Korisnost pasivne solarne energije

Pojam korisnosti pasivne solarne energije predstavljen je 70-tih godina prologa stoljea. U to vrijeme je kriterij dodavanje pomone energije koriten za razliku izmeu aktivne primjene solarne energije. Dok su se koristile pomone jedinice (kao ventilatori) sistemi su bili referirani kao hibridni sistemi. Meutim razgraniavanje izmeu pasivnih i aktivnih sistema je bio fluid: za prozor opremljen s automatskim ureajima za sjenenje je bila pasivna i hibridna. Pojam korisnosti pasivne solarne energije je definiran preciznije i relastinije. Prema novim definicijama pasivni solarni sistemi pretvaraju solarnu radijaciju u toplinu podrazumijevajui samu strukturu zgrade to jeste povrni dio zgrade i akumuliranje energije. Korisnost pasivne solarne energije (esto nazvana pasivna solarna arhitektura) je okarakteriziran koritenjem povrinskim djelom zgrade kao apsorber, a strukturu zgrade kao akumulator energije. U veini sluajeva solarna energija se prenosi bez ikakvih posrednih ureaja za prenos topline. Meutim ova definicija ne dozvoljava uvijek razliku korisnost pasivne i aktivne energije.

3.1 Principi
U zgradi se moe promatrati vie protoka energije. Energija se primarno dobiva grijanjem povrinskog dijela zgrade. Drugi nain je stvaranje topline od strane ljudi i kuanskih aparata . Trei nain je pasivno dobivanje solarne energije kao to su toplina dobivena prozirnih povrina( prozora). Dobici i gubici topline (koje ovise o temperaturi ambijenta) su posljedica provoenja topline povrinskim djelom zgrade (npr. transmisija). Daljnji gubici topline se pripisuju ventilaciji i infiltracij, koji su potrebni za odravanje odreene kvalitete zraka i prevenciji da sistem ne pree dozvoljenu razine CO2 i druge opasne supstance, vlanost zraka i neprijatan miris. Unutar zgrade odreena energija moe biti apsorbirana ili ponovno ozraena sa dostupnom termalnom masom u formi apsorbirane solarne radijacije. Termalna masa je u mogunosti apsorbirati i pohraniti toplinu u sluaju pregrijavanja. Toplina se isputa ako termalna masa postane toplija od sobne temperature. Navedena objanjavanja se u potpunosti fokusiraju na korisnost pasivne solarne energije i mogu se primijeniti samo za jedan energetski tok u zgradi.

Korisnost pasivne solarne energije se bazira na apsorpciji solarne radijacije malih valova ili unutranou zgrade gdje solarna radijacija prolazi kroz prozirne vanjske strukturalne elemente (prozore). Dotini strukturalni elementi se zagrijavaju apsorbiranom solarnom energijom. Energija se ispusta vani skupom i dugovalnim zraenjem. Koliina povrinski apsorbirane energije izloene radijacijom ovisi o orijentaciji zgrade, pomonim elementima za sjenenje i apsorpcijskim koeficijentom povrine. Koliina i tajming otputene energije se odreuje termalnim provoenjem i termalnom gustoom te odreenim toplinskim kapacitetom apsorbirajueg materijala te materijala postavljenog iza njega, kao i razlikom okolne temperature. Sezonski efekt korisnosti pasivne solarne energije nadalje se moe pojaati dobrom orijentacijom dotinim povrinama i ureajima za sjenenje.

3.2 Tehniko opisivanje

U sljedeim poglavljima su opisani i ilustrirani svi sistemski elementi ukljueni u korisnost pasivne solarne energije. Meutim objanjavanja su limitirana selekcijom odreenih glavnih aspekata. Prvo je prikazana kompilacija osnovnih tehnikih pojmova .

3.2.1 Definicije
Pojmovi. Prozranost zidova je esto opisivana pojmovima neprozirnim, prozirnim i prozranim, kao i otvorom. Neprozirnost povrinskog dijela zgrade nije proimana svjetlom, i na primjer ukljuuje zidove(s ciglom) ili sa krovom pokrivenim ploicama. Prozrani i prozirni dijelovi(kao prozori) zgrade su opisani solarnom radijacijom. Generalno, rije proziran znaci ist, gdje se prozrani dijelovi ne mogu vidjeti. U pojmovima korisnosti solarne energije, rije transparentan se takoer koristi za opisivanje vanjskih dijelova zgrade koji se mogu vidjeti ali da nisu isti, i sve to kako bi se izrazila njihova propusnost ne samo sa vidljivim svjetlom, ego i sa ostalim komponentama solarnog spektra. Pojam povrine solarnog otvora se odnosi na prozrani povrinski dio koji odgovara korisnosti solarne energije. Kljune figure. Nadalje su neke definicije kljunih figura koje se koriste u koritenju pasivne solarne energije. Transmisijski koeficijent. e ukazuje udio globalne radijacije na ozraenom elementu koji se prenosi preko stakla u zgradu kao radijacija kratkih valova. Takoer se podrazumijeva da se nevidljive valne duljine solarne radijacije. Ako se transmisijski koeficijent referira(podrazumijeva) na uestalost vertikalne radijacije, je objanjeno e. Sekundarni protok topline. Njegov faktor qi pokazuje udio globalne radijacije Gg koja je apsorbirana iz strukture elementa i ponovno ozraena u zgradu u formi dugovalnih zraenja i konvekcije(voenja). Prozirni elementi takoer malo ugrijavaju apsorbiranjem povezane radijacije i predstavlja sekundarni protok topline. Faktor prijenosa energije. U dodatku energiji dobivenoj radijacijskim prijenosom, ovaj faktor ukljuuje jo i sekundarni protok topline. Definiran je uz vertikalnu radijaciju iste temperature na objema stranama struktura elemenata. Za prozirne dijelove zgrade sadri transmisijski koeficijent,

pretpostavljajui vertikalnu radijaciju i sekundarni protok topline. Protok se rauna iz ovih formula.

Faktor prijenosa difuzne energije. Ovisei o vremenu i godinjem dobu, solarna radijacija zrai prozirne elemente zgrade sa razliitih kutova. Prosjeno upadni kut sunca na prozirne povrine nije vertikalan. Nadalje, umjerena klima je karakterizirana visokim udjelom difuzne radijacije, na oko 60% ukupne solarne radijacije i predstavlja prosjean kut od 60. Faktor prijenosa difuzne energije podrazumijeva smanjenu energiju faktora prijenosa energije u sluaju vertikalnog upadanja, od oko 10% posto. Usporeujui to sa uobiajenim faktorom prijenosa energije, faktor prijenosa difuzne energije daje realistinije rezultate. Termalni koeficijent prijenosa(U-vrijednost). U-vrijednost ili termalni transmisjski koeficijent je vrijednost topline koja je prenesena sa prednje strane fasade do unutra, pretpostavljajui povrinu od metra kvadratnog i razlike temperature od 1 kelvina. Sastoji se od prijenosa topline iz zraka do jedne strane elementa, termalne konduktivnosti strukture elementa i termalne transmisije sa druge strane elemenata do zraka. U sluaju duplog prelaska, toplina se prenosi u obliku dugih valova i konvencije izmeu dva panela. Za prozore, razlikujemo ovu vrijednost(U G) i (U W) koje podrazumijevaju gubitak topline na prozorskom okviru, i referira na itav prozor. Ekvivalentni termalni koeficijent transmisije(jednako U vrijednosti) Ekvivalent U vrijednosti je vrijednost koja opisuje razliku izmeu specifinog termalnog gubitka strukture elementa i njegove specifinog dobivanja topline solarnom radijacijom. Kao U i G vrijednosti, on takoer ovisi o radijaciji prozirne povrine i dinaminog ponaanja zgrade locirane iza. Za odreivanje jedino termalnih dobitaka tijekom zagrijavanja se u obzir mora uzeti i godinje doba, jer pregrijavanje soba solarnom radijacijom na glatkim povrinama nije poeljno. Negativni ekvivalent ove vrijednosti pokazuje da dobivena toplina na prozirnoj povrini premauje termalnu transmisiju. Jednadba doputa odreene aprokismacije ekvivealenta U vrijednosti Ueq zakonima Uw, koja se odnosi na cijeli prozor, g-vrijednost i korekcijski faktor Sw za prozorsku orijentaciju. Korekcijski faktor varira od 0,95 za sjeverno orijenitran prozor, do 1,65 za istoni te 2,4 za juni. Transmisijski gubici. Na slici 3.1 su prikazani termalni gubici zgrade. Sastoje se od ventilacijskih i infiltracijskih gubitaka, i transmijskih gubitaka. Transmisijski gubici se izraunavaju U vrijednostima zadanih povrina i razlici temperatura izmeu sobne temparature i odgovarajue vanjske temperature svih struktura elemenata kue.

3.2.2. Komponenti sustava Pasivni solarni sistemi se mogu sastojati i od prozirnih zastita(kao prozori, prozirna termalna izolacija), apsorbera, pohranjivaca topline i uredjaja sa sjencenje. Sljedi detaljno objasnjavanje svih tih komponenata. Prozirni pokrovi. Kao primjer slia3.2 ilustrira protok energije kroz duplo staklo. Samo jedan dio upadnog sunevog zraenja prenosi se u unutrasnjost, a preostalio dio se odbije od vanjskog okna 3

povrine, koficijent prijenosa je . Drugi dio upadnog sunevog zraenja se apsorbira u stakla i zagrijava prostor izmedju dva stakla i time dovodi do daljenjeg prijenosa topline u unutranjost od drugog vala zraenja i konvekcije. G-vrijednost ili energetski imbenik prolaza ukazuje na omjer ukupne topline prenosa u unutranjost i ulaza zraenja.

Prozirni pokrovi (npr. prozori) slue za prijenos najvieg udijela sunevog zraenja u unutranjost i istovremeno osigurava najveu izolaciju iz vana. Obino, ova dva svojstva izraavaju g-vrijednost( faktor energetskog prolaska) i U-vrijednost (koficijent prolaska topline). Dobri prozirni pokrovi ( prozori) se odlikuju visokom g-vrijednu i niskom U-vrijednou. Pojedinana stakla i izolacijska stakla koja su se koristila u prolosti ponudila su vrlo visoke g-vrijednosti s jedne strane, ali i visoke i nezgodne U-vrijednosi s druge strane. Plemeniti plin ispunjen izmeu dvije staklene ploe karakteriziraju niska toplotna vodljivost, niski specifini toplinski kapacitet i visoka viskoznost, pomoi e dodatno smanjiti toplinski prijenos konvekcijom izmeu dva stakla. Nadalje, optimalno podeavanje razmaka okna osigurava najmanju moguu U-vrijednost. Tblica 3.1 prikazuje primjere optimalnih razmaka, te navodi fizike karakteristike najee punjenih plinova. Tzv. Niski e-premazi smanjuju toplinske gubitke zbog zraenja razmjene izmeu dvije ploe. Ovi premazi smanjuju koficijent emisije e za dugi val zraenja od 0.84 do 0.04 izvorno. Za kratkog vala zraenja ovi premazi su vrlo transparentni.

Tabela 3.3 pokazuje jednake U-vrijednosti koje odgovaraju razlicitim vrstama ostaklenja.Za izraun okvira prozora tako treba odabrati povrinu prozora.

Meutim, difuzna g-vrijednost navedena je u tablici 3.3 i odnosi se na sama stakla. Za izracun okvira prozora tako treba odabrati ovrsinu prozora. Za velike povine prozora U-vijednost proracunava se tako sto se uzme 30 % povrine orvira. Za manje prozore U-vrjednost trea preraunati pomocu koficijenta prolaska toplote za oba okvira i stakla u oknu i dodatnih toplinskih gubitaka.

G-vrijednost (faktor energetskog prolaska) od staklo dodatno se smanjeno za povrine na FDi mogucnosti fiksnog zamracivanja FS i fleksibilan zamracivanja FC. Ovaj faktor uzima u obzir g vrijednost u tabeli 3.2 i tabeli 3.3. Prema jednadbi, solarna toplina je definirana u vremenu unutar Qs podruja te se tako izraunava mnoenjem solarno globalno zraenje dogaaja na prozoru, g-vrijednost i smanjenje imbenika, kao to su fiksnost i fleksibilnost sjenenja, oneienja.

Ureaji sjenenja(zamraivanja). Po potrebi dizajn zgrade, na balkone i projekcije, odgovarajua sjenenja za zatitu od visokih kuteva upada sunevih zraka u ljetnim mjesecima moe se osigurati bez ikakvih dodatnih trokova. Prednosti takvog stalnog ureaja za sjenenje je u jednostavnosti i trajnoj funkciji, ovi ureaji nemaju pokretnih dijelova koji bi zahtijevali posebnu kontrolu. Meutim, oni su vrlo lako primjetni u novim zgradama gdje mogu biti ugraeni u izvornom dizajnu, te trebaju biti okrenuti ka jugu kako bi se osiguralo dobro sijenenje u ljetnim mjesecima i kod visokih zgrada od strane niskog kuta upada sunevih zraka zimi. ak ni u vrijeme ljetnih mjeseci orijentacija prema istoku i zapadu prua visoko zraenje. Meutim, fiksne naprave za sjenenje smanjuju uinkovitost koritenja pasivne suneve energije, oni pruaju sjenenje izmeu sezona ( u proljee i jesen), kad se grijanje prostora smatra jo uvijek potrebnim.

Sjenenje zgrada ovisi o sljedeim parametrima ili imbenicima . Za definiranje relevantnih kuteva odnosi se na slici 3.4. -Sjenenje sa strane horizonta Fh: Odreuje poloaj suneve estice prema tabeli 3.4 -Sjenenje po projektiranju strukture: Provjerom Fo i strana provjera Ff se razlikuju ( tabela 3.5) TZV sjeenje faktor Fs pokriva cijelo sjenenje. Prema jednadbi 3.5 se sastoji od faktora horizonta sejenenja Fo, sjenenja imbenikom prevjesom i boni prevjeri.

Osim opisanih osnovnih elemenata za sjenenje koriste se i podesivi ureaji za sjenenje kod pasivnih solarnih sustava kontrole. Ako je solarni toplinski koeficijent vei, npr potreba za toplinom je manja od dnevnog zraenja sunca, ureaj za sjneenje e zasjeniti povrinu kako bi se sprijeilo pregrijavanje. Vanjski elementi sjenenja kao sto su roletne i grile prozorske su puno uinkovitije od interne opreme za zamraivanje. No unutarnja oprema za sjenanjene mora biti otporna na vremenske uvjete, te je stoga manje zahtjevnu pogledu dizajna. U tablici 3.6 prikazani su neki primjeri imbenika sjenenja Fc za fleksibilni odsjaj, koje odgovaraju razliitim vrstama podesivih sjenkaa i opreme s odgovarajuom orijentacijom.

Kao primjer Sl.3,5 ilustrira sobnu temperaturu zgrade izraunate su dinamikom simulacijom zgrade za oba sluaja, bez sjenanje ureaja i za dvije razliite metode sjenanje u tijeku jednog tjedna u ljeto i temperature okoline. Raspon u od 12 do 27 C. pasivne SOLARNI toplinskim dobicima su uzeti u obzir.

Internal window-unutarnji prozor Without shading equipment-oprema bez sjene External window-vanjski prozor Slika 3.5 Sjenenje unutarnje i vanjske prozorske rolete (e-temperatura okoline, i-sobna temperatura) /3-7/

Nasuprot tome, pouzdanost je znatno poboljana sa priguenjem sistema ugraeno u oknu stakla. Ovi sustavi ukljuuju sljedee radne principe. - Termo staklo postaje neprozirno u odreenim vanjskim temperaturama ili sustav, kao molekule imaju tendenciju da se akumulira na Oknu-ugraenog sloja gela - Elektrokromno staklo odlikuje se posebnim premazom koji pretvara iz transparentnog u neprozirno na odreenom naponu -Staklo pokriveno holografskim folijama odraava zraenje iz visokog-kuta sunca, tako da suneve zrake u malim kutovima dospiju do kolektora bez prepreka 8

Kolektori i toplotni akumulatori (pohrana toplote). Dok su kolektori i toplotni akumulatori

posebne komponente u aktivnom solarnom sistemu,integrisani su i u strukturu pasivnog sistema. U okviru steenih sistema,prostor izloen sunevim zraenjem,slui kao kolektorska povrina. Prema tome pasivni sunev sistem nudi bolju apsorpciju vanjskih povrina i toplotni skladini objekat koji je dobro prilagoen solarnom sistemu. "Klasini" pasivno energetski sistem nije opremljen sa bilo kakvom kontrolom. Masa toplotne kue koja je zagrijana sunevim zraenjem,oslobaa toplotu natrag u unutarnji prostor sa odreenim vremenskim intervalom i reducira temperaturu bez ikakve intervencije korisnika. Stoga je neophodno kako bi se sprijeilo pasivno sakupljanje pregrijavanje prostorija. U tu svrhu, vremenski pomak i toplotni tok za smanjenje pasivnog skladitenja moraju biti poznati faktori. Takoer,u veini sluajeva,dodatni(aktivni) ureaji sjenenja potrebno je osigurati smanjenje sakupljene energije u ljetnom periodu. Indirektno zagrijana toplotna masa (npr. nezagrijani unutarnji zidovi) mudro se moe iskoristiti samo ako je odgovarajua temperatura prostora varijabilno doputena. U sluaju koritenja pasivne solarne energije visoke sobne temperature,toplota se uz pomo toplotne mase polahko apsorbira i potpuno zagrijava za prostor. Ako,nasuprot tome,sobna temperatura opadne ispod toplotne mase povrinske temperature,pohranjena toplota se vraa u prostor. Osnovani toplotni protok ovisi o temperaturi (),razlici izmeu toplotnog i hladnog akumulatora,specifinog toplotnog kapaciteta cp, gustoe SM i toplotne vodljivosti iz medium prostorije,kao i na grijanju i vremenu rasipanja toplote t. U vrlo kratkom vremenskom periodu, na primjer,akumulator samo zagrijava na povrini, a sakupljena koliina energije je dakle samo mala.Toplotni protok q izraunava se Furijevim zakonom provoenja toplote prema jednaini (3.6) i zakonom i toplotnog protoka u postrojenja,i iz elementa postrojenja

Wall thickness in m-debljina stjenke u metrima(m) Slika 3.6 Temperatura polaznog voda u unutarnjem zidu izloena zraenju i razliitim temperaturama na jednoj strani(lijevoj) /pogledaj 3-9/

Kao primjer, slika. 3.6 prikazuje sobnu i zidnu temperaturu unutarnjeg betonskog zida (zid postrojenja) u toku 24 sata. U toku tog razdoblja temperatura varira od 6C na jednoj strani sobe,a pohranjena i putena energije iznosi 0.076 kWh/(m2 d) pod uvjetima preuzetih za ovaj zid u zadanom roku. Temperatura znaajno varira samo do zida debljine oko 15 cm. Poveana debljina zidova stoga ne poboljava toplotni kapacitet za pohranu. U veini sistema za direktnu korist samo vanjski zid se koristi za pohranu toplote, koja je tako od solidnog dizajna, dok vanjski zid povrine slui kao sakuplja(upija). U tu svrhu povrina je obojena crnim ili prekrivena crnom folijom sakupljaa.

10

Samo unutar nevezanih sistema, sakuplja i akumulator su odvojene komponente,a crni ili selektivno presvueni limovi slue kao medij sakupljaa. Prijenos toplote na akumulator vri se putem kanala ili vie sofisticiranih medija. Akumulator takoer moe biti dio konstrukcije, na primjer, ako je zamiljen kao uplji strop ili dvoslojni zid. Stijena za pohranu, kako god, nije za dvostruku upotrebu,ako nisu dio konstrukcije. Dinamika simulacija izgradnje doputa odreivanje energetskih potreba za grijanje QH(Vidi jednadbu 3,8) pomou gubitaka toplote graevne QL smanjen zbog koritenja energije iz sunevog zraenja QS i unutarnje toplote Qi (odnosno toplotu stvaraju ljudi i kuanski aparati)kao i faktor iskoritenja

(3.8)

Pojednostavljeno reeno, to se moe pripisati odreivanju faktora iskoritenja za raspoloivu solarnu energiju QS, i unutarnji toplotni dobici Qi. Jednadba (3.9) pokazuje priblian raun faktora iskoritenosti za omjer toplote dobitka na gubitak toplote ispod 1.6 , i zajednika toplotna inercija jednadbe(3.10) /3-6/ (3.9)

(3.10)

3.2.3

Funkcionalni sustavi

Ovisno o njihovom obliku i rasporedu,imamo etiri razliita funkcionalna sustava: izravna(direktni) korist sustava,neizravni(indirektni) sustavi,odvojeni sustavi i sunani prostor,oni se svi razlikuju, kako god, granica izmeu sustava ostaje tekuina.

Direktni sustavi. Solarno zraenje prodire u stambeni prostor kroz transparente vanjskih povrina i pretvoreno je u toplotu na unutarnjim povrinama prostorije. Sobna temperatura i povrina sobne temperature mijenja se gotovo istovremeno. Tipini direktni dobici sustava su najee prozori i krovni prozori.(vidi sliku 3.7)
Direktna dobit sustava se odlikuju jednostavnom strukturom, niske kontrole zahtjeva, kao i niski gubici za pohranu, kao to se zraenje energija pretvara na licu mjesta u toplotu, unutar stambenog prostora. Meutim, njegova loa sposobnost da reaguje na fazni pomak izmeu zraenja i unutarnje temperature moe biti nezgodna. Izravna korist sustava moe biti kontrolisana od strane sjenanja,zahvaljujui toplotnoj masi, toplota koja je ponovno zrai u prostor ne moe utjecati. Dakle, kako bi se osiguralo isplativo iskoritenje solarne dobiti, dodatni sustav grijanja s niskom inercijom je 11

potreban. Meutim, direktni dobitak sustava je posebno isplativ ako potranja zraenja i grijanja se javljaju istovremeno, kao i u mnogim uredskim zgradama. Direktno steeni sustavi takoer se mogu kombinirati s dnevnim sustavom kako bi se utedjela energija potrebna za rasvjetu. Direktno steeni sustavi su time posebno pogodni za direktnu dopunu sustava koji odgovaraju lake fazne pomake izmeu incidenta zraenja i potranje grijanja.

Window-prozor Glas extension-stakleno proirenje Skylight-svjetlarnik Slika. 3.7 Razliite vrste izravnih dobitaka sustava (prema / 3-8 /)

Neizravni(indirektni)dobici sustava. Unutar indirektnog sustava (solarni zid) sunevo zraenje se

pretvara u toplotu na strani suprotnoj od pohranjenog elementa u stambeni prostor. Energija se dovodi do elementa za pohranu u unutarnjoj povrini (strana sobe) pri toplotnoj vodljivosti i puta u zrak prostorije (Sl. 3.8). Tu je, dakle, odreeni fazni pomak izmeu solarnog zraenja i unutarnje temperature, koja je pod utjecajem elementa materijala za pohranu i njihova debljina. Solarni sustavi se odlikuju jednostavnom strukturom, faznim pomakom grijanja sobe i nie varijacije sobne temperature u odnosu na direktni dobitak sustava. Bilo kako bilo, njihov visoki gubitak toplote u ambijentu moe biti nedostatak. Provoenje toplote moe biti regulisano samo prikladnim spravama. Nakon to je apsorbovana toplota elementom za pohranu, prijenos toplote u stambeni prostor se vie ne moe kontrolisati. Za podrku sustava konvekcijom, takoer unutarnja strana prozirnog pokrivaa mora biti oiena kao i zrak u prostoriji i grijani zrak ima tendenciju da se mijea.

12

Solarni zid sustava ili indirektni sustav je pogodan za dopunu direktnog pojaanja sustava, budui da je, kada je u kombinaciji, oni proiruju distribuciju toplote u stambeni prostor. Kombinacija oba sustava su osobito prikladna za prostore u kojima se ivi sa kontinuiranom toplotnom energijom

Solar wall-solarni zid Solar wall with glass extension-solarni zid sa staklenim nastavkom Solar wall with convection support-solarni zid sa podrkom konvekcije Slika. 3.8 Razliiti tipovi solarnih zidnih sustava (vidi / 3-8 /) Prozirna toplotna izolacija. Osim direktnog iskoritenja sunevog zraenja prozorima, u posljednjih nekoliko godina, takoer zidni sustavi su opremljeni prozirnim toplotnim izolacijama (TI), razvijeni kako bi se poboljao dobit pasivna solarne energije. Oni su posebna varijanta indirektnog sustava, kao to su omoguili uinkovito koritenje pasivnih solarnih sustava u srednjoj europi zahvaljujui upotrebi transparentnih izolatora toplote.

Slika. 3.9 Usporedba neprozirnim (lijevo) i transparentne toplinske izolacije (desno)

13

Samo vrlo mali dio sunevog zraenja na neprozirnoj toplotnoj izolaciji se moe koristiti (Sl. 3.9, lijevo) Tokom apsorpcije sunevog zraenja vanjske povrine se mogu zagrijati;bilo kako bilo, zbog niske toplotne vodljivosti izolacijskog sloja, takoer u sluaju znatne razlike temperature (izmeu unutarnjeg i vanjskog prostora) samo vrlo mala toplota e prodrijeti u unutranjost. Nasuprot tome, velika koliina sunevog zraenja prodire kroz elemente s prozirnim izolacijama i pretvara se u toplotu kada udari crni obloeni element (upija) (Sl. 3.9, desno). Zbog velikog toplotnog otpora izolacijskog materijala, velika koliina toplote se prenosi u spremite zida. Slika. 3.10 prikazuje protok temperature i odgovarajuu gustoa toplotnog toka, kao i za U-vrijednost (koeficijent prolaska toplote) i ekvivalentna U-vrijednost (Ueq) od uzorka solarnog zida s toplotnom izolacijom (TI) u hladnim i maglovitim zimskim danima u toku 24 sata. Kako bi se osigurao dobar prijenos toplote stvorene u apsorberu (korisna toplota), te kako bi se izbjegle prekomjerne maksimalne temperature, zid iza prozirnog materijala toplotne izolacije (TI) mora imati visok koeficijent toplotnog prijenosa i dobre osobine za pohranu. Bilo kako bilo, ove osobine e rezultirat u vrlo niske toplotne izolacije. Ukupna U-vrijednost transparentne toplotne izolacije (TI) je esto vea od onih koje su samo izolirane zidom. U nonim satima, kada se ohladi toplotna masa, zid e imati vee gubitke nego iskljuivo izolirani zid. Bilo kako bilo, za dobro dizajnirane zidove s toplotnom izolacijom gubitak toplote je u veini sluajeva nadomjeten toplotnim dobicima; ekvivalenta Uvrijednost (Ueq) (ukljuujui solarne dobitke) su manji ili ak negativni (neto dobitak toplote). U ovom primjeru prikazan na slici. 3.10 U-vrijednost iznosi 0.527 W / (m2 K) i ekvivalent U-vrijednosti (Ueq) do 0.267 W / (m2 K), na ovaj neugodan dan.

Slika 3.10 Temperaturna distribucija sustava koji se sastoji od stakla - prozirna toplotna izolacija (TI) klima - apsorber - betonski zid u hladnim i maglovitim zimskim danima / 3-9 /

14

Juni solarni zidovi s toplotnom izolacijom i bez prikladnih sprava e omoguiti godinju utedu od korisne energije u rasponu od 350 do 400 MJ / (m2 a),s obzirom na podruje solarnog otvora i u odnosu na uobiajene neprozirne izolacijske sustave (kao to su toplotni izolacijski sustavi ili veze fasadi prozraenom na stranjem dijelu). Ako je unutarnja temperatura vrlo visoka i utede energije iznad 700 MJ / (m2) moe se postii / 3-8 /

Solarni sustavi sa konvektivnim protokom toplote. Sljedea varijanta indirektno korisnih

sustava su solarni sustavi sa konvektivnim protokom toplote (slika 3.11). Ovi sustavi ne zahtijevaju bilo kakvo zatamnjenje kao u ljetnom vremenu, vrui zrak izmeu apsorbera i akumulatora izmjeten je vani.

Slika. 3.11 Razliite vrste solarnih zidnih sustava s konvektivnih tokovima toplote (vidi / 3-8 /)

Odvojeni sustavi. Neke komponente odvojenih solarnih sustava (kao to su ureaji za prenos
toplote i ventilatori) nisu dijelovi graevinske strukture. Kako oni zapravo pripadaju zakonskim odredbama energetskog sustava, nije ih uvijek mogue jasno razlikovati od aktivnih solarnih sustava. Ovi odvojeni sustavi prenose vezano solarno zraenje na apsorbirajue povrine, termiki izolovani sa unutranje povrine (slika 3.12). Zatim se suneva energija prenosi u akumulatore toplote preko kanala sustava, koristei zrak kao nosioca toplote. Akumulator toplote moe biti vezan unutar graevinske strukture ili kao zasebna pojedinana komponenta (ili kombinacija obe varijante). Izdubljeni tavani i izgradnja duplih zidova su primjeri akumulatora ugraenih u graevinsku strukturu, dok su kamenje i cisterne za skladite vode sistemi koji su nezavisni od graevinske strukture. 15

Ukoliko je razmjena toplote potpuno konvencionalna (izuzimajui pomone jedinice) i ako je akumulator dio graevinske strukture, tada je solarni sistema nedvosmisleno pasivan. Ukoliko je ventilator koriten za cirkulaciju zraka, odgovarajui sustav se posmatra kao polu pasivan. Pomou opreme akumulatora sa toplotnom izolacijom, raspodjela toplote kroz prostoriju moe biti kontrolisana nezavisno od apsorbera i dranje temperature.

Slika. 3.12 Termiki odvojen solarni sustav prikljuen na ovojnice zgrade (vidi / 3-8 /)

Odvojeni sustavi su karakteristini po dobroj kontroli. Zahvaljujui toplotnoj izolaciji izmeu apsorbera i unutranjeg prostora, gubitak toplote tokom noi je veoma mali. Nedostatak ovih sustava predstavljaju visoki trokovi konstrukcije, sklonost prema oteenju (npr. curenje) kao i visoke temperature apsorbera. Termalni odvojeni sustavi su najprikladniji za nadoknadu znatnog vremenskog zaostatka izmeu solarnog zraenja i potranje za toplotom. Takoer daju povoljne rezultate ukoliko je na raspolaganju odvojeni akumulator toplote, ili ako isti moe biti jednostavno integrisan unutar graevinske strukture.

Sunani prostor
Sunani prostor je druga varijanta funkcionalnog sistema. Najpopularniji su ne grijani sunani prostori, gdje su prilikom potrebe za toplotom vrata unutarnjeg boravinog prostora otvorena, pri emu temperatura okolnog sunanog prostora postaje vea, ta vie sunani prostori slue i za ventilaciju kua (slika 3.13). U zimskom periodu minimalna temperatura iznosi 0C, dok u ljetnom periodu toplota treba biti odvedena prema vani da bi se izbjeglo pregrijavanje (temperature iznad 50C su mogue). Zbog ovih razloga nagnuti prozori bi trebali biti izbjegavani a krov bi trebao biti dobro izoliran. 16

Takoer orijentacija prema istoku i zapadu je nepovoljna, u ovom sluaju solarno zraenje e biti veoma malo tokom zime, a tokom ljeta zamraivanje moe biti obezbjeeno sjenilima prozora, ali ne i kod viseeg krova. Tokom sezone grijanja, dobro osmiljeni sunani prostor sa optimalnom kontrolom, snabdijevaju kuu sa onoliko energije koliko je neophodno ili malo vie, nego sto prima od kue. Osim koritenja pasivne solarne energije, negrijani sunani prostor takoer smanjuje toplotno optereenje graevine, kao to je sistem zid-sunani prostor-zid, obino predstavlja niske Uvrijednosti (toplotni koeficijent prijenosa) prema vanjskom zidu. Zagrijani sunani prostor rezultovat e veim gubitcima toplote. ak zamraeni sunev prostor obezbjeen sa viseim krovom su esto pregrijani tokom ljeta. Slika 3.14 prikazuje temperaturnu krivu sunanog prostora (ss) prikazanu na slici 3.13, temperature boravinog prostora (i), temperature ambijenta (e), temperature poda (fl), i temperature tavana (ce) u kui opremljenoj sa sistemom podnog grijanja u tri sunana dana tokom ljeta. Uprkos visokim ventilacionim trokovima, temperature rastu iznad 40C. Ipak maksimalna temperatura u okolini boravinog prostora iznosi samo oko 30C.

Slika 3.13 Operacija principa sunanog prostora / 3-10 / U viestrukim obiteljskim kuama, sunani prostori esto slue kao hodnici, gdje je fluktuacija temperature lake prihvaena nego u boravinom prostoru. 17

Ipak raspodjela temperature mora biti paljivo posmatrana u ovim visokim prostorima, i prirodna cirkulacija zraka/strujanje zraka treba biti uzet u proraun. Za ove svrhe veina sunanih prostora je obezbjeena sa zakrilcima na dnu kao i na vrhu da putaju svjei zrak unutra i da izbacuju pregrijani zrak vani.

Slika 3.14 Temperatura toka sunevog prostora Ljeti (kratica za vidjeti tekst, npr. / 3-11 /)

18