VA VODI K ROZ LISAB ONSK I UG OVOR

SADRAJ
UV OD .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

1 2 4

UNIJA ZA 21. STOLJEE

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

GLAVNE ODREDBE LISABONSKOG UGO V ORA DOZNA JTE VIE

. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Pu t d o Li s ab ona . . . . . . . . . . . . . . . . Vi e o i ns t i t u ci onal ni m p romj e nam a Nek i s t r u ni p oj movi . . . . . . . . . . . .

10 11 . 12 . 15

Ova broura, kao i ostala kratka, jasna objanjenja o EU-u, dostupna su na internetskoj stranici ec.europa.eu/publications. Europska komisija Opa uprava za tisak i komunikacije Publikacije B-1049 Brussels Rukopis dovren u srpnju 2009. Autorska prava: naslovnica: Group Getty Images Handshake Corbis, str. 1: iStockphoto, str. 2: iStockphoto (Joerg Reimann), str. 4: iStockphoto, str. 6: iStockphoto (Emrah Turudu), str. 7: Europska komisija/ECHO, str. 8: Europska komisija, str. 10: Reporteri, str. 12: Europski parlament, str. 15: iStockphoto (Mikael Damkier). Luksembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2009. 16 str. 21 29.7 cm ISBN: 978-92-79-14592-6 doi: 10.2775/13772 Europska unija, 2009. Doputa se reprodukcija. Za svako koritenje ili reprodukciju pojedinih fotograja potrebno je zatraiti dozvolu izravno od vlasnika autorskih prava. TISKANO NA BIJELOM PAPIRU BEZ KLORA

UVOD
Nakon desetljea rata koji je uzeo milijune ivota, osnivanje Europske unije obiljeilo je poetak nove ere u kojoj europske zemlje probleme rjeavaju razgovorom, a ne borbom. Danas drave lanice EU-a uivaju niz povlastica: slobodno trite s valutom koja olakava trgovinu i ini je ekasnijom, milijune novih radnih mjesta, vea prava radnika, slobodno kretanje ljudi i ii okoli. Postojea su pravila meutim zamiljena za mnogo manju Europsku uniju; Uniju koja se nije morala suoavati s globalnim promjenama poput klimatskih promjena, globalne recesije ili meunarodnog prekograninog kriminala. EU ima potencijal i predanost suoiti se s tim problemima, ali to moe uiniti jedino ako pobolja nain na koji radi. To je svrha Lisabonskog ugovora. On Europsku uniju ini demokratinijom, uinkovitijom i transparentnijom. Takoer omoguuje vei doprinos graana i parlamenata u ono to se odvija na europskoj razini, a Europi daje jasniji, snaniji glas u svijetu, istovremeno uvajui nacionalne interese. Lisabonski ugovor omoguava novu Graansku inicijativu, kojom se peticijom s milijun potpisa moe traiti od Europske komisije da unaprijedi nove nacrte politika. Nacionalni parlamenti svake drave lanice dobit e veu ulogu u razmatranju zakona EU-a prije njihova usvajanja kako Europska unija ne bi prekoraila ovlasti u pitanjima koja se trebaju rijeiti na nacionalnoj ili lokalnoj razini. Ovlasti Europskog parlamenta bit e vee, a parlamentarni zastupnici koje izravno birate imat e vie utjecaja na iri spektar pitanja. Suprotno onome to predvia postojei Ugovor iz Nice, Komisiju e i dalje sainjavati po jedan povjerenik iz svake drave lanice. Ova broura objanjava to Lisabonski ugovor znai za vas kao graanina.

UNIJA ZA 21. STOLJEE

Lisabonski ugovor potpisalo je 13. prosinca 2007. svih 27 drava lanica Europske unije. Da bi ugovor stupio na snagu, sve zemlje EU-a moraju ga raticirati u skladu sa nacionalnim procedurama.

Zato je potreban novi ugovor?

Europska unija se promijenila. Broj drava lanica se uetverostruio. Samo u posljednjih pet godina broj se gotovo udvostruio. I svijet se brzo mijenja. Europa se u 21. stoljeu suoava s ogromnim izazovima, ukljuujui ekonomsku krizu, klimatske promjene, odrivi razvoj, energetsku sigurnost i borbu protiv meunarodnog prekograninog kriminala. Drave lanice koje su zajedno sastavile Lisabonski ugovor prepoznale su da postojei ugovori ne opremaju Europu alatima koji su joj potrebni kako bi se suoila s tim izazovima i odgovorila na te promjene. Lisabonski ugovor dopunjava i aurira prethodne ugovore EU-a. Uzima u obzir injenicu da je EU narasla s prvobitnih est drava lanica osnivaica Unije na postojeih 27, te mnoge promjene u zadnjih 50 godina. Lisabonski ugovor e, ako ga raticira svih 27 drava lanica, popraviti metode rada EU-a kako bi Unija u 21. stoljeu uinkovitije i sposobnije obavljala svoje poslove. Pomae EU-u da bolje titi vae interese i omoguava vam da se va glas izravno uje uz pomo nove Graanske inicijative. titi vaa prava Poveljom o temeljnim pravima. Poveava ulogu Europskog parlamenta i daje nove ovlasti nacionalnim parlamentima. Donoenje odluka na europskoj razini ini uinkovitijim. Daje EU-u jedinstven glas u svijetu.

 Uvodi nove mjere za suoavanje s vanim pitanjima koja utjeu na na svakodnevni ivot, kao to su klimatske promjene, prekogranini kriminal i energija. U isto vrijeme, titi prava svake drave lanice, posebice kad se radi o osjetljivim podrujima poput oporezivanja i obrane.

Ciljevi i vrijednosti EU-a

Lisabonski ugovor jasno navodi ciljeve Europske unije i vrijednosti mira, demokracije, potivanja ljudskih prava, pravde, vladavine prava i odrivosti. Lisabonski ugovor jami da e Europska unija: nuditi ljudima prostor slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica; raditi na odrivom razvoju Europe temeljenom na uravnoteenom gospodarskom rastu i stabilnosti cijena, visoko konkurentnoj drutvenoj trinoj ekonomiji, s ciljem najvie stope zaposlenosti i drutvenog napretka, s visokom razinom zatite okolia; boriti se protiv drutvene iskljuenosti i diskriminacije te promicati drutvenu pravdu i zatitu; promicati ekonomsku, drutvenu i teritorijalnu koheziju, i solidarnost meu dravama lanicama; ostati vjerna ekonomskoj i monetarnoj uniji s eurom kao svojom valutom; isticati i promicati vrijednosti Europske unije diljem svijeta i pridonositi miru, sigurnosti, odrivom razvoju planeta Zemlja, solidarnosti i potovanju meu narodima, slobodnoj i pravednoj trgovini i iskorjenjivanju siromatva; pridonositi zatiti ljudskih prava, posebice prava djece, kao i strogom provoenju i razvoju meunarodnog prava, ukljuujui potovanje principa Povelje Ujedinjenih naroda. To su glavni ciljevi. Lisabonski ugovor je sastavljen kako bi Uniji dao alate da ih postigne.

KLJUNE ODREDBE LISABONSKOG UGOVORA

Vie demokracije, vie otvorenosti
Ugovor vam daje vea prava glasa u donoenju odluka. Nova Graanska inicijativa znai da milijun ljudi od 500 milijuna, koliko broji stanovnitvo EU-a iz niza drava lanica mogu poslati peticiju Europskoj komisiji da iznese prijedloge novih zakona.

To vam po prvi put daje izravan utjecaj na donoenje zakona EU-a. Kako bi poboljali informacije o tome kako EU donosi odluke, Vijee ministara e se odsad sastajati u javnosti kad razmatra i glasa o prijedlozima zakona. Ugovor poveava broj podruja u kojima Europski parlament donosi odluke zajedno s Vijeem ministara. To znai da parlamentarni zastupnici koje izravno birate imaju vei utjecaj na donoenje zakona i proraun EU-a. U dravama lanicama, nacionalni parlamenti e imati vie prilika izravno doprinositi donoenju odluka EU-a. Novi sustav pravovremenog upozorenja daje nacionalnim parlamentima pravo da komentiraju nacrte zakona i provjere da EU ne prekorauje ovlasti mijeajui se u pitanja koja je najbolje rijeiti na lokalnoj ili nacionalnoj razini.

Bre, uinkovitije donoenje odluka

Lisabonski ugovor olakava procedure donoenja odluka Europske unije. U Vijeu ministara se umjesto jednoglasnih odluka dodaje glasovanje kvaliciranom veinom glasova. Time e djelovanje postati bre i uinkovitije. Glasanje kvaliciranom veinom znai da e, od 2014., Vijee ministara trebati potporu 55 % drava lanica, to predstavlja najmanje 65 % europskog stanovnitva. Ovakav sustav daje odlukama dvostruki legitimitet. Stroga pravila primjenjivat e se na sve prijedloge da se u jo neka podruja politike uvede sustav veinskog glasanja. Svaka zemlja lanica mora se sloiti sa svakom takvom promjenom i nacionalni parlamenti e imati pravo veta. No, vana podruja, poput oporezivanja i obrane, i dalje e zahtijevati jednoglasno donoenje odluka

Moderniziranje institucija EU-a

Kljuni cilj Lisabonskog ugovora je modernizirati institucije koje vode poslove Europske unije i uiniti ih demokratinijima. Nova funkcija visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku / potpredsjednika Komisije uspostavljena je kako bi se promicalo djelovanje EU-a na meunarodnoj sceni i kako bi se bolje obranili interesi i vrijednosti Unije u inozemstvu.

Da bi trajno i dosljedno unaprijedilo svoj rad, Europsko vijee e izabrati predsjednika Europskog vijea na najvie pet godina. Time e djelovanje EU-a dobiti na vidljivosti i dosljednosti. Predsjednika Komisije birat e Europski parlament, na prijedlog Europskog vijea. Lisabonski ugovor iznova potvruje i aurira mnoge gospodarske odredbe prijanjih ugovora EU-a. Takoer dodaje niz novih vanih podruja. Ona su spomenuta u sljedeim tokama.

Ekonomska politika
Lisabonski ugovor potvruje predanost postizanju ekonomske i monetarne unije s eurom kao valutom. Euro je trenutno valuta u16 drava lanica. Ekonomska i monetarna unija bitan je cilj Europske unije. To je pokretaka sila kojom se osigurava da se Europa vrati u stanje prosperiteta i visoke stope zaposlenosti. EU i drave lanice zajedniki su izdvojile 200 milijardi sredstava za poticanje gospodarstva EU-a u trenutnoj nancijskoj krizi. Lisabonski ugovor formalizira poziciju Europske sredinje banke inei je jednom od institucija Europske unije.

Europska unija u svijetu

EU se obvezuje promicati vrijednosti Unije u svijetu pridonosei: miru i sigurnosti; odrivom razvoju Zemlje; solidarnosti i potovanju meu narodima; slobodnoj i pravednoj trgovini; iskorjenjivanju siromatva; zatiti ljudskih prava; potivanju i unaprjeenju meunarodnog prava kako je denirano posebice Poveljom Ujedinjenih naroda. EU je najvea svjetska trgovinska sila i najvei donator pomoi zemljama u razvoju.

Gore spomenuto uspostavljanje funkcije visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku / potpredsjednika Komisije uinit e vanjsko djelovanje EU-a dosljednim i omoguiti Europskoj uniji da u inozemstvu nastupa jednoglasno. U tome e visokom predstavniku ili predstavnici pomagati predana Sluba za vanjsko djelovanje (External Action Service).

Sigurnost i obrana
Lisabonski ugovor jasnije objanjava ulogu EU-a na podruju zajednike vanjske i sigurnosne politike. Odluke o pitanjima obrane i dalje e se donositi jednoglasnim pristankom svih 27 drava lanica. Misije koje je EU poduzimala izvan vlastitog teritorija imale su za svrhu ouvanje mira, prevenciju sukoba i jaanje meunarodne sigurnosti u kontekstu Povelje Ujedinjenih naroda. Lisabonski ugovor proiruje ulogu EU-a na operacije razoruavanja, vojne savjete i pomo, i pomo pri vraanju stabilnosti nakon sukoba. Takoer stvara mogunost poboljane suradnje izmeu drava lanica koje ele poblie suraivati na podruju obrane. Lisabonski ugovor osigurava dravama lanicama stavljanje Uniji na raspolaganje civilnih i vojnih kapaciteta koji su potrebni za provedbu zajednike sigurnosne i obrambene politike, te denira ulogu Europske sigurnosne agencije. Uvodi klauzulu o solidarnosti (dobrovoljne prirode) u sluaju da drava lanica postane rtvom teroristikog napada, prirodne nepogode ili nepogode izazvane ljudskim djelovanjem.

Pravda i kriminal
Lisabonski ugovor sadri vane nove odredbe koje jaaju sposobnost EU-a da se bori protiv meunarodnog prekograninog kriminala, ilegalne migracije i trgovine ljudima, orujem i drogom. Pojednostavljenje predloeno u Lisabonskom ugovoru znai veu transparentnost na ovom podruju, ojaanu ulogu Europskog parlamenta i Suda pravde, te bre odluivanje kroz vie glasanja kvaliciranom veinom. Nove odredbe, meu ostalim, trebale bi osigurati Uniji i dravama lanicama uinkovitiju zatitu nancijskih interesa Unije i borbu protiv prekograninog kriminala.

Ove nove odredbe potuju razliite pravne sustave i tradicije drava lanica. Predviaju, na primjer, konicu za sluaj opasnosti koja dravi lanici omoguuje nesudjelovanje u nekoj novoj mjeri ako smatra da bi to ugrozilo temeljne aspekte njezina sustava kaznenog pravosua. Iznimno e Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska, obzirom na njihove sustave obiajnog prava i injenicu da su izvan Schengenskog sustava kontrole granica, imati zaseban dogovor prema kojem e moi za svako pitanje posebno odluiti hoe li sudjelovati u donoenju zakona u tom podruju ili ne.

Socijalna politika
Lisabonski ugovor intenzivira socijalne ciljeve EU-a. Ugovor predvia da, u svim politikama i akcijama, EU vodi rauna o promicanju visoke stope zaposlenosti. Prepoznata je kljuna uloga gospodarskih usluga poput javnog prijevoza, telekomunikacija, potanskih usluga, opskrbe plinom i strujom. Uloga EU-a u tim je podrujima ograniena, pa drave lanice imaju puno vie manevarskog prostora kod pruanja, provoenja i organiziranja tih usluga kako bi uinkovito odgovorile na domae potrebe. EU e se suzdrati od bilo kakvog djelovanja koje bi moglo umanjiti ulogu drava lanica u pruanju usluga od opeg interesa kao to su zdravstvene i socijalne usluge, policijska zatita, dravne kole. Plae, pravo na udruivanje i zakoni o trajku ostaju pitanja na razini odluivanja zemalja lanica.

Nova podruja suradnje

Lisabonski ugovor sadri vane odredbe u nizu novih podruja koje uvruju sposobnost EU-a u borbi protiv meunarodnog prekograninog kriminala, ilegalne migracije, trgovine enama i djecom, drogom i orujem. Jo su dva podruja od posebne vanosti u dananjem svijetu. Klimatske promjene: Ugovor daje prioritet cilju EU-a da promie odrivi razvoj Europe, temeljen na visokoj razini zatite okolia i poboljanja.

Ugovorom se EU obvezuje promicati na meunarodnoj razini mjere kojima se rjeavaju regionalni i globalni problemi okolia, posebice klimatske promjene. Uvrivanje uloge EU-a u pitanjima klimatskih promjena znait e da je Europa i dalje svjetski predvodnik u borbi protiv globalnog zatopljenja. Energija: Ugovor sadri nove odredbe kojima e osigurati dobro funkcioniranje trita energije, osobito kad se radi o opskrbi energijom, te postizanju energetske uinkovitosti i uteda, kao i razvoju novih i obnovljivih izvora energije. Za sve je drave lanice osiguravanje izvora energije vaan izazov za budunost. Lisabonski ugovor potvruje predanost EU-a jedinstvenoj europskoj politici odrive energije. Ugovor takoer nudi nove temelje za suradnju izmeu drava lanica u sportu, humanitarnoj pomoi, civilnoj zatiti, turizmu i istraivanju svemira.

Ljudska prava
Lisabonski ugovor priznaje prava, slobode i principe iznesene u Povelji o temeljnim pravima i ini Povelju pravno obvezujuom. Drave lanice potpisale su povelju 2000. godine, a sad ona postaje pravno obvezujua. To znai da kad EU predlae ili provodi neki zakon, mora potovati prava navedena u Povelji isto moraju initi drave lanice kad primjenjuju zakone EU-a. Prava koja bi svaka osoba trebala uivati ukljuuju zatitu osobnih podataka, pravo na azil, ravnopravnost pred zakonom i zatitu od diskriminacije, ravnopravnost spolova, prava djece i starijih osoba, te vana socijalna prava kao to su zatita od nezakonitog otkaza i pristup socijalnom osiguranju i socijalnoj pomoi. Lisabonski ugovor e takoer omoguiti EU-u da pristupi Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Ta konvencija, zajedno s Europskim sudom za ljudska prava koji je nadzire, temelji su zatite ljudskih prava u Europi.

DOZNAJTE VIE
Neizbjeno, Lisabonski je ugovor podui dokument s vie od 300 stranica proienog teksta, ukljuujui anekse i protokole. Takoer ukljuuje mnoge odredbe iz ranijih ugovora EU-a, s izmjenama i dopunama. Ovaj vodi stavlja naglasak na nove elemente u Lisabonskom ugovoru. U nastavku se nalaze informacije o kljunim promjenama. Cijeli tekst Lisabonskog ugovora i proiene tekstove Lisabonskim ugovorom izmijenjenih prijanjih ugovora moete preuzeti i saznati vie o njima na: europa.eu/lisbon_treaty/full_text/index_en.htm.

10

1950

Put do Lisabona
1960

Lisabonski ugovor sklopljen je nakon est godina rasprave izmeu drava lanica o tome koje reforme treba provesti kako bi se odgovorilo na izazove 21. stoljea. 1952. - Pariki ugovor kojim je utemeljena Europska zajednica ugljena i elika 1957. - Rimski ugovori kojima je utemeljena Europska ekonomska zajednica i Euratom 1986. - Jedinstveni europski akt

1970

1992. - Ugovor iz Maastrichta 1997. - Ugovor iz Amsterdama 2001. - Ugovor iz Nice 29. listopad 2004. - Drave lanice u Rimu potpisuju ugovor kojim se uspostavlja Ustav Europe

1980

Svibanj - lipanj 2005. - Francuska i Nizozemska referendumom odbacuju Ugovor 13. prosinac 2007. - Potpisivanje Lisabonskog ugovora od strane 27 drava lanica 2007. do svibnja 2009. - Lisabonski ugovor raticira 26 od 27 parlamenata drava lanica 12. lipanj 2008. - Referendum u Irskoj ne uspijeva dobiti veinu potrebnu za ratikaciju

1990

2000

19. lipanj 2009. - Europsko vijee potvrdilo je da e se Europska komisija i dalje sastojati od po jednog predstavnika iz svake drave lanice. Predsjednici drava ili vlada ugovorili su pravno obvezujua jamstva u odnosu na odreena podruja koja su identicirale irske vlasti, kao to su oporezivanje, pravo na ivot, obrazovanje i obitelj, i tradicionalnu irsku politiku vojne neutralnosti, jamstva koja Protokolom moraju biti ukljuena u Ugovore EU-a nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora. Usvojena je i slubena deklaracija o vanosti prava radnika i javnih slubi. 2. listopad 2009. - Drugi referendum u Irskoj

11
2010

Vie o institucionalnim promjenama Institucije i tijela EU

Glavne institucije EU-a su: Europski parlament Europsko vijee Vijee EU-a (Vijee ministara) Europska komisija Sud pravde Europske unije Europska sredinja banka Europski sud revizora Uz njih postoje druga tijela: Odbor regija Europski gospodarski i socijalni odbor Europska investicijska banka

Europski parlament
Europski parlament izravno je izabrana institucija koja predstavlja graane drava lanica. Lisabonskim se ugovorom poveava broj podruja u kojima e Europski parlament podijeliti posao donoenja zakona s Vijeem ministara i jaaju proraunske ovlasti Parlamenta. Te zajednike ovlasti Parlamenta i Vijea ministara nazivaju se suodluivanje. Suodluivanje e postati redovni zakonodavni postupak. Ono e se proiriti na nova podruja politika poput slobode, sigurnosti i pravde. To e ojaati zakonodavne ovlasti Europskog parlamenta. Lisabonskim ugovorom takoer se Europskom parlamentu daje vea uloga u odobravanju prorauna EU-a.

Europsko vijee
Europsko vijee sastoji se od izabranih politikih zastupnika najvieg ranga drava lanica premijera i predsjednika koji imaju izvrne ovlasti. Vijee zadaje politiki smjer i utvruje prioritete EU-a. U sklopu Lisabonskog ugovora, Europsko vijee postaje punopravna institucija EU-a, a njegova je uloga jasno denirana. Ustanovljena je i nova funkcija predsjednika Europskog vijea. Predsjednika/cu Europskog vijea birat e lanovi Europskog vijea, na mandat od najvie pet godina. On ili ona predsjedat e sastancima Vijea, kontinuirano unaprjeivati rad Vijea i predstavljati EU u svijetu na najvioj razini.

12

To obiljeava promjenu od sadanjeg sustava u kojem drave lanice, izmjenjujui se u predsjedanju EU-om svakih est mjeseci, takoer predsjedaju i Europskim vijeem. Novi predsjednik Europskog vijea uinit e djelovanje EU-a vidljivijim i dosljednijim.

Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku/potpredsjednik Komisije

Nova funkcija na elu zajednike vanjske i sigurnosne politike EU-a uspostavit e se Lisabonskim ugovorom. Znaajan novi pomak je imenovanje visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku koji je istovremeno potpredsjednik Komisije. Ta je funkcija spoj dvaju ve postojeih: visokog predstavnika za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku i povjerenika za vanjske odnose. Visokog predstavnika ili predstavnicu imenovat e Europsko vijee, a predsjedat e Vijeem ministara vanjskih poslova istovremeno obnaajui funkciju potpredsjednika Europske komisije. On ili ona iznosit e prijedloge, provoditi vanjsku politiku u ime Vijea i zastupati stajalita Unije na meunarodnoj razini. Ova je funkcija osmiljena kako bi Europska unija bolje branila svoje interese i vrijednosti na meunarodnoj pozornici i izraavala jednoglasno svoja stajalita.

Vijee
Vijee Europske unije takoer se naziva Vijeem ministara. Vijee ini 27 ministara vlada od kojih svaki predstavlja jednu dravu lanicu. Ono je vano tijelo s pravom odluivanja koje koordinira ekonomske politike EU-a i ima sredinju ulogu u vanjskoj i sigurnosnoj politici. Dijeli zakonodavne ovlasti i prava odluivanja o proraunu s Europskim parlamentom. Veinsko glasanje umjesto jednoglasnog bit e uobiajenija pojava. Sustav koji se naziva dvostruka veina bit e uveden 2014. odluke Vijea trebat e potporu 55 % drava lanica, u kojem postotku mora biti zastupljeno najmanje 65 % stanovnitva Europe. Takav sustav odlukama daje dvostruki legitimitet. Novost koju predvia Lisabonski ugovor je i to da e Vijeem ministara vanjskih poslova predsjedati visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku / potpredsjednik Komisije. U drugim podrujima, kao to su poljoprivreda, nancije i energija, Vijeem e i dalje predsjedati ministar zemlje nositeljice rotirajueg estomjesenog predsjedanja. Tako e sustav predsjedanja EU-om postati koherentniji i uinkovitiji.

Europska komisija
Europska komisija postoji kako bi neovisno zastupala interese EU-a u cjelini. Komisija odgovara Europskom parlamentu. To je jedina institucija EU-a s opom ovlasti pokretanja prijedloga zakona. Komisija takoer provodi politike Unije, osigurava izvravanje prorauna, upravlja programima EU-a, predstavlja EU u meunarodnim pregovorima i provjerava primjenjuju li se ugovori na ispravan nain. Na sastanku Europskog vijea u prosincu 2008., predsjednici drava i vlada dogovorili su da e se Komisija i dalje sastojati od po jednog predstavnika iz svake drave lanice.

13

Tko to radi
Lisabonski ugovor utvruje: koje ovlasti pripadaju EU-u, koje ovlasti pripadaju dravama lanicama, koje su ovlasti zajednike. Ugovor odreuje granice ovlasti EU-a jasnije nego prije. Osnovno je pravilo da e Europska unija moi postupati po onim ovlastima koje su joj povjerile drave lanice. Mora potovati injenicu da sve druge ovlasti ostaju u ingerenciji drava lanica. EU ima iskljuivu ovlast nad podrujima poput pravila trinog natjecanja, monetarne politike Eurozone i zajednike trgovinske politike. Drave lanice imaju primarnu odgovornost u podrujima kao to su zdravstvo, obrazovanje i industrija. EU i drave lanice zajedniki su nadlene u podrujima kao to su unutarnje trite, poljoprivreda, promet i energija.

Po prvi je put ukljuena odredba o mogunosti drave lanice da istupi iz Europske unije ukoliko to eli, te se navodi postupak koji e se u tom sluaju primijeniti.

Nove ovlasti nacionalnim parlamentima

Po prvi put, nacionalni parlamenti imat e izravan utjecaj na proces donoenja odluka. U sklopu Lisabonskog ugovora, svi predloeni zakoni EU-a morat e se slati nacionalnim parlamentima. Primjenjivat e se sustav pravovremenog upozorenja i svaki nacionalni parlament imat e osam tjedana da argumentira svoj prigovor ako misli da prijedlog zakona nije prikladan za EU. Ako dovoljan broj nacionalnih parlamenata drava lanica uloi prigovor, prijedlog se moe izmijeniti i dopuniti ili povui. Ovakav sustav pravovremenog upozorenja omoguuje parlamentima drava lanica vanu ulogu u osiguravanju da EU ne prekorai svoje ovlasti ukljuujui se u pitanja koja se mogu bolje rijeiti na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.

Ostale odredbe
Lisabonski ugovor potvruje da EU potuje ravnopravnost drava lanica i njihove nacionalne identitete, ukljuujui lokalnu i regionalnu autonomiju. Ugovor se obvezuje tititi razliitost kultura i jezika Europe.

14

Neki struni pojmovi

Pravna osnova
Lisabonski ugovor unosi izmjene i dopune u Ugovor o Europskoj uniji i u Ugovor o osnivanju Europske zajednice. To je najnoviji u nizu ugovora koji auriraju i konsolidiraju pravnu osnovu EU-a. EU e Lisabonskim ugovorom postati jedinstvena pravna osoba. Trenutno Europska zajednica i Europska unija imaju razliite statute i ne primjenjuju ista pravila o donoenju odluka. Lisabonski ugovor e okonati ovaj dvojni sustav, a Europska e unija imati vlastitu pravnu osobnost. Ova e promjena poboljati sposobnost djelovanja EU-a posebice u vanjskim poslovima. Lisabonski ugovor omoguit e Uniji uinkovitije, dosljednije i vjerodostojnije djelovanje u odnosima s ostatkom svijeta.

Izglasavanje kvali ciranom veinom, dvostruka veina

Izglasavanje kvaliciranom veinom je naelo donoenja odluka koje se koristi pri mnogim odlukama Vijea ministara. Lisabonskim ugovorom se takav sustav glasanja proiruje na mnoga druga podruja i redenira se nain na koji funkcionira. Od 2014., odluke Vijea morat e imati potporu 55 % drava lanica, u kojem postotku mora biti zastupljeno najmanje 65 % europskog stanovnitva. To se naziva i dvostruka veina. Najmanje etiri zemlje bit e potrebne kako bi stvorile manjinu za veto. Taj sustav daje zemljama s manjim brojem stanovnitva pravedniju poziciju u odnosu na vee drave lanice. U odreenim podrujima poput oporezivanja i obrane, odluke e se nastaviti donositi jednoglasno.

15

Potaknuta suradnja
Uzimajui u obzir injenicu da je Unija narasla, Ugovor o Europskoj uniji (izmijenjen i dopunjen Ugovorom iz Amsterdama i Lisabonskim ugovorom) sadri pravila za situacije u kojima neke drave lanice ele poticati suradnju na odreenom podruju. To se naziva unaprijeena suradnja. Unaprijeena suradnja znai da skupina zemalja moe djelovati zajedniki bez da svih 27 nuno sudjeluju. Ona omoguuje dravama lanicama da se izuzmu ako ne ele sudjelovati, ne sprjeavajui ostale drave lanice u zajednikom djelovanju.

Postupak suodluivanja (redovni zakonodavni postupak)

Suodluivanje je pojam za ovlast Europskog parlamenta da odluke donosi zajedniki i ravnopravno s Vijeem ministara. Lisabonski ugovor uvodi suodluivanje u opu uporabu. Lisabonskim ugovorom e postupak kojim Europski parlament suodluuje s Vijeem postati redovni zakonodavni postupak. To znai da e se donoenje odluka Europske unije temeljiti na dvostrukom legitimitetu graana (koje zastupaju zastupnici Europskog parlamenta) i drava lanica (koje zastupa Vijee ministara).

Supsidijarnost, proporcionalnost
Odluke EU-a moraju se donositi u to bliskijem kontaktu s graanima. Osim u podrujima koje potpadaju pod njezine iskljuive ovlasti, Unija ne djeluje osim ukoliko bi njezino djelovanje bilo uinkovitije nego djelovanje na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Takav se princip naziva supsidijarnost i iznova se potvruje Lisabonskim ugovorom. Taj je princip dopunjen principom proporcionalnosti, pri emu EU mora ograniiti svoje djelovanje samo na ono to je potrebno kako bi se postigli ciljevi navedeni u Lisabonskom ugovoru.

16

Kontaktirajte Europsku uniju

U HRVATSKOJ Vie informacija o Europskoj uniji dostupno je pri Informacijskom centru Europske unije, Trg rtava faizma 6 u Zagrebu, web stranicama www.delhrv.ec.europa.eu ili na e-mail adresi euinfocentar@euic.hr. elite li primati mjeseni elektronski bilten Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, moete se prijaviti putem gore navedenih adresa. POSJETITE NAS U EU Diljem Europe postoje stotine lokalnih informacijskih centara Europske unije. Adresu vama najblieg Centra moete nai na web stranici Europe Direct: europedirect.europa.eu. ONLINE Informacije na svim slubenim jezicima u Europskoj uniji i prilika da nam kaete svoje miljenje nalaze se na web stranici Europa: europa.eu. Gledajte najnovije isjeke o europskim temama na EUTubeu: www.youtube.com/eutube. ZOVITE NAS ILI NAM PIITE EUROPE DIRECT je sluba koja odgovara na pitanja o Europskoj uniji. Moete ju kontaktirati besplatno na broj telefona: 00 800 6 7 8 9 10 11 ili telefonom izvan EU: (32-2) 299 96 96 ili elektronskom potom putem web stranice Europe Direct: europedirect.europa.eu. ITAJTE O EUROPI Publikacije o EU dostupne su u web knjiari EU-a: bookshop.europa.eu. Delegacija Europske unije u RH Informacijski centar Europske unije Trg rtava faizma 6 Tel: +385 1 4896-500 Fax: +385 1 4896-555 E-mail: euinfocentar@euic.hr Web: www.delhrv.ec.europa.eu Prijevod i tisak: Delegacija Europske unije u RH, 2009.

VA V O D I K RO Z L I S A B O NS K I U G OVO R
Nakon nekoliko desetljea rata koji je uzeo milijun ivota, osnivanje Europske unije obiljeilo je poetak nove ere u kojoj europske zemlje probleme rjeavaju razgovorom, a ne borbom. Danas drave lanice EU-a uivaju niz povlastica. Postojea pravila, dodue, zamiljena su za mnogo manju Europsku uniju; uniju koja se nije morala suoiti s globalnim promjenama poput klimatskih promjena, globalne recesije, ili meunarodnog pograninog kriminala. EU ima potencijala, i predanost, suoiti se s tim problemima, ali to moe uiniti jedino ako pobolja nain na koji radi. To je namjera Lisabonskog ugovora. On ini EU demokratinijom, uinkovitijom i transparentnijom. Takoer omoguava da njeni graani imaju vei utjecaj na ono to se odvija na europskoj razini, a Europa jasniji, jai glas u svijetu, istovremeno uvajui nacionalne interese. Ova broura objanjava to Lisabonski ugovor znai za vas kao graanina.

JC-78-09-931-HR-C

Ured za publikacije