Smokve se prilino jednostavno uzgajaju. Nisu cijepljene na podloge i ne trebaju partneraopraivaa.

Odgovarat e im svako tlo, samo da je dobre propusnosti, a stabla mogu izdrati i hladnoe sjevernijih krajeva. Prskati ne treba jer smokve rijetko napadaju bolesti i tetnici. Ipak ovu je egzotinu voku teko natjerati da redovito rodi svake godine. Da smokva ne bi izrasla u golemo, prebujno stablo koje e donositi tek pokoji sitan plod, mora se svakako ograniiti rast i irenje korijena. To se moe postii na dva naina ili smokvu posaditi u posudu promjera 40-50 cm ili ozidati stijenke sadne jame, kako korijen ne bi prodirao u okolnu zemlju. Smokvu lonanicu mozete oblikovati kao fan uza zid iii kao patuljastu vazu, a lonac moete drati u stakleniku cijele godine iii ih unositi u zatvoren prostor tek kad stabalima otpadne lie i kad zaprijeti mraz. Zaklonjen zid koji gleda prema jugu ili jugozapadu bit e idealno mjesto za sadnju smokve. Stakleniki e uzgoj, dodue, omoguiti dvije berbe na godinu, no ipak razmislite, jer je smokva lisnata voka koja daje mnogo sjene. Sljedei se problem odnosi na zimsku zatitu stabala koja uzgajamo na otvorenom. Ovogodinji su plodovi bili na stablu i prosle godine, u obliku nerazvijenih plodia. Svi ti plodii, kao i mladi izboji, moraju biti pokriveni svaki za sebe. U sezoni rasta smokva trai i redovitu njegu uestalo zalijevanje u sunom razdoblju, ak dvaput na tjedan, orezivanje izboja u lipnju, a prekobrojni se plodovi moraju odstraniti krajem rujna. Dva su tipa smokava zelene sorte koje imaju zelenkastu pokoicu i svijetlo meso te Ijubiaste sorte sa smekastom ili Ijubiastom pokoicom i crvenim mesom. Shema sadnje stabla smokve: