~TRGOVAKO PRAVO~

~UVOD U PRAVO TRGOVAKIH DRUTAVA I TRGOVAKO PRAVO~ POJAM PRAVNOG ODNOSA PRAVNI ODNOS je onaj drutveni odnos koji je ureen nekom pravnom normom.To je odnos za koji je drava odredila pravila ponaanja. PRAVNE INJENICE-injenice koje dovode do nastanka,promjene ili prestanka nekog pravnog odnosa. Pravne injenice s obzirom na postanak dijelimo na: DOGAAJE koji nastaju neovisno o ovjeku npr.roenje,smrt,potres. LJUDSKE RADNJE (pravne radnje/djelovanja) dijelimo na: FIZIKE npr.razbijanje tueg prozora VOLJNE npr.sklapanje udovora DOPUTENE NEDOPUTENE LJUDSKE RADNJE-delikti iz kojih kao pravna posljedica moe nastati izricanje kazni i naknade tete. Pravne injenice s obzirom na funkciju dijelimo na: PRETPOSTAVKU Pretpostavka je pravna injenica koja mora nastati da bi se zasnovao,promijenio ili prestao neki imovinsko-pravni odnos. PRAVNU OSNOVU Pravna osnova je bitna pretpostavka za koju se vee postanak,promjena,ili prestanak subjektivnih imovinskih prava. PRESUMPCIJU Presumpcija je takva injenica,koja se smatra dokazanom dok se ne dokae suprotno. FIKCIJU Fikcija je pravna injenica za koju se zna da se uope nije dogodila ili da se nikad nee ni dogoditi,ali se uzima kao da se dogodila,da bi neki pravni odnos mogao nastati,prestati ili se promijeniti. SASTOJCI PRAVNOG ODNOSA PRAVNI ODNOS IMA 2 SASTOJKA: 1. SUBJEKTE PRAVNOG ODNOSA (PRAVNI SUBJEKTI)- su osobe koje mogu biti nositelji prava i obveza.Jedna je strana ovlatena od druge neto zahtijevati,a druga je obvezna to ispuniti. Razlikujemo dvije vrste subjekata: FIZIKA OSOBA- je ovjek pojedinacon to postaje roenjem,a prestaje biti smru. Fizika osoba roenjem stjee pravnu sposobnost (tj.sposobnost da bude subjektom prava). Smru te osobe ili kada ju se proglasi mrtvom prestaje i njena pravna sposobnost,a njezina prava i obveze prelaze na nasljednike. PRAVNA OSOBA (JURISTIKA) npr.kola je drutvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao svojstvo subjekta prava. Postanak pravne osobe moe biti slobodnim udruivanjem,registracijom,koncesijom.Pravnu i poslovnu sposobnost stjee upisom u sudski registar,a gubi je brisanjem iz njega.Pravna osoba ima ove elemente: CILJ koji mora biti pravno doputen. IMOVINU Da bi svoj cilj mogla ostvarivati pravna osoba mora raspolagati imovinom kojom e odgovarati za preuzete obveze. JEDINSTVO Pravna osoba mora biti jedinstvena organizacija premda u svom sastavu moe imati pojedine djelove. IDENTITET Dok pravna osoba postoji njezin je identitet trajan.

TIJELA (ORGANE) Da bi pravna osoba mogla izraavati svoju volju ona mora imati odgovarajua tijela. Kako bi mogle sklapati pravne poslove,i fizika i pravna osoba moraju imati: PRAVNU SPOSOBNOST-svojstvo pravnog subjekta da moe biti nositelj prava i obveza npr.maloljetnik moe stei imovinu nasljeivanjem i postati vlasnikom nekog zemljita. Dijete ima pravnu, ali nema poslovnu sposobnost. POSLOVNU SPOSOBNOST - svojstvo pravnog subjekta da svojim vlastitim oitovanjem volje stjee ta prava i obveze (tj.sklapa pravne poslove). Imamo: PUNU POSLOVNU SPOSOBNOST-a to je poslovna sposobnost koja se stjee s punoljetnou,tj.s navrenih 18 godina. OGRANIENU POSLOVNU SPOSOBNOST o ...imaju osobe od 14.do 18.godine koje mogu obavljati pravne poslove,ali oni postaju valjani tek kad ih odobre njihovi zakonski zastupnici. o Punoljetna osoba moe biti djelomino ili potpuno liena poslovne sposobnosti u posebnom postupku pred sudom, ako zbog svog duevnog oboljenja nije u mogunosti voditi rauna o svojim interesima,a ponekad ni o samoj sebi.Takva osoba nema deliktnu sposobnost,tj.ne odgovara za svoja protupravna djela,ve za njih odgovara osoba koja ju je duna nadzirati.POSLJEDICAOsobi kojoj je ograniena ili oduzeta poslovna sposobnost se mora dodijeliti zakonski zastupnik.Ugovorni je zastupnik ne moe zastupati jer takav pravni posao nee biti valjan. 2. SADRAJ PRAVNOG ODNOSA Ovlast za jednoga i dunost (obveza) za drugoga sadraj su pravnog odnosa. PRAVNA OVLAST(SUBJEKTIVNO PRAVO)-se sastoji od toga da subjekt kojem ona pripada (ovlatenik) ima pravo zahtijevati odreeno ponaanje drugog subjekta (obveznika).Moe se ostvariti u obliku tube i prigovora. PR.Netko nam uzme torbu i ne eli nam je vratiti mi prisilno moramo ostvariti subjektivno pravo i ulaemo tubu. PRAVNA OBVEZA (DUNOST)-je ponaanje koje ovlatenik ima pravo zahtijevati od obveznika. PRAVNE OSOBNOSTI FIZIKIH OSOBApravo na ivot,tjelesno i duevno zdravlje,ugled,ast,dostojanstvo,ime,privatnost osobnog i obiteljskog ivota,slobodu,... PRAVNE OSOBNOSTI PRAVNIH OSOBAugled,dobar glas,ast,ime(tvrtku),poslovnu tajnu,slobodu privreivanja,... DRUTVA KOJA NISU PRAVNE OSOBE: ortatvo tajno drutvo sva preddrutva pravnih osoba TRGOVAKO PRAVO-je grana prava koja se odnosi na prava i obveze proistekle iz isporuke robe i pruanja usluga,te na pravne institute koji unapreuju i omoguuju tijek trgovakih poslova.

USTAV RH je doneen 1990. i postavlja temeljna naela trinog gospodarstva.2 su zakona temeljna za nae trgovako pravo: ZAKON O TRGOVAKIM DRUTVIMA (ZTD) ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA (ZOO)-utvruje jedinstvena pravila koja vrijede za sve.Temelji se na naelu jedinstva. [TRGOVAKO STATUSNO PRAVO-se odnosi na pravila kojima se ureuje pravni poloaj sudionika u trgovakom prometu,no ono nije vie sastavni dio trgovakog prava.] PRAVNA NORMA-je pravilo ponaanja koje je donijela drava ili netko drugi po njenom ovlatenju. Pravna norma je osnovna jedinica svakog pravnog sustava.Pravnu normu ne treba izjednaavati sa stavkom nekog zakona jer se u lanku (stavku) nekog zakona moe nalaziti vie normi. Pravna norma mora sadravati tri elementa: HIPOTEZU (PRETPOSTAVKU) kojom se odreuju sluajevi kada e se pravna norma primijeniti,npr.pravna norma koja zabranjuje krau primijenit e se kada je netko uhien za krau. DISPOZICIJU koja odreuje ponaanje onoga na kojega se norma odnosi. Dispozicijom se moe neto nalagati,zabranjivati ili dati ovlatenje nekome da postupi na odgovarajui nain. SANKCIJU koja odreuje koju e pravnu posljedicu snositi onaj tko se nije pridravao pravne norme.[Sankcija nije nuan element pravne norme.] VRSTE PRAVNIH NORMI: 1. NAREUJUE 2. ZABRANJUJUE 3. OVLAUJUE 4. PRISILNE 5. IMPERATIVNE su one norme kojih se stranke moraju pridravati onakvih kakve one jesu bilo da neto nalau ili neto zabranjuju. 6. DISPOZITIVNE sadre pravila koje stranke mogu mijenjati svojim sporazumom. Dispozitivnim se normama ostavlja puna sloboda strankama da svoje odnose urede u odreenom trgovakom pravu. 7. OPE su one koje se moraju pridravati svi graani. 8. POSEBNE su one koje se odnose na posebne kategorije graana. Vie pravni normi ine PRAVNI INSTITUT (USTANOVU) ,tj.skup pravnih normi koje ureuju istu vrstu drutvenih odnosa. Vie srodnih pravnih instituta ini PRAVNU GRANU,tj.skup srodnih instituta koji ureuju iru ovlast drutvenih odnosa. Sve pravne grane ine PRAVNI SUSTAV neke zemlje. IZVORI PRAVA-PODJELA 1. PROPISI-su opi pravni akti kojima se ureuju odnosi u dravi.Propise dijelimo na: USTAV je zakon koji po svojoj pravnoj snazi stoji iznad svih ostalih zakona. On redovito sadri osnovna naela drutvenog,politikog i gospodarskog ureenja,utvruje zakonodavna i druga tijela,... ZAKONE koji su pisani pravni akti koji po svojoj pravnoj snazi dolaze iza ustava.1 propis moe sadravati:

IMPERATIVNE (PRISILNE/KOGENTNE) NORME su one kojih se stranke moraju pridravati onako kako one glase bilo da neto nalau ili neto zabranjuju. DISPOZITIVNE NORME sadre pravila koje stranke mogu mijenjati svojim sporazumom. Dispozitivnim se normama ostavlja puna sloboda strankama da svoje odnose urede u odreenom trgovakom pravu. PODZAKONSKE AKTE (uredbe, pravilnici,naredbe,odluke i sl.) koji su takvi propisi koje donose opinske i upanijske skuptine,tijela uprave i politiko izvrna tijela,redovito radi provoenja zakona,ali se njima ureuju i odnosi za koje nije potreban zakonski rang. Po svojoj pravnoj snazi dolaze iza zakona.Moraju biti u skladu s ustavom i zakonima.Propisi mogu prestati vaiti na nekoliko naina: ABROGACIJOM (lat. abrogare-ukidati)- neki propis prestaje vaiti, ako se to u njemu,obino u zavrnim lancima izriito navodi. DEROGACIJOM (lat. derogare-dokinuti)- kada novi propis ureuje neki drutveni odnos na drugaiji nain nego to je to inio raniji propis. DOTRAJALOU-kada nestanu drutveni odnosi koje propis ureuje, pa se on nema na to primijeniti. 2. AUTONOMNO TRGOVAKO PRAVO-je drutveni izvor prava,a stvaraju ga adresati (tj.oni kojima je ono namijenjeno),ali u granicama doputenim zakonom.Ono se danas pojavljuje u obliku: 1) PRAVNIH OBIAJA 2) TRGOVAKIH OBIAJA koji su izvor prava samo ako se zakon izravno ili posredno na njih poziva.Trgovaki obiaj moramo iskljuiti izrekom,ako to ne uinimo pretpostavlja se da smo ga prihvatili. 3) UZANCI To su kodificirani poslovni obiaji. Uzanca moe biti samo ono to ima podlogu u praksi.U RH se mogu utvrivati samo POSEBNE UZANCE a to su trgovaki obiaji koji se odnose na ue podruje gospodarskih djelatnosti ili na odreenu robu i sl. Posebne uzance utvruje Hrvatska gospodarska komora,a imamo ih u ugostiteljstvu,graevinarstvu i sl. 4) TRGOVAKE PRAKSE Trgovcima je doputeno da mogu ugovoriti trgovaki obiaj koji se jo nije razvio u struci u kojoj se sklapa konkretan ugovor ako taj obiaj ele primijeniti.Trgovaki obiaji i praksa koju su trgovci meusobno razvili se primjenjuju i kada su suprotni dispozitivnom propisu i u odnosu prema dispozitivnom propisu su uvijek lex specialis. 5) FORMULARNOG PRAVA Ovdje se ugovori sklapaju prema unaprijed pripremljenim predlocima (formularima).Na taj se nain izbjegavaju dugi pregovori.Ovdje razlikujemo: OPE UVJETE UGOVORA(POSLOVANJA) Oni ine popis ugovornih klauzula.Formulira ih trgovac sam,neka asocijacija gospodarstvenika ili netko trei.Opi se uvjeti donose slobodno,a uzance imaju podlogu u trgovakom obiaju. TIPSKE (STANDARDNE) UGOVORE Ovo su takvi ugovori u kojima jedna ugovorna strana predouje drugoj unaprijed pripremljeni nacrt ugovora kojima se redovito slui.Tipski ugovor je zapravo ponuda za sklapanje ugovora u kojoj ponuditelj doputa odstupanje od predloenog formulara ugovora i spreman je pregovarati o sadraju sadraju budueg ugovora.Zbog svoje potpunosti se mogu izravno primijeniti,za razliku pd opih uvjeta.

 ADHEZIJSKE UGOVORE(UGOVORE PO PRISTUPU) Ovo je takav ugovor u kojem ponua vee sklapanje ugovora uz prihvaanje svih uvjeta sadranih u formularu koji predlae i ne pristaje ni na kakvu izmjenu. Ponueni moe uvjete prihvatiti ili odbiti u cijelosti take it or leave it. Ponueni ne sudjeluje u kreiranju ugovora, ne postoje elementi pregovaranja... U nekim segmentima trita oni su neophodni (ugovori u prijevozu robe i putnika, cijene komunalnih usluga i sl.), ali zbog opasnosti od mogueg stvaranja monopolne situacije na tritu, pod posebnom su paskom drave [PRIMJER TEL RN]. 6) KLAUZULA (TERMINA) KLAUZULA-je odredba ugovora koja je tipizirana i moe se navoditi skraeno.Najpoznatije su transportne klauzule.Klauzule strane mogu i ne moraju uvrstiti u svoje ugovore.Strane im mogu dati i drugaiji smisao,ali to drugaije znaenje moraju posebno ugovoriti. 3. SUDSKA ILI ARBITRANA PRAKSA temelji se na potivanju odluka sudova kojima je presuena pojedina stvar ili na prihvaanju prijanjih arbitranih dluka pri odluivanju u novim pravnim stvarima.U Republici Hrvatskoj sudska praksa je samo sporedan izvor prava koji moe djelovati samo snagom svoje uvjerljivosti. 4. PRAVNA ZNANOST (DOKTRINA) je sporedan izvor prava, jednako kao i sudska praksa, a temelji se na radu i miljenjima poznatih pravnih strunjaka, njihovim izlaganjima, lancima, znanstvenim djelima. Zakonodavac pri donoenju propisa ili sudovi pri sunenju ne mogu se pozvati na stav pravne doktrine te stoga onda djeluju samo snagom svoje uvjerljivosti. 5. AKTI POJEDINIH NEDRAVNIH TIJELA (JAVNE OVLASTI) Zakonodavac doputa da odreene pravne norme donose ovlatene gospodarske organizacije,njihove udruge ili druga tijela,s time da su tako donesene norme obvezne za sve u odreenoj gosp.grani,pa ak i za sve grane gospodarstva.Razlog to zakonodavac pojedinim tijelima daje mogunost donoenja odreenih odluka s obveznom snagom za odreene kategorije gospodarskih organizacija,u tome je to mnoga podruja trgovakog prava jo nisu zrela za zakonsko reguliranje,ili se nakon zakonskog reguliranja utvrde odreene praznine,odnosno u praksi se pojave novi problemi koje treba na neki nain normirati.Kad se praksa za odreena podruja dovoljno ustali i kad je promet sposoban za zakonsko reguliranje,donosi se odgovarajui propis.Akt koji je suprotan Ustavu RH Ustavni sud RH e ukinuti ili ponititi. STATUT(ili DRUTVENI UGOVOR ovisno o obliku drutva)-je pravni akt kojim se ureuju najvanija pitanja rada i organizacije pravne osobe.To je temeljni akt pravne osobe i s njime moraju biti u skladu i svi drugi opi akti.Za pojedine je subjekte statut obvezan akt.To je autonoman i slobodan akt,jer redovito ne podlijee odobrenju nikakva tijela izvan drutva.Mora biti u skladu sa zakonom. [IZ SKRIPTE] Izvore prava dijelimo na: MATERIJALNE IZVORE PRAVA Oni predstavljaju odreene drutvene odnose u nekoj zemlji koji zahtjevaju da budu pravno ureeni. FORMALNE IZVORE PRAVA To su akti iz kojih proizlaze prava i obveze dravnih organa pravnih i fizikih osoba ustav, zakon ,podzakonski akti, uzance, obiaji, a u nekim zemljama i sudska praksa. POZITIVNO PRAVO-sva pravna pravila koja vrijede u odreenom trenutku u odreenoj zemlji.

POVIJESNO PRAVO-pravna pravila koja vie ne vrijede. ~STATUSNO PRAVO TRGOVAKIH DRUTAVA~ TEMELJNI OBLICI VOENJA POSLA su: TRGOVAC POJEDINAC ORTATVO TRGOVAKO DRUTVO TRGOVAC-je pravna ili fizika (naravna) osoba koja samostalno (u svoje ime i za svoj raun) i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe i/ili pruanjem usluga na tritu.To mogu biti i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima to se mora predvidjeti posebnim propisom. Svojstvo trgovca moe stei i fizika i pravna osoba.Ureen je ZOO-om i ZTD-om. PODUZEE-je gospodarska djelatnost koju obavlja trgovako drutvo ili trgovac pojedinac.Ono je imovinska i radna cjelina. Poduzee nije sama pravna osoba ve neto ime pravna osoba moe raspolagati,npr.dati u zakup ili prodati.Jedno trgovako drutvo ili 1 trgovac moe imati 3 poduzea.U sudski se registar upisuje samo pravna osoba kojoj ta poduzea pripadaju.Dijelovi poduzea su: subjektivni elementi,objektivni elementi i ustrojstvo. TRGOVAKO DRUTVO-pravna osoba koja nastaje ugovorom izmeu dviju ili vie fizikih i pravnih osoba koje udruenim kapitalom i/ili radom posluju pod istom tvrtkom zbog postizanja zajednikih ciljeva,obino stjecanja dobiti.Moe postojati i ako ga osnuje samo jedna osoba.Sva su trgovaka drutva pravne osobe,a njihovo osnivanje i ustroj su utvreni zakonom. Trgovako drutvo svojstvo pravne osobe stjee upisom u trgovaki registar, a gubi ga brisanjem iz trgovakog registra. Trgovako drutvo moe u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari te moe biti tueno i tuiti pred dravnim ili izbranim sudom. Trgovako drutvo se moe osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti. Trgovako je drutvo trgovac neovisno otome obavlja li gospodarsku ili neke druge djelatnosti.Trgovaka drutva su ureena ZTD-om. Trgovaka drutva se klasificiraju u 2 temeljne skupine: DRUTVA OSOBA (PERSONALNA DRUTVA)-su drutva u kojima mora postojati barem 1 lan koji za obveze drutva odgovara cijelom svojom imovinom.To su javno trgovako drutvo i komanditno drutvo.Ovdje spada i gospodarsko interesno udruenje koje je i pravna osoba i trgovako drutvo.Kod drutva osoba lanovi drutva odgovaraju za obveze drutva i svojom osobnom imovinom. DRUTVA KAPITALA (KAPITALNA DRUTVA)-su drutva kojima je temelj udruivanja kapital.lanovi u drutvo unose odreeni kapital,odnosno stvari i prava izraena u novcu,a za obveze drutva ne odgovaraju imovinom koju nisu unijeli u drutvo.Drutva kapitala su dioniko drutvo (d.d.) i drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.). Trgovac pojedinac i Trgovako drutvo mogu izvan sredita imati podrunice u kojima obavljaju svoju djelatnost. Podrunice nisu pravne osobe. Njihovim poslovanjem prava i

obveze stjee drutvo.Drutva kapitala odgovaraju vjerovnicima za svoje obveze iskljuivo imovinom drutva. PREDNOSTI I NEDOSTACI TRGOVAKIH DRUTAVA PREDNOSTI za lanove kapitalnih drutava: glavna prednost je njihova neodgovornost za obveze drutva doputen prijenos udjela u drutvu neprekidnost i nastavljanje drutva i u prilikama kada 1 lan istupi,umre ili prenese udjel NEDOSTACI: kapitalno drutvo moe biti osnovano samo ako ispunjava uvjete propisane zakonom (sloboda kreiranja je ograniena) trg.drutva moraju voditi komplicirane poslovne knjige, davati izvjea lanovima drutvaodravati sjednice tijela drutva,voditi zapisnike,uvati dokumentaciju,drati se propisa visoki trokovi promjene statuta se moraju upisivati u sudski registar propisi i praksa su stroi nego u ortatva ili trgovca pojedinca UNUTARNJA DRUTVA su ona koja djeluju samo izmeu lanova i ne ulaze u odnose prema treima pa ih ne moe zastupati nitko od lanova niti bilo koja druga osoba. Primjer unutarnjeg drutva je tajno drutvo.Radi se o odnosu meu lanovima drutva, a u odnose prema treim osobama ulaze lanovi drutva samo u svoje ime i pri tome ne mogu djelovati za drutvo, jer se njegov cilj ograniava samo u internim odnosima lanova. Ona nikada nisu u obliku pravne osobe jer drutvo kao pravna osoba ulazi u pravne odnose s drugim subjektima. VANJSKA DRUTVA su ona drutva koja ulaze s treim osobama u pravne odnose, tj. sudjeluju u pravnom prometu. Ono djeluje kao unutarnje drutvo meu lanovima, a kao vanjsko nastupajui meu treima. RAZLIKA IZMEU TRGOVCA POJEDINCA I OBRTNIKA TRGOVAC POJEDINAC-mora samostalno obavljati gosp.djelatnost da bi imao svojstvo trgovca.Svojstvo trgovca se stjee upisom u sudski registar.Trgovac pojedinac je potpuni trgovac jer moe dati prokuru,mora imati tvrtku s naznakom ''t.p.'',a poslove mora voditi na trgovaki nain.Trgovac pojedinac je ureen Zakonom o obrtu i ZTD-om. PREDNOSTI: sloboda u poslovanju jednostavnost u osnivanju institut trgovca pojedinca esto nudi porezne olakice za osnivanje novih poslova,npr.ne treba plaati porez dok dok ne pone poslovati s dobiti NEDOSTACI: neograniena odgovornost prema treima trgovac pojedinac je osobno odgovoran za sve dugove postoje tekoe pri dobivanju kredita jer se komercijalne banke plae da nee moi vratiti novac ako postanu insolventni

OBRTNIK-je fizika osoba koja samostalno i trajno obavlja neku od doputenih obrtnikih gospodarskih djelatnosti radi postizanja dobiti proizvodnjom,prometom i/ii pruanjem usluga na tritu.Obrtnik za svoje obveze odgovara itavom svojom imovinom na kojoj se moe provesti ovrha.Obrtnici nemaju status trgovca i ne upisuju se u sudski registar,ve u Registar obrtnika.Za stjecanje svojstva trgovca pojedinca obrtnik mora ispunjavati uvjete navedene u zakonu o obrtu i prijei godinji prihod od 2 milijuna kuna. No,ako njegov godinji prihod prelazi 15 milijuna kuna postaje trgovcem pojedincem i duan je zatraiti upis u sudski registar.Obrtnik je ureen u Zakonu o obv.odnosima. ORTATVO-DRUTVO GRAANSKOG PRAVA (PARTNERSHIP) ORTATVO-je ugovor kojim se 2 osobe ili vie njih uzajamno obvezuju uloiti svoj rad ili imovinu radi postizanja nekog zajednikog cilja u zajednicu osoba i dobara ,koja nije pravna osoba.Imovinu ortatva ine ulozi ortaka i imovina steena tijekom poslovanja ortatva. Nakon prestanka ortakluka slijedi dioba zajednike imovine. Stvari koje je ortak dao na upotrebu ortakluku, vraaju mu se. On nema pravo na naknadu za sluajnu propast stvari, niti za njezino pogoranje zbog redovite upotrebe. Ortaci odgovaraju za obveze svojom imovinom neogranieno i solidarno.Svi ortaci zajedno vode poslove i zastupaju drutvo.Ortak koji je uloio samo rad ima pravo na udjel u dobiti,ali ne i na udjel u glavnici iako postoje iznimke.Takav ortak sudjeluje u odluivanju,ali nema pravo glasa.Voenje poslova moe se ugovorom o ortatvu prenijeti na jednoga ortaka ili vie njih,ime se stjee poloaj punomonika.Ortak nema pravo voenje poslova ortatva povjeriti nekoj treoj osobi,ne moe treeg primiti za ortaka niti poduzimati poslove kojima bi,radi svoje koristi,ugrozio postojanje zajednikog cilja ili ortatvu nanio tetu.Glede zastupanja temeljno je pravilo da bez svih ostalih ortaka ortak ne moe pravnim poslom valjano obvezati drutvo.Za ortatvo nema zakonski utvrenih obvezatnih tijela zastupanja kao za trgovaka drutva.Ortaci mogu biti i pravne osobe.Da bi se neki odnos mogao kvalificirati kao partnership moraju se ispuniti ove pretpostavke: 1. postojanje ugovora (izriito ili preutno) 2. zajedniki interes za provoenje odreenog poslovnog pothvata 3. podjela dobiti i snoenje gubitaka 4. neogrsniena odgovornost ugovornih stranaka prema treima 5. zajedniko upravljanje i nadzor 6. ne stvara se novi subjekt PREDNOSTI: ortaka mora biti vie od 2,a moe ih biti vie od 100 ulozi ne moraju biti jednaki omjer podjele dobiti i ne mora ovisiti o veliini uloga lako ga je osnovati moe se zasnovati i na usmenom dogovoru ugovor o ortatvu je privatna isprava,pa ne zahtijeva ovjere javnog biljenika ortatvo nije pravna osoba pa se ne upisuje u sudski registar ortaci se oporezuju kao pojedinci pa od poreznih vlasti pojedinano mogu zahtijevati vraanje plaenoga,to ne mogu ostvariti lanovi trgovakih drutava NEDOSTACI: neograniena solidarna odgovornost prema treima NPR.Ako 1 ortak preuzme obveze bez znanja ostalih svi su obvezni vjerovniku.Zato se razvijaju ostali oblici ortatva kao OGRANIENO ORTATVO gdje se odgovornost prema treima moe ograniiti. potekoe pri prijenosu udjela (prijenos se ne smije vriti bez suglasnosti ostalih)

Ortak se moe iskljuiti iz ortakluka ako za to postoje vani razlozi, a osobito zbog povrede bitne obveze iz ugovora o ortakluku, pada pod steaj, potpunog ili djelominog oduzimanja poslovne sposobnosti ili gubitka povjerenja zbog uinjenog kanjivog djela. Odluku o iskljuenju, ako nije drugaije ugovoreno, donose ostali ortaci jednoglasno. Iz zajednike imovine najprije se podmiruju dugovanja ortakluka. Za nedospjela i sporna dugovanja ostavlja se onoliko koliko je potrebno za njihovo podmirenje. Nakon podmirenja zajednikih dugova, vraaju se ulozi. Za nenovane uloge, osim onih koji su se sastojali u radu ili preputanju stvari na uporabu, naknaduje se vrijednost koju su imali u vrijeme ulaganja. U svrhu namirenja dugova i vraanja uloga, unovit e se zajednika imovina, ako je to potrebno. Ostatak zajednike imovine, nakon podmirenja dugova ortakluka i vraanja ortakih uloga, dijeli se na ortake prema njihovim udjelima u dobiti.Ako zajednika imovina nije dostatna za podmirenje zajednikih dugova i vraanje uloga, ortaci doplauju manjak prerna razmjeru snaanja gubitka. Ako se od nekog ortaka ne bi mogao naplatiti dio koji na njega otpada, ostali ortaci ga snose na jednake dijelove. JOINT VENTURE (najzastupljeniji oblik u ortatvu ugovor slian ortatvu)-je ugovor kojim dvije osobe ili vie njih udruuju svoju imovinu ili rad radi ostvarenja unaprijed zadanog poslovnog pothvata i koje se razdruuju nakon njegova ispunjenja.Strane razmjerno svojem udjelu ili dogovoru dijele dobit i snose gubitak. Da bi se neki odnos mogao kvalificirati kao joint venture moraju se ispuniti ove pretpostavke: 1. postojanje ugovora (koji moe biti sklopljen usmeno ili pisano) 2. ne zahtijevaju se formalnosti osnivanja 3. odgovornost suugovaratelja prema treima je neograniena,a moe se ograniiti samo ugovorom s treima 4. Meusobni odnosi stranaka su fiducijarni,tj.takvi u kojima strane (fiducijanti) odreena prava prenose na druge (fiducijari),a kada se postigne cilj,fiducijari to isto pravo prenose natrag fiducijantima.Svi su ortaci ujedno i fiducijanti i fiducijari. PREDDRUTVO-je privremena obveznopravna zajednica ije je trajanje vremenski ogranieno,ne upisuje se u sudski registar,a prestaje po sili zakona upisom trgovakog drutva u sudski registar.Za nastanak preddrutva osnivatelji moraju sklopiti drutveni ugovor,odnosno usvojiti statut i preuzeti sve dionikog drutva. Za obveze koje preuzme preddrutvo uz drutvo vremenski ogranieno odgovara i onaj tko je preuzeo obveze u ime budueg drutva (pravne osobe) i lanovi preddrutva (osnivai drutva pravne osobe). Osnivatelje vjerovnici mogu utuiti i prije upisa u sudski registar.Jedini cilj preddrutva je osnivanje i upis eljenog drutva u sudski registar.Preddrutvo nije pravna osoba i zato ne moe stjecati prava ni preuzimati obveze.Prava steena i obveze preuzete djelovanjem sudionika u preddrutvu u ime trg.drutva upisom u sudski registar postaju prava i obveze trg.drutva. PODRUNICA-je poslovna jedinica trgovca,odvojena od njegova sjedita s odreenom samostalnou u obavljanju poslova iz predmeta poslovanja.Moe ih osnivati trgovako drutvo i trgovac pojedinac.Inozemna trgovaka drutva u RH mogu osnovati svoju podrunicu,pa tako i naa drutva mogu osnovati svoju podrunicu u inozemstvu.Da neka jedinica bude podrunica,njena djelatnost treba biti istovrsna s temeljnim trgovakim poslovima u sredinjici.Podrunica mora imati relativnu i odreenu pravnu samostalnost poslovanja.Ima svoja tijela zastupanja (npr.prokuriste) i mora biti upisana u sudski registar

svog sjedita.Podrunice nisu pravne osobe,ve samo dio pravne osobe. Podrunica je vezana za sredinjicu.Prava i obveze njenim poslovanjem izravno preuzima trg.drutvo,odnosno trgovac pojedinac. TVRTKA (FIRMA)-je ime pod kojim trgovako drutvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu.Pripada drutvu kao pravnoj osobi,a ne njezinim lanovima. Tvrtka je trgovako ime,tj.ime kojim se trgovac slui u obavljanju svoje gosp.djelatnosti s treima. Trgovac u ime tvrtke moe tuiti i biti tuen. Tvrtka drutva i sve njezine promjene upisuju se u trgovaki registar. Sud e odbiti upis tvrtke koja nije u skladu s odredbama zakona. Tvrtki trg drutva koje je u steajui/ili likvidaciji dodaje se oznaka koja se upisuje u trg.registar.U isti registar ne moe se upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj tvrtci ili tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke. Sud na to pazi po slubenoj dunosti. Tvrtka mora uz naznaku kojom se poblie obiljeava ime drutva, sadravati i naznaku predmeta poslovanja drutva. Trgovako drutvo moe upotrebljavati skraeno ime tvrtke. Po pravilu ime tvrtke bi moralo biti na hrvatskom jeziku, ali moe pod uvjetima odreenim zakonom sadravati pojedine strane rijei. Naela tvrtke su:naelo zakonitosti,prvenstva,jedinstvenosti (1 drutvo,1 tvrtka),istinitosti (u sud.registar je pod tim imenom upisana samo jedna tvrtka),javnosti,iskljuivosti,stalnosti. Trgovac moe traiti zatitu tvrtke,ako je drugi trgovac: zlouporabio njegovu tvrtku (upisao isti naziv tvrtke kod istog ili drugog registarskog suda) povrijedio njegova prava ili ugrozio njegov poloaj na tritu neovlateno prisvajao poslovni ugled tvrtke povrijeenog PREDMET POSLOVANJA TRGOVAKOG DRUTVA moe biti obavljanje svake doputene djelatnosti,a doputena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili suprotna moralu drutva. Predmet poslovanja trgovakog drutva se upisuje u sudski registar. Trgovako drutvo moe poeti obavljati djelatnost ili djelatnosti koje ine predmet njegova poslovanja tek nakon to registarskom sudu podnese pozitivnu odluku mjerodavnog tijela kojom se utvruje da drutvo udovoljava svim tehnikim, zdravstvenim, ekolokim i dr. Uvjetima koji su propisani za obavljanje tih djelatnosti.Trgvako drutvo moe obavljati djelatnosti upisane u regitru,ali i onu djelatnost koja nije upisana u registar ako se ona u manjem opsegu ili uobiajeno obavlja uz upisanu djelatnost.Ako trgovac sklopi s treim osobama posao izvan upisane ili doputene popratne djelatnosti,takav je pravni posao ipak valjan. SJEDITE TRGOVAKOG DRUTVA-je mjesto u kojem je uprava drutva i odakle se upravlja poslovima drutva ili mjesto u kojem drutvo upravlja svoju djelatnost. Trgovako drutvo moe imati samo jedno sjedite.Prijenos sjedita u inozemstvo znai prestanak postojanja trgovakog drutva u RH. Sjedite se upisuje u sudski registar. ZASTUPANJE-obavljaju odreena tijela (tj.zaposlenici trgovakog drutva),a njime se izraava poslovna sposobnost drutva.Rije je o tome da,osim pravne sposobnosti,trgovaka drutva imaju i poslovnu sposobnost koja se moe ostvariti samo preko fizikih osoba.Zastupanje drutva moe se oitovati u obavljanju radnji u pravnom prometu kao npr.sklapanjem ugovora,...Ovlasti za zastupanje se temelje na: ZAKONU Zakonsko zastupanje postoji kada zastupnik ovlast za zastupanje crpi neposredno iz zakona pa nije potreban neki akt vlasti ili tijela trgovakog drutva. AKTU OVLATENOG TIJELA to e najee biti sud.

 PUNOMOI Punomo je takav oblik zastupanja u kojem davatelj ovlasti (zastupnik) daje punomoniku ovlast za zastupanje u pravnom poslu. To je izjava opunomoitelja upuena treima,kojom se prema vani daje ovlatenje punomoniku da moe sklopiti pravne poslove u ime i za raun opunomoitelja.Ako punomonik prihvati ovaj nalog sklopljen je ugovor o punovlau.Punomo prestaje opozivom od strane opunomoitelja,otkazom od strane punomonika,istekom vremena,odnosno obavljanjem posla za koji je punomo dana,prestankom pravne osobe kao punomonika.4 su vrste punomoi koje ureuje ZTD: PROKURA TRGOVAKA POMO PUNOMO TRGOVAKOM PUTNIKU PUNOMO PO ZAPOSLENJU Trgovako drutvo mogu zastupati: ZASTUPNICI PO ZAKONU-su osobe koje su za pojedini oblik zastupanja trgovakog drutva odreene zakonom. Ove osobe i ogranienja njihovih ovlasti, ako djeluju prema treim osobama moraju se upisati u registar.Ne smiju bez posebne ovlasti trgovakog drutva sklapati ugovore s drutvom ni izravni suugovaratelji ni kao komisionari ili zastupnici treih osoba,da bi se sprijeilo da sklapaju ovlasti sa samima sobom. ZASTUPNICI PO PUNOMOI-su osobe koje su dobile punomo za zastupanje od zastupnika po zakonu.Zakonski zastupnik ne moe dati punomoniku vea ovlatenja nego to ih ima sam. ZASTUPNICI PO ZAPOSLENJU su osobe ija je dunost da kao djelatnici trgovakog drutva obavljaju poslove koji po redovitom tijeku stvari ukljuuju i sklapanje ogreenih ugovora odnosno poduzimanje odreenih pravnih radnji.To su osobe zaposlene u poslovnoj prostoriji otvorenoj za javnost ili u otvorenom skladitu.Nisu ovlateni kupovati,samo prodavati. TRGOVAKO ZASTUPANJE-pravni posao u kojem se ovlatena fizika ili pravna osoba profesionalno bavi zastupanjem u sklopu svoje gosp.djelatnosti te u ime i za raun druge osobe obavlja pravne poslove utvrene ugovorom. TRGOVAKA PUNOMO-je punomo kojom se punomonika ovlauje na poduzimanje pravnih radnji i pojedinih poslova.Mora biti u pisanom obliku.Moe biti pojedinana,skupna i mjeovita (kao i prokura).VRSTE TRGOVAKE PUNOMOI (s obzirom na ovlasti koje iz nje proistjeu) SU: OPA (GENERALNA) PUNOMO Ovom se punomoi trgovaki punomonik ovlauje sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje koje su potrebne ili uobiajene pri voenju drutva. POSEBNA (SPECIJALNA) PUNOMO se daje za poslove koji ne pripadaju uobiajenom poslovanju pri voenju drutva kao to je npr.uzimanje zajma,voenje spora,... TRGOVAKI PUNOMONIK-je osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo drutvo ili njegov dio,ne dajui joj prokuru. Od trgovakog se punomonika moe zahtijevati naknada tete,a moe mu se oduzeti punomo,ako prekorai opseg punomoi koju ima.On ne moe ovlasti iz punomoi prenijeti na drugu osobu bez izriite ovlasti vlastodavatelja.

TRGOVAKI PUTNIK-je osoba koja u ime i za raun trgovca kao njegov trgovaki punomonik sklapa ugovore o prodaji robe i poduzima druge radnje u sklopu ovlasti izvan trgovevih poslovnih prostorija.Punomo mu daje trgovac i ona mora biti u pisanom obliku.Od trgovakog se punomonika moe zahtijevati naknada tete,a mue mu se i otkazati punomo,ako prekorai opseg punomoi koju ima. Ogranii li trgovac ovlasti trgovakog putnika,ogranienja nemaju uinka prema treoj osobi.Trgovaki putnik ima ove ovlasti: sklapati ugovore o prodaji trgoveve robe (ovdje je potrebna posebna punomo) isporuivati robu naplaivati cijenu iz ugovora primati izjave kupaca glede robe koju je prodao davati izjave i poduzimati pravne radnje radi ouvanja trgovevih prava PROKURA (punomo svoje vrste-sui generis)-je posebna trgovaka punomo sa zakonski utvrenim sadrajem i opsegom ovlasti prokurista. Ona se upisuje u trgovaki registar.Prokuru moe dati samo osoba koja je trgovac,tj.trgovako drutvo i trgovac pojedinac. Ne moe se dati pravnoj osobi.Nije prenosiva na drugu osobu. Prokura koju je dao trgovac pojedinac ne prestaje smru ili oduzimanjem. 2 su temeljne vrste prokure: POJEDINANA (SAMOSTALNA/INDIVIDUALNA) Drutvo daje prokuru jednom prokuristu ili veem broju prokurista koji su ovlateni samostalno zastupati trgovako drutvo. SKUPNA Ovdje se prokura daje dvjema osobama ili vie njih zajedno,tj.pravni poslovi i radnje punovaljani su ako postoji suglasna izjava volje svih prokurista zajedno. Postoje i kombinacije ovih dviju vrsta.Posebna vrsta prokure je prokura podruniceprokura se ograniava na podruje jedne podrunice. Prokura se daje u pisanom obliku.Moe se dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi bez obzira na dunost koju obnaa i poslove koje obavlja ako to drugo nije predvieno. Ta se osoba zove PROKURIST.Prokura je po svojim ovlastima ira od trgovake punomoi.Prokurist moe i bez punomoi uzeti zajam,izdavati mjenice,...Prokurist moe sklapati sve ugovore i pravne radnje u ime i za raun trgovakog drutva te zastupati drutvo u pravnim,sudskim i arbitranim postupcima.Bez obzira na opseg ovlatenja prokurist nije zakonski zastupnik drutva. Prokura koju je dao trgovac pojedinac ne prestaje smru ili oduzimanjem. HALBSEITIGE PROKURA (u vicarskoj)-je prokura u kojoj je prokurist ovlaten da zajedno s lanom uprave sklapa posao s treim. NEPRAVO SKUPNO ZASTUPANJE-kombinacija zajednikog zastupanja prokurista s osobama ovlatenima za zastupanje. SUDSKI (TRGOVAKI) REGISTAR-je javna knjiga u koju se upisuju subjekti odreeni zakonom,odreene injenice o njihovu osnivanju,promjenama i prestanku,te drugi podaci o subjektima upisa vani za pravni promet.Naela: 1. ZAKONITOSTI I OBVEZATNOSTI UPISA Zakonom se utvruje tko su subjekti upisa i koji se podaci upisuju. 2. KONSTITUTIVNOSTI injenice upisane u sudski registar redovito imaju pravni uinak prema treima od trenutka upisa.To znai,npr.,da trgovaka drutva ne nastaju danom odrane osnivake skuptine,nego upisom u sudski registar. 3. JAVNOSTI Svaka osoba moe obaviti uvid u podatke upisane u registru, u isprave na temelju kojih je obavljen upis, te isprave pohranjene u registru, osim isprava glede kojih je zakonom iskljuena primjena naela javnosti registra.Svaka osoba moe dobiti ovjereni prijepis ili fotokopiju podataka iz regista i isprava na temelju kojih je

izvren upis kao i potvrde o stanju upisa za odreenoga trgovca,a da za to ne mora navesti razlog. 4. PUBLICITETA Upis u sudski registar sud mora objaviti. 5. STVARNOSTI (ISTINITOSTI) Upis u sudski registar mora odgovarati stvarnom stanju.injenice koje se upisuju u sudski registar moraju biti tone. 6. POVJERENJA I SIGURNOSTI Podaci koji se podnesu moraju biti istiniti,ali se moe dogoditi i da upis ne odgovara stvarnom stanju.Razlozi mogu biti nekakvi propusti,prilaganje podataka koji ne odgovaraju stvarnom stanju,...Osoba koja se pouzda u podatke upisane u sudski registar,ne snosi pravne posljedice koje iz toga nastanu. TRGOVAKI SUDOVI vode sudski registar.U sudski se registar nita ne smije upisati bez odluke registarskog suda jer bi upis bio nitetan,pa stranke mogu traiti njegovo brisanje. Upis i brisanje obavljaju se: na temelju prijave stranke po pravilu na temelju slubene dunosti samo iznimno kada je predvieno zakonom Sud mora ocjenjivati jesu li ispunjeni potrebni materijalni i formalni uvjeti za upis.Ako jesu,duan je obaviti upis.U sudski se registar moe upisati samo ono to zakon doputa.Sudski je registar ureen prisilnim odredbama i nema mjesta dispoziciji stranaka o upisivanju onoga to bi mimo zakona eljele. U trgovaki registar pohranjuju se samo potpisi trgovca pojedinca,zakonskih zastupnika,prokurista i likvidatora.Registarski sud po slubenoj dunosti objavljuje svaki upis u sudski registar.Vrijedi ono to je objavljeno,a ne upisano-to bi znailo da prevladalo naelo publiciteta nad naelom istinitosti. ~OBLICI TRGOVAKIH DRUTAVA~ JAVNO TRGOVAKO DRUTVO JAVNO TRGOVAKO DRUTVO-je trgovako drutvo u koje se udruuje dvije ili vie fizikih ili pravnih osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a svaki lan drutva odgovara vjerovnicima drutva osobno,neogranieno i solidarno cijelom svojom imovinom. Temeljna obiljeja javnog trgovakog drutva: 1. Pravni odnosi izmeu lanova ureuju se drutvenim ugovorom na kojem se temelje odnosi meu lanovima.Drutveni ugovor je temeljni akt pri osnivanju trgovakog drutva pa javno trgovako drutvo nema statut. 2. Mora biti osnovano kao trajno drutvo. 3. Drutvo je svojim oblikom trgovac to znai da ne mora obavljati gosp.djelatnost. 4. Svojstvo pravne osobe stjee upisom u sudski registar,a gubi ga brisanjem iz njega. 5. Ono je subjekt privatnog pravadrava donosi propise osnivanja,ali se ne mijea u djelatnosti. 6. Svaki lan odgovara za obveze cijelom svojom imovinom. 7. lanom drutva moe postati svaka fizika ili pravna osoba. 8. JTD je drutvo osoba jer je za njegovo osnivanje potrebno udruivanje barem dviju osoba. 9. Osnivateljska sredstva ine ulozi lanova, ti ulozi mogu biti novac,stvari,prava,rad,usluge,dobra,...Minimalna svota kapitala nije utvrena. 10. Imovina nastaje uplatom uloga i poslovanjem drutva.Prema treima drutvo i njegovi lanovi odgovaraju svom svojom imovinom.Promjena u lanstvu je vezana za suglasnost svih ostalih lanova.

11. Unutarnji odnosi u drutvu se ureuju naelima ugovorne slobode lanova te su odredbeo tim odnosima dispozitivne naravi,a odredbe koje ureuju odnose prema vani prisilne naravi. 12. Za ovo drutvo nisu predviena tijela,jer su temeljna pitanja ureena drutvenim ugovorom. PRAVNI ODNOSI MEU LANOVIMA ureuju se drutvenim ugovorom. DRUTVENI UGOVOR (UGOVOR O OSNIVANJU DRUTVA)-je ugovor izmeu dviju ili vie osoba kojim suugovaratelji utvruju svoje odnose u svezi s osnivanjem nekog drutva.Meusobni unutarnji pravni odnosi lanova kao i sva temeljna pitanja drutva se ureuju drutvenim ugovorom,pogotovo ako drutvo nema statut. TEMELJNE OBVEZE LANOVA Temeljna obveza lanova JTD-a je dati ulog drutvu.Ulozi postaju imovina drutva.Imovina se ne upisuje u sudski registar.Ako nije drugaije ugovoreno lanovi drutva unose jednake uloge. Ulog se moe sastojati u novcu, stvarima, pravima, radu,drugim uslugama i dobrima. lan drutva nije duan povisiti prvobitni dogovoreni ulog niti ga dopuniti ako se on smanji zbog gubitka drutva.Ako lan zakasni s uplatom uloga mora platiti zakonske zetezne kamate.lan JTD-a je duan svoje obveze obavljati s pozornou urednog i savjesnog gospodarstvenika. Zabrana konkurencije zahvaa svakog lana bez obzira na to vodi li poslove ili ne,pa i onda ako nije nita uloio u drutvo iako postoje iznimke.Zabrana odreuje da lan bez izriitog pristanka ostalih lanova,ne smije izvan drutva voditi poslove iz djelatnosti drutva (zabrana djelatnosti).lan ne smije u nekom drugom trgovakom drutvu sudjelovati kao lan koji je osobno odgovoran (zabrana sudjelovanja). Svaki lan drutva ima pravo i obvezu voditi poslove drutva.Voenje poslova (poslovodstvo) razumijeva pravne radnje i sve ostale aktivnosti drutva koje proistjeu iz zajednikog cilja.Voenje poslova obuhvaa odnose lanova koji posao prema drugim lanovima (unutarnji pravni odnosi),a zastupanje ureuje odnose prema vani (odnose prema treima).Ugovorom se voenje drutva moe prenjeti na jednog ili vie lanova,a da su ostali lanovi drutva iz voenja iskljueni.Poslove drutva moe voditi i netko trei,npr.prokurist.Poslovi drutva se mogu voditi: POJEDINANO Ako su svi lanovi ili neki od njih ovlateni samostalno voditi poslove drutva. Ako se neki lanovi koji su takoer ovlateni voditi poslove usprotive poduzimanju neke radnje ta se radnja ne moe poduzeti. Pravo protivljenja je pravo veta koje slui kao zatita svih lanova protiv bezgranine ovlasti to je moe imati pojedini lan ovlaten za poslovodstvo. SKUPNO (KOLEKTIVNO) Svi lanovi koji imaju ovlast poslove vode zajedno,tj.za poduzimanje svakog posla,osim ako bi postojala opasnost od odgaanja,je potrebna suglasnost svih lanova drutva ovlatenih za voenje poslova. Razlikujemo: REDOVITO POSLOVODSTVO obuhvaa sve radnje koje se redovito poduzimaju u poslovanju,npr.kupnja i prodaja robe. IZVANREDNO POSLOVODSTVO u koje spadaju radnje koje prelaze okvir redovitog poslovanja,npr.osnivanje podrunica.Za obavljanje ovih radnji potrebna je suglasnost svih lanova drutva. TEMELJNA PRAVA LANOVA

 uini li lan za drutvo kakve trokove za koje se,prema okolnostima,moe smatrati da su potrebni,ima pravo na njihovu naknadu ako lan,obavljajui poslove drutva,pretrpi tetu,ima pravo na naknadu tete PRAVO NA DOBIT,ALI I OBVEZA SNOENJA GUBITKA Podjela dobiti i gubitka u JTD-u se temelji na 2 temeljna naela,kapitalnom i personalnom,tako da se podjela sastoji od dviju faza: Najprije se 1/3 dobiti svake tekue godine dijeli na lanove drutva razmjerno udjelu lana u kapitalu drutva KAPITALNO NAELO. Dio godinje dobiti (2/3) dijeli se na jednake dijelove.U toj podjeli sudjeluju i lanovi koji nemaju udjele u kapitalu drutva PERSONALNO NAELO. PRAVNI ODNOSI DRUTVA I LANOVA DRUTVA PREMA TREIMA ZASTUPANJE je rad za drutvo u odnosu prema treima.Svaki je lan ovlaten zastupati drutvo, ako ugovorom nije iskljuen od zastupanja. Zastupanje moe biti: POJEDINANO ako svaki lan bez posebne punomoi moe zastupati drutvo.Tada su svi lanovi JTD-a zakonski zastupnici. SKUPNO Za poduzimanje svakog posla prema treima je potrebna suglasnost svih skupnih zastupnika.Postoji: SKUPNO ZASTUPANJE SVIH LANOVA SKUPNO ZASTUPANJE NEKOLIKO LANOVA-NAJMANJE 2 PRESTANAK JTD-a Razlozi za prestanak drutva su: 1. istek vremena za koje je osnovano 2. odluka lanova drutva 3. pravomona odluka suda kojom se utvruje da je upis drutva u trgovaki registar bio nezakonit 4. steaj drutva 5. smru lana drutva 6. otvaranjem steaja nad nekim od lanova 7. otkaz nekoga od lanova drutva 8. pravomona odluka suda kojom se utvruje da je upis drutva u sudski registar bio nezakonit Preostali lanovi mogu nastaviti drutvo,bez obzira na to to su nastali razlozi za njegov prestanak. Ako je drutvo osnovano na neodreeno vrijeme svaki lan drutva moe otkazati drutveni ugovor samo s posljednjim danom poslovne godine uz otkazni rok od najmanje 6 mj. Sud moe, ako postoji vaan razlog, na zahtjev nekoga od lanova drutva donijeti odluku da drutvo prestane prije isteka vremena za koje je osnovano,odnosno ako vrijeme njegovog trajanja nije odreeno ono prestaje i bez otkaza.Vjerovnik lana drutva moe takoer otkazati drutveni ugovor 6 mj. prije kraja poslovne godine da bi se nakon prestanka drutva mogao naplatiti iz imovine koja pripada njegovom duniku. ODGOVORNOST LANOVA za obveze drutva zastarijeva za 5 godina od prestanka drutva ili od izlaska lana iz drutva.Rok od 5 god.je dovoljno dug da se zatite vjerovnici drutva.

Za obveze drutva,drutvo i svaki lan drutva,odgovaraju vjerovnicima osobno i neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom.Odgovornost za obveze se ne moe prenijeti na drugoga,niti iskljuiti niti pojaati npr.jamstvom.Za obveze drutva lan odgovara u opsegu u kojemu odgovara drutvo-AKCESORNA ODGOVORNOST.I sam lan moe biti vjerovnikom drutva.

KOMANDITNO DRUTVO KOMANDITNO DRUTVO je drutvo u koje se udruuju 2 ili vie osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze drutva osobno,solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinomKOMPLEMENTAR,a najmanje jedna ne odgovara za obveze drutva ako je uplatila ulog drutvu u cijelostiKOMANDITOR. Drutvo se osniva drutvenim ugovorom i upisom u trgovaki registar. Svi odnosi izmeu lanova drutva odreuju se tim ugovorom. Drutvenim se ugovorom moraju odrediti komplementari i komanditori. Drutvom upravljaju kompementari,a komanditori nisu ovlateni upravljati poslovima drutva. Komanditor se ne moe usprotiviti odlukama ni postupcima komplemntara ako se one poduzimaju u granicama redovitog poslovanja. Zabrana konkurencije drutvu vrijedi za komplementare drutva,ali ona ne obvezuje komanditore. Komanditor nije ovlaten zastupati drutvo, ali mu se moe odlukom svih komplementara dati prokura i trgovaka punomo. Komanditor ne odgovara za obveze drutva, ako je u cjelini uplatio ulog na koji se obvezao drutvenim ugovorom. Ako u cjelini nije uplatio svoj ulog odgovara vjerovnicima drutva neposredno i solidarno s ostalim lanovima drutva do visine ugovorenog uloga umanjenog za uplaeni dio. lanovi drutva sudjeluju u dobiti i gubitku drutva ovisno o svom udjelu u drutvu. Komanditor uvijek zadrava pravo nadzora nad radom drutva. Drutvo prestaje iz istih razloga kao i javno trgovako drutvo,osim to smrt komanditora ne dovodi do prestanka drutva. GOSPODARSKO INTERESNO UDRUENJE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUENJE je trgovako drutvo sa svojstvom pravne osobe koje osnivaju dvije ili vie fizikih i pravnih osoba radi olakanja i promicanja obavljanja gospodarskih djelatnosti njegovih lanova,radi toga da bi se poboljao ili poveao uinak obavljanja djelatnosti njegovih lanova,ali tako da ono za sebe ne stjee dobit.Udruenje moe ostvarivati dobit,ali samo za svoje lanove.Gospodarsko interesno udruenje je neprofitabilna pravna osoba i nije porezni obveznik. Osniva se ugovorom u obliku javnobiljenike isprave i upisuje se u trgovaki registar suda na ijem se podruju nalazi sjedite udruenja. Danom upisa u trgovaki registar stjee pravnu i poslovnu sposobnost. lanovi udruenja odgovaraju za obveze udruenja neogranieno cijelom svojom imovinom. lanovi udruenja mogu biti osobe koje se bave slobodnim zanimanjima (odvjetnici, samostalni umjetnici,obrtnici).Pomone djelatnosti su one koje olakavaju i promiu gospodarske djelatnosti lanova. Ovo udruenje ubrajamo u drutva osoba iz ovih razloga: moe se osnovati bez temeljnog kapitala

 lanovi udruenja odgovaraju za obveze udruenja neogranieno supsidijarno cijelom svojom imovinom,a meusobno solidarno lanovi ne mogu ustupiti svoje sudjelovanje u udruenju drugom lanu ili treoj osobi bez suglasnosti svih ostalih lanova pri glasovanju svaki lan ima samo 1 glas,a o bitnim stvarima odluke se moraju donositi jednoglasno udruenje mgu osnovati samo 2 i vie osoba lanovi pokrivaju izdatke udruenja lanovi mogu biti fizike i/ili pravne domae i/ili strane osobe koje obavljaju gospodarsku ili neku drugu djelatnost TIJELA UDRUENJA: SKUPTINA,tj.LANOVI KOJI DJELUJU ZAJEDNO UPRAVA-je obvezno tijelo udruenja koje se sastoji od jednog ili vie lanova.lanovi uprave ne moraju biti lanovi udruenja. lanovi uprave mogu biti samo fizike osobe koje se imenuju ugovorom o osnivanju udruenja ili odlukom lanova. Uprava vodi poslove i zastupa. lanovi uprave po zakonu zastupaju udruenje pojedinano,ali se drutvenim ugovorom moe predvidjeti i skupno zastupanje.Svi lanovi uprave podnose u sudski registar prijavu za upis udruenja i svih kasnijih promjena,a prijavu za upis okonanja likvidacije udruenja podnose svi likvidatori. Prava lanova se ne mogu izraziti u v.p. Udruenje moe prestati: ODLUKOM LANOVA ODLUKOM SUDA STEAJEM DIONIKO DRUTVO (d.d.) DIONIKO DRUTVO (d.d.)- je trgovako drutvo u kojem temeljni kapital nastaje uplatom udjela, tj. dionica njegovih lanova (dioniara). D.d. moe imati i samo jednog lana. lanovi drutva ne odgovaraju za obveze drutva. Dioniko drutvo je pravna osoba,te ima temeljni kapital koji se mora izraziti u nominalnoj vrijednosti.Najmanji iznos temeljnog kapitala je 200 000 kn.U nas drutvo moe izdati dionice s nominalnom svotom (nominalne dionice) i dionice bez nominalne svote (komodne dionice) kojima se iskazuje udio u temeljnom kapitalu.Najmanja svota dionice koja se smije izdati je 10 kn.Zbroj uplata svih dionica ini temeljni kapital.Dionica je ulog,tj.dio temeljnog kapitala s kojim dioniar sudjeluje u drutvu. Prednost d.d.-a je u tome to osoba koja sama nema dovoljno novca za osnivanje ili se nije voljna angairati cijelom svojom imovinom u nekom pothvatu,lake e se odluiti preuzeti mnogo manji rizik gubitka uloga u d.d.-u.Nedostaci su u tome to d.d.vode veliki dioniari,uprava je sklonija rizinijim poslovima jer je rije o tuem kapitalu,... JAVNO DIONIKO DRUTVO izdaje dionice javnom ponudom ili ima vie od 100 dioniara s temeljnim kapitalom od najmanje 30 000 000 kn. DIONIAR je fizika ili pravna osoba koja ima dionicu. Rizik dioniara je sveden na uplaeni ulog.Dioniari ne odgovaraju svojom imovinom za obveze drutva prema treima.Svoju ulogu u d.d.-u moe odrediti i sam dioniar: DIONIAR ULAGATELJ svoju dionicu smatra ulaganjem kapitala i ne radi nita drugo nego oekuje isplatu dividende.

 DIONIAR PODUZETNIK nastoji to veim brojem dionica ostvariti utjecaj na drutvo. DIONIAR PEKULANT svojim dionicama moe samo pekulirati na burzi. D.D.se smatra trgovcem i kad predmet poslovanja nije gospodarska djelatnost.Dionice se mogu kupiti i prodati u svako vrijeme,ime se mijenja i lanstvo drutva.D.D.ima propisana obvezatna tijela:gl.skuptinu,upravu i nadzorni odbor.U d.d.-u djeluju i surauju 3 skupine: dioniari koji su drutvu povjerili svoj novac uprava koja vodi drutvo i zaposlenici odluuje se veinom glasova OSNIVANJE DRUTVA D.D. se moe osnovati na 2 naina: Simultano (na mah) Ovdje se istodobno usvaja statut drutva,potvruju ulozi u stvarnom broju,imenuju lanovi tijela drutva i preuzimaju odmah sve dionice, sastavlja se javna isprava. Dionice se uplauju novcem, ulaganjem stvari ili prava. Sukcesivno (postupno) osnivanje se odvija postupno-u vie faza. Ovdje osnivatelji usvoje statut,preuzmu dio dionica i upute javni poziv za upis dionica... Rok za upis dionica ne moe biti dulji od 3 mjeseca. Ako u tome roku dionice nisu upisane osnivai mogu u roku od 15 dana sami upisati dionice. Ako to ne uine smatra se da osnivanje nije uspjelo i osnivai moraju u narednih 15 dana pozvati upisnike da podignu uplaene iznose. Osnivaka se skuptina mora odrati najkasnije u 2 mjeseca po proteku roka za upis dionica. Ako se skuptina pravodobno ne odri smatra se da osnivanje drutva nije uspjelo,a upisnicima se vraaju uplate. DIONICA je dio temeljnog kapitala,skup lanskih ovlasti,vrijednosni papir. Skup lanskih ovlasti mogu se podijeliti na imovinska prava i pravo na ostatak.Pluralni votum nije doputen,tj.zabranjeno je izdavanje dionica koje za istu nominalnu svotu daju razliito pravo glasa. Dionica je isprava koja se izdaje dioniaru. Predstavlja udio lana drutva u kapitalu drutva. Udjeli pojedinih lanova ne moraju biti isti. Pojedinac moe otkupiti i vei broj dionica. DIONICE PREMA RODU (dionice s istim pravima ine 1 rod) : REDOVITE svom imatelju daju pravo glasa na glavnoj skuptini,pravo na isplatu udjela dobiti drutva (dividendu) i pravo na isplatu dijela likvidacijske,odnosno steajne mase drutva. POVLATENE imatelju daju neka povlatena prava,npr. pravo na dividendu unaprijed utvrenom novanom iznosu ili postotku od nominalnog iznosa dionice,prvenstvo pri isplati dividende,pri isplati ostataka likvidacijske, odnosno steajne mase,... Bez prava glasa mogu se izdati samo povlatene dionice, ali ukupan nominalni iznos takvih dionica ne moe prijei polovicu iznosa temeljnog kapitala drutva. Povlatene dionice mogu biti: o KUMULATIVNE Ova dionica daje imatelju dionice pravo naplate kumuliranih (neisplaenih) dividendi prije isplate dividendi imateljima redovitih dionica.

o PARTICIPATIVNE Ova dionica daje imatelju dionice pravo da pored odreene dividende naplati dividendu koja pripada imateljima redovitih dionica. BEZ PRAVA GLASA ne donose pravo glasa i ine poseban rod dionica.esto se nazivaju ''A'' dionicama.One daju pravo za sudjelovanje u sudbini kapitala drutva,ali bez prava odluivanja i nadzora drutva.Ukupna nominalna svota dionica bez prava glasa ne smije prijei ukupnog temeljnog kapitala. DIONICE PREMA VRSTAMA: DIONICE NA DONOSITELJA mogu se prenositi obinom predajom. DIONICE NA IME za prijenos je potrebna suglasnost drutva,tzv.VINKULACIJA,a mogu se prenositi i indosamentom. DIJELOVI ISPRAVE O DIONICI: PLAT DIONICE (temeljna isprava) je slubena potvrda lanstva u d.d.-u kojom se ostvaruje pravo sudjelovanja u temeljnom kapitalu,dividendi i pravu glasa. Moe se izdati na ime i na donositelja. KUPONSKI ARAK je isprava kojom se potvruje lanstvo i pravo na dividendu.Ako je odvojen od plata onda je samostalan v.p,tj.moe se prenositi tradicijom ili indosamentom.No,s prestankom plata prestaju vrijediti kuponi,makar bili i samostalni. Moe glasiti na ime i na donositelja. TALON je isprava koja daje ovlast za podizanje novih kuponskih araka kada je prijanji iscrpljen ili je nestao.Moe se prenijeti samo uz prijenos plata na temelju kojeg je izdan.Talon nije v.p.,ve samo legitimacijski papir svoje vrste (sui generis).Moe se izdati na ime i na donositelja. PRIVREMENICA (MEUTOMNICA)-je isprava koja svjedoi lansko pravo u d.d.-u sve dok se ne izda isprava o dionici.Privremenice se mogu izdati i kao v.p.-i koji slue kao potvrde o udjelima prije potpune uplate dionica.Ako privremenica nije izdana kao v.p.,ima obiljeje potvrde (legitimacijski papir).Privremenice moraju glasiti na ime. PRAVNI ODNOSI DRUTVA I DIONIARA su ureeni prisilnim propisima.U praksi su nastala odreena naela: NAELO JEDNAKOG POLOAJA DIONIARA Tijelima drutva je zabranjeno zadirati u dioniarska prava.Svi dioniari u jednakim uvjetima imaju jednak poloaj. NAELO POVJERENJA Ovdje imamo obvezu uzajamnog podupiranja i povjerenja prema drutvu i ostalim dioniarima. NAELO JEDNAKOSTI Pod jednakim uvjetima dioniari imaju jednak poloaj u drutvu-ravnopravni su.Za jednak doprinos daju se jednaka prava. NAELO APSOLUTNE JEDNAKOSTI SVIH DIONIARA vrijedi,bez obzira na broj dionica,za tzv.POMONA PRAVA:pravo sudjelovanja na skuptini,pravo na obavijetenost,pravo na pobijanje i ponitenje odluka skuptine ili mjera uprave... GLAVNA OBVEZA DIONIARA je inidba ulaganja koja se moe sastojati od: uplata u novcu u svoti na koju dionice glase (emisija al pari) uplata u novcu u veem iznosu ako je dionica izdana kao nominalna (emisija iznad pari) prijenosa stvari i prava na drutvo

DODATNE OBVEZE DIONIARA Ovdje se radi o povremenim nenovanim obvezama koje se ponavljaju npr.svake jeseni kao kao to je npr.isporuka repe i sl. Dioniari su duni uplatiti dionice na poziv uprave. Ako ih ne uplate na vrijeme duni su platiti drutvu zatezne kamate po stopi propisanoj zakonom. Dioniarima koji ne uplate dionice ni u naknadnom roku oduzimaju se dionice i ono to su do tada uplatili. ZABRANE: Dioniar ne moe biti osloboen od njegove glavne obveze. Sve dok d.d.postoji,dioniarima se ne smije vratiti ono to su uloili ili unijeli u drutvo. Kamate na dionice se ne mogu ni obeati ni platiti dioniarima. Drutvo ne smije upisivati ni stjecati vlastite dionice,iako postoje iznimke iznimno moe stjecati vlastite dionice,ali njihova ukupna svota ne smije prei 10% temeljnog kapitala drutva. lanska prava dioniara dijele se na: UPRAVLJAKA PRAVA dioniara pripadaju svim dionicarima jednako, s time da se pravo glasa ostvaruje prema sudjelovanju u temeljnom kapitalu drutva, pri emu iznimku predstavljaju povlatene dionice bez prava glasa. IMOVINSKA PRAVA dioniara su primjerice: pravo na naknadu za ispunjenje dodatnih obveza prema drutvu, pravo na isplatu dividende, pravo na isplatu dijela sudjelovanja u temeljnom kapitalu drutva u sluaju smanjenja temeljnog kapitala, pravo na isplatu ostatka likvidacijske i steajne mase drutva,... TIJELA (ORGANI) D.D.-a UPRAVA DRUTVA je obvezatno tijelo d.d.-a.Mora imati najmanje 1 lana.Ona vodi poslove,odgovara za voenje poslova i ima samostalnost u voenju poslova [poslovodno je tijelo].Uprava zastupa drutvo[zastupniko je tijelo].Uprava utvruje pravila politike drutva i donosi odluke koje su u interesu drutva. Uprava se sastoji od jedne ili vie osoba koje se u nas nazivaju direktorima. Ako se sastoji od vie osoba,jednu od njih nadzorni odbor imenuje za predsjednika. Uz predsjednika uprave moe biti imenovan i glasnogovornik uprave.lanovi uprave mogu biti samo fizike osobe s potpunom poslovnom sposobnou koja nije kanjavana.lan uprave ne mora biti dioniar. Ako se uprava sastoji od vie osoba lanovi uprave su ovlateni zastupati drutvo zajedno (skupno) iako voenje moe biti i pojedinano.Kod skupnog poslovodstva vrijedi naelo jednoglasnosti,a statutom se moe odrediti da je potrebna relativna ili apsolutna veina glasova.Glas odreenog lana ili lanova moe prevladati veinu,tj.odluku moe donijeti manjina. lanovi uprave su zakonski zastupnici drutva.Ona je ovlatena poduzimati sve pravne radnje.Uprava zastupa drutvo prema vani u sudskim i izvan sudskim poslovima.Zastupati se moe skupno (kolektivno) ili pojedinano.Ako se radi o pojedinanom zastupanju za zastupanje mogu biti ovlateni pojedini lanovi uprave sami ili zajedno sa prokuristom. lanovima uprave je zabranjeno konkurirati drutvu,iako takva zabrana moe biti i ukinuta. lanovi uprave ne smiju biti lanovi uprave u drugome drutvu koje se bavi poslovima iz predmeta poslovanja drutva, a ni obavljati poslove za svoj ili tui raun u drutvu.Ne smiju biti ni lanovi drugih drutava u kojima moraju osobno odgovarati za obveze drutva. lanovi uprave moraju voditi poslove s pozornou urednog i savjesnog gospodarstvenika, te moraju uvati poslovnu tajnu drutva.Uprava mora izvjeivati nadzorni odbor o pitanjima

koja su propisna zakonom. Nadzorni odbor i gl.skuptina mogu zastupati drutvo iznimno,ako ih na to izravno ovlasti zakon. NADZORNI ODBOR je glavno nadzorno tijelo drutva i obvezatno tijelo d.d.-a..Glavna ovlast nadzornog odbora je nadziranje voenja poslova.Imamo: TEKUI NADZOR je nadzor nad voenjem tekuih poslova. PERVENTIVNI NADZOR je nadzor nad odlukama o buduem voenju poslova tijela drutva. O nadzoru voenja poslova d.d.-a nadzorni odbor podnosi glavnoj skuptini pismeno izvjee. Nadzorni odbor moe utjecati na voenje poslova uprave. Nadzorni odbor ima najmanje 3 lana.lanom nadzornog odbora postaje se imenovanjem. Statutom se moe odrediti i vei broj lanova, ali taj broj uvijek mora biti neparan. Najvei broj lanova je odreen prema veliini temeljnog kapitala. lanove nadzornog odbora bira glavna skuptina d.d.-a. Statutom moe biti odreeno da lanove nadzornog odbora mogu imenovati odreeni dioniari ili ak zaposlenici.lanovi nadzornog odbora iz svojih redova biraju predsjednika i najmanje jednog zamjenika. lanovi nadzornog odbora biraju se,tj.imenuju na 4 godine, a mogu biti ponovno birani.Glavna skuptina koja je birala,lana nadzornog odbora moe opozvati i prije isteka njegova mandata. lan nadzornog odbora ne moe biti istovremeno lan uprave, trajni zamjenik lana uprave, prokurist niti punomonik drutva. Kod donoenja odluka potrebna je ona veina koju zahtijeva statut.Ako u statutu nema takvih odredaba odluke nadzornog odbora se donose veinom danih glasova (obina veina),a mogu se donositi i ako najmanje polovina lanova sudjeluje u odluivanju.lan moe u odluivanju sudjelovati pisanim putem tako da priloi svoj glas u pisanom obliku i kad nije nazoan. lanovima nadzornog odbora moe se isplatiti naknada.Nadzorni odbor nadzire voenje poslova drutva. On moe pregledati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju drutva, blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari. U tu svrhu moe angairati lanove drutva ili druge ljude. lanovi odbora moraju voditi poslove s pozornou urednog i savjesnog gospodarstvenika, te moraju uvati poslovnu tajnu drutva.Ako lanovi povrijede svoje dunosti prema drutvu,lanovi uprave i nadzornog odbora odgovaraju solidarno za tetu drutvu.U sluaju spora oni moraju dokazati da su postupali uredno i savjesno. GLAVNA SKUPTINA VRSTE: GLAVNA (OPA) SKUPTINA je skuptina svih dioniara.U njenom radu moraju sudjelovati svi lanovi uprave i nadzornog odbora.Glavnu skuptinu saziva uprava. OSNIVATELJSKA SKUPTINA je skuptina koju sazivaju osnivatelji i odrava se samo jednom (ako se d.d.osniva sukcesivno). Osnivaka skuptina utvruje: jesu li preuzete i rasporeene sve dionice jesu li uneseni svi ulozi do odravanja skuptine hoe li se s onim to je uneseno u drutvo moi slobodno raspolagati nakon to ga se upie u trgovaki registar iznos trokova osnivanja koji idu na teret drutva. bira organe drutva Nakon osnivake skuptine drutvo se upisuje u trgovaki registar. POSEBNA SKUPTINA se odrava kada odreeni dioniari odluuju o odreenom sadraju,npr.o pravima i obvezama imatelja dionica odreenog roda. REDOVITE SKUPTINE se sazivaju u odreenim razdobljima i na njima se odreuje o tekuim poslovima.

 IZVANREDNE SKUPTINE OVLASTI: izbor i razrjeenje lanova nadzornog odbora davanje razrjenice lanovima uprave i nadzornog odbora donoenje odluke o uporabi dobiti imenovanje revizora izmjene statuta odluivanje o poveanju i smanjenju temeljnog kapitala odluka o prestanku drutva i statusnim promjenama U radu glavne skuptine mogu sudjelovati svi dioniari,pa i oni bez prava glasa. Dioniari svoja prava uglavnom ostvaruju na glavnoj skuptini i na njoj se izraava njihova volja. U radu gl.skuptine oni mogu sudjelovati i preko zastupnika ili punomonika. Javnost je ovdje redovito iskljuena. Glavna skuptina odluuje o pitanjima koja su izriito utvrena zakonom i statutom drutva. SAZIVANJE Glavna skuptina je demokratsko tijelo drutva.Na njenim sjednicama moe biti nazoan svaki dioniar i sudjelovati u odluivanju.Nitko bez dionice ne moe imati pravo glasa.Dioniaru se pravo glasa ne moe oduzeti,ali ga se moe ograniiti ili iskljuiti iz glasovanja (ako se odluuje o nekom njegovom interesu).Dioniari s dionicama bez prava glasa mogu biti nazoni na skuptini,raspravljati,ali ne i glasovati. KVORUM-je propisani broj lanova koji je nuan kako bi se moglo pravovaljano odluivati.Svrha kvoruma je ukloniti mogunost odluivanja nekog tijela s nedovoljnim brojem njegovih lanova. ''POSEBNE ODLUKE''-odluke koje donose odreeni dioniari,odnosno posebne skuptine kao npr.skuptine dioniara povlatenih dionica. Odluke na glavnoj skuptini se obino donose veinom predanih glasova-OBINOM VEINOM.OBINA VEINA se postie kada je broj valjanih glasova koji su dani u prilog prijedloga odluke vei od broja valjanih glasova koji su dani u protiv prihvaanja odluke. VEINSKI DIONIAR(I)-su oni koji raspolau dionicama koje ine vei dio temeljnog kapitala (vie od 50%). MANJINSKI DIONIAR(I)-su oni koji raspolau dionicama koje ine manji dio temeljnog kapitala (manje od 50%).Ukupan broj glasova manjinskih dioniara nije dovoljan da se ostvare interesi manjine,pa je nuna zatita manjinskih dioniara.Odluke skuptine se mogu,sudskim putem,ponititi tubom samo 1 dioniara.Manjinska prava imaju dioniari koji posjeduju dionice koje ine najmanje 1/20 ili 1/10 temeljnog kapitala. KVALIFICIRANI DIONIAR-je onaj koji ima dionice koje ine zakonom ili statutom odreeni najmanji udjel u temeljnom kapitalu drutva. Glavna se skuptina mora sazvati u sluajevima odreenim zakonom i statutom drutva, kao i uvijek kada to zahtijevaju interesi drutva.Glavna skuptina mora se sazvati, ako to u pisanom obliku zatrae dioniari koji zajedno imaju udjele u visini od 1/20 (5%) temeljnog kapitala drutva i navedu svrhu i razlog sazivanja te skuptine. Statutom se moe predvidjeti da to pravo imaju i dioniari koji zajedno imaju udjele koji su manji od propisanih. Zahtjev treba uputiti upravi. Glavna se skuptina mora sazvati najmanje mjesec dana prije njezinog odravanja. Dnevni red glavne skuptine objavljuje se u glasilu drutva zajedno sa pozivom na skuptinu. Na glavnoj skuptini ne moe se odluivati o tokama dnevnog reda koje nisu valjano objavljene. Za

svaku toku dnevnog reda treba u objavi dnevnog reda navesti prijedlog odluke to je treba donijeti. RAZLOZI PRESTANKA d.d.-a ZAKONSKI su oni koje navodi ZTD: istek vremena odluka glavne skuptine,pravomona odluka suda pripajanje drutva drugom drutvu ili spajanje s drugim drutvom provoenje steajnog postupka ukidanje drutva STATUTARNI mogu biti svi ostali razlozi koji nisu utvreni zakonom,ali moraju biti utvreni statutom. *UKIDANJE DRUTVA je poseban razlog za prestanak drutva u sluaju da d.d. protuzakonitim postupanjem ugrozi ope dobro,npr.upornim izlijevanjem otrovnih tvari u more,a ovlateno tijelo drutva ne opozove osobe koje su to uinile. SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA d.d.-a? Smanjenje temeljnog kapitala drutva vri se smanjenjem nominalnog iznosa dionica,ili ako je to nemogue,spajanjem dionica te njihovim povlaenjem.Kod smanjenja temeljnog kapitala potrebno je osigurati prava vjerovnika ija su potraivanja nastala prije toga,osim ako se radi o vjerovnicima koji imaju pravo prvenstvenog namirenja iz steajne mase.Smanjenje temeljnog kapitala vrijedi od dana kada se ono upie u trgovaki registar. POVEANJE TEMELJNOG KAPITALA d.d.-a? Temeljni se kapital poveava novim ulozima za koje se stjeu nove dionice.Ali skuptina moe odluiti i to da se temeljni kapital povea bez uplate novih uloga,pretvorbom kapitalne dobiti,rezervi i zadrane dobiti drutva u temeljni kapital.Poveanje temeljnog kapitala vrijedi od dana kada se ono upie u trgovaki registar. DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU (d.o.o.) DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU (d.o.o.)- je trgovako drutvo u koje jedna ili vie fizikih ili pravnih osoba ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu.To je drutvo nastalo zbog potreba vre povezanosti lanova uz drutvo. Ovo se drutvo veinom osniva za manji broj osoba,kad su meusobni odnosi vani (tj.lanovima nije svejedno s kim sudjeluju u drutvu). Drutvo je pravna osoba i samostalno preuzima obveze te stjee prava.Pravnu osobnost stjee upisom u sudski registar.Drutvo ne odgovara ogranieno nego cijelom svojom imovinom.Isprava o temeljnom ulogu koja bi bila v.p.ne dolazi u obzir!!! Ovdje postoje i neke dodatne inidbe za koje drutvo lanovima plaa naknadu.One se u d.d.-u odnose na sve lanove,a u d.o.o.-u samo na neke lanove.Dodatna inidba se moe sastojati od davanja,injenja,trpljenja ili proputanja.Dodatnim inidbama se ne poveava temeljni kapital. lanovi d.o.o.-a uope ne odgovaraju za obveze drutva. lanovi drutva izlau riziku samo onu imovinu koju su unijeli u drutvo. Koja sva prava i obveze pripadaju lanu drutva ovosit e od drutvenog ugovora.Temeljna su prava lanova: pravo na udjel u dobitku

 pravo glasa na skuptini drutva Drutvo moe osnovati jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba. Drutvo se osniva na temelju drutvenog ugovora,a ako je osnivatelj samo 1 osoba onda se osniva izjavom o osnivanju. Osnivanje i upis obavlja se u nadlenom trgovakom sudu.Kada ne elimo usluge odvjetnika pri osnivanju idemo kod javnog biljenika. ''TEMELJNI ULOG'' je svota kojom svaki lan sudjeluje u osnivanju drutva,svota kojom lan pridonosi kapitalu drutva.Zbroj svih temeljnih uloga je jednak svoti temeljnog kapitala. Temeljni kapital drutva mora biti minimalno 20 000 kn.Visina temeljnog uloga odreuje se drutvenim ugovorom-pri upisu uloga mora se uplatiti najmanje 200 kn. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. ''POSLOVNI UDJEL'' je skup prava i obveza koja pripadaju lanu drutva prema veliini preuzetiog temeljnog uloga.Temeljna prava koja proistjeu iz poslovnog udjela su:pravo glasa,pravo sudjelovanja u dobiti,pravo na naknadu za dodatne inidbe. Drutvo vodi knjigu poslovnih udjela u koju se upisuju podaci o ulagateljima,temeljnom kapitalu,temeljnim ulozima itd lan drutva je samo onaj tko je upisan u knjizi poslovnih udjela. Poslovni udjeli se mogu prenositi i nasljeivati iako je prijenos poslovnog udjela otean jer zahtijeva javnobiljeniki akt ili privatnu ispravu koju potvrdi javni biljenik.''Isprava'' o poslovnom udjelu je samo dokazna isprava. DRUTVO JE PRAVNA OSOBA I DJELUJE PREKO SVOJIH TIJELA: UPRAVA je tijelo koje vodi poslove drutva i zastupa drutvo.Sastoji se od 1 ili vie direktora i vodi poslove drutva na vlastitu odgovornost.lanom uprave moe biti svaka potpuno poslovno sposobna fizika osoba. Skuptina svojom odlukom imenuje upravu drutva,ali ju moe imenovati i neko javnopravno tijelo/u d.d.-u upravu imenuje nadzorni odbor.U zastupanju i voenju poslova drutva lanovi uprave moraju postupati s pozornou urednog i savjesnog gospodarstvenika,te odgovaraju za tetu kao solidarni dunici. SKUPTINA Skuptinu u pravilu saziva uprava i lanovi drutva iji temeljni ulozi ine desetinu temeljnog kapitala drutva.lanovi drutva mogu mijenjati drutveni ugovor odlukom koja mora biti u obliku javnobiljenike isprave i koja se mora upisati u trgovaki registar.Na sjednicama skuptina se odluuje o:financijskim izvjeima,zahtjevu za uplatama temeljnih uloga,izboru i opozivu lanova nadzornog odbora,izmjeni drutvenog ugovora,zahtjevima za naknadu tete protiv lanova uprave i nadzornog odbora. NADZORNI ODBOR (kojeg moe i ne mora biti) Drutvo mora imati nadzorni odbor ako: je prosjean broj zaposlenih tijekom godine vei od 300 je to za drutvo propisano posebnim zakonom je temeljni kapital drutva vei od 600 000 kn i ako ima vie od 50 lanova jedinstveno vodi dionika drutva ili drutva s ogranienom odgovornou,ili ako u tim drutvima sudjeluje s vie od 50% temeljnog kapitala Nadzorni odbor ima najmanje 3 lana. Statutom se moe odrediti i vei broj lanova, ali taj broj uvijek mora biti neparan. lanom odbora moe biti svaka potpuno poslovno sposobna fizika osoba.lanove nadzornog odbora biraju lanovi drutva,a nekad i zaposleni (kada je to propisano zakonom).U nadzorni se odbor ne smije birati vie od 1/3 njegovih lanova.Prestane li funkcija kojemu od lanova nadzornog odbora,tada se bira ili imenuje novi lan.

RAZLOZI PRESTANKA d.o.o.-a ZAKONSKI su oni koje navodi ZTD: 1. istek vremena 2. odluka lanova osim ako to drugaije nije ureeno 3. pravomona presuda suda 4. pravomona odluka registarskog suda o brisanju drutva 5. pravomona odluka steajnog vijea 6. pripajanje drutva drugom drutvu ili spajanje s drugim drutvom 7. provoenje steajnog postupka 8. ukidanje drutva 9. tuba 1 ili vie lanova,iji temeljni ulozi ine najmanje 1/10 temeljnog kapitala-tada sud moe presuditi o prestanku d.o.o.-a zbog vanih razloga UGOVORNI mogu biti svi ostali razlozi koji nisu utvreni zakonom,ali moraju biti utvreni drutvenim ugovorom. *UKIDANJE DRUTVA je poseban razlog za prestanak drutva u sluaju da d.d. protuzakonitim postupanjem ugrozi ope dobro,npr.upornim izlijevanjem otrovnih tvari u more,a ovlateno tijelo drutva ne opozove osobe koje su to uinile. STATUSNE PROMJENE 1. PRIPAJANJE imamo kada se 1 ili vie drutva pripajaju drugom drutvu tako da se cijela imovina pripojenog drutva prenese drutvu preuzimatelju u zamjenu za dionice ili udjele u drutvu preuzimatelju. Drutva koja se pripajaju prestaju postojati, a s radom nastavlja drutvo kojemu su se drutva pripojila. 2. SPAJANJE Spajanjem se 2 ili vie drutava mogu spojiti a da se ne provede postupak njihove likvidacije osnivanjem novog drutva.Na novo drutvo prelazi sva imovina drutava koja se spajaju,u zamjenu Spajanjem dvaju ili vie drutva prestaju postojati sva drutva koja se spajaju, a umjesto njih nastaje novo drutvo. 3. PODJELA DRUTVA se ostvaruje na 2 naina: RAZDVAJANJEM Razdvajanje se provodi istodobnim prijenosom svih dijelova imovine drutva koje se dijeli,uz njegov prestanak bez provoenja likvidacije,na 2 ili vie novih drutava koja ...se osnovaju radi provoenja razdvajanja (razdvajanje s osnivanjem) ...ve postoje (razdvajanje s preuzimanjem) ODVAJANJEM (ODCJEPLJENJEM) Odvajanje se provodi prijenosom 1 ili vie dijelova imovine drutva koje se dijeli,a da to drutvo ne prestaje,na 1 ili vie novih drutava koja ...se osnivaju radi provoenja odvajanja (odvajanje s osnivanjem) ...ve postoje (odvajanje s preuzimanjem) ZAJEDNIKI NAZIV ZA PRIPAJANJE I SPAJANJE JE FUZIJA! Pripajati se i spajati mogu samo drutva kapitala.Kod ovih postupaka je uvijek rije o UNIVERZALNOJ SUKCESIJI,tj.na drutvo preuzimatelja,odnosno novonastalo drutvo u cijelosti prelazi imovina pripojenih,odnosno spajajuih drutava.Pripajanje se ee provodi,a prednost je u tome to poznatije drutvo kao preuzimatelj i dalje postoji,zadrava se sve to ima svoju vrijednost na tritu... 4. PREOBLIKOVANJE je promjena pravno-organizacijskog oblika 1 drutva u drugi oblik bez promjene identiteta.Drutva osoba se mogu preoblikovati u drutva

kapitala.Promjenom oblika mijenjaju se prava i obveze drutva.Promjenom oblika se ne provodi likvidacija,jer ne dolazi do promjene imovine izmeu lanova.Drutvo nad kojim je otvoren steajni postupak ne moe promijeniti svoj oblik.Drutvo ne moe promijeniti svoj oblik prije nego to proteknu 2 godine od njegova upisa u sudski registar ili od upisa posljednje promjene oblika drutva u registar. POVEZANA DRUTVA Drutva mogu biti povezana: KAPITALOM tako da jedno drutvo ima udjela u drugom ili drugim drutvima. Kapitalom se mogu povezivati svi oblici drutava. PODUZETNIKIM UGOVORIMA se mogu povezivati samo drutva kapitala. Prevladava povezivanje na oba naina pri emu povezivanje kapitalom najee prethodni sklapanju poduzetnikog ugovora.Drutva koja se povezuju su samostalna drutva, koja tu svoju samostalnost pravno ne gube povezivanjem. Ovisno drutvo, premda pravno samostalno, gubi u velikoj mjeri svoju poslovnu i gospodarsku samostalnost pod utjecajem vladajueg drutva. ~UGOVORNO TRGOVAKO PRAVO-TEMELJNI POJMOVI O UGOVORIMA~ OBVEZNO PRAVO-je skup pravnih normi kojima se ureuju obvezni odnosi.U obveznim odnosima jedna strana (vjerovnik) je ovlatena zahtijevati od druge strane (dunika) da joj preda neku stvar. Dunik svoju obvezu moe izvriti dobrovoljno, a ako to ne uini dobrovoljno vjerovnik moe svoje potraivanje ostvariti i prinudnim putem, odnosno podizanjem tube kod suda. Sudionici u zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa duni su se ponaati savjesno i poteno,to bi znailo da se ne preuuju neke radnje ili nedostaci koji bi mogli dovesti do novanog gubitka ili tete ili oteavanja ispunjenja obveza drugog sudionika,ve da se priopi drugoj strani stvarna situacija i mogui dogaaji,tj.rizici.Obvezni odnos moe nastati na nekoliko naina: 1. ugovorom 2. prouzrokovanjem tete 3. stjecanjem bez osnove 4. poslovodstvom bez naloga 5. zakonom 6. jednostavnom pravnom radnjom 7. izdavanjem vrijednosnog papira TRABINA-je obveznim pravom zatien zahtjev vjerovnika da mu dunik uini odreenu inidbu,a dugovanje je obveza dunika da vjerovniku ispuni dunu inidbu. POSEBNA OBILJEJA OBVEZNIH ODNOSA: OBJEKT OBVEZNOG ODNOSA JE INIDBA-svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik na temelju obvezatnog odnosa duan ispuniti vjerovniku. OBVEZNI ODNOSI SU RELATIVNI-djeluju samo izmeu strana koje su u obvezatnom odnosu. OBVEZNI ODNOSI SU DISPOZITIVNI-strane same odreuju hoe li i u koje ugovorne odnose ulaziti. Najvaniji pravni temelj obveznih odnosa je UGOVOR,tj.sukladna izjava volje ugovornih strana kojom nastaju ugovorne obveze.

PRAVNI POSAO je oitovanje volje uz koje pravni poredak vee odreene pravne uinke,meu kojima su najvaniji postanak,promjena i prestanak nekog imovinsko-pravnog odnosa.Pravni poslovi mogu biti: TIPINI (IMENOVANI) Pravni poslovi iji se sadraj ustalio. ATIPINI (NEIMENOVANI) Pravni poslovi iji se sadraj nije ustalio. Vrste pravnih poslova prema pravnoj znanosti dijelimo na: jednostrane i dvostrane pravne poslove pravne poslove meu ivima naplatne i besplatne pravne poslove kauzalne i apstraktne pravne poslove formalne i neformalne poslove ekvivalentne i aleatorne pravne poslove konsenzualne i realne pravne poslove Pravni poslovi imaju: 1. BITNE SASTOJKE: PREDMET CIJENA 2. PRIRODNE SASTOJKE To su oni sastojci koji se u pravnom poslu podrazumijevaju jer proizlaze iz same njegove prirode.Oni ulaze u ugovor i kad strane nita ne odrede: MJESTO VRIJEME 3. NUZGREDNE (USPUTNE/AKCIDENTALNE) SASTOJKE To su sastojci koji vrijede samo ako ih strane ugovore: UVJET ROK NALOG NEVALJANI PRAVNI POSLOVI su oni koji nemaju ispunjene sve pretpostavke za svoju valjanost. NITAVNI PRAVNI POSLOVI su oni koji ne proizvode one pravne uinke koje bi trebali proizvesti.Nitavost djeluje od trenutka sklapanja pravnog posla.Nitavi su poslovi nevaljani od samog poetka i oni ne proizvode nikakve pravne uinke.Ugovaratelj koji je kriv za sklapanje nitavog ugovora odgovara svome suugovaratelju za tetu. RAZLIKA IZMEU UGOVORA I PRAVNOG POSLAUGOVOR je dvostran i on je ujedno i pravni posao,a PRAVNI POSAO je jednostran i dvostran i svaki pravni posao nije ujedno i ugovor. Ugovor i predugovor su UGOVORNE OBVEZE.No,obveze (obv.odnos) mogu nastati i na temelju odreenih injenica bez obzira na volju strana npr.kad netko drugome uzrokuje tetu,a da nisu bili u ugovornom odnosu i sl.-to su IZVANUGOVORNE OBVEZE. NAJVANIJA NAELA OBVEZNOG PRAVA: 1. 2. 3. 4. 5. sloboda ureivanja obveznih odnosa zatita prava zabrana samopomoi prava osobnosti jedinstvenost obveznog prava

6. ravnopravnost sudionika 7. savjesnost i potenje 8. dunost suradnje 9. zabrana prouzroenja tete 10. zabrana zlouporabe prava 11. dunost ispunjenja obveze 12. ekvivalentnost (jednaka vrijednost) uzajamnih inidaba 13. postupanje s pozornou dobrog gospodarstvenika 14. NOVO NAELO NAELO PRAVA OSOBNOSTI-ona tite ovjeka od smetanja i ulaenja u nepovredivost njegove osobe,njegova duevnog stanja,ugleda i uope,osiguravaju mu privatnost unutar koje on moe slobodno odluivati,hoe li i u kojoj mjeri omoguiti treoj osobi pristup njegovim poslovima (stvarima). KAKO SE POSTIE ZATITA PRAVA U OBVEZNOM ODNOSU? Osoba koja smatra da je njezino pravo povrijeeno ovlatena je: tititi i ostvarivati svoje pravo putem suda (tuba ili prigovor) samovlasno pribavljati ili tititi neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada NPR. Mate nam prevozi neki paket,a mi smo trebali platiti odmah.Ako nismo platili Mate ima pravo zadrati paket dok mu ne platimo. REGISTARSKI SUD e brisati drutvo iz trgovakog registra po slubenog dunosti ako ono tri godine po redu ne objavi svoja godinja financijska izvjea s propisanom dokumentacijom niti ih dostavi tome sudu u roku od 6 mjeseci nakon to mu sud priopi naknadu da e ga brisati iz trgovakog registra, a drutvo u tome roku ne uini vjerojatnim da ima imovinu. Likvidacija drutva se ne provodi, a drutvo prestaje brisanjem iz trgovakog registra. Pokae li se nakon brisanja drutva iz trgovakog registra da ono ima imovinu koju bi trebalo podijeliti, provodi se likvidacija drutva. Likvidatore na prijedlog zainteresiranih osoba imenuje sud. Registarski sud mora nakanu da e drutvo brisati iz trgovakog registra priopiti zakonskim zastupnicima drutva po propisima o dostavi pismena i odrediti im primjereni rok za isticanje prigovora. Sud moe odrediti da se nakana za brisanje drutva i davanje roka za isticanje prigovora objavi onako kako se objavljuju upisi u trgovaki registar. U tom sluaju prigovor moe istai svaka osoba koja ima opravdani interes na tome da se drutvo ne brie iz trgovakog registra. VRSTE UGOVORA OBVEZNOPRAVNI UGOVOR-suglasnost volje dviju ili vie osoba o tome da se meu njima zasnuje odreeni obveznopravni odnos.Ugovori se prema svojim bitnim znaajkama mogu podijeliti u razliite skupine. 1. Jednostrano obvezni ugovori su takvi ugovori gdje na jednoj strani imamo vjerovnika, a na drugoj dunika.Njima se stvara obveza samo za jednu stranku (ugovor o darovanju). 2. Dvostrani obvezni ugovori (sinalagmatini) su oni gdje se i jedna i druga strana pojavljuju u ulozi vjerovnika i dunika.NPR.PRI PRODAJI: KUPAC je dunik glede isplate cijene,a vjerovnik glede zahtjeva za predaju stvari

PRODAVATELJ je dunik glede predaje stvari,a vjerovnik glede zahtjeva za isplatu cijene Ispunjenje obveze jedne strane temelj je za ispunjenje obveze druge strane. 3. Naplatni ugovori su oni kod kojih postoji inidba jedne strane i protuinidba druge strane. 4. Besplatni ugovori su oni kod kojih nema protuinidbe druge strane (ugovor o darovanju). 5. Konsenzualni ugovori nastaju u trenutku preuzimanja obveza,a ne tek njihovim ispunjenjem [konsenzus=sporazum].Predaja stvari ulazi u ispunjenje ugovora. 6. Realni ugovori su ugovori u kojima se pored suglasnosti o bitnim sastojcima ugovora zahtijeva i predaja stvari. Predaja stvari je uvjet za nastanak ugovora. 7. Glavni ugovor je onaj kojim se ureuje jedna glavna obveza, a na njega se moe nadovezati niz ... 8. ...sporednih ugovora sa sporednim obvezama npr.zajam moe pratiti ugovor o zalogu i slino. 9. Imenovani ugovori (nominantni) su ugovori koji se esto pojavljuju pa su se tipizirali i dobili poseban naziv. 10. Neimenovani ugovori (inominantni) su ugovori koji se rjee pojavljuju pa nemaju poseban naziv. 11. Predugovor je ugovor kojim se stranke obvezuju da e kasnije sklopiti glavni ugovor. On obvezuje ako sadri bitne sastojke glavnog ugovora.Ako su se okolnosti od njegovog sklapanja toliko promijenile da taj ugovor ne bi bio ni sklopljen da su te okolnosti postojale u vrijeme njegova sklapanja,predugovor ne obvezuje.Sklapanje glavnog ugovora svaka stranka moe zahtijevati u roku od 6 mj.od isteka roka predvienog za njegovo sklapanje,a ako rok nije predvien,tada od dana kada je po prirodi posla trebao biti sklopljen. 12. Formalni ugovor je ugovor za koji je unaprijed utvren odreeni oblik kao uvjet nastanka valjanog ugovora.Ovaj se ugovor javlja u 2 inaice: ZAKONSKI OBLIK-kada se zakonom odreuje da ugovor mora imati odr.oblik,veinom pisani. UGOVORNI OBLIK-kada se strane mogu same sporazumijeti da posebni oblik bude uvjet pravovaljanosti njihova ugovora. 13. Neformalni ugovor je ugovor za koji nije unaprijed utvren odreeni oblik kao uvjet nastanka valjanog ugovora.Po pravilu,za sklapanje ugovora se ne trai unaprijed odreeni oblik i to se naelo zove naelo aformalnosti ugovora. 14. Trgovaki ugovori su ugovori to ih sklapaju trgovci meusobno u obavljanju djelatnosti koje ine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti.Da bi se radilo o trgovakom ugovoru obje ugovorne strane moraju biti trgovci. Poznate su jo ove vrste ugovora:jedinstveni,mjeoviti,trenutni,trajni,sui generis ugovori(tj.ugovoti posebne vrste sa posebnim znaajkama) i dr. PRETPOSTAVKE ZA SKLAPANJE VALJANOG UGOVORA: SUUGOVARATELJI moraju postojati barem dvije strane vjerovnik i dunik.U trgovakom pravu svaka je strana ujedno i vjerovnik i dunik. VALJANA VOLJA Ugovor je sklopljen tek kada se prema vani izrazi unutarnja volja koja treba odgovarati oitovanju uinjenom prema vani.Ako oitovanje nije u skladu s voljom,nastaje nesklad izmeu volje i oitovanja,to nazivamo manama volje.Vano je razlikovati:

SVJESNI NESKLAD VOLJE I OITOVANJA-postoji kada strana svjesno,s nakanom oituje neto to zapravo hoe,a to su: o MENTALNA REZERVACIJA jedna strana prilikom sklapanja ugovora izjavi kao svoju volju neto to zapravo nee,a druga strana za taj nesklad ne zna npr.na natjeaj za izvoenje radova netko se nadmee kako bi drugome skinuo cijenu,a zapravo ne eli dobiti posao. o SIMULACIJA obje strane ele kod treih izazvati dojam da sklapaju ugovor,a zapravo ele postii neto drugo.Simulacija moe biti: APSOLUTNA-kojom strane prividno sklapaju neki ugovor,a ne ele sklopiti nikakav ugovor(tzv.fiktivni ugovor) kako bi prevarile treu osobu.Takav je ugovor nitetan. RELATIVNA-kojom strane prividno sklapaju jedan ugovor (simulirani),a uistinu ele sklopiti neki drugi (disimilirani) ugovor npr.da bi se izbjegle porezne obveze,strane sklapaju darovni ugovor,a zapravo su se dogovorile da je posrijedi kupoprodaja. NESVJESNI NESKLAD VOLJE I OITOVANJA-kada oitovanje odgovara volji,ali je volja stvorena na pogrean nain.Ovaj nesklad nastaje zbog razliitih razloga: o FIZIKA SILA-se oituje kad jedna strana,npr.,nasilno rukom druge strane potpie ugovor. o PRIJETNJA-je mana volje pri kojoj jedna ugovorna strana ili netko trei nedoputenom prijetnjom izazove kod druge strane opravdani strah zbog kojeg je ona sklopila ugovor. o ZABLUDA-je pogrena predodba o nekoj injenici,kada nema nesklada volje i oitovanja,ali je volja stvorena na pogrean nain. Da strana nije u zabludi odr.ugovor ne bi sklopila.U pravnom smislu zabludom se smatra i neznanje,ali se takve zablude ne uvaavaju. o PRIJEVARA-je svjesno izazivanje ili odravanje u zabludi druge strane s nakanom da je se time navede na sklapanje ugovora. DOPUSTIV I MOGU PREDMET (SADRAJ) INIDBE INIDBA-je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik na temelju obveznog odnosa duan ispuniti vjerovniku i uvijek mora imati imovinski znaaj.Mora biti objektivno mogua,tj.mora se moi ispuniti i mora biti pravno doputena,tj.ne smije se protiviti ustavu,prisilnim propisima ni moralu drutva.Ako je predmet ugovora nemogua ili nedoputena inidba,ugovor je nitetan.No ako je inidba objektivno mogua,ali ne i subjektivno (npr.netko se obvee da e popraviti pokvareni televizor,a u popravak se ne razumije),ugovor je valjan,a ako dunik ne ispuni obvezu,duan je vjerovniku naknaditi tetu.Prema sadraju se moe sastojati u davanju,injenju,proputanju,trpljenju. OBLIK (FORMA) UGOVORA OBLIK-je vanjsko oitovanje nekog sadraja.Oblik ugovora moe biti usmen,pisan,pred svjedocima,uz sudjelovanje tijela vlasti i sl. POBUDE (MOTIVI) ZA SKLAPANJE UGOVORA ne utjeu na njegovu valjanost! POBUDA (MOTIV) je onaj unutarnji psiholoki imbenik koji kod ugovorene strane izaziva elju i pokree donoenje odluke o sklapanju odreenog ugovora npr.jedna strana eli prodati

motor jer joj je potreban noac zbog enidbe i sl.Pobuda je unutranji i prikriveni subjektivni imbenik koji utjee na donoenje odluke o sklapanju odreenog ugovora,dok je kauza (gospodarski cilj) vidljiv i izravan razlog sklapanja ugovora.Ako bi pobuda i jedne strane bila nedoputena ugovor je nitetan npr.kada netko pozajmi novac za voenje nedoputene trgovine,a zajmodavatelj je to znao ili morao znati.Kod besplatnih ugovora darovatelj se obvezuje daroprimatelju ne zbog naknade,ve zbog drugih pobuda,koje mogu biti potaknute dobroinstvom,humanitarnim,vjerskim,moralnim i sl.pobudama.Ali besplatna pobuda moe biti i nemoralna npr.da se nekom dokae da je siromaan,ili da se daroprimatelj potakne na neko nezakonito djelo. NEVALJANOST UGOVORA NITETNI UGOVOR je onaj koji je protivan Ustavu RH,prisilnim propisima ili poslovnom moralu.Ugovor nije nitetan ako je njegovo sklapanje zabranjeno samo jednoj strani,a ona ga unato zabrani sklopi.Tada ona snosi sve tetne posljedice sklapanja tog ugovora.Postoji i djelomina nitetnost kad neka odredba ugovora ne povlai i nitetnost cijelog ugovora,dakako ako ugovor moe opstati i bez te odredbe.Pravni posao je nitetan kada ne postoje bitne potreptine za sklapanje ugovora.U naelu nije potrebno podizati tubu da bi se proglasila nitetnost ugovora,jer nitetnost nastupa po samom zakonu.Na nitetnost sud pazi po slubenoj dunosti i na nju se moe pozvati svaka trea zainteresirana osoba.No kada se trai formalno ponitenje ugovora,tuba za ponitenje se moe uvijek podignuti i ona ne zastarijeva.Ako zabrana ili drugi uzrok nitetnosti naknadno nestanu,nitetni ugovor ne postaje valjan.Ako nitetan ugovor udovoljava uvjetima za valjanost nekog drugog ugovora,valjan je taj drugi ugovor,ako bi to bilo u suglasnosti s ciljem to su ga ugovaratelji imali na umu kad su sklopili ugovor.Moe se pretpostaviti da ne bi sklopili taj ugovor da nisu znali za nitetnost prvog.To znai da nae pravo u odr.uvjetima predvia mogunost konverzije nitetnog ugovora u valjani ugovor sa svim njegovim pravnim uincima. POBOJNI UGOVOR je onaj kojeg je sklopila osoba koja je ogranieno poslovno sposobna,zatim kod kojih je bilo mana glede volje suugovaratelja,kao i svi oni za koje je propisimatako odreeno..Tuba za pobijanje ugovora moe se podignuti u roku od 1 god.od spoznaje za razloge pobojnosti,ali najkasnije u roku 3 god.od sklapanja ugovora.Ugovor se mora ispunjavati jer se smatra valjanim sve dok ga sud ne poniti. Potrebno je podignuti tubu da bi nastupila pobojnost. Na pobojnost sud pazi po slubenoj dunosti,a pobijanje mogu zatraiti samo strane koje su sklopile ugovor. SKLAPANJE UGOVORA-PONUDA I PRIHVAT PONUDA-je prijedlog za sklapanje ugovora to ga jedna fizika ili pravna osoba upuuje odreenoj drugoj osobi.To je jednostavni pravni akt koji obvezuje samo ponuditelja do roka koji je sam postavio za njezin prihvat.Ponuda mora sadravati sve bitne sastojke ugovora. [direktor FINE je ovlaten dati ponudu za sklapanje ugovora] OPA PONUDA-je vrsta ponude koja je upuena neodreenom broju osoba npr.izlaganje robe s naznakom cijene. Slanje kataloga,objavljivanje reklama,oglasa ne znae ponudu ve samo poziv da se ponuda uini.Ponude uinjene telefonom ili brzojavom ponuditelj mora potvrditi ponueniku preporuenim pismom najkasnije sljedeeg radnog dana.

Ponuda neovlatene osobe ne obvezuje.Ipak,ponuda dana u pisanom obliku obvezuje ponuditelja iako je nije potpisala ovlatena osoba ako su ispunjene odr.pretpostavke (npr.ako se odnosi na posao kojim se ponuditelj redovito bavi). PRIHVAT-je oitovanje volje ponuenika o tome da prihvaa ponudu.Mora biti u svemu suglasan s ponudom. PROTUPONUDA-se javlja kada ponueni izjavi da prihvaa ponudu i istodobno predloi da se ona izmijeni ili dopuni.Tada se smatra da je ponueni odbio ponudu i dao drugu ponudu (protuponudu) svom prijanjem ponuditelju. TRENUTAK SKLAPANJA UGOVORA-je trenutak kad je nastao ugovor i meusobne obveze ugovornih strana.Ugovor je sklopljen onog trenutka kad ponuditelj primi izjavu ponuenika da prihvaa ponudu. IZMEU NAZONIH STRANA Strane su nazone kada izravno pregovaraju,npr.u uredu ponuditelja.Ugovor je sklopljen izmeu nazonih strana i onda kada to strane uine telefonski ili izravnom radiovezom. IZMEU NENAZONIH STRANA ugovor se sklapa pismom ili telegramom,a smatra se sklopljenim u trenutku kada ponuditelj primi izjavu ponuenog da prihvaa ponudu.Smatra se i da je ponuda prihvaena i onda kad ponueni poalje stvar ili plati cijenu,te kad uini neku drugu radnju koja se obino u praksi smatra izjavom o prihvatu. Naini sklapanja ugovora:usmeno,pisanom ispravom,razmjenom pisama,na temelju opih uvjeta poslovanja,tipskim ugovorima,ugovorima po pristupu,pregovorima,... MJESTO SKLAPANJA UGOVORA je bitno jer se prema njemu utvruje pravni poredak drave koji e se primijeniti na ugovor. IZMEU NAZONIH STRANA ugovor je sklopljen u mjestu u kojem su se strane nalazile u trenutku njegova sklapanja. IZMEU NENAZONIH STRANA ugovor je sklopljen u mjestu u kojem je ponuditelj imao svoje sjedite (pravna osoba) ili prebivalite (fizika osoba).Ugovor se smatra sklopljenim telefonski ili izravnom radiovezom. SREDSTVA ZA POJAANJE UGOVORA se primjenjuju u nekom ugovoru uvijek kada su ih strane izriito ugovorile (npr.jamstvo),a rjee se njihova primjena odreuje propisom (npr.zatezne kamate). OSOBNO POJAANJE se javlja kada je ugovor pojaan tako da se pojaa obveza samog dunika (npr.ugovorna kazna) ili da netko trei bude ukljuen u obvezu dunika (npr.jamstvo). STVARNO POJAANJE se javlja kada je ugovor pojaan davanjem stvari ili novca (npr.predujam). SREDSTVA ZA POJAANJE UGOVORA SU: 1. JAMSTVO-je ugovor kojim se jamac obvezuje prema vjerovniku da e ispuniti pravovaljanu i dospjelu obvezu ako je ne ispuni glavni dunik. Jamac odgovara za ispunjenje cijele obveze za koju je jamio.Znaajke jamstva: A. PISANI OBLIK Ugovor obvezuje jamca samo ako je dao pisanu izjavu o jamstvu. B. AKCESORNOST Jamstvo se moe dati samo za valjanu obvezu bez obzira na sadraj.Zastarom zastarijeva obveza glavnog dunika kao i obveza jamca. C. OPSEG JAMEVE ODGOVORNOSTI Jamac ne moe preuzeti veu odgovornost od odgovornosti obveze glavnog dunika.Jameva se odgovornost moe ograniiti samo na dio obveze.

D. SUPSIDIJARNO JAMSTVO Od jamca banka moe zahtijevati ispunjenje obveze tek kada je glavni dunik ne ispuni u roku odreenom pisanim pozivom. E. SOLIDARNO JAMSTVO Ako se jamac obvezao kao jamac i platac,on odgovara vjerovniku kao glavni dunik za cijelu obvezu.Vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje obveze bilo od glavnog dunika bilo od jamca ili od obojice u isto vrijeme.Kod naplate nema razlike izmeu dunika i jamca. F. PODJAMSTVO je nesolidarno,a to znai da jamev jamac jami vjerovniku da e mu ispuniti obvezu ne uine li to glavni dunik ili jamac. G. SUJAMSTVO je solidarno i to znai da za neki dug jami vie jamaca. H. REGRES Jamac koji je isplatio vjerovnika moe zahtijevati od glavnog dunika da mu naknadi sve to je isplatio za njegov raun,kao i kamate od dana isplate. I. JAMSTVO DEL CREDERE znai da prenositelj jami primatelju da e ispuniti obvezu iz prenesenog ugovora. Razlika izmeu jamstva i pristupanja dugu? Kod pristupanja dugu ako netko trei plati taj trei nema pravo regresa prema starom duniku s kojim ne stoji u nikakvom pravnom odnosu.Ako trei hoe ono to je platio utjerati od starog dunika,mora prije ili za vrijeme plaanja zatraiti od vjerovnika da mu prenese svoja vjerovnika prava prema starom duniku. PR.Trea osoba napravi vjerovniku uslugu i sudjeluje u dugu s dunikom,ali se dogovori s vjerovnikom (moe i bez znanja dunika) da mu napravi neku protuuslugu zbog sudjelovanja u dugu. Kod jamstva jamac se obvezuje prema vjerovniku da e ispuniti dospjelu obvezu dunika ako dunik to ne uini. 2. UGOVORNA KAZNA (PENAL)-je odreena novana svota ili neka druga materijalna korist koju e dunik platiti,odnosno pribaviti vjerovniku,ako ne ispuni svoju obvezu iz glavnog ugovora,zakasni s njezinim ispunjenjem ili je neuredno ispuni.Ona se ne plaa ako je do neispunjenja,zakanjenja ili neurednog ispunjenja dolo zbog npr.vie sile.Ugovorna se kazna mora ugovoriti da bi se mogla primijeniti.Ona ne moe biti ugovorena za novane obveze jer je za neispunjenje i za zakanjelo ispunjenje novanih inidaba predvieno plaanje kamata. 3. ZATEZNE KAMATE-su novana svota koju (uz glavnicu) dunik duguje vjerovniku zakasni li s ispunjenjem novane obveze.Na dospjele a neisplaene zatezne kamate ne teku zatezne kamate (zabrana plaanja kamate na kamatu,tj zabrana anatocizma),osim ako je to zakonom izriito odreeno. 4. KAPARA-je novana svota ili neka druga zamjenjiva stvar koju u trenutku sklapanja ugovora jedna stranka daje drugoj kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da e se ugovor ispuniti. 5. ODUSTATNINA Stranke je ugovaraju u trenutku sklapanja ugovora,ako nisu sasvim sigurne hoe li u asu njegova ispunjenja biti za to zainteresirane.Odustatnina moe biti novac ili neke druge zamjenjive stvari.Razlika izmeu kapare i odustatnine jest u tome to kaparane ovlauje strane na odustajanje od ugovora. 6. ZALOG Dunik ili netko trei (zalogodavatelj) se obvezuje prema vjerovniku (zalogoprimatelju) da mu preda neku stvar na kojoj postoji pravo vlasnitva,kako bi prije ostalih vjerovnika mogao naplatiti trabinu iz njene vrijednosti ako mu ona ne bude isplaena po dospjelosti.Ujedno se vjerovnik (zalogoprimatelj) obvezuje primljenu stvar uvati i nakon prestanka trabine neoteenu stvar vratiti zalogodavatelju.

7. PRAVO ZADRANJA (RETENCIJA)-je pravo vjerovnika da pokretne stvari dunika,do kojih je doao na zakonit nain,zadri radi naplate ili osiguranja dospjele trabine.Ako je dunik postao insolventan (nesposoban za plaanje) vjerovnik ima pravo zadranja i nedospjele trabine.Npr.hotelijer ima pravo zadrati stvari gosta u ugostiteljskom objektu (koveg sa stvarima) ako gost nije platio raun za ugostiteljske usluge. Pravo zadranja razlikuje se od prava zaloga time to se kod zalonopravnog odnosa stvar unaprijed ,na temelju posebnog ugovora o zalogu,predaje zalogoprimatelju (vjerovniku) na dranje radi naplate,a pravo zadranja zadratelj (retinent) ne stjee temeljem posebno sklopljenog ugovora,nego mu to pravo pripada po zakonu. PROMJENE U OBVEZNOPRAVNIM ODNOSIMA mogu nastati glede: 1. SUBJEKATA Promjena subjekata ne utjee na identitet obveznopravnog odnosa;on ostaje onakav kakav je bio i prije promjena. PROMJENE NA STRANI VJEROVNIKA USTUP TRABINE (CESIJA)-je prijenos otuivog potraivanja od dosadanjeg vjerovnika (cedenta) na novog vjerovnika (cesionara),a dunik (cesus) i trabina ostaju isti,npr.Mate duguje Ani 1000kn,a Ana taj isti iznos duguje Ivanu.Tada Ana spaja Matu i Ivana,tj.svog dunika i vjerovnika i gubi se iz odnosa.Mogue pravne osnove cesije:ugovor,zakon i sudska odluka.U ugovoru se pojavljuju 3 subjekta,iako je cesija dvostrani posao.Cedent je samo duan obavijestiti dunika o uinjenom ustupanju (notifikacija ili denuncijacija),ali se pri ustupu trabine ne trai pristanak dunika.Primatelj trabine ima ista prava kao i ustupitelj,a dunik ima pravo na prigovore koje je imao prema ustupitelju.Ako je ustupitelj ustupio istu trabinu raznim osobama,trabina pripada onome tko se prvi javio duniku.Pri ustupu trabine valja obratiti pozornost na:zastaru trabine,nepostojanost trabine,insolventnost dunika i na vie novih vjerovnika i ako je dunik u steaju.Sve se trabine mogu prenijeti osim onih iji je prijenos zabranjen zakonom,ili su strogo osobne naravi,ili se po svojoj naravi protive prenoenju na drugoga. Pri naplatnoj cesiji cedent uvijek odgovara za postojanje trabine (veritet),a za naplativost (bonitet) ne odgovara,ve se bonitet mora izriito ugovoriti. Pri besplatnoj cesiji cedent ne odgovara ni za postojanje trabine (veritet),a ni za naplativost (bonitet). POSEBNI SLUAJEVI USTUPA TRABINE: o USTUP UMJESTO ISPUNJENJA-postoji kad dunik umjesto ispunjenja svoje obveze ustupi vjerovniku svoju trabinu (ili 1 njezin dio). o USTUP ZBOG NAPLAIVANJA-postoji kada dunik ustupi (prenese) svome vjerovniku-svoju trabinu prema svom duniku zbog naplaivanja i njegova se obveza gasi odnosno smanjuje tek kad vjerovnik naplati ustupljenu trabinu od dunikova dunika,a ne odmah u vrijeme sklapanja ugovora. o USTUP ZBOG OSIGURANJA-postoji kad je ustup uinjen zbog osiguranja neke cesionareve trabine prema cedentu. Ustup radi ispunjenja (naplate) i zbog osiguranja se nazivaju fiducijarnim cesijama.U oba sluaja cesionar nije ovlaten ustupljenu trabinu dalje otuivati kao to moe pri redovnoj cesiji ili ustupu umjesto ispinjenja,nego je

duan nakon postignute svrhe cediranja (naplata ili osiguranje) prenijeti natrag na cedenta tu istu trabinu. SUBROGACIJA postoji kad netko trei vjerovniku ispuni dunikovu obvezu,pri emu vjerovnikova trabina prelazi na ispunitelja.Ona moe nastati ugovorom i zakonom,a cesija nastaje sklapanjem ugovora. PR.Jure Anti duguje 100 kn.Mate ispuni dug umjesto Jure i plati Anti dug.Mate dolazi na mjesto vjerovnika.Subrogacija nastaje kada se obveza ispuniAnte je namiren, dok cesija nastaje sklapanjem ugovora. PROMJENE NA STRANI DUNIKA PRISTUPANJE DUGU-je ugovor kojim se netko trei (intercedent/pristupatelj) obvezuje vjerovniku da e ispuniti njegovu trabinu prema duniku.Trei stupa u obvezu prema vjerovniku uz dunika. PREUZIMANJE ISPUNJENJA- je ugovor kojim se netko trei obvezuje duniku da e ispuniti njegovu trabinu prema vjerovniku.Trei stupa u obvezu samo prema duniku.Ovdje nije nuan pristanak vjerovnika.Ispinjenje je dvostrani pravni posao. PREUZIMANJE DUGA-je ugovor kojim se preuzimatelj duga (novi dunik) obvezuje postojeem duniku da preuzima obvezu ispunjenja duga prema vjerovniku.Time se prijanji dunik u cijelosti oslobaa obveze.Na ugovor o preuzimanju duga vjerovnik mora dati svoj pristanak,pa je to zapravo trostrani pravni posao kojim se mijenja dunik. UGOVOR O JAMSTVU ASIGNACIJA (UPUT)- je ugovor koji nastaje kada jedna osoba (uputitelj-asignant),ovlauje drugu osobu (upuenika-asignata) da za njezin raun ispuni neto treoj osobi (primatelju upute-asignataru),a asignatara ovlauje da to ispunjenje primi u svoje ime. PRIJENOS UGOVORA-je takav pravni posao kojim jedna strana (prenositelj) prenosi treoj osobi (primatelju) sva svoja prava i obveze iz ve postojeeg dvostrano obvezno pravnog odnosa,s time da druga strana iz tog odnosa pristane na takav prijenos ustupa.Identitet prvobitnog obveznog odnosa se nije promijenio.Prenositelj u cijelosti odlazi iz pravnog odnosa i na njegovo mjesto dolazi trei (primatelj ugovora),dok druga strana ostaje. 2. SADRAJA OBVEZA OBVEZA-je pravni odnos izmeu 2 osoba na temelju kojega je 1 od njih (vjerovnik) ovlatena zahtijevati od druge (dunik) neku inidbu koju ta druga osoba mora izvriti.Vjerovnik zahtjeva potraivanje,a dunik duguje dunikovu trabinu.Dunik itavom svojom imovinom odgovara za preuzete obveue. OBVEZNOPRAVNI ODNOS ILI POTPUNA OBVEZA-je obvezni odnos u kojemu se potraivanje sastoji od subjektivnog prava i zahtjeva,a dugovanje od duga i odgovornosti. NEPOTPUNA OBVEZA (OBVEZA S OGRANIENOM ODGOVORNOU) Ovdje dunik za svoj dug uope ne odgovara,ili odgovara vjerovniku samo dijelom svoje imovine npr.Uniten je kontejner u vrijednosti od 400 000 kn,a u ugovoru je odreeno da skladitar odgovara u vrijednosti do 200 000 knu tome se sastoji njegova ograniena odgovornost. IZVORIMA OBVEZA nazivamo one pravne injenice na temelju kojih nastaje obveznopravni odnos.Obveze nastaju iz:

 jednostranih pravnih poslova dvostranih pravnih poslova (ugovora) graanskopravnog delikta (prouzroene tete) stjecanja bez osnova poslovodstva bez naloga zakona Promjene sadraja obveznog odnosa mogu uzrokovati promjene identiteta tog odnosa ako zadiru u gl.inidbu ili u pravnu osnovu npr.prodavatelj je bio duan isporuiti stroj za pranje rublja,ali su se strane prije predaje sporazumjele da se umjesto stroja isporui bicikl.I u jednom i u drugom sluaju je rije o prodaji,ali to nije ista prodaja,jer prva glavna inidba nije identina drugojpromijenio se identitet obveznopravnog odnosa.Ovdje imamo: OBNOVA(NOVACIJA)-je sporazum izmeu vjerovnika i dunika kojim se postojea obveza zamjenjuje novom.Ugovorom o obnovi prijanja obveza prestaje,a nova nastaje to znai da se obnovom samo mijenja sadraj obveznog odnosa. Kada je ugovor o obnovi poniten,zakonska je pretpostavka da nije ni bilo obnove i da prijanja obveza nije ni prestala postojati.Za obnovu su potrebne ove pretpostavke: POSTOJANJE VALJANE STARE GLAVNE OBVEZE VOLJA SUUGOVARATELJA (ANIMUS NOVANDI) Pr.1. Sklopili smo ugovor o kupoprodaji sa Matom o kupnji BMW-a,ali u meuvremenu nam Mate ponudi da umjesto BMW-a kupimo MercedesOVDJE SE MIJENJA GLAVNA INIDBA. Pr.2. Kad se ugovor o zakupu mijenja u ugovor o kupoprodaji MIJENJA SE PRAVNA OSNOVA. NAGODBA (PORAVNANJE) Ugovor o nagodbi je takav ugovor kojim osobe izmeu kojih postoji neki spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu,ukidaju taj spor ili uklanjaju tu neizvjesnost uzajamnim poputanjem odreujui svoja novonastala prava i obveze.Nagodbom nastaje novi obvezni odnos.PR.Ante nam prodaje auto,a mi kod pregleda ustanovimo da postoji nedostatak.Tada nam Ante spusti cijenu kako bismo ipak kupili auto. NEIZVJESNOST u nekom pravnom odnosu postoji kad se ne zna hoe li se neko pravo moi ostvariti i kad je ostvarenje odreenog prava nesigurno (tj.kada nema sredstava za pojaanje ugovora). Nagodba se moe ostvariti pred sudom,upravnim tijelima u upravnom postupku,,u steajnom postupku,te tzv.izvansudskom (ugovornom) nagodbom. UZAJAMNO POPUTANJE-je bitan sastojak izvansudske nagodbe jer,da bi ugovor kojim se prekida spor ili uklanja neizvjesnost imao vanost nagodbe,svaki od sudionika mora u neemu popustiti. RAZLIKA IZMEU UGOVORA O NAGODBI I UGOVORA O OBNOVI? OBNOVA postoji kad se vjerovnik i dunik usuglase da se postojea obveza zamijeni novom.Time stara obveza prestaje,a nova mora imati razliitu glavnu inidbu ili razliitu pravnu osnovu i nema meusobnog poputanja.Ovdje mora postojati izriita nakana i izraena volja suugovaratelja da stvaranjem nove obveze prestaje stara. NAGODBOM se otklanja spor ili neizvjesnost u nekom pravnom odnosu koji ne mora biti obveznopravni,a obje strane moraju uzajamno popustiti.Ovdje se prijanji pravni odnos mijenja (npr.smanjuju se trabine),a prvobitna obveza ostaje u nekom smanjenom obliku.

PRESTANAK OBVEZNO PRAVNOG ODNOSA OBVEZNO PRAVNI ODNOS PRESTAJE U OVIM SLUAJEVIMA: 1. ISPUNJENJE DUNE INIDBE je prestanak obvezno pravnog odnosa valjanim ispunjenjem dune inidbe dunika. Ispunjenje je redovit,najei i za strane u obveznom pravu najpogodniji nain prestanka obveza.Obveza se mora ispuniti vjerovniku ili nekoj treoj osobi.Dunik je duan ispuniti onu inidbu koja je sadraj obveze.Kada je rije o ugovoru o isporuci robe ili obavljanju usluga,dunik je obvezan ispuniti obvezu u roku od 30 dana. 2. NEISPUNJENJE OVDJE IMAMO: RASKID UGOVORA ZBOG NEISPUNJENJA Ako jedna strana ne ispuni svoju obvezu,druga strana ima pravo na naknadu tete i moe zahtijevati ispunjenje ugovora ili raskinuti ugovor obinom jednostranom izjavom (ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu).Ovdje dolazi do prestanka obveznog odnosa ime se obje strane oslobaaju svojih obveza,osim obveza za naknadu eventualne tete. NEMOGUNOST ISPUNJENJA POTPUNA NEMOGUNOST ISPUNJENJA UGOVORNE OBVEZE JEDNE STRANE se javlja ako je ispunjenje obveze jedne ugovorne strane postalo nemogue zbog dogaaja za koje nije odgovorna nijedna strana (npr.zbog vie sile),prestaje i obveza druge strane.Tada prestaje obvezno pravni odnos.Ako je ovdje vjerovnik djelomino ispunio svoju obvezu,moe zahtijevati da mu se to vrati. DJELOMINA NEMOGUNOST ISPUNJENJA UGOVORNE OBVEZE JEDNE STRANE se javlja ako jedna strana moe samo djelomino ispuniti svoju obvezu zbog dogaaja za koje nije odgovorna nijedna strana.Tada druga strana moe ili raskinuti ugovor ili ga ostaviti na snazi,uz pravo da zahtijeva razmjerno smanjenje svoje obveze. Ako su neispunjenje obveze jedne ugovorne strane u obvezno pravnom odnosu uzrokovali dogaaji za koje je druga strana odgovorna,obveza prve ugovorne strane se gasi,ali ona i dalje zadrava svoju trabinu prema drugoj strani iako se ta trabina smanjuje za onoliko koliko je prva strana mogla imati koristi od osloboenja ispunjenja vl.obveze. IZMJENU ILI RASKID UGOVORA ZBOG PROMIJENJENIH OKOLNOSTI (KLAUZULA REBUS SIC STANTIBUS) U suvemenom pravu je doputena mogunost raskida ili izmjene ugovora ako bez krivnje strana nastupe takve okolnosti zbog kojih bi ispunjenje obveze za jednu stranu postalo pretjerano oteano npr.ako strane nisu ugovorile kliznu skalu,mogu zbog povienih trokova izgradnje traiti izmjenu ili raskid ugovora. 3. ZAKANJENJE-je svako zakanjenje ili odugovlaenje s ispunjenjem preuzete obveze.Osoba u zakanjenju je i nadalje duna ispuniti svoju zakanjelu obvezu,no zbog njezina zakanjenja nastaju odreene nove pravne posljedice kao npr.naknada tete.Ovdje imamo: ZAKANJENJE DUNIKA Dunik je u zakanjenju kada ne ispuni obvezu u odreenom roku.Vjerovnik ima pravo od dunika traiti naknadu tete,ako ju je vjerovnik zbog zakanjenja pretrpio,osim ako do zakanjenja nije dolo zbog okolnosti koje dunik nije mogao sprijeiti,ukloniti ili izbjei (npr.via sila). ZAKANJENJE VJEROVNIKA Vjerovnik dolazi u zakanjenje ako: bez utemeljenog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponaanjem sprijei

4.

5.

6.

7.

8.

je spreman primiti ispunjenje dunikove obveze,a ne nudi ispunjenje svoje dospjele obveze Vjerovnik je duan naknaditi duniku svu nastalu tetu kao i trokove zbog daljnjeg uvanja stvari. POLAGANJE I PRODAJA DUGOVANE STVARI Kada je vjerovnik u zakanjenju dunik inae dugovanu stvar polae kod suda za vjerovnika,tj.u javno skladite.Dunik stvar moe i prodati ako je ona neprikladna za uvanje. PRIJEBOJ (KOMPENZACIJA)je takav nain prestanka obvezno pravnog odnosa kojim se vjerovnikova trabina i dunikova protutrabina ukidaju meusobnim obraunavanjem.Za valjanost prijeboja je potrebna istovrsnost,dospjelost,utuivost i uzajamnost trabina.Prijeboj moe biti: POTPUN-kada su potraivanja i dugovanja u istoj svoti. DJELOMIAN-kada se nakon prijeboja stranci s veim trabinama plaa razlika. OTPUST DUGA-je prestanak obveze kad vjerovnik izjavi duniku da nee traiti njezino ispunjenje,a dunik se s tim sloi.Otpust duga je ugovor,jer je za njegovu valjanost potrebna suglasnost volje obiju strana.On ne smije uzrokovati povredu prava treih osoba,jer bi to onda bio ugovor na tetu treih koji je zabranjen. PROTEK VREMENA I OTKAZ Kada obveznopravni odnos ima odreen rok trajanja tada on prestaje istekom tog roka. Poslije isteka roka obveznopravni odnos se moe produljiti i na neodreeno vrijeme ako se pravodobno ne otkae.Obveznopravni odnos s neodreenim trajanjem svaka strana moe otkazati jednostranom izjavom volje. SJEDINJENJE (KONFUZIJA)-je spajanje samostalne vjerovnikove trabine i samostalnog dunikovog duga u jednoj osobi,koja tako istodobno postaje i vjerovnik i dunik.Time prestaje i obveza,jer nitko ne moe biti sam sebi i vjerovnik i dunik. Sjedinjenje ne smije uzrokovati povredu prava treih osoba. OBNOVA (NOVACIJA)-je sporazum vjerovnika i dunika kojim postojea obveza prestaje i zamjenjuje se novom koja ima razliitu glavnu inidbu ili razliitu pravnu osnovu.Obnova je samo prestanak jedne obveze ali ne i prestanak obveznog odnosa.

IZVANUGOVORNE OBVEZE nastaju na temelju pravnih injenica ili stanja na koje pravo vee postanak obveznog odnosa bez obzira na volju strana.One nisu unaprijed ugovorene npr.ako nam netko razbije prozor duan nam je naknaditi tetu bez obzira to ugovor nije unaprijed sklopljen. Postoje ove izvanugovorne obveze: 1. PROUZROENJE TETE ODGOVORNOST ZA TETU je obveznopravni odnos na temelju kojega poinitelj tete ima obvezu naknaditi tetu oteenome,a on je ovlaten zahtijevati naknadu tete. ODGOVORNOST ZA TETU postoji kad je osoba odgovorna za tetu (tetnik) uinila protupravnu tetnu radnju zbog koje je nastala teta oteenom i ako postoji uzrona veza izmeu tetne radnje i tete kao posljedice. TETA moe nastati povredom ugovorne obveze ili tetnom radnjom neke osobe koja s oteenim nije imala ugovorni odnos. teta je umanjenje neije imovine,sprjeavanje njezina poveanja,i nanoenje drugom fizikog ili psihikog bola ili straha.Osiguratelj je duan naknaditi tetu nastalu sluajno ili krivnjom korisnika osiguranja (osiguranika),a nije duan naknaditi tetu koju osiguranik prouzroi namjerno. Direktna (izravna) teta je nastala kao izravna posljedica tetne radnje. Indirektna teta je nastala kao indirektna posljedica tetne radnje.

 Sadanja teta koja postoji u trenutku kad se utvruje naknada[spada u mat.tetu pr.trokovi pogreba]. Budua teta je teta koja tek treba nastati [spada u mat.tetu pr.gubitak budue zarade]. Predvidiva teta je ona koju je otetitelj mogao predvidjeti u trenutku poduzimanja tetne radnje. Nepredvidiva teta je ona koju otetitelj nije mogao predvidjeti u trenutku poduzimanja tetne radnje. Kon na teta je ona koja se utvruje na osnovu konkretnih okolnosti. Apstraktna teta je ona koja se utvruje apstraktno prema unaprijed utvrenim mjerilima.

PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI ZA TETU: A. SUBJEKTI odnosa odgovornosti za tetu jesu tetnik i oteeni.Pri utvrivanju odgovornosti fizikih osoba za tetu zahtijeva se njihova: SPOSOBNOST ZA RASUIVANJE Osobe koje zbog duevne bolesti,nedovoljnog umnog razvoja ili kojih drugih razloga,nisu sposobne za rasuivanje,ne odgovaraju za tetu prouzroenu drugome.Za tu tetu odgovara osoba koja je takvu osobu duna nadzirati. Ako duevno zdrava i punoljetna osoba doe u stanje prolazne nesposobnosti za rasuivanje (npr.drogiranjem) i tada nanese tetu drugome,svejedno za nju odgovara,osim ako dokae da nije svojom krivnjom dospjela u takvo stanje. POSLOVNA SPOSOBNOST se stjee automatski s punoljetnou zdrave osobe.Pravnoj osobi se priznaje poslovna i deliktna sposobnost.Meutim,pravna osoba moe djelovati prema treima samo preko fizikih osoba.,koje su u pravnoj osobi zaposlene.Za tetu koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom uzrokuje treoj osobi odgovara pravna osoba,osim ako poslodavatelj dokae da su postojali razlozi koji iskljuuju odgovornost zaposlenika.Zaposlenik tetu moe uzrokovati s: NAKANOM( NAMJEROM) NEPOZORNOU(NEPANJOM) Poslodavetelj koji je oteeniku popravio tetu moe od zaposlenika zahtijevati naknadu trokova popravljanja tete,ali samo ako je zaposlenik oteenomu poinio tetu s nakanom ili grubom nepozornou.Ovo pravo poslodavatelja zastarijeva u roku od 6 mj.od dana kada je teta popravljena. DELIKTNA SPOSOBNOST je svojstvo pravnog subjekta da bude odgovoran za svoja protupravna djelovanja. Deliktna sposobnost fizike osobe nastupa s navrenom 14. godinom ivota. Maloljetnik koji je navrio 14. godinu ivota potpuno je deliktno sposoban ako je duevno zdrav. B. TETNA RADNJA-je svaki in ili propust tetnika koji uzrokuje tetu oteenome.tetne radnje dijelimo na:

 GRAANSKI DELIKT-je uzrokovanje tete drugome takvom tetnom radnjom koja nije povreda neke ranije ugovorne obveze.Iz graanskog delikta proistjee obveza naknade tete oteenom. KAZNENI DELIKT (DJELO) se razlikuje od graanskog delikta po tome to je za njega u kaznenom zakonu propisana odr.kazna. Jednom radnjom se moe poiniti i graanski i kazneni delikt,npr.pri tjelesnoj ozljedi. POVREDU UGOVORNOG ODNOSA C. TETA-je tetnom radnjom uzrokovana povreda neijeg subjektivnog prava i interesa.Moe biti: MATERIJALNA (IMOVINSKA) TETA-se odraava na imovini oteenog i moe biti: OBINA TETA (STVARNA TETA) koja se sastoji od umanjenja imovine oteenoga. IZMAKLA DOBIT (KORIST) koja se sastoji od sprjeavanja poveanja imovine oteenoga. NEMATERIJALNA (NEIMOVINSKA) TETA-se sastoji u nanoenju drugome fizike ili duevne boli, straha, povrede asti, ugleda i slino. D. UZRONOST Izmeu tetne radnje (uzroka) i tete (posljedice) mora postojati uzrona veza (kauzalni neksus).Bez uzroka nema ni tetne posljedice. Uzronu vezu oteeni mora dokazati jer ako te veze nema ne postoji odgovornost. E. PROTUPRAVNOST-je povreda pravne norme,a moe se odnositi na tetnu radnju,tetu ili na oboje.Kada se za postojanje protupravnosti trae samo objektivni elementi,dovoljno je da je tetnik tetnom radnjom ili tetom povrijedio normu pravnog poretka,a kada se za postojanje protupravnosti trae subjektivni elementi nije dovoljno da je tetnik tetnom radnjom ili tetom povrijedio normu pravnog poretka nego se trai i odreeni stupanj krivnje tetnika.Ima situacija u kojima se,unato tome to postoji protupravnost,odgovornost za tetu smanjuje,ili ak u potpunosti iskljuuje: stanje nude (krajnja nuda) nuna obrana doputena samopomo pristanak oteenog KRITERIJI UTVRIVANJA ODGOVORNOSTI ZA TETU: A. Prema SUBJEKTIVNOM KRITERIJU (KRITERIJU KRIVNJE) se odgovara kada se za odreene sluajeve trae sve pretpostavke odgovornosti sa objektivnim i subjektivnim elementima. Kod subjektivne odgovornosti za tetu neophodno je da postoji krivnja otetitelja. Ako ona nije utvrena nema odgovornosti. Razlikujemo: KRITERIJ DOKAZANE KRIVNJE-mora se dokazati ne samo da je poinitelj tete poinio tetu, nego da je i kriv za poinjenu tetu. KRITERIJ PRETPOSTAVLJENE (PRESUMIRANE) KRIVNJE-pretpostavlja se da je otetitelj kriv za nastalu tetu, a on se svoje odgovornosti moe osloboditi ako dokae da nije kriv. Krivnja postoji kad je protupravna radnja poinjena s:

NAKANOM,tj. NAMJEROM (DOLUS)-kada je tetnik svojim postupkom htio nanijeti tetu drugome,ili je znao da e zbog njegove radnje nastati drugome teta. Namjera postoji kad je netko mogao predvidjeti posljedice svoga djela, to je svjesni element i taj netko postupa tako da proizvede tu predvidivu posljedicu.Tada oteenik ima pravo traiti naknadu tete izravno od pravne osobe i od zaposlenika.Imamo: o IZRAVNU NAKANU-kada tetnik zna da je njegova radnja protupravna. o UVJETNU NAKANU- kada tetnik nije siguran je li njegova radnja protupravna,a unato tome nije odustao od svoga nauma,makar i ne nastupi tetna posljedica. NEPOZORNOU,tj. NEPANJOM (CULPA)-je takvo postupanje u prometu kada netko ne postupa s posebnom pozornou.Ovdje se ponaanje tetnika utvruje objektivno ga usporeujui s ostalim sudionicima u pravnom prometu.Krajnja nepanja moe biti: o KRAJNJA (GRUBA) NEPOZORNOST postoji kada tetnik,prilikom obavljanja nekog posla,nije upotrijebio onu panju koju bi upotrijebio prosjeno briljiv ovjek u odreenoj sredini. o OBINA NEPOZORNOST postoji kada tetnik,prilikom obavljanja nekog posla,nije upotrijebio onu panju koja se oekuje od osobito pozornog ovjeka,dobrog domaina,dobrog gospodarstvenika.

B. Prema OBJEKTIVNOM KRITERIJU (KRITERIJU UZRONOSTI) se odgovara kada se za odreene sluajeve ne trai subjektivni element protupravnosti. Ovdje se trai postojanje uzrone veze izmeu tetne radnje i tete. Ako te veze nema ne postoji odgovornost.Oteenik mora dokazati tetnu radnju i tetu,a ne i krivnju tetnika. Po objektivnom naelu odgovara: OSOBA KOJA POSJEDUJE OPASNU STVAR OSOBA KOJA SE BAVI OPASNOM DJELATNOU OSOBA ZA KOJU JE TO IZRIITO PREDVIENE ZAKONOM OPASNE STVARI/OPASNE DJELATNOSTI-su stvari/djelatnosti koje stvaraju poveanu opasnost za okolinu kao to su npr. nuklearni reaktori,eksplozivi,okupljanje veeg broja ljudi na otvorenom i sl.Za tetu opasne stvari odgovara imatelj stvari, a za tetu od opasne djelatnosti osoba koja se njome bavi. Pri odgovornosti bez krivnje tetnik se moe osloboditi odgovornosti za naknadu tete ili druge inidbe ako dokae da je teta uzrokovana: viom silom radnjom neke tree osobe krivnjom same oteene osobe C. SLUAJ I VIA SILA SLUAJ-je tetan dogaaj koji se ne moe pripisati krivnji odreene osobe.Sluaj je nepredvidljiv dogaaj koji je relativno uklonjiv (npr.moemo promijeniti el.instalacije zbog kojih je izbio poar). Ako je teta nastala sluajem,snosi je onaj u koga se dogodila.

 VIA SILA (vis maior) je dogaaj zbog kojeg je nastupila teta,a potjee od nekog uzroka koji se nalazi izvan stvari i ije se djelovanje nije moglo predvidjeti,izbjei ili ukloniti (poplava).Za viu silu upravo je karakteristina neotklonjivost dogaaj se ne moe otkloniti ak i ako se moe predvidjeti (potres).Temeljno je naelo da se za tetu nastalu zbog vie sile ne odgovara iako se ugovorom moe odrediti i suprotno. POPRAVLJANJE TETE-je uklanjanje,naknaivanje ili ublaivanje tetnih posljedica koje su nastupile zbog odreenih tetnih radnji za koje se odgovara.Imamo: POPRAVLJANJE IMOVINSKE TETE-2 SU OBL.NAKNADE: NATURALNA RESTITUCIJA (USPOSTAVA PRIJANJEG STANJA) NAKNADA TETE U NOVANOM EKVIVALENTU POPRAVLJANJE NEIMOVINSKE TETE Ovdje je obl.naknade SATISFAKCIJA-kojom se oteniku priznaje neko subjektivno zadovoljenje i sud mu moe dosuditi pravednu novanu naknadu. 2. STJECANJE BEZ OSNOVE (BEZRAZLONO BOGAENJE) O stjecanju bez osnove govorimo onda kad je neki dio imovine jedne osobe na bilo koji nain preao u imovinu neke druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u pravnom poslu ili zakonu.Takvo stjecanje bez osnove (npr.studentici sjedne novac na rn bez osnove) pravo ne priznaje i stvara se obvezno pravni odnos izmeu osiromaenoga i obogaenog (stjecatelj).Stjecatelj je duan vratiti steeno (npr.studentica je duna vratiti novac natrag),a ako to nije mogue,naknaditi vrijednost postignute koristi. 3. POSLOVODSTVO BEZ NALOGA-nastaje kad se netko bez naloga mijea u poslove druge osobe obavljajui ih za tui raun.Sadrajem poslovodstva bez naloga moe biti obavljanje fizikog posla (npr.netko spasi stvar drugoga u poaru) ili pravnog posla (npr.netko proda tuu stvar koja bi inae propala). Osoba koja se prihvatila tueg posla (poslovoa bez naloga) duan je obavijestiti o svojemu postupku, to je mogue prije osobu iji je to posao i nastaviti zapoeti posao,ako je to razumno mogue,dok osoba iji je to posao ne bude mogla preuzeti brigu o njemu.Poslovoa bez naloga koji je postupio u svemu kako treba je radio ono to su okolnosti zahtijevale, ima pravo zahtijevati da ga onaj iji je posao obavljao oslobodi svih obveza, to ih je zakljuio u njegovo ime, da mu naknadi sve nune i korisne izdatke, te da mu naknadi pretprljenu tetu iako oekivani rezultat nije postignut.Njemu pripada i primjerena naknada za trud, ako je otklonio tetu od osobe iji je posao, ili ako joj je pribavio korist koja odgovara svemu u njezinim namjerama i potrebama. 3 su vrste poslovodstva bez naloga: NUNO ako posao ne trpi odgaanje KORISNO da se ne bi propustila ''oita korist'' POSLOVODSTVO PROTIV VOLJE DRUGOG[NEDOPUTENO!!!] Tko se prihvati tueg posla unato zabrani osobe iji je to posao, a za zabranu je znao ili pak morao znati,nema prava koja pripadaju poslovoi bez naloga. On odgovara za tetu koju je uzrokovao mjeanjem u tue poslove ak iako je do nje dolo bez njegove krivnje. 4. JAVNO OBEANJE NAGRADE-je javnim oglasom izjavljena volja kojom se izjavitelj obvezuje dati nagradu onom tko ispuni odreene radnje,postigne odr.uspjeh i sl.

5. JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE nastaje kad jedna osoba bez sudjelovanja drugih izjavi svoju volju kojom se unaprijed obvezuje na ispunjenje odreene inidbe nekoj odreenoj ili neodreenoj osobi. 6. IZDAVANJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA (V.P.) V.P. je isprava kojom se njezin izdavatelj jednostrano obvezuje ispuniti obvezu upisanu u toj ispravi njezinu zakonitom imatelju. ZASTARA je protek vremena nakon kojeg dunik ima pravo uskratiti ispunjenje obveze zbog vjerovnikova pasivnog dranja,a nastupa kad protekne zakonom odreeno vrijeme (u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze).Posljedica zastare je ta da se utuiva obveza pretvorila u neutuivu.Na zastaru sud ne pazi po slubenoj dunosti nego se dunik na nju mora pozvati i sastaviti prigovor pa onda sud utvruje je li obveza zastarjela.Zastara poinje tei prvog dana od dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze ili prvog dana od dana kada je dunik postupio protivno obvezi (ako se zastara sastoji od trpljenja ili proputanja).Zastara nastupa istekom posljednjeg dana zakonom odreenog vremena.Tek kad obveza zastari,dunik se moe odrei zastare.Opi zastarni rok je 5god. i vrijedi za sve subjekte,ako zakonom nije odreen drugaiji rok. ZASTOJ ZASTARE je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne moe poeti (npr.zbog obavljanja vojne dunosti).Nakon toga se zastara nastavlja,a proteklo vrijeme uraunava. PREKID ZASTARE je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara prestaje tei ,a proteklo se vrijeme ne uraunava,nego zastara nakon prekida poinje tei iznova.Prekid zastare nastupa: kad dunik prizna dug izjavom ili nekom radnjom vjerovnikovim podizanjem tube PREKLUZIJA(PREKLUZIVNI ROK)-je zakonom odreeno vrijeme ijim istekom prestaje postojati samo pravo,ako ga ovlatenik ne ostvari u tom roku. Prekluzivni rokovi mogu biti materijalni (npr.pri prodaji s pravom prvokupa) i procesualni (npr.rok za albu). BITNO SE RAZLIKUJE OD ZASTAREZastarom se gubi pravo na tubu,a prkluzijom se gubi samo pravo.Kod prekluzije nema ni obustave ni prekida,a na prekluzivne rokove pazi sud po slubenoj dunosti i obino su kratki. KOJA JE PRAVNA POSLJEDICA PLAANJA ZASTARJELOG DUGA I ZATO? Pravna posljedica plaanja zastarjelog duga je takva da se zastarjeli dug moe dragovoljno platiti,ali se tuenik ne moe tubom prisiliti da takav dug plati ako se uloi prigovor zastare.Pravo bez obzira na zastaru ostaje subjektivno pravo npr.isporuku toplinske energije plaamo mjeseno.Nismo platili 18 rata12 rata je palo u zastaru,a ostalih 6 ne.Struja nam je iskljuena i tuili su nas.Kada sud donese odluku da moramo platiti svih 18 rata,tada mi ulaemo prigovor o zastari i ostvarujemo svoje subjektivno pravoplaamo samo 6 rata koje nisu pale u zastaru. ~UGOVORI~ [1] UGOVOR O KUPOPRODAJI UGOVOR O KUPOPRODAJI-je temeljni i najei ugovor. Objekt ugovora je obino stvar,ali moe biti i neko pravo (npr.trabina),pa imamo kupoprodaju stvari i kupoprodaju prava. Ugovorom o kupoprodaji stvari prodavatelj se obvezuje da e stvar koju prodaje predati kupcu tako da kupac stekne pravo vlasnitva,a kupac se obvezuje da prodavatelju plati cijenu. Ono to vrijedi za prodaju stvari vrijedi i za prodaju prava,tako da ulogu predaje stvari kod kupoprodaje prava ima ustup prava (cesija). *Ovaj ugovor je konsenzualan,dvostrano obvezan,naplatan,u pisanom je obliku.

RIZIK-je mogunost da u nekom pravnom poslu sluajno nastane propast ili oteenje stvari. Ovdje prodavatelj snosi rizik sluajne propasti ili oteenja stvari do predaje stvari kupcu, a s predajom stvari rizik prelazi na kupca. Od ovoga temeljnog pravila postoji nekoliko izuzetaka: Rizik ne prelazi na kupca ako je on zbog nekog nedostatka predane stvari raskinuo ugovor ili traio zamjenu stvari. Rizik prelazi na kupca i kad mu stvar nije predana, ako do predaje nije dolo uslijed kupeva zakanjenja. U tom sluaju rizik prelazi na kupca u trenutku kada je kupac zapao u zakanjenje. Da bi rizik preao na kupca dovoljno je da je prodavatelj izvrio sve radnje koje su potrebne da bi kupac mogao preuzeti stvari i da je o tome uputio obavijest kupcu. Rizik prelazi na kupca i onda kad je prema ugovoru potrebno izvriti predaju stvari, a ugovorom nije odreeno mjesto ispunjenja. Predaja se smatra izvrenom kada je stvar uruena prijevozniku ili osobi koja organizira otpremu.

SASTOJCI UGOVORA: STVAR stvar je odreena ako je ugovorom odreena njena koliina,a odrediva ako se prema ugovoru moe odrediti. CIJENA je vrijednost stvari izraena u novcu. Cijena moe biti odreena ili odrediva. Odreena cijena je ustanovljena u fiksnom (odreenom) iznosu npr.1kg jabuka=10kn.Cijena je odrediva ako ugovor sadrava dovoljno podataka s pomou kojih bi se mogla odrediti.Ako cijena nije odreena niti u ugovoru ima podataka pomou kojih bi se ona mogla odrediti, kupac je duan platiti cijenu koju je prodavatelj redovito naplaivao u vrijeme sklapanja ugovora,a kada nje nema,razumnu cijenu. Razumna cijena je tekua cijena u vrijeme sklapanja ugovora, a ako se ona ne moe utvrditi onda kupac plaa cijenu koju utvruje sud prema okolnostima sluaja. Kad je ugovorena cijena vea cijena od one cijene koju je za odreenu vrstu stvari propisao nadleni organ (propisana cijena); kupac duguje samo iznos propisane cijene. Ako je ve isplatio ugovorenu cijenu ima pravo zahtijevati da mu se vrati razlika. Ako su stranke odreivanje cijene povjerile treoj osobi, a trea osoba nee ili ne moe odrediti cijenu, a stranke se nisu kasnije sloile o odreivanju cijene, niti su ugovor raskinule smatrat e se da je ugovorena razumna cijena. Kad se ugovorom odreivanje cijene stavlja na volju 1 ugovaratelju smatra se da takva odredba i nije ugovorena,a kupac duguje cijenu kao u sluaju kad cijena nije odreena. OBVEZE PRODAVATELJA 1. PREDAJA STVARI KUPCU-ako nije to drugo ugovoreno prodavatelj je duan predati stvar kupcu u ispravnom stanju zajedno sa svim pripadajuim dijelovima.Plodovi i druge koristi od stvari pripadaju kupcu od dana kad je prodavatelj bio duan da mu ih preda. Prodavatelj je duan predati stvar kupcu na mjestu predvieno ugovorom. Prodavatelj je svoju obvezu predaje izvrio u pravilu kad kupcu stvar urui ili preda ispravu kojom se stvar moe preuzeti. Prodavatelj je duan predati stvar u vrijeme predvieno ugovorom. Kad datum predaje stvari kupcu nije odreen prodavatelj je duan izvriti predaju u razumnom roku, nakon sklapanja ugovora.

Ako nije to drugo ugovoreno trokove predaje a i one koji joj prethode snosi prodavatelj, a trokove odnoenja stvari i sve ostale trokove poslije predaje stvari kupac. 2. ODGOVORNOST ZA MANE (NEDOSTATKE STVARI) ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE MATERIJALNI NEDOSTATAK-je svako odstupanje prodane stvari od svojstava to ih mora imati prema ugovoru,poslovnom obiaju i propisu. Nedostaci mogu biti: NEDOSTACI U KAKVOI: o VIDLJIVI su oni koji se mogu vidjeti golim okom.Kupac je o njima duan obavijestiti prodavatelja u roku od 8 dana od otkrivanja nedostataka. o SKRIVENI su oni o kojima je kupac duan obavijestiti prodavatelja u roku od 2 mj.od otkrivanja nedostataka. NEDOSTACI U KOLIINI Kad je predan samo dio stvari odnosno manja koliina nego to je ugovoreno kupac moe raskinuti ugovor. JAMSTVO (GARANCIJA)-prodavatelj jami da e prodana stvar ispravno funkcionirati ako se rabi prema uputama u tijeku odr.vremena. Kupac moe zahtijevati od prodavatelja, odnosno proizvoaa popravak ili zamjenu stvari tijekom jamstvenog roka bez obzira kad se nedostatak u funkcioniranju pojavio. Kupac ima pravo i na naknadu tete zbog toga to je bio lien uporabe stvari od trenutka kad je zatraio popravak ili zamjenu do njihova izvrenja. U sluaju manjeg popravka garantni se rok produljuje onoliko koliko je vremena kupac bio lien uporabe stvari. Ako je zbog neispravnog funkcioniranja izvrena zamjena stvari ili njeni bitni popravak garantni rok poinje tei ponovno od zamjene, odnosno od vraanja popravljene stvari. PRAVA KUPCA Ako prodavatelj ne izvri u razumnom roku popravak ili zamjenu stvari kupac moe raskinuti ugovor ili sniziti cijenu i zahtijevati naknadu tete. Prodavatelj, odnosno proizvoa duan je o svome troku prenijeti stvar do mjesta gdje treba da se popravi, odnosno zamijeni, te popravljenu, odnosno zamijenjenu stvar vratiti kupcu. Za to vrijeme prodavatelj, odnosno proizvoa snose rizik za propast ili oteenje stvari. JAMSTVENI (GARANTNI) LIST njime se izdaje jamstvo za ispravno funkcioniranje proizvoda u jamstvenom roku u kojem se uklanjaju nedostaci i kvarovi. ODGOVORNOST ZA PRAVNE NEDOSTATKE(ZATITA OD EKVICIJE) PRAVNI NEDOSTATAK-postoji ako na prodanoj stvari ima pravo neka trea osoba[EKVICIJA-je pravno uznemiravanje stjecatelja stvari od strane nekog treeg]. To pravo neke tree osobe na prodanoj stvari iskljuuje,ograniuje ili umanjuje kupeva prava. Prodavatelj odgovara ako na prodanoj stvari postoji pravo treeg, a o ijem postojanju kupac nije obavijeten, niti je pristao uzeti stvar optereenu tim pravom. Kupac ima pravo na naknadu pretrpljene tete. PRAVA KUPCA Kupac koji je pravodobno i uredno obavijestio prodavatelja o nedostatku stvari moe zahtijevati od prodavatelja: da nedostatke na stvari ukloni da mu preda drugu stvar bez nedostataka snienje cijene i

 izjaviti da raskida ugovor U svakom od navedenih sluajeva moe zahtijevati i naknadu tete. Prodavatelj odgovara i za tetu koju je kupac pretrpio zbog nedostatka stvari.Kupac ima pravo raskinuti (otkazati) ugovor samo ako je prethodno ostavio prodavatelju naknadni primjereni rok za ispunjenje ugovora. OBVEZE KUPCA Kupac ima dvije glavne obveze, a to je: ISPLATA CIJENE Kupac je duan platiti cijenu na vrijeme i u mjestu odreenim ugovorom. Ako se cijena ne mora platiti u trenutku predaje plaanje se obavlja u prebivalitu, odnosno sjeditu prodavatelja. U sluaju uzastopnih isporuka kupac je duan isplatiti cijenu za svaku isporuku u trenutku njezina preuzimanja, osim ako je to drugo ugovoreno ili proizlazi iz okolnosti posla. PREUZIMANJE STVARI-sastoji se u poduzimanju potrebnih radnji da se prodavatelju omogui predaja stvari,a kupcu odnoenje stvari. Ako kupac bez opravdanog razloga odbije preuzeti stvar ija mu je prodaja ponuena na ugovoreni ili uobiajni nain i na vrijeme prodavatelj moe, ako ima osnovanog razloga posumnjati da kupac nee isplatiti cijenu izjaviti da raskida ugovor. ...OBVEZA UVANJA STVARI Postoji nekoliko situacija u kojima je prodavatelj ili kupac duan uvati stvari. Prodavatelj je duan uvati stvari i poduzimati mjere u vezi s njima kad je zbog kupeva zakanjenja rizik preao na kupca, ali su stvari jo uvijek kod njega. Kupac je duan uvati stvari koje hoe vratiti prodavatelju, jer raskida ugovor ili zahtjeva da mu se preda druga stvar. Prodavatelj i kupac u spomenutim sluajevima imaju pravo na naknadu trokova potrebnih radi uvanja stvari. uvar stvari moe stvari poloiti kod suda, predati stvari na uvanje nekom drugom ili prodati za raun druge strane. SLUAJEVI PRODAJE SA NAROITIM POGODBAMA KUPOPRODAJA SA PRAVOM PRVOKUPA-je pravo odreenih osoba da mogu kupiti stvar od vlasnika stvari prije svih drugih osoba. To pravo moe nastati ugovorom ili zakonom. Vlasnik stvari duan je da najprije ponudi stvar onome tko ima pravo prvokupa. KUPNJA NA POKUS-je ugovor u kojem kupac uzima stvar pod uvjetom da je isproba da bi utvrdio odgovara li njegovim eljama i da se zatim izjasni o tome ostaje li pri ugovoru ili odustaje. Kad je stvar predana kupcu da bi je isprobao do odreenog roka, a on je ne vrati bez odgaanja nakon isteka roka ili ne izjavi prodavatelju da odustaje od ugovora smatra se da je ostao pri ugovoru. Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari predane kupcu radi pokusa snosi prodavatelj, do kupeve izjave da ostaje pri ugovoru, odnosno isteka roka kada je kupac bio duan vratiti stvar prodavatelju. KUPOPRODAJA S PRIDRAJEM PRAVA VLASNITVA-je takav ugovor o kupoprodaji u kojem prodavatelj zadrava pravo vlasnitva na stvari predanoj kupcu sve dok kupac ne ispuni svoje ugovorne obveze. Kupac postaje vlasnik stvari u trenutku kada isplati njezinu potpunu cijenu.Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi kupac od trenutka kada mu je stvar predana.

KUPOPRODAJA SA SPCIFIKACIJOM-postoji kad je ugovorom zadrano pravo kupca da kasnije odredi oblik, mjeru ili druge pojedinosti stvari. Ako kupac ne izvri spcifikaciju do odreenog datuma ili do proteka razumnog roka raunajui od prodavateljevog traenja da to uini prodavatelj moe izjaviti da raskida ugovor ili obaviti specifikaciju prema onome to mu je poznato o kupevim potrebama. Ako specifikaciju obavi prodavatelj duan je obavijestiti kupca o njezinim pojedinostima i odrediti mu razuman rok da sam izvri drugaiju specifikaciju. UGOVOROM O PRODAJNOM NALOGU-nalogoprimatelj se obvezuje da pokretnu stvar koju mu je predao nalogodavatelj proda za odr.cijenu u odr.roku. Stvar predana nalogodavatelju ostaje nalogodavateljeva i on snosi rizik njezine sluajne propasti ili oteenja,ali njome ne moe raspolagati dok mu ne bude vraena. Ne proda li nalogoprimatelj stvar i ne odredi li cijenu nalogodavatelju do odr.roka,niti vrati stvar u tom roku smatra se da je stvar on kupio. Vjerovnici nalogoprimatelja ne mogu zaplijeniti stvar dok nalogoprimatelj ne isplati cijenu nalogodavatelju. KUPOPRODAJA PO UZORKU ILI MODELU-U sluaju prodaje po uzorku ili modelu kod trgovakih ugovora, ako stvar koju je prodavatelj predao kupcu nije jednaka uzorku ili modelu prodavatelj odgovara po propisima odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke stvari. Za nedostatke jednakosti prodavatelj ne odgovara ako je uzorak podnio kupcu samo radi obavijesti i priblinog odreivanja osobina stvari bez obeanja jednakosti. [2] UGOVOR O ZAMJENI UGOVOROM O ZAMJENI-svaki se ugovaratelj obvezuje predati drugoj strani odr.stvar da ona stekne pravo vlasnitva. Glavna obveza svake strane jest predaja stvari drugoj strani u vrijeme i mjestu predvienim ugovorom,te odgovornost za materijalne i pravne nedostatke stvari. Budui da je ugovor o razmjeni reciprono obvezni ugovor,strane meusobno predaju stvari u naelu jednake vrijednosti. Kada nije tako razlika se mora nadoplatiti u novcu. Ako je trina vrijednost stvari manja ili jednaka novanom iznosu,smatra se da je sklopljen ugovor o kupoprodaji-BARTER. [3] UGOVOR O ZAJMU I KREDITU UGOVOROM O ZAJMU-zajmodavatelj se obvezuje predati zajmoprimatelju odreenu svotu novca ili odreenu koliinu drugih zamjenjivih stvari na kojima on stjee pravo vlasnitva,a zajmoprimatelj se obvezuje da zajmodavatelj poslije odr.vremena vrati istu svotu novca,odnosno istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe.Bitni sastojci ugovora o zajmu su predmet,trajanje i naknada za pozajmljivanje(ako se radi o naplatnom zajmu). * Ovaj ugovor je konsenzualan,dvostrano obvezan,neformalan,besplatan(ako nisu ugovorene kamate) ili naplatan(ako jesu ugovorene kamate),novani ili robni,nenamjenski(kada se zajmom zajmoprimatelj moe koristiti u bilo koju svrhu) ili namjenski(kada se ugovorom unaprijed utvruje svrha za koju zajmoprimatelj mora upotrijebiti primljenu stvar ili novac). Najvanija obveza zajmodavatelja je predaja stvari u odreeno vrijeme i odgovornost za nedostatke. Ako rok predaje nije odreen zajmodavatelj mora stvar predati kad zajmoprimatelj to zatrai. Glavna obveza zajmoprimatelja je da vrati u ugovorenom roku stvari kol.,vrste i kakvoe.Ako nije ugovoren rok za vraanje zajma ,niti se on moe odrediti,zajmoprimatelj je duan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka,koji ne moe biti krai od 2mj.od trenutka kada je zajmodavatelj zatraio da mu se zajam vrati.

Kada je posrijedi natrualni zajam,koji se sastoji od davanja stvari,strane se mogu sporazumjeti da zajmoprimatelj moe vratiti zajam u novcu. Ako je zajmoprimatelj odluio umjesto pozajmljene stvari vratiti svotu novca tu se ipak ne radi o prodaji ve opet o ugovoru o zajmu jer su strane ipak sklopile ugovor o zajmu uz obvezu zajmoprimatelja da vrati pozajmljenu stvar,to pri prodaji nije mogue. POSEBNU VRSTU ZAJMA TVORI UGOVOR O KREDITU UGOVOR O KREDITU-je ugovor kojim se banka obvezuje staviti korisniku kredita na raspolaganje ugovoreni iznos novca,na odreeno ili neodreeno vrijeme,za utvrenu najamninu ili bez toga,a korisnik se obvezuje da e banci plaati ugovorenu kamatu i da e dobiveni iznos novca vratiti u ugovoreno vrijeme i na ugovoreni nain.Ugovor o kreditu mora biti sklopljen u pisanoj formi.Bitni sastojci ugovora o kreditu su svota kredita,uvjeti davanja kredita,koritenje i uvjeti vraanja kredita.

RAZLIKA IZMEU UGOVORA O KREDITU I UGOVORA O ZAJMU?

RAZLIKE ZAJMODAVATELJ PREDMET UGOVORA ... ... UGOVOR O ZAJMU BILO KOJA FIZ.I PRAVNA OSOBA NOVAC ILI DR.ZAMJENJIVE STVARI NAPLATAN ILI NENAPLATAN NEFORMALAN UGOVOR O KREDITU BANKA NOVAC NAPLATAN FORMALAN

RAZLIKA IZMEU POSUDBE I ZAJMA (POZAJMICE)? POSUDBA-je ugovor kojim se posuditelj obvezuje predati stvar posudovniku na besplatnu uporabu,a nastaje kad posuditelj preda posudovniku odr.stvar,a ovaj se obvezuje nakon odr.vremena vratiti istu posuenu stvar pri emu nije bitno je li potrona ili nepotrona. [4] UGOVOR O ZAKUPU UGOVOROM O ZAKUPU-zakupodavatelj se obvezuje predati odreenu stvar zakupoprimatelju na koritenje, a zakupoprimatelj se obvezuje da e mu za to platiti odreenu zakupninu i nakon prestanka zakupa vratiti zakupljenu stvar u ispravnom stanju.Trokovi popravka idu na teret kupcu. Bitni sastojci ugovora o zakupu su suglasnost o sadraju ugovora,zakupnina i vrijeme trajanja ugovora. * Ovaj ugovor je konsenzualan,dvostrano obvezan,neformalan,naplatan i reciproan(obveza 1 strane ima znaenje prava za 2.stranu). U zakup se prije svega daju pokretnine i nekretnine. Iznimno se u zakup moe dati i PRAVO npr.kad zakupoprimatelj prenosi na nekog drugog svoje pravo koritenja zakupljene stvari-PODZAKUP ili ako primatelj licencije ustupi drugome pravo koritenja predmeta licencije-PODLICENCIJA. *PODZAKUP*

Podzakup je ugovor kojim zakupoprimatelj prenosi na drugog (podzakupoprimatelja) svoje pravo upotrebe i uivanja od zakupodavatelja zakupljene stvari. Ako drugaije nije ugovoreno ili propisano,zakupoprimatelj moe stvar dati u podzakup uz uvjet da se time ne nanosi teta zakupodavatelju. Ugovor o podzakupu moe trajati najdulje do prestanka ugovora o zakupu. OBVEZE ZAKUPODAVATELJA 1. PREDAJA STVARI(ODNOSNO PRAVA)- zakupodavatelj je duan predati zakupoprimatelju zakupljenu stvar u ispravnom stanju zajedno sa njenim pripadcima. Stvar je u ispravnom stanju ako odgovara stanju koje je utvreno ugovorom, a ako takvih odredbi u ugovoru nema stvar mora biti u takvom stanju da moe posluiti za uporabu radi koje je ugovor sklopljen.Predaja moe biti iz ruke u ruku,simbolina predaja(npr.predaja kljueva stana),predaja oitovanjem(kad zakupodavatelj oituje zakupoprimatelju da stvar koju je dosad drao na temelju ugovora o ostavi od tog trenutka dri kao zakupoprimatelj. 2. ODRAVANJE STVARI-cijelo vrijeme trajanja zakupa zakupodavatelj je duan odravati stvar u ispravnom stanju to podrazumijeva obavljanje potrebnih prepravaka. Od popravaka razlikujemo izmjenu stvari. Tijekom trajanja zakupa zakupodavatelj ne moe bez pristanka zakupoprimatelja initi izmjene na zakupljenoj stvari, ako bi izmjene ometale uporabu stvari. 3. ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE- zakupodavatelj odgovara zakupoprimatelju za sve nedostatke zakupljene stvari. Zakupodavatelj odgovara za svojstva ili odlike koje izriito ili preutno ugovorio. Ako je zakupodavatelj za nedostatke stvari znao, i s nakanom propustio o njima obavijestiti zakupoprimatelja, tada on za nedostatke odgovara ak i onda ako su nedostaci ostali zakupoprimatelju nepoznati zbog njegove grube nepanje. 4. ODGOVORNOST ZA PRAVNE NEDOSTATKE- zakupodavatelj odgovara zakupoprimatelju i za pravne nedostatke stvari koje se oituju na taj nain da na stvari danoj u zakup uope ne postoji pravo zakupodavatelja, pa nekom treem pripada pravo koje sasvim iskljuuje pravo zakupoprimatelja na uporabu stvari ili ga ograniuje. OBVEZE ZAKUPOPRIMATELJA 1. UPORABA STVARI PREMA UGOVORU ILI NJEZINOJ NAMJENI Zakupoprimatelj moe rabiti stvar samo onako kako je odreeno ugovorom ili namjenom stvari i pri tome se mora ponaati kao dobar gospodarstvenik, odnosno pravi domain. 2. PLAANJE ZAKUPNINE ZAKUPNINA je naknada za uporabu i koritenje zakupljene stvari. Zakupoprimatelj plaa zakupninu u rokovima odreenim ugovorom,zakonom ili obiajem mjesta u kojem je stvar predana zakupoprimatelju.Zakupnina se daje u novcu ako je tako ugovoreno iako zakupnina moe biti predaja neke stvari(npr.plodova to ih donosi zakupljena stvar). 3. VRAANJE NEOTEENE ZAKUPLJENE STVARI NAKON PRESTANKA ZAKUPA Za istroenost koja nastaje njenim redovitim koritenjem,kao i za oteenja koja potjeu od njezine dotrajalosti,zakupoprimatelj ne odgovara. No,ako su se

dogodile bilo kakve promjene na stvari zakupoprimatelj je duan vratiti stvar u prvobitno stanje. RAZLIKA IZMEU ZAKUPA I NAJMA? Najam se odnosi samo na uporabu tue stvari(npr.najam stana),a zakup se odnosi i na uporabu i na koritenje tue stvari(npr.ubiranje plodova pri zakupu poljoprivrednog zemljita). RAZLIKA IZMEU ZAKUPA I POSUDBE? Ako bi se neka pokretna stvar dala na besplatno koritenje radi se o posudbi,a ne o zakupu. [5] UGOVOR O LEASINGU UGOVOR O LEASINGU-je ugovor modernog trgovakog gospodarstva stvoren meunarodnom poslovnom praksom.On je kombinacija ugovora o zajmu,najmu,djelu,prodaji s pridravanjem prava vlasnitva. Predmet ugovora o leasingu je koritenje tuih pokretnih, rijee nepokretnih stvari, redovito visoke vrijednosti i visoke tehonologije. Vijek trajanja opreme u tehnikom smislu redovito mora biti dui od trajanja ugovora o leasingu. esto se ugovara obvezatna zamjena opreme ako se tijekom trajanja ugovora znatno usavri oprema(tehonologija). Imamo vie vrsta leasinga (podjela leasinga): 1. OPERATIVNI LEASING Takav je ugovor o leasingu koje stranke mogu otkazati u svako vrijeme, pa je trajanje ugovora redovito uvijek krae od trajanja predmeta ugovora. Zbog toga je i leasing naknada manja od vrijednosti predmeta ugovora, pa davatelj leasinga ne moe iz leasing ugovora amortizirazi svoje investicijske trokove (not ful pay out contact). Stoga je operativni leasing ugovor o djelominoj amortizaciji. Davatelj leasinga snosi sav rizik zastarjelosti i gubitka predmeta ugovora, plaa osiguranje, takse, te praktino leasing naknadom moe naknaditi samo dio svoje investicije. 2. FINANCIJSKI LEASING Takav je ugovor kojim stranke utvruju najmanji rok koritenja predmeta ugovora u kojem ni jedna stranka ne moe otkazati ugovor. Ukupan iznos ugovorene leasing naknade koju plaa korisnik vei je od nabavne cijene predmeta ugovora pa davatelj amortizira svoje investicijske trokove. Pri financijskom leasingu korisnik leasinga snosi sve trokove i rizike vezane za preuzimanje i koritenje predmeta ugovora. ...svaki operativni i fin.leasing moe biti: 1. IZRAVNI LEASING (ili PROIZVODNI LEASING ili LEASING U IREM SMISLU ili DIREKTNI LEASING)-je takav leasing ugovor u kojem sudjeluju samo dvije stranke,odnosno davatelj leasinga i primatelj leasinga, pri emu davatelj leasinga(proizvoa) obino preuzima i obvezu servisiranja i isporuke rezervnih dijelova. 2. NEIZRAVNI LEASING (ili LEASING U UEM SMISLU ili INDIREKTNI LEASING)-je takav leasing u kojemu sudjeluju barem tri stranke: Proizvoa Davatelj leasinga (obino je to leasing drutvo/financijer), Primatelj leasinga Davatelj leasinga kupuje predmet ugovora od proizvoaa i daje ga u leasing primatelju gdje se pojavljuje i kao financijer posla. esto se leasing odnosu, prikljuuje i neka samostalna financijska organizacija,koja, ako ve sama nije davatelj leasinga kupuje od davatelja leasinga trabine to ih on ima prema primatelju leasinga, te na taj nain obavlja diskont cijelog ili djelominog iznosa leasing pristojbe.

PREDNOSTI LEASINGA U ODNOSU NA KREDIT - jednostavnost, brzina i fleksibilnost kod ugovaranja i realizacije leasinga - korisnik leasinga u odreenim sluajevima zadrava veu likvidnost

NEDOSTACI LEASINGA U ODNOSU NA KREDIT - poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a ne mogu PDV obraunat na kamate leasingdrutva iskoristiti kao pretporez, a banka na kamate ne zaraunava PDV - esto skuplji nain financiranja

[6] TIMESHARING TIMESHARING-je ugovor o davanju turistikog objekta na vremensko koritenje. Davatelj se obvezuje predati na koritenje turistiki objekt i odravati ga, a korisnik,tj. nositelj prava koritenja je ovlaten primljeni objekt rabiti, upotrebljavati u skladu sa njegovom namjenom odreeni broj godina u odreenom razdoblju tijekom godine, vratiti ga te cijeli iznos zakupnine platiti unaprijed/[pr.osoba unajmi apartman na par god.za odreene tjedne]. [7] UGOVOR O NAJMU UGOVOROM O NAJMU-najmodavatelj se obvezuje predati odreenu stvar najmoprimatelju na uporabu,a ovaj mu se obvezuje za to platiti odreenu najamninu i nakon prestanka najma vratiti unajmljenu stvar. Bitni sastojci ovog ugovora su suglasnost o sadraju(predmetu)ugovora,najamnina i vrijeme trajanja ugovora.Ugovor o najmu pokretnine nije,a ugovor o najmu nekretnine je formalan ugovor(mora biti u pisanom obl.). *Ovaj ugovor je konsenzualan,naplatan i imenovan. [8] UGOVOR O NALOGU(NALOGODAVNI UGOVOR) UGOVOROM O NALOGU-nalogoprimatelj (mandatar) se obvezuje nalogodavatelju (mandantu) da e za njegov raun poduzeti odreene poslove,a nalogodavatelj ovlauje nalogoprimatelja za poduzimanje tih poslova.Nalogoprimatelj ima pravo na naknadu za svoj trud osim ako je drugaije ugovoreno. *Ovaj ugovor je konsenzualan,neformalan,naplatan(moe biti i nenaplatan) i dvostrano obvezan. Nalogoprimatelj moe,prema treima nastupati ili u ime nalogodavatelja,ili u svoje ime,ali uvijek za raun nalogodavatelja.U tom smislu razlikujemo: NALOG S OVLASTI ZA ZASTUPANJE-gdje je nalogoprimatelj ovlaten djelovati u ime nalogodavatelja,pa je nalogoprimatelj ujedno i zastupnik te se na njega primjenjuju i odgovarajue odredbe ugovora o zastupanju. NALOG BEZ OVLASTI ZA ZASTUPANJE-gdje nalogoprimatelj prema treima poduzima radnju u svoje ime,a za raun nalogodavatelja. NALOG (MANDATUM)-ureuje obveznopravne odnose izmeu nalogodavatelja i nalogoprimatelja. NAMET (MODUS)-teret na temelju kojeg je stjecatelj duan neto uiniti treoj osobi ili joj neto dati (pri nenaplatnim pravnim poslovima kao to je npr.oporuka ili darivanje)

npr.oporukom se nasljedstvo ostavlja nekoj osobi uz nalog da koluje neko siromano,a nadareno dijete. OBVEZE NALOGOPRIMATELJA 1. OBVEZA ISPUNJENJA NALOGA u skladu s interesima nalogodavatelja. Nalogodavatelj moe dati: IMPERATIVNE UPUTE-od kojih nalogoprimatelj ne smije odstupiti. INDIKATIVNE UPUTE- od kojih nalogoprimatelj moe odstupiti postupajui s posebnom pozornou. TETNE UPUTE-su one upute ije bi ispunjenje nanijelo tetu nalogodavatelju,a o njima ga je nalogoprimatelj duan upozoriti i traiti nove upute. Odstupanje od naloga bez suglasnosti nalogodavatelja je doputeno kad,zbog kratkoe vremena ili drugih uzroka,nije bilo mogue traiti suglasnost,a nalogoprimatelj je nakon procjene svih okolnosti mogao utemeljeno zakljuiti da to zahtijevaju interesi nalogodavatelja. Nalogoprimatelj je po pravilu obvezan ispuniti nalog osobno,osim ako mu nalogodavatelj nije dopustio da povjeri ispunjenje naloga drugome.U takvim sluajevima nalogoprimatelj odgovara za rad i izbor tree osobe. Nalogodavatelj moe angairati vei broj osoba zbog zajednikog ispunjenja poslova iz naloga i tada nalogoprimatelji solidarno odgovaraju nalogodavatelju za obveze iz ugovora. 2. PODNOENJE IZVJEA O RADU I POLAGANJE RAUNA OBVEZE NALOGODAVATELJA 1. PLATITI NALOGOPRIMATELJU: PROVIZIJU Ako nije drugaije ugovoreno ,naknada se isplauje nakon obavljenog posla.Nalogodavatelj je duan na zahtjev nalogoprimatelja predujmiti mu odreenu svotu novca za predviene izdatke. TROKOVE koji su nastali pri ispunjenju naloga (s kamatom od dana kada su uinjeni) bez obzira na to to trud nalogoprimatelja,bez njegove krivnje,nije imao uspjeha. 2. NAKNADITI NALOGOPRIMATELJU TETU KOJU JE PRETRPIO BEZ SVOJE KRIVNJE PRI OBAVLJANJU NALOGA PRESTANAK NALOGA Najbolji nain prestanka ugovora je pravodobno i uredno ispunjenje ugovornih obveza.Ali moe i ovako: A. ODUSTANAK OD UGOVORA Nalogodavatelj moe u svako doba odustati od ugovora,a da za to ne daje obrazloenje,ali ne smije gospodarski ugroziti nalogoprimatelja i svojim odustankom oteati njegov poloaj. Ako je nalogodavatelj odustao od ugovora bez opravdanih razloga mora nalogoprimatelju naknaditi tetu. B. OTKAZ (RASKID) UGOVORA Nalogoprimatelj moe otkazati ugovor u svako vrijeme osim u nevrijeme,tj.onda kada bi nalogoprimatelj na temelju ugovora o nalogu sklopio povoljan posao s treim u svoje ime ,a zbog otkaza taj posao ne bi bio ostvaren. Ako je nalogoprimatelj odustao od ugovora bez opravdanih razloga mora nalogodavatelju naknaditi tetu.Nalogoprimatelj je i nakon otkaza,bez obzira na opravdanost razloga,i dalje duan obavljati poslove iz ugovora o nalogu koji ne trpe odugovlaenje,sve dok nalogodavatelj ne bude mogao preuzeti brigu o njima. C. PRESTANAK PRAVNE OSOBE/SMRT FIZIKE OSOBE D. STEAJ PRAVNE OSOBE I LIAVANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI ZA FIZIKE OSOBE

E. TRENUTAK PRESTANKA NALOGA Nalog prestaje u trenutku kad je nalogoprimatelj saznao za dogaaj zbog kojeg je nalog prestao.Ako je nalogoprimatelju izdana punomo ,mora je vratiti nakon prestanka naloga. RAZLIKA IZMEU UGOVORA O NALOGU I UGOVORA O DJELU? Pri ugovoru o nalogu prije svega je rije o obavljanju pravnih poslova,a ne faktinih.Ovdje se nalogoprimatelj obvezuje nalogodavatelju da e za njegov raun obavljati ''odreene poslove'' prema treemu. Pri ugovoru o djelu uvijek se obavljaju faktini poslovi,a rezultat je djelo,a ne obavljanje posla.Ovdje je izvoditelj radova obvezan neto uiniti za naruitelja. [9] UGOVOR O TRGOVAKOM ZASTUPANJU UGOVOROM O TRGOVAKOM ZASTUPANJU-obvezuje se zastupnik da se stalno brine da tree osobe sklapaju ugovore s njegovim nalogodavateljem i da posreduje izmeu njih i nalogodavatelja, te da nakon dobivenog ovlatenja sklapa ugovore s treim osobama u ime i za raun nalogodavatelja, a ovaj se obvezuje da mu za svaki sklopljeni ugovor isplati odreenu naknadu-PROVIZIJU.Ugovor o zastupanju redovito ukljuuje 2 pravna odnosa: ODNOS ZASTUPNIKA I NALOGODAVATELJA ODNOS ZASTUPNIKA I TREEGA(koji nastaje na temelju ovlasti/punomoi) Nalogodavatelj moe imati na istom podruju za istu vrstu posla vie zastupnika, ali zastupnik ne moe bez pristanka nalogodavatelja preuzeti obvezu da na istom podruju i za istu vrstu posla radi za drugog nalogodavatelja. Zastupnik moe zakljuivati ugovore u ime i za raun svoga nalogodavatelja, ako je za to od njega dobio posebno ili generalno ovlatenje.POSEBNO OVLATENJE daje mu ovlast za sklapanje odreenog posla ili odreene vrste posla. OPE OVLATENJE mu daje pravo da poduzima sve pravne poslove koji ulaze u djelokrug redovitog poslovanja. Kada je ugovor sklopljen posredovanjem zastupnika onda suugovaratelj nalogodavatelja moe pravovaljano davati zastupniku izjave koje se tiu nedostataka predmeta ugovora, a i druge izjave u vezi s tim ugovorom.Zastupnik je ovlaten da radi ouvanja prava i zatite interesa svog nalogodavatelja daje potrebne izjave njegovu suugovaratelju. Zastupnik svoja ovlatenja moe prenijeti na drugoga samo ako mu je to zakonom ili ugovorom doputeno,ili ako je sprijeen da osobno obavi posao,a interesi zastupanoga zahtijevaju neodgodivo poduzimanje pravnog posla. *Ugovor o trgovinskom zastupanju mora biti sklopljen u pismenoj formi,imenovan je i formalan,konsenzualan,dvostrano obvezan i naplatan. OBVEZE ZASTUPNIKA Zastupnik je duan brinuti se o interesima nalogodavatelja i u svim poslovima koje poduzima postupati s panjom dobrog gospodarstvenika, drati se uputa koje mu je dao nalogodavatelj, te davati nalogodavatelju sve potrebne obavijesti,uvati poslovnu tajnu svog nalogodavatelja za koju je doznao u svezi s povjerenim mu poslom. Nakon prestanka ugovora mora vratiti nalogodavatelju sve stvari koje mu je ovaj predao na uporabu za vrijeme trajanja ugovora. Zastupnik odgovara ako poslovne tajne svog nalogodavatelja za koje je doznao u vezi s povjerenim poslom iskoristiti ili drugome otkrije i poslije prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju. OBVEZE NALOGODAVATELJA 1. Staviti na raspolaganje potreban materijal, odnosno odreenu dokumentaciju kada je to potrebno za obavljanje njegovih poslova.

2. Obavijestiti zastupnika bez odlaganja da li prihvaa ili odbacuje zakljuenje ugovora pripremljenog od strane zastupnika te mu dati sve potrebne obavijesti za ispunjenje njegovih obveza iz ugovora. 3. Isplatiti zastupniku naknadu za ugovore sklopljene njegovim posredovanjem. 4. Isplatiti zastupniku posebne trokove. Poseban oblik odgovornosti u ugovoru o zastupanju se pojavljuje kod del credere odgovornosti. Zastupnik se moe u pisanom obliku obvezati nalogodavatelju da jami za ispunjenje obveze treeg iz ugovora.Tada ima pravo na posebnu naknadu-del credere proviziju. [10] UGOVOR O KOMISIJI UGOVOROM O KOMISIJI-komisionar se obvezuje da e za naknadu( proviziju) obaviti u svoje ime i za raun komitenta jedan ili vie poslova koje mu povjerava komitent.Ima pravo na proviziju i kad ona nije ugovorena.Komisijski ugovor je vrlo pogodan za obavljanje izvoza odnosno uvoza za drugoga. Ugovor o komisiji podrazumijeva 2 pravna odnosa: ODNOS KOMISIONARA I KOMITENTA ODNOS KOMISIONARA I TREE OSOBE *Ugovor o komisiji je imenovan,neformalan,konsenzualan,dvostrano obvezan i naplatan. Ovakav ugovor donosi komitentu utedu(npr.vremena).Sadraj komisijskog ugovora moe biti: KUPNJA(pri uvozu robe)-kad komisionar dobiva nalog od komitenta da kupi odr.stvar. PRODAJA(pri izvozu robe)-kad komisionar dobiva nalog od komitenta da proda odr.stvar. DEL CREDERE- kad komisionar odgovara za ispunjenje obveze svog suugovaratelja(treeg)komitentu,ali samo ako je posebno jamio komitentu da e suugovaratelj ispuniti svoje obveze. Zbog pojaane odgovornosti komisionar ima pravo i na posebnu naknadu(del credere proviziju). OBVEZE KOMISIONARA 1. Komisionar je duan uvati povjerenu robu panjom dobrog gospodarstvenika. 2. Pridravati se naloga komitenta. Ako je komisionar sklopio neki posao pod nepovoljnim uvjetima od onih odreenim nalogom, kad to nije smio duan je komitentu naknaditi razliku, ali i uzrokovanu tetu. U ovome sluaju komitent moe odbiti da prihvati sklopljeni posao pod uvjetom da o tome odmah mora obavijestiti komisionara. Komitent gubi to pravo, ako komisionar pokae spremnost da mu odmah isplati razliku i naknadi uzrokovanu tetu. Ako je komisionar sklopio posao pod povoljnim uvijetima od onih odreenim nalogom kupi neku robu kotiranu na burzi ili na tritu moe, ako mu je komitent to dopustio zadrati robu za sebe kao kupac, odnosno isporuiti je kao prodavatelj po cijeni u vrijeme izvrenja povjerenog posla. Ako se cijena na burzi, odnosno trina cijena i cijena koju je odredio komitent ne slau, komisionar prodavatelj ima pravo na manji od ove dvije cijene, a komisionar kupac duan je platiti veu. 3. Prilikom preuzimanja robe od prijevoznika koju mu je poslao komitent utvrditi njezino stanje i bez odgaanja izvijestiti komitenta o danu prispijea robe, o vidljivim oteenjima ili manju, te poduzeti sve potrebne mjere radi ouvanja prava odgovarajuoj osobi,

4. Obavijestiti komitenta o svim promjenama na robi zbog kojih bi ona mogla izgubiti od svoje vrijednosti, a ako nema vremena za ekanje njegovih naputaka ili ako on odugovlai sa davanjem naputaka u sluaju opasnosti znatnijeg oteenja robe, prodaji je na najpogodniji nain, 5. Priopiti komitentu s kojom je osobom obavio posao to mu ga je komitent povjerio. 6. Poloiti raun komitentu o obavljenom poslu bez nepotrebnog odgaanja predati komitentu sve to je primio po osnovi posla izvrenog za njegov raun 7. Prenijeti na komitenta potraivanja i ostala prava koja je stekao prema treima. OBVEZE KOMITENTA...on je duan: 1. Isplatiti komisionaru naknadu kad bude izvren posao to ga je komisionar obavio, te ako izvrenje posla bude sprijeeno nekim uzorkom za koji je komitent odgovoran. Ako ne doe do izvrenja sklopljenog posla iz uzorka za koji ne odgovaraju ni komisionar ni komitent, komisionar ima pravo na odgovarajuu naknadu za svoj trud. Ako iznos naknade nije odreen ugovorom ili tarifom komisionaru pripada naknada prema obavljenom poslu i postignutom rezultatu. Nerazmjerno veliku naknadu prema obavljenom poslu i postignutom rezultatu sud moe na zahtjev komitenta sniziti na pravian iznos.Komisionar koji je nevjerno postupio prema komitentu nema pravo na naknadu. 2. Komitent je duan naknaditi komisionaru trokove koji su bili potrebni za izvrenje naloga sa kamatom od dana kad su uinili. Komisionaru pripada posebna naknada za uporabu njegovih skladita i transportnih sredstava, ako ona nije obuhvaena naknadom za izvrenje posla. 3. Predvidjeti komisionaru potrebna sredstva za obavljanje povjerenog posla ako je tako ugovoreno. Ako to nije ugovoreno komitent nije duan predvidjeti ova sredstva. 4. Isplatiti naknadu del credere provizija komisionaru, ako je ovaj jamio da e osoba s kojom je sklopio ugovor ispuniti svoju obvezu iz ugovora. RAZLIKA IZMEU UGOVORA O KOMISIJI I UGOVORA O ZASTUPANJU? Komisionar radi po nalogu i za raun komitenta,ali u svoje ime.Zastupnik radi i u ime i za raun komitenta. RAZLIKA IZMEU KOMISIONARA I POSREDNIKA? Komisionar sklapa poslove s treima,a posrednik samo dovodi svog komitenta u vezu s treima. [11] UGOVOR O POSREDOVANJU UGOVOROM O POSREDOVANJU-obvezuje se posrednik dovesti u vezu s nalogodavateljem treu osobu koja bi s njim pregovarala o sklapanju konkretnog ugovora,a nalogodavatelj se obvezuje da e isplatiti posredniku odreenu proviziju ako ugovor bude sklopljen.Nalog za posredovanje nalogodavatelj moe opozvati u svako doba,ali posredniku odgovara za tetu ako je postupio prozivno naelu savjesnosti i potenja. *Ovaj ugovor je konsenzualan,imenovan,neformalan i naplatan. POSREDNIK-je osoba koja se profesionalno bavi praenjem oscilacija na tritu i svom komitentu olakava sklapanje ugovora na manje poznatom ili nepoznatom tritu. LEX SPECIALIS-su posebni propisi koji se ovdje donose ako je ovaj ugovor po neemu poseban ili je drava zainteresirana za poseban nadzor nad sklapanjem odr.ugovora. OBVEZE POSREDNIKA 1. triti s pozornou dobrog gospodarstvenika

2. ako se za to posebno obvezao posredovati pregovorima i nastojati da se sklopi ugovor,a ako u svom nastojanju ne uspije unato posebnoj briljivosti nije odgovoran 3. obavijestiti nalogodavatelja o svim informacijama vanima za posao 4. voditi posredniki dnevnik ;POSREDNIKI LIST-slui stranama kao dokaz da je neki ugovor sklopljen djelovanjem posrednika 5. naknaditi svaku tetu nalogodavatelju i/ili 3.osobi koju bi one pretrpjele njegovom krivnjom 6. ima pravo na naknadu i kad ona nije ugovorena,a to pravo stjee u trenutku sklapanja ugovora za koji je posredovao OBVEZE NALOGODAVATELJA 1. isplatiti posredniku proviziju i kad ona nije ugovorena 2. isplatiti posredniku trokove ako je ugovorom tako odreeno pa i kad ugovor izmeu njega i treega nije sklopljen

RAZLIKA IZMEU UGOVORA O POSREDOVANJU,UGOVORA O ZASTUPANJU I UGOVORA O KOMISIJI? Posrednik ne sklapa ugovor s treom osobom,ve samo dovodi u vezu svog nalogodavatelja i treega,koji onda bez posrednika sami pregovaraju i sklapaju odreeni posao. Zastupnik se obvezuje ''pregovarati'' s treim osobama o sklapanju ugovora u ime i za raun nalogodavatelja te ako je tako dogovoreno sklopiti ugovor u ime i za raun nalogodavatelja. Komisionar sklapa s treim ugovor u svoje ime,a za raun komitenta. ...i kod zastupnikog i kod komisijskog ugovora se sklapaju po 2 ugovora,a kod posredovanja samo ugovor izmeu nalogodavatelja i posrednika. [12] UGOVOR O DJELU UGOVOR O DJELU-izvoditelj se obvezuje obaviti odreeni posao (izrada,popravak neke stvari,ispunjenje nekakvog fiz.ili intelektualnog rada),a naruitelj se obvezuje izvoditelju za taj posao platiti naknadu.Ovdje je vaan rezultat rada,iako ima iznimaka(npr.ako se izvoditelj obvezao da e obaviti posao istraivanja nafte na odreenom podruju ,posao se smatra obavljenim i kad nije pronaena nafta,a izvoditelj je postupio prema pravilima struke).Bitni sastojci ugovora su djelo i naknada.Materijal je duan dati naruitelj ako ugovorom nije to drugo dogovoreno.Ugovor se sklapa izjavom ponuenika o prihvatu ponude.No,ako se radi o nadmetanju ugovor se sklapa s onim ponuditeljem koji ponudi najbolje uvjete. *Ugovor o djelu je imenovan,neformalan,konsenzualan,dvostrano obvezan i naplatan. OBVEZE IZVODITELJA 1. osobno obaviti djelo(iznimka izradu fotografija fotograf moe povjeriti i drugom,al izradu slike slikar ne moe),a za obavljanje posla on naruitelju odgovara kao da ga je sam obavio 2. djelo mora obaviti u odreenom roku,a ako rok nije odreen onda u vremenu koje je inae potrebno za takve poslove 3. odgovara za nedostatke i duan je naknaditi tetu 4. duan je upozoriti na nedostatke materijala ili naloga jer inae odgovara za tetu

OBVEZE NARUITELJA 1. Isplatiti izvoditelju naknadu 2. Primiti djelo prema ugovoru i pravilima struke [13] UGOVOR O GRAENJU UGOVOROM O GRAENJU-izvoditelj se obvezuje da e u ugovorenom roku ugovorenu izgraditi ugovorenu graevinu na odreenom zemljitu,a naruitelj (investitor) se obvezuje za obavljanje tih radova isplatiti odreenu cijenu.Ovaj ugovor je vrsta ugovora o djelu i mora biti sklopljen u pisanom obliku.Bitni sastojci ovog ugovora su projekt i rok za izgradnju. Pod graevinom se podrazumijevaju zgrade,brane,mostovi,tuneli,vodovodi,kanalizacija,ceste,eljeznike pruge,bunari,... OBVEZE IZVODITELJA 1. IZGRADNJA GRAEVINE Ako izvoditelj kasni s obavljanjem radova na njega se primjenjuju ope odredbe o dunikom zakanjenju.Za svako odstupanje od ugovorenih radova izvoditelj mora imati pismenu suglasnost naruitelja i ne moe zahtijevati povienje ugovorene cijene,osim ako se radi o nepredvienim hitnim radovima koji su morali biti obavljeni kako bi se osigurala stabilnost projekta ili sprijeio nastanak tete.No,ako bi zbog tih nepredvienih hitnih radova cijena morala biti bitno poviena,naruitelj moe raskinuti ugovor i u tom sluaju isplatiti izvoditelju odgovarajui dio cijene za ve obavljene radove,kao i naknadu za uinjene nune trokove. Zakon o obveznim odnosima ne sadri odredbe o premiji za izvedbu radova prije ugovorenog roka, ali nema nikakve zapreke da se takva premija ugovori. 2. ODGOVORNOST ZA OPE NEDOSTATKE kao npr. u kakvoi (fasada,grijanje,kanalizacija). 3. ODGOVORNOST GLEDE NEDOSTATAKA BITNIH ZA GRAEVINU Ovdje se radi o nedostacima koji umanjuju vrstou i tvrdou graevine,a koji su nastali zbog neispunjavanja zakonom odreenih bitnih zahtjeva.Izvoditelj odgovara i za nedostatke zemljita na kojem je podignuta graevina,osim ako odgovarajuom ispravom nije utvreno da je zemljite pogodno za graenje. Pojaana odgovornost oituje se u tome da ona traje 10god.od primopredaje radova,dok inae odgovornost izvoditelja i za skrivene nedostatke prema ugovoru o djelu zastarijevaju za 2god.od primitka posla. OBVEZE NARUITELJA 1. PREUZIMANJE GRAEVINE Izgraena graevina se ne smije poeti koristiti (tj.staviti u pogon) prije nego to mjerodavno tijelo izda uporabnu dozvolu,a ona se izdaje tek nakon obavljenog tehnikog pregleda.Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi naruitelj,odnosno osoba koja je od njega stekla pravo vlasnitva,i to onom tijelu koje je izdalo graevinsku (lokacijsku dozvolu). 2. PLAANJE CIJENE Cijena radova se odreuje prema jedinici mjere ugovorenih radova [jedinina cijena] ,ili u ukupnom iznosu za cijelu graevinu [ukupno ugovorena cijena].Naruitelj ima pravo traiti snienje cijene ako su se snizile cijene elemenata na temelju kojih je odreena cijena radova,a izvoditelj ima pravo traiti povienje cijene ako su se poveale cijene elemenata na temelju kojih je odreena cijena radova (uz pretpostavku da je svoju obvezu ispunio u roku). ROKOVI KOD UGOVORA O GRAENJU:

Nakon izvoenja radova naruitelj je duan pregledati graevinu, te o eventualnim nedostacima obavijestiti graevinara u roku od 6 mjeseci. Naruitelj je duan obavijestiti izvoaa o skrivenim nedostacima, tzv. malih radova kao to su fasada, drvenarije, grijanje..., najkasnije u roku 1 mjeseca od otkrivanja, a gubi pravo pozvati se na nedostatke nakon 2 godine od primitka obavljenog posla.Naruitelj ili drugi stjecatelj graevine duan je o nedostacima obavijestiti u roku 6 mjeseci od kada je ustanovio nedostatak, inae gubi pravo da se na njega pozove. Postoji vie vrsta rokova: rok za uvoenje izvoaa u posao, rok za izvoenje, te onaj najvaniji r o k z a dovrenje i predaju naruiocu. POSEBNE KLAUZULE ODREDBA ''KLJU U RUKE''-znai da se izvoditelj obvezuje samostalno obaviti sve radove potrebne za izgradnju i davanje odreene graevine na uporabu.Ugovorena cijena u tom sluaju obuhvaa i vrijednost svih nepredvienih radova i tzv.vikova radova.Prema naruitelju svi izvoditelji odgovaraju solidarno.Ova njihova odgovornost se ugovorom ne moe iskljuiti ni ograniiti.Naruitelj o nedostacima mora obavijestiti sve izvoditelje u roku od 6mj.od kada je nedostatak ustanovljen inae gubi pravo da se pozove na njega. KLIZNA SKALA-je odredba u kojoj,unato tome to je prvobitno odreena cijena fiksna,konana cijena ovisi o cijeni materijala,radne snage,energenata i ostalih imbenika koji utjeu na visinu trokova proizvodnje u odreeno vrijeme na odreenom tritu.To je zapravo klauzula revizije cijene,koja se unosi u ugovore zbog nestabilnosti cijena na tritu.Oblici klizne skale: OPISNI OBLIK U postotku se odreuje veliina udjela cijene materijala i radne snage u ukupnoj cijeni (npr.80% ugovorene cijene je podlono promjeni,tj.ona klie,a ostalih 20% se smatra fiksnim trokom). OBLIK S MATEMATIKOM FORMULOM sastoji se od odreena matematike formule u koju se uvrtavaju imbenici strukture cijene. [14] UGOVOR O OSTAVI (DEPOZITU) UGOVOROM O OSTAVI-ostavoprimatelj (depozitar) se obvezuje da e primiti pokretnu stvar od ostavodavatelja (deponenta) i uvati je besplatno ili uz naknadu i da e stvar vratiti nakon odreenog vremena ili na zahtjev ostavodavatelja. *Ugovor o ostavi je imenovan,neformalan,konsenzualan,jednostrano i dvostrano obvezan te nenaplatan(ali moe biti i naplatan). Predmet ostave mogu biti samo pokretne stvari.Ovim ugovorom se pravo vlasnitva ne prenosi,a ostavoprimatelj je duan vratiti ba onu stvar koju je primio na uvanje. Bitni sastojci ovog ugovora su predmet ostave i vrijeme trajanja ostave,a kada je ostava naplatna onda je bitan sastojak i naknada za uvanje stvari.Iz ovog ugovora su se razvili posebni oblici ugovora kao to je npr.ugovor o uskladitenju. OBVEZE OSTAVOPRIMATELJA 1. PRIMANJE STVARI Ostavoprimatelj mora poduzeti sve potrebne radnje kako bi se mogla obaviti primopredaja stvari. 2. UVANJE STVARI Svrha ovog ugovora je uvanje stvari za drugoga.Stoga je ostavoprimatelj obvezan poduzeti sve radnje koje su potrebne da se uvana stvar vrati ostavodavatelju u stanju u kojem je primljena.Ostavoprimatelj nema pravo rabiti

deponiranu stvar ve je mora uvati.No,postoji tzv.nuna uporaba,tj.takva koja je potrebna za odravanje stvari (npr.munja krave). 3. VRAANJE STVARI Stvar se mora vratiti u stanju u kojem je primljena na uvanje,sa svim plodovima i drugim koristima od stvari. Ako je rije o nanaplatnoj ostavi,i kad je rok vraanja stvari odreen i kad nije,ostavoprimatelj stvar ne smije vratiti prije roka. Pri besplatnoj ostavi kada je rok za vraanje odreen ostavoprimatelj moe prije ugovorenog roka vratiti stvar ostavodavatelju ako bi stvari prijetila opasnost propasti ili oteenja. Pri besplatnoj ostavi kada rok za vraanje nije odreen ostavoprimatelj moe stvar vratiti u svako vrijeme,samo o tome mora obavijestiti ostavodavatelja i ostaviti mu primjeren rok za preuzimanje stvari. Ako rok vraanja stvari nije odreen ,ostavoprimatelj je duan vratiti stvar im je ostavodavatelj zatrai,i to sa svim plodovima i koristima od stvari. Ako je rok vraanja stvari odreen ,ostavodavatelj moe traiti da mu se stvar vrati i prije roka i ako to zahtijeva duan je snositi tetu koja bi nastala ostavoprimatelju zbog prijevremenog vraanja stvari. OBVEZE OSTAVOPRIMATELJA 1. PREUZETI STVAR 2. NAKNADITI OSTAVOPRIMATELJU TROKOVE 3. PLATITI NAKNADU (ako je rije o naplatnoj ostavi) IMAMO 2 POSEBNA SLUAJA DEPOZITA DEPOZIT MOE BITI: REGULARNI U depozit se daju zamjenjive stvari s pravom depozitara da ih potroi i s njegovom obvezom i da vrati istu kol.stvari iste vrste. UGOSTITELJSKI Ovdje se radi o depozitu stvari koje gosti donesu i unesu u ugostiteljske objekte. [15] UGOVOR O USKLADITENJU UGOVOROM O USKLADITENJU- obvezuje se skladitar primiti i uvati odreenu robu i poduzimati potrebne i/ili ugovorene mjere radi njezina ouvanja u odreenom stanju, te je predati na zahtjev ostavodavatelja ili druge ovlatene osobe, a ostavodavatelj se obvezuje da e mu za to plati odreenu naknadu. *Ovaj ugovor je konsenzualan,dvostrano obvezan,neformalan i naplatan.Ostava moe biti i besplatna ako se ne radi o profesionalnoj usluzi kada ostavoprimatelj ima obvezu da se ponaa kao dobar gospodarstvenik i uva stvari. OBVEZE SKLADITARA 1. primiti i uvati robu te poduzeti radnje kako bi je ouvao i predao ostavodavatelju 2. upozoriti ostavodavatelja na mane, prirodna svojstva robe ili na neispravnu ambalau uslijed ega moe doi do tete na robi, im je navedene nedostatke opazio ili morao opaziti 3. upozoriti ostavodavatelja u sluaju da se na robi dogaaju takve neotklonjive promjene zbog kojih postoji opasnost da se roba pokvari ili propadne i da ostavodavatelj proda robu bez odlaganja na najpogodniji nain 4. poduzeti radnje radi ouvanja prava ostavodavatelja prema prijevozniku koji mu je predao robu za raun ostavodavatelja u oteenom ili manjkavom stanju 5. osigurati robu primljenu na uvanje, ako je to ugovoreno

6. dozvoliti ovlatenoj osobi da pregleda robu i da uzima uzorke te robe 7. primljene zamjenjive stvari uvati odvojeno od stvari iste vrste i iste kakvoe 8. izdati skladinicu za robu primljenu na uskladitenje ako to od njega zahtjeva ostavodavatelj, odnosno potvrdu o prijamu robe na uvanje ako ostavodavatelj ne zahtjeva izdavanje skladinice 9. Skladitar odgovara za tete na robi primljenoj na skladitenje po objektivnom naelu Za tete nee odgovarati ako dokae da je teta prouzroena usred okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, niti izbjei, niti otkloniti. Nee odgovarati ako dokae da je teta nastala krivnjom ostavodavatelja, manama ili prirodnim svojstvima robe ili neispravnom ambalaom. SKLADITE-je ograeni prostor u kojem se uva roba za prodaju i kupnju.Postoje: JAVNA SKLADITA-koja imaju ovlasti da izdaju v.p.-SKLADINICE. PRIVATNA SKLADITA-mogu izdati samo potvrdu o prijemu robe koja nije v.p. CARINSKA SKLADITA-je prostor koji odobri carinarnica i koji je pod njenim nadzorom.Ona mogu biti: JAVNA-u kojima svaka osoba moe uskladititi robu PRIVATNA-u kojem robu moe skladititi samo vlasnik skladita SKLADINICA-je vrijednosni papir koji je na zahtjev ostavodavatelja skladitar duan izdati ostavodavatelju kao dokaz da je primio robu na uvanje,a koji ujedno sadrava pravo imatelja skladinice da raspolae robom predanom skladitu na uskladitenje. Pri predaji robe ostavodavatelj je duan dati sve potrebne obavijesti o njoj i izjaviti kolika je njezina vrijednost.Skladinica je vrijednosni papir, pa se ona i njezini dijelovi mogu prenositi indosamentom.Njom se pootrava odgovornost skladitara.Skladinica se sastoji iz 2 dijela: PRIZNANICA dio skladinice kojim se moe prenjeti vlasnitvo na robi ZALONICA dio skladinice kojim se moe prenjeti zalono pravo na uskladitenoj robi PRAVO IMATELJA PRIZNANICE Prijenos priznanice bez zalonice daje primatelju pravo zahtjevati da mu se preda roba samo ako isplati imatelju zalonice ili poloi skladitaru za imatelja zalonice iznos koji treba biti isplaen na dan dospjelosti potraivanja. Imatelj priznanice bez zalonice moe zahtijevati da se roba proda, ako se postignutom cijenom moe isplatiti iznos na koji ima pravo imatelj zalonice, s tim da se ostvareni viak preda njemu.Kada je rije o zamjenjivim stvarima imatelj priznanice bez zalonice moe zahtjevati da mu skladitar preda jedan dio robe pod uvjetom da poloi skladitaru za raun imatelja zalonice odgovarajui iznos u novcu. PRAVO IMATELJA ZALONICE Prijenos zalonice bez priznanice daje osobi na koju je prenijeta zalonica pravo zaloga na robi. Prvi primatelj zalonice duan je bez odlaganja prijaviti skladitaru da je na njega izvren prijenos zalonice, a skladitar je duan upisati taj prijenos u svoj registar i na samoj zalonici ubiljeiti da je taj prijenos izvren. Bez obavljanja ovih radnji zalonica se ne moe dalje prenositi indosamentom, ali moe cesijom. Zalonica koja ne bi sadravala iznos potraivanja zalonog vjerovnika obvezuje u korist zalonog vjerovnika cjelokupnu vrijednost stvari navedenoj u njoj. Imatelj zalonice bez priznanice kojem ne bude isplaeno u roku potraivanje osigurano zalonicom duan je pod prijetnjom gubitka prava zahtijevati isplatu od prenosioca, te podii protest sukladno zakonu o mjenici.

RAZLIKA IZMEU UGOVORA O USKLADITENJU I UGOVORA O ZAKUPU SKLADINOG PROSTORA? Kod ugovora o zakupu skladinog prostora skladitar ne preuzima odgovornost za uvanje i odravanje robe,nego daje skladini prostor u zakup. [16] UGOVOR O LICENCI UGOVOROM O LICENCI- obvezuje se davatelj licence ustupiti stjecatelju licence u cijelosti ili djelomino pravo iskoritavanja izuma,tehnikog znanja i iskustva,iga, uzorka ili modela, a stjecatelj licence se obvezuje da e mu za to platiti odreenu naknadu.Ugovor o licenci se ne moe sklopiti za vrijeme dulje od trajanja zakonske zatite odr.prava(patenta). *Ovaj ugovor je konsenzualan,imenovan,dvostrano obvezan,formalan i naplatan. Predmet ugovora o licenci sukladno naem zakonu moe biti: IZUM (PRONALAZAK)- je rjeenje odreenog tehnikog problema, a rezultat je stvaralakog rada.Mora biti tehniki izvediv i mora se moi primijeniti u industriji ili drugoj djelatnosti. PATENT je isprava koju izdaje ovlateni organ kojom se potvruju i tite izumiteljeva prava. Ako nositelj patenta ne iskoritava osobno patentirani izum, moe pravo iskoritavanja u cijelosti ili djelomino prenijeti na drugog ugovorom o licenci. Nositelj patenta ima iskljuivo pravo iskoritavanja patentiranog izuma to znai da ima pravo iskljuiti svakog treeg koji bi iskoritavao patent bez dozvole. ZNANJE I ISKUSTVO (KNOW-HOW)- u uem smislu je primijenjeno tehniko znanje te metode i podaci potrebni za praktino ostvarenje i primjenu tehnike koja slui u industrijske svrhe. Danas se pojam know-how ne ograniava na podruju tehnike nego se rabi za cjelokupno znanje i iskustvo potrebno za suvremeno poslovanje. UZORAK-je dvodiomenzialna tvorevina, slika ili crte to moe posluiti kao podloak i prenijeti se na industrijski ili obrtniki proizvod. MODEL- je trodiomenzijalna tvorevina(tijelo) koja je industrijski ili obrtniki proizvod ili se na takav proizvod moe prenijeti. Model je zatien patentom. IG- je znak koji se moe grafiki prikazati i koji je prikladan za razlikovanje proizvoda i usluga jednog sudionika u gospodarskom prometu od proizvoda i usluga drugog sudionika u tom prometu. igom se tite znakovi-posebice rijei, brojke i slova, grafiki prikaz, kombinacije boja, trodimenzionalni oblici,...ig je zatien patentom.U RH se ig stjee prijavom i registracijom u Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo. ...TEHNIKO UNAPREENJE je tehniko rjeenje ostvareno racionalnijom primjenom poznatih tehnikih sredstava i tehnolokih postupaka kojima se postie poveanje proizvodnosti rada, poboljanje kakvoe proizvoda, uteda materijala, energije i slino. Tehniko unapreenje ne sadri novo rjeenje i po tome se razlikuje od izuma. OBLICI UGOVORA O LICENCI ISKLJUIVA LICENCA postoji onda kada stjecatelj licence stjee iskljuivo pravo iskoritavanja predmeta licence, to mora biti izriito ugovoreno. Zakonodavac je propisao da

pri iskljuivoj licenci davatelj licence ne moe ni u kom obliku sam iskoritavati predmet licence, niti njegove pojedine dijelove, niti to povjeriti nekome drugom u granicama prostornoga vaenja licence. NEISKLJUIVOM SE LICENCOM predmet ugovora o licenci davatelj licence moe dati treima i dr. na koritenje. Ako u ugovoru nije navedeno o kakvoj se licenci radi, smatra se uvijek da se radi o neiskljuivoj licenci. OGRANIENA I NEOGRANIENA LICENCA Temeljno je pravilo naeg HR prava da je licenca prostorno ograniena na cijelo dravno podruje, ako ugovorom o licenci nije prostorno ogranieno pravo iskoritavanja predmeta licence. PODLICENCA je ugovor kojim stjecatelj licence moe pravo iskoritavanja licence ustupiti drugome. Prema RH stjecatelj iskljuive licence moe, ako nita drugo nije ugovoreno, sklopiti s primateljem licence ugovor o podlicenci. Stjecatelj neiskljuive licence nema pravo predmet licence ustupiti treemu, ali se mogunost davanja u podlicencu moe s davateljem licence izriito ugovoriti ili dogovoriti. OBVEZE DAVATELJA LICENCE: 1. u odreenom roku predati stjecatelju licence predmet licence i svu tehniku dokumentaciju potrebnu za praktinu primjenu predmeta licence 2. dati stjecatelju licence sve naputke koji su potrebni za iskoritavanje predmeta licence 3. jamiti stjecatelju licence tehniku izvodivost i tehniku upotrebljivost predmeta licence 4. jamiti da pravo iskoritavanja predmeta ugovora pripada njemu OBVEZE STJECATELJA LICENCE SU: 1. platiti davatelju licence ugovorenu naknadu u vrijeme i na nain utvren ugovorom 2. iskoritavati predmet licence na ugovoreni nain u ugovorenom opsegu i u ugovorenim granicama 3. uvati predmet licence u tajnosti i onda kada se ne radi o patentnom izumu, nego o nepatentiranom izumu ili tehnikom znanju i iskustvu 4. obveza je obiljeiti robu oznakom iz koje se vidi da se radi i licenci 5. kada se naknada odreuje ovisno o opsegu iskoritavanja predmeta licence podnositi izvjea o opsegu iskoritavanja predmeta licence i obraunu naknade UGOVOR O PRIJEVOZU STVARI UGOVOROM O PRIJEVOZU STVARI-prijevoznik se obvezuje prevesti u odreeno mjesto neku robu ili neku stvar, a putnik ili poiljatelj se obvezuje za obavljeni prijevoz platiti odreenu naknadu. TERETNICA(KONOSMAN)-je isprava koja se izdaje u pomorskom prijevozu kojom prijevoznik, odnosno brodar potvruje da je stvar primio na prijevoz i da e ih predati na odreditu zakonitom imatelju isprave. Raspolagati teretnicom znai raspolagati robom na koju ona glasi, a prenositi se moe cesijom, na ime i moe biti indosamentom-po naredbi, i predajom na donositelja.Teretnica je vrijednosni papir. PRIJEVOZ STVARI ELJEZNICOM

Ugovorom o prijevozu stvai eljeznicom prijevoznik se obvezuje da e stvar prevesti do odredinoga kolodvora i predati je primatelju, a poiljatelj se obvezuje platiti prevozninu. Ugovor je sklopljen kad prijevoznik primi na prijevoz stvar s tovarnim listom. U eljeznokom prijevozu je obvezan tovarni list! Poiljatelj je duan za svaku poiljku predati prijevozniku na njegovome obrascu tovarni list. PRIJEVOZ STVARI CESTOM Ugovorom o prijevozu stvari prijevoznik se obvezuje da stvar preveze u odredino mjesto i da u tome mijestu preda primatelju ili drugoj ovlatenoj osobi koju primatelj odredi,a poiljatelj se obvezuje da prijevozniku isplati ugovorenu prijevozninu. TOVARNI LIST U CESTOVNOM PROMETU Tovarni list se izdaje ako to zahtjevaju prijevoznik ili poiljatelj. Izdavanjem tovarnog lista prijevoznik potvruje da je sklopljen ugovor o prijevozu i da je stvar primljena na prijevoz. Nepostojanje i neispravnost ili gubitak tovarnog lista u cestovnom prometu nemaju utjecaja na postojanje ugovora.

*DODATNI UGOVIRI VAN KNJIGE KOJE JE ZNA PITAT ILI SU U NEKIM SKRIPTAMA* PODUZETNIKI UGOVOR PODUZETNIKI UGOVOR - oznaava odnose izmeu trgovakog drutva i ugovornih strana kao i odnose izmeu drutva i lanova drugog drutva. Tipovi poduzetnikih ugovora su: ugovor o voenju poslova drutva, ugovor o prijenosu dobitka, ugovor o zajednici dobitka, ugovor o djelominom prijenosu dobitka, ugovor o zakupu pogona, ugovor o preputanju pogona. POTROAKI UGOVOR POTROAKI UGOVOR-je onaj koji fizika osoba kao kupac sklapa izvan svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti s fizikom ili pravnom osobom, koja kao prodavatelj djeluje u okviru svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti (npr. kupnja u trgovini od strane fizicke osobe za svoje potrebe). UGOVOR O OTPREMNITVU (PEDICIJI) UGOVOROM O OTPREMNITVU (PEDICIJI)-otpremnik (pediter) se obvezuje da e radi prijevoza odreene stvari sklopiti u svoje ime i za raun nalogodavatelja ugovor o prijevozu i druge ugovore potrebne za izvrenje prijevoza,te da e obaviti ostale uobiajene poslove i radnje,a nalogodavatelj se obvezuje da e mu za to isplatiti odreenu naknadu. Otpremnik je jedna vrsta komisionara pa se na ovaj ugovor na odgovarajui nain primjenjuju pravila o ugovoru o komisiji.Otpremnik je duan upozoriti nalogodavatelja na nedostatke u njegovu nalogu,kao i na nedostatke u pakiranju robe.On mora postupati prema uputama nalogodavatelja glede pravca puta,sredstava i naina prijevoza.Ako nalogodavatelj nije dao ove upute otpremnik e ih odrediti u njegovu interesu.Ako je otpremnik odstupio od dobivenih uputa odgovara i za tetu nastalu uslijed vie sile,izuzev ako dokae da bi se teta dogodila i da se drao danih uputa.Otpremnik je duan osigurati robu samo ako je to

ugovoreno.Takoer je duan postupati u interesu nalogodavatelja pozornou dobroga gospodarstvenika.Za svaku tetu koja se dogodi na robi ili u svezi s njom od trenutka primanja naloga do njegova izvrenja,on u pravilu odgovara po naelu krivnje.Otpremnik odgovara za izbor prijevoznika te za izbor drugih osoba s kojima je u izvrenju naloga sklopio ugovor,ali ne odgovara za njihov rad.Kada otpremnik izvri svoje ugovorne obveze nalogodavatelj je duan isplatiti ugovorenu,uobiajenu ili sudski odreenu naknadu.Ova dunost tereti nalogodavatelja i kad je ugovoreno da naknadu plaa primatelj,a ovaj je odbije isplatiti.Otpremnik ima pravo zaloga na stvarima predanim radi otpremanja sve dok ih dri u rukama. UGOVOR O ALOTMANU (ANGAIRANJU UGOSTITELJSKIH KAPACITETA) UGOVOROM O ALOTMANU-ugostitelj se obvezuje da e tijekom odreenog vremena staviti na raspolaganje turistikoj agenciji izvjesni broj leaja u odreenom objektu,dati ugostiteljske usluge osobama koje uputi agencija,i platiti joj odreenu proviziju,a agencija se obvezuje da te leaje nastoji popuniti,odnosno da e u utvrenim rokovima obavijestiti ugostitelja da to ne moe uiniti,te da e platiti cijenu danih usluga ako se koristila angairanim hotelskim kapacitetima.Turistika agencija je duna obavjetavati ugostitelja o tijeku popune smjetajnih kapaciteta.Ugostitelj je duan pruiti gostima usluge koje su utvrene ugovorom i posebnom pisanom ispravom.On ne smije mijenjati ugovorene cijene ako o tome ne obavijesti turistiku agenciju najmanje 6 mj.unaprijed.Turistika agencija moe odustati od koritenja smjetajnih kapaciteta,a da time ne raskine ugovor o alotmanu,niti da bude obvezna ugostitelju naknaditi tetu. UGOVOR O FRANSHIZINGU FRANSHIZA je onaj ugovoreni iznos za koji osiguratelj ograniuje svoju obvezu naknade tete.Franshiza moe biti kvalitativna i kvantitativna. Kvalitativnom franshizom osiguratelj potpuno iskljuuje svoji odgovornost za stanovite vrste teta. Kvantitativnom franshizom on ograniuje svoju odgovornost i ne plaa one tete koje nisu premaile iznos franshize.Kvantitativne franshize se dijele na: ODBITNE kod kojih osiguratelj plaa samo one tete koje prelaze franshizu i to samo za onaj iznos tete koji prelazi franshizu. INTEGRALNE kod kojih osiguratelj nee platiti tetu ako ona ne prelazi iznos franshize,ali ako teta prijee taj iznos osiguratelj e platiti cijelu tetu bez odbitka franshize. ~VRIJEDNOSNI PAPIRI (V.P.) ~ VRIJEDNOSNI PAPIR-je pisana isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu upisanu na toj ispravi njezinom zakonitom imatelju. V.p.se rabi u 2 znaenja-kao isprava i kao pravni posao. V.p.je i stvar koja moe biti predmetom stvarnih prava. V.p.je predmet transakcije. Bitni sastojci vrijednosnih papira: 1. naznaka vrste vrijednosnog papira 2. ime i prebivalite izdvavatelja vrijednosnog papira 3. tvrtka, odnosno naziv ili ime osobe na koju, odnosno po ijoj naredbi vrijednosni papir glasi ili naznaku da papir glasi na donositelja 4. naznaena obveza izdavatelja

5. mjesto i datum izdavanja vrijednosnog papira 6. serijski broj i faksimil potpisa izdavatelja vrijednosnog papira koji se izdaju u seriji,za one papire koji se izdaju u seriji 7. potpis izdavatelja vrijednosnog papira Vrijednosni papiri su: MJENICA EK SKLADINICA TERETNICA (KONOSMAN) POTVRDA O DEPONIRANIM SREDSTVIMA DIONICA OBVEZNICA BLAGAJNIKI ZAPIS KREDITNO PISMO ZADUNICA itd. *lex specialis deroga legi generaliposebni propis vrijedi prije opeg Vrijednosne papire moemo podijeliti na: OBVEZNOPRAVNE V.P.-koji donose pravo na potraivanje u novcu ili nekoj drugoj inidbi (npr.ek,mjenica). STVARNOPRAVNE V.P.-ijom predajom dobivamo one predmete koji su na tim papirima oznaeni (npr.teretnica,skladinica). KORPORACIJSKE PAPIRE To su papiri kojima se stjeu lanska i imovinska prava u dionikim drutvima (npr.dionice). PAPIRE NA ZGODITKE-kojima se stjee pravo na zgoditak (npr.sreke). ...jo ima nekih podjela na 219.str.al mislim da ih je suvino navodit... MJENICA MJENICA-je vrijednosni papir po naredbi kojim njezin izdavatelj (trasant) izdaje bezuvjetni nalog drugoj osobi (trasatu) da korisniku isprave (remitentu) isplat i odreenu svotu novca, odnosno sam izdavatelj se obvezuje izvriti isplatu. Bitne karakteristike mjenice su formalnost,apstraktnost,solidarnost dunika,samostalnost mjenine obveze,papir javne mjere.Danas mjenica ima znaenje kreditnoga sredstva i sredstva koje osigurava potraivanje pa se zato kae da mjenicu izdaje onaj tko nema novca, a ek onaj tko ga ima.Mjenica je apstraktni pravni posao. Svaki valjani potpis na mjenici znai odreenu obvezu. Potpisivanje se u naelu obavlja u vlastito ime. Mjenicu moe potpisati zastupnik u ime zastupanoga.Trasant izdaje i potpisuje mjenicu. On svojim potpisom postaje prvi dunik i odgovara da e mjenica biti akceptirana i isplaena. Trasant se moe osloboditi odgovornosti za akcept.VRSTE MJENICA: TRASIRANA MJENICA ILI TRATA-je mjenica u kojoj izdavatelj (trasant) mjenice poziva drugu osobu (trasata) da imatelju mjenice (remitentu) isplati odreenu svotu novca.Trasirana mjenica je nalog za plaanje. VLASTITA MJENICA-je ona u kojoj se izdavatelj (trasant) obvezuje da e odreenu svotu platiti imatelju mjenice (remitetntu). Tu nema poziva trasatu na akseptiranje i plaanje mjenice kao pri trasiranoj mjenici. Vl.mjenica je osiguranje za dug odnosno obeanje da e se plaanje izvriti.

BITNI SASTOJCI TRASIRANE MJENICE: 1. oznaka da je mjenica napisana u samom slogu isprave,na jeziku na kojem je ona sastavljena 2. bezuvjetan naputak da se plati odreena svota novca 3. ime trasata 4. oznaka dospjelosti 5. mjesto gdje treba obaviti plaanje 6. ime remitenta 7. oznaka dana i mjesta izdavanja mjenice 8. potpis trasanta NEBITNI SASTOJCI MJENICE: *NAZNAKA ''sola''znai da je mjenica izdana samo u jednom primjerku. *NAZNAKA ''ne po naredbi''(recta klauzula) mjenica se ne moe prenositi indosamentom,nego samo graanskopravnom cesijom. *''KLAUZULA POKRIA'' (''VALUTNA KLAUZULA'')-nam govori zato trasant izdaje mjenicu remitentu i zato trasat akceptira mjenicu. BJANKO MJENICA(budua mjenica/bijela/nepotpuna)-je takva mjenica koja nema sve bitne sastojke Takva isprava postaje mjenicom onda kada se prema sporazumu stranaka naknadno ispune bitni sastojci. INDOSAMENT Svaka mjenica se moe prenijeti indosamentom. Od toga pravila izuzima se RECTAMJENICA,tj. mjenica u kojoj je trasant zabranio prijenos indosamentom naznakom klauzule ne po naredbi. Recta mjenica moe se prenjeti samo cesijom. Razlika izmeu prijenosa indosamentom i prijenosa cesijom je u tome to se pri cesiji mogu novom vjerovniku staviti svi prigovori koji su se mogli staviti prijanjem vjerovniku,a pri prijenosu indosamentom ne mogu se staviti nikakvi prigovori, osim ako je imatelj mjenice svjesno postupio na dunikovu tetu. Mjenica se indosira tako da dosadanji imatelj mjenice (indosant) odreuje pisanom izjavom na mjenici da se mjenina svota plati drugoj osobi-novom vjerovniku (indosataru) i tu izjavu potpie.Dosadanji imatelj mjenice koji je bio mjenini vjerovnik indosiranjem postaje mjeninim dunikom. Indosament se obino obavlja na poleini. Ako nema mjesta na mjenici za mjenicu se vee poseban list koji se zove ALON. Indosamentom se prenose sva prava koja proistjeu iz mjenice. Indosant odgovara da e mjenica biti akceptirana i isplaena,osim ako to drugo nije odreeno.Indosament mora biti bezuvjetan. Zakonitim imateljem mjenice smtra se onaj tko dri mjenicu.Prvi je indosant remitent. Primjenom indosamenata mogue je neogranieno cirkuliranje mjenice u prometu. Svaki PUNI INDOSAMENT poveava sigurnost naplate, jer svaki potpisnik odgovara mjeninom vjerovniku, odnosno svim svojim slijednicima da e i mjenica biti akceptirana i isplaena.Puni indosament sadri ime indosatara. BJANKO-INDOSAMENT-je indosament koji se sastoji od samog potpisa indosanta.Njime se mjenica pretvara u v.p.na donositelja. AKCEPTIRANJE (pristajem-akceptiram)

AKCEPT-je trasatova izjava uz potpis na mjenici o prihvaanju trasantova poziva da plati mjeninu svotu. Time on postaje akceptant i osoba kojoj se obraaju imatelji mjenice. Akcept mora biti bez uvjeta, ali se moe ograniiti na jedan dio mjenine svote. Svako drugo u akceptu sadrano odstupanje od sastojaka mjenice smatra se odbijanjem skcepta.Akceptom se trasat obvezuje mjenicu platiti po njenom dospijeu. AVALIRANJE AVAL (OTVORENO MJENINO JAMSTVO)-je mjenino jamstvo kojim se moe osigurati isplata mjenine svote u cjelini ili jednim dijelom.Aval je na mjenici dana i potpisana izjava neke osobe,kojom ona jami da e odreeni mjenini dunik izvriti svoju mjeninu obvezu. Avalist (mjenini jamac) je redovito trea osoba, ali moe biti i koji od potpisnika mjenice.Onaj za kojeg jamac jami se zove honoratom.Avalist moe jamiti za trasanta,trasata i indosante. Jamstvo se u mjenici daje pismenim izrazom per aval,kao jamac i sl. Dostatan je i sam potpis na prednjoj strani mjenice. Dajui izjavu o jamstvu avalist treba izjaviti za koga jami.Ako se iz mjenice ne vidi za koga je dan aval,prema zakonu vrijedi jamstvo za trasanta. PRIKRIVENO MJENINO JAMSTVO-IRO se javlja ee nego otvoreno.Prikriveni jamci (iranti) su svi indosanti jer su solidarno obvezni platiti mjeninu svotu ako je ne plati akceptant.Ovakvo je jamstvo uobiajeno kod ugovora o kreditu. DOSPJELOST Pod dospjelou mjenice podrazumijeva se u mjenici naznaeno vrijeme kada se mjenica ima isplatiti, tj., kad mjenini iznos dospijeva za isplatu.Naini dospjelosti: MJENICA PO VIENJU - odreivanje roka dospjelosti mjenice po vienju znai da se mjenica moe prenositi na naplatu prema prosudbi imatelja mjenice. Mjenica po vienju dospijeva im se podnese na isplatu.Mjenicom po vienju se smatra i mjenica kojoj nije odreen rok dospjelosti. MJENICA NA ODREENO VRIJEME PO VIENJU-znai da se mjenica ima naplatiti u odreenom roku, nakon podnoenja (prezentacije) mjenice na akcept (tj.vienje)., Takav rok se obino oznaava izrazom za mjesec dana po vienju platite. MJENICA NA ODREENO VRIJEME OD DANA IZDAVANJA Ta mjenica dospijeva istekom naznaenog vremena od datuma izdanja ili od vienja. MJENICA NA ODREENI DAN dospjeva na odreeni dan PROTESTIRANJE Ne akceptira li trasat mjenicu ili ne datira akcept mjenice koja dospijeva na odreeno vrijeme po vienju,ili ne isplati mjenicu,ili ako samo djelomino akceptira i isplati mjenicu to se mora utvrditi javnom ispravom.Da bi se ona dobila mora se podignuti protest. Svrha protesta se sastoji u tome da imatelj mjenice stekne pravo regresa od regresnih obveznika. O NOTIFIKACIJI se radi kada o odbijanju akceptiranja ili isplate imatelj mjenice mora izvijestiti svog indosanta i trasanta u roku etiri radna dana nakon protesta ili nakon dana podnoenja mjenice, ako je bio osloboen od podizanja protesta. Kada je indosant primio obavijest on mora u roku od dva dana izvijestiti svojeg indosanta i tako redom. Ako se propusti pravodobna notifikacija on odgovara za tetu koja nastane zbog njegova propusta i to do visine mjenine svote.

REGRES-je pravo imatelja mjenice da od regresnih obveznika (trasanta, indosanta i ostalih obveznika) zahtjeva isplatu mjeninog duga kad trasat odbije akcept ili isplatu mjenice,ili kad je zbog steaja prestala sigurnost redovite naplate. Da bi sauvao pravo na regres imatelj mjenice mora obaviti protest. Ako se regres trai prije dospijea mjenice,od mjenine svote se odbija eskont po stopi koju odreuje HNB, a koja vrijedi na dan regresa. Imatelj mjenice naplatu moe ostvariti mjeninom tubom. ZASTARA Mjenina se naplata moe ostvariti dok ne nastupi zastara. Svi mjeninopravni zahtjevi protiv akceptanta zastarijevaju za 3 god. od dospjelosti. Mjeninopravni zahtjevi protiv trasanta i indosanata zastarijevaju 1 god.od protesta,odnosno od dospjelosti (ako je imatelj mjenice osloboen od podizanja protesta). Mjeninopravni zahtjevi indosanata jedni prema drugima i protiv trasanta zastarijevaju za 6 mj.od kada je protiv njih pokrenut postupak na sudu ili je indosant mjenicu iskupio. MJENINA INTERVENCIJA-je akceptiranje ili isplata mjenice od strane intervenijenta. Trasant, indosament ili avalist mogu u mjenici naznaiti osobu koja e prema potrebi akceptirati ili platiti. Intervenirati moe i osoba koja nije mjeninopravni obveznik. Kada intervenjent akceptira mjenicu odgovara prema imatelju mjenice i prema indosantima koji dolaze za dunikom za koga je intervenirao onako kako odgovara taj dunik. Kada plati,stjee ona prava koja proizlaze iz mjenice protiv onoga za koga je platio i protiv onih koji su njemu mjeninopravno obvezni. AMORTIZACIJA Onaj kome je nestala mjenica moe mjerovanome sudu predloiti pokretanje postupka amortizacije,tj.sudskog postupka oko ponitenja mjenice. U prijedlogu se mora iznijeti glavni sadraj nastale mjenice i uiniti vjerojatnim da je predlagatelj imao mjenicu ili da mu na temelju nje pripada neko pravo. Ako sud nae da su podaci dostatni izdat e se oglas u NN,da onaj kod koga se nalazi mjenica, pokae mjenicu sudu u roku od 60 dana jer e sud nakon proteka roka mjenicu proglasiti ponitenom.Ako se mjenica u naznaenom roku ne podnese, onda sud takvu mjenicu oglava amortiziranom i o tome izvjeuje akceptanta, odnosno trasanta neakceptirane mjenice ili trasanta koji je zaboravio podnoenje mjenice na akcept, stavljajui mu do znanja da mjeninu svotu moe platiti predlagau amortizacije. Svrha amortizacije je da na temelju odluke o amortizaciji predlagatelj moe protiv akceptanta ostvariti mjenina prava kao da ima neamortiziranu mjenicu. ROBNO KREDITIRANJE nastaje onda kada jedno drutvo drugom prodaje robu na kredit.Pritom se mjenica moe rabiti kao: ROBNA MJENICA-je mjenica koja potjee iz posla kupoprodaje robe na kredit. POSLOVNA MJENICA-iri pojam od robne mjenice. ESKONT (DISKONT) MJENICE znai odbijanje ugovorenih ili odreenih kamata od jo nedospjelog potraivanja unaprijed,prilikom kupnje mjenice,tako da se prodavatelju mjenice isplauje mjenina svota umanjena za svotu kamata od dana kupnje mjenice do njenog pokria.

REESKONT-je ponovno eskontiranje ve eskontirane mjenice.Pri reeskontu se odbijaju kamate od reeskonta do dospijea. INDEKSNA KLAUZULA je ugovorna klauzula koja se ugovara radi ouvanja realne vrijednosti obveze izraene u novcu. EK EK-je vrijednosni papir kojim izdavatelj (trasant) nalae trasatu da iz njegova pokria isplati zakonitom imatelju eka odreenu svotu novca.To je v.p.na donositelja i plaa se po vienju.ek je vezan za glavni pravni posao.ek je nalog za plaanje. RAZLIKE IZMEU EKA I MJENICE 1. U trenutku izdavanja eka trasant mora imati pokrie kod trasata, a mjenica moe biti trasirana i na onu osobu kod koje trasant uope nema pokrie ili ga nema u trenutku izdavanja mjenice. 2. Akceptiranje eka nije potrebno,a kod mjenice je. 3. ek se moe i opozvati, a izdana mjenica ne moe. 4. Kod vlastite mjenice trasant i trasat su ista osoba, a kod eka to moraju biti razliite osobe. 5. Mjenica se moe indosirati i na trasata, a indosiranje eka na trasata vrijedi samo kao priznanica o isplati. 6. Trasirana mjenica ima 8 bitnih sastojaka, a ek ima 6 bitnih sastojaka. 7. Na eku nije nuna oznaka remitenta, a na mjenici jest. 8. ek je sam po sebi vrijednosni papir po vienju, pa nije potrebno odreivati rok dospijea,a na mjenici se taj rok uvijek mora oznaiti. 9. Temeljna razlika izmeu mjenice i eka je u tome to ek slui kao instrument plaanja i prema svojoj prirodi je plateno sredstvo, a mjenica ponajprije ima ulogu kreditnog sredstva. 10. ekovi plativi u zemlji mogu biti trasirani samo na banku kao trasata,a u mjeninom pravu trasat moe biti svaka osoba. BITNI SASTOJCI EKA: 1. naznaka da je ek napisan u tekstu isprave, a ako je isprava izdana na stranom jeziku izraz koji na tom jeziku odgovara pojmu eka 2. bezuvjetni naputak da se plati odreena svota novca iz trasantova pokria 3. ime trasata 4. mjesto plaanj 5. mjesto i dan izdanja 6. potpis trasanta IZDAVANJE EKA ek se smije trasirati samo na onu osobu trasata kod koje trasant ima pokrie kojim moe raspolagati na temelju sporazuma s trasatom.Budui da nema akcepta, trasant odgovara za isplatu. VRSTE EKA Dvije su temeljne podjele ekova: PREMA NAINU ODREIVANJA KORISNIKA (REMITENTA) Ovdje imamo:

EK NA IME je ek na kojem je naglaeno ime remitenta.Trasat je duan isplatiti ek samo onoj osobi koja je naznaena kao remitent.ek na ime se moe prenositi.ek moe glasiti i na ime trasanta. EK NA DONOSITELJA je ek koji glasi na svaku osobu koja ima ek i podnese ga trasatu na isplatu. EK PO NAREDBI je ek u kojem je naznaeno da se mora platiti po naredbi odreene osobe.

PREMA OBLIKU I NAMJENI EKA GOTOVINSKI (ISPLATNI) EK je ek koji trasant nalae trasatu da isplati remitentu odreenu svotu novca.Takvim ekom podiu graani i pravne osobe gotov novac sa svojih ekovnih rauna. OBRAUNSKI (VIRMANSKI/PRIJENOSNI) EK je ek kojim trasant daje banci nalog da na teret njegova rauna svotu naznaenu u eku prijenosom doznai u korist rauna korisnika eka. Na ovom eku stoji klauzula samo za obraun.Obraunski ek,opozivom spomenute klauzule,ne moe postati gotovinskim ekom. BANKOVNI (CILKULARNI) EK izdaje banka i trasira ga na sebe,odnosno na svoje filijale ili korespodente.Ako banka trasira ek na sebe ona je trasant i trasat, a korisnik je bankin komitent koji u banci ima pokrie. PUTNIKI EK posebna je vrsta eka u meunarodnom platnom prometu, sadri sastojke kreditnog pisma i novanice. Takve ekove izdaju ovlatene banke i prodaju ih korisnicima.Vrijede 3 mjeseca od dana kada kupac potpie ek, kao trasant. OGRANIENI (LIMITIRANI) EK Na limitiranom eku banka unaprijed odreuje gornju granicu limit do kojeg se smije kretati svota naznaena na eku,a banka odgovara za isplatu samo do te granice. NEOGRANIENI (NELIMITIRANI) EK ne sadre takvo ogranienje, a banka odgovara za isplatu do visine pokria to ga trasant ima u trenutku podnoenja eka na isplatu. DOMAI EK MEUNARODNI EK PRIJENOS EKA ek se moe prenijeti: JEDNOSTAVNOM PREDAJOM kojim se ek prenosi koji glasi na donositelja, INDOSAMENTOM se prenosi ek po naredbi koji glasi na ime. CESIJOM se prenosi ek ako je zabranjen prijenost eka indosamentom. Ako je trasat stavio na ek klauzulu ne po naredbi to je REKTA EK i ek se moe prenijeti obinom cesijom. PODNOENJE EKA NA ISPLATU I OPOZIV EKA Remitent odmah nakon primitka eka moe zahtijevati isplatu jer je to v.p.po vienju.Zakonom su propisani krajnji rokovi do kojih se ekovi moraju podnijeti trasatu na isplatu.Ako se ek ne podnese trasatu na isplatu u roku trasat i dalje ima obvezu plaanja eka,ali je trasant ovlaten na opoziv eka.Ako trasant ne opozove ek trasat ga mora isplatiti. ISPLATA EKA

ekovnu svotu isplauje u eku naznaeni trasat pa ek valja njemu podnijti na isplatu. ek se isplauje zakonitom imatelju eka.Pri eku na donositelja to je donositelj,a pri eku na ime,odnosno po naredbi,podnosi ga osoba ije je ime napisano na eku,odnosno indosatar.ek se za razliku od mjenice redovito isplauje u cjelosti. Kad trasat odbije isplatu ili ponudi samo djelominu isplatu eka koji je podnesen u roku,imatelj eka moe svoja ekovna prava ouvati poduzimanjem ekovnih radnji koje zapoinju protestom,pa dalje idu notifikacija,regresna tuba.Protiv ekovnog platnog naloga tuenik moe u roku od 3 dana podnijeti prigovor koji moe biti: OBJEKTIVAN koji moe uputiti svaki ekovni potpisnik odreenom ili svakom imatelju eka. SUBJEKTIVAN prigovor upuuje svaki ekovni potpisnik protiv imatelja eka. ZASTARA Regresni zahtjevi imatelja eka protiv indosanta i trasanta zastarijevaju za 6 mj.od isteka roka za podnoenje eka na isplatu. Za 6 mj.zastarijevaju i regresni zahtijevi jednih indosanata protiv drugih i protiv trasanta. Istekom roka zastare zahtijevi se mogu ostvarivati samo tubom iz temeljnog odnosa. Za TUBU IZ TEMELJNOG ODNOSA imatelj eka se odluuje: ako ocijeni da ostvarenje zahtijeva tako moe lake postii ako je izgubio regresna prava ako je regresni zahtjev zastario Kad se imatelj eka odlui na tubu iz temeljnog odnosa duan je vratiti ek trasantu. PREINAENI EK je onaj na kojemu je nakon izdanja obavljena neka neovlatena izmjena u ekovnom tekstu,npr.uveana ekovna svota. LANI EK je onaj na kojemu je potpis trasanta krivotvoren (falsificiran) ili je trasanta potpisala neovlatena osoba. KREDITNO PISMO KREDITNO PISMO je v.p.kojim njegov izdavatelj (uputitelj-u pravilu banka) daje uputu upueniku (u pravilu drugoj banci) da korisniku pisma (primatelju upute) isplati odreenu svotu novca do odreene najvie svote (tzv.plafona kreditnog pisma).2 su vrste kreditnog pisma: OBINO KREDITNO PISMO znai da se korisnik moe obratiti samo 1 odreenoj banci kao upueniku. CIRKULARNO KREDITNO PISMO znai da se korisnik moe obratiti 1 od vie naznaenih banaka. OBVEZNICA OBVEZNICA-je v.p.kojim se izdavatelj obvezuje da e osobi naznaenoj na obveznici,odnosno donositelju obveznice,na ime ili po njenoj naredbi,isplatiti odreenog dana iznos naveden u obveznici ili u anuitetnom kuponu.Obvznica je instrument kreditiranja i prema svojoj pravnoj prirodi je ugovor o kreditu.Obveznice mogu izdavati pravne osobe u svoje ime i za svoj raun,a financijske organizacije i u svoje ima,a za raun drugoga kao i i ime i za raun drugoga.Kupac obveznice stjee pravo na obveznicu i prava iz obveznice poto je u cijelosti uplati.VRSTE OBVEZNICA:

 OBVEZNICA S KAMATNIM (ANUITETNIM) KUPONIMA je ona koja uz samu obveznicu sadrava i kupone na temelju kojih se isplauju anuiteti ili kamate. OBVEZNICA BEZ KUPONA je ona pri kojoj je dospijee jednokratno,tj.ne postoje kamatni (anuitetni) kuponi koji dospijevaju u raznim vremenskim razmacima.Ovdje je rije o prodaji obveznice sub pari (nominalne vrijednosti),tj.uz diskont. Npr.na obveznici stoji iznos 100 ,a kupljena je za 80 . PARTICIPATIVNA OBVEZNICA je ona koja imatelju osim kamata daje pravo na udjel u dobiti izdavatelja. GARANTIRANA OBVEZNICA je ona kod koje je za isplatu obveza dana garancija. NEGARANTIRANA OBVEZNICA je ona kod koje za isplatu obveza nije dana garancija. RAZLIKA IZMEU OBVEZNICE I DIONICE? Obveznica ne daje pravo upravljanja u tijelima izdavatelja niti pravo sudjelovanja u njegovoj dobiti. OBINA ZADUNICA je isprava na kojoj je javno ovjeren dunikov potpis i temeljem koje dunik daje svoju suglasnost da se radi naplate potraivanja odreenog vjerovnika zaplijene odreeni ili svi rauni koje dunik ima kod pravnih osoba ovlatenih da obavljaju poslove platnog prometa,te da se novac s tih rauna,sukladno izjavi u ispravi,izravno isplauje vjerovniku.Dunik moe biti svaka fizika i pravana osoba.Koritenjem razliitih klauzula se odreuju rauni koji bi se mogli zaplijeniti na temelju zadunice: SPECIFIKACIJSKA KLAUZULA je klauzula kojom se u zadunici naznai odreeni raun ili vie rauna jedne ili vie pravnih osoba. RELATIVNA GENERALNA KLAUZULA je klauzula u zadunici na temelju koje se mogu zaplijeniti svi rauni to ih dunik ima kod jedne ili vie pravnih osoba. APSOLUTNA GENERALNA KLAUZULA je klauzula u zadunici na temelju koje se mogu zaplijeniti svi dunikovi rauni kod svih pravnih osoba koje za njega obavljaju poslove platnog prometa. Naplativost zadunice se poveava uz postojanje jamaca.Vjerovnik svoja prava iz zadunice moe prenositi.Pravna osoba koja obavlja poslove platnog prometa duna je isplatiti vjerovnika ako ima novca na raunima dunika,ili odmah izvijestiti vjerovnika o nemogunosti isplate i obaviti prijenos kad sredstva pristignu na raun. BJANKO ZADUNICA je isprava na kojoj je javno ovjeren dunikov potpis i temeljem koje dunik-trgovac daje svoju suglasnost da se radi naplate potraivanja odreenog vjerovnika zaplijene odreeni ili svi rauni koje dunik ima kod pravnih osoba ovlatenih da obavljaju poslove platnog prometa,te da se novac s tih rauna,sukladno izjavi u ispravi,izravno isplati vjerovniku koji je odreen u ispravi ili koji e u nju naknadno biti upisan.Svota se takoer naknadno upisuje u ispravu. Da bi zadunica bila v.p.morala bi sadravati oznaku o kojoj se vrsti zadunice radi.Kad zadunica ima sve karakteristike v.p.-a tada ima i imovinsku vrijednost pa kao takva moe biti predmetom ovrhe.Dunik zadunicu moe pobijati tubom nakon to se utvrdi njena neistinitost,odnosno ograniene poslovne sposobnosti zbog mana u volji,zabluda itd. ~DODATNO-TA PITA VAN KNJIGE~ TAJNO DRUTVO

TAJNO DRUTVO nastaje ugovorom kojim jedna osoba, tajni lan ulae neku imovinsku korist, novac, stvari,...u poduzee druge osobe (poduzetnika), te na temelju tog uloga stjee pravo sudjelovanja u dobiti i gubitku poduzetnika.Tajno drutvo nije pravna osoba i nema tvrtku. Poduzetnik je taj koji nastupa u pravnom prometu i on je iskljuivi nositelj svih prava i obveza iz poslovanja tajnog drutva. Odnosi izmeu poduzetnika i tajnog lana ureuju se ugovorom.Udio tajnog lana u dobiti i u gubitku tajnog drutva odreuje se ugovorom. Ugovorom se moe iskljuiti obveza tajnog lana da snosi gubitak, ali se ne moe iskljuiti njegovo pravo na udio u dobiti. Na kraju poslovne godine utvruje se dobit ili gubitak tajnog drutva, te se tajnome lanu isplauje njegov udio u dobiti.Tajno drutvo prestaje istekom vremena,ostvarenjem cilja tajnog drutva,smru poduzetnika,ostvarenjem steajnog postupka i otkazom ugovora.

KONCERN KONCERN je najvii stupanj monopolistikog udruivanja. To je udruenje pravno samostalnih poduzea koja su financijski podlona odreenom zajednikom vodstvu po kojem dobivaju i ime (primjerice Morganov koncern u SAD). AKREDITIV Akreditiv ili dokumentarni akreditiv je jedan od najsigurnijih instrumenata plaanja u meunarodnim razmjerima,a posebno u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Plaanja dokumentarnim akreditivom smatraju se sigurnim i prihvatljivim za uesnike u platnom prometu jer pruaju zatitu interesa i kupcu i prodavau, veu nego drugi instrumenti plaanja. ZBOG EGA JE STJECANJE ZALONOG PRAVA ZNAAJNO ZA VJEROVNIKA? Zaloni vjerovnik ima prednost namirenja u odnosu na sve dugove vjerovnike. KOJA SU PRAVA I OBAVEZE ZALONOG VJEROVNIKA I ZALONOG DUNIKA? Prava i obaveze zalonog vjerovnika je da na odreenu trabinu, ne bude li mu u dospijeu ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari. Vjerovnik je duan pri ispunjenju ugovora vratiti tu trabinu,ali je i uvati.Zaloni dunik je duan predati tu trabinu i duan je to trpjeti. Vano je napomenuti da zaloi vjerovnik ima prednost namirenja u odnosu na druge vjerovnike . Gospodarska svrha je osiguravanje naplate trabine. KOJA JE POSLJEDICA ISPUNJENJA, A KOJA NEISPUNJEJNA OBAVEZE OSIGURANJE ZALONIM PRAVOM? Ako dunik ispuni obvezu vjerovnik vraa stvar ili omoguuje brisanje zaloga iz javnih knjiga. Ako dunik ne ispuni obavezu o dospijeu zaloni vjerovnik prodajom namiruje trabinu.

KOJA JE POSLJEDIC ISPUNJENJA , KOJA NEISPUNJENJA OBAVEZE OSIGURANJE FIDUCIJOM? Prijenos prava vlasnitva dunikove stvari na vjerovnika pod raskidnim uvjetom , a radi osiguranja vjerovnikove trabine. Kod neispunjenja obaveze javni biljenik poziva dunika da proda fiduciju u roku 3 mjeseca, ako to ne uini vjerovnik postaje punopravni vlasnik fiducije PR. Kike od mene posudi 10 000 na rok od 3 mjeseca, a u svrhu osiguranja mene je uzimam pod fiduciju njeno auto.Ukoliko meni Kike u roku od 3 mj. ne vrati dug,njezino auto prelazi u moje vlasnitvo. PO EMU SE RAZLIKUJU ZALONO PRAVO I FIDUCIJA? Kod zalonog prava vjerovnik ne moe postati vlasnik stvari,ve se ista mora prodati pa se vjerovnik namiruje iz vrijednosnih stvari ne treba se ovjeriti kod suda ili javnog biljenika Kod fiducije se stvari prenose kao vlasnitvo i o vjera se kod javnog biljenika ili na sudu. TO JE EPAVI PRAVI POSAO? To je ugovor koji sklapa ograniena poslovno sposobna osoba i ne zna se da li e taj posao postati valjan. PR.Sklopimo ugovor s ogranieno poslovno sposobnom osobom,ne znamo je li ugovor valjan.Ukoliko ga naknadno odobri ZAKONSKI ZASTUPNIK ugovor postaje valjan. PO EMU SE RAZLIKUJU INIDBA PROPUTANJA I TRPLJENJA? TRPLJENJE PRELAZAK PREKO TUE IMOVINE DA BI DOLI DO SVOJE. PROPUTANJE SUSJED SVIRA KLAVIR,A NAMA TO SMETA DOK UIMO I MI TO SVJESNO PROPUTAMO. VRSTE CIJENA I PO EMU SE RAZLIKUJU? REDOVITA CIJENA PR. Ukoliko Mate uniti ili izgubi 1 knjigu iz trilogije duan nam je kupiti istu po trinoj cijeni. IZVANREDNA CIJENA PR. Ako te knjige vie nema za kupiti u knjinici mora nam platiti izvanrednu cijenu,tj. TRINU CIJENU + VRIJEDNOST SUBJEKTIVNOG KRITERIJA. AFEKCIJSKA CIJENA PR. Ako smo mi posebno vezaniza odreenu knjigu,npr.imamo posvetu od autora,onda se cijena mjeri iskljuivo subjektivnim kriterijima (gleda se koju vrijednost ta knjiga ima za nekoga osobno). PO EMU SE RAZLIKUJU PANJA DOBROG DOMAINA I DOBROG GOSPODARSTVENIKA? PANJA DOBROG DOMAINA-zahtijeva se od prosjeno paljivog ovjekasubjekta graanskog prava (obian ovjek) PR. Mate je posudio kalkulator Juri i oekuje da e ga Jure uvati panjom dobrog domaina. PANJA DOBROG GOSPODARSTVENIKA-zahtijeva se od gospodarstvenika iji je predmet poslovanja odreena gospodarska djelatnostsubjekta trgovakog prava (npr.trgovca) PR.Skladitar uva robu s panjom dobrog gospodarstvenika jer je to njemu glavna djelatnost. KAKO SE PRENOSI V.P. NA DONOSITELJA,A KAKO NA IME (PO NAREDBI)? Kad se v.p.prenosi na donositelja to znai da se v.p. moe prenijeti sa ruke na ruku neogranieno puta jer ne pie ime toga koji preuzima.Svaki primatelj upute kao vrijednosnog papira na donositelja ne mora biti u pravnom odnosu s uputiteljem nego sa osobom koja mu je papir ustupila.

Kada se v.p.prenosi na ime (po naredbi) znai da svaka osoba koja uzme taj v.p. mora napisati ime na stranjoj strani v.p.-a,i moe ga preuzeti samo osoba koja je zadnja na popisu uz identifikaciju. OBLICI OITOVANJA VOLJE 1. 2. 3. 4. USMENO OITOVANJE PISMENO OITOVANJE (potpis,paraf,faksimil) ZNACIMA (kimanjem glavom,pruanjem ruke) KONKLUDENTNIM RADNJAMA PR.Doli smo s autom do kombija gdje se prodaje voe.Uzmemo kilo naranaa i stavimo ih u auto.Tada e kupac zakljuiti da emo te narane kupiti...tako neto.. 5. UTNJOM TUTNJA ZNAI PRIHVAT ONDA: ako je ponuenik u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede odreene robe. kod ugovora o nalogu nalogoprimac je duan izvriti nalog osim ako ga odmah ne odbije KADA JE UGOVOR POBOJAN? Prema ZOO-u ugovor je pobojan kada ga je sklopila strana koja je ogranieno poslovno sposobna,kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje te kad je to odreeno propisom. KADA JE TRGOVAKO DRUTVO POTKAPITALIZIRANO? Za trgovako se drutvo kae da je POTKAPITALIZIRANO ako je vlasniki kapital malen prema zajmovnom kapitalu.lan drutva e izazvati potkapitalizaciju onda kada se upusti u poslove koji zahtijevaju vie novca nego to ima stvarnog kapitala.Potkapitaliziranje moe biti uinkovito sredstvo zakonitog izbjegavanja porezne obveze: Trgovako drutvo isplate kamate openito moe odbiti pri izraunu oporezive dobiti, a dividende ne, to trgovakom drutvu financiranom zajmovnim kapitalom daje prednost pred trgovakim drutvom financiranim vlasnikim kapitalom. to se tie ulagaa, kamata isplaena nerezidentnom ulagau kapitala moe prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, biti podvrgnuta nioj stopi poreza po odbitku u dravi izvora nego to je to dividenda. Koritenje zajmovnog, a ne vlasnikog kapitala stoga moe rezultirati znatnim snienjem dospjelog poreza. LIKVIDACIJA Nakon nastanka razloga za prestanak drutva likvidacija se provodi, ako lanovi ne dogovore drugaiji nain obrauna i podjele, ili se nad drutvom otvori steaj.Likvidaciju provode svi lanovi drutva, ako odlukom lanova ili drutvenim ugovorom nije odreeno da je provedu pojedini lanovi drutva ili druge osobelikvidatori. LIKVIDATORI moraju zavriti tekue poslove, naplatiti potraivanja drutva, unoviti preostalu imovinu i podmiriti vjerovnike. Radi dovrenja poslova koji su se u tijeku oni mogu sklapati i nove poslove. U granicama svog poslovnog djelovanja likvidatori zastupaju drutvo. lanovima se moraju vratiti stvari koje su unijeli u drutvo. Nakon to se podmire dugovi drutva likvidatori moraju preostalu imovinu podjeliti lanovima srazmjerno njihovim udjelima u kapitalu drutva. Ako je imovina drutva nedostatna da se pokriju obveze drutva, i isplate udjeli u kapitalu drutva, lanovi drutva moraju naknaditi manjak u srazmjeru u

kojem su duni pokriti gubitak drutva. Ako se od nekoga lana ne moe naplatiti iznos koji bi on morao platiti, ostali lanovi moraju snositi manjak u navedenom srazmjeru. Po okonanju likvidacije, likvidatori moraju podnijeti prijavu sudu za brisanje drutva iz trgovakog registra. Drutvo prestaje brisanjem iz trgovakog registra. Likvidacija nije sudski postupak nego postupak lanova drutva.Svrha je podjela imovine drutva meu lanovima.Provodi se ako lanovi drutva tako odlue odnosno ako nisu ugovorili drukiji nain raspodjele imovine.Nastavak poslovanja poslije provedenog postupka je nemogu. PRISILNA NAGODBA Insolventni dunik moe prije pokretanja steajnog postupka, a i u tijeku steajnog postupka predloiti vjerovnicima zakljuenje prisilne nagodbe. Ako je pokrenut postupak prisilne nagodbe prije pokretanja steajnog postipka do okonanja postupka nagodbe nije doputeno protiv dunika pokrenuti steajni postupak. Postupak za prisilnu nagodbu izmeu dunika i njegovih vjerovnika pokree se na prijedlog dunika.Postupak se moe pokrenuti i na prijedlog vjerovnika ako se dunik suglasi. U prijedlogu za nagodbu predlae se nain i rok isplate potraivanja.Svrha je prisilne nagodbe da se produljenjem rokova isplate ili smanjenjem potraivanja izbjegne steaj dunika. Smatra se da je nagodba prihvaena ako za nju glasuju vjerovnici ija potraivanja iznose vie od polovice potraivanja onih vjerovnika koji imaju pravo glasa. Tako postignuta nagodba ima pravni uinak prema svim vjerovnicaima. Prisilna nagodba nije prisilna za sve vjerovnike jer je vjerovnici mogu odbaciti, ali je ona prisilna za vjerovnike ija su potraivanja manja od polovice svih potraivanja! Ako dunik ne izvri (ispuni) svoju obvezu iz sklopljene prisilne nagodbe vjerovnik ima pravo u izvrnom postupku naplatiti smanjeno potraivanje ne samo od dunika nego i neposredno od jamca koji je jamio za dunika. STEAJNI POSTUPAK Steajni postupak mogu pokrenuti vjerovnici i sam dunik,a i druge osobe,odnosno organi utvreni zakonom. STEAJ je posebna vrsta izvanparninog sudskog postupka.Svrha je skupno namirenje vjerovnika iz imovine dunika.Razlozi za pokretanje:insolventnost, prezaduenost i prijetea nesposobnost za plaanje.Nastavak poslovanja poslije provedenog postupka je mogu.Steajni postupak u skladu sa Steajnim zakonom provode trgovaki sudovi. Steajni postupak se provodi nad trgovakim drutvima ili imovinom obrtnika ili trgovca pojedinca.Vjerovnici u steajnom postupku su pravne i fizike osobe koje imaju potraivanje prema steajnom duniku. Na dan otvaranja steajnog postupka formira se steajna masa. Imovina dunika koja ulazi u steajnu masu po pravilu se prodaje javnim nadmetanjem. STEAJNA MASA(DIOBNA MASA) za podjelu vjerovnicima sastoji se od novanih sredstava dunika na dan otvaranja steajnog postupka i novanih sredstava ostvarenih prodajom imovine te potraivanja naplaenih u tome postupku.Iz diobne mase izdvaja se iznos potreban za pokrie trokova steajnog postupka i namirenje vjerovnika. DVA SU OSNOVNA STEAJNA RAZLOGA: NESPOSOBNOST ZA PLAANJE krajnja nemogunost ispunjavanja dospjelih novanih obveza (due od 60 dana).

PREZADUENOST imovina dunika ne pokriva postojee obveze (pasiva vea od aktive). TIJELA STEAJNOG POSTUPKA: STEAJNI SUDAC odluuje o otvaranju i zakljuenju steaja, imenuje steajnog upravitelja, daje mu upute i nadzire njegov rad. STEAJNI UPRAVITELJ fizika osoba koju u skladu sa zakonom imenuje steajni sudac provodi steajni postupak pod nadzorom suca i vjerovnika otvaranjem steaja na steajnog upravitelja prelaze prava tijela steajnog dunika (npr.uprave - direktora) SKUPTINA VJEROVNIKA osniva odbor vjerovnika, moe imenovati novog steajnog upravitelja, odluuje o nastavku poslovanja i nainu unovenja imovine, poslovnom planu glasuje o izvjeima i zavrnom raunu steajnog upravitelja glasovanje prema iznosu trabina (potraivanja vjerovnika) ODBOR VJEROVNIKA ine predstavnici vjerovnika ima preteito savjetodavni karakter nadzire rad steajnog upravitelja TIJEK STEAJNOG POSTUPKA Prijedlog za otvaranje st. postupka trgovakom sudu mogu podnijeti vjerovnici ili sam steajni dunik (u sluaju nastanka steajnog razloga uprava je sama duna predloiti steaj). Vjerovnici koji mogu podnijeti prijedlog za steaj su i radnici steajnog dunika koji imaju nenamireno potraivanje (plae i sl.). RAZLIKA IZMEU STEAJA I LIKVIDACIJE! U likvidaciji se zatvara tvrtka i vraa se imovina vlasnicima,a u steaju propada tvrtka i od imovine se podmiruju dugovanja. OBJEKTI IMOVINSKOG PRAVA SU: STVARI INIDBE IMOVINA STVARNO PRAVO STVARNO PRAVO je skup pravila koja ureuju odnose izmeu subjekata prava u vezi sa stvarima. Objekt tih odnosa je stvar. Stvarna prava su samo ona koja su utvrena zakonon. Pod stvarnim pravima smatraju se vlasnitvo, slunost, zalono pravo. Karakteristike stvarnog prava: stvarna prava djeluju prema svima erga omnes ogranienost broja stvarnih prava

STVARI su materijalni predmeti koji imaju ogranieno mjesto u prostoru. Mogu se prisvajati i mogu zadovoljiti neku ljudsku potrebu. Pod stvarima se danas smatraju i energije (elektrina energija, atomska energija...). Stvari mogu biti: STVARI U SLOBODNOM PROMETU npr.veina stvari koje kupujemo,darujemo,... STVARI IZVAN PROMETA npr.teko naoruanje,ceste,parkovi,... STVARI U OGRANIENOM PROMETU-su stvari koje mogu biti u prometu uz ogranienje organa dravne vlasti npr.oruje, eksploziv,otrovi,... PODJELE STVARI KOMPLEMENTARNE STVARI-predstavljaju takvu cjelinu u kojoj pomanjkanje samo 1 stvari onemoguuje pravilnu i normalnu uporabu cjeline.U sluaju nepotpune predaje komplementarnih stvari smatra se da obveza uope nije ispunjena npr.umjesto 5 pari cipela dunik je predao 10 lijevih cipela. POKRETNE STVARI su one stvari koje se mogu premijetati s jednog mjesta na drugo, a da se ne uniti njihova sutina.Vlasnitvo nad pokretnom stvari se stjee predajom te stvari stjecatelju u samostalan posjed na temelju valjano oitovane volje dotadanjeg vlasnika. NEPOKRETNE STVARI su one kod kojih to nije mogue. Vlasnitvo nad nepokretnom stvari se stjee zakonom predvienim upisom stjecatelja vlasnitva u zemljinoj knjizi na temelju valjano oitovane volje dotadanjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasnitvo prijee na stjecatelja (potrebna tabularna izjava).TABULARNA IZJAVA-je izjava prodavatelja da kupac nekretninu upie u zemljine knjige.Kod kupnje nekretnina moramo paziti na to je li u ugovoru upisana tabularna izjava ili ne,kako bismo se mogli kasnije upisati kao vlasnik! ZAMJENJIVE STVARI su one koje se mogu zamjenjivati za iste takve stvari npr.kukuruz,penica,eer,... NEZAMJENJIVE STVARI su one koje se ne mogu zamjenjivati npr.Picassova slika. POTRONE STVARI su one stvati koje se troe jednokratnom upotrebom npr.cement, brano,... NEPOTRONE STVARI su one koje se troe uporabom kroz dulje vrijeme npr.graevinski stroj,vozilo,...U zakup i zalog se mogu dati samo nepotrone stvari. DJELJIVE STVARI su one stvari koje se mogu podijeliti , a da se ne uniti njihova sutina ili vrijednost. NEDJELJIVE STVARI su one kod kojih to nije mogue npr.dragi kamen,manji stan... JEDNOSTAVNE STVARI su one koje su u cjelini istog sastava npr. ulje,vino,ria,... SLOENE STVARI su one koje nisu u cjelini istog sastava npr. zgrada,automobil,... GLAVNE STVARI Glavna stvar je ona koja je vanija od druge ili drugih zdruenih sporednih stvari npr. violina,brod,... SPOREDNE STVARI Sporedna stvar moe biti: PRIPADNOST GLAVNE STVARI je stvar koja nije u fizikoj vezi s glavnom stvari, ali slui zajednikoj svrsi npr. gudalo,brodica za spaavanje,... PRIRATAJ GLAVNE STVARI je sporedna stvar koja je u prirodnoj vezi s glavnom stvari. To su plodovi glavne stvari. Mogu biti: PRIRODNI npr.plodovi na stablu,mladunad ivotinja,...

CIVILNI npr.kamate od glavnice IMOVINA

IMOVINA su sva pokretana i nepokretna dobra i/ili prava u vlasnitvu pravne ili fizike osobe, koja se mogu izraziti u novcu; to su sva sredstva koja se koriste u poslovanju preduzea. Imovina je skup dobara koja pripadaju odreenom objektu. IMOVINA (PRAVNI POJAM)-je skup subjektivnih imovinskih prava koja pripadaju 1 nositelju.Kao pravna kategorija imovina mora biti jedinstvena te u svim promjenama svog obujma sauvati svoj identitet. Stjecanje imovinskih prava: ORIGINARNO (IZVORNO) stjecanje imovinskih prava imamo onda kada stjecatelj svoje pravo ne izvodi iz prava posrednika. DERIVATIVNO (IZVEDENO) stjecanje imovinskih prava imamo onda kada stjecatelj svoje pravo temelji na pravu posrednika. Derivativno stjecanje moe biti: TRANSLATIVNO KONSTITUTIVNO VLASNITVO VLASNITVO je jedno od temeljnih stvarnih prava. Ono daje najire ovlasti nekoj osobi na stvar. Vlasnik ima ovlatenje da stvar posjeduje,njome se koristi, njome raspolae (prodaje, daruje, uniti, odbaci...). SUVLASNITVO je vlasnitvo vie osoba nad istom stvari tako da je dio svakoga od njih odreen razmjerno prema cjelini,osobe mogu samostalno raspolagati svojim dijelom.Kod ZAJEDNIKOG VLASNITVA svaki pojedini zajedniar ne moe samostalno raspolagati svojim dijelom. ZEMLJINE KNJIGE su knjige u kojima se vodi evidencija o stvarnim pravima nad nekretninama. Zemljine knjige vode posebni zemljinoknjini uredi u opinskim sudovima. Zemljine knjige se sastoje od: GLAVNE KNJIGE u kojoj su zemljino-knjini uloci,a to su tri lista glavne knjige: POSJEDOVNICA sadri podatke o povrini, kulturi, poloaju parcele... VLASTOVNICA sadri podatke o vlasniku, odnosno vlasnicima. TERETOVNICA sadri podatke o pravima treih osoba na nekretnini npr.hipoteka. ZBIRKE ISPRAVA sadri isprave na temelju kojih su izvreni pojedini upisi u knjigu.Upisi mogu biti: UKNJIBA se vri ako su zadovoljeni svi uvijeti za upis. PREDBILJEBA se vri ako nisu ispunjeni svi uvijeti za uknjibu npr. Na temelju rjeenja o nasljeivanju koje jo nije pravomono (jer nije protekao rok za albu pa bi ono u drugostepenskom postupku moglo biti izmjenjeno). Kad to rjeenje postane pravomono onda sud tu predbiljebu pretvara u uknjibu. ZABILJEBA Zabiljebom se evidentiraju neke injenice koje mogu biti odluujue u prometu nekretnina npr.da je vlasnik maloljetan i sl. ZEMLJINE KNJIGE SE TEMELJE NA NEKOLIKO NAELA: 1. NAELO JAVNOSTI

Zemljine su knjige javne. Svatko moe uzeti na uvid i zatraiti prijepis podataka upisanih u knjizi, a da za to ne mora dokazivati pravni interes. 2. NAELO LEGALITETA (ZAKONITOSTI) Svaki upis moe se izvriti u knjizi samo na temelju valjane isprave koja predviena propisom. 3. NAELO POUZDANJA Prua se zatita osobi koja se pouzdala u zemljinu knjigu. 4. NAELO PRIORITETA (PRVENSTVA) Onaj tko je prvi upisao hipoteku na neko zemljjite ima prednost u naplati svojih potraivanja pred onima ije su hipoteke upisane kasnije. OLAKOTNA (PROMIJENJENA) OKOLNOST puno toga se moe uzeti kao olakotna okolnost to moe ovlastiti sud da izrekne kaznu niu od one koja je propisana zakonom jeste li pokuali sprijeiti posljedicu nakon radnje, u kakvim ivotnim prilikama ivite,jeste li prethodno kanjavani,...