Professional Documents
Culture Documents
0 Uvod
0 Uvod
ZABLUDE
ALTERNATIVNA MEDICINA
ASTROLOGIJA
PROROANSTVA
UDA
TEHNIKE OBMANJIVANJA
PARAPSIHOLOGIJA
NAUKA I PSEUDONAUKA
Voja Antoni
DA LI POSTOJE
STVARI KOJE
NE POSTOJE?
Vodi za kritiko razmiljanje
Beograd, 2000.
Prvo izdanje
oktobar 2000.
ISBN 86-902159-1-3
Recenzenti:
profesor dr Duan Ristanovi
profesor dr Dragan Popadi
Redaktor:
Marijana Anastasijevi
DTP:
Voja Antoni
Dizajn i obrada naslovne strane:
Voja Antoni
Metropolis - Beograd
Foto: Slavomir Mateji
Izdava:
Voja Antoni,
e-mail: vant@paralax.co.yu
vantonic@sezampro.yu
Elektronski slog:
Kua tampe - Zemun
tampa:
Publikum - Beograd
SADRAJ
Re autora ....................................................................................................... 1
Koje je objanjenje za ovaj udan dogaaj? ............................................. 2
Ima li smisla iveti bez verovanja? ........................................................... 3
emu visak uz knjigu? ................................................................................ 4
Sistem verovanja i sistem vrednosti ......................................................... 4
Predgovor ........................................................................................................ 6
Uz malu pomo mojih prijatelja ................................................................ 8
2. ZABLUDE ................................................................................................... 47
Perpetuum mobile ....................................................................................... 48
Reenja sa mnogo prednosti i samo jednom manom ........................... 48
1. Besplatna energija iz esme .................................................................. 49
2. Podvodni ringipil: US patent 3918827 od 11.11.1978 ...................... 50
3. ta je ovo (a uz to i ne radi): US patent 5146798 od 15.09.1992 ...... 50
4. to vie, to bolje: US patent 4698516 od 16.10.1987 ........................... 51
5. Motor budunosti: US patent 4151431 od 24.04.1979 ....................... 52
Perpetuum mobile u ekonomiji ............................................................... 54
Lanac razapet izmeu upljeg i praznog ............................................... 54
Opasnosti geometrijske progresije .......................................................... 55
avo mora da doe po svoje ................................................................... 57
Ko ui - znae, ko tedi - nastradae ....................................................... 58
Kockarske zablude ....................................................................................... 60
7 od 39? Nita lake! .................................................................................. 62
Igra protiv osvedoenog prevaranta ....................................................... 63
Da li je mobilni telefon tihi ubica? .......................................................... 65
Nije svako zraenje opasno ...................................................................... 65
Vodovi za napajanje elektrinom energijom ......................................... 67
Televizor i kompjuterski monitor ............................................................ 68
Mobilni telefon ........................................................................................... 69
Zakljuak ..................................................................................................... 70
Ko koristi 10% mozga? ............................................................................... 71
Pun Mesec i lunarni efekat ........................................................................ 73
Stoti majmun ................................................................................................. 75
Jo neke zablude .......................................................................................... 78
Da li su alfa talasi generator kreativnosti? ............................................. 78
Je li mogue hodati po vatri? .................................................................... 79
Moe li muva da leti? ................................................................................ 80
Da li je Mocart genijalni terapeut? ........................................................... 80
ta se dokazuje patentom? ....................................................................... 81
Da li je bermudski trougao ukleto mesto? ............................................. 81
Ima li zombi duu? .................................................................................... 83
Kakva je veza izmeu crne make i nesree? ....................................... 84
RE AUTORA
Imao sam nepunih est godina kad sam se teko razboleo. Dugo sam bio u
kritinom stanju, a jedina moja seanja na to vezana su za dugi oporavak u
bolnici. Postoji ipak neto ega se dobro seam: na bolniki prozor esto mi je
dolazio beli golub kome je oko noge bilo vezano pare crvenog konca. Tokom
jedne posete, rekao sam majci i baki za goluba i tada mi je baka, inae pobona ena, rekla da je ona vezala koni za njegovu nogu i da me sada taj golub uva. Ja sam joj verovao i oseao se sigurnijim kad je on bio na prozoru.
Ubrzo sam poeo da ustajem i da ga hranim mrvicama hleba.
Mnogo kasnije, majka mi je priala da je baka do kraja verovala da je taj
golub bio moj uvar i da njemu dugujem ivot. Niko nije ni pokuao da je razuveri, jer je ljubav izmeu starijih osoba i unuia svetinja u koju se ne dira.
Od tada je prolo mnogo godina. U jesen 1994, graanski rat besneo je
u Bosni. Mada u njemu nisam direktno uestvovao, sticajem okolnosti naao
sam se u jednoj vojnoj jedinici gde mi je posao bio da osposobim i pustim u
pogon neke zaplenjene radio - ureaje. Stigao sam vojnim dipom kasno nou i, poto su ureaji bili u kui, na oko pola kilometra od garnizona, tu sam
se i smestio. Bio sam jedini stanar pored jednog vojnika i oficira koji su trebali da mi pomognu u poslu.
U vojsci se rano ustaje. Kad su moji domaini videli sa koliko napora
sam se probudio, obeali su mi jaku kafu. Izaao sam u dvorite, seo za batenski sto i ekajui kafu pokuao da shvatim gde sam se zatekao. Bili smo u
podnoju planine, daleko od grada. Jutro je bilo svee i ponegde je jo bilo
magle. U ratno vreme, kad uas postane deo svakodnevnice, oveka moe da
utei pomisao da postoji neto to je jae od ljudske gluposti: sunce koje nekim udom jo uvek greje, nebo koje je ipak plavo i drvee koje i dalje lista i
donosi plodove.
Iza niske ograde bila je njiva sa nekoliko stabala ljive. Rodile su i prerodile; metani su, verovatno, bili u izbeglitvu pa nikoga nije bilo da ih bere. Ne pamtim kad sam poslednji put jeo ljive, ali tada sam osetio elju da ih
naberem i podelim sa svojim domainima.
1
Napravio sam nekoliko koraka i stao kao ukopan. Iznad moje glave preleteo je beli golub i sleteo na ogradu ispred mene. Nisam mogao da verujem
oima: oko noge bio mu je vezan crveni konac! Bio sam zbunjen kao nikada.
Hteo sam nekome da ga pokaem, upro sam prstom u njega i okrenuo se, ali
u dvoritu sam bio sam. Dugo sam ga gledao, neodluan ta da uradim. On
je izvijao glavu i gledao me jednim pa drugim okom, kao da je hteo neto da
mi kae. Pribliavao sam mu se korak po korak, da ga ne bih uplaio. Kad
sam stigao dovoljno blizu da mogu da ga dodirnem, vrata iza mojih lea su
se otvorila i oficir je viknuo: Ne idi iza ograde, tu je minsko polje!
PREDGOVOR
Sve to nije oduvek postojalo nee zauvek ni opstajati, uveravaju nas filozofi.
Tako i sopstvenu smrtnost, kao neto to je neminovno, prihvatamo gotovo
ravnoduno. Naunici tvrde da e i Sunce vremenom ostareti i umreti, a sa
njim i naa planeta. Razumno je pretpostaviti da i naa vrsta, ako je ve nekada nastala, takoe ima svoj ivot pa time i smrt. Ima li onda i detinjstvo,
deatvo, mladost, zrelost i starost? Ako ima, na kom smo sada uzrastu?
Kakvom bismo se odgovoru najvie obradovali? Verovatno bi mnogi,
po analogiji iz sopstvenog ivota, odabrali neki od ranijih perioda, moda
tinejdersko doba? Da li smo, po svom kolektivnom biu, najsliniji ovom
uzrastu?
Mladim ljudima prilii da pomalo ive u budunosti, da veruju kako je
srea mogua im se otklone smetnje koje stvarnost iznova namee. Samo u
mladosti svaki novi dan bolji je od prethodnog. Mladog oveka, i pored fascinantnih stvari koje postoje, uglavnom vie zanimaju stvari koje se mogu jedino zamisliti. Mi, zapravo, vie volimo da sluamo bajke nego to smo spremni da prihvatimo ivot kao nizbrdicu. Ne bismo se odrekli deakog poimanja pravde ili naivnog verovanja u istinu. Ne brinemo o stvarima o kojima
treba brinuti, ve o onima o kojima ne bi trebalo. Ovakav optimistiki pomak
svesti ini nam ivot podnoljivijim. Svako od nas i dalje je, makar koliko,
sujeveran, lakomislen, povodljiv, naivan...
oveanstvo je mlado i po drugim osnovama. Prosena starost svih
ivih ljudi, zbog visokog nataliteta na nivou planete, takoe odraava ovaj
uzrast. Mladi smo i zbog toga to su nam jo uvek neophodni politiari,
rukovodioci, idoli, pa i pripadnost raznim kolektivima; od plemena i nacija,
pa sve do navijaa sportskih klubova. Kad oveanstvo dovoljno odraste,
postae nemogua i sama vlast, ma koje vrste. Zrelom oveanstvu nisu neophodni roditelji, a jo manje su potrebni tutori.
Nesposobni za istinsko potovanje, skloniji smo strahopotovanju, pa
stvaramo i takve religiozne autoritete. Gluposti koje smo kao vrsta uinili
ratovima i nasiljem, jedino se mogu objasniti kao nepromiljenost. Ponaanje
svake malo vee grupe ljudi, redovno je ispod ponaanja gotovo bilo kog njenog pojedinca. Kada smo deo gomile, oslobaaju se neke od konica koje
smo sopstvenim obrazovanjem, vaspitanjem i odrastanjem ve stekli i tako
prerasli uzrast kome, kao vrsta, pripadamo.
Dejan Balinda
Nenad Veljkovi, ovek za koga nema tajni kad treba pronai neki podatak, knjigu ili kad treba sklopiti kontakt sa ljudima. Bez tog njegovog dara,
mnoga gvozdena vrata ostala bi zatvorena i posao oko pripreme rukopisa
bio bi mnogo tei.
Korisnici kompjuterske mree Sezam Pro s kojima sam, u konferenciji
Civilizacija, preko monitora i kompjuterske tastature esto lomio koplja po
pitanjima koja obrauje ova knjiga. Mada sam ovde imao malo istomiljenika i mnogo oponenata, vatrena diskusija sa nevidljivim sagovornicima pomogla mi je da izotrim svoje stavove i da svaki pojedinano podvrgnem
proveri uivo.