ZBORNIK OTOKA DRVENIKA Valentin Putanec:

OTOKA IMENA VELI I MALI DRVENIK NA HRVATSKOJ OBALI I ILIRSKI KORIJEN GER - "BRDO, UMA"

Ilirski jezini materijal doao je do nas samo u onomastici (mjesna imena, antroponimi). Nema apelativa. Na Onomastikom kongresu 1961. autor je, polazedi od toponima Zirona, koji u hrvatskoj istoznanici glasi Drvenik, analizirao velik broj naih toponima koji ishode od korijena ger-. To su Girona = Zirona; Zlarin; Ozren = Ozrin; Zrin = Zrinj; Zvirjak = Zverinac = Zviranj; Zermaor.

1. Poznato je da je u ilirskom jezinom materijalu sauvan samo onomastiki dio i da tu potpuno nedostaju bilo kakvi apelativi. U ovoj radnji nastojat du na osnovi sauvanih podataka o imenima otoka i brda otkriti upravo jedan ilirski apelativ. Radi se o ilirskoj rijei *gerona. Tu imamo i ilirski korijen ger- u znaenju "brdo, uma" i poznati ilirski sufiks koji se javlja u natpisima kao - ona, a koji u hrvatskom posvuda glasi -in.

2. Toponimi o kojima je rije jesu: Girona = Zirona; Zlarin; Ozren = Ozrem = Ozrin = Ozrim (s varijantama -zdr- i -inj); Zrin = Zrinj; Zvirjak = Zvirje = Zvirja, Zvirinac = Zverinac, Zviranj = Zviran; Zermaor.

3. Dananji otoci Veli i Mali Drvenik u dokumentima se spominju kao Lazarola (13. i 14. st.), Zarona (14. st.) i Zirona (14. st.). Lucius 1673. takoer Veli Drvenik zove Zirona. Klaid kasnije te otoke naziva Zirona grande i Zirona piccola. U mletaciziranom izgovoru postoji kod Trogira izgovor irona. Sufiks u nazivu Zirona smatra se sigurnim ilirskim sufiksom.

4. Zlarin, otok kraj ibenika, spominje se od 14. stoljeda. igorid (1487.) taj otok zove Aurea insula, tj. dovodi ga u vezu s latinskom rijei aurum ("zlato"). Rije je o humanistikom tumaenju naziva: (in)sl. - *insula+ + ari*auri+. igorid, osim toga, naznauje za Zlarin da je fertilis, tj. "plodan". Da se radi o umovitom kraju zakljuuje se po nazivu Drvenik, koji nosi jedan oblinji otoid.

5. Nazivi za brda Ozren = Ozrem = Ozrim (s varijantama -zdr- i -inj), sa stajalita slavistike, danas se svi mogu vezati uz slavenski glagol zreti, ali upravo svi oblici sa -in i -im podsjedaju na refleks prema ilirskom -ona.

6. Grad Zrin = Zrinj u Lici mogao bi se isto tako lijepo vezati sa slavenskim zreti, i nazivom za brdo Ozren, ali upravo sufiks -in vrsto podsjeda na refleks za ilirski-ona. Etimologija koja je do sada dana za ovaj toponim u vezi sa Stridonom sv. Jeronima je malo vjerojatna jer mi imamo refleks -in za -ona, ali ne za -on (Stridon).

7. Toponimi Zvirjak, Zvirje = Zvirja, Zvir, Zvirinac = Zverinac, Zviranj = Zviran i sl. takoer se mogu, sa stanovita slavistike, vezati sa izvor i izvirati, ali sufiks u Zvirinac upuduje na supstratsko -ona. Zvirinac je otoid kraj Dugog Otoka. Ivan Rubid zabiljeio je da se ujednom dokumentu taj otok zove Girina, a to sigurno potjee iz ilirskog *girona.

8. Zermaor je podruje na Rabu koje se spominje 1334. godine. Drugi dio naziva sigurno je lat. major "velik, vedi". Kasnije se to podruje zove velo elo. Kako je toponim u blizini naziva u vezi s latinskim silva (Silba i Sirba), moe se zakljuiti daje rije o umovitom kraju.

9. Tumaenje svih onih toponima. Izvan svake je sumnje da meu nabrojenim toponimima ima sigurno i toponima koji potjeju iz davnine, iz supstrata. Vedi dio njih ni danas se ne moe tumaiti bez veze s ilirskim supstratom. To naroito vrijedi za Girona, Zirona, Zlarin i Zrin. Element -ona je uostalom siguran ilirski sufiks koji se nalazi u mnogim do nas dolim toponimima. Stoga je potpuno opravdano pokuati dati etimoloko tumaenje tih toponima na osnovi provedbene lingvistike. Oslanjajudi se u prvom redu na toponim Girona, koji u slavenskom glasi Drvenik, mislimo da je rije o prijevodu iz ilirskoga, odnosno romanskoga, u slavenski jezik, tj. da se radi o mjestu koje je zasadeno umom, odnosno drvedem. Slian toponim danas imamo u Trstenik, u vezi s trstikom, Jasenik, u vezi s jasenom. Sufiks-ik je kao u vrbik, u vezi s vrba. Element gir- u Girona potpuno odgovara ie. korijenu *ger-u znaenju "brdo, uma", koji je vrlo dobro potvren u indoeuropskim jezicima: stind. girih "brdo", avest. gairi "isto", stslav. gora "brdo", lit. nugara "hrbat" (o ovjejim pledima i o brdu). Semantiki razvoj "brdo" < "umovito brdo"> "uma" ima refleks u lit. giria "uma", let. dzire "isto", stprus. garian, garrin "drvo". Treba dodati da je znaenje "uma" vrlo dobro potvreno za hrv. gora (od 14. st.). S time u vezi je i kajkavski naziv gorice za "vinograd".

10. to se tie razvoja iz indoeuropskog u navedeni ger-, treba dodati da je razvoj indoeropskih labiovelara slian u ilirskom: *ulquos "vuk", usporedi sa Ulcinium, Olkias. Moglo bi se protumaiti i razvojem kv-, gv- u starodalmatskom : Quirinus > Kerain (Krk), lingua < luanga (Krk). to se tie razvoja ger- > gir-, on je normalan u vulgarnom latinitetu: Denda > Dindari lat. Decimus > Dicmo. to se tie sufiksa -ona, koji ovdje stoji uz naziv za otok, treba naglasiti da kod Ptolomeja dolazi Scardona nesos, za otok, uz Scarda, za mjesto i otok, dok sam toponim Scardona oznauje grad koji se nalazi na tom otoku, slino kao Albona i Salona, gdje sufks oznauje grad. Razvoj gi> zi- nalazi se u starodalmatskom: lat. gyrare > zeruar (Krk), Genta > Zenta, Pinquentum > *Pinguentum > *Pilgent >

*Bilgent > *Balzet > *Blzet > Buzet. U konanici dobivamo od Girona > Zirona, te irona (mletacizam tipa olta < Solta u vezi sa Sulet od lat. Solenta).

11. Nikakve etimoloke smetnje ne postoje ako izvodimo od Girona Zirona > *Zarin > Zrin. Palatal u Zrinj moe se tumaiti prema starom hrvatskom pridjevu zrinji ("koji pripada Zrinu"), slino kao Banja Luka, gdje palatal ima veze sa slavenskom osnovom ban. Sufiks -ona normalno prelazi u -in kao u Albona > Labin, Flanona > Plomin, Aenona > Nin, Salona > Solin. Toponim Zlarin moe se tumaiti od oblika sa lanom *lagirona, pri emu dobivamo oblik *lazrin, koji normalno prelazi u Zlarin. Ima i mali dokaz o toj etimologiji u tome to se jedan otoid uz Zlarin takoer zove Drvenik, to znai daje moda nekada i Zlarin bio nazivan Zirona. Malu smetnju predstavlja toponim tipa Ozrin, kod kojega varijanta -en sigurno upuduje i na slavizam. Ako smo kod Zlarina upotrijebili lan, taj isti lan moramo upotrijebiti i kod Ozren, Ozrin, ako hodemo ovo izvaditi iz supstrata: *(l)agirona > ozrin (o < a kao Salona > Solin). to se tie toponima Zvir, Zvirjak, Zvirje, Zvirinac, oslanjamo se prvenstveno na grafije Zirjak i Girina, koje smo spomenuli. U sufiksu -inac nalazi se -in koje dolazi od -ona. Ostalo je slavenski sufiks.

12. Zakljuak. Mislimo da smo na osnovi jednaenja Girona = Zirona = Drvenik pokazali postojanje ilirskoga korijena i toponima (ger-, gir-, Girona = Zirona) koji do sada nisu bili poznati. Na slian nain smo objasnili toponime Zlarin i Zrin. Treba naglasiti da se spomenuti toponimi ne mogu tumaiti ni slavenskim ni romanskim lingvistikim sredstvima. to se tie toponima tipa Zvir i Ozrin, nalazimo se u dosta neugodnoj situaciji s obzirom na injenicu da je slavenska etimizacija tih toponima moguda i opravdana premda smo dali nekoliko ozbiljnih zamjerki protiv slavenske etimologije tih toponima (osobito grafija Zirjak, potvrda Girina, neoekivani oblik tipa Ozren "belvedere", itd.). Zato mislimo da su neki od ovih toponima sigurno supstratnog podrijetla dok bi za druge trebalo produbiti podatke koji se zasnivaju na tekstolokim, povijesnim i zemljopisnim istraivanjima kako bi se konano razrijeio taj jezini problem.

13. Ovaj je lanak djelomino preraen lanak iz 1961. godine, koji je bio itan na onomastikom kongresu 1961. i objavljen na francuskom 1962.-63. u "Atti e memorie" s tog kongresa. U tom se lanku navodi i potrebna literatura.

http://free-st.htnet.hr/Grabule/otocka_imena.htm 30.7.2011.