Koncept Tranzicijske Pravde - Final

KONCEPT TRANZICIJSKEPRAVDE ISUOAVANJESPROLOU UBOSNIIHERCEGOVINI
AlinaTrkulja
Septembar2012.godine
KoncepttranzicijskepravdeisuoavanjesprolouuBosniiHercegovini
Saetak
Ovaj dosije tematizira tranzicijsku pravdu kao teorijski koncept i praktini proces usmjeren na suoavanje sa prolou u drutvima optereenim masovnim zloinima i krenjima ljudskih prava. Cilj kreiranja dosijea o tranzicijskoj pravdi u Bosni i Hercegovini je pruiti pregledan i pouzdan izvor elementarnih informacija o ovoj sloenoj temi, uz obilato upuivanje na postojee primarne i sekundarne izvore, kako akademske studije, vladine izvjetajeiizvjetajenevladinogsektora,takoimedijskeizvore. U uvodnom dijelu dosije se ovom temom bavi iz teorijskog ugla. Predstavljen je koncept tranzicijskepravde,osnovnedefinicije,njegovhistorijskirazvoj,teponueniizvoriilinkoviza daljeinformisanje. Poglavlje o praksama tranzicijske pravde daje pregled osnova tranzicijske pravde u meunarodnom pravu, predstavlja glavne aktere tranzicijske pravde i tematizuje ulogu meunarodne zajednice u postkonfliktnim naporima. Potom su predstavljeni bazini mehanizmi tranzicijske pravde te ukratko iskustva nekih od zemalja u kojima su ovi mehanizmiprimjenjivani. Tree poglavlje postavlja okvire za bavljenje ovom temom u kontekstu regiona, a etvrto Bosne i Hercegovine. Nadalje, ova tematika je proirena i predstavljena kroz takozvana etiristubatranzicijskepravde. Za svaki od ovih mehanizama predstavljen je zakonski okvir, institucije koje se njima bave ili imaju dunost da se njima bave prema preuzetim obavezama po meunarodnom pravu i aktima domaeg zakonodavstva, opisan razvoj, postignuti uspjesi i istaknuti osnovni problemi kao i relevantni primarni i sekundarni izvori za dalje upoznavanje sa temom. Predstavljen je i spektar organizacija civilnog drutva koje se neposredno i aktivno bave problematikomtranzicijskepravde,posebnoutvrivanjemikazivanjemistine. Ovi dijelovi dosijea su zamiljeni kao upute za potencijalno dalje istraivanje tranzicijske pravde u Bosni i Hercegovini i medijsko praenje razvoja njenih razliitih aspekata. U posljednjemdijeludosijeanalazisepregledkoritenihizvoraidrugerelevantneliterature. Autoricadosijea:AlinaTrkulja
2/31
Sadraj
Saetak .................................................................................................................................................... 2 Sadraj ..................................................................................................................................................... 3 1.Suoavanjesprolouitranzicijskapravda....................................................................................... 4 2.Ciljeviipraksetranzicijskepravde....................................................................................................... 7 2.1.Krivinapravda ............................................................................................................................. 7 2.2.Utvrivanjeinjenicaikazivanjeistine ........................................................................................ 8 2.3.Reparacije..................................................................................................................................... 9 2.4.Institucionalnereforme.............................................................................................................. 11 2.5.Cjelovitpristuptranzicijskojpravdi ............................................................................................ 11 3.Tranzicijskapravdauregionu............................................................................................................ 13 4.TranzicijskapravdauBosniiHercegovinigdjesmodanas?........................................................... 16 4.1.SuenjapredsudovimauBosniiHercegovini ........................................................................... 16 4.2.Utvrivanjeinjenicaigovorenjeistine ..................................................................................... 18 4.2.1.Inicijativezauspostavljanjekomisijazaistinu .................................................................... 18 4.2.2.Inicijativecivilnogdrutvazautvrivanjeipromocijuinjenica ......................................... 19 4.2.3.Pitanjenestalihosoba ......................................................................................................... 20 4.3.Institucionalnereforme.............................................................................................................. 21 4.4.Materijalnereparacije ................................................................................................................ 22 4.5.Simbolikereparacije:memorijaliikomemoracije .................................................................... 23 5.Tranzicijskapravdaimediji ............................................................................................................... 25 Bibliografija............................................................................................................................................ 29 Preporueniizvori: ............................................................................................................................ 30
3/31
1.Suoavanjesprolouitranzicijskapravda
Suoavanje s prolou osnovna je ideja iza procesa koji nazivamo tranzicijskom pravdom. Sama ideja suoavanja s prolou je relativno nova, te se javila u Njemakoj nakon Drugog svjetskog rata i odnosila se na niz zajednikih ciljeva koje su postratna njemaka drava i pobjednike saveznike snage postavile pred dravu u nadilaenju nacistike prolosti. U svojoj je osnovi proces suoavanja s prolou bio vezan uz suenja za ratne zloine pri vojnim tribunalima u Nrnbergu i Tokiju ali i programe vezane za reparacije rtvama nacistikog reima te razliite druge procese vezane za posljeratnu denacifikaciju u Njemakoj.1 Ovajkonceptsveviedobijanavanosti,kakokrupnepolitikepromjeneilionotoSamuelP. Huntington (1991.) naziva treim valom demokratizacije stupaju na snagu. Veliki broj zemaljaJuneiSrednjeEvropeiBalkana,SrednjeiJuneAmerike,June,Sjeverne,Zapadnei Ekvatorijalne Afrike i oblasti Velikih Jezera te Jugoistone Azije tokom posljednje tri dekade, u tranziciji od autoritarnih ka demokratskom ustroju vlasti ili od oruanog sukoba ka miru i stabilizaciji, suoavajui se sa masovnim krenjima ljudskih prava, usvaja neke od elemenata tranzicijske pravde, razvija vlastite mehanizme i specifine aktivnosti za suoavanje s prolou. Upravo zbog toga to su ove promjene nazivane tranzicijom ka demokraciji, pravda za kojom u ovim zemljama postoje veliki zahtjevi i multidisciplinarno polje unutar kojegserazvija,dobilajenazivtranzicijskapravda(ICTJ,2009.str.3.). Prema Meunarodnom centru za tranzicijsku pravdu (nadalje ICTJ) (2008, str.2) velika je vjerovatnoadaemasovnizloiniizprolostisakojimasedrutvonesuoava,produbljivati drutvene podjele, generirati nepovjerenje meu grupama i institucijama drave i spreavati ili usporavati dostizanje sigurnosti i razvijanja drutva. Nesuoavanje s prolou postavlja pitanje posveenosti vladavini prava i moe dovesti do ponovne pojave nasilja u razliitim oblicima. Danas je osnova tranzicijske pravde, koja se kao koncept pojavila tokom 80ih i naglo razvijala tokom 90ih do danas, upravo ideja suoavanja s prolou, spoznaja da zaboraviprikrivanjemasovnihkrenjaljudskihpravadoprinosepojavinovihzloinazatoje ilustrativansluajJugoslavije90tihgodinaipovezanostitihdogaanjasapolitikomguranja podtepihzloinapoinjenihtokomIIsvjetskogratazavrijemeJugoslavije.2 Tokom posljednjih nekoliko dekada objavljen je znaajan broj radova koji iz razliitih uglova (filozofskog, pravnog, politikog, sociokulturnog itd.) rasvjetljavaju pitanja tranzicijske pravde i pokuavaju definirati njen teorijski okvir. Presudnu je ulogu svakako odigrala knjiga Tranzicijska pravda, koju je 2000. godine objavila Ruti G. Teitel, do danas jedna od najznaajnijih i najpriznatiijh teoretiarki tranzicijske pravde uopte. Teitel (2004. str. 69) definira tranzicijsku pravdu kao posebno razumijevanje pravde u razdoblju politikih promjena koju karakterizira pravosudni odgovor na zloine represivnih reima iz prolosti. Kako pokazuju trendovi tranzicijske pravde u posljednjih dvadesetak godina, razumijevanjeprocesatranzicijskepravdedanasukljuujenesamopravosudnemehanizame suoavanja s prolou i tzv. retributivnu pravdu, ve i vansudske mehanizme za promociju
1 2
ZavieizvoraosuoavanjusprolouvidjetiMalumirovnubibliotekuCentrazanenasilnuakciju. Vidjeti:oki, D. 2002, TheSecondWorldWar II: Discourses of reconciliation in Serbia and Croatia in the late 1980sandearly1990s,JournalofSouthernEuropeandtheBalkansOnlineVolume4,Issue2,2002.
4/31
mira i stabilnosti u postkonfliktnim drutvima3. Kora Andrieu (2010. str.4.) razlikuje nekoliko nivoakojetranzicijskapravdaobuhvata: Retributivnapravdasuenjazloincimai(ponovno)uspostavljanjevladavineprava, reformasigurnosnogsektoraipravosudnogsistema; Restorativnapravda:prikupljanjeinjenicaoprolosti,osnaivanjertava4iponovna izgradnjazajednicakrozpomirenjeikolektivnopamenje5; Drutvenapravda:prevazilaenjeekonomskih,politikihidrutvenihnepravdikojesu doprinijelekonfliktuidefiniranjeosnovapravednog,stabilnogdrutvakrozreparacije, materijalneisimbolike,programeafirmativneakcije,rodnosenzitivanpristup, razvoj6itd. Definicija tranzicijske pravde koju je ponudio Meunarodni centar za tranzicijsku pravdu (2010, str.1), vjerovatno najvaniji izvor informacija o tranzicijskoj pravdi i njenim pojavnim oblicimairomsvijeta,naglasakstavljaupravonarestorativniaspekttranzicijskepravde:
Tranzicijska pravda je reakcija na sistematska ili masovna krenja ljudskih prava. Ona trai priznanje za rtve i promociju mogunosti stvaranja trajnog mira, pomirenja i demokracije. Tranzicijska pravda nije posebna vrsta pravde, ve pravda prilagoena drutvima koja su u procesu transformacije nakon perioda izraenih krenja ljudskih prava. U nekim se 7 sluajevimaovatransformacijadeavanaglo,audrugimaonemogutrajatiidecenijama.
Izvjetaj Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija iz 2004. godine definira tranzicijsku pravdu kao cijeli dijapazon procesa i mehanizama povezanih sa pokuajima jednog drutva da staneukrajnaslijeumasovnihzloinaizprolosti,dabiseutvrdilaodgovornost,uspostavila pravda i postiglo pomirenje.8Pomak ka restorativnom aspektu tranzicijske pravde vidi se u novojiizuzetnovanojrijeikojasepojavljujeuovojdefinicijiisvevienalazisvojemjestou ciljevimatranzicijskepravdemeurecentnimteoretiarimaiteoretiarkama:pomirenje.
Vidjeti:AHuyse,L.(2000):Pravdaposletranzicije(odlomak).Re,57.3131142.;ICTJPeaceversusJusticea falsedilemma/Mirnasprampravde:lanadilema 4 rtve su osobe koje su "individualno ili kolektivno pretrpjele tetu, ukljuujui i fizike ili mentalne povrede, emocionalnu patnju, ekonomski gubitak ili znatno umanjenje njihovih temeljnih prava." Ova definicija ukljuuje i "lanove ue porodice ili osobe uzdravane od rtve ili osobe koje su pretrpjele tetu pri pomaganju rtvama u nevolji ili u sprijeavanju viktimizacije." Definicija na osnovu UNGA Deklaracije o osnovnim principima i zloupotrebemoi.1985.A/RES/40/34 5 Vidjeti:Christie,N.(2005)Restorativnairetributivnapravdaukonteksturatairatnihzloina. 6 Pod razvojem (development) se prije svega misli na poboljanje socioekonomskih uslova u kojima ive pojedinci i grupe unutar jednog drutva, na nain na koji su definirani u Meunarodnoj konvenciji o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima ( 1966 ) ali i drugim dokumentima meunarodnog prava. Milenijumski razvojni ciljevi (MDGs), definirani i usvojeni od strane UNa u dokumentu pod nazivom MilenijumskadeklaracijaUjedinjenihNacijaiz2000godine,suslijedei:Iskorjenjivanjeekstremnogsiromatvai gladi,postizanjeuniverzalnogosnovnogobrazovanja,promovisanjejednakostipolova,smanjenjesmrtnostikod djece, poboljanje zdravlja majki, borba protiv HIV/AIDS, malarije i drugih oboljenja,obezbjeenje ekoloke odrivosti i stvaranje globalnog partnerstva za razvoj. O razvoju u Bosni i Hercegovini vidjeti: Izvjetaj o napretkuBiHoostvarivanjumilenijumskihrazvojnihciljeva2010,UNDP,BiH 7 Vie informacija o konceptu i definicijama tranzicijske pravde vidjeti u Kritz, N. (Ur). Transitional Justice: How Emerging Democracies Reckon with Former Regimes, Washington, DC: US Institute for Peace Press, 1995; A. McAdams, ed. Transitional Justice and the Rule of Law in New Democracies (Notre Dame, IN: University of Notre Dame Press, 1997); R. Teitel, Transitional Justice (New York: Oxford University Press, 2002); Dinah L. Shelton (Ur.) , Transitional Justice, The Encyclopedia of Genocide and Crimes Against Humanity, Woodbridge, MacmillanReferenceUSA.Vol.32004:10451047. 8 Vladavinapravaitranzicijskapravdaukonfliktnimipostkonfliktnimdrutvima;S/2004/616,August23,2004
3
5/31
Pomirenje podrazumijeva uee kako rtava tako i onih koji su odgovorni za poinjene zloine i to je, prema Kori Andrieu jedna od osnovnih pretpostavki restorativnog aspekta tranzicijske pravde. Ona te pretpostavke definira na slijedei nain: Zloin nije primarno krenjezakona,vesukobmeuindividuamakojiimnanositetu,utienazajednicuucjelini ali i na poinitelja zloina. Krivina pravda bi trebala da se usmjeri vie na pomirenje meu razliitim stranama i ispravljanje poinjenog zla nego na prosto kanjavanje poinitelja. Procespravdebitrebaodaukljuirtve,poiniteljeinjihovezajedniceucjelini(2010.str.5.). Vijee za ljudska prava Ujedinjenih Nacija (2009. str. 4, pasus 3) potvruje ovaj pristup istiui da pravda nije samo pravosudna i retributivna, usmjerena na kanjavanje kroz pravian sudski postupak protiv onih koji su izvrili zloine, ve prije svega restorativna i preventivna,usmjerenakaosiguravanjupravnoglijekazartveiukidanjunekanjivosti,kaoi tome da se osigura da svi ljudi unutar drutva u tranziciji prihvate prolost i ive u miru i sigurnosti u kohezivnim, pluralistikim demokratskim drutvima. Kako Andrieu (2010. str. 4) pie, u teorijskom ali i praktinom smislu, tranzicijska pravda se zaista pomjerila od retributivne pravde ka restorativnoj. U posljednje vrijeme sve vei broj teoretiara i teoretiarki nudi argumente za proirivanje obima tranzicijske pravde kroz naglasak na drutveni aspekt tranzicijske pravde koji treba da doprinese i ukupnom razvoju, te uspostavljanjusocijalneiekonomskepravde.9 U narednome poglavlju biti vie govora o specifinim mehanizimima tranzicijske pravde na emu su zasnovani, kako su primijenjeni u razliitim zemljama koje nastoje prevladati prolostokreuisekasjeanju,pomirenjuipriznanjurtavaumjestoprikrivanjuizaboravu.
LouiseArbour,VisokikomesarzaljudskapravaUjedinjenihnacijaje2006.godineodralapredavanjenatemu ekonomske i socijalne pravde za drutva u tranziciji objavljeno godinu dana kasnije, vidi Economic and social justice for societies in transition, New York University Journal of International Law and Politics, vol. 40, No. 1; Meunarodni centar za tranzicijsku pravdu je 2009. godine objavio izuzetno vaan zbornik radova na temu povezanosti tranzicijske pravde i razvoja: De Greiff, P. i Duthie, R. (Ur.) 2009. Transitional Justice and Development: Making Connexion, New York, Social Science Research Council & ICTJ. Svjetska banka je u aprilu 2011. godine objavila svoj Izvjetaj o svjetskom razvoju, koji po prvi put u sredite svoje analize sukoba stavlja masovnakrenjaljudskihpravaitranzicijskupravduidovodiihuvezusrazvojemisigurnou.
6/31
2.Ciljeviipraksetranzicijskepravde
Kao to vidimo i iz ranije predstavljenih definicija koncepta, ciljevi tranzicijske pravde su dosta ambiciozni, i ukljuuju razvoj demokracije, izlijeenje rtava, sveobuhvatne transformacije, pomirenje, kao i regeneraciju cijelog drutva nakon masovnih zloina poinjenih u prolosti. Konkretni koraci na putu ka postizanju ciljeva tranzicijske pravde usmjerenisunaindividualnapravartavatenakolektivnedunostisamedraveonakokako sudefiniraneumeunarodnompravu. Ova prava su: (1) Pravo na pravdu/Zadovoljenje pravde (The Right to Justice), (2) Pravo na istinu/Pravo na poznavanje injenica (The Right to Know), (3)Pravo na reparaciju/odtetu (TheRighttoReparation),(4)Pravonaosiguranjepreduvjetadasezloinineeponoviti(The Guarantee of Non Reccurrence).10Dakle, tranzicijska pravda se oslanja na meunarodni sistem zatite ljudskih prava. Drave unutar kojih su se u prolosti odvijala sistematska krenjaljudskihpravaimajuobavezu,nesamodaihzaustave,veidasepobrinuzatodase takve vrste zloina ne ponove, u skladu sa propisima na koje su se obavezale ratifikacijom pojedinih meunarodnih sporazuma, a iji se relevantni dijelovi odnose i na tranzicijsku pravdu. Na ovim obavezama i pravima poivaju do danas razvijena tzv. etiri mehanizma ili stubovi tranzicijske pravde: krivina pravda, utvrivanje injenica i kazivanje istine o zloinima, institucionalne reforme, te materijalne i simbolike reparacije. Ovi mehanizmi, kako emo nadalje detaljnije vidjeti, ukljuuju niz politikih, ekonomskih, kulturalnih, sociolokih i psiholokih akcija: suenja ali i kolektivnu amnestiju, reforme pravosudnih institucija, osnivanje novih institucija, donoenje zakona u skladu sa zahtjevima tranzicijske pravde, osnivanje komisija za istinu i pomirenje, traenje nestalih, provjeru i zabranu obnaanja javnih funkcija svim grupama (lustracija) i pojedincima (vetting) za koje postoji opravdana sumnja da su krili ljudska prava tokom prolog reima ili sukoba, dostupnost policijskih i vladinih dokumenata iroj javnosti, javna izvinjenja, memorijale, kompenzacije i reparacije,revidiranjehistoriografijeitd.
2.1.Krivinapravda
Krivina pravda je zasnovana na obavezi drava da putem pravinog postupka procesuiraju i kazne odgovorne za krenje prava. Podrazumijeva utvrivanje individualne krivine odgovornosti za poinjene zloine i sudsko procesuiranje ratnih zloina i drugih krivinih djela po osnovi meunarodnog humanitarnog prava. Svoje poetke ima u Nirnberkom procesu i procesu u Tokiju i zasniva se na istim pretpostavkama: da je neophodno stati u kraj nekanjivosti, da su mir i pravda neraskidivi i da je neophodno meunarodne odnose zasnivati na odreenim moralnim i pravnim principima (Andrieu, 2010. str. 5). Insistiranje na suenjima zasnovano je na uvjerenju da nijedan drugi mehanizam tranzicijske pravde nema tako veliki uticaj na pojedince, udruenja rtava i drutvo u cjelini u smislu dostizanja
10
Principe protiv nekanjivosti krivaca za masovna krenja ljudskih prava (Principles agains Impunity) predloio je profesor Joinet 1997. godine (E/CN.4/Sub.2/1997/20/Rev.1, Annex II) i prema njemu se nazivaju Joinetovi principi.NadopunioihProf.Orentlicher2004.godine(E/CN.4/2005/102/Add.1).UNovoVijeezaljudskaprava ihjezabiljeilousvojojrezoluciji2005/8121.aprila2005.godine,imesupostalidiomeunarodnogprava.
7/31
osjeaja pravde i uvjerenja da sistem funkcionira, to je jedan od preduvjeta za vraanje povjerenjagraanaigraankiuinstitucijeispreavanjeponavljanjazloina.11 Suenja pored kanjavanja imaju iru svrhu: objavljivanje detaljnih narativa o zloinima u prolosti, dokumentiranje historije za budue generacije, davanje prostora rtvama da se njihov glas uje, jaanje vladavine prava i promocija pomirenja na samom terenu.12To je zapravo najvie primjenjivan pristup suoavanju s prolou i danas se ostvaruje na meunarodnom nivou pri Meunarodnom tribunalu za Jugoslaviju (osnovanom 1993.), Meunarodnom tribunalu za Ruandu (osnovanom 1995.) i Meunarodnom krivinom sudu (osnovanom 2002. godine) i na nacionalnom nivou pri lokalnim sudovima koji mogu biti tzv. hibridni13ilidomaisudovi. Mnogi autori su argumentirali da meunarodni sudovi teko mogu da doprinesu ranije spomenutimirimciljevima,prijesvegazboggeografske,kulturneiproceduralneudaljenosti od rtava, zbog percepcije suenja kao ispolitiziranih, visokih trokova suenja, komplikovanih,jakodugihirtvamaestonerazumljivihprocedura,aponajviezbognjihove fokusiranosti na poinitelje a ne na rtve.14Osim toga, duboko raireno uvjerenje da su sudskiutvrenifaktinajrelevantnijizautvrivanjeikazivanjeistinekojaepodupiratiproces tranzicijske pravde, pokazuje se kao netano jer, kako emo kasnije vidjeti, meu onima kojima je tranzicijska pravda usmjerena, percepcija sudskih injenica kao neprikosnovene istinenerijetkoizostaje. Pravosudnemjeretekomogubitidovoljnezaostvarenjeukupnihciljevatranzicijskepravde, jer je pojava nepotpune pravde i nekanjivosti zapravo opta karakteristika svih drava i drutava u tranziciji s obzirom na to da nerijetko poinilaca i njihovih rtava ima na hiljade. To pokazuje da su, ak i da su sudovi u stanju da osude sve one koji zasluuju kaznu i da faktografski utvrde sve okolnosti vezane za pojedinane zloine, druge i drugaije inicijative neophodne za ponovno uspostavljanje povjerenja i ostvarenje sveobuhvatnih ciljeva tranzicijskepravde.
2.2.Utvrivanjeinjenicaikazivanjeistine
Utvrivanje injenica i kazivanje istine zasnovano je na Pravu na istinu15koje se, kako se navodiuizvjetajuPogleduprolostkaoputpremabudunosti(2012.str.9):
odnosi na nastajue norme koje obavezuju drave da rtvama i lanovima porodica omogue pristup relevantnim injenicama o krenjima ljudskih prava tokom sukoba. U njegovom najuem obliku, rije je o pravu pojedinca da zna sudbinu voljene osobe. U najirem znaenju, ono je postavljeno kao kolektivno pravo na poznavanje i poduavanje historije koja nije revizionistika, kao i pravo pojedinca da otkrije istinu o svim grubim krenjimaljudskihpravauvlastitojiliuprolostisvojihsrodnika.
PrijedlogtekstaDravnestrategijezatranzicijskupravduuBosniiHercegovini(2012.str.15.). Vidjeti: Kerr, R, and Mobekk E., 2007, Peace and Justice: Seeking Accountability After War, Cambridge: Polity Pressstr.43. 13 Hibridni sudovi su u osnovi domai sudovi koji imaju internacionalnu komponentu i osnovani su u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sierra Leoneu, Istonom Timoru, Kambodi, Iraku i Lebanonu. Meunarodna je komponentanajeepersonalizovana,olienauprisustvustranihsudijaaliituilaca. 14 Vidi: Valji, N.Trials and TRCs: Seeking Accountability in the Aftermath of Violence, in Hinze, D. (Ur.), 2009, HandbookonHumanRightsActivities,Berlin:FriedrichEbertStiftung 15 Vidi:UNOfficeoftheHighCommissionerforHumanRights(2009):Therighttothetruth.A/HCR/12/19(pdf)
12
11
8/31
Jedan od naina da se doe do ovih ciljeva je formiranje tzv. komisija za istinu. Prema Andrieu (2010, str. 10), moment nastanka retributivne pravde zapravo je osnivanje Junoafrike Komisije za istinu. Ova komisija poiva na participativnom modelu i njeguje pomirenje kroz javni dijalog i priznanje, to je glavna karakteristika jednog od dva modela komisijazaistinu.Ufokusuovogmehanizmatranzicijskepravdesurtveipriznanjenjihovog stradanja, i to, izmeu ostalog, putem osiguravanja platforme za javno sluanje iskustva rtava. Komisije za istinu formirane prema drugom modelu, poput komisija za istinu u Guatemali, Salvadoru i Istonoj Njemakoj, djeluju kao tijela za utvrivanje injenica sa jasnimciljemdapotaknureinterpretacijedogaajaizprolostiiutvrdekolektivnosjeanje. Ciljevi komisija za istinu su raznoliki, ali u pravilu ambiciozni: utvrditi injenice o krenjima prava, o politikim i drutvenim okolnostima koje su dovele do njih, kao i o posljedicama krenja prava; doprinijeti ispunjavanju prava i potreba rtava; stvoriti kulturu institucionalne odgovornosti i reformi, doprinijeti spreavanju ponavljanja zloina i krenja prava, unaprijediti mogunost pomirenja i umanjiti sukobe iz prolosti, informirati javnost o nalazima i osigurati priznanje nanijetih nepravdi.16Kako navodi Toma, u odnosu na druge mehanizme, njihova posebnost je to se osnivaju u zemljama gdje su poinjeni zloini od stranedravnihvlastiitorelativnobrzo(urazdobljudotrigodine)svojradmorajuokonati zavrnim izvjeem koje sadri nalaze o prolosti i preporuke za budunost. Ova su tijela usredotoena na prolost i to blisku dogaaji iz davne prolosti ne spadaju u predmet istrage komisija jer one svoje zakljuke izvode iz sasluanja rtava i svjedoka. Komisije istrauju obrasce najteih krenja ljudskih prava, a ne pojedinane incidente i uglavnom se bavezloinimaijajeposljedicavelikbrojrtava.(2009,str.1.) U kontekstu utvrivanja injenica nisu nevani i napori koje u tom smislu ine inicijative civilnog drutva, posebno kada od strane dravnih institucija sline inicijative izostaju ili se razvijaju sporo, zbog politikih ogranienja, nemogunosti iznalaenja kompromisa ili naprosto manjka volje vladajuih elita da se istina utvrdi. Kako Bickford navodi: U ovakvim kontekstima, nezvanine inicijative predstavljaju jake alternative i mogu biti viene kao legitimnijiizboruprocesutraganjaiotkrivanjaistineoprolosti.17
2.3.Reparacije
Reparacije18su materijalne i nematerijalne metode kojima se na direktan ili indirektan nain vraa dostojanstvo rtvama, vri javno priznanje njihovog stradanja, njihovo osnaivanje, deviktimizacija i resocijalizacija. Ove metode su zasnovane na obavezi drava da osiguraju adekvatan pravni lijek i zadovoljenje zbog krenja prava u prolosti.19Kako se navodi u
Vidi: Hayner B. P. 2011 ( 2 izdanje) , Unspeakable Truths, Routledge, London, str. 20 26. ;Bogdan Ivanievi, Komparativnastudijaoefektimakomisijazaistinu,ICTJ,2009;DraganPopovi,Vodikroztranzicijskupravduu BosniiHercegovini,UNDP,2009. 17 Vidi:Bickeford,L.,Nezvanineinicijativezautvrivanjeikazivanjeistine.Fondzahumanitarnopravo 18 Za definicije i opirnije informacije o reparacijama vidi: Brett S., Bickford L., evenko L., Rios M., 2007, Memorialization and Democracy, State Policy and Civic Action, ICTJ, UN Special Rapporteur Mr. M. Bassiouni Ch.,FinalReport(2000):Therighttorestitution,compensationandrehabilitationforvictimsofgrossviolations of human rights and fundamental freedoms. (pdf ) Feyter, K.,Parmentier S./Bossuyt M./Lemmens P. (Ur.): Out of the Ashes Reparation for victims of gross and systematic human rights violation. Intersentia, Antwerpen Oxford;Maiese,M.(2003):TheImporanceofCompensation 19 Vidjetivieu:Verdeja,E,2008,ACriticalTheoryofReparativeJustice,Constellations,15:2,pp.208222
16
9/31
Vodiu kroz reparacije (Vodi): one imaju za cilj vraanje dostojanstva rtvama i stvaranje uslova za njihovu reintegraciju u drutvo. Za rtve zloina i drugih krenja ljudskih prava, predstavljaju konkretan izraz priznavanja patnje kroz koju su prole i koja jo uvijek traje. One doprinose osjeaju drutvene solidarnosti putem priznavanja rtava kao ljudskih bia i kao jednakopravnih graana (2006. str.7). Vei broj eksperata smatra da su iz perspektive rtava te metode najvaniji mehanizam tranzicijske pravde, jer se na direktan nain tiu rtava (Andrieu, 2010. str. 15.). Dokument Ujedinjenih Nacija Pravo na pravni lijek i reparaciju za rtve tekih krenja ljudskih prava i povreda meunarodnog humanitarnog prava20razlikuje pet kategorija reparacija: 1. obeteenja (kompenzacije), 2. restituciju, 3. rehabilitaciju,4.razliiteoblikezadovoljenjai5.garancijuneponavljanja. Obeteenja podrazumijevaju ono to znamo pod nazivom materijalne reparacije kvantifikaciju materijalnih i nematerijalnih povreda i njihovu nadoknadu u novanim sredstvima.Oneseprovodeputemadministrativnihodlukakojeproizlazedirektnoizpropisa (zakoni, podzakonski i drugi opti akti) neke drave, ili sudskih odluka na osnovu tubi koje podiurtveilinjihoveporodice. Restitucija podrazumijeva razliite aktivnosti, poput vraanja oduzetih prava graanima, fiziki i odrivi povratak i druge aktivnosti iji je cilj vraanje u situaciju koja je prethodila krenjima prava, a rehabilitacija se odnosi na medicinsku, psiholoku, pravnu i socijalnu pomo. Razliiti oblici zadovoljenja ogledaju se kroz razliite simbolike forme. esto se nazivaju simbolikim reparacijama. To su mjere vlasti preduzete sa ciljem da se na simbolian nain prizna istina o zloinima i krenjima ljudskih prava u prolosti. U simbolike reparacije spadaju memorijali (spomen obiljeja i memorijalni centri), izvinjenja, te komemoracije i pomeni rtvama. One stoje u vrstoj vezi sa utvrivanjem injenica jer, kako se navodi u Vodiu kroz reparacije, priznavanjeinjenica o nedjelima iz prolosti i odgovornosti drave moe biti potpuno i iskreno jedino ako ima oblik zvaninog i javnog obraanja rtvama, bilo pojedinano ili kolektivno (Fond za humanitarno pravo, 2006, str.12). Tako je recimo predsjednik ilea Patrisio Ajlvin nakon objavljivanja ileanskog Izvjetaja o istini, preko nacionalnetelevizijeuputioporodicamartavadirljivumolbuzaizvinjenjeioprotajapotom poslao po jedan primerak izvetaja porodicama svake od rtava navedenih u izvjetaju, uz pismoukojemjenaznaenbrojstranenakojojsepominjenjihovsluaj.21 Garancija neponavljanja odnosi se na postupke osiguranja kojimae se garantovati da se u budunosti nee ponoviti krenja prava: demobilizacija, rasputanje paravojnih formacija, unitavanje oruja, civilna kontrola nad slubama bezbjednosti, kao i reforma institucija o kojojevierijeibitiunarednomdijelu.22
UN High Commissioner for Human Rights (2003): The right to a remedy and reparation for victims of violationsofinternationalhumanrightsandhumanitarianlaw. 21 "Discurso de S.E. el Presidente de la Republica, Don Patricio Aylwin Azocar, al dar a Conocer a la Ciudadania el Informe de la Comision de Verdad y Reconcitacion", 4. mart 1991; objavljen je na engleskom jeziku kao "StatementbyPresidentAylwinontheReportoftheNationalCommissiononTruthandReconciliation"uKritz, TransitionalJustice,3.knjiga,str.169173. 22 Definicije prema : Rezolucija Osnovna naela i smjernice za ostvarivanje prava na pravni lijek i reparacije rtava tekih krenja meunarodnog prava ljudskih prava i ozbiljnih povreda meunarodnog humanitarnog prava(A/RES/60/147,21March2006)
20
10/31
2.4.Institucionalnereforme
Institucionalnereformepoivajunaobavezidravadapreduzmusveneophodnemjerekako bi sprijeile ponavljanje krenja prava graana/ki i predstavljaju uspostavljanje institucija koje su vjerodostojan garant da se zloini iz prolosti nee ponoviti i u koje e graani i graankeimatipovjerenje.Podinstitucionalnimreformamaseprvenstvenomislinareforme pravosua i institucija sigurnosti, kao i na donoenje novih zakona, strategija i sl. koje e olakatiiubrzatiprocesdostizanjapravdeipomirenja.23 Kako se navodi u Vodiu kroz tranzicijsku pravdu u Bosni i Hercegovini, (2010. str. 26.) jedan odprvihkorakaupravcureformeinstitucijajeprofesionalizacijajavneadministracije.Onase svodi na provjeravanje kapaciteta i integriteta zaposlenih u institucijama i onih kojie se u njima zapoljavati u budunosti. Profesionalizacija javne administracije provodi se kroz procese ocjenjivanja integriteta i kapaciteta slubenika koji imaju namjetenja u javnim institucijama, tj. ocjenjivanja da li su podobni da i dalje imaju zaposlenje u javnoj administraciji, kao i procese reimenovanja kada se na sve pozicije u odreenoj instituciji prijavljuju svi zainteresovani, kao i dojueranji uposlenici. Naglasak se posebno stavlja na tzv. lustraciju/vetting provjeru i zabranu obnaanja javnih funkcija svim grupama/pojedincima za koje postoji opravdana sumnja da su krili ljudska prava tokom prologreimailisukoba.24
2.5.Cjelovitpristuptranzicijskojpravdi
Cjelovit pristup tranzicijskoj pravdi podrazumijeva kombinaciju navedenih mehanizama i prepoznajedanitijednaodovihmjerazasebnonikadaneeomoguitiosjeajdajepoglavlje stravineprolostizatvorenoiadekvatnoispravitipovredeiz prolosti(Andrieu,2010. str.3). Vanost cjelovitog, sveobuhvatnog pristupa tranzicijskoj pravdi prema iskustvima u posljednje dvije decenije, ponajvie zbog kompleksnosti problema iz prolosti sa kojima se drutvautranzicijinakonopsenihkrenjaljudskihpravasuoavaju,istieICTJ:
Bez napora za utvrivanje injenica i kazivanje istine ili reparacija, kanjavanje manjeg broja poinilaca zloina moe biti vieno kao politika odmazda. Kazivanje istine, bez napora da se poinioci kazne i sprovedu institucionalne reforme, moe biti vieno kao prazne rijei. Reparacije koje nisu u vezi sa kazivanjem istine i kanjavanjem poinilaca, mogu biti viene kao krvavi novac plaanje za utnju rtava i socijalni mir. Jednako tako, reforma institucija bez pokuaja da se zadovolje legitimni zahtjevi rtava za pravdom, istinom i reparacijama, ne samo da je neefikasna sa stajalita odgovornosti, ve e vrlo vjerovatnoisamazasebebitineuspjena.(2009.str.2.):
Dazakljuimo,tranzicijskapravdajeusvojojosnovizapravoinstitucionaliziranosuoavanjes prolou u drutvima koja su u procesu prevazilaenja naslijea razliitih oblika masovnih krenjaljudskihprava,bilotokomautoritarnihreimailitokomoruanihsukoba,nojednako tako ona obuhvata i niz neinstitucionaliziranih aktivnosti usmjerenih ka pomirenju i suoavanju s prolou. Ona je proces kojim senakon traumatinih iskustava iz prolosti tei uspostaviti demokraciju, izgraditi mir i ostvariti pravdu za sve kroz niz razliitih mehanizama
Vidi:Vodikroztranzicijskupravdu(2010.str.16). Inicijative koje su sprovedene u BiH baziraju se na principu utvrivanja individualne odgovornosti za krenja ljudskihprava,kodkandidatazajavnufunkcijuilizamjestokojeukljuujevrenjejavnihovlatenja.
24 23
11/31
koji su meuzavisni i dopunjavaju se. Njihova primjena zavisi od konteksta, prirode krenja prava u prolosti ali i same tranzicije. Da tranzicijska pravda itekako zavisi od konteksta potvruje i ICTJ kada istie da (s)utinski, ne postoji jedinstvena formula za suoavanje s prolou obiljeenom masovnim krenjima ljudskih prava. Svi su pristupi tranzicijskoj pravdi zasnovani na fundamentalnom vjerovanju u univerzalna ljudska prava. Ali, na kraju, svako drutvobitrebalo,zapravomoralo,odabrativlastitiput(2009.str.4.). U narednom dijelu biti e tematizirana tranzicijska pravda u kontekstu regiona i posebno Bosne i Hercegovine, ponajvie kroz dostignua ali i probleme i prepreke za uspostavljanje efikasnih mehanizama tranzicijske pravde i cjelovitog pristupa tranzicijskoj pravdi. Svaki od mehanizama i njegova primjena i u BiH e biti pojanjeni unutar zasebnih poglavlja koja slijede.
12/31
3.Tranzicijskapravdauregionu
Cijeli region jugoistone Evrope, od poetka devedesetih godina je u svojevrsnoj tranziciji. Proglaenje nezavisnosti Slovenije i Hrvatske 1991. godine bilo je poetak tzv. raspada Socijalistike federativne republike Jugoslavije, i poetak promjene politikog sistema koji prate tri velika oruana sukoba: u Hrvatskoj (19911995), Bosni i Hercegovini (19921995) i na Kosovu (19981999). Uz to su voena jo tri sukoba manjih razmjera, u Sloveniji (junijuli 1991) i u Bivoj jugoslovenskoj republici Makedoniji (januaravgust 2001; u daljem tekstu Makedonija). Navedeni sukobi su bili u znaku tekih krenja ljudskih prava i ozbiljnih krenjameunarodnog humanitarnogprava,a nekiodnjih naroitosu povezanisterminom etnikoienje25. Velikibrojrtavajedodanasostaobeznaknaderatnetete,aogroman broj poinilaca je jo uvijek na slobodi. Zahtjevi za pravdom se ne smanjuju, ali istovremeno tranzicijska pravda u regionu nailazi na mnotvo ozbiljnih prepreka, ponajvie zbog toga to se zapravo vlasti nikada nisu u potpunosti ogradile od zloina poinjenih tokom devedesetih godina. Kako je navedeno u recentnom Izvjetaju komesara za ljudska prava Vijea Evrope (2012, str.10), koji tematizira poslijeratnu pravdu i trajni mir u bivoj Jugoslaviji, zaostavtina nasilne prolosti jo uvijek lebdi nad regijom i ugroava potpuno uivanje ljudskih prava, demokraciju i vladavinu zakona. Nedostatak politike vizije, a donedavno i nedostatak rijeenosti drava da se bave krenjima ljudskih prava u prolosti, dovodi do individualnog traganja hiljada rtava za istinom i naknadom tete, kao i neuspjeha domaih sudskih postupakaoratnimazloinima. Na regionalnom nivou je najveu ulogu kada je u pitanju retributivna pravda odigrao MeunarodnikrivinisudzaJugoslaviju(MKSJ),ustanovljen1993.godineRezolucijomVijea sigurnosti Ujedinjenih nacija br. 827. Tribunal se prvenstveno bavi liderima koji su najvie rangirani i osumnjieni da su odgovorni za zloine koji su u nadlenosti Tribunala a to su, prema Statutu MKSJ, teka krenja meunarodnog humanitarnog prava kao to su genocid, zloini protiv ovjenosti i ratni zloini. Predmete protiv srednje i nie rangiranih osumnjienih MKSJ prenosi na nadlene nacionalne pravosudne strukture u regionu, uz veliku podrku lokalnim sudovima koji do zavretka njegovog rada, predvienog do 31.12.2014. godine, trebaju da postanu sposobni da u cjelini preuzumu zahtijevan zadatak procesuiranjaratnihzloinaca.26Ipak,dalietobitidatumzatvaranjasudaovisioddinamike rjeavanjapreostalihpredmeta. Naime, Tribunal u Hagu podnio je optunice protiv 161 osobe i sve su privedene licu pravde to je kuriozitet u meunarodnoj praksi. Sudski postupci su okonani za 126 osoba, a za njih 35onisujoutoku.Upostupcimakojisuzavreniod126optuenihlica13ihjeosloboeno, protiv 64 je izreena kazna, 13 je proslijeeno u domau jurisdikciju Bosne i Hercegovine,
25
Vidjeti: Draen, P. Ethnic cleansing An attempt at methodology, 5 European Journal of International Law (1994),str.342359. 26 Transfere predmeta prati i Tribunalova obuka ljudi iz pravne struke u bivoj Jugoslaviji, konkretno kroz projekat Pravda i ratni zloini: Projektom je obueno vie od 800 pravnih praktiara, razvijen je novi plan i program o meunarodnom krivinom pravu, prevedeno je vie od 60.000 transkripata na lokalne jezike, zaposleno je30 mladih strunjaka koji e pomoi domaim sudskim institucijama u oblasti ratnih zloina te pokrenutelearningportalkojijeokonanuoktobru2011.
13/31
Hrvatske i Srbije, a 36 optunica je ili povueno ili su optueni preminuli.27Za praenje zatvaranja Tribunala veoma je bitna i fukcija Rezidualnog mehanizma za meunarodne krivinesudoveuRuandiibivojJugoslaviji.28 Meu najveim uspjesima Tribunala navodi seinjenica da su do 2012. godine glavni akteri poput Slobodana Miloevia, Biljane Plavi, Radovana Karadia, a sada i Ratka Mladia izvedeni pred Tribunal, mada sa druge strane postoje prigovori da je to uinjeno prekasno.29 Nadalje, jedan od velikih uspjeha Tribunala je rodno zasnovan pristup suenjima za ratne zloine. Seksualno nasilje i porobljavanje je prvi put priznato kao zloin protivovjenosti i kao teko krenje enevske konvencije o zatiti civila tokom rata.30Kao reakcija na prigovore o nedovoljnoj upoznatosti javnosti i nedovoljnom prihvatanju MKSJ u regionu, razvijen je regionalniOutreachprogram.31 Iako je sudska dokumentacija izuzetno relevantna za utvrivanje istine, istraivanja i praksa pokazuju da se sa veim brojem dokaza i presuda, sve vie i jae javlja poricanje i negiranje zloina.Ilustrativnisurezultatiistraivanjaobjavljeniuizvjetajuiz2010.godineSuoavanje sprolouipristuppravdiizperspektivejavnostispecijalniizvjetaj32kojipokazujudasetek neto vie od polovine ispitanika slae sa konstatacijom da dokumentacija meunarodnih sudova, Hakog Tribunala i Meunarodnog suda pravde, predstavlja najbolji osnov za raspravu o tome ta se dogaalo tokom rata u Bosni i Hercegovini. Dijametralno suprotni stavovi se itaju prema etnikom kriterijumu: dok se sa tom tvrdnjom slae 83,4 posto pripadnika Bonjakog naroda, sa istom se tvrdnjom slae samo 26,5 posto pripadnika Srpskognaroda(2010.str.23).Ovakvapercepcijadodatnopotvrujeneophodnostrazvijanja cjelovitogpristupatranzicijskojpravdiinjenogrestorativnogaspektauBosniiHercegovini.33 Uskorijevremeorganizacijecivilnogdrutvapokrenualternativnenaineutvrivanjaistine, kao to su metode koje primjenjuju centri za utvrivanje injenica: Istraivako dokumentacioni centrar u Sarajevu, Fond za humanitarno pravo iz Srbije te Documenta iz Hrvatske. Ove organizacije inae proces razvoja tranzicijske pravde u cijelom regionu redovno prate kroz iscrpne izvjetaje o razvoju tranzicione pravde u bivim jugoslavenskim
UNICTY,KeyFiguresofICTYCases,13.1.2012,www.icty.org/sections/TheCases/KeyFigures. Mehanizam za Ruandu je ve osnovan, a osnivanje Rezidualnog mehanizma za bivu Jugoslaviju se oekuje 1 jula 2013 godine. On e se u manjem obimu baviti pitanjima vezanim uz naslijee MKSJ kao to su albe na predmete, odluke o prijevremenom putanju na slobodu, upravljanje arhivom, sudska komunikacija sa sudovimaubivojJugoslavijiusmisluizmjenezatitnihmjera,ustupanjadokazaitd. 29 ZaopsenuanalizupercepcijeradaMKSJuBosniiHercegovinividi:OrentlicherF.D.,2011.Danekokojekriv bude kanjen: Efekti meunarodnog krivinog tribunala za bivu Jugoslaviju u Bosni i Hercegovini, Fond otvorenodrutvo,Sarajevo. 30 Medijskiizvori:KarupDruko,D.Suoavanje:silovanjekaoratnizloin,PravdauTranzicijibr.3.Silovanjekao ratnizloinhistorijskodostignuetribunala;SeksualnonasiljeuratuuBiH 31 Medijski izvori: Outreach program meunarodnog suda u srednjim kolama regiona; Outreach program MeunarodnogsudapokrenuoserijuprezentacijausrednjimkolamauSrbiji 32 Sveobuhvatna analiza javnog mnjenja o kljunim temama tranzicione pravde uraena je poetkom 2010. godine i objavljena od strane UNDPa u aprilu 2011 godine. Utvreni su indikatori na osnovu kojih se mogu donijeti zakljuci o stavovima javnosti u pogledu suoavanja s prolou, o mehanizmima tranzicijske pravde, o nivou povjerenja u pravosudne institucije, kao i o pravnoj kulturi graana BiH.Istraivanje je metodom ankete ukljuilo 1600 graana Bosne i Hercegovine starijih od 18 godina, uz proporcionalnu zastupljenost svih regiona u BiH. Ispitivanje javnog mnijenja (anketiranje) provedeno je u 58 opina iz svih 10 kantona Federacije Bosne i Hercegovineiu5regionaRepublikeSrpske(banjaluki,dobojski,bijeljinski,paljanskiitrebinjskiregion),kaoiu BrkoDistriktu. 33 Medijskiizvori:OprenistavovioraduHakogtribunala,Oprenareagovanjanaodlukuhakogtribunala;
28 27
14/31
zemljama (2009, 2007 i 2006). Vana je inicijativa za uspostavljanje regionalne komisije za utvrivanje istine REKOM pokrenuta od strane veeg broja organizacija rtava i civilnog drutva.34
Nekoliko jeregionalnih inicijativa civilnog drutva koja se bave raznim aspektima tranzicijske pravde i pomirenjem kao to je Centar za nenasilnu akciju (CNA)35Sarajevo/Beogradiji rad na suoavanju s prolou i izgradnji mira, te promoviranju kulture nenasilja i nediskriminacije, izmeu ostalog, obuhvata aspekt roda i mirovnog rada. Aktivnosti Centra pokrivaju podruje bive Jugoslavije i obuhvataju period od 1997. godine do danas.36To je jedna od rijetkih organizacijaije aktivnosti obuhvataju aspekt suoavanja s prolou te rad sratnimveteranima.SvakakotrebaspomenutiiedukativniprogramMirovneakademije,koji ukljuujerazliitesegmenteizgradnjemiraimirovnogaktivizma,kaoiprogrammagistarskog studija Demokracije i ljudskih prava u Jugoistonoj Europi (ERMA) u Sarajevu koji kao jedan od glavnih ciljeva ima regionalnu saradnju i pomirenje kroz obrazovanje mladih iz cijelog regiona o ljudskim pravima, tranzicijskoj pravdi, transformaciji sukoba te mirovnom aktivizmu. Inicijativa mladih za ljudska prava kroz svojih 6 regionalnih ureda intenzivno radi na osnaivanju mladih i suoavanju s prolou kroz niz projekata. 37 Izuzetno vana regionalna inicijativa za utvrivanjeinjenica i kazivanje istine je i pokretanje enskog suda zabivuJugoslaviju.38
VidiZatoREKOM,pristupljeno24.8.2012. CNAjeizdaodvijepublikacije:Nemoemenibitdobroakojemomsusjeduloe2005.godineipublikaciju 20poticajazabuenjeipromjenu2007.godinetefilmoveTragovi(2005),Svibiradobacilikamen(2006),Ne moedatrajevjeno(2007)iPticutineuje(2008). 36 AkademskiradovioCNA:Simi,O.2009.ActivismforPeaceinBosniaandHerzegovina:AGenderPerspective. GlobalMediaJournal,vol.8,br.15.str.119. 37 Medijskiizvori:MeunarodnisuddomainstudijskojposjetiseminaraInicijativemladihzaljudskaprava 38 Medijskiizvori:enskisud:feministikipristuppravdi:enskisudkaoalternativnipristuppravdi

35
34
15/31
4.TranzicijskapravdauBosniiHercegovinigdjesmodanas?
U bosanskohercegovakom kontekstu u medijima i unutar akademske zajednice sve se intenzivnije propituje i promovira ideja tranzicijske pravde koja ukljuuje i retributivni i restorativni aspekt. Postoje inicijative za uvoenje predmeta Tranzicijska pravda na diplomske i postdiplomske studije39i nekoliko ljetnih kola na ovu temu kojima se sve vei broj strunjaka upoznaje sa konceptom. Brojne su organizacije koje se bave razliitim aspektima tranzicijske pravde i pomirenja. Sveobuhvatan pregled cjelovitog procesa tranzicijske pravde objavljen je 2009. godine, u publikaciji pod nazivom Vodi kroz tranzicijskupravduuBosniiHercegovini,kojasadridefinicije,detaljnoanaliziraipredstavlja razvojtranzicijskepravdeuBiH,tedajetemeljitspisakkontakataorganizacijauBiHiregionu kojesebaveovimpitanjem. Sam proces Tranzicijske pravde potpomognut je akcijama meunarodne zajednice, ali i domaih institucija kao to je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice koje je koje je zajedno sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) upravo ove, 2012 godine objavilo Radni tekst Dravne strategije za tranzicijsku pravdu u Bosni i Hercegovini, jedinstven dokument koji e, ukoliko bude usvojen u parlamentarnoj proceduri biti prvi dravni dokument na svijetu koji se sistematski bavi tranzicijskom pravdom i njenim razvojemujednomdrutvu.40
4.1.SuenjapredsudovimauBosniiHercegovini
U Bosni i Hercegovini je za procesuiranje predmeta ratnih zloina nadleno ukupno 20 sudova.Premanadlenostizavoenjepostupkapostojedvijegrupepredmetaratnihzloina. Prva grupa obuhvata predmete ratnih zloina koji su zaprimljeni u rad nakon stupanja na snagu Zakona o krivinom postupku Bosne i Hercegovine (ZKP BiH) iz 2003. godine i nadlenost nad njima ima iskljuivo Odjeljenje za ratne zloine Suda Bosne i Hercegovine, koji je, kao projekat meunarodne zajednice i svojevrsni nasljednik Hakog Tribunala, osnovan 2005. godine.41Za procesuiranje druge grupe predmeta ratnih zloina, u Federaciji Bosne i Hercegovine je nadleno ukupno 10 kantonalnih sudova i Vrhovni sud Federacije BosneiHercegovineauRepubliciSrpskojukupno5okrunihsudovaiVrhovnisudRepublike Srpske te u Brko distriktu Bosne i Hercegovine Osnovni sud Brko distrikta BiH i Apelacioni sud Brko distrikta BiH. Druga grupa obuhvata predmete ratnih zloina koji su zaprimljeni u radkodsudovaituilatavauentitetimaiBrkodistriktuBiHprijestupanjanasnaguZKPBiH iz2003.godine. Dravna strategija za rad na premetima ratnih zloina (2008.) je dokument koji predvia sistemski pristup problematici rjeavanja velikog broja predmeta ratnih zloina u sudovima i
Medijskiizvor:InicijativazauvoenjetranzicijskepravdenaBHfakultete Medijski izvori: Strategija za oporavak drutva; Didi, D.: Unaprijed problematina strategija tranzicijske pravde 41 OosnivanjuSudaBiHvidjetivie:Balkanskeistraivakemree(BIRN)2006.Upotrazizapravdom,Prirunik Odjela za ratne zloine pri Sudu BiH, Sarajevo; Sveubuhvatnu analizu suenja za ratne zloine prije i poslije uspostavljanja Odjela za ratne zloine Suda BiH objavio je OSCE. (OSCE: 2005. Suenje ratnih zloina na sudovima u Bosni i Hercegovini: napredak i prepreke; Postizanje pravde u Bosni i Hercegovini: procesuiranje predmetaratnihzloinaod2005.do2010.godine)
40
39
16/31
tuilatvima Bosne i Hercegovine.42Uprkos izvjesnom napretku, provoenje strategije je izuzetno sporo i veliki je broj prepreka za efikasno sprovoenje strategije. Jedan od najveih problema koji do danas nije rijeen je neujednaena sudska praksa u primjeni krivinih zakona, koja dovodi u pitanje ustavni princip jednakosti graana pred zakonom. Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina predvia da se suenja za ratne zloine odvijaju na svim nivoima, te da se primjenjuje jedan te isti zakon Krivini zakon Bosne i Hercegovine. Do danas, Sud Bosne i Hercegovine primjenjuje navedeni zakon koji propisuje maksimalnu kaznu do 45 godina zatvora, a entitetski sudovi najee primjenjuju zakon Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), prema kojem je najvea mogua kazna 15 godina. To u praksi znai da za istu teinu poinjenog zloina osueni mogu da dobijuznatnomanjuiliveukaznuovisnootomegdjeimsesudi.43 Problematian je i proces prenoenja manje sloenih predmeta ratnih zloina izmeu pravosudnihinstitucijaBiH,entitetskogpravosuaiBrkodistriktaBiHodkojeguvelikoovisi brzina rjeavanja predmeta ratnih zloina pri domaim sudovima. Prenoenje se, prema zakljucima Visokog sudskog i tuilakog vijea iz 2011. godine, ne vri na efikasan, ekspeditivanitransparentannain.44SlinajeiocjenaOSCEa.45 Potrebno je takoer ukazati na manjak kapaciteta entitetskih sudova da prue adekvatnu zatitu svjedocima i svjedokinjama.46Odjel za zatitu svjedoka unutar Dravne agencije za istrage i zatitu (SIPA), koji ima iskljuivu nadlenost u sprovoenju Zakona o programu zatite svjedoka u BiH, prua odgovarajui vid podrke i specijalistike zatite zatienim svjedocima iskljuivo pred Sudom BiH. U entitetima ne postoji adekvatan zakonski okvir, niti su uspostavljene specijalizovane policijske ili druge strukture za provoenje mjera zatite i podrke svjedocima koje odredi sud, kao to je to uraeno na dravnom nivou.47Iako zakoni predviaju podrku svjedocima rtvama pri svim sudovima i tuilatvima, jedino su Sud BiH i Tuilatvo BiH do nedavno imali razvijene kapacitete za njeno sprovoenje u vidu zasebnog odjela: Odjeljenja za podrku svjedocima Suda Bosne i Hercegovine. U posljednje dvije godine postignut je stanovit napredak, naime osnovana su jo tri odjeljenja za podrku svjedocima: OPS Kantonalnog suda u Sarajevu i Kantonalnog tuilatva Kantona Sarajevo, te uOkrunomsuduituilatvuuBanjaluci.
Dokument definie vremenske rokove, kapacitete, kriterije i mehanizme upravljanja predmetima ratnih zloina, ujednaavanje sudske prakse, pitanja regionalne saradnje, zatite i podrke rtvama i svjedocima, te finansijske aspekte i nadzor nad provoenjem Strategije. Na nivou Suda i Tuilatva BiH predvieno je uspostavljanje centralne evidencije podataka o svim predmetima vezanim za ratne zloine u BiH. Istodobno je predvieno da e se e se osigurati funkcionalni mehanizmi upravljanja predmetima, odnosno njihovog rasporeivanja izmeu dravnog pravosua i pravosua entiteta. Odreeno je da e se najodgovorniji poinitelji ratnih zloina prioritetno procesuirati pred Sudom BiH uz pomo usaglaenih kriterija za selekciju predmeta(Ministarstvozaljudskapravaiizbjeglice,2010god,str42.). 43 Medijskiizvori:Kamber,A..Jedanratnizloindvazakona;Grbei,A.Neujednaenozakonodavstvougroava procesuiranjeratnihzloina. 44 MinistarstvopravdeBiH:http://www.mpr.gov.ba/bs/str.asp?id=487(Pristupljeno21.08.2012) 45 PostizanjepravdeuBosniiHercegovini:procesuiranjepredmetaratnihzloinaod2005.do2010.godine(str. 35.) 46 Vidi:OSCEBiH.2010,ZatitaipodrkasvjedokaupredmetimaratnihzloinauBosniiHercegovini:Prepreke ipreporukegodinudananakonusvajanjaDravnestrategijezaradnapredmetimaratnihzloina;iehi. A.,Zatitartava/svjedokagenocida,zloinaprotivovjenostiiratnihzloinapredsudovimauBiHuPristup pravdiuBosniiHercegovini:Zbirkaanalizajavnihpolitikaizoblastipravosua,2011,MreapravdeuBiH. 47 Dravnastrategijazaradnaistraivanjuratnihzloina2008.Str.29.
42
17/31
4.2.Utvrivanjeinjenicaigovorenjeistine
U Bosni i Hercegovini postoje najmanje tri verzije istine o sukobu poetkom devedesetih. Prema ranije spomenutom izvjetaju Suoavanje s prolou i pristup pravdi iz perspektive javnosti(2010.)veinastanovnitvaBiHsmatradaratkojijetrajaood1992.do1995.godine idaljeutienanjihoveivote.Sudeipremaovomizvjetaju,takavteretprolostinajeeje rezultat nepreciznog i nepotpunog poznavanja te prolosti, jer veina ispitanika smatra da injenice o ratnim dogaanjima nisu do kraja utvrene. Tako je na pitanje: Mislite li da su utvrene sve relevantneinjeniceo ratnim dogaanjima u BIH?, 42,1 posto Bonjaka i 35,3 posto Hrvata i 22,3 posto Ostalih odgovorilo pozitivno, dok je potvrdno odgovorilo svega 15,6 posto Srba.48Takoer, tek oko 15 posto ispitanika iz zajednice raseljenih smatraju da je istina utvrena. 49 Na pitanje da li znaju ta su komisije za istinu, 61 posto ispitanika odgovorio je da ne zna. Takoer, meu ispitanicima koji su znali ta je ovaj mehanizam tranzicijske pravde 89 posto njih izjasnili su se da bi takvu komisiju trebalo oformiti. Od toga 67 posto smatra da bi to trebalo biti uinjeno na dravnom nivou (2011, str. 15 23) Ovim pitanjem, problemima, potencijalnim rjeenjima i inovativnim praksama se u Bosni i Hercegovini detaljno bavi izvjetaj Pogled u prolost kao put prema budunosti: Promoviranje dijaloga u Bosni i Hercegovini kroz traenje istine(2012).50U narednom dijelu e biti predstavljene dravne inicijative za uspostavljanje komisija za istinu kao i inicijative civilnogdrutva.
4.2.1.Inicijativezauspostavljanjekomisijazaistinu
U Bosni i Hercegovini je postojalo nekoliko inicijativa za uspostavljanje komisije za istinu. Prva je bila inicijativa za uspostavljanje komisije za pomirenje, iji je cilj informiranje i pokretanje javne debate o potrebi formiranja jednog vansudskog mehanizma, odnosno uspostaviinstitucijekojabisebavilautvrivanjeminjenicaozloinimaiz90tihuBiH,akoja je pokrenuta od strane Udruenja Graana za istinu i pomirenje jo 2000. godine. Kljuni rezultat je bio izrada Nacrta zakona o komisiji za istinu i pomirenje koji je 2003. upuen Parlamentarnoj skuptini BiH na raspravu. Meutim, ovaj niti bilo koji slini prijedlozi do danasnijeuaouparlamentarnuproceduru.51 Kasnije su formirana tri istrana tijela, Komisija za istragu o opsadi Sarajeva, ustanovljena 2006. te Komisija za Bijeljinu, obe rasformirane bez rezultata. Komisija za istragu o dogaajima u Srebrenici i oko nje izmeu 10. i 19. jula 1995 jedina je komisija koja je privela svoj rad kraju. Komisija je formirana na osnovu Odluke Doma za ljudska prava u sluaju Selimovi i drugi protiv RS, a formirala ju je Vlada RS. Odluka je obavezala RS da sprovede brzu i nepristrasnu istragu o dogaajima koji su doveli do krenja ljudskih prava, i da na raun Fondacije Srebrenica Potoari uplati 4 miliona KM. Formiranje i rad komisije pratile su
Autori pomenutog istraivakog izvjetaja smatraju da je razlog ovakvog stava rasprostranjeno miljenje meu pripadnicima ove zajednice da informacije o njihovim stradanjima, u odnosu na stradanje Bonjaka i Hrvata,nisuobznanjeneudovoljnojmjeriniulokalnimsudovima,niuHakomtribunalu. 49 Prema tumaenju autora dominantna veina onih koji su jo uvijek raseljeni, smatra dainjenice o tome ta se njima dogodilo, koji su razlozi doveli do toga da oni napuste svoja prijeratna prebivalita, zato se oni jo uvijeknisuvratilinisuutvrene. 50 Medijskisadraj:Kamber,A.iAjnadiM.:Suoavanjesprolou,teakzadatakzaBiH 51 Vidi:DrugiperiodiniizvjetajBosneiHercegovineoprimjeniMeunarodnogpaktaograanskimipolitikim pravima,2010.Ministarstvozaljudskapravaiizbjeglice,str.5i6.
48
18/31
brojnekontroverze.BideleuxiJeffriesnavodedajenakonbrojnihprekidauraduipromjena usastavu,KomisijazaSrebrenicuipakkonanouspjelazaustavitinegiranjeiminimaliziranje genocida u Srebrenici meu zvaninicima Republike Srpske. Mada zvaninici u Republici Srpskoj jo uvijek nisu voljni koristiti termin genocid, priznali su injenicu kako se u Srebrenici jesu desila masovna zvjerstva. Jedan od znaajnih ishoda bilo je javno izvinjenje zvaninika Republike Srpske 2004. godine, nakon to je Komisija zavrila izvjetaj (2007.str. 392.). Dajenjihovaocjenabilapreoptimistina,govoriinjenicadasurezultatidokojihjeKomisija dola, kao i koritena metodologija jako osporavani od strane javnosti, ukljuujui politiare ali i predstavnikea udruenja rtava iz RS. Ve se 2010. pojavilo izvjetaj u kojem vlada RepublikeSrpskedovodiupitanjenepristrasnostKomisijeivalidnostizvjetaja.52Indikativno, internet stranica Komisije za Istinu, sa podacima koje je ustanovila, bila je dostupna javnosti 2011. godine, ali danas vie ne postoji. Ipak, sadraj Izvjetaja i njegovog dodatka se mogu naionline. Kako se, navodi u radnom tekstu Strategije tranzicijske pravde, uzrok neprihvatanja zakljuaka u sluaju zavretka rada ovih istranih tijela su nedovoljno poznavanje takvih vansudskihmehanizama,negativnoiskustvoBiHsaformiranjemovakvihtijela,teinsistiranje na krivinom procesuiranju (2012. str. 15 ). Na osnovu iskustava sa pomenutim istranim tijelima, u Strategiji tranzicijske pravde se istie potreba za integriranijim pristupom u utvrivanju injenica i kazivanju istine (2012, str.16), a takoer se ukazuje na potrebu za detaljnim analizama i sveobuhvatnim konsultativnim procesima (o formi, mandatu, ovlatenjima, zadacima i ciljevima istranih tijela) kako bi se osiguralo da budui vansudski mehanizmi odgovaraju potrebama rtava i drutva u cjelosti. Uz to, budui vansudski mehanizam trebalo bi da bude komplementaran sa ve postojeim atkivnostima, a u donoenju konane odluke o najboljem pristupu u utvrivanju injenica pomoglo bi razvijanje manjih, pilotprojekata i njihova implementacija u reprezentativnim sredinama (ibid,str.42).
4.2.2.Inicijativecivilnogdrutvazautvrivanjeipromocijuinjenica
Istraivakodokumentacioni centar (IDC) iz Sarajeva je krajem 2009. godine predstavio rezultate svog viegodinjeg rada na prikupljanju i dokumentovanju ljudskih gubitaka tokom rata19921995.godine.Dabioveinjenicebiledostupneveembrojuzainteresiranihosoba IDCjeintenzivnoradioinadigitalizacijidokaznihmaterijala.Jedandiotihmaterijalaprikazan je iroj javnosti krajem 2009. godine kada IDC je na svom portalu www.idc.org.ba objavio Bosanski atlas ratnih zloina, geografski informacioni sistem (GIS), koji na inovativan nain, koristei Google Earth tehnologiju, prezentira injenice o ratu na teritoriji Bosne i Hercegovine. Atlas istovremeno ima edukativnu svrhu, jer nudi pristup injenicama o masovnim ubistvima, silovanjima, rtvama rata, sudskim presudama, kao i podacima o unitavanjuvjerskog,kulturnogihistorijskognaslijeaBosneiHercegovine.Atlaspredstavlja i digitalni memorijal svim rtvama proteklog rata bez obzira na njihovu etniku, religijsku, politikuilisocijalnupripadnost.NadigitalnojmapiBosneiHercegovine,istraivai,studenti, porodice rtava i drugi zainteresovani mogu doi do informacija iz IDCove baze podataka o
52
Medijski izvori: Dodik o broju ubijenih u Srebrenici, Komisija za Srebrenicu iz 2004. i njen vrlo sporan izvjetaj; Institut za nestala lica BiH tek formira centralnu evidenciju koja e utvrditi egzaktne podatke; Nisu verifikovanipodaciKomisijezaSrebrenicu
19/31
ratnim dogaajima u svim regijama Bosne i Hercegovine. Ovdje treba istai iinjenicu da, s obziromdawebstranicaIDCadanasnijeaktivna,niAtlasuvienijemoguepristupitionline, imejejavnostiuveliko oteanpristupovojbazipodatakaodogromnogdrutvenog znaaja. Izmeuostalog,sudbinapomenutebazeipitanjeostavtineIDCainisepitanjemvrijednim daljegnovinarskogistraivanja.53 Pored navedenog, IDC je 2010 godine objavio i knjigu pod nazivom Signali srca koja je finalni rezultat projekta Usmena historija Pozitivne prie. Tokom terenskog rada i analize dokumentacije koja je bila na raspolaganju detektirana su 204 primjera u kojima su bosanskohercegovakigraanipomagalijednidrugimatokomrata.54 Ovdje treba spomenuti i Mapu genocida, edukativni projekat koji je u 2010. implementirala Inicijativa mladih za ljudska prava BiH (YIHR). Prikupljena je sva dostupna dokumentacija o genocidu u Srebrenici i dizajnirana interaktivna online mapa u formi dokumentarne animacije. Namjena projekta je uiniti informacije o genocidu lako dostupnim, te plasirati ovaj pristup kao univerzalni edukacijski model tumaenja i shvatanja mehanizma genocida (uzroci i faze po kojim se odvija), uz iskljuivo korienje injenica, bez komentara i zakljuakaautoraprojekta. Zanimljivo je osvrnuti se i na konzorcij sastavljen odetiri organizacije, FAMA International, MESS, Obrazovanje gradi BiH i Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH, pokrenuo je i vodi projekat Virtualni muzej opsade Sarajeva kao nezavisnu i neprofitnu inicijativu koja naglasak stavlja na sposobnost i kreativnu stranu preivljavanja u ekstremnim uslovima opsade. PromoviranjeuSarajevuuaprilu2012.godine.
4.2.3.Pitanjenestalihosoba
Sukob u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine prema odreenim procjenama prouzrokovao je nestanak blizu 30 000 osoba. Nestalima se danas jo uvijek smatra oko 13 000 osoba.55Rjeavanje sudbine nestalih osoba je problem od kljunog politikog znaaja koji je integralan za razvoj efektivnih, odgovornih i pravednih institucija. Kako navodi ICMP, u drutvima koja se suoavaju sa politikom tranzicijom ili post konfliktnim pomirenjem i izgradnjom, neizvjesnost sudbine nestalih osobaesto predstavlja prepreku mirovnim procesima i potpunoj implementaciji vladavine zakona, te slabi povjerenjeudemokratskeipolitikeinstitucije. Zakon o nestalim osobama BiH (Sl Gl BiH br. 50 od 09.11.2004. godine) bavi se iskljuivo pitanjima koja se odnose na traganje za osobama iz BiH i u BiH koje su nestale izmeu 30. aprila1991.i14.februara1996.god.56Institutzanestaleosobe/lica(INO/INL),osnovanjeod strane Vijea ministara Bosne i Hercegovine i Meunarodne komisije za nestale (ICMP), i u skladu sa odredbamalana 7. Zakona o nestalim osobama BiH jedina je institucija na nivou BHnadlenazatraenjenestalihosobau/izBiH.
RukovodstvoIDCajebilopovezanosnelegalnimtroenjemprojektnihnovacauprivatnesvrhe,tejepodrka donatora kasnije izostala: Vidjeti: TokaaSporni revizorski izvjetaj nisam vidio; Sumnjivo raspolaganje doniranimnovcem;Tokaapokraopareoddonacija 54 Medijskiizvor:Signalisrcaprieohrabrimiplemenitimljudima 55 PodatakpreuzetsazvaninestraniceInstitutazanestaleosobe,pristupljeno28.8.2012. 56 Vidi:PrimjenazakonaonestalimosobamaBiH:Vodizaobiteljinestalihosoba,Ministarstvozaljudskaprava iizbjegliceBiH,Sarajevo,2006.
53
20/31
VelikuuloguuidentifikacijinestalihimaupravoICMP,natoukazujurezultatinjegovograda: od novembra 2001. godine ICMP je prikupio informacije od 89 401lanova porodica 29 131 nestalih osoba i analizirao 36 364 kotana uzorka. Poreenjem DNK iz krvnog i kotanog uzorka,ICMPjepomogaouidentifikaciji16475osobanestalihtokomsukobauBiH.57 U skladu sal. 15. Zakona o nestalim osobama, a u svrhu osiguranja sredstava i realizacije prava lanova porodica nestalih osoba predvieno je osnivanje Fonda za potporu porodicama nestalih osoba Bosne i Hercegovine, koji zbog politikih nesuglasica do danas nije uspostavljen. lanom 21. Zakona, takoer se propisuje osnivanje Centralne evidencije nestalih osoba u Bosni i Hercegovini (CEN), koja je trenutno u fazi uspostavljanja od strane strunjakaizInstitutazanestaleosobe. Kada je u pitanju rad i percepcija rada Instituta, pored nesumnjivih prednosi Instituta, u javnosti su prisutne optube o etniki zasnovanom pristupu kazivanju istine u BiH. Kako se navodi u izvjetaju Pogled u prolost kao pogled prema budunosti: Unato tome to je nastao sporazumom koji ukljuuje i dravne vlasti, i to je relativno dobro opremljen, visoko profesionalan i to raspolae adekvatnim osobljem, Institut se suoava sa optubama za pristrasnost i nedovoljnu reprezentativnost. Oito je da etniki pristup kazivanju istine nee jednostavno nestati formiranjem zajednike institucije. Potrebne su nove kreativne strategije(2012,str.91).58
4.3.Institucionalnereforme
U Bosni i Hercegovini su tokom proteklih deset godina izvrene brojne reforme postojeih i osnivane nove institucije. Formirani su Sud i Tuilatvo BiH, Visoko sudsko i tuilako vijee, InstitutzanestaleosobeiAgencijazaistraivanjeizatitu.Uzto,usvojenjeveibrojzakona relevantnih za ostvarivanje ciljeva tranzicijske pravde, a 2008. godine usvojene su Strategija za reformu sektora pravosua u BiH za period od 2008. do 2012. godine i Dravna strategija zaradnapredmetimaratnihzloina.59 Provjera (vettinga) profesionalnog kapaciteta i moralnog integriteta do sada je obavljena samo u policijskim i pravosudnim strukturama. U policiji je izmeu 1999. i 2002. proveden proces certifikacije, kada je misija Ujedinjenih nacija ispitivala kako je 24 000 aktivnih policajaca djelovalo u periodu sukoba. Oko etiri posto policajaca je kao rezultat procesa uklonjenoizslube.IzvrenojeireimenovanjeupravosuukadajeVisokosudskoituilako vijeeodluilodaoko200sudijaituilacaodukupno1000netrebadabudereimenovano.60 DanasuBiHpostojinekolikomehanizmakojimasenastojionemoguitiobavljanjefunkcijau dravnimtijelimaiagencijamalicimakojasubilaumjeanauizvrenjeratnihzloinailidruga krenja ljudskih prava. Prema Zakonu o Vijeu ministara BiH, Dravna agencija za istragu i zatitu BiH (SIPA) je ovlatena da provjeri ratno djelovanje kandidata za predsjedavajueg Vijea ministara BiH, odnosno za ministre i zamjenike ministara u Vijeu ministara.61Ukoliko
ICMP,Pronaenodvijetreinenestalih,pristupljeno15.08.2012. Medijskiizvori:BiH:Politikakoiotkrivanjeistineonestalima;Zaporodicertavanemanovca; 59 Vidilistuzakonauprilogudosijea. 60 International Center for Transitional Justice, 2004, Bosnia and Herzegovina: Selected Developments in TransitionalJustice,str.12. 61 Zakon o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BIH, br. 30/03, posljednje izmjene i dopune 24/08
58 57
21/31
SIPA doe do podataka koji ukazuju na odgovornost za krenje meunarodnog humanitarnog prava tokom rata do imenovanja ne dolazi. I Parlament BiH moe odbiti da potvrdi imenovanje kandidata, uzimajui u obzir, izmeu ostalog, i podatke o njegovim/njenimaktivnostimauratnomperiodu. Ipak, kako se navodi u radnom tekstu Strategije za tranzicijsku pravdu, veliki je nedostatak nedovoljna informiranost javnosti o znaenju i ciljevima procesa provjere, kao i o rezultatima certifikacije u policiji i reimenovanja u pravosuu, u sklopu provjere (vetting) profesionalnog kapaciteta i moralnog integriteta nosilaca policijskih i pravosudnih funkcija. Opte uvjerenje javnosti jeste da u institucijama i dalje rade oni za koje postoji opravdana sumnja da su poinili krenja ljudskih prava i zloine po meunarodnom humanitarnom pravu(2012.str.81).
4.4.Materijalnereparacije
Kako se navodi u radnom tekstu Dravne strategije za tranzicijsku pravdu u Bosni i Hercegovini u BiH se realiziraju svi ranije navedeni oblici reparacija. Najpoznatiji oblik reparacija u BiH su obeteenja koja se isplauju na osnovu administrativnih odluka a u skladu s entitetskim zakonima o pravima civilnih rtava rata i ratnih vojnih invalida (RVI), a u manjoj mjeri i putem sudskih postupaka za naknadu materijalne i nematerijalne tete. Restitucija, kao oblik reparacija, ogleda se kroz implementaciju Aneksa VII Dejtonskog mirovnogsporazuma(2012,str.46.). Sistem reparacija putem administrativnih odluka u BiH obiljeen je velikim razlikama u visini mjesenih naknada na osnovu tjelesnog oteenja62, koje primaju vojne i civilne rtve rata odnosno porodice poginulih ili nestalih civilnih rtava rata i veterana, te rtve torture, seksualnogzlostavljanjaisilovanja,priemubivipripadnicivojnihsnagaArmijeBiH,HVOai VojskeRSaprimajuznatnovieodcivilnihrtava.63 Jedini zakon koji regulira ova obeteenja za specifinu kategoriju rtava rata, koji se primjenjujenadravnomnivoujeZakononestalimosobamaBiH("SlubeniglasnikBiH"broj 50/04). Reparacije za druge kategorije rtava u Bosni i Hercegovini nisu regulisane na dravnom ve na entitetskom nivou Zakonom o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine 36/99; 54/04; 39/ 06; 14/ 09) u Federaciji BiH te Zakonom o zatiti civilnih rtava rata i Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambeno otadbinskog rata u RSu, to uveliko utie na razlike u primanjima pojedinih kategorija civilnih rtava u odnosu na to u kojem entitetu imaju prebivalite.64Zbog toga sve vei broj udruenja rtava, pored Saveza logoraa BiH koji godinama lobira za donoenje Zakona o civilnim rtvama rata na dravnom nivou, trai usvajanje takvog zakona, ali zbog nedostatka politikevoljeonnikadanijeusvojen.
UobaentitetaosobastiestatusRVIukolikoseutvrdidaimaminimalno20postoinvaliditeta,astatuscivilne rtverataukolikoseutvrdidaimaminimalno60postoinvaliditeta. 63 Pokuaj reformacije ovih primanja u 2009. detaljno je istraen u Popic, Linda i Belma Panjeta, 2010. Kompenzacija, tranzicijska pravda i uvjetovani meunarodni kredit u Bosni i Hercegovini: Pokuaji reformacije primanjavezanihzaratpremartvamaiveteranimarata19921995. 64 Vidi:FHPRegionalniizvjetajotranzicijskojpravdiza2009.godinu.str.58.
62
22/31
U skladu sa odredbama Zakona o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice s djecom FBiH, samo one osobe koje su preivjele torturu i neovjean tretman u logorima tokom rata, pri emu je naruenost njihovog zdravlja 60 posto, mogu ostvariti pravo na mjesenu naknadu iz kantonalnih, opinskih ili entitetskih budeta,kao druge kategorije civilnih rtava rata. Ostali svoja prava u Federaciji Bosne i Hercegovine mogu traiti iskljuivo sudskim putem stoga zahtjeve za sudske reparacije putem svojih udruenja najvie podiu osobe koje su preivjele neovjean tretman i torturu u logorima iromBosneiHercegovine.SavezlogoraaBosneiHercegovinejedosadapodniovieod15 000 tubi lokalnim sudovima, a veina njih, priblino 12 000, upuene su Republici Srpskoj.65 Do kraja 2011 godine u BiH je doneseno ukupno oko 20 presuda u ovim predmetima, ali novac nikada nije isplaen.66to se samih presuda tie, one su odraz krajnje neujednaene prakse sudova. Predstavnici sudova ali i udruenja rtava istiu da su u nekim sluajevima odreene naknade od 20 a u nekima od 200 pa ak i 500 konvertibilnih maraka po danu provedenomulogoru. Kada je u pitanju restitucija u Bosni i Hercegovini ona je definirana pravom na povrat imovine svim izbjeglicama i raseljenim licima koja su izgubila imovinu tokom rata od 1991. godine iz lana 1. aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prema posljednjim statistikama koje su objavile PLIP agencije67u BiH je ukupno podnesen 211 791 zahtjev za povratimovineistanarskihprava.Donesenoje197815pozitivnihodlukai12642negativne odluke. Broj zakljuenih sluajeva je 197 688. Ukupno gledano vie od 99 posto sluajeva vodesekaozakljueni.Ipak,uBiHjouvijekimaoko 160izbjeglikihcentara,ukojimaivi2 865 porodica, odnosno 7 490 osoba.68Parlamentarna skuptina BiH je, s tim u vezi, 2010. godineusvojilaRevidiranustrategijuzaprovedbuAneksa7.Dejtonskogmirovnogsporazuma, kojom je zatvaranje kolektivnih centara usklaeno sa stvarnim potrebama trenutnih korisnikaovogvidasmjetajadefiniranokaoprioritet.69
4.5.Simbolikereparacije:memorijaliikomemoracije
UBosniiHercegovininikadanisuobavljenasistematinaisveobuhvatnaistraivanjanapolju memorijala za rtve rata. Prema postojeem zakonu, komemoracija je mogua samo za nestale osobe. lan 20 Zakona o nestalim osobama odnosi se na obiljeavanje masovnih grobnica uz prethodno odobrenje Instituta za nestale osobe i pristanak lokalnih vlasti. Obiljeavanje masovnih i individualnih grobnica, je na dravnom nivou ureeno Pravilnikom o obiljeavanju mjesta iskopavanja i ukopa nestalih osoba (U daljem tekstu Pravilnik; SlubeniGlasnikBiH83/06).Proceduralniproblemsaprimjenomsamogpravilnikajeutome toseodnosinaspomenikekojisepremaZakonuonestalimaiz2004.finansirajuizFondaza pomo porodicama nestalih osoba (u daljem tekstu Fond), koji nikada nije uspostavljen.
IzjavaMurataTahirovia,predsjednikaSavezaLogoraaBiH,Pristupljeno22.8.2012. Medijskiizvori:Logoraipodnijelioko15000tubizanaknadumaterijalnetete;rtveratauBiHidaljetrae kompenzaciju; RS mora isplatiti odtetu rtvama; Sastanak u svrhu reparacija za rtve ratnih zloina; Novac logoraauzarobljenitvubesparice. 67 U 2000. godini meunarodna zajednica u BiH osnovala j tzv. PLIP eliju za praenje i primjenu relevantnih propisa(Planprovedbeimovinskihzakona)kojasesastojalaod4vodeeorganizacijemeunarodnezajedniceu BiH:OHRa,OSCEa,UNHCRaiCRPCa. 68 Ministarstvozaizbjegliceiljudskaprava:Povrataku2011.godini.Decembar,2011.str.4 69 Drugi periodini izvjetaj Bosne i Hercegovine o primjeni Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima,Ministarstvozaljudskapravaiizbjeglice,2010.
66 65
23/31
Zbog nesprovoenja uspostavljenog mehanizma za odravanja i obiljeavanja ovih mjesta, i mehanizma zbog kojeg bi poinioci bili kanjeni nerijetko se deava vandaliziranje mjesta masovnihzloina.70 U Izvjetaju sa konferencije: promovisanje cjelovitog pristupa pitanju memorijala i sjeanju navodi se da ...memorijal ima barem dvije funkcije; jedna je ona koja se osvre na prolost, odaje poast rtvama i priziva sjeanja; druga gleda u budunost, nastoji obrazovati budue generacije tako da jaaju kulturu ljudskih prava koja e biti tit od takvih zloina u budunosti (2010. str.2.). Ta edukativna dimenzija memorijala u Bosni i Hercegovini u pravilu izostaje.71Politike favorizuju svoje grupe, te se komemoracije rtvama najee odnose na pripadnike jednog od konstitutivnih naroda BiH, tako da dominira jednostrano predstavljanje dogaaja iz prolosti usko vezano sa etnikom pripadnou uz slubeno postojanje tri razliite istine o ratnim deavanjima. Iz tog razloga memorijali nerijetko sadravaju poruke koje meu razliitim grupama graana izazivaju tenzije. 72 Strunjaci posebno istiu da mnoge spomenike, kao njihovi neodvojivi dijelovi, prate vjerski simboli, te poruke koje doprinose raspirivanju mrnje. 73 Prema Pravilniku, Fond bi, ako bude uspostavljen, imao pravo da naloi uklanjanje i zamjenu postojeih spomenika uvredljivog sadraja. Osnovni nedostatak zakonskog okvira u Bosni i Hercegovini je nepostojanje zakona koji regulira pitanje podizanje memorijala na mjestima na kojima su se nalazili logori, mjestima silovanja i izvrenja zloina. Dravni zakon, kojim bi ovo pitanje bilo ureeno, ne postoji niti je ikada predloen u parlamentarnoj proceduri. Bez zakonske regulative, odluka o tome koja mjestaikojekategorijertavaimajupravonakomemoracijupreputenajelokalnimvlastima koje ih esto donose na osnovu subjektivne preferencije. Inicijatori memorijalizacije esto nailaze na otpor u sredinama u kojima nisu pripadnici etnike veine, zbogega veliki broj mjesta na kojima su poinjeni teki zloini nema obiljeje, ali je svakako vano spomenuti i nekeuspjeneinicijativekaotojepodizanjespomenploenaKazanima.74
70 71
Medijskiizvor:Zatititimjestamasovnihzloina;Pristupljeno23.8.2012. Vidi:NacrtStrategijatranzicijskepravdeuBiH,2012.str.17 72 ICMP,Izvjetajsakonferencije:Promovisanjecjelovitogpristupapitanjumemorijalaisjeanju,Sarajevo,810. decembar2010.godine 73 Medijskiizvor:Manipulacijamjestimasjeanja,Pristupljeno8.7.2012. 74 Medijskiizvori:Memorijaliznaajnizasuoavanjesprolou;Spomenikrtvamagenocidamorabitisruen; SpomenikrtvamaOmarskemorabitiizgraen;rtveubijeneukazanimanesmijusezaboraviti
24/31
5.Tranzicijskapravdaimediji
UBosniiHercegovinitemevezanezasuenjazaratnezloinekaoiinstitucionalnepromjene, teproblemisakojimasesusreurtve,poputnepostojanjaadekvatnogsistemareparacijate teme vezne za utvrivanje istine, u znaajnoj mjeri su prisutni u medijima. Sve vei broj izvjetavaa i medija pokriva ove teme. Neki mediji, poput BIRNa i Sense tribunal, bave se prvenstveno pitanjima vezanim za procesuiranje ratnih zloina. Takoer, na prostoru BiH i regionavelikibrojmedijaprenosiinformacijeoprocesimaistragaitokupojedinihsuenjaza ratne zloine. Nesumnjivo je da je izvjetavanje esto i pristrasno s obzirom na etniko ideoloke pozicije medija i novinara, a nekim od informacija se pristupa i senzacionalistiki. Prema rezultatima regionalnog istraivanja o odnosu medija i nacionalnih ideologija izvjetavanjejeuvelikoovisnoostavovimaetnonacionalnihelita,kojisuusluajevimaratnih zloina uveliko homogenizirani unutar jedne grupe, ali znaajno razliiti izmeu etnikih grupa, kad je rije o interpretaciji dogaaja vezanih za ratne zloine. Tako kad je rije o sluajevima Dobrovoljaka i Karadi: autori pokazuju da su obrasci izvjetavanja najhomogeniziraniji na etnonacionalnoj osnovi, te da su povezani s dominantnim politikim diskursimauovimetnikimgrupama[BonjaciiSrbi](VoliiDihana,2011,str.14).75 Medijskiprojektivezanizadokumentovanjeinjenica,utvrivanjeigovorenjeistineiuopte medijsko praenje procesa tranzicijske pravde vrijedni panje su: Balkan Investigative Reporting Network (BIRN) Justice report, specijalizovana informativna agencija za izvjetavanje o procesuiranju ratnih zloina pred domaim pravosuem, razvoju pravnog sistema i suoavanju s prolou i Balkan Insight koji pokriva veinu najrelevantnijih tema iz oblasti tranzicijske pravde u regionu (Rodna pravda; Reparacije; Nestale osobe ; Povratnici i interno raseljena lica ; Krivino pravo; Prava rtava; Suenja za ratne zloine ; uvanje seanja;SaradnjasaHagom;Regionalnasaradnja;Medijiiprolost;Pravdaipolitika). Sense tribunal je informativna agencija specijalizovana za izvjetavanje o radu Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju (MKSJ), Meunarodnog suda pravde (MSP)istalnogMeunarodnogkrivinogsuda(MKS)aliiodrugimpitanjimameunarodnog krivinog pravosua te zatite i unapreenja ljudskih prava. Posjeduje i ini dostupnom online izuzetno veliku bazu podataka vezanu za ratne zloine i njihovo procesuiranje, ukljuujuiisnimkesasuenjaHakogtrubunala. Osimtoga,vanojespomenutiprojekatPrieiztranzicijeukojemuestvujeEFMstudentski radio76, emisiju Pred licem pravde, Radija slobodna Evropa; kao i zajedniki projekat Radija PanizBijeljineiRadijaOsvitizZvornikawebstranicapodnazivomStranicazaistinu.
75
Voli, Z i Dihana, A (Ur) 2011, Mediji i nacionalne ideologije: Analiza izvjetavanja o suenjima za ratne zloine,Sarajevo,Mediacentar. 76 Vidjetiviena:http://efm.ba/category/bih/priceiztranzicije/
25/31
Institucija
Kljuneinstitucijezapitanjasuoavanjasprolou Kontaktinformacije
MarinaBaki,odnosisjavnou Tel.:+38733281525Fax:+38733201989 email:info@mpr.gov.ba UredzaodnosesjavnouSudaBiH Tel:+387(33)707178 Fax:+387(33)707224(PIOS) email:pios@sudbih.gov.ba Tel:+387(0)33707100 Fax:+387(0)33707463 email:info@tuzilastvobih.gov.ba
MinistarstvoPravdeBosneiHercegovine TrgBiH1,Sarajevo71000,BosnaiHercegovina www.mpr.gov.ba SudBosneiHercegovine KraljiceJelene88;Sarajevo71000,Bosnai Hercegovina www.sudbih.gov.ba TuilatvoBiH KraljiceJelene88;Sarajevo71000,Bosnai Hercegovina VisokosudskoituilakovijeeBiH KraljiceJelene88,71000SarajevoBiH
GlasnogovornicaVSTVa:DijanaAndri Tel:+387(0)33707570 Faks:+387(0)33707550 email:press@hjpc.bailivstvbih@pravosudje.ba GlasnogovornicaINOa:Lejlaengi InstitutzanestaleosobeBiH Tel:703286 Hamdijeemerlia2/XV,Sarajevo71000, Fax:703285 BosnaiHercegovina email:info@ino.ba www.ino.ba MinistarstvozaljudskapravaiizbjegliceBiH tel.:+38733202600 TRGBiH1,71000Sarajevo,BosnaiHercegovina fax:+38733206140 http://www.mhrr.gov.ba kabmin@mhrr.gov.ba Glasnogovornica:eljkaKujundi Dravnaagencijazaistrageizatitu TELEFON:057/326100 NikoleTeslebb,71123IstonoSarajevo FAX:057/326105 www.sipa.gov.ba Email:portparol@sipa.gov.ba MinistarstvoradaisocijalnepolitikeFederacije Telefon:+38733661782 Fax:+38733661783 BosneiHercegovine Email:info@fmrsp.gov.ba Vilsonovoetalite10,71OOOSarajevo www.fmrsp.gov.ba
26/31
RelevantnizakoniuBiH:
ZakononestalimosobamaBiH;SlGlBiHbr.50od09.11.2004.godine. Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka; Slubeni glasnik Bosne i Hercegovinebroj03/03,21/03,61/04,55/05. Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom SlubenenovineFederacijeBosneiHercegovine36/99;54/04;39/06;14/09 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti civilnih rtava rata RS; Slubeni glasnik RepublikeSrpskebr.60/07 ZakonoDravnojagencijizaistrageizatitu;SlubeniglasnikBosneiHercegovinebr.27/04 ZakonoizbjeglicamaizBiHiraseljenimosobamauBiH;SlubeniglasnikBosneiHercegovine br.23/99,21/03i33/02 Zakon o pravima demobiliziranih branilaca i lanova njihovih porodica; Slubene novine FederacijeBiHbr.61/06i27/08 Zakon o krivinom postupku Bosne i Hercegovine Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08,58/08,12/09,16/09 Zakon o pravima branilaca i lanova njihovih porodica; Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovinebr.33/04i56/05 Zakon o Visokom sudskom i tuilakom vijeu Bosne i Hercegovine; Slubeni glasnik Bosne i Hercegovinebr.25/04 Zakon o zatiti civilnih rtava rata u Republici Srpskoj; Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 25/93,1/94Posebnoizdanje,32/94,37/07i60/07
27/31
DRUGIRELEVANTNIIZVORIOTRANZICIJSKOJPRAVDI
BIRNBiHJusticereport BalkanInsight http://www.bim.ba http://www.balkaninsight.com/rs/page/balkan skatranzicionapravdanaslovna
Onlinebaza informacija
Institutzaratnoimirnodopsko www.iwpr.net izvjetavanje RadioSlobodnaEvropa ProgramPredlicempravde PanRadio,BijeljinaiRadio Osvit,Zvornik SenseagencyTVtribunal www.slobodnaevropa.org http://www.stranicazaistinu.com/ http://www.senseagency.com http://www.mrezapravde.ba/mpbh/latinica/vij est.php?id=99 http://nenasilje.org http://www.zarekom.org/ www.yihr.com http://www.idc.org.ba/ www.hlcrdc.org http://www.documenta.hr
Inicijative Mreapravde civilnogdrutva Centarzanenasilnuakciju KoalicijaZAREKOM Inicijativamladihzaljudska prava Centriza Istraivakodokumentacioni tranzicijsku centar,Sarajevo,BiH pravdui Fondzahumanitarnopravo utvrivanje Documentacentarza injenica suoavanjesprolou, Zagreb,Hrvatska Centarzaistraivanje, dokumentovanjeipublikaciju, Pritina,Kosovo Meunarodnakomisijaza nestaleosobe(ICMP), Sarajevo,BiH Meunarodnicentarza tranzicijskupravdu,NewYork
http://crdpks.org
http://www.icmp.org/ www.ictj.org
28/31
Bibliografija
Andrieu,K.2010.TransitionalJustice:ANewDisciplineinHumanRights,OnlineEncyclopedia ofMassViolence,[online],pristupljeno8.08.2012. Bickeford, L., Nezvanine inicijative za utvrivanje i kazivanje istine. Fond za humanitarno pravo Bideleux,R.iJeffriesI,2007.TheBalkans,ApostcommunistHistory,NewYork,Routledge. Bleeker, M (Ur.), 2006. Dealing with the Past and Transitional Justice: Creating Conditions for Peace, Human Rights and the Rule of Law. Conference Paper 1/2006,Dealing with the PastSeries,PoliticalAffairsDivisionIV,FederalDepartementofForeignAffairsFDFA. Eisikovits,N.,2009.TransitionalJustice,StanfordUniversityEnyclopediaofPhilosophy. HaynerB.P.2001.UnspeakableTruths,Routledge,London, InternationalCenterforTransitionalJustice,2008.WhatisTransitionalJustice. Ministarstvozaljudskapravaiizbjeglice,2010.DrugiperiodiniizvjetajBosneiHercegovine oprimjeniMeunarodnogpaktazagraanskaipolitikaprava;pristupljeno18.09.2012. ICMP, 2010. Izvjetaj sa konferencije: promovisanje cjelovitog pristupa pitanju memorijala i sjeanju Kerr,R.,iMobekkE.,2007.PeaceandJustice:SeekingAccountabilityAfterWar,Cambridge: PolityPress. Kritz, E (Ur.), 1995. Transitional Justice: How Emerging Democracies Reckon with Former Regimes,Washington,DC:USInstituteforPeacePress. Voli i Dihana, 2011. Mediji i nacionalne ideologije: Analiza izvjetavanja o suenjima za ratnezloine,MediacentarSarajevo. OHCHR, 2006. Ruleoflaw Tools for Postconflict states:Truth commissions, United Nations, NewYorkandGeneva. OSCE BiH, 2011. Postizanje pravde u Bosni i Hercegovini: procesuiranje predmeta ratnih zloinaod2005.do2010.godine. OSCE BiH Zatita i podrka svjedoka u predmetima ratnih zloina u Bosni i Hercegovini: Prepreke i preporuke godinu dana nakon usvajanja Dravnestrategije za radna predmetima ratnihzloina,2010. Orentlicher F. D., 2011. Da neko ko je kriv bude kanjen: Efekti meunarodnog krivinog tribunalazabivuJugoslavijuuBosniiHercegovini,Fondotvorenodrutvo,Sarajevo. Popovi,D.,2009.VodikroztranzicijskupravduuBosniiHercegovini,UNDP,Sarajevo. Paji, Z. i Popovi, D., 2010. Suoavanje s prolou i pristup pravdi iz perspektive javnosti specijalniizvjetaj,UNDP,Sarajevo. FondotvorenodrutvoiUNDP,2005.Pravdaiistinaizperspektivejavnosti,Sarajevo. Fondzahumanitarnopravo,2006.Vodikrozreparacije,Beograd. UNDP i Radna grupa za izradu prijedloga strategije tranzicijske pravde u BiH, 2012. Prijedlog tekstaDravnestrategijezatranzicijskupravduuBosniiHercegovini.
29/31
Popi, L. i Panjeta, B., 2010. Kompenzacija, tranzicijska pravda i uvjetovani meunarodni kredit u Bosni i Hercegovini: Pokuaji reformacije primanja vezanih za rat prema rtvama i veteranimarata19921995. Komesar za ljudska prava vijea Evrope, 2012. Poslijeratna pravda i trajni mir u bivoj Jugoslaviji:Tematskiizvjetaj. Richard H. (ur.). 2011. Naslijea MKSJ: Zbornik radova sa konferencije Procjena naslijea MKSJ,Sarajevo,Procjena. Simpson, G., Hodi, E. i Bickford, L., 2012. Pogled u prolost kao put prema budunosti: PromoviranjedijalogauBosniiHercegovinikroztraenjeistinestanjeiperspektive. Teitel, R. G., 2004. Transitional Justice Genealogy, Harvard Human Rights Journal Vol.16, Str.69; Toma,M.,2009.Komisijezautvrivanjeikazivanjeistine:Iskustvadrugih.ImpunityWatch. UN Human Rights Council, 2009. Analytical study on human rights and transitional justice, A/HRC/12/18, dostupno na: http://www.unhcr.org/refworld/docid/4a9d1be40.html. Pristupljeno:8.08.2012.
Preporueniizvori:
Arbour, L., 2007. Economic and social justice for societies in transition, New York UniversityJournalofInternationalLawandPolitics,vol.40,No.1. Balkanske Istraivake mree ( BIRN ), 2006. U potrazi za pravdom, Prirunik Odjela za ratne zloinepriSuduBiH,Sarajevo Boievi, G., 2007.Ide li suoavanje s prolou sporo i teko u naim krajevima?U Helena R., midling T. i Bitoljanu A. (ur.).20 poticaja za buenje i promenu. O izgradnji mira na prostorubiveJugoslavije,Beograd,Sarajevo:CNA. Davis,L.,2009.TransitionalJusticeandSecuritySystemReform. Christie,N.,2005.Restorativnairetributivnapravdaukonteksturatairatnihzloina De Greiff, P., 2009. Articulating the Links Between Transitional Justice and Development: Justice and Social Integration, u De Greiff, P i Duthie, R. (Ur.), Transitional Justice and Development:MakingConnexions,NewYork:SocialScienceResearchCouncil,str.2876 oki,D.2002.ThesecondTheSecondWorld WarII:DiscoursesofreconciliationinSerbia and Croatia in the late 1980s and early 1990s, Journal of Southern Europe and the Balkans OnlineVolume4,Issue2. HaynerB.P.,2001.UnspeakableTruths,Routledge,London. Huntington, Sa. P., 1991. Democratization in the Late 20th century. Norman: University of OklahomaPress, Huyse,L.2000.Pravdaposletranzicije(odlomak).Re,57.3,str.131142. Ivanievi,B.2009.Komparativnastudijaoefektimakomisijazaistinu,ICTJ. Izvjetaj specijalnog izvjestitelja Gardeto, 2011. Zatita svjedoka, kao kamen temeljac za pravduipomirenjenaBalkanu"VijeeEvrope.
30/31
KarupDrko,D.,2006.Suoavanje:silovanjekaoratnizloin,PravdauTranzicijibr.3. McAdams, A. ( ur. ), 1997. Transitional Justice and the Rule of Law in New Democracies, NotreDame,UniversityofNotreDamePress. PuljekShank, A.2007. Trauma i pomirenje. U: Helena Rill, Tamara midling i Ana Bitoljanu (ur.).20 poticaja za buenje i promenu. O izgradnji mira na prostoru bive Jugoslavije, Beograd,Sarajevo:CNA,str.152174. Pravda u tranziciji asopis Tuilatva za ratne zloine Republike Srbije u saradnji sa Centromzatranzicioneprocese,Beograd Simi, O. 2009. Activism for Peace in Bosnia and Herzegovina: A Gender Perspective. Global MediaJournal,vol.8,br.15,str.119. Steinberg, R. (ur.), 2011.Procjena naslijea MKSJ: Zbornik radova sa konferencije Procjena naslijeaMKSJ,Sarajevo. ehi, A. 2011. Zatita rtava/svjedoka genocida, zloina protivovjenosti i ratnih zloina pred sudovima u BiH u Pristup pravdi u Bosni i Hercegovini: Zbirka analiza javnih politika iz oblastipravosua,MreapravdeuBiH. Teitel,R.G.,2002.TransitionalJustice,NewYork:OxfordUniversityPress. Teitel, R. G., 2002.Transitional Justice in a New Era; Fordham International Law Journal Volume26,Issue4Article2. UNDP,2010.Procjenapotrebanapoljupodrkesvjedoka/rtavauBiH. Van der Merwe, H, Baxter, V i Chapman, 2009. Assessing the Impact of Transitional Justice: ChallengesforEmpiricalResearch,Washington,D.C.:UnitedStatesInstituteofPeacePress.
31/31

Koncept Tranzicijske Pravde - Final

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Koncept Tranzicijske Pravde - Final

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KONCEPT TRANZICIJSKEPRAVDE ISUOAVANJESPROLOU UBOSNIIHERCEGOVINI

You might also like