tehnologije za odrivi svijet

prirunik za odrivo graditeljstvo i gospodarenje otpadnim vodama

Bruno Motik

Tehnologije za odrivi svijet

prirunik za odrivo graditeljstvo i gospodarenje otpadnim vodama

Blatua, srpanj 2009.

Sadraj
Uvod Odrivo graditeljstvo Kue od balirane slame Smjernice za izgradnju
Autor: Bruno Motik Izdava: udruga Ekosense Fotograje: Ekosense, Zmag Graka obrada: Bruno Motik

4 6 11 14 24 26 33 37

Odrivo gospodarenje otpadnim vodama Kompostni WC Sive otpadne vode Zakljuak

This document has been produced with the nancial assistance of the European Union. The contents of this document are the sole responsibility of the author and can, under no circumstances, be regarded as reecting the position of the European Union. Ovaj dokument je nastao uz nancijsku pomo Europske unije. Za sadraj dokumenta odgovoran je autor i ni u kojem sluaju se ne moe uzeti u obzir kao stav Europske unije.

Uvod
U prolosti, pojam odrivosti najprije se koristio u umarstvu. Taj termin u stvari oznaava odnos izmeu sjee ume i poumljavanja. uma kojom se gospodari odrivo ne eksploatira se u veoj mjeri nego to se poumljava novim mladicama. Na taj nain se omoguava novi prirast ume, a da se istovremeno ne narue ivotna stanita. Princip odrivosti u stvari je vrlo jednostavan; smije se posjei samo toliko stabala koliko je novih mladica zasaeno. Ovaj princip moe se primjeniti na razliita prirodna bogatstva i resurse kao to su vode, atmosfera, tlo itd. Odrivi razvoj je skladan odnos izmeu ekologije i privrede s ciljem da se ne ugrozi mogunost buduih generacije da zadovoljavaju svoje potrebe. Moglo bi se rei da odrivi razvoj predstavlja tenju da se stvori bolji svijet balansirajui socijalne, ekonomske i ekoloke faktore. U dananje vrijeme, vie nego ikad prije, suoeni smo s nizom problema koji bi mogli ugroziti ne samo zadovoljavanje potreba buduih generacija, ve dovodi u pitanje opstanak cjelokupnog ovjeanstva. U prvom redu to su klimatske promjene do kojih je dolo zbog pretjeranog sagorjevanja fosilnih goriva. Poznato je da se zbog poveanja koliine staklenikih plinova u atmosferi od industrijske revolucije do danas ukupna prosjena temeperatura na planeti podigla za 0,7C. Iako to ne zvui mnogo, znanstvenici istuu da e promjena od samo 2C imati katastrofalne posljedice za klimu, to e se manifestirati kroz velike prirodne nepogode kao to su sue, poplave, drastine promjene klimatskih uvjeta, remeenje morskih struja, a u nekim sluajevima ak i nagla lokalna zahlaenja popraena nepredvidivim temperaturnim uktuacijama. Pored samih klimatskih promjena koje su u ovom trenutku najvea prijetnja, tu je i niz drugih problema vezanih za tlo, zrak, vodu, bioraznolikost itd. Problemi s tlom, uglavnom su povezani s industrijskom poljoprivredom zbog koje postaje zatrovano agrokemikalijama i mrtvo te potpuno nesposobno da podri ivot koji je potreban za uzgoj hrane. Tlo takoer degradira zbog sjee uma, to za posljedicu ima eroziju i ispiranje tla. Zrak, to jest atmosferu tretiramo

kao veliki deponij za na plinoviti otpad koji osim to punimo staklenikim plinovima, postaje zasien i drugim zagaivaima to za posljedice ima irok spektar problema; od kiselih kia do bolesti ljudi, biljaka i ivotinja. Zalihe pitke vode su takoer pogoene. Jedna od posljedica klimatskih promjena je povlaenje pitke vode u dublje slojeve zemlje. Osim toga podzemne vode esto postaju zatrovne poljoprivrednim kemikalijama ili kao posljedica odlaganja otpada na deponijima. Bioraznolikost je takoer u alarmantnom stanju jer aktualni podaci govore da oko 300 biljnih i ivotinjskih vrsta dnevno nestaje s lica Zemlje. Potrebno je naglasiti da opstanak ovjeanstva ovisi o drugim biljnim i ivotinjskim vrstama. Primjerice, pele, ija populacija je posljednjih godina dramatino smanjena, kljune su za uzgoj hrane jer oprauju biljke. Opstanak ovjeanstva jednostavno je nemogu bez pela. Mogli bismo rei da je dananji nain ivota sve samo ne odriv. Koristimo resurse kao da je priroda objavila opu rasprodaju ne marei za posljedice. Rjeenje za ovakvu situaciju nudi nam permakultura kroz cjeloviti pristup dizajniranja odrivih zajednica. Permakultura je pokret koji se razvio iz tenje da se stvore odrivi i uravnoteeni sustavi za proizvodnju hrane kao alternativa devastirajuoj klasninoj poljoprivrednoj praksi. Ona koristi tehnike i metode uzgoja hrane koje ne truju i degradiraju tlo, ve ga obogauju i ine sve plodnijim i bogatijim iz godine u godinu. Principi odrivosti steeni u umarstvu i odrivoj poljoprivredi primjenjiuju se i u drugim aspektima ivota kao to su primjerice, graditeljstvo, energetika, gospodarenje otpadnim vodama i otpadom openito. Permakultura oponaa krune prirodne procese u kojima ne nastaje otpad, koristi lokalne resurse, svodi zagaenje na minimum, a metodama energetske ekasnosti i koritenjem obnovljivih izvora energije drastino samnjuje ili potpuno eliminira potrebu za fosilnim gorivima. Permakultura zagovara sadnju uma koje imaju sposobnost upijanja CO2 iz atmosfere te na taj nain pokuava obrnuti proces akumuliranja staklenikih plinova u atmosferi i sprijeiti ili barem umanjiti efekt staklenika. Najuspjeniji permakulturni projekti otili su toliko daleko da su se ak i vrlo devastirana pustinjska podruja uspjela pretvoriti u plodne ume i vrtove. U ovom priruniku opisati emo neke od ovih tehnika i kvalitetnih permakulturnih rjeenja koje su vezane za odrivo graditeljstvo i upravljanje otpadnim vodama.

Odrivo graditeljstvo
Samo postojanje pojmova kao to su odrivo graditeljstvo ili alternativno graditeljstvo upuuju na to da neto ne valja sa konvencionalnim graditeljstvom. U prvom redu to je energetska ekasnost. U graditeljstvu se kroz prolost vrlo malo panje pridavalo uvanju energije u zgradarstvu. Prvi propisi za koritenje toplinske izolacije i dvostrukih stakala kod nas su se pojavili tek 1987. godine i od tada se ove mjere primjenjuju vrlo srameljivo. Drugi veliki problem sa konvencionalnim graditeljstvom je odabir materijala te njihov utjecaj na okoli i korisnike. esto se u graditeljstvo primjenjuju materijali koji jednostavno truju korisnike graevine, zagauju okoli u proizvodnji, a u trenutku kada graevina prestane biti u funkciji, svojim raspadanjem zagauju okoli raspadajui se na nekom od deponija otpada. Trei glavni problem tie se estetike i funkcionalnosti jer su stanovnici zbog ekonomskih prilika prisiljeni ivjeti i raditi u potpuno neadekvatnim uvjetima koji ne zadovoljavaju niti estetske niti funkcionalne kriterije. Vrlo su esta gradska ili prigradska naselja u kojima stanovnici ive u hladnim i otuenim betonskim elijama koje ne pruaju osjeaj doma jer je jedini cilj projektiranja takvih stambenih objekata prot, to jest uz to manja ulaganja izgraditi stanove za to vei broj ljudi te ih prodati za to veu cijenu.

1. Utjelovljena energija. To je sva energija koja je potrebna za proizvodnju svih graevinskih materijala potrebnih za izgradnju nekog objekta zbrojena sa energijom potrebnom za samu gradnju. Neki graevinski materijali kao to je beton zahtijevaju vrlo veliku koliinu energije za svoju proizvodnju. Cement je materijal koji se u procesu proizvodnje ak tri puta pali, to automatski znai veliku potronju energije, a to za sobom povlai emisije CO2. Isto vrijedi i za izolacijske materijale kao to su kamena i staklena vuna te za umjetne materijale kao to su ekspandirani polistiren, poliuretan te razne plastine folije i membrane. Nerijetko takvi materijali osim to u proizvodnji zahtjevaju golemu koliinu energije, predstavljaju ekoloku katastrofu na lokalnoj razini. Primjerice cementare i tvornice kamene vune esto stvaraju lokalno zagaenje koje ugroava zdravlje lokalnog stanovnitva. Zato se u odrivom graditeljstvu esto pribjegava alternativnim graditeljskim materijalim kao to su prirodni (npr. opeka, kamen, drvo, slama, prirodne izolacije) ili ponovno iskoriteni materijali (npr. odbaene automobilske gume, graevinski otpad). Takoer treba uzeti u obzir i transport materijala koji takoer troi energiju. Tako na primjer drvo koje je prevalilo velik put do gradilita, moe zbog transporta uzrokovati vee emisije CO2 od nekog umje-

tnog lokalno proizvedenog materijala. U svakom sluaju odrivo graditeljstvo tei u to veoj mjeri koristiti lokalne resurse i prirodne materijale ba na isti nain kako se to nekada radilo u tradicionalnom graditeljstvu. 2. Energija koja se troi pri koritenju zgrade. To je sva energija potrebna za grijanje i hlaenje prostora, energija potrebna za zagrijavanje potrone tople vode i elektrina energija koja se troi za pokretanje ureaja. Trenutana situacija je takva da je energija koja se troi pri koritenju i desetorostruko vea od utjelovljene energije*.
* Rauna se kroz period od 25 godina. Dakle u 25 godina koritenja konvencionalno graene graevine potroi se oko 10 puta vie energije nego to je utjelovljena energija graevine.

Energija u odrivom graditeljstvu

Prilikom izgradnje odrivog objekta potrebno je obratiti panju na jedan od najvanijih imbenika; kako se troi energija? Energija se u graditeljstvu troi na dva naina:

Cilj odrivog graditeljstva je smanjiti oba aspekta troenja energije. Dobrim dizajnom i upotrebom poznatih graditeljskih materijala energija potroena pri koritenju moe se smanjiti ak za 90%. Neke od strategija za utedu energije su: Koristiti lokalno proizvedene materijale i resurse. Na ovaj nain smanjuje potreba za transportom materijala. Na primjer, bilo bi nerazumno graditi kuu od kamena negdje u Slavoniji jer bismo ga morali transportirati vjerojatno iz Dalmacije ili nekog drugog kraja bogatog kamenom. Kontinentalna Hrvatska obiluje prirodnim graevinskim materijalima i resursima kao to su drvena graa, cigla, vapno, slama, glina itd. S druge strane, ako gradimo kuu negdje na otoku, najloginije je koristiti kamen kao graevinski materijal jer je ondje dostupan. Prilikom odabira materijala, prednost dati obnovljivim i prirodnim materijalima, ili onima koji se mogu ponovo iskoristiti. Kao to smo ve spomenuli, utjelovljena energija nekih esto koritenih materijala je vrlo velika. Zato bismo takve materijale trebali mudro koristiti samo na mjestima na kojima nemamo drugog izbora ili nam taj materijal daje vrlo veliku korist. Na primjer, staklo je takoer materijal za iju proizvodnju je potrebno uloiti veliku koliinu energije koja dolazi iz fosilnih goriva, da bismo ga proizveli. No korist koju dobivamo koritenjem stakla je vrlo velika jer nam daje prirodnu rasvjetu, a ako ga pametno koristimo u pasivnom solarnom dizajnu, ono nam prua mogunost da dio energetskih potreba zadovoljimo pomou energije sunca. Zato korisnost stakla u velikoj mjeri premauje poetno ulaganje energije te zato staklo ima svoje mjesto u odrivom graditeljstvu. Koritenje najmanje dvostrukih stakala u prozorima. Relativno najvei gubici toplinske energije u graditeljstvu ostvaruju se kroz prozore. Ve due vrijeme u graditeljstvu je uobiajeno koritenje dvostrukih izo-stakala. Na taj nain se u velikoj mjeri smanjuju toplinski gubici. U novije vrijeme sve ee se koriste i trostruka izo-stakla ime se dodatno smanjuje koecijent prolaska topline kroz prozore. Potrebno je naglasiti da su ovakva stakla skupa, ali se njihova ugradnja nancijski isplati jer nam dugorono nosi utedu energije.

Toplinska izolacija. Na slici moemo vidjeti da se najvie topline gubi kroz zidove. Zato ih je potrebno dobro izolirati. U odrivom graditeljstvu uobiajeno je koristiti debele slojeve toplinske izolacije; ak i preko 30 cm debljine. Iz perspektive konvencionalnog graditeljstva ovo se moe initi pretjeranim, meutim svaka kuna uloena u izolaciju vratit e vam se u obliku uteda u energiji. Kada govorimo o toplinskoj izolaciji nije mogue dovoljno naglasiti koliko je ona vana!

Slika: prosjeni gubici toplinske energije kod stabmenih objekata

Brtvljenje prozora i vrata. Mala je korist od skupih izo-stakala i debele toplinske izolacije ako toplini dozvolimo da pobjegne kroz rupe izmeu prozorskih okvira i prozora. esti su sluajevi kua ili zgrada u kojima su prozori i vrata toliko stari da se najvie isplati jednostavno ih zamijeniti novima. Ako stolarija nije u tako loem stanju, moe se zabrtviti trakama za brtvljenje. Ovom jednostavnom i jeftinom mjerom energetske ekasnosti mogue je ostvariti znaajne utede u energiji. Pasivni solarni dizajn. Pasivne solarne kue graene su kao solarni kolektori - tako da u to veoj mjeri iskoriste energiju sunca za zagrijavanje prostora. Ovakvo graditeljstvo je vrhunac energetske ekanosti. Energetske utede

10

11

koje se ostvaruju u ovakvim kuama idu ak do 90% u odnosu na konvencionalno graene kue. Zanimljivo je da su pasivne solarne kue samo 10 do 15% skuplje od klasine gradnje. Razlog tome je to pasivna solarna arhitektura ne poiva na koritenju neobinih i kompliciranih graevinskih materijala ili ureaja, ve se jednostavni i uobiajeni materijali kombiniraju na nov nain. Bit pasivne solarne arhitekture lei u dobrom dizajnu.

Kuce od balirane slame

Mogunosti koje prua tehnika gradnje slamom gotovo su neograniene. Zid od balirane slame je mogue koristiti kao nosivi element, gdje se konstrukcija krovita sidri direktno na zidove. ee se slama koristi kao ispuna, gdje se strukturalni elementi objekta grade najee od drveta, ali u nekim sluajevima ak i od metala ili armiranog betona. Za razliku od nekih drugih graevinskih materijala, slama prua mogunosti izgradnje nepravilnih, organskih oblika koji nerijetko zavravaju vie kao umjetniko djelo, nego samo kao kockaste kue na koje smo navikli. Naravno, ako korisnik to vie prefer- Slika: Trokatnica od slame. Ekoselo Sieben Linden u ira, kua od slame moe biti Njemakoj izvedena tako da potpuno izgleda kao objekt graen konvencionalnim materijalima. Slama neprimjetno ostaje meu slojevima buke i jedini dokaz njene prisutnosti je znatno nii raun za grijanje. Slamnati zidovi se obavezno moraju obukati kako bi se slama zatitila od vanjskih utjecaja. Dakle, zato se uope uputati u gradnju slamom? Ovdje su navedeni glavni razlozi:

Slika: Pasivne solarne kue graene su kao solarni kolektori; tako da u svoju unutranjost putaju sunevo zraenje i prikupljenu energiju zarobljavaju koritenjem efekta staklenika.

Osnovne smjernice za pasivni solarni dizajn: 1. Orijentacija. Dua stranica graevine mora biti okrenuta jugu kako bi se poveala izloenost suncu. 2. Solarni prozori. Na junoj strani kue nalaze se veliki solarni prozori koji omoguuju sunevom zraenju da ue u prostor kue. 3. Streha mora biti dizajnirana tako da se sprijei pregrijavanje ljeti. 4. Termalna masa. Unutranjost graevine mora biti bogata materijalom visokog toplinskog kapaciteta (kao npr. cigla, kamen ili nepeena opeka) kako bi se omoguilo skladitenje topline. 5. Izolacija, izolacija, izolacija! Ovojnica zgrade mora biti dobro izolirana kako bi se to vie smanjio prolaz topline kroz zidove, krov i pod. 6. Trostruka izo-stakla su bitna kako bi se smanjio gubitak topline nou kroz velike staklene povrine.

12

13

1. Odrivost Slama je obnovljivi materijal koji se moe proizvoditi/uzgajati svake godine. Energija potrebna za proizvodnju ovog materijala dolazi od sunca obnovljivog izvora energije. Osim toga, kada objekt prestane biti u funkciji slama se i nakon dugog niza godina moe kompostirati ili koristiti u povrtlarstvu za maliranje. Dakle ne nastaje otpad.

3. Zvuna izolacija Bale slame djeluju i kao izuzetna zvuna izolacija, pa nije rijetkost da se tonski studiji grade na ovaj nain. Razina buke u kuama od slame je toliko mala da boravak u ovakvoj kui djeluje smirujue. 4. Nizak rizik od poara Slama gori. Da, ali obukani slamnati zidovi su manje skloni poaru nego tradicionalne drvene kue. Budui da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema dovoljno kisika da bi se zapalila. Pokuaj da se zapali bala slame mogao bi se usporediti sa pokuajem da se zapali telefonski imenik. Iako zasebne stranice gore, dok je knjiga zatvorena, nemogue ju je zapaliti. Ne pokuavajte to kod kue! Isto je i sa balama slame. Ako pokuate zapaliti cijelu balu slame dok je jo uvijek povezana konopcima, iznenadit ete se koliko je teko. Jo kad na bale slame dodamo buku, rizika od poara nema. To je i potvreno brojnim ispitivanjima na zapaljivost. (Njemaki institut za gradjevinska ispitivanja : www.mpa.tu-bs.de/default-e.htm) 5. Niski trokovi izgradnje U ovom trenutku proizvodnja slame je vea od potranje za njom. Uglavnom je se smatra otpadnim materijalom. Kod nas se cijena slame kree od oko 3 do 10 kn po bali, a esto u cijenu ulazi i dostava. Za objekt od 100 m2 ugrubo moemo rei da nam treba oko 400 bala slame. Ako uzmemo najskuplju cijenu u obzir, na zidove emo potroiti 4000 kn, to je puno jeftinije nego kad bismo gradili zidove od cigle ili blokova. Osim toga zidove od cigle ili blokova je potrebno povezati vezivnim materijalom i postaviti toplinsku izolaciju (danas se najee koristi ekspandirani polistiren-stiropor ili kamena vuna) to jo vie poskupljuje. Zahvaljujui jednostavnosti izgradnje slamom, mogue je ostvariti dodatna smanjenja trokova tako da se u gradnju ukljue neprofesionalni radnici. esto su budui vlasnici objekta od slame ujedno i glavni graditelji. Iako se u posljednjih godina irom svijeta pojavljuje sve vie kua od slame, u Hrvaskoj se ova graditeljska tehnika tek pojavila. Velik problem predstavlja manjak zakonske regulative za slamu kao graevinski materijal. Tako da slamu, koja iako ima bolja izolaciona svojstva od nekih priznatih izolacijskih materijala, zasada ne smijete legalno koristiti u graditeljstvu. U drugim dravama, primjerice u Njemakoj provedena su sva potrebna ispitivanja na slami i sada se baliranu slamu moe koristiti kao i svaki drugi graevinski materijal. U SADu se moe dobiti graevinska dozvola ak i za kue u kojima slamnati zidovi nose krovite, dakle bez ikakve dodatne nosive konstrukcije.

Slika: Kua od potpuno prirodnih materijala u izgradnji. Koriteni materijali su drvo piljeno u lokalnoj pilani te otpadno drvo, slama takoer lokalno proizvedena te glina iskopana na licu mjesta. Jedini umjetni materijal je hidroizolacija - polietilenska membrana koja se moe reciklirati. Ekoselo Blatua.

2. Energetska ekasnost / izolacijska svojstva Trenutni graevinski propisi zahtijevaju da koecijent toplinske provodljivosti tj. U(k) vrijednost vanjske ovojnice objekta koji se grije ne prelazi 0,35 W/ m2K. U Europskoj Uniji postoji tendencija da se to smanji na 0,25. Tipian zid od slame (najee debljine oko 45 cm) ima ovaj koecijent oko 0,13 W/m2K, dakle dva do tri puta nii od modernih graevinskih materijala i mnogo nii od trenutanih graevinskih propisa. Kad bi se u graevinu od balirane slame jo inkorporirala i naela pasivne solarne gradnje, kao to su termalna masa i velike staklene povrine sa sunane strane, dobili bismo energetski izuzetno ekasan objekt. Ovakva gradnja znatno smanjuje koliine goriva potrebnog za zagrijavanje tijekom zime, to naravno rezultira smanjenjem emisije CO2 u atmosferu.

14

15

Smjernice za izgradnju
Gradnja kue od slame u tehnikom smislu je prilino jednostavna i ostvariva za laike - dakle ljude bez strune naobrazbe u podruju graditeljstva. Naravno, svako iskustvo je dobrodilo, posebice u podruju obrade drveta. Meutim, postoje pravila koje je potrebno potivati i preporuujemo da se prije ulaska u ovakav projekt educirate u to veoj moguoj mjeri. U protivnom se va graditeljski projekt moe pretvoriti u neuspio eksperiment. Brojne knjige su napisane na ovu temu i najee su pisane razumljivim jezikom za koji ne trebate biti profesionalac da biste razumjeli sadraj. Neke su prevedene i na hrvatski jezik. Za one koji vie vole uiti kroz rad, mogue je otii i na neku od radionica gdje se ui gradnja slamom. Takve radionice se najee odravaju u ekoselima diljem Europe, a razvojem ove scene u Hrvatskoj, sve su ee i kod nas. U ovom poglavlju dati emo vam osnovne smjernice kako graditi slamom. No, mnogi tehniki detalji premauju opseg ovog prirunika tako da su ovdje dane samo osnove koje kasnije moete nadograivati.

ksimalnim optereenjem u zimskim uvjetima (snijeg). Bale se jednostavno naizmjenino naslaguju jedna na drugu na nain kako se slau cigle. Istovremeno se povezuju, najee drvenim kolcima, kako bi se meusobno povezale u jednu cjelinu. Takoer ih je vano dobro usidriti za temelje, takoer pomou drvenih tapova ili armaturnog eljeza (radi jednostavnosti nije prikazano na slici). Kada se digne zid od bala slame, na vrh je potrebno staviti krovnu krunu - malu drvenu konstrukciju koja meusobno povezuje zidove u jednu cjelinu. Krovna kruna se sastoji od dvije drvene grede koje su meusobno povezane perploom. Prostor izmeu ispunjuje se slamom. Kruna takoer mora biti vezana za bale tapovima. Najvanija stvar je krunu uvrstiti u kutevima tako da bude povezana u jednu cjelinu. Na taj nain sprjeava se da se zidovi raziu. Krovna kruna se zatim povezuje s temeljima. To se najee izvodi pomou vrstih kamionskih gurtni za pakiranje tereta. Drugi nain su navojne ipke koje prolaze kroz cijeli zid; od krovne krune do temelja. Naime, krovnu krunu nije dovoljno samo povezati s temeljima ve ju je potrebno napeti kako bi se zidovi jo dodatno sabili i postali vri. Zatezai za gurtne moraju biti dovoljno jaki kako bi podnijeli optereenje. Ako se koriste navojne ipke, onda je dovoljno pomou jakih matica krovnu krunu jednostavno to vre zaarati. Uvrena krovna kruna dovoljno je vrsta da se na nju dalje gradi krovite, bez obzira o kakvom tipu krovita se radi. Prednosti ove metode su jeftinoa i jednostavnost izgradnje. Najvea mana metode je to duina pojedinog zida bez ikakvih ojaanja ne smije biti vea od 6 metara, to ju ini idealnom za manje objekte. 2. Bale slame kao ispuna Mnogo ee koritena metoda je gradnja konstrukcije koja nosi krovite, a bale slame se koriste kao ispuna za zidove. Ova metoda je skuplja ali se ee koristi jer ne zahtjeva ulazak u nova podruja u statici ve se koriste dobro okuane metode. Izgradnja raznoraznih konstrukcija dobro je poznata u graditeljstvu. U odrivom graditeljstvu kao konstrukcijski materijal najvjeroja-

Tipovi zidova od slame

1. Samonosive kue od slame Ovo je tip kue kod koje zidovi nose konstrukciju krovita. Iako se slama ini kao rasut i mekan materijal, zbijanjem slame u bale nastaju konstrukcijski blokovi ija statika svojstva mogu podnijeti punu teinu krovita pod maSlika: Naizmjenino slaganje bala poput cigle i povezivanje kolcima

16

17

tnije ete koristiti drvo jer je obnovljivo a ima izuzetno dobra statika svojstva te se relativno lako obrauje. Jedna od prednosti ove metode je to nam drvena konstrukcija omoguava da najprije izgradimo krovie, pa tek tada krenemo sa dizanjem zidova. Budui da je od izuzetne vanosti da na slamu ne pane niti jedna kap kie, uz gotov krov za dizanje zidova moemo oputeno uzeti vremena koliko nam je potrebno. Kod samonosivih zidova to nije sluaj jer kada jednom dignemo zidove i slamu izloimo vremenskim utjecajima, moramo hitno izgraditi krovite kako bi se slama zatitila od kie. Izgradnja samih zidova ne razlikuje se previe od samonosivih kua. Bale se takoer naizmjenino slau kao cigle i povezuju drvenim tapovima. Sidrenje za temelje takoer je potrebno.

bukanje
U konvencionalnom graditeljstvu svrha buke je vie estetska nego funkcionalna. Kod gradnje slamom, buka je, upravo suprotno, od izuzetne funkcionalne vanosti. Ona titi slamu od atmosferskih utjecaja, onemoguuje ulazak insekata i glodavaca u slamu te je ini potpuno nezapaljivom. Osim toga, relativno debeo sloj buke iznutra i izvana ojaava strukturu zida, to je izuzetno vano kod graevina bez konstrukcije. buka koja se koristi na slamnatim zidovima nikako ne smije biti na bazi cementa. Takoer se ne smiju koristiti moderne buke koje sadre aditive. Takve buke nisu paropropusne te sprijeavaju disanje zida. Naime, u sluaju da unato svim mjerama zatite, neto vlage ipak ue u slamnati zid, cementna buka sa sintetikim aditivima sprijeiti e da vlaga prirodnim putem ispari iz zida te moe doi do truljenja slame. bukanje umjetnim bukama bi bilo kao da stavite balu slame u plastinu vreicu. Na suncu bi se slama ugrijala, a vlaga kondenzirala, to su idealni uvjeti za razvoj anaerobnih mikroorganizama koji omoguavaju truljenje. Zbog toga se za bukanje slamnatih zidova smiju koristiti iskljuivo tradicionalne buke na bazi vapna ili gline koje proputaju vlagu i omoguavaju disanje zidova. Takoer je vrlo vano paziti da boja koju koristite za zidove takoer die jer se bojanjem sintetikim bojama moe postii isti efekt kao i bukanjem. 1. buka na bazi gline Glina je prirodni materijal koji se sastoji od nih estica minerala. Glinom se smatra tlo ije estice su manje od 4 do 5 mikrometara. Kljuno svojstvo gline je da, kada se namoi, postaje ljepljiva i plastina te se moe oblikoSlika: Radionica bukanja glinom. Ekoselo Blatua.

Kako izabrati dobre bale za gradnju

Bale za gradnju trebaju biti tvrdo balirane. Balirka kojom se proizvode bale treba biti podeena na maksimalnu kompresiju. Bale bi trebale biti to urednije, uniformnije, kompaktnije i napetih vezica. Najvanije od svega je da ne smiju biti niti malo vlane. Maseni udio vlage u balama ne smije prelaziti 15%. Bale koje su makar jednom pokisle potpuno su neiskoristive za gradnju. Teina projene bale vezane s dvije vezice, duine oko 1 m, trebala bi biti oko 16 do 30 kg. Slama koja se koristi moe biti od bilo koje itarice; penica, jeam, ra, zob itd. Nemojte pobrkati slamu sa sijenom. Slama se sastoji iskljuivo od osuenih stabljika itarica, pri emu je gotovo svo sjeme odstranjeno u procesu kombajniranja. Ona je kemijski prilino inertan materijal, po sastavu slian drvetu i prilino se teko razgrauje. Sijeno, nasuprot slami je puno lia, sjemenja i hranjivih tvari, a obino se sastoji od raznih biljaka pokoenih na nekoj livadi te je puno sklonije razgradnji jer sadri hranjiva potrebna za proces kompostiranja. Potpuno je nevano koliko je slama stara, ako je pravilno uskladitena. Ako je potrebno uskladititi slamu koju planirate koristiti za gradnju, potrebno ju je dii od tla i bale naslagati u vis te prekriti vodonepropusnom ceradom. Kosa kia koja e eventualno namoiti bone stranice, ne moe otetiti slamu dokle god ima gdje otei. Dakle bitno je da se voda ne zadrava u slami due vrijeme, a povrinsko moenje i suenje ne moe otetiti slamu. Najbitnije je da sredina bale ostane suha jer jednom kad vlaga prodre do sredine, nema naina da se slama osui bez rastavljanja bale.

18

19

Slika: Glinena buka pripremljena za nanoenje na zid. Ekoselo Blatua.

vati i koristiti kao vezivo. Suenjem se stvrdnjava. Termin glina ne smije se pobrkati s terminom ilovaa koja se sastoji od estica veih od 5 mikrometara i nije pogodna za izradu buke. Meutim, u narodu se esto termin ilovaa ili ilovasto tlo koristi upravo za tlo sa visokim udjelom gline, to je nepravilno i moe biti zbunjujue. Pjeskovito tlo najee ne sadri dovoljno gline da bi se od njega mogla napraviti buka.

Sastojci koji su potrebni za glinenu buku su: a) Zemlja sa visokim udjelom gline. Ako ste u kontinentalnoj Hrvatskoj, tlo na kojem planirate graditi kuu najvjerojatnije sadri dovoljno gline za bukanje. Isto vrijedi i za crvenicu koje ima u primorskoj Hrvatskoj. Glinasta zemlja, kada se namoi je ljepljiva, a ako grudu ovakve zemlje bacite u npr. cigleni zid, ona e se zalijepiti. Takoer moete pokuati oblikovati kuglice ili prutie koji bi se trebali moi formirati bez pucanja. b) Pijesak za bukanje. Ako kupujete pijesak, trebate traiti pijesak za bukanje, a trgovci graevinskim materijalom ga oznaavaju oznakom 0 do 4, to znai da veliine estica variraju od 0 do 4 mm. Ako pijesak moete nai negdje u prirodi, morate ga prosijati kroz sito ije rupice su velike 4 mm. Za zavrni, to jest ni sloj buke trebat e vam pijesak koji se oznaava oznakom 0. To je najniji pijesak koji moete kupiti, a obino je jo uvijek grub i treba ga prosijati kroz sito ije rupice su veliine 1 do 2 mm. c) Vlakana za ojaanje. Najee se koristi slama sjeckana na komadie veliine 2 do 4 cm za grubu buku, a manje od 1 cm za zavrni sloj. Tradicionalno se umjesto toga koristila pljeva od itarica. Vlakna povezuju sloj buke u jednu cjelinu i znatno pridonose vrstoi. Testovi su takoer pokazali da je buka obogaena vlaknima puno otpornija na utjecaj kie. Glina u prahu moe se kupiti u duanima koji dre opremu za zidanje kaljevih pei. Takoer se moe nabaviti u ciglanama jer se za proizvodnju cigle glina proiava i usitnjava. S ovakvom glinom je najjednostavnije raditi jer je ve pripremljena za mijeanje sa ostalim sastojcima. Znatno jeftinije je iskopati

glinastu zemlju na mjestu gradnje kue, obraditi je i pripremiti za izradu buke. Povrinski sloj zemlje od 10 do 20 cm dubine se ne koristi jer sadri humus, korijenje biljaka i druge organske tvari koje nisu poeljne u buki. Zemlja bi trebala biti to ia i sa to manjim udjelom organske materije. Da biste utvrdili koliko gline sadri vaa zemlja, kao orjentir moete napraviti test sa staklenkom koji se izvodi tako da staklenku do pola napunite zemljom, pomijeate s vodom i priekate oko 8 sati da se slojevi zemlje nataloe. Bitno je da zemlju dobro promijeate rastopite u vodi. Kada se mjeavina rasloji, trebali biste jasno vidjeti slojeve gline, sitnog pijeska, grubog pijeska i kamenja ako ga ima. Organske tvari obino isplivaju na povrinu. Otprilike moete utvrditi koliko gline sadri vaa zemlja. Ova metoda moe posluiti samo kao orjentir jer ete naposlijetku morati malo eksperimentirati sa razliitim omjerima zemlje i pijeska kako bi utvrdili koji omjer daje najbolju buku. Dvije su strategije za pripremanje glinaste zemlje za izradu buke. Najea metoda je namakanje. Zemlju je potrebno namoiti u velikoj plitkoj posudi (moe se koristiti cerada ili najlonska folija) najmanje 5 dana, a nerjetko se namae i do mjesec dana kako bi se u potpunosti zasitila vodom. Tijekom namakanja glinu je potreno svakodnevno promijeati kako bi voda doprla do svih estica gline. Zemlja je dobro namoena kada je konzistencije kao margarin. Ako radite zvrni sloj buke, tako namoenu zemlju moete na mokro prosijati kako bi se rijeili grudica koje neminovno ostaju u glini. Druga metoda je suenje zemlje na suncu, razbijanje u sitne komadie te prosijavanje. Ovom metodom se postie daleko vei stupanj noe, ali je puno zahtjevnija pa se moe koristiti samo za najniji sloj buke, dok e prva dva sloja grube buke biti dovoljno dobra ako se rade s namoenom glinom. Ako je glina dobro namoena, buka se moe mijeati u obinoj elektrinoj mijealici za beton. Takoer se moe mijeati i runo, najjednostavnije u takama uz pomo motike. Najprije se pomijeaju pijesak i glina uz dodatak male koliine vode. Kada je sve dobro izmijeano, na kraju se dodaju vlakna te se dodaje jo vode ako je potrebno. Idealna glinena buka sadri oko 15% iste gline, a sve ostalo je pijesak. Savjetujemo da krenete s omjerom 1 lopata namoene ili suhe glinaste zemlje + 2 lopate pijeska i napravite male uzorke koje ete ostaviti da se osue te e nam pokazati da li je omjer pijeska i gline dobar. Ako se buka uslijed suenja raspucava, to znai da sadri previe gline, a ako sadri previe pijeska, nee biti dovoljno ljepljiva da se zalijepi na okomiti zid. Jednostavan test

20

21

2. buka na bazi vapna. Ako ivite u podneblju u kojem je teko nai glinastu zemlju s dovoljno visokim udjelom gline, uvijek vam preostaje mogunost bukanja vapnenom bukom. Vapno se ve tisuama godina tradicionalno koristi kao vezivno sredstvo za zidanje kamenom i ciglom, te za bukanje zidova. U svim europskim zemljama vapno se koristilo prije nego to je izumljen cement. Vapno se proizvodi od kamena vapnenca (CaCO3 - kalcij karbonat). Tradicionalan proces proizvodnje vapna je relativno jednostavan; vapnenac se u posebno dizajniranim peima pali uz pomo drveta, ugljena ili nekog drugog goriva i u periodu od 12 sati na temperaturi od 900 do 1200C pretvara u ivo vapno (CaO - kalcij oksid) pri emu nastaje CO2 kao nusprodukt i odlazi u atmosferu. ivo vapno se ne smije dirati rukama jer nagriza kou. Treba ga drati suhim jer reagira i sa vlagom iz zraka. Dodatkom vode ivo vapno se pretvara u vapneni kit - Ca(OH)2 - kalcij hidroksid. Pijesak potreban za izradu vapnene buke mora biti otar, dakle proizveden u kamenolomu, a ne okrugli rijeni. Mora sadravati estice raznih veliina, od 0 do 4 mm. Za vanjsku buku moete koristiti i grublji prijeska, ak do 10 mm veliine, a za unutarnju se pretpostavlja da elite niju povrinu pa koristite i niji pijesak. Idealan omjer pijeska i vapna je 3:1. Prije mijeanja s pijeskom, ivo vapno je potrebno namoiti u vodi kako bi nastao vapneni kit. to se due namae, to bolje. Mogue je i kupiti ivo vapno i odmah ga pomijeati s pijeskom i vodom, pa pustiti mjeavinu da odstoji 3 mjeseca i dobije pravu konzistenciju. Rad sa ivim vapnom je izuzetno opasan i pazite da ne dospije na kou i da ne udahnete pare koje nastaju kada se ivo vapno mijea s vodom. Vapnena buka prije nanoenja na zidove mora biti dobro promjeana i mora biti toliko ljepljiva da se dri za zidarsku licu ak i kada je drimo naopako. Za mijeanje neete moi koristiti mjealicu za beton jer ostaju velike nerazbijene grude vapna. Naalost, vapno morate mijeati runo i to je dosta naporan i ziki zahtjevan posao. to vie mijeate, to e buka postati plastinija i ljepljivija. buka se nanosi isto kao i glinena buka; rukama (rukavice!) ili gleterom. Za vrijeme suenja, buku je potreno prskati kako bi se usporio proces suenja i smanjila mogunost da popuca. Vano je da se buka ne smrzne prvih 3 mjeseca, zato ne ostavljajte bukanje za jesen ako koristite vapno.

Slika: buka na bazi gline je potpuno nekodljiva za kou te se moe nanositi rukom. Na taj nain zidovi e dobiti topli, organski oblik. Ako elite dobiti ravniji zid, buka se moe nanositi i gleterom.

dok mijeate buku moete izvesti tako da zidarskom licom zagrabite malu koliinu buke. Kada licu postavite okomito, buka mora glatko skliznuti sa lice u roku od nekoliko sekundi. Ako glina ostane zalijepljena na licu, znai da vam nedostaje pijeska. buka se na slamnate zidove nanosi u tri sloja. Svaki sloj mora biti potpuno suh prije nanoenja slijedeeg. Prva dva su gruba i rade se s grubim pijeskom. Nakon nanoenja svakog od grubih slojeva, potrebno je uz pomo nazubljenog gletera ili prstiju zidove naborati kako bi se lake primio slijedei sloj buke. Prije nanoenja slijedeeg sloja, potrebno je prethodni sloj buke navlaiti vodom uz pomo prskalice za voke. Posljednji sloj je najniji i izrauje se od nog pijeska. U taj sloj se moe staviti neki od aditiva kako bi se poveala vrstoa i otpornost na atmosferske utjecaje. U tu svrhu se najee koristi tirka od bijelog peninog brana, laneno ulje, kazein (mlijeni protein) ili vapno. Kao jednostavan i jeftin aditiv pokazala se tirka koja se pripravlja tako da se 1 kg bijelog peninog brana prokuha sa 10 l vode. Da bi se sprijeilo stvaranje grudica, brano najprije rastopimo u maloj koliini hladne vode pa ga dodajemo u preostalu kipuu vodu. Dobivena smjesa izgleda kao puding i pri mijeanju buke koristi se umjesto vode. tirka znatno pridonosi elastinosti i vrstoi buke i olakava nanoenje na zid. Takoer buku ini otpornijom na vlaenje.

22

23

Tijekom suenja, vapno, to jest u ovoj fazi kalcij hidroksid se vee sa CO2 iz atmosfere i pretvara nazad u kalcij karbonat to jest vapnenac. Ovaj proces moe trajati i do pola godine. Zidovi obukani vapnenom bukom mogu se bojati prirodnim bojama na bazi vapna ili gline s dodatkom prirodnih pigmenata.

Temelji za zidove od slame

U konvencionalnom graditeljstvu temelji se obino grade od lijevanog betona. Iako su ovakvi temelji vrlo trajni i relativno jednostavni za izgradnju, koritenje tolike koliine betona rijetko e biti opravdano u smislu ekoloke odrivosti. Bez daljnjega, slamnati zidovi se mogu graditi na betonskim temeljima. No, u veini sluajeva to jednostavno nije potrebno. Realna potreba za masivnou i vrstoom temelja procjenjuje se ovisno o tome koliko je teak objekt koji gradimo te na kakvom tlu ga gradimo. Masivni temelji su nepotrebni za male objekte bez obzira kakvo je tlo. Takoer su nepotrebni za velike objekte ako je tlo dovoljno vrsto da podnese teinu graevine, a to je u sluajevima da gradimo na matinom kamenu ili vrsto zbijenom glinastom tlu koje ne klie. Gotovo sve kue starije od 200 godina graene su na jednostavnim temeljima od kamena ili cigle, ukopanim ne vie od 15 cm u tlo. Naalost, zbog popularnosti cementa, postoji vrlo raireno miljenje da temelji kue jednostavno moraju biti od betona, to se ui i na fakultetima. Slamnati zidovi sa bukom su oko 3 puta laki od ciglenih ili betonskih zidova pa prema tome ne zahtjevaju toliku vrstou temelja da bi se morali graditi od betona. Ako se ipak koristi beton, za prizemne kue od slame dovoljno je izliti tanku plou irine zidova po cijelom obodu objekta. Nema potrebe za kopanjem dubokih kanala koji se pune betonom. Beton ima jo jedno svojstvo koje ga ini nepovoljnim za graditeljstvo, a to je da vue kapilarnu vlagu. Dakle, ako je u kontaktu s vlanim tlom, beton e poput spuve povui vlagu s tla i distribuirati je kroz cijelu svoju masu. Bez obzira da li gradite sa slamom ili nekim dugim materijalom, izmeu zidova i betonskih temelja potrebno je staviti hidroizolaciju kako bi sprijeili da se vlaga iz temelja popne po zidovima. Temelji za zidove od slame moraju zadovoljavati dvije funkcije: a) Moraju dii slamu iznad nivoa zemlje kako bi se smanjio utjecaj vode koja moe zapljusnuti zidove uslijed jake kie. b) Moraju omoguiti otjecanje bilo kakve vode koja se nae u slamnatom zidu, za to su idealni temelji sa drenaom.

Temelji se dakle osim betona mogu izgraditi od kamena ili cigle. U odrivom graditeljstvu omiljeni su i temelji od baenih automobilskih guma koje se pune zemljom. Na taj nain koristi se materijal koji bi inae zavrio u spalionici i pretvorio se u zagaenje zraka, ili bi trunuo na nekom deponiju. Ovako je mogue stare Slika: Gradnja temelja od automobilskih guma. iskoritene gume iskoristiti za izPosao je ziki zahtjevan, ali nije potrebno gradnju temelja. Gradnja ovakvih nikakvo tehniko predznanje za ovaj tip gradnje. temelja je vrlo jednostavna; autogume se jednostavno pune zemljom koja se sabija kako bi postale tvrde. Nastaju izuzetno vrsti zidovi koji mogu podnijeti vrlo velik teret. Gume se kasnije obukaju zajedno sa zidom te se u stvari ne vide, a buka ih titi od sunevog zraenja koje inae oteuje gumu. Tako zatiene gume su inertne - ne isputaju nita u okoli. Jo jedna zanimljiva mogunost za izgradnju temelja je gradnja vreama koje su ispunjene zemljom. Metoda je takoer vrlo jednostavna - vree se jednostavno pune zemljom tako da nastanu kompaktni, tvrdi zidovi. Ovako nastaju temelji koji po vrstoi ne zaostaju za betonskim, a puno su jeftiniji i mogu se rastaviti kada se objekt bude ruio.
Slika: Izgradnja kue od slame s drvenom konstrukcijom i temeljima od vrea punjenih zemljom. Ekoselo Blatua.

24

25

Odrivo gospodarenje otpadnim vodama

Slika: Proista otpadnih voda u Zagrebu. Skupo postrojenje koje ne rijeava problem jer proiena voda nije potpuno ista, a kao nusproizvod nastaje mulj s kojim se ne moe nita drugo nego spaliti u spalionici ime se zagaenje vode samo pretvara u zagaenje zraka.

Oko 71% Zemljine povrine prekriveno je vodom. Od toga je samo 0,007% vode pitko. Zalihe pitke vode nisu beskonane, kako bi se moda moglo zakljuiti iz naina kako se njima ophodimo. Ve smo rekli da je pitka voda pogoena zagaenjem koje uzrokuje poljoprivreda i industrija. Meutim, to je sa kuanstvima? U ovome poglavlju bavimo se otpadnim vodama iz kuanstva. U prvom redu to su crne otpadne vode, dakle vode koje dolaze iz zahodske koljke. Ope prihvaena denicija je da je crna voda ona koja je zasiena otpadom koje stvaraju naa tijela - fekalijama i urinom. Nazivati nusproizvode naeg metabolizma otpadom otkriva potpuno neshvaanje prirodnih procesa. U prirodi ne postoji otpad. Svaka suvina tvar koju proizvodi neka biljna ili ivotinjska vrsta, iskoristiva je nekom drugom obliku ivota. Mi ljudi smo jedina vrsta na planeti koja stvara otpad. Ovaj otpad vraamo zemlji, to je naravno u redu, ali pravo pitanje koje se ovdje postavlja je na koji nain? Uobiajena praksa danas je da fekalije pomijeamo sa 50 do 100 puta veom koliinom vode i tako nastaje crna otpadna voda. Ona se kanalizacijom odvodi u centralnu stanicu za proiavanje gdje se troe goleme koliine novca kako bi se ove dvije tvari ponovo razdvojile. Proiena voda koja je sada zatrovana kemikalijama, a jo uvijek bogata nutrijentima odvodi se u najbliu rijeku. Zbog velike koncentracije hranjivih tvari alge u vodi podivljaju, namnoe

se i naposlijetku iskoriste sav raspoloiv kisik, ime se onemoguuje ivot svih ostalih ivih bia koja su nekim udom uspjela preivjeti kemijsko zagaenje. Sve ovo nas dovodi do udne bilance: poljoprivredno tlo vapi za hranjivima koje nadomjetamo umjetnim mineralnim gnojivima, a organska tvar kojom bismo mogli gnojiti polja zavrava u vodi gdje ini tetu. Da ne bi bilo zabune, i umjetna gnojiva, budui da ih tlo ne moe asimilirati, zavravaju u vodi gdje uzrokuju slian efekt. Svakodnevno troimo na cisterne pitke vode kako bismo se rijeili naeg otpada koji bi se mogao vratiti zemlji u svrhu odravanja plodnosti. Prema nekim podacima, ak 30% pitke vode koju svakodnevno troimo koristi se za ispiranje wc koljke. Strategija koju zagovara permakultura je ne dozvoliti uope da se ova dva resursa, pitka voda i fekalije, uope pomijeaju inei otpadnu tvar koju nazivamo crnom vodu. U paljivo dizajniranom permakulturnom sustavu crne vode ne postoje. Jedine otpadne vode su one koje nastaju pranjem posua, rublja, tijela itd. Ovu vodu nazivamo sivom otpadnom vodom. Dakle, siva voda je sva voda iz sudopera, umivaonika, kade i perilice. Obino se u sivu vodu isputa i urin. No, urin od zdravih osoba koje ne troe ljekove, moe se i direktno koristiti za zalijevanje biljaka, s time da se prethodno mora razrijediti s vodom u omjeru 1:10. Zalijevanje ovakvom vodom jednako je gnojenju jer urin sadri relativno veliku koliinu duika. Sive vode je daleko lake proistiti nego crne vode. U nekim permakulturnim sustavima sive vode se koriste u svojem nepromijenjenom obliku za zalijevanje vrta ili vonjaka. Veina ipak inzistira na jednostavnom proiavanju pomou biljnih proistaa. Ovi proistai su toliko ekasni da, ako pravilno funkcioniraju, mogu sivu vodu uiniti ponovo pitkom.

26

27

Kompostni wc
Fekalije su nusproizvod metabolizma i kod zdravih osoba se sastoje od vode, pepela, biomase ivih i mrtvih bakterija, duinih spojeva, probavljenih i neprobavljenih tvari itd. Urin je takoer bogat duinim spojevima i ispada da se svatko od nas samo kroz urin rijei oko 5 kg istog duika kroz godinu dana. Fekalije su bogate raznoraznim mikroorganizmima, od kojih su neki patogeni, to znai da mogu prouzrokovati bolesti ako doemo u direktan kontakt s fekalijama. Jedan od primjera je bakterija E. coli koja se prirodno nalazi u crijevima gdje nam ne moe natetiti. Meutim, ako dospije u hranu ili vodu koju jedemo/pijemo, moe uzrokovati infekciju koja uzokuje povraanje, muninu i krvavu stolicu. Takoer moe uzrokovati infekciju urinarnog trakta. Upravo zbog patogenih mikroorganizama i bolesti koje mogu prouzrokovati, izumljen je sustav koji fekalije nosi to dalje od mjesta gdje ivimo. Upotrebom wc-a koji se ispire i kanalizacije problem smo rijeili samo djelomino - patogeni nisu uniteni ve su puteni u prirodu gdje se dalje mogu razvijati i prenijeti dalje. Urin, ako dolazi od zdravih osoba, je potpuno sterilan i ne sadri bakterije niti bilo kakve druge mikroorganizme. Budui da se sastoji iskljuivo od organskih tvari, biomasa koju proizvodimo idealna je za kompostiranje. Kompostiranje je proces razgradnje bilo koje organske tvari, a obino se koristi za razgradnju ostataka hrane ili zelenog otpada koji nastaje odravanjem zelenih povrina (lie, trava, piljevina itd.). Proces kompostiranja je dakle raspadanje organske materije pri emu nastaje voda, CO2 i humus. U pocesu kompostiranja sudjeluju razni organizmi od ega su svakako najvanije aerobne bakterije, ali i plijesni i gljivice. Kompostiranje je idealan postupak za tretiranje ljudskih fekalija jer se u samom procesu biomasa zagrijava ak na 70C to patogeni organizmi ne mogu preivjeti. Bitno je da se proces kompostiranja nesmetano dovri kako bi se eliminirali svi patogeni. Za to je ponekad potrebno ak i godinu dana da bismo bili sigurni da je proces kompostiranja u potpunosti zavren. Pored vremena, za kompostiranje postoji jo nekoliko jednostavnih pravila koja je potrebno potivati:

1. Kisik. Kompostiranje je aeroban proces to znai da se koristi kisik. Kompostnoj hrpi (bez obzira da li se radi o ostacima hrane, zelenom otpadu ili fekalijama) je potrebno osigurati dovod zraka. 2. Vlaga. Bakterije, plijesni i gljivice koje su zaslune za proces kompostiranja trebaju vodu. Zato je potrebno voditi brigu da je kompostna hrpa uvijek vlana, to jest da se ne isui jer bi to znailo zaustavljanje procesa. Prilikom kompostiranja fekalija nije potrebno posebno brinuti za vlagu jer one same sadre povoljnu koliinu vlage. 3. C:N omjer. Neki organski materijali kao to su na primjer piljevina ili slama sastoje se uglavnom od kemijskih spojeva bogatih ugljikom. Drugi materijali kao npr. fekalije ili kuhinjski otpad bogati su duinim spojevima. Da bi se proces kompostiranja nesmetano odvijao, omjer ovih tvari mora biti povoljan. Idealan C:N omjer je 30:1. Budui da sve organske tvari sadre i spojeve ugljika i duika, nikada neemo znati koliki je toan C:N omjer u naoj hrpi, stoga ovu smjernicu ne smijemo shvatiti predoslovno. Ono to je bitno je da se kompostnoj hrpi dodaje ugljik, bilo da se radi o kompostiranju fekalija ili kuhinjskog otpada. Porcesom kompostiranja nastaje humus, to je inertna i kemijski stabilna supstanca. Humus dobiven kompostiranjem fekalija potpuno je bezopasan, a mirisom podsjea na umsko tlo jer po svojem sastavu tome upravo i jest najsliniji. Bogat je hranjivim tvarima koje podravaju rast biljaka, a za poljoprivredu je pogodan i zbog mogunosti da zadrava vodu te pobolja strukturu tla. Skepticima moe odbojno zvuati ideja da humus dobiven od vlastitih fekalija koristimo za uzgoj hrane. No u tome nema nita loe ako je postupak kompostiranja izveden pravilno i kroz dovoljno dugaak vremenski period. Ipak, ako i dalje niste uvjereni, kompromisno rijeenje bilo bi koristiti ovakav humus za gnojenje voaka jer u tom sluaju hrana koju uzgajamo ne dolazi u izravan kontakt sa humusom. ak i ako humus bacite u umu ili ga jednostavno ostavite na nekom polju, uinili ste bolju stvar nego da fekalije isputamo u vodene tokove.

Funkcioniranje i sastavni dijelovi kompostnog wc-a

Kompostni wc je ureaj koji je dizajniran tako da moe prihvatiti na otpad, istovremeno tretirajui ga pomou procesa aerobnog kompostiranja. U svojoj biti, komposni wc je izuzetno jednostavan mehanizam koji odvaja fekalije od

28

29

urina i osigurava idealne uvjete za kompostiranje fekalija. Svaki kompostni wc, bilo da se radi o sosticiranijem ili primitivnijem ureaju, sastoji se od osnovnih sastavnih dijelova: 1. Wc koljka. Osim kod uavaca, svi ostali kompostni wc-i imaju koljku na koju sjednemo kada obavljamo nudu, ba kao i klasini wc. Ono to se razlikuje je to kompostni wc ima ugraen sustav za odvajanje urina. koljka za odvajanje je dizajnirana tako da unutar same koljke postoji jo jedna manja posuda u koju ide urin. Ta posuda je s prednje strane mora biti anatomski pozicionirana u odnosu na ljudsko tijelo kako ne bi dolo do ulaska urina u prostor za fekalije i obrnuto.

Slika: Sastavni dijelovi i ventilacija jednog tipinog kompostnog wc-a sa velikom kompostnom komorom. U ovom sluaju komora je ugraena u podrum koji se nalazi ispod kupaonice.

Kupovni kompostni wc-i

Slika: Ako koljka nema ve ugraenu posudu za odvajanje urina, mogu se kupiti ovakvi nastavci - lijevo za koljku, a desno za uavac.

2. Kompostna komora slui za sakupljanje fekalija i osigurava idealne uvjete za kompostiranje. Ovisno o dizajnu varira i veliina. Neki kompostni wc-i su dizajnirani tako da se prazne jednom godinje, dok ima i manjih sustava koji se prazne jednom tjedno. Dakle, veliina kompostne komore odreuje koliko esto se prazni humus. U svakom sluaju bolje je imati veu kompostnu komoru ako nam to uvjeti doputaju. U nekim sustavima komora je toliko velika da moramo imati podrum ispod wc-a da bismo smjestili kompostnu komoru. Ako nismo u mogunosti toliko prostora odvojiti za kompostnu komoru, postoje i manji sustavi koji stanu u prosjenu kupaonicu. 3. Sustav za ventilaciju slui kako bi kompostnu hrpu opsrbio nunim kisikom te odvodi neugodne mirise. Ventilacija moe biti pasivna, ali sigurnije je koristiti mali ventilator koji vue zrak iz prostorije kroz kompostnu hrpu i izbacuje ga van kroz otvor koji najee izgleda kao dimnjak.

Slika: Kupovni kompostni wc namijenjen za ugradnju u kupaonicu, prazni se jednom tjedno.

Naalost, u Hrvatskoj jo ne postoji trite za kompostne wc-e. Zasad nema ak niti uvoznika jer relativno malo ljudi i zna da postoji takva tehnologija. U drugim dravama postoje proizvodai i distributeri ove opreme i ne smatra se neim egzotinim. Na stranom tritu mogu se nai kompostni wc-i raznih veliina i tipova. Neki od kupovnih kompostnih wca su vrlo jednostavni i sastoje se od svega nekkoliko dijelova, dok drugi mogu imati i sosticiranije dodatke za odravanje idealnih uvjeta za kompostiranje kao to su elektrini grijai kompostne hrpe, rotirajue komore, mehanizmi za prevrtanje kompostne hrpe itd.

30

31

Slika: Kupovni kompostni wc koji se ugrauje u prostoriju ispod kupaonice, najee podrum.

Piljevinski wc Iako se piljevina koristi kao materijal za pokrivanje fekalija u gotovo svim kompostnim sustavima, naziv piljevinski wc (engl. sawdust toilet) udomaio se za najjednostavniji mogui kompostni wc koji moete zamisliti. Piljevinski wc se sastoji od: 1. Drvene kutije s montiranom wc daskom u kojoj se nalazi plastina posuda, najee od 25 litara. 2. Klasinog kompostita u koje praznimo fekalije pomijeane s piljevinom. 3. Posude s materijalom za pokrivanje (piljevinom). Koncept je vrlo jednostavan. Napravimo drvenu kutiju i na gornjoj strnici izreemo okrugli otvor. Povrh otvora montiramo dasku za wc. U kutiju se umetne platina posuda i takav wc se koristi kao i klasini. Kada se plastina posuda napuni, ispraznimo je u kompostite. Ovo kompostite moemo takoer koristiti i za otpatke hrane, a s vremena na vrijeme dobro je dodati malo slame. Izuzetno je vano da prije vaenja humusa priekamo najmanje godinu dana od poslijednjeg punjenja kompostita. Trebat e vam kompostite s dva, ako ne i tri odjeljka. Vjerojatno najvea mana piljevinskog wc-a je to nema koljku za odvajanje urina, pa ga nesmijemo koristiti za uriniranje jer bi se vrlo brzo razvili neugodni mirisi. Fekalije je potrebno svaki puta prekriti obilnom koliinom piljevine i nee biti problema s mirisima. Najvea prednost piljevinskog wc-a je to ga moete izraditi vrlo jeftino i brzo i predstavlja odlino rijeenje za privremenu primjenu.
Slika: Piljevinski wc. Nije potpun bez kompostita u koje odlaemo otpad.

Uradi-sam kompostni wc-i

Budui da kompostni wc u Hrvatskoj nije mogue kupiti, jedina mogunost koja nam preostaje jest da sami izgradimo kompostni wc. Samogradnja kompostnih wc-a nije neto neuobiajeno. I u drugim dravama, ljudi se esto odlue na samogradnju zbog relativno visokih cijena gotovih sustava te zbog mogunosti izrade upravo onakvog sustava kakav im je potreban za specinu situaciju u smislu raspoloivog prostora i kapaciteta koji kompostni wc treba zadovoljavati. Mogunosti u samogradnji gotovo su neograniene. Ako imate malo prostora to jest niste u mogunosti sagraditi prostoriju iznad prostorije, ostaje vam opcija da kompostna komora bude u kupaonici, a na koljku se popnete uz pomo malih stepenica. Ako pak niste ogranieni prostorom, moete napraviti veliku kompostnu komoru koja e se morati rijetko prazniti. Puno je literature napisano na temu samogradnje kompostnih wc-a, ali naalost rijetko se moe neto nai na hrvatskom jeziku. U tim knjigama mogu se nai najrazliitiji principi i uputstva za samogradnju. Internet takoer vrvi informacijama o samogradnji kompostnih wc-a. Ovdje emo vam dati najee koritene primjere koji su prilino jednostavni za izvedbu u samogradnji bez prevelikih komplikacija. Za gradnju ovih wc-a nije potreban neki skupi ili teko dostupan alat, sve to vam treba je osnovni runi i elektrini stolarski alat kakav najvjerojatnije ve imate kod kue.

32

33

Kompostni wc s dvije komore Najee graeni kompostni wc gradi se tako da se prostorija koju koristimo kao wc nalazi iznad kompostnih komora. Izgrade se dvije kompostne komore. Kada napunimo prvu komoru, koljka se prebacuje na otvor iznad druge komore, te se druga komora koristi dok se u prvoj odvija proces kompostiranja. Takoer je potrebno ekati najmanje godinu dana od trenutka kada je kompostna komora puna prije nego to krenemo vaditi humus. Kompostne komore se najee grade od betona. Ako gradimo od lijevanog betona, nije ga potreno niim posebno premazivati. Ako se komore grade od betonskih blokova onda ih je potrebno ili obukati klasinom cementnom bukom ili premazati sredstvom koje stvara nepropusni sloj kako fekalije ne bi probile u zemlju kroz porozne betonske blokove. Kompostne komore se obavezno moraju dati zatvoriti pomou vrata najvie zbog divljih ivotinja koje bi se mogle uvlaiti u kompostne komore u potrazi za hranom. Kompostni wc s dvije komore moe se izgraditi unutar ve postojeg objekta ako geometrija prostora to dozvoljava, ili kao samostojei objekt. Ovakav kompostni wc obavezno mora imati sustav za ventilaciju kako bi se sprijeilo prodiranje mirisa iz komore u prostoriju. Najjednostavnije je ugraditi iroku cijev od ljeba ili plastinu cijev od kanalizacije tako da vodi okomito iz kompostne komore kroz krov. Cijev od ventilacije treba imati kapicu protiv kie. Takoer je poeljno ugraditi ventilator koji e pospjeiti cirkulaciju zraka i odvod nepoeljnih mirisa.

Slika: Kompostni wc izgraen kao samostojei objekt. Drveni dio kuice ini zidove wc-a, a donji, betonski dio je kompostna komora sa dva odjeljka. Ekoselo Blatua.

Sive otpadne vode

U kuanstvima, sive vode se sastoje od svih otpadnih voda koje nastaju pranjem rublja, posua i nas samih. Ako se koristi kompostni wc onda se i odvojeni urin takoer najee mijea sa sivim vodama. Sive vode sadre organske tvari, ostatke hrane, estice koje ostaju u vodi nakon tuiranja, raznorazne masnoe i neistoe te sredstva za pranje, to ukljuuje deterdente, sapune i ampone, pa ak i neka otrovna spredstva za pranje na bazi klora. Ureaj koji izuzetno ekasno isti sive vode je biljni proista. U osnovi, to je pravilno dimenzioniran plitki bazen ispunjen razliito graduiranim ljunkom u kojem rastu trska i druge biljke movarice koje imaju sposobnost da vodu proiavaju svojim korijenjem. Siva voda se isputa u taj bazen s jedne strane, a s druge strane izlazi proiena voda.

34

35

U biljnim proistaima najee se koristi obina movarna trska (Phragmites australis). Uz trsku, u proistaima najee jo rastu a (Carex pendula) i rogoz (Typha latifolia). Trska je trajnica koja moe narasti i do 4 metara u visinu. Ova biljka ima podzemnu stabljiku, a korijenje je duboko ukorijenjeno u blatu iz kojeg raste. U prirodi raste po rubovima jezera, a dugaka stabljika im omoguava da podnesu velike uktuacije u razini vode. Trska je izuzetno otporna biljka i moe rasti u boatim i jako zagaenim vodama, ak moe preivjeti u sirovoj nafti! Moe podnijeti suhi period. Korijenje trske raste u blatu bez kisika, to je Slika: Obina trska (Phragmites upravo specino i kljuno svojstvo biljaka australis) raste divlje u movarnim movarica za primjenu u biljnim proistaima. podrujima. Ove biljke imaju uplju stabljiku to im omoguava obrskrbu korijena kisikom kroz stabljiku. Sve biljke movarice imaju rizome - podzemne korijenie debele ak do 2 cm koji slue za reprodukciju. Rizome rastu horizontalno kroz blato/ljunak, kao i stabljike, uplje su i prenose kisik. Putem rizoma kisik se isputa u substrat koje ih okruuje i na taj nain se stvara podruje bogato kisikom koje se naziva rizosvera. Dalje posao obavljaju aerobne bakterije koje uz pomo kisika razgrauju amonijak i Slika: Presjek stabljike trske. fosfate, este sastojke sivih voda.
Slika: Shematski prikaz biljnog proistaa.

Proces proiavanja funkcionira tako da zagaena voda prolazi kroz rizosferu - sustav korijenja. Proista treba dizajnirati tako da se voda to due zadrava u zoni korijenja. U proista se ne smiju putati oborinske vode sa lijebova jer bi se protok vode znatno ubrzao te se siva voda ne bi dovoljno dugo zadrala u zoni korijenja da bi se stigla proistiti. Dubina proistaa trebala bi biti oko 60 cm, a veliina se odreuje ovisno o tome koliko vode se troi. Proistai za kuanstva grade se tako da je povrina 2,5 do 3 m2 po lanu kuanstva. Puno je tee dimenzionirati proista za javna mjesta koja nemaju stalan broj korisnika, kao to su na primjer kampovi. Proista se konstruira tako da se najprije iskopa bazen dubine 60 cm, povrine koju smo izraunali prema broju korisnika. Bazen ne mora biti pravilnog, etvrtastog oblika, ali bi bilo dobro da ima jednu stranicu duu od druge tako da s jedne strane pozicioniramo ulaz sive vode, a s druge strane odvod proiene vode. Ako proista gradimo na kosom terenu, mogue ga je konstruirati u vie nivoa od manjih bazena s preljevima. Iskopani bazen prekriva se vodonepropusnom folijom. Materijal koji preferiramo je PE (polietilen) jer je relativno inertan, a prilikom razgradnje (razgrauje se jedino pod utjecajem UV zraenja) pretvara se u CO2. PVC je, iako kao materijal otporniji, manje poeljan jer njegovom razgradnjom nastaju toksini spojevi koji sadre klor. Kada gori, PVC isputa dioksin, to je jedna od najotrovnijih kemikalija koju je ovjek proizveo. Nepropusna folija zatim se prekriva ljunkom.
Slika: Biljni proista u izgradnji. Budui da je graen na kosom terenu, izveden je u tri nivoa. Ekoselo Blatua

nepropusna folija

36

37

Veliinja ljunka je od 7 cm (batuda) koji se stavlja pri dnu proistaa do 3 cm koji je pri vrhu proistaa. Siva voda iz kuanstva se cijevima dovede do poetka proistaa. Preljev iste vode moe se konstruirati tako da se na kraju proistaa stavi cijev koja proienu vodu vodi u malo jezerce. Iz tog jezerca proiena voda se moe crpiti i koristiti za navodnjavanje. I naravno, najvaniji dio sustava za proiavanje su biljke koje moemo presaditi iz njihovih prirodnih stanita. Biljke je najbolje presaivati u rano proljee, dok jo nisu prolistale. Osim trske, aa i rogoza, u preista se Slika: Zavreni proista sa tek posaenim mogu posaditi i neke druge biljke. Iris je biljkama. takoer biljka movarica koja oko svojeg korijenja izliuje neku vrstu prirodnog antibiotika, to jo dodatno povoljno utjee na proces proiavanja. U proistau takoer mogu rasti metvica, perunika i drugo ukrasno i ljekovito bilje. Biljkama e trebati neko vrijeme da se razrastu i razmnoe, ak i do dvije godine, prije nego to sustav pone raditi svojim punim kapacitetom. Odravanje sustava je vrlo jednostavno - u kasnu jesen, kada se osue, biljke je potrebno skratiti da bi se sprijeilo gomilanje otpadaka unutar bazena Slika: Primjer velikog biljnog proistaa sa potpuno razvijenom te njegovo truljenje. Na vegetacijom, dakle radi punim kapacitetom. proljee, vegetacija se sama obnavlja i sustav se sam puta u pogon. Osim sivih voda, biljni proistai su dobri za tretiranje urina koji dolazi iz kompostnog wc-a. Biljke movarice s lakoom razgrauju amonijak i druge supstance koje se nalaze u urinu.

Zakljucak
Bilo koja tehnologija koja potpuno zanemaruje prirodne procese ima tendenciju stvaranja sterilnih i kaotinih sustava. Tako na primjer trenutano koritene tehnologije graditeljstva i rjeavanja otpada jo uvijek biju bitku protiv prirode. Naa kultura i dalje ne pridaje dovoljno vanosti negativnim nuspojavama ovih, ali i drugih destruktivnih tehnolokih brani. Na prvo mjesto stavljaju se prot i komfor, a odnos prema okoliu nije niti sekundaran, ve je na posljednjem mjestu unato tome to se tako kratkorono razmiljanje mora dugorono odraziti i na komfor. Ponekad kao da zaboravljamo da je tehnologija i tehnoloki napredak neto to bi ovjeanstvu trebalo donijeti blagodati umjesto da ugroava na opstanak. Umjesto vie slobodnog vremena, tehnoloki napredak nas je doveo do momenta kada prosjena osoba na poslu provodi vremena vie nego ikad u prolosti. U svijetu odrivog razvoja skovan je termin prikladna tehnologija (engl. appropriate technology). Ovaj termin stavlja u meuodnos nivo razvijenosti neke tehnologoje naspram njene funkcije. Prikladne tehnologije su one tehnologije koje se razvijene u skladu sa etikim, ekolokim, kulturnim, socijalnim i ekonomskim aspektima zajednice za koju je namijenjena. S ovim ciljevima, one obino zahtjevaju manje resursa, jednostavnije su za odravanje, jeftinije su i imaju manji negativan utjecaj na okoli nego uobiajene tehnologije koje su proizvod industrijaliziranog, visokog tehnolokog razvoja. Savren primjer prikladne tehnologije je biljni proista za otpadne vode. Iako gledano iz perspektive inenjeringa biljni proista moe djelovati primitivno u odnosu na moderni proista, u konanici biljni proistai ispunjavaju svoju funkciju uz daleko manje inpute u obliku novca, materijala, energije i rada. Izazov prikladnih i odrivih tehnologija je stvoriti ivotni okoli koji e koristiti prirodnu harmoniju i produktivnost prirodnih sustava. U praksi, to bi znailo da se trebamo osloboditi destruktivnih tehnolokih rijeenja koje pokuavaju zakrpati tetu koja je ve poinjena. Prvi koraci u stvaranju odrivog svijeta ve su poduzeti. Diljem planete, skupine ljudi se samoorganiziraju i stvaraju ekosela u kojima se svakodnevno prakticiraju permakulturna naela u svim podrujima ivota. Ove zajednice temelj su za drugaiji svijet u kojem se osim kvalitetnijih kua i tehnolokih

38

39

rjeenja, grade i kvalitetniji meuljudski odnosi. ivot u ovakvim zajednicama temelji se na meusobnom potivanju umjesto natjecanja. Na isti nain se pristupa i prirodi - suradnja umjesto nadmetanja. Prirodu se prvenstveno shvaa kao uiteljicu, pa tek onda kao skupinu resursa koji su nam dani na odgovorno koritenje. Permakulturu je najlake prakticirati u zajednici, po mogunosti u ekoselu koje je u samim poecima dizajnirano kao cjelovit odrivi sustav. No malo nas je u mogunosti stvoriti svoje ekoselo ili se preseliti u ve postojee. Permakultura se moe prakticirati bez obzira na to gdje ivimo. Takoer nije potrebno imati komad zemlje ili kuu da bi se naela odrivosti mogla primjenjivati u svakodnevnom ivotu. Upravo u urbanoj permakulturi razvila su se neka od najkreativnijih rijeenja kako se prilagoditi i iskoristiti uvjete u kojima se nalazimo. Na primjer, ako ivite u zgradi teko ete se dogovoriti sa svim stanarima da toplinski izolirate zgradu. No ono to moete je, na primjer utedjeti znaajnu koliinu energije koritenjem bicikla umjesto automobila. Puno je vanije da djelujete, i to ve danas, nego da razbijate glavu o tome to jo sve ne valja. Vrlo bitno je da naela odrivosti i permakulture ponemo prakticirati odmah i ovdje jer ekanjem da se sustav pokrene gubimo dragocijeno vrijeme. Puno je vjerojatnije da e odrivi svijet biti sazidan od malenih djela vrijednih ruku, nego od grandioznih, teko ostvarivih planova.

40