZVOJ POLIGAMIJE I NJEZINA PARTICIPACIJA U DRUTVU

Iako monogamnost i poligamnost nije vezana iskljuivo za brak i obitelj, njihov je povijesni razvoj gotovo uvijek praen u okviru brane zajednice. Evolucijski pristup tematici pak tvrdi da korijene poligamije treba traiti u elji nadmonijih pojedinaca da prenesu svoje genetsko nasljee i osiguraju opstanak. Mukarci su to pokuali odravajui odnose s vie ena istodobno, to je dalo i veu kvalitetu potomaka.

ene su vie panje posveivale samoj kvaliteti genetskog materijala, odnosno donatora. Razvojem drutva, pojavom kranstva i pokuajem regulacije imovinskonasljednih prava u zapadnom civilizacijskom krugu, uglavnom se ustalio obiaj jednoenstva, bilo da je rije o religijskoj praksi ili drutvenoj konvenciji, s vrlo suptilnim mehanizmom preljuba. (Bijeli et alli, 1997: 229) Upravo je mehanizam preljuba ono to ini poligamiju novih dimenzija. Ne osvrui se na pitanje seksualnih navika, tj. koliko su one stvar izbora, a koliko su odreene genetskom ili sociokulturnom okolinom, slobodno se moe rei da ljudska seksualnost balansira izmeu vjernosti i zavjere, tj. izmeu monogamije i poligamije. Poligamija novih dimenzija donijela je sa sobom neke nove standarde, netipine za predmoderna drutva. U prolosti nalazimo mnogo uzroka poligamije, neki od njih su i danas prisutni, ali za dananje, moderno drutvo, poligamija ima drugaije, tj. novo znaenje. Tomu u prilog idu uzroci poligamije koji se danas bitno razlikuju od onih u daljoj ili blioj prolosti. Usprkos svim promjenama u vezi poligamije, bitna razlika u

rasprostranjenosti poliginije i poliandrije prisutna je i danas. Naime, poliginija je i danas puno ei oblik poligamije nego poliandrija. Uzrok je muke poligamije u tome to ene zadovoljavaju i nagon mukarca za njegu potomstva i njihov nagon za razmnoavanje. To onda stvara dojam da bi oni mogli istodobno voljeti dvije ene. Oni uistinu vole samo jednu od njih kao enu, a druga za njih ima posebno znaenje, neto poput djeteta. U ena teko moe doi do takvog poimanja mukaraca, jer se krug osoba, na koje one usmjeruju svoje nagone, potpuno razlikuje. One, naime za nagon njege potomstva imaju svoju djecu, a za spolni nagon, ako je potrebno, svoga mua. (Vilar, 1978: 84) Zbog toga se ene smatraju monogaminima, a mukarci poligaminima. Vea rasprostranjenost poliginije uvjet je to je danas poliginija puno vie istraena i objanjena od poliandrije. Osnovni oblici poligamije koje nalazimo u dananjem drutvu su: simultana, sukcesivna, sporedna i simbolina. (Vilar, 1978: 88) Simultana poligamija prava je poligamija u kojoj mukarac ima vie ena i eli sve zadrati. Sukcesivna poligamija jest poligamija na neko vrijeme u kojoj mukarac ima dvije ene, ali eka na to da se jedne od njih ponovo oslobodi. Sporedna poligamija povremeno je mnogoenstvo, a simbolina poligamija jest zadovoljavanje spolnog nagona bez spolnog partnera. Sve ove navedene poliginije su zapravo neozakonjene i svode se na izvanbrane veze koje su nekada bile izuzeci, a danas su rasprostranjene u tolikoj mjeri, da ih gotovo moemo nazvati nepisanim pravilima. Vrlo je zanimljivo promatrati drutvene uzroke poligamije, tj. poliginije. Naravno da se ti uzroci kulturno uvjetovani i da se ne mogu generalizirati, niti prostorno niti vremenski, ali ipak se mogu nai neke slinosti koje danas vrijede jednako kao i nekada. To se prvenstveno odnosi na ozakonjenu poligamiju, gdje je su pravila stroga, a vjera u opravdanost poligamije, nepovrediva i neoboriva.

Najbolji primjer takve poligamije je ona koja je prisutna u islamskim zemljama u kojima je poligamija ozakonjena erijatskim zakonom. Jedan ajet iz sure to najbolje oslikava. "Ako se bojite da prema enama sirotama neete biti pravedni, onda se enite sa onim enama koje su vam doputene, sa po dvije, sa po tri i sa po etiri. A ako strahujete da neete pravedni biti, onda samo sa jednom; ili - eto vam onih koje posjedujete. Tako ete se najlake nepravde sauvati." (En-Nisa', 3.) Poligamija nije izum islamskog svjetonazora, ona je postojala i mnogo prije. Islam ne potie poligamiju nego je samo ograniio njen broj i, u isto vrijeme, propisao uvjete za njeno prakticiranje. Islam, u kontinuitetu nastavlja ono to je bio propis i u ranijim religijama. Nema nijedne religije koja mu je prethodila a da zabranjuje poligamni brak. Le Bon navodi: "Obiaj monogamije u zapadnim zemljama je ista farsa i prazna formalnost koja je propisana jedino u pravnim knjigama, budui da u stvarnom socijalnom ivotu nema ni traga od toga. Osim toga, poligamija je postojala na Istoku u zakonskom obliku, to znai prihvaanje branog ugovora sa enom i oinskih obaveza prema njezinoj djeci, dok je na Zapadu ona bila pod okriljem hipokrizije i u nezakonitom obliku, u obliku uputanja u intimne veze s prijateljicama i ljubavnicama, bez sklapanja branog ugovora sa enom i bez ikakvih oinskih obaveza prema njezinoj djeci." (Mehti, 2006) Kako islam smatra poligamiju opravdanom i potrebnom, u svoju obranu iznosi neke praktine razloge za njeno postojanje pa a k i ozakonjenje, a to su:

* vei broj ena u cijelom svijetu nego mukaraca, pa bi, u sluaju stroge
monogamije, dio ena morao biti uskraen od prava na porodini ivot i potomstvo;

* mukarac moe dobiti potomke tokom cijelog ivota (oko 100 godina), dok ena moe samo u prvoj
polovici svoga ivota (oko 50 godina);

* povijesno gledano, ne moe se nai nijedan oblik drutvene zajednice, a da u njoj

nije bilo poligamije, to je prisutno i u slu aju veine ivotinjskih vrsta;

* i zapadnjaci, izuzev vrlo malog postotka, ive u poligamiji, s tim to je ona nelegalna, jer se radi o bludu i
prostituciji;

* vieenstvo u predislamsko doba nije bilo ograni eno brojem, niti uvjetovano pravednou meu
suprugama, a to sve islam zahtijeva;

* ima sluajeva gdje je ena nerotkinja, pa vieenstvo do e kao pravo rjeenje za takve porodice, kako bi
i one imale potomstvo;

* ena u periodu menstruacije ne moe imati odnos sa mukarcem, to moe potrajati i vie dana, pa
mukarac u tome periodu dolazi u iskuenje. (Mehti: 2006) Za islam vieenstvo je prijeka potreba koja se suo ava sa problemom i koja ga rjeava. Poligamija nije ostavljena na milost i nemilost strasti. Protivnici islamskog vienju poligamije kau da u suvremenom svijetu odnosi izme u suprunika poivaju na uzajamnim pravima i obavezama zbog ega bi bilo teko da ena prihvati priznanje

poligamije, a da se ne govori koliko bi bilo teko o ekivati od mukarca da tolerira suparnika u bra nim odnosima. Iako poligamija u SAD-u nije ozakonjena i premda je Mormonska crkva napustila praksu poligamije prije vie od sto godina, mormonsku poligamiju moemo uzeti kao vrlo dobar primjer jedne tradicionalne poligamije koja ima stabilnu i nepromijenjenu formu. Prema nekim procjenama, u saveznoj dravi Utah, u kojoj se nalazi sjedite Mormonske crkve, ima oko trideset tisu a poligamista, dok ih u itavim Sjedinjenim Dravama ima dva puta vise. Iako je protuzakonita, poligamija odnosno mnogoenstvo, u SAD-u se rijetko kanjava, osim u sluajevima, kad se otkrije kakvo drugo krivi no djelo, kao to su incest ili zlostavljanje. (Hoka, 2003). Zanimljivo je promatrati i kako su shva eni uzroci poligamije u kulturama gdje je ona protuzakonita i gdje se ona shvaa kao nemoralna, iako je vrlo rasprostranjena. Ve spomenuta Esthher Vilar, navodi kao glavni razlog muke poligamije taj to ene zadovoljavaju i nagon mukarca za njegu potomstva i njihov nagon za razmnoavanje. (Vilar, 1978: 84) Levi-Strauss navodi da seksualnost ima dva smjera. Jedan smjer regulira odnose izmeu spolova i predstavlja prelijevanje kulture u prirodu, dok drugi smjer predstavlja svojstvo drutvenosti u seksualnosti i za njega je ona stimulacija od strane druge osobe. ovjekova sklonost ka poligamiji je uroena, jer kombinirana socijalna i bioloka promatranja upu uju na to da su u ovjeku ove tendencije prirodne i univerzalne, i da su isklju ivo ogranienja to ih nameu sredina i kultura odgovorna za njihovo potiskivanje". (Levi-Strauss, 1969: 37) Za Levi-Straussa poligamija ne predstavlja pluralnu formu braka u oba smisla: kao "spolno apstraktna" mnoina suprunika, to jest, kao mogunost da oba spola imaju formu braka u kojoj se "mnoe" suprunici suprotnog spola. Za njega se ta pluralna forma braka u oba smjera koju oznaava poligamija, u stvari, svodi na pluralnu formu braka samo u jednom smjeru, to jest iskljuivo kao poliginija - kao forma braka u kojem mukarci imaju vie ena. To se sasvim jasno moe uoiti kada on, piui o plemenu Nambikwara, polunomadima zapadnog Brazila, istie da se poligamija odnosi iskljuivo na mukarce, jer oni sankcionirajuu poligamiju za svoje voe i vraeve . Jo preciznije, upravo kada govori o dubokim poligamnim tendencijama, on opet iskljuivo misli na mukarce, jer kae da one postoje meu svim mukarcima i da one uvijek dovode do toga da se broj pristupanih ena ini nedovoljnim. Za Charlotte Seymour Smith poliandrija nastaje iskljuivo zbog nestaice ena, dok se poliginija javlja kao specifian sistem stratifikacije po spolu i starosti, gdje stariji mukarci, imajui kontrolu nad ljudskim resursima, kontroliraju stoga i produktivne i reproduktivne aktivnosti. (SeymourSmith, 1986: 228) On pri tom ne iskljuuje mogunost da ene kontroliraju te iste aktivnosti. Meutim za Levi-Straussa te poligamne tendencije ne pripadaju i mukom i enskom, nego iskljuivo mukomu spolu. tovie, on tu poligamnu tendenciju tumai kao neku primarnu tendenciju mukarca koja nije posebno izazvana time, to e, recimo, u poliginiji kad voe i vraevi imaju vie ena, zapravo doi do nestaice ena koje bi inae mogle biti "dodijeljene" svakom mukarcu. On smatra da ak i u

sluaju da postoji onoliko ena koliko i mukaraca te ene nee biti jednako poeljne. Pri tome ovaj termin poeljnosti ima ire znaenje od erotskog i da po definiciji najpoeljnije ene moraju initi manjinu. Stoga je potranja za enama kao stvarna injenica, ili po svim namjerama i ciljevima, uvijek u stanju neravnotee i napetosti. To znai da duboku poligamnu tendenciju kao tendenciju mukaraca da ima vie ena, prema Levi-Straussu, ne izazivaju odreeni drutveni initelji, ve, naprotiv, neka apstraktna i duboko motivirana potranja za enama, koja uope ne ovisi o stvarnoj neravnotei meu spolovima. Ona se zasniva na njihovoj poeljnosti ili nepoeljnosti. Sama potranja za enama je stvarna injenica. Ta potranja za enama, kao elja jednog mukaraca prema jednoj ili vie ena, je uvijek u stanju neravnotee i tenzije. Tako se moe zakljuiti da je linija poeljnosti uvijek jednosmjerna, jer je uvijek mukarac taj koji eli i potrauje enu, a nikako obrnuto. Ovo ne moemo prihvatiti kao vaee za dananje moderno drutvo. Iako je sklonost poligamiji i u modernom drutvu znaajnije naglaena kod mukaraca, ne moemo rei da je jednosmjerna i da se odvija ba pod tim uvjetima i okolnostima. Kod simultano-poligaminog mukarca najjasnije su odvojeni objekt zatite i spolni objekt. On ostaje sa svojom enom koju smatra objektom zatite, ali spolni odnosi sa njom postaju farsa. On najradije ne bi vie uope spolno opio sa svojom tienicom jer sada pravi seks prakticira samo sa svojom ljubavnicom ili vie njih. Kao simultanopoligamini mukarac i sukcesivno-poligamini ima dvije ene, ali za njega poligamija predstavlja teret, i on eka da se jedne od tih dviju ena, ponajprije starije, prvom prilikom oslobodi. Dakle, simultano-poligamini mukarac je gotovo uvijek

poligamian, a kod sukcesivno-poligaminog se smjenjuju razdoblja poligamije s razdobljima monogamije. Prema tome jeli mu vie stalo do zadovoljenja njegova nagona za njegu potomstva ili do zadovoljenja njegova spolnog nagona, mogu se sukcesivni poligamisti podijeliti u kategoriju vjeitih oeva i kategoriju vjeitih mladia. Sporedna je poligamija mnogoenstvo maloga ovjeka. Suprotno bogatau, siromah ne zadovoljava svoj spolni nagon redovno nego povremeno, i to kod ena koje ne moe trajno imati (promiskuitet) ili kod ena koje svatko moe imati (prostitucija). ene koje se ne mogu trajno imati ene su drugih mukaraca. Samo bogata smije birati s im e i kada spavati, a siromah ne premilja dugo i prihvaa bez obzira svaku enu koju dobiva jer zna da je to prilika koja mu se nee tako skoro ponovno ukazati. (Vilar 1978: 92) Iako je tu posrijedi samo promiskuitet, nunost da svoj spolni nagon zadovolji na prvom dostupnom spolnom partneru, mali ovjek naziva "pustolovinom". ene koje svatko moe imati su one koje nisu gratis, ali nisu ni nedostine. Visina svote koju takva ena zahtijeva za zadovoljenje mukog spolnog nagona, upravlja se matematiki tono prema broju mukarca kojima je na raspolaganju. Seksualnost je jedan od malobrojnih aspekata svakodnevnog ivota u kojima i u dravama blagostanja postoje jo klasne granice: kakvog spolnog partnera

mukarac dobiva, tono je odreeno njegovim prihodom. Seks s prostitutkama bez sumnje je najjeftiniji oblik zadovoljavanja spolnog nagona, na ivom objektu, ali je istodobno najdalje od seksualnosti, a samim time taj oblik poligamije je povran, ili kako sama tipologija kae, sporedan. Sporedna i simbolina poligamija, karakteristika su malih ljudi, a to hoe li se neki mukarac odluiti za prvi ili drugi oblik, manje je financijski problem, obje varijante stoje otprilike jednako, najvanije je pitanje temperamenta. Ekstrovertirani mukarci skloniji su sporednoj poligamiji, a introvertirani simbolinoj. Meusobne razlike ljudi i ovdje dolaze do izraaja. Naime, neki se mogu uzbuditi slikama, drugi rijeima, neki kombinacijom oboga. Takvi mukarci nee traiti svoje uzbuenje u obliku ivoga objekta, ve upravo svojom e matom pokuati postii ono to drugi rade s prostitutkama, ljubavnicama, itd. Sve su to simbolini spolni objekti pa je tu rije o simbolinoj poligamiji. Upravo su takva promiljanja i postupci udarili temelje poligamiji novih dimenzija, tj. onoj poligamiji koja je danas sve prisutna u naem drutvu, koje formalno tu istu poligamiju odbacuje. Sve navedeno ini razliku izmeu poligamije nekad i danas, ali isto tako rezultati dananje poligamije bitno se razlikuju. Iako prilino rairena u drutvu, poligamija je oblik zajednice koji vrlo lako rui obitelj kao temeljnu zajednicu drutva. To je prilino apsurdna situacija u kojoj ljudi ine ono to na kraju nisu spremni prihvatiti kao neto to im je svojstveno. Tako otkrivanje poligamije najee dovodi do razvoda braka jer ljudi nisu spremni dijeliti svoje partnere sa drugima. Smatra se da e u drutvu koje nije spremno prihvatiti poligamiju i ivjeti s njom doi do formiranja novih zajednica. Neki vjeruju da e rjeenje biti stvaranje grupnih brakova, koje bi trebalo zadovoljiti sve one koji stupaju u takvu zajednicu, drugi misle da bi moglo doi do stvaranja obiteljskih i branih komuna. Moda su pretpovijesne zajednice upravo onaj oblik koji mnogi spominju kao zajednicu budunosti. S druge strane, neki smatraju da e se brak raspasti i da e ovjek biti sam sebi i otac, i majka i roeno dijete. Kako je ve reeno razvoj poligamije prati se kroz razvoj braka, a kako se danas monogamija i poligamija meusobno isprepliu, bilo u ozakonjenim ili neozakonjenim vezama, teko je pratiti paralelan razvoj. Danas moemo rei da je razvoj poligamije destruktivan za razvoj braka. No, za Engelsa je upravo poligamna zajednica bila kljuna u stvaranju monogamne obitelji. (Engels, 1945: 54) Engels je tvrdio da su tijekom povijesti spolnim odnosima i stvaranju potomstva nametana sve vea ogranienja. Pretpostavljao je da su brak i obitelj razvili iz promiskuitetne horde kroz niz faza, ukljuujui i poliginiju, sve do dananje monogamne nukleusne obitelji. Svaka sljedea faza nametala je sve vea ogranienja broja seksualnih partnera dostupnih pojedincu. (Haralambos, Holborn, 2002: 512) Bez obzira na sve navedeno, monogamni standardi e najvjerojatnije ostati prisutni jo dugo u budunosti, jer

ovjek je u svom dugom kulturnom razvoju izgubio "instinkt" grupe i zamijenio ga individualnom spolnom i nespolnom ljubavlju.

ZAKLJUAK

ovjek kao pokreta i kreator svih drutvenih promjena je onaj koji je poligamiji dao novu dimenziju. Stoga se dananja poligamija ne moe poistovjeivati s onom iz davnih vremena kada je ovjek imao sasvim druge motive za ulazak u poligamnu zajednicu, uz izuzetak onih poligamnih zajednica koje imaju nepromijenjenu formu bez obzira na sve drutvene okolnosti. Za moderno, zapadno drutvo, poligamija ima sasvim drugo, novo znaenje. Zabranjena zakonom, postala je sveprisutna u mnogim drugim oblicima. Preljub kao najei oblik poligamije djeluje destruktivno na monogamiju kao osnovni i temeljni oblik zajednice u zapadnom drutvu. Uz sve razliitosti poligamija dananjeg vremena zadrala je i neke slinosti sa onom poligamijom iz prolosti. Bitna slinost je rasprostranjenost poliginije i poliandrije. Poliginija je i dalje rasprostranjenija i "moralno prihvaenija", iako je poligamija kao drutveni fenomen u zapadnoj civilizaciji zakonski, a gotovo uvijek, i moralno neprihvatljiva. Vidljivo je iz svega da zakonske regulative ne mogu upravljati ljudskim instinktima, eljama i potrebama. ovjek mijena ivotne standarde, ali svoju prirodu ne moe promijeniti. On tu prirodu samo prilagoava vremenu u kojemu ivi stvarajui na taj nain nove obrasce ponaanja i nove poglede na svijet.

LITERATURA

1. Bijeli Nataa - Tvrtko Rapoli - Jelena erjavi (1997)"Love me, thrill me kiss me,
cheat me: Znaenje monogamije i studentsko seksualno poanaanje" Revija za sociologiju, XXVIII, 3-4; 229-237

2. Engels, F. (1945) Porijeklo porodice, privatnog vlasnitva i drave, Naprijed Zagreb 3. Fiamengo, Ante (1967) Osnove ope sociologije, NN, Zagreb 4. Haralambos M., Holborn M. (2002) Sociologija teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb 5. Levi-Strauss, Claude (1969), The Elementary Structures of Kinship, Beacon Press, Boston. 6. Seymour-Smith, Charlotte (1986), Macmillan Dictionary Of Anthropology, Macmillan Reference
Books, Macmillan Press Ltd., London & Basingstoke. 7. Vilar, Esther (1978) Pravo na drugu enu , Znanje, Zagreb Internet: 8. Hoka, Zlatica (2003) Poligamija u Sjedinjenim Dravama , dostupna na: http://www.voa.gov/miscl/croatia/poligam.html 15.5.2006.

9. Mehti, Halil (2006) Poligamija - pravilo ili izuzetak? http://www.novihorizonti.com/test/tekst.asp?ArtikalID=1292 15.5.2006.

SUMMARY

The most of the sexual preferences until today were, and some of them, are still intimate and anonymous. Some of them are disapproved by society and some by laws. Polygamy is defined as appearance when one man or woman is married or have the sexual relationship with more person of different sex. Polyginy is a mating practice in which a male simultaneously has more than one female sexual partner. This is the most common form of polygamy. Polyandry is a mating practice where a woman has more than one male sexual partner simultaneously. In the Western civilizations monogamy is acceptable form of community and is protected by church and governmental laws, while polygamy is on the opposite side of law. Although, the polygamy is punishable, it isn't unacceptable in society. It is important to explain that polygamy, actually, its two main forms, polyandry and polyginy wasn't just characteristic of prehistoric societies. We can say that what today's modern society is doing isn't anything special, actually it is polygamy with new dimensions. So, behind this main division on poliginy and polyandry, we can find some new divisions. Some of them were characteristic of prehistoric societies, and also some new forms that are typical for today's "modern" society. Successive, simultaneous, subordinate and symbolical polygamy weren't unknown in the past, but their evolution, the reasons for their existence and their participating in today's society are very specific and very different. KEY WORDS: polygamy, polyginy, polyandry, marriage, polyamory