Professional Documents
Culture Documents
Tehnicko Obrazovanie 4 k1
Tehnicko Obrazovanie 4 k1
Tehnicko Obrazovanie 4 k1
TEHNI^KO OBRAZOVANIE
IV ODDELENIE VO DEVETGODI[NOTO OSNOVNO
OBRAZOVANIE
ODDELENIE
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
VERA VEQANOVSKA
TEHNI^KO OBRAZOVANIE
Skopje 2009
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
Urednik
Recenzentskata komisija za stru~no vrednuvawe na rakopisot, formirana od Ministerot za obrazovanie i nauka na Republika Makedonija, vo sostav : prof. Petko [ ajnovski - pretsedatel prof. Vangelica Popovska - ~len prof. Vangelina Mojanoska - ~len
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
Voved
Nastavniot predmet tehni~ko obrazovanie ovaa u~ebna godina prvpat } e go zapoznae{. Celta na nastavata po ovoj nastaven predmet e u~enicite da steknuvaat znaewa i umeewa od sovremenite tehni~ko-tehnolo{ki oblasti. Sodr`inite obraboteni vo u~ebnikov se predvideni spored nastavniot plan za devetgodi{no osnovno vospitanie i obrazovanie. U~enicite se osposobuvaat za nivna primena vo u~eweto, sekojdnevniot `ivot i rabota, a pritoa go pottiknuvaat i razvivaat interesot i sposobnostite za tehni~ko tvore{tvo i inovatorstvo. Steknatite znaewa i ve{tini od odredeni tehni~ki podra~ja, gi razvivaat mislovnite i rabotnite operacii i ti ovozmo`uvgaat da stane{ konstruktor, tehni~ar, in`ener ili inovator vo oblasta na tehnikata. Rabotnite zada~i } e ti ovozmo`at da stekne{ osnovni znaewa, umeewa i naviki za pravilno rakuvawe so priborot i alatot za ra~na obrabotka na materijalite: hartija, karton, tekstil i drvo.
Vnimatelno ~itaj.
Izu~uvaweto na zakonitostite, pravilata i postapkite } e ti pomognat da gi osoznae{ tajnite na tehnikata. Osnovnite soznanija od grafi~kata pismenost, konstruktivnoto tvore{tvo, i soobra} ajot } e ti ovozmo`at da razmenuva{ idei i da komunicira{ so drugar~iwata od celiot svet. Sodr`inite od ovoj nastaven predmet se realiziraat preku organizirani neposredni nabquduvawa, istra`uva~ki postapki, aktivnosti i gradbi na modeli i maketi. Vo temite } e sretne{ mnogu zna~ajni soveti i istite } e najdat primena vo tvoeto ponatamo{no obrazovanie, tvojot `ivot i rabota.
Avtorot
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
SODR@INA
GRAFI^KA PISMENOST Organizacija na rabotno mesto Vidovi linii Od ideja do realizacija (skica i tehni~ki crte`) Zapoznavawe so merewe Razmer Kotirawe Crtawe skici i ednostavni figuri na kompjuter vo Paint
6
7 8 12 14 16 17 18
MATERIJALI GRADBA I OBLIKUVAWE Dobivawe hartija i polukarton (vidovi i osobini) Reciklirawe na stara hartija Rabotni postapki pri obrabotka na hartija i polukarton Izrabotka na origami Dobivawe tekstil (prirodni i ve{ta~ki surovini i tehnologija, vidovi i osobini) Zapoznavawe so drvni poluproizvodi Za{tita na drvoto Rabotni postapki pri obrabotka na drvo
20
21 25 26 28 30 32 37 38
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
KONSTRUKTIVNO TVORE[TVO Elementi za sostavuvawe (zavrtki i navrtki) Sklopuvawe i rasklopuvawe modeli i maketi od gotovi elementi Prakti~na primena na originalite
40
41 42 44
SOOBRA] AJ Pravila i propisi za dvi`ewe na pe{acite vo soobra} ajot Regulirawe na krstosnica so soobra} ajni znaci i svetlosna soobra} ajna signalizacija. Crtawe na soobra} ajni znaci vo Paint
46
48 49 51
52
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
GRAFI^KA PISMENOST
Vo sekojdnevniot `ivot ~ovekot se sre}ava so najrazli~ni grafi~ki znaci i simboli. Pokraj govorot i pi{aniot zbor, za me|usebno dogovarawe toj koristi pove} e standardizirani grafi~ki znaci i simboli vo site oblasti na naukata, tehnikata i tehnologijata. Potrebite na sovremeniot ~ovek vo sekojdnevniot `ivot i rabota, baraat od nego osnovna tehni~ka i tehnolo{ka pismenost.
OTKRIJ ZO[ TO E VA@NO Mnogu odamna, pred da nau~at da ~itaat i pi{uvaat, lu|eto komunicirale so grafi~ki simboli i grafi~ki se izrazuvale. Razmenuvawe na idei, dogovarawe, izvestuvawe, ispra} awe i primawe poraki so pomo{ na tehni~ki crte`, rabotna skica i grafi~ki simboli se vika GRAFI^KO KOMUNICIRAWE. Grafi~koto prika`uvawe na pojavite, procesite i predmetite, ideite i mislite se od osobeno zna~ewe za komunicirawe na lu|eto od naukata, tehnikata i kulturata. Dokolku ja sovlada{ grafi~kata pismenost, mnogu lesno } e mo`e{ grafi~ki da pretstavuva{ predmeti, misli, idei i sli~no.
Grafi~ki simboli
ISTRA@UVAJ I DOZNAJ Na {to te predupreduva soobra} ajniot znak na slikata? Pro~itaj go soobra} ajniot znak. Soobra} aen znak
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
ORGANIZACIJA NA RABOTNO MESTO Nastavnata sodr`ina po tehni~ko obrazovanie naj~esto se odviva vo u~ili{niot kabinet. U~ili{nata prostorija naj~esto e opremena so rabotni masi i stolovi, vitrini za alat, tabla i nastavni sredstva. Tuka spa|aat i materijalite potrebni za rabota. Zaradi bezbednost vo rabotata treba da se vnimava koga se raboti so alatot, a ~asot da bide dobro organiziran. U~enicite, nastavnicite i drugite prisutni na ~asot treba da gi po~ituvaat pravilata za osnovna za{tita, a so toa ~asot i prakti~nata rabota } e bidat uspe{ni. Potreba na sekoj u~enik e da gi po~ituva pravilata, redot i disciplinata vo u~ili{niot kabinet. Rabotnoto mesto sekoga{ treba da bide uredno i ~isto. [to e toa rabotno mesto?
Rabotnoto mesto e prostor kade se realiziraat rabotnite zada~i, odnosno prostor kade {to se vr{i nekoja rabota.
NABQUDUVAJ I OBJASNI Na rabotnoto mesto alatot stoi od desnata, a materijalot od levata strana. Tehni~kiot crte` i priborot za rabota stavi gi vo sredinata. Priborot, alatot i materijalot treba da bidat sekoga{ na dofat na dvete race, za da gi koristi{ bez da se naprega{. Po~ituvaj gi pravilata za rabota i uspe{no } e gi realizira{ rabotnite zada~i.
ISTRA@UVAJ I DOZNAJ
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
VIDOVI LINII
prenesuvaat ideite i porakite na zamislenite objekti, predmeti , modeli i maketi {to treba da se napravat, i da se koristat. Tehni~kiot crte` e dokument nacrtan na list od hartija na koj e prika`ano nekoe tehni~ko re{enie. Liceto koe{to gi crta ovie crte`i se narekuva tehni~ki crta~. Tehni~kiot crte` ima za cel jasno da ja prenese specifikacijata na kreiraniot objekt.
30
Koga izrabotuva{ tehni~ki crte` treba da znae{ da rakuva{ so priborot. So dovolno ve`bawe za pravilno rakuvawe i crtawe so dva triagolnika nema da ti pretstavuva te{kotija. Izborot na molivot za izrabotka na tehni~ki crte` napravi go spored oznakata (simbolot) koj e vpi{an na molivot: Tvrdiot moliv prepoznaj go po oznakata (simbolot) ,,H (ha), a mekiot e obele`an so ,,B (be). Toa se simboli. Pokraj simbolite na molivot se ozna~eni i broevi. Broevite go ozna~uvaat stepenot na tvrdosta na molivot. Ako brojot e pogolem, molivot e potvrd, i obratno. Linijar, dva triagolnika, {estar, ostrilka i guma za bri{ewe se dopolnitelen pribor za crtawe na tehni~ki crte`. Ispravnosta na priborot za tehni~ko crtawe vlijae vrz kvalitetot na izrabotkata na tehni~kiot crte`.
16
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e Vidovi tehni~ki linii Izgled Opis Polna - debela linija Polna - tenka linija Isprekinata linija Crta - to~ka - crta Slobodna ra~na linija Primena Za crtawe na vidlivi rabovi na predmetot Za kotirawe na predmetot Za nevidlivi rabovi na predmetot Sredi{na linija Za prekini i preseci
ISTRA@UVAJ I DOZNAJ [ to e karakteristi~no za zna~eweto na tehni~kite linii kaj geometriskite figuri i tela?
Visina
[ irina Dol`ina
Triagolnik
Pravoagolnik
Konus
Cilindar
Kvadar
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e NAU^I KAKO SE RAKUVA SO PRIBOR ZA TEHNI^KO CRTAWE Koga } e povlekuva{ linii pri izrabotka na tehni~ki crte`, molivot treba da se potpre na stranata na triagolnikot. Ako saka{ linijata da bide tenka, dr`i go molivot ispraven (vertikalno) i ne pritiskaj. Koga povlekuva{ polna - debela linija, molivot navedni go vo nasoka na povlekuvaweto na linijata.
OTKRIJ ZO[ TO E VA@NO Voo~i i zaklu~i od slikata koj triagolnik e od 30 stepeni, a koj od 45 stepeni? Triagolnicite postojano treba da bidat ~isti. Dokolku ne se ~isti {to se slu~uva?
ISTRA@UVAJ I DOZNAJ Potrudi se da nacrta{ paralelni linii, a pri toa da koristi{dva triagolnika. NABQUDUVAJ I OBJASNI
Razmisli kako treba da gi postavi{ triagolnicite od 30 stepeni i 45 stepeni za da mo`e{ lesno da povlekuva{ horizontalni, vertikalni i kosi paralelni linii.
10
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e NABQUDUVAJ I OBJASNI Na slikata e pri`ano tehni~ko povlekuvawe na paralelni kosi linii so dva triagolnika. Obidi se da nacrta{, so pomo{ na dva triagolnika, horizontalni i vertikalni paralelni linii. Koga } e povlekuva{ linii, vrvot na molivot treba da go potpre{ na stranata od triagolnikot. Molivot navedni go vo nasoka na povlekuvaweto na linijata.
Triagolnik Potrudi se, vo rabotnata tetratka, da povlekuva{ paralelni linii so priborot za crtawe. U~i i zabavuvaj se.
11
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
OD IDEJA DO REALIZACIJA
postojano da razmisluva{ i da ima{ `elba za da gi ostvari{ svoite idei. Istata nastanuva kako potreba da se realizira (sozdade) ne{to novo. Mo`e{ da ima{ pove} e idejni re{enija. Tvoite idejni re{enija mo`e{ da gi pretstavi{ so skica. Skicata i tehni~kiot crte` se osnovni rabotni dokumenti za grafi~ko komunicirawe vo celiot svet. Skiciraweto e prakti~no primenuvawe na sopstvenite idei. Skicata se izrabotuva so slobodna raka.
Skica na masa
Skica na u~ilnica
NABQUDUVAJ I OBJASNI
12
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
ISTRA@UVAJ I DOZNAJ
Ti } e stane{ inovator
NABQUDUVAJ I OBJASNI Nabquduvaj gi predmetite {to te opkru`uvaat.Sigurno ima{ ideja? Razmisluvaj, analiziraj, skiciraj, izraboti tehni~ki crte` i gradi.
13
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
ZAPOZNAVAWE SO MEREWE Merewe e opredeluvawe na vistinskata golemina koja se ~ita direktno od merniot
instrument.
Pri toa naj~esto se upotrebuvaat merni instrumenti (linijar, triagolnik). Mereweto e postapka so koja se utvrduva kolku e ne{to dolgo (izmereno vo milimetri ili santimetri), kolku e ne{to te{ko i kolku e ne{to brzo. NABQUDUVAJ I OBJASNI Zo{to slu`at mernite instrumenti? Mernite instrumenti prika`ani na slikata koga gi upotrebuva{?
Nabquduvaj go crte`ot!
Od dosega{noto iskustvo gi poznava{ mernite edinici milimetar (mm) i santimetar (cm). Ti si osposoben da meri{ so ovie merni edinici. Izberi predmet, izmeri gi negovite golemini (dol`ina, {irina) so meren instrument po tvoj izbor (linijar ili triagolnik) i zapi{i gi vo rabotnata tetratka.
14
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
ISTRA@UVAJ I DOZNAJ Pro~itaj gi dimenziite dadeni na slikite. Vo tehni~koto crtawe sekoga{ dimenziite gi ~itame vo mm.
15
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
RAZMER Predmetite {to }e gi izrabotuva{ vo u~ili{nata rabotilnica, spored tehni~ki crte`, se nacrtani vo nivnite vistinski (prirodni) golemini. Nekoga{ imame potreba, predmetite {to gi crtame, da gi zgolemime ili namalime. Za re{avawe na vakvite potrebi voveden e razmer vo tehni~koto crtawe.
NABQUDUVAJ I OBJASNI M 1:1 M 1:2 M 2:1
16
16
30 30 30
Razmer e odnos na dimenziite na predmetot vo vistinska (prirodna) golemina i dimenziite na predmetot {to e nacrtan na tehni~kiot crte`. Ima tri vidovi razmer: Prirodna golemina Namaluvawe Zgolemuvawe
1 :1 1:2 2:1
Rabotna zada~a Izmeri gi dimenziite na priborot za molivi, i izraboti tehni~ki crte` vo razmer: 1:1; 1:2; 2:1.
16
16
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
KOTIRAWE
Kotirawe e vnesuvawe na kotni broevi (dimenzii) na nacrtaniot tehni~kiot crte`.
15 40 70 Tehni~ki crte` Elementi na kotiraweto Kotna linija i pomo{na kotna linija se iscrtuvaat so polna - tenka linija. Kotna strelka se iscrtuva pokraj kotnata linija i gi dopira pomo{nite kotni linii. Kotniot broj se vpi{uva na sredinata nad kotnata linija od levo kon desno. 30 ISTRA@UVAJ I DOZNAJ [ to zabele`uva{ na crte`ot? [ to mu nedostasuva na tehni~kiot crte`? 20 35
17
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
CRTAWE NA EDNOSTAVNI FIGURI NA KOMPJUTER VO PAINT Informatikata e nauka za informaciite, za nivnoto oblikuvawe, memorirawe, prenesuvawe,obrabotuvawe i koristewe, so pomo{ na avtomatski ma{ini, kompjuteri. Taa se zanimava so izu~uvawe na kompjuterite, kako sovremeni sredstva za obrabotka na podatocite i nivna primena vo razli~ni oblasti.
Terminot informatika e dobien so spojuvawe na prvite dva sloga od zborot informacija, i poslednite tri sloga od zborot avtomatika. Terminot informacija poteknuva od latinskiot zbor informatio {to zna~i izvestuvawe, soznanie, poim. Paint e ednostaven grafi~ki ureduva~. So pomo{ na ovoj ureduva~ mo`ete da sozdavate {iroka paleta crte`i ili sliki, od ednostavni do sovr{eni. Pritoa se koristat alatki za crtawe so slobodna raka, alatki za crtawe linii i geometriski figuri (pravoagolnik, kvadrat, krug), kako i alatki za: boewe, bri{ewe, otsekuvawe, kopirawe, premestuvawe na del od slikata, vnesuvawe ili vmetnuvawe na tekst. Pokraj spomenatite alatki se koristi bogata paleta na boi. Startuvaweto na grafi~kiot ureduva~ Paint mo`e da se ostvari so izborot na komandite: Start, All Programs, Accesories, Paint.
NABQUDUVAJ I OBJASNI Sostavni elementi na osnovniot prozorec na Paint se: standardnoto meni, lenta so alatki (toolbar), poleto so svojstva za izbranata alatka, paletata so boi, statusnata linija i rabotnata povr{ina za crtawe, koja go zazema najgolemiot del od prozorecot. Identifikuvaj gi alatkite.
18
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e ISTRA@UVAJ I DOZNAJ So koja alatka mo`e{ da gi nacrta{ krugovite prika`ani na slikata? Obidi se da nacrta{ pravoagolnik , triagolnik i kvadrat.
Rabotna zada~a Izberi alatka i nacrtaj skica vo kompjuterskata u~ilnica vo Paint. Spored primerot izraboti skica po sopstvena ideja vo Paint.
Skica na ku} a
Za uspe{na realizacija na tvojata zada~a, } e ti pomognat alatkite so koi crta{e geometriski figuri vo Paint. Potrudi se i nacrtaj skica na tvojata u~ilnica vo Paint.
19
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
Ako vaka razmisluva{ } e nau~i{ Navreme da podgotvi{ potreben materijal, pribor i alat. Rabotnoto mesto sekoga{ da ti bide uredno i ~isto. Pridr`uvaj se na redot i disciplinata vo u~ili{nata rabotilnica. Taka } e sozdade{ uslovi za bezbedna i kvalitetna rabota.
OTKRI ZO[ TO E VA@NO So pravilno opredeluvawe na redosledot na raboteweto } e nau~i{da planira{. Planiraweto osobeno ke ti pomogne vo re{avaweto na rabotnite zada~i. ] e gi osoznae{ tehni~kite i drugite zakonitosti.
Alat za rabota
Maketa
20
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
DOBIVAWE HARTIJA I POLUKARTON Hartijata e materijal koj se koristi vo `ivotot i rabotata na lu|eto.
Tvoite tetratki i u~ebnici se izraboteni od hartija. Se koristi za pi{uvawe, pe~atewe, pakuvawe, za izrabotka na ambala`a i drugo.
OTKRIJ ZO[ TO E VA@NO Za proizvodstvo na hartija se koristat surovini od rastitelno poteklo, koi vo sebe sodr`at vlaknesti materii - celuloza. Osnovna surovina za dobivawe hartija e drvoto, slamata, isitnetite stebla od p~enka, raznovidna treva, stari krpi, konop i stara hartija. Hartijata denes se proizveduva vo fabriki koi se opremeni so specijalni ma{ini. Hartijata od ma{inata izleguva vo vid na beskrajna lenta. Se namotuva na makara ili se se~e vo tabaci so odredeni dimenzii.
21
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
Osven hartija za pi{uvawe, se izrabotuvaat i razni vidovi na kartoni za izrabotka na korici za knigi, ambala`a, pakuvawe i drugi potrebi. Postapkata za dobivawe na polukartonot e sli~na kako i kaj hartijata.
Proizvodstvo i ambala`a na polukarton OTKRIJ ZO[ TO E VA@NO Osobini na hartija Tvrdost e otpor {to go dava hartijata na alatot pri obrabotka, odnosno zase~uvawe, se~ewe i svitkuvawe. @ilavost e povrzanosta na vlaknata na hartijata {to mo`e{ da ja zabele`i{ pri kinewe i kr{ewe. Elasti~nost e otpor {to go dava hartijata pri svitkuvawe i previtkuvawe.
Hartija vo boja
22
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
Osobini na karton
Tenok karton e elasti~en, ne puka, ne se kr{i, `ilav e i lesno se vitka. Se koristi za izrabotka na korici i ambala`a. Debel karton e krut, ne e elasti~en i pri svitkuvawe lesno se kr{i. Pogoden e za ka{irawe bidej} i se izobli~uva. Se koristi za izrabotka na korici za knigi, kutii za ambala`a, i maketarstvo. Ka{iran karton
Modeli od karton
Modeli i maketi od hartija Doznaj ne{to pove} e za osobinite na hartijata i polukartonot. Hartijata e materijal koj lesno se obrabotuva so svitkuvawe i se~ewe. Otkako } e gi sovlada{ ovie ve{tini, potrudi se da izraboti{ po sopstvena ideja model, maketa od hartija ili karton.
23
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e ISTRA@UVAJ I DOZNAJ Analiziraj ja slikata i ispitaj ja cvrstinata na hartijata i lepenkata koja } e ja napravi{ na ~asot po tehni~ko obrazovanie. Vo {to e razlikata? Obidi se da doznae{ koj ima pogolema cvrstina, hartijata ili lepenkata? Vnimatelno nabquduvaj ja slikata. Izraboti lepenka od hartija.
Lepenka
Hartija vo boja
NABQUDUVAJ I OBJASNI Vrz osnova na razlikite {to postojat me|u hartija i ka{iran karton, obidi se da objasni{ kade pripa|aat slikite {to gi nabquduva{.
Izrabotka od hartija
24
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
Ma{insko sitnewe
Gotov proizvod
25
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
Pred
Rabotni postapki
OTKRIJ ZO[ TO E VA@NO Rabotnite zada~i da bidat uspe{ni potrebno e da znae{: Prenesi gi (obele`i) dimenziite so priborot za tehni~ko crtawe na hartijata, polukartonot. Koga previtkuva{, treba prvo da go zase~e{ materijalot, a potoa da go pritisne{ na obele`enoto mesto. Izrabotkite od hartija i polukarton sostavi gi so: lepilo, igla i konec. Gotovite izrabotki oboj gi i ukrasi gi po sopstvena ideja.
26
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e Ako vaka razmisluva{ } e nau~i{ Da izrabotuva{ predmeti od hartija i polukarton, } e gi sovlada{ rabotnite postapki i mnogu lesno } e dobie{ gotov proizvod. Vnimatelno rakuvaj so priborot i alatot. Vnimavaj da ne se povredi{. Po rabotata rabotnoto mesto postojano ostavaj go ~isto.
Gotovi proizvodi od hartija i karton ISTRA@UVAJ I DOZNAJ Na {to pi{uvale lu|eto pred pronao|aweto na hartijata? Tragaj po informacii, i otkrij kako se vikaat fabrikite za proizvodstvo na karton? [ to pretstavuva recikla`a na stara hartija, dali ima proizvoditel vo tvoeto mesto? Zo{to hartijata treba da se ~uva vo suvi prostorii?
27
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
IZRABOTKA NA ORIGAMI Origami e tradicionalna japonska ve{tina za pravewe figuri od hartija. Hartijata postoi vo razni boi ili japonski dizajni. Samata hartija bila izmislena vo Kina. Kako japonska umetnost se primenuva za modelirawe na hartija. Nejzinoto sozdavawe datira od pred deset veka. Ve{tinata na pravewe origami se prenesuvala od generacija na generacija. Vo nea u`ivaat decata i vozrasnite. Toa e zabavna i edukativna ve{tina koja{to mo`e da ni podari beskone~ni ~asovi na zabava. Ovaa ve{tina ja podobruva koncentracijata i motorikata na racete. S {to ni e potrebno e par~e hartija. Vo u~ebnikot i rabotnata tetratka } e imate mo`nost da nau~ite kako da napravite figuri od najednostavnata pa s do najslo`enata. Va{ite origami (figuri) mo`at da bidat upotrebeni za zabavi, dekoracii na podaroci, novogodi{ni ukrasi i drugo.
NABQUDUVAJ I OBJASNI Na slikata se prika`ani primeri od origami. Na ~asovite po tehni~ko obrazovanie } e ima{ mo`nost prakti~no da izrabotuva{ rabotni zada~i origami: ~estitki, soobra} ajni znaci, kocka, pliko, cvet i mnogu drugi.
ISTRA@UVAJ I DOZNAJ So pomo{ na nastavnikot pronajdi podatoci kolku ovaa ve{tina na izrabotka na origami e zastapena kaj nas. 1 2 1 2
28
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e ISTRA@UVAJ I DOZNAJ Mo`ete da kreirate va{a sopstvena ideja za origami. Samo va{ata fantazija gi postavuva granicite za upotreba na va{ata zavr{ena origami figura. Spored dadenite sliki konstruiraj figuri od polukarton.
a a a
Mre`a na kocka
Mre`a na kvadar Ako vaka razmisluva{ } e nau~i{ Da napravi{ mre`a na slednite geometriski figuri
Cilindar
Piramida
Konus
29
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
DOBIVAWE TEKSTIL
e materijal koj se koristi vo sekojdnevniot `ivot. Tekstilot se dobiva so prerabotka na pamuk, svila, len, volna i sinteti~ki vlakna. Spored vidot na sirovinata od koj se izrabotuva tesktilot razlikuvame priroden (pamuk, len i konop) i ve{ta~ki (sinteti~ki). Tekstilot se proizveduva na pove} e na~ini,no naj~esto so tkaewe na razboj.
Tekstilot
Tkaenina
Razboj
NABQUDUVAJ I OBJASNI [ to e prika`ano na slikata? Kako nastanuva tkaeweto? Objasni zo{to lu|eto porano go koristele razbojot. Dali si imal/a mo`nost da vidi{ proizvod tkaen na razboj?
Tkaewe
30
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e ISTRA@UVAJ I DOZNAJ Tekstilot kako tehni~ki materijal lesno se obrabotuva. Zo{to? Rabotata so tekstilot e raznovidna, mo`e{ da ostvaruva{ raznovidni kreacii. Dali ti e poznato takvo zanimawe?
Ra~ni izrabotki od tekstil i konec NABQUDUVAJ I OBJASNI Napravete zbirka od razli~ni tekstilni materijali i otvorete diskusija. Razgledaj gi ponudenite idei izraboteni od tekstil i po sopstvena ideja napravi svoja. Pred da gi izraboti{ modelite od tekstil gi kroi{ spored dimenziite, a potoa gi sostavuva{ so {iewe ra~no ili ma{inski.
Gotovi proizvodi od tekstil OTKRIJ ZO[ TO E VA@NO Timski istra`uvajte gi osobinite na tekstilot: vpivawe na voda, rasteglivost i mekost, i dobienite rezultati zapi{ete gi vo rabotna tetratka.
31
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
ZAPOZNAVAWE SO DRVNI POLUPROIZVODI Drvoto e del od `ivata priroda koja n opkru`uva. Taa postoi mnogu godini pred nastanokot na ~ovekot. Bez drvoto te{ko mo`e da se zamisli normalen i zdrav `ivot. [ umite se prirodno bogatstvo na ~ovekot. Vozduhot go zbogatuvaat so kislorod, a vlijaat i na podobruvawe na klimatskite uslovi. Zafa} aat edna ~etvrtina od zemjinata povr{ina. @ivotnata sredina ja pravat pogodna za `ivot na site `ivi su{testva i ~ovekot. So razvojot koj neminovno sleduval, upotrebata na drvoto vo sekojdnevniot `ivot na ~ovekot postojano se zgolemuvala. Od gradewe na moderni `iveali{ta, izrabotka na sredstva za prevoz, mostovi, `elezni~ki prugi, enterieri, pa s do osnovnoto sredstvo za pismena komunikacija - hartijata.
[ uma
Drvena gradba
Denes, drvoto svojata upotreba najmnogu ja nao|a vo sovremenata grade`na i drvoprerabotuva~ka industrija. Mo`e da se najde vo najrazli~ni formi i boi vo sekoj dom, deloven prostor, u~ili{ta, i toa vo oblik na gredi, letvi, daski i drugi poluproizvodi kako i vrati, prozorci, masi, stolovi, skali, klupi, mebel i drugo.
32
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
Drvoto se se~e i se otstranuvaat grankite. Stebloto so pomo{ na pili se se~e na odredena dol`ina i se dobivaat trupci - tehni~ko drvo. Trupcite se transportiraat do pilanite, a ma{inite so koi se vr{i se~ewe se vikaat gateri.
ISTRA@UVAJ I DOZNAJ Obidi se da doznae{ so kakvi vidovi drva izobiluva tvojata okolina. Organizirano posetete drvoprerabotuva~ka industrija za da se zapoznaete so procesot na dobivawe na gotovi proizvodi od drvo.
33
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e NABQUDUVAJ I OBJASNI Na slikata prika`an e horizontalen presek na steblo. Odredi gi delovite: kora, drvna masa i srcevina
Prstenite na sredinata na stebloto kon korata se vikaat godovi. Vo sekoj prsten na drvoto se razlikuvaat dva dela. Delot poblisku do centarot e posvetol po boja i izgraden e od {iroki elementi. Ovoj del se formira vo rana prolet koga rastot na drvoto e pointenziven i se narekuva rano drvo ili proletno drvo. Nadvore{niot del od prstenot se vika letno drvo bidej} i se formira vo leto. Srcevinata - mrtvoto drvo e temno oboeno, a `ivoto aktivno drvo e svetol prsten.
Srcevina na drvoto
Drvna masa
Kora na drvoto
34
Furnirot se dobiva najmnogu od listopadni drva i toa na dva na~ina. So kru`no i vertikalno nadol`no lupewe na trupcite.
[per-plo~a se dobiva so nakrsno lepewe na pove} e listovi furnir. Listovite se sostavuvaat so lepilo pod prav agol.
Panel-plo~a se izrabotuva od meko drvo. Se dobiva od tenki letvi~ki, naredeni i zalepeni edna do druga, zalepeni so listovi furnir.
Lesonit-plo~a se izrabotuva od drvni otpadoci, koi se stavaat vo specijalni kotli , se me{aat so lepilo i se varat na parea. Dobienata masa se presuva vo specijalni ma{ini presi.
Iverica se izrabotuva od drvni struganici izme{ani so lepilo i presuvani. Gredi Poluproizvodi Letvi Daski
35
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e Ako vaka razmisluva{ } e nau~i{ Proizvodite od drvoto se dobivaat vo drvo prerabotuva~kata industrija i zavr{uvaat vo va{ite domovi, kako gotovi proizvodi.
36
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
ZA[TITA NA DRVOTO Kvalitetot i osobinite na drvoto zavisat od: rastot na drvoto, rasporedot na
kletkite, nivnata me|usebna povrzanost i zbienost, kako i koli~estvoto i kvalitetot na te~nosta {to ja sodr`i samoto drvo. Tehni~koto drvo mora da se za{titi od vlaga bidej} i e osetlivo. Pri tehni~ka upotreba drvoto treba da bide suvo, zatoa {to lesno se obrabotuva. Suvoto drvo e dobar izolator na toplina i struja, ubavo izgleda i ima golema cvrstina.
OTKRIJ ZO[ TO E VA@NO Drvenite predmeti se za{tituvaat od nadvore{ni udari, od vlaga i od vnatre{ni `ivi organizmi - insekti. [ to } e se slu~i dokolku drvoto e neza{titeno? Vo {to e razlikata? Prou~i gi za{titnite sredstva {to se primenuvaat kaj drvoto, za da go prodol`ime negoviot vek na traewe.
ISTRA@UVAJ I DOZNAJ So sadewe na novi drvca, } e pridoneseme za pozdrava i po~ista okolina. Nesovesnoto odnesuvawe na ~ovekot, predizvikuva najrazli~ni promeni. Zgolemuvaweto na temperaturite na globalno nivo i pojava na poplavi i erozii na zemji{teto. Vo svetot sekojdnevno is~eznuvaat golem broj {umi, ~ie postoewe e neophodno, bidej} i tie se belite drobovi na na{ata planeta. Potrebno e da se raboti intenzivno na podigawe na svesta na ~ovekot, vo smisla na podobra gri`a za prirodata.
37
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
se obrabotuva ra~no i ma{inski. Ma{inskata obrabotka na drvoto naj~esto se primenuva vo drvoprerabotuva~kata industrija. Za izrabotka na rabotni zada~i od poluproizvodi od drvo potrebno e da napravi{ nekolku ~ekori. Za dobivawe na gotov proizvod ovie ~ekori pretstavuvaat rabotni postapki.
Se~ewe e postapka koja pretstavuva odvojuvawe na del od drveniot materijal. Alat so koi se izveduva ovaa postapka e pilata.
Brusewe e postapka vrz drvoto koe se primenuva za podobar estetski izgled na predmetot {to go obrabotuva{.
Turpijawe e postapka koja se koristi pri zavr{nite obrabotki na drvoto. Se izveduva so razni vidovi turpii.
38
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
Dup~ewe e postapka koja se primenuva za izrabotka na otvori na drvoto. Istoto se izveduva so dup~alka.
Dlabewe e postapka koja se izveduva so dleto, a na drvoto mo`at da se izrabotuvaat najrazli~ni figuri.
Sekoj mlad ~ovek treba da ima zada~a vo u~ili{niot dvor da zasadi barem edno drvo, da go odgleduva i da raste zaedno so nego.
39
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
Konstrukcii
^ovekot pred da po~ne da raboti, se podgotvuva, razmisluva, izrabotuva skica i tehni~ki crte`. Za da bide{ uspe{en sekoga{ isplaniraj {to } e raboti{. ^ovekot gi koristi prirodnite bogatstva, odnosno surovinite i od niv sozdava s {to mu e potrebno. Patot od surovinata do materijalnite dobra e slo`en i dolg proces. Primenata na prirodnte zakoni koi se otkrieni niz vekovite zna~itelno mu ja olesnuvaat rabotata na ~ovekot. Dajte mi dovolno dolg stap i potporna to~ka na koja mo`am da go postavam stapot i } e go pomestam svetot planetata Zemja
Arhimed
40
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
Konstruktorskiot materijal naj~esto e izraboten od metal, plasti~na masa ili drvo. Ovie materijali se smesteni vo specijalni kutii vo koi{to ima ma{inski element i upatstvo za rabota.
Ako vaka razmisluva{ } e nau~i{ Spojuvaweto na delovite pri gradba na modelite naj~esto se izveduva so navrtka i zavrtka. Osnoven ra~en alat za rabota e odvrtuva~ i klu~.
Ra~en alat
Zavrtka i navrtka
Zavrtkata se zavrtuva vo pravec na strelkite na ~asovnikot, a odvrtuvaweto e vo obratna nasoka. ISTRA@UVAJ I DOZNAJ
Navrtkite i zavrtkite ne gi pritegnuvaj do kraj. Toa } e go napravi{ otkako } e gi sostavi{ site elementi na tvojot model. Razdeluvaweto na elementite vr{i go po obraten redosled od sostavuvaweto.
41
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
Sklopuvawe i rasklopuvawe na modeli i maketi od gotovi elementi Konstruktorskiot materijal ti dava mo`nost da gradi{ raznovidni modeli i
maketi. Obidi se po sopstvena ideja da konstruira{ svoj model.
NABQUDUVAJ I OBJASNI [ to treba da napravi{ pred da po~ne{ so rabota? Izberi model ili maketa {to treba da ja gradi{. Prou~i go upatstvoto za rabota. Odvoj gi potrebnite elementi za sklopuvawe, odnosno gradba. Delovite sostavuvaj gi po redosledot {to ti e daden vo upatstvoto.
42
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
OTKRIJ ZO[ TO E VA@NO Originalnite konstrukcii se sekade okolu nas. Drugaruvaj so tehnikata, toa e vistinsko zadovolstvo.
ISTRA@UVAJ I DOZNAJ ] e ima{ mo`nost da konstruira{ modeli na razni predmeti i ednostavni ma{ini po sopstvena ideja. Gradbata na modelite o~ekuvame da pottikne inters za tvore{tvoto kaj sekoj u~enik. Dokolku gi sovlada{ osnovnite postapki vo rabotata nema da ima{ pote{kotii pri konstruiraweto. Za brzo vreme } e stane{ konstruktor.
Konstrukcii
43
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
Tovar
Mnogu e polesno da se krene te`ok tovar ako upotrebime gredi~ka koja {to ja narekuvame lost. Lostot go potpirame na potpira~. Morame da go pritiskame pove} e otkolku {to treba za da go digneme tovarot.
ISTRA@UVAJ I DOZNAJ Na slikata prika`ana e koli~ka za prenesuvawe na tovar. Otkrij {to e lost, a {to potpira~ kaj koli~kata? No`icite isto taka pretstavuvaat lost. Otkrij koe mesto na no`i~kite pretstavuva potpira~?
44
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e ISTRA@UVAJ I DOZNAJ Primena na konstrukciite vo praktika? Spored originalnite konstrukcii ti izrabotuva{ modeli. Istite imaat osobeno zna~ewe vo `ivotot i rabotata na ~ovekot. Napravete sporedba na prika`anite originali i nivnite modeli. Sigurno ima{ idei. Napravi model spored viden ili zamislen original.
Bager e ma{ina koja se upotrebuva za iskopuvawe na zemji{teto. Dali vo priroda si videl bager?
Na slikata e prika`ana metalna konstrukcija na most. Od koj materijal se gradat modelite sli~ni na originalite?
45
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
SOOBRA] AJ
znaewa za soobra} aj } e ti pomognat da ja realizira{ i pro{iri{ ovaa nastavna sodr`ina. Potrebata za patuvawe na lu|eto do svoite rabotni mesta, prenesuvawe na proizvodite i informaciite od edno na drugo rabotno mesto, nalo`uvaat brz i siguren razvoj na soobra} ajot. Razvojot na soobra} ajnite sistemi i podignuvaweto na soobra} ajnata kultura i odnesuvaweto na u~esnicite vo soobra} ajot e sekojdnevna potreba. Neregulirana krstosnica
Prethodnite
Regulirana krstosnica
Podignuvaweto na soobra} ajnata kultura podrazbira disciplinirano odnesuvawe i soodvetno komunicirawe na u~esnicite vo soobra} ajot. Postojat tri vidovi soobra} aj: kopnen, voden i vozdu{en soobra} aj. Kod zna~i oblik, simbol, dogovoren znak ili {ifra so koja se zamenuva eden grafi~ki simbol so drug. Kodovite mo`at da bidat bukvi, broevi, zvu~ni i svetlosni signali so odnapred opredeleno zna~ewe, soobra} ajni znaci i drugo. Soobra} ajni znaci
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
Soobra} ajnica e del od povr{inata na patot namenet za soobra} aj na vozila. Elementi na ulica i pat se: uli~na lenta, soobra} ajna lenta, velosipedska pateka, zelena povr{ina i trotoar. Pe{akot po pravilo, ne smee da se dvi`i i da se zadr`uva na soobra} ajnicata. Na pat {to ima trotoar ili druga povr{ina pogodna za dvi`ewe, pe{acite se dol`ni da se dvi`i po tie povr{ini.
Pe{acite koga se dvi`at po ulica, zaradi nivna bezbednost treba da se dvi`at poblisku do rabot na ulicata po desnata strana eden zad drug. Koga pe{akot se dvi`i na javen pat, nadvor od naselba, dol`en e da se dvi`i pokraj leviot rab od kolovozot vo pravecot na dvi`eweto, taka e pobezbeden.
Pe{akot smee da ja pomine ulicata nadvor od pe{a~kiot premin samo dokolku preminot e podaleku od sto metri, no ne smee da go popre~uva dvi`eweto na vozilata. Na krstosnica koja e regulirana so svetlosni soobra} ajni znaci za pe{aci, pe{akot e dol`en da gi po~ituva istite.
Na pe{a~kiot premin po pravilo pe{akot se dvi`i po desnata strana. Na trotoarot ne e dozvoleno igrawe i zadr`uvawe ako so toa se popre~uva dvi`eweto na pe{acite i ostanatite lu|e koi se vklu~eni vo soobra} ajot.
47
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
Za
Trotoar e povr{ina nameneta za dvi`ewe na pe{acite. Pe{akot se dvi`i po desnata strana na trotoarot. Na ulicite kade {to ne e izgraden trotoar, pe{acite se dvi`at po levata strana na patot.
48
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
Na regulirana krstosnica soobra} ajot se regulira na tri na~ini: Soobra} aen semafor Soobra} aen policaec Soobra} aen znak
Na neregulirana krstosnica prvenstvo na minuvawe imaat vozilata {to doa|aat od desna strana.
Horizontalnata signalizacija na patot na {to te predupreduva? Tvojata bezbednost vo patniot soobra} aj, zavisi od horizontalnata i vertikalnata signalizacija na patot. Za kakva signalizacija stanuva zbor na slikata?
49
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
Nabquduvaj i objasni. Definiraj gi soobra} ajnite znaci. Dokolku vo blizina na tvoeto u~ili{te si zabele`al soobra} ajni znaci kako na slikite otvori diskusija i objasni gi.
ISTRA@UVAJ I DOZNAJ Spored postavuvaweto na soobra} ajnite znaci koi{to n informiraat za propisite vo soobra} ajot istite navestuvaat signalizacija. Za kakva signalizacija stanuva zbor na goreprika`anata slika? [ to podrazbira{ pod soobra} ajna kultura? Ako ne gi nau~i{ i primenuva{ pravilata i propisite vo soobra} ajot {to } e se slu~i?
NABQUDUVAJ I OBJASNI Koga izleguva{ od u~ili{te kade i kako treba da ja premine{ ulicata? So {to e reguliran soobra} ajot vo tvojata neposredna okolina?
Soobra} ajna kultura pretstavuva znaewe, poznavawe i primenuvawe na soobra} ajnite pravila i propisi
50
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
Znaci za obvrski
Znaci za izvestuvawe
ISTRA@UVAJ I DOZNAJ Pro{iri go tvoeto znaewe. Iscrtaj i drugi znaci koi te opkru`uvaat ili pak si gi sretnal na patot.
51
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e
T Te eh hn ni i~ ~k ko oo ob br ra az zo ov va an ni ie e Za izdava~ot
Vera Veqanovska
Tehni~ko obrazovanie
za IV oddelenie za devetgodi{no osnovno obrazovanie Tehni~ki urednik Gabriela Misovska Grafi~ki urednik Marija Veqanovska Lektura Danijela Nikoli} Kompjuterska obrabotka Dungevski Zlatko
53