Primjena nastavnih metoda, postupaka i ilustrativnih materijala u nastavi

Studenti: Martina Golubi Ivan Kolakovi Martina Kursar Bojan Macan Irena Martinovi

Kako racionalno kombinirati metode rada u nastavi?

odgoj prema individualitetu -pitanja: 1. da li e takav pristup potisnuti stare oblike rada 2. to bi se postiglo individualnim pristupom ueniku 3. strah od pretvaranja odgoja u rutinu prilagoavanja pravilima ponaanja zajednice

- polazak od iskustva uenika

- utvrivanje uenikova predznanja

- pobuivanje uenikove potrebe za

postavljanjem pitanja - koritenje raznih metoda u tu svrhu - uenje socijalnih vjetina

NASTAVNA METODA: 1. promatranje

2.

verbalne metode

3.

dokumentacijske metode

4.

demonstracijske metode

REALIZACIJA: a) neposredne stvarnosti b) slike i drugog materijala c) simuliranje situacija i neposredne stvarnosti a) usmeno izlaganje b) razgovor (postavljanje problema) a) rad s tiskanim materijalima b) grafika komunikacija u nastavi c) seminarski i drugi samostalni radovi a) izvoenje vjebi (pokusa) b) izvoenje eksperimenata

I. PROMATRANJE
a) -

OIGLEDNO PROMATRANJE U NASTAVI nije jednako jednostavnom gledanju jer se temelji na planskom percipiranju stvarnosti nastavnik kao rukovoditelj promatranja u nastavi zadaci nastavnika: 1. pripremiti zadatke za uenike u obliku pitanja ili naloga 2. omoguiti uenicima postavljanje pitanja 3. traiti od uenika biljeenje rezultata svojega promatranja 4. neka o samostalnom promatranju podnesu izvijea

- nastavak - PROMATRANJE UZORAKA

- uzorak = primjerak koji predstavlja fragmente vanjskog svijeta (minerali, fosili plodovi, dokumenti...) b) PROMATRANJE MODELA - modeli u prirodnoj veliini - mikromodeli - makromodeli - modeli presjeka koji prikazuju unutranju strukturu objekta - funkcionalni modeli za prikazivanje procesa kod organizama, strojeva - apstraktni modeli radi konkretizacije apstraktnih pojava

- supstitut modeli veinom trodimenzionalni

modeli za uspjenu imitaciju originalnih predmeta

- dinamiki modeli najvie se koriste; mogu

se rasklapati i sklapati (modeli ljudskih organa, atoma)

- reljefni modeli, makete, diorami (realni

prikazi prirodne situacije)

c) PROMATRANJE SLIKA - prednosti slike u metodikoj artikulaciji nastavnog sata: - omoguuje direktno stjecanje iskustva - pogodno sredstvo informiranja uenika - omoguuje primjenu razliitih metoda rada - statike (na grafoskopu) i zidne slike - vana je kompozicija slike, motiv, dinamika, boja, i druge karakteristike koje aktiviraju miljenje uenika, razvijaju sposobnost govora i senzibilitet

d) PROMATRANJE FOTOGRAFIJE

konkretno prikazuju stvari ili pojave uvijek vezane za injenice

e) SIMULACIJE U NASTAVI -

modeli su uspjena imitacija originalnih predmeta, a kod simulatora se stavlja teite na bitne osobine prouavanih predmeta (pojava)

zakljuak :
- utroiti maksimalno 10-15 minuta kolskog

sata za prikazivanje vizualnih sredstava - uenicima omoguiti da daju svoje komentare - na temelju prikazanih materijala uenicima dati zadatke za rjeavanje odreenih problema - rezervirati vrijeme za izvjetavanje uenika o uraenom zadatku

II. VERBALNE METODE

najstariji oblik prenoenja znanja METODA USMENOG IZLAGANJA najuestalija; esto se koristi zbog nedostatka nastavnih sredstava opravdana u sluaju: a) kad se rjeju eli djelovati na uenikove emocije b) kad procijenimo da je to najbolji nain obrade novog gradiva mora biti aktualno i zanimljivo
-

a)

3 naina usmenog izlaganja:

pripovijedanje - kad elimo utjecati na uenikove emocije (npr. pri obradi knjievnog djela) b) opisivanje - kad elimo upoznati uenika s odreenim procesima, zakonitostima, dogaajima, objektima - ne obino nabrajanje injenica c) objenjenje pojmova, uzroka i procesa

- VERBALNA IZLAGANJA UENIKA

- pospjeuju panju, motivaciju, razumijevanje i zapamovanje gradiva, te razvoj govornih sposobnosti

- POSREDNO USMENO IZLAGANJE

- preko TV-a, videa, filmova... - METODA RAZGOVORA - utjee na razvoj odgojnih, obrazovnih i funkcionalnih ciljeva nastave - potie misaone aktivnosti uenika, kritinost prema odr. pojavama, razvija kulturu govorenja, tolerantnost i druge socijalne vjetine

zakljuak:
- kroz razgovor se moe uspjeno izloiti cilj novog -

nast. sadraja treba planirati pitanja za voenje razgovora s uenicima planirati vrijeme za pitanja uenika organizirati debate pouiti uenike kako treba diskutirati, kada mogu govoriti, na koji e nain braniti svoja stajalita i tvrdnje, kako e saeto i argumentirano iznositi soje stavove nauiti uenike da savladaju vlastite afekte, uvae tua suprotna miljenja Koritenje razgovora za razvoj tolerancije i parlamentarnosti kod uenika, pripremajui ih za demokratske odnose u drutvu

Za razgovor je potrebno najmanje dvoje. Kai to misli, da znam da nas je dvoje.

III. DOKUMENTACIJSKE METODE

1) RAD S TISKANIM MATERIJALIMA
-

a)
b) c) d)

razne metode primjene tiskanih materijala: proitati odlomak i zajedno prodiskutirati nakon izlaganja uenici proitaju ulomke, odgovaraju na pitanja... uenikovo pismeno izvijee o tekstu koji je proitao dati uenicima upute za itanje...

- problemi:
- jedni nastavnici ele, drugi ne ele

koristiti udbenike - neki udbenici se mijenjaju iz godine u godinu - pomanjkanje udb. za strune predmete

udbenik - mane njegova koritenja i nekoritenja

MANE KORITENJA - udb. kao surogat izvornih radova prua manjkave inform. - sadri znan. rez., ali ne i znan. metode i postupke dolaenja do znanstvenih istina MANE NEKORITENJA - bljeke sa sata postaju jedini izvor znanja - biljeke sa sata nepotpune i nedostatne za uenje - preoptereeni obavezama, uenici povrno prouavaju drugu literaturu - problemi kod posuivanja knjiga (premali broj) - diktiranjem nast. gubi dragocijeno vrijeme koje se moe bolje upotrijebiti

RJEENJE:
- primjena razl. izvora znanja u nastavi,

gdje bi udbenik imao znaajno mjesto

Osvrt na praksu izdavanja u nekim eur. zemljama

FRANCUSKA: - pokret protiv uporabe udb. u kolama - radi se na perfekcioniranju udb. - ne vrijedi sistem jedan predmet, jedan udbenik ->konkurencija -> dovodi do izrade sve kvalitetnijih udbenika - nastavnici na kraju k. god. izaberu udb. za svoj predmet - kola daje uenicima udb. Na besplatno koritenje koje ovi na kraju k. God. Vraaju i plaaju samo eventualna oteenja

ITALIJA: - svaki nastavnik bira udbenik za svoj predmet - udbenici su u O besplatni; u S se kupuju - ne mijenjaju se esto

2) GRAFIKA KOMUNIKACIJA U NASTAVI:

- metoda pisanih i ilustrativnih radova - u irem smislu predstavlja prenoenje

informacije pomou grafikosimbolikih prikaza (slika, crtea, rijei, brojeva, boje i znakova)

- primjena:
- grafiko prikazivanje stimulira interes uenika

i usmjerava njihovu pozornost na ono to je bitno u nastavnoj grai - primjenom ove metode postie se vea trajnost znanja, uspjeniji razvoj vjetina i navika, povisuje se razina tonosti znanja, lake ispravljaju netonosti pri promatranju ili zakljuivanju - ovom metodom ne iznosi se nita novo; ona ne slui za pruanje novih spoznaja, ve bitno doprinosi razumijevanju i razjanjavanju pojava i veza meu njima

M.Bogievi razvrstava grafika sredstva u sljedee kategorije:

a) sheme
b) tabelogrami c) dijagrami d) kartogrami e) grafikoni

vizualni simboli g) simboline ilustracije

f)

SHEME
= kombinacija razliitih grafikih i piktoralnih sredstava sa irokom mogunosti primjene - njima se na vizualno sreen i logian nain prikazuju razliiti odnosi, usporedbe, razvoj nekog procesa, klasifikacija pojave i sl. - vrlo su pogodne za prikazivanje nastavnog sadraja: npr.- shem. prikazi gradiva na k. ploi ili grafofoliji -shem. prikazi nakon jednostavnih pokusa - shem. prikazi eksperimenata - shem. prikazi tehnikih procesa i sl.

- vrste shema:
SHEMA DIVERGENCIJE prikazuje razvoj, rast ili promjenu poevi od jednog izvora (objekta, pojave) koja se dalje razvija i grana (npr. nuklearna lanana reakcija)

a) SHEMA KONVERGENCIJE polazi od kombinacije

mnogobrojnih elemenata koji se stapaju u jedan rezultat b) ORGANIZACIJSKA SHEMA se koristi za prikazivanje organizacijske strukture drave, institucije i sl. c) KRONOLOKA SHEMA prikazuje podatke u odreenom vremenskom slijedu (povijesni dogaaj, kronologija ivota neke linosti...) d) SHEME ZA PRIKAZIVANJE PREDMETA I OBJEKATA

- SHEME PRIRODNIH I TEHNOLOKIH PROCESA

jednostavno prikazuju kako izgledaju razni procesi i pojave u prirodi tj. poetak i zavretak nekog tehnikog postupka (npr. proces kruenja vode u prirodi)

TABELOGRAMI
= grafiki prikaz razvoja neke pojave, skup

odreenih injenica ili meusobni odnos razliitih pojava i injenica

- koriste se za razmatranje odnosa neke

pojave (slinosti, razlike, kontrasti)

- vrste tabelograma:
- u obliku KRONOLOKE TABLICE koja je pogodna

za ponavljanje i utvrivanje gradiva jer omoguuju lake povezivanje injenica i promatranje dogaaja

- SLIKOVNI

TABELOGRAM se sastoji od jednostavnih crtea koji mogu biti povezani s kratkim tekstom ili bez njega; u nastavi se koriste za uenje jezika
- GRAFIKA TABLICA

DIJAGRAMI
= pojednostavljeni crtei, geom. slike, ponekad i obine skice kojima pokazujemo strukturu ili oblik nekog objekta, popreni ili uzduni presjek i sl.

- primjena dijagrama:

mana - u pravilu sadri minimum detalja, pa je ponekad teko shvatljiv uenicima koji nemaju dovoljno pred znanja o pojavi ili predmetu koje dijagram pokazuje rjeenje - kad je to mogue, potrebno je predavanje zapoeti s originalnom ili realnom slikom, pa potom prei na prikazivanje dijagramom kao apstraktnom slikom originala
- esto se koriste u nastavi fizike i kemije (npr. prikaz

slobodnog pada)

- KINOGRAMI su posebna vrsta dijagrama koji pomou pojednostavljenih crtea prikazuju pokrete ivih bia

KARTOGRAMI I ZEMLJOPISNE KARTE

= vizualna sredstva u nastavi bez kojih nije mogue odravati nastavu zemljopisa, povijesti, itd.
- izbor zemljopisnih karata mora se

obaviti sukladno uzrastu uenika kojima je namjenjena

KARTOGRAMI = karte prikazane konturama i dopunjene graf. elementima koji istiu jednu ili vie pojava pomou simbola, crta, strelica, boja, imena (npr. migracije stanovnitva, gustoa stanovnitva)

SPECIJALNE KARTE = povijesne, ekonomske, politike, klimatoloke, turistike...

GRAFIKONI
= predstavljaju pojednostavljen vizualni prikaz brojanih podataka i kvantitativnih odnosa
- imaju veliko znaenje u procesu uenja i

koriste se na svim razinama kolovanja u gotovo svim nastavnim predmetima

- vrste grafikona:
Odnos dijelova prema cjelini prikazuju: - POVRINSKI GRAFIKON - SLIKOVNI GRAFIKON / PIKTOGRAM - CRTIASTI / LINEARNI GRAFIKON smjeten je u koordinativni sustav, a prikazuju trend odnosa dvije ili vie veliina

GRAFIKON SILUETA povrina koju zatvara kriva linija boji se ili rafira da bi se istakla pojava

STUPIASTI GRAFIKON je takoer smjeten u koordinatni sustav, a moe prikazivati razliite pojave i odnose

SLOJEVITI GRAFIKON je kombinacija crte i stupaca

KRUNI GRAFIKON je jedan od najpopularnijih

SIMBOLI
= specifian oblik izmiljen zato da bi se odreene zakonitosti jednostavnije i preciznije formulirale

= jezik meunarodne komunikacije (npr. kem. spojevi, mat. simboli) - razlikujemo: - sim. Ilustracije -sim. znaci - sim. crtei / idiogrami

a) simboline ilustracije
PLAKATI su jednostavne ilustracije namjenjene prije svega poticanju interesa za odreenu ideju, injenicu, dogaaj; plakat kao reklama mora biti privlaan, konkretan, jednostavan, originalan b) KARIKATURE c) STRIP d) REBUS
a)

b) simbolini znaci
a) matematiki
b) astronomski c) kartografski d) znaci za mjere...

c) simbolini crtei / idiogrami

a) igovi i zatitni znaci marke nekog
b) c) d) e)

proizvoda amblemi (golub s maslinovom granicom - simbol mira) grbovi zastave znaci u prometu, farmaciji, vojsci, itd...

Glazba u nastavi
- glazba i pjesma imaju veliko znaenje u

ivotu ovjeka

I. Vrednovanje pjesme i glazbe

1. posvjeenje umjetnikog djela kao

estetsko-sadrajne cjeline 2. nastanak djela 3. glazbena tradicija unutar koje je skladano odreeno djelo 4. izraajni oblici

II. Pjesmu i glazbu treba u nastavi promatrati sa stajalita

1. nastavnika i uenika

2. cilja
3. sadraja 4. metode 5. pomagala

III. Uenje glazbe

1. razvijanje, intenziviranje i

aktualiziranje nastavnikovih sposobnosti 2. diferencirano zalagane i razvijanje glazbenih sposobnosti uenika 3. suradnja s nastavnikom

IV. Pristup pjesmi

tradicionalni 2. suvremeni odrednice pri nastavnoj upotrebi tradicionalnih i suvremenih pjesama: a) sluati b) prihvaati/pjevati c) interpretirati/aktualizirati d) uvjebavati / memorirati
1.

- nastavak glazbeno oblikovanje, meditiranje, sluanje glazbeno oblikovanje mogue ve u niim razredima osnovne kole meditacija - rije je o koncentriranju na sredite ivota 3 stupnja meditativnog sluanja: a) prodiranje u glazbu b) zadravanje u glazbi c) otvaranje transcedentalnoj sferi sluanje: emocionalno, analitiko i sluanje s razumijevanjem
3.

Praktino-kreativne mogunosti pjesme u nastavi

1. vjeba zasnovana na glazbi

2. vjebe zasnovane ne glazbalu

3. vjebe za predstavu 4. vjebe kroz izmjenu

Zakljuak:
- glazba u nastavi dobrodola u

doivljajnom, kreativnom, kognitivnom smislu

Likovna umjetnia djela u nastavi

- slika u slubi rijei / nijema rije
- cilj: prevesti vizualni u verbalni govor - boje i oblici govor sam po sebi

- umjetniko djelo
- za kvalitetu presudan kriterij rasta - boje, oblici, sjene, planovi zamjena za rijei,

interpunkciju,reenice, stil - kompozicija: vrsta i nain na koji je slika na plohi organizirana - poruka linija, figura = govor slike

- literatura o lik. umj. djelima za osnovnokolce koja

njeguje narativni stil - kod sakralne umj. od 4. st. zlatna pozadina, veliina lika: to je u toj poruci? - vano je poznavati povijesnu pozadinu - suvremena umj. je autonomna, gl. karakteristika otvorenost, poruka vieznana

- metodike faze: 1) spontano opaanje 2) analiza govornih oblika 3) nutarnja koncentracija 4) analiza sadraja slike 5) poistovjeivanje sa slikom

Karikatura u nastavi
- sredstvo za posredovanje miljenja i

stavova - prenesene iz tiska - svrha: kritizirati i promijeniti vic

- vizualni oblik satire - najei propust prebrzo tumaenje

analiza strukturnih elemenata: a) kod - djelotvornost: jednostavni i razumljivi elementi b) tehnike karikiranja 1. montaa suprostavljenih elemenata (beduini / naftni toranj = klanjanje novcu) 2. pretjerivanje (stajanje sjedenje na pijedestalu) 3. usporedba (TV umjesto glave = ovjek ovisan o TV-u) 4. navod (citat)
-

karikatura u nastavi moe potaknuti neke relevantne pedagoke procese uenja:

1. uiti gledati, promatrati - potie na razmiljanje 2. iskusiti pozitivnu nesigurnost - svlai veo besprijekornosti 3. kritiko-oslobodilaka dinamika - biti kritian prema svom nainu ivljenja

Fotografije, folije i stripovi u nastavi

a) b)

c)
d) e)

f)

vrste fotografije kao nastavnog sredstva: dokumentarna antropoloka fotografije motiva umjetnika fotomontaa i kola ilustrativno-zabavna

Fotogovor:
- photolanguae Babin, Baptiste, Belisle - metoda uporabe fotografija

- za predstavljanje vlastitog iskustva

- uenici poboljavaju verbalnu komunikaciju - uporaba: - upoznavanje nove skupine - uvoenje u novu temu - otkrivanje predznanja / predrasuda - pojaavanje, postizanje eljenog cilja - ponavljanje, saimanje gradiva - kontroliranje zalaganja - nova motivacija - umanjivanje disciplinskih problema

Druga metodika proslijea:

1. 2. 3. 4. 5. 6.

za pokretanje kreativnih procesa / rezvijanje kritikih stavova zajedniko promatranje odreene fotografije dogovaranje moguih radnih proslijea omoguavanje da predstavljenim osobama dou do rijei oznaavanje izrezanih elemenata fotografije kombinacije 2 ili vie fotografija izbor jedne iz mnotva

- nastavak 7. kombiniranje fotografije i teksta

8. mijenjenje fotografije s nakanom da se

uini razliitom - flomasteri, lijepilo, oblaii stekstom 9. rezanje fotografije 10. stvaranje nove fotografije od vie fotografija s istim ili razliitim motivima 11. od vie fotografija stvoriti novu priu

Uporaba folije u nastavi

-

kreativnost komunikacija angairanost spontanost, improvizacija

vrste folija: 1) unaprijed pripremljene folije 2) folije uivo 3) djelomino pripremljene folije

- tehnike izrade folija:

1) razvojna tehnika
2) dopunska tehnika 3) vieslojna tehnika 4) tehnika markiranja 5) tehnika prekrivanja

6) tehnika nadopunjavanja
7) tehnika okretanja

Stripovi u nastavi
-

uz karikature -> skupina crtea s interpretacijskim karakterom

stripovi i motiviranje djece: stripovi kao slobodna literatura zajednika literatura za cijeli razred rastaviti crtee od govornih oblaia; nai pripadajui zadatak da sami iznau put od teksta do stripa

1) 2) 3) 4)

- kriteriji uporabe stripova:

1) motivirajue pomagalo
2) dovode do cjelovitije informacije o

pojedinom predmetu 3) pomo pri interpretaciji 4) poticaj za diskusiju 5) domaa zadaa

- metode:
usporediti razliite stripove na istu temu 2) dati djeci gotove stripove s praznim oblaiima 3) angairati skupine uenika da izrade prijedloge stripa na istu temu izbor najboljeg 4) nainiti strip o suvremenom dogaaju
1)

kod samostalne izrade: 1) izraditi scenarij 2) pronai prikladan tekst 3) rad u skupini
-

AV mediji u nastavi
- pretpostavljaju odreenu govorno-

komunikacijsku kompetenciju i odailjaa i primaoca informacije - sredstva pouavanja (zidne slike, karte, fizikalne sprave) - radna pomagala (poetnice, tablice, radne biljenice, itanke, udbenici) - slike kao posrednici zornosti:
-

17. St. J. A. Comenius Orbis sensualium pictus tvorac koncepcije slikovne didaktike

- nastavak:
- 50-te g. XX. st. Prodor tehnikih medija

u obrazovanje - 70-te g. boom AV medija -> problemska nastava -> potie proivodnju dijasa i kratkometranih filmova - simbolska didaktika prihvaa AV medije kao sredstvo komunikacije

AV mediji kao nastavna sredstva

- slika, film, TV emisija analiziranja - autorov nain kledanja na stvarnost - znanje uitelja - djelovanje: - kreativno oblikovanje folija, dijasa, glazbenih

kaseta - pomo magnetofona, videokamera, kompjutorskih animacija - vjetina + artikuliranje poruke

Likovno stvaralatvo u nastavi

Primjena nastavnih metoda, postupaka i ilustrativnih materijala u nastavi

Likovno oblikovanje
stvaralaka nastave mnogolikost ljudske osobnosti didaktika i metodika nezamislive bez umjetnikog stvaralatva nastavnik mora imat istanan osjeaj za umjetnost kako bi animirao uenike da se izraze kroz umjetnost i to od to ranije dobi

Likovno stvaralatvo u nastavnoj teoriji

Kurt Frr zasniva svoju teoriju na didaktiko-metodikim naelima u nastavi se treba ispreplitat djeje likovno izraavanje sa nastavnom verbalnom komunikacijom prednost motrenja pred sluanjem likovno stvaralatvo smatra otvorenim dijalogom Frrovi pedagoki temelji zornost, samorad, stvaralatvo i cjelovitost

Suradnja sa likovnim odgojem

ovim problemom bavili su se G. Stachel i T. Eggen svoja razmiljanja temelje na predmetu likovnog odgoja u ovom kontekstu nastavnik igra veliku ulogu uenik se ne smije brinuti zbog kvalitet djela likovno izraavanje daje slobodu izraza djeci koja su manje verbaliziranija

Uenikov kreativan odnos prema gradivu

F. Weidmann uenik toka oko koje se vrti nastava nastavnik inicijator krativnog procesa uenik mora biti u stanju zazuzeti osobni stav podruje realiziranja podruje na kojem se uenici sami pronalaze

H. Halbfas temelj djeca ue radei spontano izraavanje uenika kroz likovne sadraje prednost ostvarivanju djetetovih potreba i promicanje njegovih sposobnosti ...puno aktivnosti za slobodne stvaralatvo na likovnom i glazbenom podruju

Uenik i likovnooblikovni materijal

K. Wegenast razlikuje dvije nastavne metode didaktiak i pedagokomeuljudska prva ima u vidu motrenje, iskustvo, injenje i motiviranje druga na ovo dodaje stvaralatvo nastavni oblici odabiru se slobodno

Likovno stvaralatvo kao instument komunikacije

Viedimenzionalno uenje
ovim problemom posebno se bavi Bernhard Grom mnotvo raznih sadraja ima za cilj povezati uvstveni doivljaj, kritiko razmiljanje i praktiki rad cilj je viedimenzionalno, tj. cjelovito uenje izbor prave metode nije jamstvo cjelovitog uenja

situacija u kojoj se nalazi uenik stvara razloge za koritenje odreene metode stvaralaki radni oblici mogu dobro posluiti konsolidiranju nastavnih sadraja i samoj kontroli usvojena znanja

Izraajni oblici u sklopu nastave

kola glina slikanje crtanje
transpozicija poruke

Komunikacijska nastava
dijalog najbolji i najbri nain dolaenja do zajednikog interesa svi onih koji su ukljueni u njega otvorenost nastavnika bitna je za samu nastavu i ima velik utjecaj na uenika likovna nastava integrira se u komunikacijski proces

Popratni crtei u nastavi

Helmuth Uhrig poetak 50. god. XX. st. uho + oko ova metoda koristi se kao pomagalo u nastavi dobro dola kod uenika kod kojih postoji mentalna blokada crte predouje poruku

zbog svoje jednostavnosti ova se metoda brzo ui i usvaja npr. slika ene koja dri dijete ne daje nam sliku neije majke, ve nam daje opi pojam koji nosi ta slika

ZAHVALJUJEMO NA POZORNOSTI!!!