HRVATSKI JEZIK

GLASOVI I GLASOVNE PROMJENE

Ivan Trupini, 8.a

 su najmanje jezine jedinice kojom se razlikuju znaenja rijei

tvore se prolaskom zrane struje kroz govorne organe

GLASOVI

Zrak koji izdiemo je zrana struja, pa glasove tvorimo izdiui

zranu struju koja iz plua ide prema usnoj ili nosnoj upljini gdje se oblikuje u glas.

biljee se slovima

RAZLIKUJEMO: 1. podjela glasova prema nainu tvorbe

2. podjela glasova po zvunosti 3. podjela glasova po mjestu tvorbe

1. PODJELA GLASOVA PREMA NAINU TVORBE

Glasovi koji nastaju slobodnim prolaskom zrane struje kroz govorne organe
zovu se SAMOGLASNICI (otvornici) a, e, i, o, u, (r)

Dio rijei koji moemo izgovoriti kao jednu minimalnu izgovornu cjelinu naziva se SLOG. Samoglasnik je nositelj sloga. Rije ima onoliko slogova koliko rije ima samoglasnika. (npr. matematika = ma te ma ti ka)

Glasovi koji nastaju prolaskom zrane struje kroz djelomino ili potpuno
zatvorene govorne organe zovu se SUGLASNICI (zatvornici) b, c, , , d, d, , f, g, h, j, k, l, lj, m, n, nj, p, r, s, , t, v, z, (svi ostali)

2. PODJELA GLASOVA PO ZVUNOSTI

Pri tvorbi glasova vanu ulogu imaju i glasnice Ako su glasnice spojene, zatreperit e kada kroz njih proe zrana struja i nastat e
ZVUNI GLASOVI Ako su glasnice oputene, one ne trepere pa nastaju BEZVUNI GLASOVI Zvuni glasovi imaju svoje bezvune parnjake:

Zvuni glasovi
Bezvuni glasovi

b p

d t

g k

z s

Ako su govorni organi priblieni, ali ne toliko da bi tvorili potpunu zapreku pri
prolasku zrane struje, nastaju ZVONANICI m, n, nj, l, lj, r, v, j

3. PODJELA SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE

Po tvorbenom mjestu suglasnici mogu biti: DVOUSNENICI (bilabijali)
ZUBNOUSNENICI (labiodentali) ZUBNICI (dentali) DESNICI (alveolari) NEPANICI (palatali) JEDRENICI (velari)

p, b, m
f, v c, z, s, d, t, n r, l j, lj, nj, , d, , , , k, g, h

GLASOVNE PROMJENE
Palatalizacija Sibilarizacija

Jotacija
Nepostojano A Jednaenje suglasnika po zvunosti Jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe Ispadanje suglasnika

PALATALIZACIJA
je glasovna promjena suglasnika k, g, h, c ispred
nastavaka -e, -i u suglasnike , , .

junak - junae drug - drue duh - due

SIBILARIZACIJA
je glasovna promjena suglasnika k, g, h ispred i u c, z, s. majka - majci jaruga - jaruzi snaha - snasi Sibilarizacija se ne provodi: u imenica sa zavretkom - cka, - ka, - tka, - ga (npr. kocka kocki) u imenica koje se upotrebljavaju odmila (npr. baka baki) u nekim osobnim imenicama (npr. Dubravka Dubravki) u imenicama kojima imenujemo stanovnice naseljenih mjesta (npr. Zagrepanka Zagrepanki)

JOTACIJA
Stapanje glasa j s odreenim glasovima

c+j= d+j= g+j= h+j= e + j = lj n + j = nj s+j= t+j= z+j=

klicati - kliem glodati - gloem blag - blai tih - tii dalek - dalji tanak - tanji pisati - piem list - lie brz - bri

NEPOSTOJANO A
Neke rijei izmeu dvaju zadnjih suglasnika imaju samoglasnik a,
koji se ne pojavljuje u svim oblicima tih rijei:

pas san borac bijelac

psi sni borci bijelci

 je glasovna promjena zamjenjivanja suglasnika (umnika) svojim parnjakom

po zvunosti od + pad -> odpad -> otpad ob + stati -> obstati -> opstati iz + toiti -> iztoiti -> istoiti raz + upati -> razupati -> raupati s + bogom -> sbogom -> zbogom

JEDNAENJE SUGLASNIKA PO ZVUNOSTI

Glasovna promjena jednaenja suglasnika po zvunosti dogaa se i pri

nastajanju nove rijei Zagreb + anin -> Zagrepanin Kinez + kinja -> Kineskinja sme + kast -> smekast glas + ba -> glazba

JEDNAENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE

je glasovna promjena u kojoj se suglasnici s, z, h ispred suglasnika , , , , d, , lj,
nj mijenjaju u suglasnike , , a suglasnik n ispred suglasnika b, p mijenja se u suglasnik m. tijesan -> t (i) jes (an) nji -> tjenji prositi -> prosi (ti) nja -> pronja misao -> mis (a) l -> mislju -> milju prase -> pras (e) i -> prai kost -> kos (t) ica -> koica voziti -> voznja -> vonja kazniti -> kazn (it) jiv -> kanjiv trbuh -> trbuhi -> trbui kruh -> kruhi -> krui s + nj > nj

s + lj > lj s + >

z + nj > nj

h + >

ISPADANJE SUGLASNIKA
Je glasovna promjena gubljenja, nestajanja prvog suglasnika ako se
iza njega nae isti suglasnik

od + dati -> oddati -> odati bez + znaajan -> bezznaajan -> beznaajan