Osnove elektrotehnike Modul 1

1

1. ISTORIJSKI RAZVOJ ELEKTROTEHNIKE

Elektrotehnika je nauka koja prouava zakone elektriciteta i primjenjuje ih u praktine
svrhe.Ljudi su ve odavno zapazili prve elektrine pojave kao to su munje, gromovi i slino.Kada se
neto konkretno znalo o elektricitetu teko je utvrditi, ali se pretpostavlja da je starogrki filozof Tales
(oko 600.godine p.n.e.) prvi zapisao da ilibar ( jantar ) natrljan krznom privlai lake predmete kao to
su kosa, vuna, drvena piljevina i slino. Ovaj eksperiment je , meutim , ostao nezapaen preko
20. stoljea.
Tek oko 1600-te godine, engleski ljekar Vilijam Dilbert ( William Gilbert,1544-1603 ) je
zapazio da i neka druga tijela, kao npr. staklo ili krzno, trljanjem stiu ista svojstva kao ilibar. Budui
da se ilibar na starogrkom jeziku zove elektron, Dilbert je ustvrdio da su se ta tijela trljanjem
naelektrisala.
Tek u drugoj polovini 18. stoljea dolo se do spoznaje da je naelektrisanost tijela posljedica
prisutnosti neke supstance koja je nazvana elektricitet.
Ameriki fiziar Bendamin Frenklin ( Benjamin Franklin,1706-1790 ) izvodi prvu teoriju o
elektricitetu, te uvodi pojam pozitivnog i negativnog naelektrisanja.
Italijanski ljekar i fiziar Luii Galvani ( Luigi Galvani,1737-1798 ) prouavao je uticaj
elektriciteta na ive organizme.
Prva istraivanja zakona sile izmeu dva naelektrisana tijela izveo je francuski fiziar arls
Augustin Kulon ( Charles Augustin Coulomb ), 1784 i 1785.godine.
Alesandro Volta ( Alessandro Volta,1745-1827 ), italijanski fiziar, prvi pronalazi izvor trajne
elektrine struje-galvanski element.
Burniji razvoj elektrotehnike zapoinje u 19.stoljeu.
Danski fiziar Kristijan Ersted ( Christian Oersted,1777-1851 ), 1820. godine, ustanovio je
postojanje magnetnog polja elektrine struje.
Ovo otkrie je, iste godine, podstaklo francuskog fiziara i matematiara Andre Ampera
( Andre Ampere,1775-1836 ) da utvrdi uzajamno mehaniko dejstvo izmeu dva provodnika kroz koja
protie elektrina struja.
Najvaniji putokaz za dalja istraivanja predstavlja fundamentalno otkrie engleskog fiziara i
hemiara Majkla Faradeja ( Michael Faraday,1791-1867 ).On je, 1831. godine, uspio dokazati da
magnetizam proizvodi elektricitet, odnosno, otkrio je jedan od najvanijih zakona elektrotehnike:
Zakon elektromagnetne indukcije.
Faradejeve ideje je dalje usavrio engleski fiziar Dejms Maksvel ( James Maxwell,1831-
1879 ) koji je, 1864. godine, postavio optu matematiku teoriju elektromagnetizma.
Njemaki fiziari Om ( Georg Simon Ohm,1787-1854 ) i Kirhof ( Gustav Robert Kirchhoff,
1824-1887 ) utvrdili su zakone elektrotehnike koji pokazuju kvantitativne odnose u elektrinom kolu
istosmjerne struje, grananje struje i uzajamno dejstvo indukovanih napona u sloenom elektrinom kolu.
Za nagli uspon elektrotehnike veoma je zasluan i Nikola Tesla ( 1856-1943 ) koji je 1888.
godine realizovao svoje pronalaske na podruju viefaznih sistema, koji su omoguili primjenu
naizmjenine struje u industriji.To je ujedno omoguilo prenos elektrine energije. On se, takoe, bavio
strujama visoke frekvencije i tehnikom visokih napona, kao i radovima na podruju radio-tehnike i
beinog prenosa.

2. ELEKTRINI NABOJI

Materija je sastavljena od sitnih, za oko nevidljivih, estica zvanih atomi.Atom se sastoji od
jezgre i elektrona.Jezgra se sastoji od protona i neutrona.Svaki proton, pored mase, sadri i tzv.
elementarni naboj kojem je dat predznak +.Oko jezgre krue elektroni koji imaju mnogo manju masu
od protona i elementarni negativni naboj koji je po iznosu jednak naboju protona.
Dakle, elementarni pozitivni naboj nosi proton, a elementarni negativni naboj nosi elektron.
U svakom atomu ima isti broj protona i elektrona pa je atom elektriki neutralan.
U nekim materijalima se trljanjem ta ravnotea moe poremetiti, jer jedno tijelo ostane bez
odreenog broja elektrona, pa ima viak pozitivnog naboja, a drugo tijelo ima viak negativnog
naboja.Na taj nain,jedno tijelo postaje pozitivno naelektrisano, a drugo tijelo negativno
naelektrisano.Tako naelektrisano tijelo djeluje na sitne predmete silom koja potie od vika elektrinog
naboja na tom tijelu.
Osnove elektrotehnike Modul 1
2

Dok je masa supstance svojstvo koje je odgovorno za za gravitaciono meudjelovanje, tako je
naelektrisanje ili elektrini naboj svojstvo materije koje odgovara kulonovskom meudjelovanju .
Dakle, osnovna svojstva elektrinih naboja mogu se svesti na slijedee:

1. Postoje dvije vrste naboja: pozitivni i negativni
2. Istoimeni naboji se odbijaju,a raznoimeni privlae
3. U prirodi postoji najmanji naboj tzv. elementarni naboj. Nosioci elementarnih naboja su
elementarne estice: elektroni i protoni. Elektron ima negativan ,a proton pozitivan elementarni
naboj koji iznosi:
19
0
10 6 , 1 e

= C ( Kulon )

4. Ukupan elektrini naboj na tijelima se moe predstaviti kao:

) N N ( e N ) e ( N e Q
e p 0 e 0 p 0
= + =

0
e n Q =
gdje je: N
p
broj protona
N
e
broj elektrona
Q koliina naboja
n cijeli broj ( 1,2,3,... )

5. Ako jedno tijelo ima vie pozitivnog ili negativnog naboja onda kaemo da je takvo tijelo
naelektrisano pozitivno ili negativno, odnosno:
a) Ako je N
p
> >> > N
e
onda je tijelo pozitivno naelektrisano
b) Ako je N
p
< << < N
e
onda je tijelo negativno naelektrisano
6. Elementarni naboj je rasporeen u atomu tako da je atom, u normalnom stanju, elektriki
neutralan, odnosno to znai da je N
p
= N
e

7. Poto se elektroni i protoni nemogu unititi, tako se ni elementarni naboj nemoe unititi.Iz toga
proizilazi da je suma naboja u zatvorenom , izoliranom prostoru , konstantna. Taj zakon se
naziva: Zakon o ouvanju naboja.

U sluaju kada se naboj skupi na maloj kuglici, tada kaemo da se radi o tzv. takastom
naboju.Elektrini naboj se moe ravnomjerno rasporediti po zapremini, povrini i liniji.

3. PROVODNICI , IZOLATORI I POLUPROVODNICI

Za elektrine pojave najveu ulogu imaju tzv. valentni elektroni.To su elektroni koji se nalaze u
posljednjoj ljusci atoma, koja moe biti i nepopunjena.Kod nepopunjene ljuske elektroni se mogu
pomicati na njezine slobodne putanje.Veza takvih elektrona sa jezgrom je slaba.Pod djelovanjem
vanjskih sila ti elektroni se lako odvajaju od svog atoma i mogu se slobodno kretati u krutim materijama,
od atoma do atoma.Takvi elektroni se zovu slobodni elektroni.Smatra se da u metalima na svaki atom
dolazi po jedan slobodan elektron. Tako npr. u m
3
ima 10
29
atoma, a isto toliko i slobodnih elektrona.
Materijali koji imaju veliki broj slobodnih elektrona nazivaju se provodnici. Pod
djelovanjem i najmanje elektrine sile slobodni elektroni se poinju kretati u smjeru te sile.
Dakle, provodnici su materijali koji dobro provode elektricitet.
Najbolji provodnici su metali: zlato, srebro, bakar, aluminijum itd.
Za razliku od provodnika kod izolatora ili dielektrika, elektroni su vrsto vezani za atom, tako da
kod njih postoji mnogo manji broj slobodnih elektrona.Izolatori mogu biti krute, tene i plinovite
materije.Kruta tijela koja imaju manje od 10
10
slobodnih elektrona u m
3
spadaju u izolatore.to je manji
broj slobodnih elektrona materijal je bolji izolator.
Dakle, izolatori su materijali koji ne provode elektricitet ili ga provode u veoma maloj mjeri.
Najbolji izolatori su: plastika, keramika, guma, staklo, zrak, papir itd.
Kod poluprovodnika se broj slobodnih elektrona u m
3
kree od 10
12
do 10
20
.
Poluprovodniki materijali se najee koriste za izradu elektronskih elemenata koji provode
elektricitet samo u jednom smjeru, mada to nije pravilo za sve poluprovodnike elemente.Najpoznatiji
poluprovodniki materijali su: silicijum, germanijum, selen itd.
Osnove elektrotehnike Modul 1
3

4. ELEKTRINO POLJE . JAINA ELEKTRINOG POLJA

Naelektrisano tijelo na svojoj povrini posjeduje koliinu elektriciteta ( naboja ), odnosno, sadri
manjak ili viak slobodnih elektrona.Poto ovakav elektricitet miruje on se naziva statiki elektricitet.U
prostoru oko i izmeu naelektrisanih tijela postoji odreeno stanje koje je izraeno pojavom mehanikih
sila koje djeluju na usamljene estice pozitivnog ili negativnog elektriciteta.To stanje, koje izaziva
pojavu mehanikih sila u prostoru oko i izmeu naelektrisanih tijela naziva se elektrino
polje.Elektrino polje je najjae neposredno uz povrinu naelektrisanog tijela, dok njegova jaina slabi
sa udaljavanjem od tijela.Na pravac i jainu elektrinog polja utie oblik naelektrisanog tijela, kao i
poloaj okolnih tijela.Da bi slika polja u pojedinim njegovim takama bila jasnija ono se simboliki
prikazuje linijama elektrine sile ili silnicama.
Na slici 1. je prikazano elektrino polje naelektrisanih tijela razliite vrste naelektrisanja.Sa slike
se vidi da je smjer elektrinog polja od pozitivno naelektrisanog tijela ka negativnom.Pravac linija
elektrine sile je uvijek okomit na povrinu naelektrisanog tijela.Polje djeluje u svakoj taki prostora, a
linije su samo pomono sredstvo kojim se predstavlja elektrino polje.Tamo gdje su silnice gue,
elektrino polje je jae. Ako su silnice paralelne i na jednakoj udaljenosti, onda je jaina polja u
svakoj taki ista. Takvo polje naziva se homogeno elektrino polje ( slika 1c ).

a) b) c)
Slika 1: Elektrino polje prikazano silnicama

Elektrino polje, u svakoj taki, ima pravac tangente na liniju polja sa smjerom od plusa ka
minusu.Poto se elektrino polje nalazi oko svakog naboja, a njegova se prisutnost manifestuje silom
kad se u to polje unese elementarna koliina elektriciteta q, intenzitet, odnosno, jaina elektrinog polja
se moe definisati kao kolinik sile koja djeluje na jedinicu naelektrisanja .
Dakle, jaina elektrinog polja je sila kojom elektrino polje djeluje na jedinino
naelektrisanje od jednog Kulona ( 1 C ) :

q
F
E =

Dakle, elektrino polje je jedna usmjerena veliina jer ima pravac, smjer i intenzitet, a takve
usmjerene veliine se nazivaju vektori.Zato se elektrino polje naziva vektorsko polje.
Provodnik se lako naelektrizira dodirom sa naelektrisanim tijelom.Na taj nain, provodnik moe
biti pozitivno i negativno naelektrisan.Sav slobodni naboj se rasporedi, u vrlo tankom sloju, po povrini
provodnika, tako da je u unutranjosti provodnika jaina elektrinog polja E=0.
Slika 2: Naelektrisani provodnik okruglog presjeka

Sa slike 2. se vidi da je elektrino polje okomito na povrinu provodnika. Unutranjost
provodnika je na istom potencijalu kao i povrina provodnika.

5. ELEKTRINI POTENCIJAL I NAPON

Da bi se elektroni usmjerili, tj. da bi u provodniku dolo do kretanja elektriciteta, na njih mora da
djeluje neka elektrina sila.Sline pojave opaamo i u prirodi.Voda npr. tee s vieg poloaja prema
niem, odnosno, sa planine u dolinu usljed visinske razlike.Toplotno strujanje nastaje kada se uspostavi
temperaturna razlika itd.
Osnove elektrotehnike Modul 1
4

I kod elektriciteta mora da postoji neka vrsta pada, odnosno, neka vrsta razlike elektrinih nivoa,
da bi dolo do kretanja elektriciteta.Ta razlika naziva se potencijalna razlika.To najlake uoavamo ako
dva tijela, naelektrisana razliitom vrstom elektriciteta , spojimo metalnim provodnikom ( slika 3 ).

Slika 3: Dva razliito naelektrisana tijela spojena metalnim provodnikom

U ovom sluaju kaemo da je tijelo naelektrisano pozitivnom vrstom elektriciteta na viem
potencijalu ( V
1
), a negativno naelektrisano tijelo na niem potencijalu ( V
2
).Tako stvorena
potencijalna razlika izaziva pojavu elektrine struje kroz provodnik.Struja tee dok se potencijali ne
izjednae.Kada nema potencijalne razlike, nema ni elektrine struje.
Za uspostavljanje potencijalne razlike neophodno je uloiti neki rad.Taj rad je uloen na
naelektrisanje tijela, pri emu se on pretvorio u energiju mirovanja tj. potencijalnu energiju.
Spajanjem tijela metalnim provodnikom potencijalna energija se pretvara u energiju kretanja ili
kinetiku energiju.Za stalno proticanje struje neophodno je stalno obnavljati potencijalnu energiju
ulaganjem nekog drugog oblika energije.

Stalna potencijalna razlika naziva se elektrini napon tj.

2 1
V V U =

Jedinica za mjerenje elektrinog napona je volt ( oznaka V ).

Vea jedinica od volta je kilovolt ( kV ),a manja milivolt ( mV ).
Meu ovim jedinicama vladaju slijedei odnosi:

1kV = 10
3
V = 1000 V odnosno 1V = 10
-3
kV = 0,001 kV
1mV = 10
-3
V = 0,001 V odnosno 1V = 10
3
mV = 1000 mV

Instrument za mjerenje elektrinog napona naziva se voltmetar.

6. ELEKTRINI KONDENZATORI

Elektrini kondenzatori su pasivni elementi koji imaju sposobnost akumuliranja
elektrostatike energije.
Dvije metalne ploe, razliito naelektrisane, koje su meusobno paralelne i nalaze se na
meusobnom rastojanju d predstavljaju ploasti kondenzator ( slika 4 ).
Slika 4: Ploasti kondenzator

Izmeu ploa vlada elektrino polje E , odnosno napon U.Ako se izmeu njih nau neznatne
koliine slobodnog elektriciteta ( pozitivnog ili negativnog ), taj elektricitet e se kretati prema ploama
suprotnog polariteta.To znai da na slobodan elektricitet djeluju elektrine sile iji smjer moe biti isti ili
suprotan smjeru elektrinog polja.Smjer elektrinog polja je od pozitivne ka negativnoj ploi, a to polje
predstavlja homogeno elektrino polje. Jaina tog polja u ovom sluaju je:

d
U
E =
(

cm
V
odnosno
m
V

Osnove elektrotehnike Modul 1
5

Elektrina sila kojom elektrino polje djeluje na tijelo naelektrisanja Q zavisi od jaine
elektrinog polja E i koliine elektriciteta Q i jednaka je proizvodu jaine elektrinog polja E i
unesene koliine elektriciteta Q tj.

Q E F = ( N )

7. OSOBINE DIELEKTRIKA

Izmeu naelektrisanih ploa kondenzatora nalazi se dielektrik ( izolator ).On ima vrlo znaajnu
ulogu.Usljed potencijalne razlike na ploama, izmeu njih se stvara elektrino polje koje dielektrik
dovodi u napregnuto stanje, slino nategnutoj elastinoj opruzi.Pri punjenju kondenzatora, u dielektriku
se nagomila izvjesna elektrina energija, pa dielektrik postaje nosilac energije koja se pri pranjenju
pretvara u drugi oblik energije.Pod uticajem elektrinih sila polja u dielektriku se pomjeraju pozitivne
molekule u smjeru polja, usljed ega nastaje pomjeranje elektriciteta, odnosno, javlja se struja.Takva
struja u dielektriku naziva se struja pomjeraja.

Eksperimentalnim putem je utvreno da su koliine elektriciteta Q, pri stalnom naponu U, kod
istog kondenzatora, ali sa razliitim dielektrikom, razliite tj. da zavise od prirode dielektrika.
Zbog toga je uveden pojam apsolutne dielektrine konstante ili specifinog kapaciteta.
Oznaavamo je sa ( epsilon ) , a izraavamo u
m
F
.
Dielektrina konstanta odreuje elektrina svojstva dielektrika.

Mjerenjem je ustanovljeno da apsolutna dielektrina konstanta za vakuum iznosi :

m
F
10 85 , 8
12
0

=

Odnos apsolutne dielektrine konstante nekog dielektrika i apsolutne dielektrine konstante
vakuuma
0
naziva se relativna dielektrina konstanta
r
.Ona predstavlja broj koji nam pokazuje za
koliko puta se povea kapacitet nekog kondenzatora ako izmeu njegovih ploa umjesto vakuuma,
odnosno vazduha, stavimo neki drugi dielektrik:

0
r

=

Vrijednost relativne dielektrine konstante za odreene materijale data je u tabeli 1.


Vrsta materijala
0
r

=

Vrsta materijala
0
r

=
vakuum 1,0000 staklo 4 10
vazduh 1,0006 porculan 6 8
papir 2 2,5 liskun 5 8
ebonit 3 4 guma 3 6
kvarc 4,5000 ista voda 81

Tabela 1: Vrijednost relativne dielektrine konstante za razne vrste materijala

8. KAPACITET KONDENZATORA

Eksperimentalno je utvreno da je, za jedan te isti kondenzator, nagomilana koliina elektriciteta
Q, na ploama, vea ukoliko je napon U na koji je prikljuen kondenzator vei.To znai da je
nagomilana koliina elektriciteta proporcionalna naponu, odnosno, da taj odnos uvijek ima stalnu
vrijednost tj.
. const
U
Q
=
Osnove elektrotehnike Modul 1
6

Ovaj stalni odnos naziva se kapacitet kondenzatora :

U
Q
C =

Jedinica za mjerenje kapaciteta je farad ( oznaka F ) tj.
(

=
V
C
F

Poto je farad vrlo velika jedinica u praksi se upotrebljavaju manje jedinice:

1 mF = 10
-3
F odnosno 1 F = 10
3
mF
1 F = 10
-6
F odnosno 1 F = 10
6
F
1 nF = 10
-9
F odnosno 1 F = 10
9
nF
1 pF = 10
-12
F odnosno 1 F = 10
12
pF

Eksperimentalnim putem je za ploasti kondenzator utvreno :

1. da su koliine elektriciteta Q pri stalnom naponu U vee ukoliko je povrina ploa S vea
2. da su koliine elektriciteta Q pri stalnom naponu U vee ukoliko je razmak d manji
3. da su koliine elektriciteta Q pri stalnom naponu U razliite tj. da zavise od vrste dielektrika

Prema tome, kapacitet ploastog kondenzatora, pri stalnom naponu U, zavisi od njegovih
dimenzija i vrste dielektrika tj.
d
S
C =

Dakle, kapacitet ploastog kondenzatora je direktno proporcionalan povrini ploa S, a
obrnuto proporcionalan rastojanju d meu njima.
Poto je :
r 0
=
dobijamo konanu formulu za kapacitet ploastog kondenzatora :

d
S
C
r 0
=

Od ostalih karakteristika kondenzatora mogu se izdvojiti slijedee:

- nominalni napon:to je maksimalni napon koji kondenzator moe izdrati , a da i dalje dobro obavlja
svoju funkciju. Ako se ovaj napon prekorai moe doi do trajne promjene
karakteristike kondenzatora , pa i do proboja. Prilikom proboja kondenzator se
ponaa kao kratak spoj.
- otpor izolacije:to je otpor izmeu obloga izolatora ( dielektrika ).Reda je M.
- ispitni napon: on je dva puta vei od nominalnog napona.Prikljuuje se kratkotrajno ( oko 5s ).

9. PUNJENJE I PRANJENJE KONDENZATORA

Na slici 5. je dato elektrino kolo pomou kojeg e biti objanjen proces punjenja i pranjenja
kondenzatora.

Slika 5: Proces punjenja i pranjenja kondenzatora

Bez obzira u kom se poloaju nalazi preklopka P, elektrino kolo je prekinuto vazdunim
prostorom izmeu ploa kondenzatora S
1
i S
2
.
Osnove elektrotehnike Modul 1
7

PREKLOPKA U PLOAJU 1:
Kazaljka instrumenta ( osjetljivi galvanometar ) skree u jednu stranu i ponovo se vrati na
nulu.To znai da je u vrlo kratkom vremenu, bez obzira to je elektrino kolo prekinuto dielektrikom,
potekla elektrina struja ( I
pu
).Ploa S
1
naelektrisana je pozitivnom koliinom elektriciteta +q , a ploa
S
2
istom koliinom negativnog elektriciteta q.To je razlog to se izmeu ploa javlja napon U koji
nam pokazuje voltmetar. Na taj nain kondenzator je napunjen.

PREKLOPKA U POLOAJU 2:
Tada dolazi do kratkotrajnog skretanja kazaljke galvanometra, ali u suprotnom smjeru i
ponovnog vraanja na nulu.Dakle, protekla je kratkotrajna elektrina struja, ali u suprotnom
smjeru.Ponovno je nastalo kretanje elektrona, ali od ploe S
2
ka ploi S
1
. Na taj nain kondenzator je
ispranjen.

ZAKLJUAK:
Kada kondenzator prikljuimo na napon on se puni, a prazni se kratkim spajanjem njegovih
krajeva, najee preko otpornika.

10. ENERGIJA NAPUNJENOG KONDENZATORA

Da bi se kondenzator napunio potrebno ga je spojiti na napon. Napunjeni kondenzator posjeduje
energiju. To se moe ustanoviti ako ploe kondenzatora spojimo provodnikom.Tada se javlja iskra, a to
je znak da se elektrina energija napunjenog kondenzatora pretvorila u toplotu koja zagrijava provodnik.
Pri stalnom naponu U, elektrini rad je jednak :

U Q A =

Sa stanovita fizike, rad je jednak proizvodu sile i preenog puta, odnosno:

s F A =

Poto za ploasti kondenzator vrijedi da je F = Q E , s = d i U = E d , uvrtavanjem ovih
vrijednosti u prethodnu jednainu, pri emu posmatramo jainu elektrinog polja jedne ploe dobijamo :

d
2
E
Q A = odnosno U Q
2
1
A =

Poto je energija,koju je kondenzator primio prilikom punjenja, jednaka utroenom radu imamo:

U Q
2
1
Wc =

Ako uvrstimo Q = C U dobiemo:
2
U C
2
1
U U C
2
1
Wc = =

2
U C
2
1
Wc =

Kada je punjenje zavreno, energija je skoncentrisana u dielektriku, pa ova formula takoe
predstavlja i izraz za energiju elektrinog polja.Ako ovo primjenimo za ploasti kondenzator dobiemo:

d
S
C =

2 2
U
d
S
2
1
U C
2
1
Wc = = odnosno

V E
2
d S
d
U
2
Wc
2
2

= |

\
|

=
gdje je : E jaina elektrinog polja dielektrika
V zapremina dielektrika
Osnove elektrotehnike Modul 1
8

11. PROBOJNI NAPON

Ako napon izmeu ploa kondenzatora iz bilo kojih razloga pree odreenu vrijednost, dolazi
do proboja dielektrika.Taj veliki napon izaziva pojavu varnice koja probija dielektrik.On se naziva
probojni napon.Kod vazdunih dielektrika, prilikom porasta jaine elektrinog polja, slobodne koliina
elektriciteta dobijaju veliku brzinu.Prilikom sudara sa neutralnim atomima oni iz njih izbijaju po jedan
slobodan elektron.Ti elektroni izbijaju nove elektrona iz drugih atoma.Taj proces razvija se vrlo
intenzivno, poput lavine, tako da kroz dielektrik tee velika struja u vidu elektrine iskre.Taj lavinski
proces naziva se udarna jonizacija.Kod tenih i vrstih dielektrika glavni uzroci proboja su termiki
procesi u dielektriku.Takav proboj naziva se termiki proboj.
Nakon prestanka proboja, plinski i teni dielektrici zadravaju izolaciona svojstva, dok vrsti
dielektrici postaju neupotrebljivi.


Vrsta materijala
Diel.vrstoa |

\
|
cm
kV

papir 25 50
trafo ulje 80 100
porculan 60 75
vazduh 20 - 40

Tabela 2:Dielektrina vrstoa za razne vrste materijala

Minimalna jaina polja u dielektriku pri kojoj dolazi do proboja dielektrika naziva se
dielektrina vrstoa.Dielektrici sa velikom dielektrinom vrstoom imaju prednost u praksi.
Dielektrini materijal mora ispunjavati slijedee uslove :
1. da ima to veu dielektrinu konstantu
2. da ima to manje gubitke
3. da ima to veu dielektrinu vrstou

12. VRSTE KONDENZATORA

Postoje dvije vrste kondenzatora.To su: stalni i promjenjivi kondenzatori.
1) Stalni kondenzatori

To su kondenzatori kod kojih se kapacitet ne mijenja.Najpoznatiji su:

a) papirni kao dielektrik slui im impregrirani papir . Proizvode se u vrijednostima
10-1000 pF.Radni napon je 100-500 V.
b) keramiki kao dielektrik slui im keramika.
c) liskunski kao dielektrik se koristi liskun . Odlikuju se velikim specifinim otporom i
irokim temperaturnim podrujem rada.
d) metalopapirni graeni su kao i papirni.Upotrebljivi su i nakon proboja jer na mjestu
proboja papir izgori i stvara metalni oksid kao izolator.
e) elektrolitski imaju veliki kapacitet >100 F. Polaritet prikljuenog napona mora
odgovarati polaritetu kondenzatora . Obrnutim spajanjem dolazi do
proboja dielektrika.

2) Promjenjivi kondenzatori

To su kondenzatori kod kojih se kapacitet mijenja.On se moe mijenjati promjenom
dielektrika ( ), povrine ploa (S) ili razmaka (d) . Najpoznatiji promjenjivi
kondenzatori su:
a) zrani kao dielektrik im slui zrak . Promjena kapaciteta se vri promjenom
aktivne povrine ploa .
b) trimeri to su specijalni polupromjenjivi kondenzatori . Podeavanje se izvodi
okretanjem vijka ( izvijaem ) koji je vezan sa pokretnom ploom. Koriste
se za precizno podeavanje kapaciteta.
Osnove elektrotehnike Modul 1
9

13. POSTUPAK IZRADE KONDENZATORA

Postupak izrade kondenzatora moe se objasniti na primjeru stalnih kondenzatora.

Slika 6: Postupak izrade kondenzatora

Pri izradi papirnih kondenzatora, izmeu ploa se ubaci impregrirani papir koji slui kao
dielektrik.Za ploe se koriste metalne folije,a najee aluminijumske.Na svaku od ploa se zaleme
prikljune ice, a nakon toga se tijelo kondenzatora zalije termoplastinom masom radi zatite od vlage i
mehanikih oteenja. Kod izrade keramikih kondenzatora postupak je isti.Kao dielektrik se uzima
keramika, a metalne ploe su srebrni slojevi na koje su zalemljene prikljune ice.

14. VEZIVANJE KONDENZATORA

14.1 SERIJSKA ( REDNA ) VEZA







Slika 7: Serijska ( redna ) veza kondenzatora

Serijska ( redna ) veza kondenzatora se rauna po formuli:

n 3 2 1 e
C
1
...
C
1
C
1
C
1
C
1
+ + + + = odnosno

=
=
n
1 i
i e
C
1
C
1


Dakle, sve kondenzatore moemo zamijeniti jednim ekvivalentnog ( ukupnog ) kapaciteta C
e
.

Ako npr. imamo dva kondenzatora ekvivalentni ( ukupni ) kapacitet e biti:


2 1
2 1
2 1 e
C C
C C
C
1
C
1
C
1

+
= + = odnosno
2 1
2 1
e
C C
C C
C
+

=

Ako imamo n serijski vezanih kondenzatora istog kapaciteta C imaemo:


C
n
C
1 ... 1 1 1
C
1
...
C
1
C
1
C
1
e
=
+ + + +
= + + + = odnosno
n
C
C
e
= n=1,2,3,...

14.2 PARALELNA VEZA


Slika 8: Paralelna veza kondenzatora
Osnove elektrotehnike Modul 1
10

Paralelna veza kondenzatora se rauna po formuli:

n 3 2 1 e
C ... C C C C + + + + = odnosno

=
=
n
1 i
i e
C C n=1,2,3,...

Dakle, ukupni (ekvivalentni) kapacitet jednak je zbiru kapaciteta pojedinih kondenzatora .

Ako imamo n paralelno spojenih kondenzatora istog kapaciteta C imaemo:

C n C
e
= n=1,2,3,...

14.3 MJEOVITA ( KOMBINOVANA ) VEZA

Mjeovito spajanje kondenzatora se sastoji od serijskog i paralelnog spoja
kondenzatora.Raunanje ukupnog kapaciteta ovakvih spojeva vri se primjenom pravila i formula za
serijsko i paralelno spajanje kondenzatora.Pokazat emo to na tri primjera.

Primjer 1:





a) b)
Slika 9: Primjer mjeovite ( kombinovane ) veze kondenzatora

Prvo raunamo kapacitet paralelne veze kondenzatora:

4 3 2 234
C C C C + + =

Sada naa veza izgleda kao na slici 9b.Dakle, paralelnu vezu kondenzatora C
2
, C
3
i C
4
zamijenili smo
jednim kondenzatorom kapaciteta C
234
.Ostala nam je jo serijska veza kondenzatora C
1
i C
234
, pa e
ukupni kapacitet biti:
4 3 2 1
4 3 2 1
234 1
234 1
e
C C C C
) C C C ( C
C C
C C
C
+ + +
+ +
=
+

=

Primjer 2:




a) b)
Slika 10: Primjer mjeovite ( kombinovane ) veze kondenzatora

Prvo rjeavamo serijske veze kondenzatora:

2 1
2 1
12
C C
C C
C
+

= ,
4 3
4 3
34
C C
C C
C
+

=

Sada naa veza izgleda kao na slici 10b.Dakle, serijske veze kondenzatora C
1
i C
2
, te C
3
i C
4
zamijenili
smo sa dva nova kondenzatora kapaciteta C
12
i C
34
.Ostala nam je jo paralelna veza kondenzatora C
12
i
C
34
pa e ukupni kapacitet biti:
4 3
4 3
2 1
2 1
34 12 e
C C
C C
C C
C C
C C C
+

+
+

= + =
Osnove elektrotehnike Modul 1
11

Primjer 3:




a) b)
Slika 11: Primjer mjeovite ( kombinovane ) veze kondenzatora

Prvo raunamo paralelne veze kondenzatora:

2 1 12
C C C + = ,
4 3 34
C C C + =

Sada naa veza izgleda kao na slici 11b.Dakle, paralelne veze kondenzatora C
1
i C
2
, odnosno C
3
i C
4

zamijenili smo sa dva nova kondenzatora kapaciteta C
12
i C
34
.Ostala nam je jo serijska veza
kondenzatora C
12
i C
34
pa e ukupni kapacitet biti:

4 3 2 1
4 3 2 1
34 12
34 12
e
C C C C
) C C ( ) C C (
C C
C C
C
+ + +
+ +
=
+

=

15. PRIMJERI PRORAUNA ELEKTRINIH KONDENZATORA

Primjer 1: Svaka ploa kondenzatora ima povrinu S=120 cm
2
.Ploe su odvojene vazdunim slojem
debljine d=0,5 cm. Izraunati kapacitet kondenzatora.

Rjeenje:
cm 5 , 0
cm 120
1
m
F
10 85 , 8
d
S
C
2
12
r 0
= =



= m 4 , 2
m
pF
85 , 8 C pF 2 , 21 C =

Primjer 2: Ploasti kondenzator ima kapacitet C=50 pF . Ako se izmeu ploa , ija je povrina
S=100 cm
2
, nalazi vazduh, koliki je razmak izmeu njih ?

Rjeenje:
C
S
d
d
S
C
r 0 r 0
= =
= =
cm
cm
100
1
7 , 17
pF 50
cm 100
m
pF
85 , 8 d
2 2
cm 177 , 0 d =

Primjer 3: Izmeu ploa kondenzatora kapaciteta C=100 pF nalazi se staklo sa
r
= 7. Kolika je
povrina ploa ako se one nalaze na razmaku d = 0,5 cm ?

Rjeenje :
r 0
r 0
d C
S
d
S
C

= =

=

=
2
m 008 , 0
7 85 , 8
01 , 0 5 , 0 100
S
2
cm 80 S =

Primjer 4: Odrediti ekvivalentni kapacitet kondenzatora na slici,ako je:C
1
=6nF, C
2
=12nF i C
3
=18nF.

Osnove elektrotehnike Modul 1
12

Rjeenje: Prvo raunamo paralelnu vezu kondenzatora izmeu vorova A i B:

+ = + = 18 12 C C C
2 1 AB
nF 30 C
AB
=

Nakon toga raunamo serijsku vezu kondenzatora C
1
i C
AB
:

=
+

=
+

=
36
180
30 6
30 6
C C
C C
C
AB 1
AB 1
e
nF 5 C
e
=

Primjer 5: Odrediti ekvivalentni kapacitet kondenzatora na slici, ako je: C
1
=10nF, C
2
=5nF i C
3
=4nF.

Rjeenje: Prvo raunamo serijsku vezu kondenzatora izmeu vorova A i B:

=
+

=
+

=
15
50
5 10
5 10
C C
C C
C
2 1
2 1
AB
nF 33 , 3 C
AB
=

Nakon toga raunamo paralelnu vezu kondenzatora C
AB
i C
3
:

+ = + = 33 , 3 4 C C C
3 AB e
nF 33 , 7 C
e
=

Primjer 6: Odrediti ukupni kapacitet kondenzatora na slici,ako je:C
1
=2nF, C
2
=4nF,C
3
=6nF i C
4
=3nF.

Rjeenje: Prvo raunamo serijske veze kondenzatora C
1
i C
2
, odnosno C
3
i C
4
:

=
+

=
+

=
6
8
4 2
4 2
C C
C C
C
2 1
2 1
12
nF 33 , 1 C
12
=

=
+

=
+

=
9
18
3 6
3 6
C C
C C
C
4 3
4 3
34
nF 2 C
34
=

Nakon toga raunamo paralelnu vezu kondenzatora C
12
i C
34
:

+ = + = 2 33 , 1 C C C
34 12 e
nF 33 , 3 C
e
=

Primjer 7: Odrediti ekvivalentni kapacitet spoja na slici pri: a) otvorenom prekidau; b) zatvorenom
prekidau.Zadano je: C
1
=1pF, C
2
=2pF, C
3
=3pF i C
4
=4pF.


Osnove elektrotehnike Modul 1
13

Rjeenje: a) otvoren prekida

Prvo raunamo serijske veze kondenzatora C
1
i C
3
, odnosno C
2
i C
4
:

=
+

=
+

=
4
3
3 1
3 1
C C
C C
C
3 1
3 1
13
pF 75 , 0 C
13
=

=
+

=
+

=
6
8
4 2
4 2
C C
C C
C
4 2
4 2
24
pF 33 , 1 C
24
=

Nakon toga raunamo paralelnu vezu kondenzatora C
13
i C
24
:

+ = + = 33 , 1 75 , 0 C C C
24 13 e
pF 08 , 2 C
e
=

b) zatvoren prekida

Prvo raunamo paralelne veze kondenzatora C
1
i C
2
, odnosno C
3
i C
4
:

+ = + = 2 1 C C C
2 1 12
pF 3 C
12
=

+ = + = 4 3 C C C
4 3 34
pF 7 C
34
=

Nakon toga raunamo serijsku vezu kondenzatora C
12
i C
34
:

=
+

=
+

=
10
21
7 3
7 3
C C
C C
C
34 12
34 12
e
pF 1 , 2 C
e
=

Zadaci za vjebanje:

1. Odrediti ukupni kapacitet grupe kondenzatora sa slike ako je C = 2F.



Rjeenje: F 25 , 1 C
e
=





2. Odrediti ukupni kapacitet grupe kondenzatora sa slike ako je: C
1
=C
2
=300 pF , C
3
=C
4
=C
5
=600 pF i
C
6
=1,2 nF.





Rjeenje: pF 480 C
e
=





3. Odrediti ukupni kapacitet grupe kondenzatora sa slike ako je: C
1
=2 pF , C
2
=4 pF , C
3
=3 pF i
C
4
=C
5
=1 pF.


Rjeenje: pF 1 C
e
=




Osnove elektrotehnike Modul 1
14

16. ELEKTRINI OTPOR

Elektroni se usmjereno kreu kroz provodnik.Prolazei kroz prostor izmeu atoma oni padaju
pod uticaj tih atoma i manje ili vie skreu sa svog puta.Pri tom skretanju elektroni se sudaraju sa
atomima materije pri emu tim atomima predaju jedan dio svoje kinetike energije.Jedan dio te predate
kinetike energije se pretvara u toplotu pa se provodnik zagrijava.Zato kaemo da se, na neki nain,
materijal provodnika odupire kretanju elektrona. To odupiranje predstavlja izvjestan otpor koji
se naziva elektrini otpor ili krae otpornost i oznaava se sa R.

Jedinica za mjerenje elektrinog otpora je Om ( ) ( slovo:"omega")

Vee jedinice su kiloom (k), megaom (M), a manje miliom (m), mikroom ( ) itd.
Odnosi meu ovim jedinicama su slijedei:

1 k = 10
3
= 1000 odnosno 1 = 10
-3
k = 0,001 k
1 M = 10
6
= 1000000 odnosno 1 = 10
-6
M= 0,000001 M
1 m = 10
-3
= 0,001 odnosno 1 = 10
3
m = 1000 m
1 = 10
-6
= 0,000001 odnosno 1 = 10
6
= 1000000

17. SPECIFINI OTPOR PROVODNIKA

Svaki materijal se razliito protivi prolasku elektrona kroz svoj meuatomski prostor.To sve
zavisi od unutranjeg sastava materije provodnika. Uticaj vrste materijala provodnika na njegov
elektrini otpor dat je veliinom koja se naziva specifini otpor i oznaava se sa ( slovo:"ro" )

Specifini otpor nekog materijala je onaj otpor koji prua provodnik tog materijala duine 1m,
poprenog presjeka 1mm
2
, pri temperaturi od 20 C.

Specifini otpor provodnika treba da je to manji,jer tada bolje provodi elektrone, a specifini
otpor izolatora treba da je to vei,jer on nesmije provoditi elektrone.

Vrijednosti specifinog otpora za neke vanije materijale date su u tabeli 3.

Vrsta materijala
Spec.otpor (
m
mm
2
)

Vrsta materijala
Spec.otpor (
m
mm
2
)
srebro 0,0163 platina 0,099
bakar 0,0172 eljezo 0,098
aluminij 0,028 mesing 0,075
volfram 0,055 elik 0,014
cink 0,06 cekas 1,4
nikl 0,078 grafit 20 - 100

Tabela 3: Vrijednost specifinog otpora nekih materijala pri 20 C

18. ELEKTRINI OTPOR PROVODNIKA

Pored specifinog otpora materijala od kojeg je provodnik napravljen, na njegov otpor utiu i
vlastite dimenzije duina i povrina poprenog presjeka.
Eksperimentalno je utvreno da je elektrini otpor nekog provodnika direktno proporcionalan
specifinom otporu materijala ( ) od koga je provodnik napravljen i njegovoj duini ( l ), a obrnuto
proporcionalan povrini poprenog presjeka ( S ), odnosno:

S
l
R = ( )

gdje je : - specifini otpor materijala
l duina provodnika (m)
S popreni presjek provodnika (mm
2
)
Osnove elektrotehnike Modul 1
15

Ako nam je poznat elektrini otpor provodnika i njegove dimenzije, lako moemo izraunati
specifini otpor materijala od kojeg je provodnik napravljen kao:

l
S R
=
(

m
mm
2
ili [ ] m

NAPOMENA: Poto je svaki potroa spojen sa dva provodnika ( jednim struja dolazi do potroa ,
a drugim odlazi ) onda se elektrini otpor tih provodnika rauna kao:

S
l 2
R

=

19. ELEKTRINA PROVODNOST

Ako se elektroni na svom putu izmeu atoma materije manje sudaraju sa njima, onda kaemo da
taj materijal ima manji elektrini otpor, odnosno veu propustljivost.To nazivamo elektrina provodnost
i oznaavamo sa G. Elektrina provodnost je reciprona vrijednost elektrinog otpora tj.

R
1
G =

Jedinica za mjerenje elektrine provodnosti je simens ( S ), odnosno:

=
1
1
S 1

Reciprona vrijednost specifinog otpora naziva se specifina provodnost i oznaava sa
(slovo:"kapa" ):

=
1

(

2
mm
m S
ili
(

m
S


Vrijednosti specifine provodnosti za neke materijale pri 20C date su u tabeli 4.

Vrsta
materijala
Specifina provodnost
|

\
|

2
mm
m S

Vrsta
materijala
Specifina provodnost
|

\
|

2
mm
m S

srebro 61,0 platina 10,20
bakar 57,0 eljezo 7,70
aluminijum 34,0 olovo 4,30
volfram 18,2 grafit 0,05 0,01
cink 16,9 retorni ugalj 0,01
nikl 13,8 polietilen 10
-17
10
-18

Tabela 4: Vrijednost specifinog otpora nekih materijala pri 20C

esto pri proraunima elektrini otpor zamjenjujemo elektrinom provodnou pa dobijamo:

l
S
l
S 1
S
l
1
R
1
G =

=

= =

Dakle,elektrina provodnost nekog provodnika direktno je proporcionalna specifinoj
provodnosti materijala od koga je provodnik napravljen i povrini poprenog presjeka S, a obrnuto
proporcionalna njegovoj duini l .Iz ovoga,dakle, moemo izraunati specifinu provodnost materijala
provodnika kao:
S
l G
=
(

2
mm
m S
ili
(

m
S


Osnove elektrotehnike Modul 1
16

20. ZAVISNOST OTPORA OD TEMPERATURE

Elektrini otpor provodnika ima stalnu vrijednost smo onda ako mu se temperatura ne
mijenja.Vrijednost otpora pri temperaturi od 20C (sobna temperatura) popularno se naziva hladni
otpor i rauna se po formuli:
S
l
R
20
=

Nas, meutim, u praksi, interesuje vrijednost otpora provodnika pri povienoj temperaturi tzv.
topli otpor koje oznaavamo sa R

. Ukupni otpor provodnika pri povienoj temperaturi R

dobiemo
ako hladnom otporu dodamo promjenu otpora koja se desi pri zagrijavanju, odnosno:

) 1 ( R R R R
20 20 20
+ = + =

ili

[ ] ) ( 1 R R
1 2 20
+ =

Dakle, ako nam se provodnik zagrijao na temperaturu =
2
, a zagrijavanje je poelo od temperature

1
= 20 C imaemo:
[ ] ) 20 ( 1 R R
20
+ =

Promjenu elektrinog otpora sa porastom temperature odreuje temperaturni koeficijent
(slovo:"alfa" ) koji za svaki materijal ima razliitu vrijednost.On nam pokazuje za koliko e se
promijeniti otpor od jednog oma,provodnika od nekog materijala, ako mu se temperatura povea za
1 C .
U tabeli 5. date su vrijednosti temperaturnog koeficijenta za neke materijale pri 20C.


Materijal
provodnika
Temperaturni
koeficijent otpora
|

\
|

C
1
o


Materijal
provodnika
Temperaturni
koeficijent otpora
|

\
|

C
1
o

srebro +0,0038 platina +0,0034
bakar +0,0039 eljezo +0,0024
aluminijum +0,0044 mesing +0,0020
volfram +0,0041 elik +0,0062
cink +0,0042 retorni ugalj -0,0002
nikl +0,0040 sumporna kiselina -0,0250

Tabela 4: Vrijednost temperaturnog koeficijenta za neke materijale pri 20C

Temperaturni koeficijent moe biti pozitivan i negativan.Pozitivan je kod onih materijala kod
kojih se sa porastom temperature otpor poveava, a negativan kod onih materijala kod kojih se otpor
smanjuje sa porastom temperature.

21. VRSTE OTPORNIKA

U praksi postoji potreba za razliitim vrijednostima i karakteristikama otpora.U tu svrhu izrauju
se elektrini ureaji koji se zovu otpornici.Dakle, otpornici su komponente elektrinog kola koje se u
odreenoj mjeri suprotstavljaju proticanju elektrine struje.Postoje slijedee vrste otpornika:

1. stalni imaju stalnu (nepromjenjivu) vrijednost otpora

2. promjenjivi potenciometri otpornost im se podeava ruicom
trimeri otpornost im se podeava izvijaem
termistori (NTC) otpor im se smanjuje sa porastom temperature
pozistori (PTC) otpor im se poveava sa porastom temperature
fotootpornici (LDR) otpornost im opada kada se osvijetle
varistori (VDR)otpor im opada kada napon na njima poraste iznad zadane vrijednosti
Osnove elektrotehnike Modul 1
17

Oznake raznih vrsta otpornika date su na slici 12 .
Slika 12: Oznake raznih vrsta otpornika

22. POSTUPAK IZRADE OTPORNIKA

S obzirom na izradu postoje dvije vrste otpornika: iani i slojni.
a) b)
Slika 13: Naini izrade: a) ianih; b) slojnih otpornika

iani otpornici se namataju na tapi od izolatora npr. keramike.Upotrebljavaju se za vea
strujna optereenja.Slojni otpornici se izrauju tako da se na tapi od izolatora nanosi metalni ili ugljeni
sloj.

23. VEZIVANJE OTPORNIKA

23.1 SERIJSKA ( REDNA ) VEZA






Slika 14: Serijska ( redna ) veza otpornika

Kod serijske veze otpornika kraj prvog otpornika se vee na poetak drugog, kraj drugog na
poetak treeg itd.Serijska ( redna ) veza otpornika rauna se po formuli:

n 3 2 1 u
R ... R R R R + + + + =

Dakle, u serijskoj vezi sve otpornike moemo zamijeniti jednim otpornikom iji je ukupni
(ekvivalentni) otpor jednak zbiru vrijednosti otpora pojedinanih otpornika.

Dakle, moemo pisati:

=
=
n
1 i
i u
R R

Ako imamo n serijski vezanih otpora iste vrijednosti otpornosti moemo pisati:

) 1 ... 1 1 1 ( R R ... R R R R
u
+ + + + = + + + + = odnosno
R n R
u
= n=1,2,3,...

23.2 PARALELNA VEZA


Slika 15: Paralelna veza otpornika
Osnove elektrotehnike Modul 1
18

Paralelna veza otpornika rauna se po formuli:


n 3 2 1 u
R
1
...
R
1
R
1
R
1
R
1
+ + + + =

Dakle, vie paralelno spojenih otpornika moemo zamijeniti jednim otporom ija je reciprona
vrijednost otpora jednaka zbiru recipronih vrijednosti otpora pojedinih paralelno spojenih otpora.

Ako imamo dva potroaa ukupni otpor e biti:

2 1
2 1
2 1 u
R R
R R
R
1
R
1
R
1

+
= + = odnosno
2 1
2 1
u
R R
R R
R
+

=

Ako imamo n istih otpora spojenih paralelno bie:

R
n
R
1 ..... 1 1 1
R
1
.....
R
1
R
1
R
1
R
1
u
=
+ + + +
= + + + + = odnosno

n
R
R
u
= n = 1,2,3, . . .

23.3 MJEOVITA ( KOMBINOVANA ) VEZA

Mjeovito spajanje otpornika se sastoji od serijskog i paralelnog spoja otpornika.Raunanje
ukupnog otpora ovakvih spojeva vri se primjenom pravila i formula za serijsko i paralelno spajanje
otpornika.Pokazat emo to na dva primjera.

Primjer 1:





a) b)

Slika 16: Primjer mjeovite ( kombinovane ) veze otpornika

Prvo raunamo otpor paralelne veze otpornika:
3 2
3 2
AB
R R
R R
R
+

=

Sada veza otpornika izgleda kao na slici 16b.Dakle, paralelni spoj otpornika R
2
i R
3
zamijenili smo
jednim otpornikom R
AB
, tako nam ostaje serijska veza otpornika R
1
i R
AB
pa imamo:


AB 1 u
R R R + = odnosno
3 2
3 2
1 u
R R
R R
R R
+

+ =

Primjer 2:






a) b)

Slika 17: Primjer mjeovite ( kombinovane ) veze otpornika
Osnove elektrotehnike Modul 1
19

Prvo raunamo otpore paralelnih veza otpornika R
1
i R
2
, odnosno, R
4
i R
5
:

2 1
2 1
AB
R R
R R
R
+

= ,
5 4
5 4
CD
R R
R R
R
+

=

Sada veza otpornika izgleda kao na slici 17b.Dakle, paralelni spoj otpornika R
1
i R
2
zamijenili smo
jednim otpornikom R
AB
, a paralelni spoj otpornika R
4
i R
5
otpornikom R
CD
tako da nam je ostala
serijska veza otpornika R
AB
, R
3
i R
CD
:


CD 3 AB u
R R R R + + = odnosno

5 4
5 4
3
2 1
2 1
u
R R
R R
R
R R
R R
R
+

+ +
+

=

24. PRIMJERI PRORAUNA ELEKTRINIH OTPORNIKA

Primjer 1: Koliki je otpor voda od bakra duine l=200 m i poprenog presjeka S=2,5 mm
2
?

Rjeenje:

=
5 , 2
200 2
0172 , 0
S
l 2
R = 8 , 2 R

Primjer 2: Koliki mora biti presjek aluminijumske ice duge l=1000 m da bi njen otpor bio R=2,9 ?

Rjeenje: = = =
9 , 2
1000
028 , 0
R
l
S
S
l
R
2
mm 65 , 9 S =

Primjer 3: Bakrenu icu presjeka S
1
=1,5 mm
2
treba zamijeniti aluminijumskom icom iste duine .
Koliki mora biti presjek aluminijumske ice, a da otpor ostane isti ?

Rjeenje: Za bakarni vod moemo pisati:
1
1
S
l
R =
Za aluminijski vod moemo pisati:
2
2
S
l
R =
Ako ove dvije jednaine podijelimo dobijamo:

=

=
0172 , 0
028 , 0
5 , 1 S S
S
S
1
2
1 2
2
1
2
1

2
2
mm 44 , 2 S =

Primjer 4: Bakreni namot u nekom ureaju ima otpor R
20
= 50 pri 20C. Odrediti koliki je taj otpor
ako temperatura poraste za 70C .

Rjeenje: ( ) ( ) + = + = 70 0039 , 0 1 50 t 1 R R
h t
= 65 , 63 R
t


Primjer 5: Kod 20C otpor bakra iznosi R
20
= 100 .Ako je otpor narastao na vrijednost R
t
= 139 ,
odrediti kolika je temperatura otpornika ?

Rjeenje: ( ) t 1
R
R
t 1
R
R
t 1 R R
h
t
h
t
h t
= + = + =

= =

100 0039 , 0
100 139
R
R R
t t
R
R R
h
h t
h
h t
t = 100 C

+ = + = = 20 100 t t t t t t
1 2 1 2
t
2
= 120 C
Osnove elektrotehnike Modul 1
20

Primjer 6: Koliki je ekvivalentni otpor kombinovane veze otpornika sa slike ako je: R
1
= 10 ,
R
2
= 20 i R
3
= 30 ?
Rjeenje:
Prvo raunamo paralelnu vezu otpornika izmeu taaka A i B:
=
+

=
+

=
50
600
30 20
30 20
R R
R R
R
3 2
3 2
AB
=12 R
AB

Nakon toga raunamo serijsku vezu otpornika R
1
i R
AB
:
+ = + = 12 10 R R R
AB 1 e
= 22 R
e


Primjer 7: Koliki je ekvivalentni otpor kombinovane veze otpornika sa slike ako je: R
1
= 40 ,
R
2
= 10 , R
3
= 15 i R
4
= 30 ?






Rjeenje:
Prvo raunamo paralelne veze otpornika R
1
i R
2
, odnosno R
3
i R
4
:
=
+

=
+

=
50
400
10 40
10 40
R R
R R
R
2 1
2 1
12
= 8 R
12

=
+

=
+

=
45
450
30 15
30 15
R R
R R
R
4 3
4 3
34
=10 R
34

Nakon toga raunamo serijsku vezu otpornika R
12
i R
34
:
+ = + = 10 8 R R R
34 12 e
=18 R
e


Primjer 8: Koliki je ekvivalentni otpor kombinovane veze otpornika sa slike ako je: R
1
= 10 ,
R
2
= 40 , R
3
= 12 , R
4
= 15 , R
5
= 30 i R
6
= 30 ?








Rjeenje:

Prvo raunamo paralelne veze otpornika R
1
i R
2
,odnosno R
4
i R
5
:
=
+

=
+

=
50
400
10 40
10 40
R R
R R
R
2 1
2 1
12
= 8 R
12

=
+

=
+

=
45
450
30 15
30 15
R R
R R
R
5 4
5 4
45
=10 R
45

Nakon toga raunamo serijsku vezu otpornika R
12
, R
3
i R
45
:
+ + = + + = 10 12 8 R R R R
45 3 12 u
= 30 R
u

Na kraju raunamo paralelnu vezu otpornika R
u
i R
6
:
=
+

=
+

=
60
900
30 30
30 30
R R
R R
R
6 u
6 u
e
=15 R
e

Osnove elektrotehnike Modul 1
21

Zadaci za vjebanje :

1. Koliki je ekvivalentni otpor kombinovane veze otpornika sa slike ako je R = 3 ?


Rjeenje : R
e
= 4


2. Koliki je ekvivalentni otpor kombinovane veze otpornika sa slike ako je R = 2 ?


Rjeenje : R
e
= 3,67


3. Koliki je ekvivalentni otpor kombinovane veze otpornika sa slike ako je : R
1
= 5 , R
2
= 2 ,
R
3
= 3 i R
4
= 6 ?


Rjeenje : R
e
= 2,5



PITANJA ZA ZAVRNI TEST MODULA 1

1. ta su elektrini naboji ?
2. Nabroj osnovna svojstva elektrinih naboja .
3. ta su provodnici,poluprovodnici i izolatori i koji su njihovi predstavnici ?
4. ime se prikazuje i kakav je smjer elektrinog polja ?
5. ta je homogeno elektrino polje ? Kako se rauna jaina elektrinog polja ?
6. Definisati elektrini potencijal i napon.
7. Koja je jedinica za elektrini napon ? Nabrojati vee i manje jedinice.
8. ta su elektrini kondenzatori ?
9. Kako se rauna elektrino polje ploastog kondenzatora ?
10. Kolika je vrijednost apsolutne dielektrine konstante vakuuma ?
11. ta je relativna dielektrina konstanta i kako se ona definie ?
12. Kako se rauna kapacitet kondenzatora.Napisati formulu za kapacitet ploastog kondenzatora ?
13. Koja je jedinica za kapacitet ? Nabrojati manje jedinice.
14. Objasniti proces punjenja i pranjenja kondenzatora.
15. Kako glasi izraz za energiju napunjenog ploastog kondenzatora ?
16. ta je probojni napon kondenzatora ?
17. Koji dielektrici zadravaju, a koji ne zadravaju izolaciona svojstva poslije proboja ?
18. Nabrojati vrste kondenzatora i nacrtati njihove oznake.
19. Objasniti postupak izrade kondenzatora .
20. Objasniti serijsku, paralelnu i mjeovitu vezu kondenzatora.
21. ta su elektrini otpori ?
22. Koja je jedinica za elektrini otpor ? Nabrojati vee i manje jedinice.
23. Kakav treba da bude specifini otpor provodnika, a kakav kod izolatora ?
24. Kako se rauna elektrini otpor provodnika ?
25. Napisati formulu za elektrinu provodnost provodnika.Koja je jedinica za elektrinu provodnost?
26. Kako se rauna ukupni otpor provodnika pri povienoj temperaturi ?
27. Kod kojih materijala je temperaturni koeficijent pozitivan, a kod kojih negativan ?
28. Nabrojati vrste otpornika i nacrtati njihove oznake.
29. Objasniti postupak izrade otpornika .
30. Objasniti serijsku, paralelnu i mjeovitu vezu otpornika.