Skretanje s teme

Dvije su bitne injenice koje mi padaju na pamet kada se spomene ljevica u europi. Prva je da je bivi grki premijer George Papandreu predsjednik Socijalistike internacionale, a druga je dogaaj, nakon smjene Talijanskog premjera Berlusconia okupljeni prosvjednici pjevaju Bella ciao, talijansku partizansku pjesmu iz Drugog svjetskog rata, novom premjeru Mariu Monttiu. Obije injenice usko su vezane s postavljanjem tehnokratskih, od naroda ne izabranih premjera u Grkoj i Italiji. Vezano uz prvu injenicu postavlja se pitanje, kako je mogue da predsjednik svjetske krovne organizacije socijalistikih, socijaldemokratskih i laburstikih stranaka, Socijalistike internacionale vodi politiku otrih rezova nautrb radnike klase, malih ljudi, socijalnih sluajeva i javnog dobra. Politiku koja u konanici udara na demokratske procese jedne zemlje, postavljanjem premjera koji nije izabran na voljom naroda na izborima. Jesu li Grci zaista toliko zaglibili da nije postajao drugi nain, osim pokoriti se volji modernih kolonizatora, politikim vodstvima svojih meunarodnih kreditora? Nisu, situacija u Rusiji prije dolaska na vlast Vladimira Putina 2000. godine takoer je bila dramatina, ali je Putin odbio plaati skupe kamate, pokrenuo gospodarstvo i vratio glavnicu kredita. Moda je to u Rusiji bilo mogue zbog njene veliine, zbog bogatstva prirodnim resursima ili, najvjerojatnije, mogli su uiniti takav potez zato to su nuklearna sila i posjeduju oruje za masovno unitenje. Danas je to i onako najvaniji argument u vanjsko politikim pregovorna. Skrenuo sam s teme, s toga u samo zakljuiti da je Grki premjer odgovoran za unitenje grkog srednjeg sloja, grke suverenosti i unitenje demokratskih procesa u zemlji koja je demokraciju izmislila prije vie od 2500 godina. Pitanje Italije i demokratskih procesa ondje je veoma komino. Nakon ostavke zbog pritisaka odozdo, a ponajvie zbog pritisaka odozgo, Italija je dobila novog premjera. koji nije izabran veinom glasova naroda. Ljudi su izali na ulice slavei odlazak politikog klauna s premijerske pozicije i pjevali pjesmu koja u talijanskom naroda simbolizira osloboenje, a na mala vrata, dok je narod jo bio opijen pirovom pobjedom, proguran im je premjer kojega su odabrali slubenici u Brusselu. Isti narod koji ga je izabrao Berlusconia, tek je u krizi shvatio da on nije ovjek sposoban za voenje drave. Ovaj zakljuak vodi ka jo jednom skretanju s teme . Ovo neodoljivo podsjea na probleme stanovnika drugog po veliini grada u Hrvatskoj i s njihovim gradonaelnikom. Samo to Splianim nije potrebna svjetska financijska kriza. Njima je naime bila potrebna jedna ciklona. Ciklona koja je donijela snijeg, a sa snijegom su na povrinu isplivale nesposobnost i bezobzirnost gradonaelnika Splita eljka Keruma i njegove jo bahatije sestre, predsjednice Gradskog vijea Grada Splita Nevenke Bei. Tko zna da su Spliani uspjeli sruiti Keruma moda bi i oni izali na ulice i pjevali neku partizansku pjesmu. Moda Padaj silo i nepravdo, ta pjesma potie iz Dalmacije.