KAKO MOE NAUITI JEZIKE?

Europe Direct je servis koji e vam pomoi da naete odgovore na pitanja o Evropskoj uniji Besplatan telefonski broj (*): 00 800 6 7 8 9 10 11 (*) neki operatori mobilne telefonije ne dozvoljavaju pristup brojevima 00 800 ili pozivi mogu biti naplaeni.

Vie informacija o Evropskoj uniji je dostupno na Internetu ( http://europa.eu). Kataloki podaci se nalaze na kraju ove publikacije. Luxembourg: Ured za izdavatvo Evropske unije, 2010 ISBN 978-92-9238-023-6 doi: 10.2775/22722 Evropska unija, 2010. Umnoavanje je doputeno pod uslovom da je izvor naveden. tampano u Luxembourgu. tampano
na bijelom papiru bez hlora .

KAKO MOE NAUITI JEZIKE?

Pozdrav iz Evrope

Svet rei
ivimo u doba globalne komunikace, a valuta te komunikace je jezik. Strunjaci procjenjuju da postoji zapanjujua brojka od 5 000 do 10 000 jezika kojima se danas govori u svetu, da ne spominjemo sve dalekte i varante tih jezika. Od svih ovih jezika, 12 najvie koritenih govori tri petine ovjeanstva, dok 30 najeih jezika koristi vie od tri etvrtine ljudi na svetu. Od ovih brojki, pola milarde stanovnika u 27 zemalja lanica EU govori 23 slubena jezika, da ne spominjemo sve regionalne jezike i jezike manjina. Njemaki je najrasprostranjeni prvi jezik, sa oko 90 miliona izvornih govornika. Sledi ga engleski, francuski i talanski.

Dia duit

Ol

Ol

Hola

Terve Hej

Tere Hej Hello Hallo Cze

Sveiks Sveika Sveika(s)

Hallo
Bonjour

Ahoj

Ahoj Szia Bun

ivo

Ciao

Bonu

Kao dio svojih napora

za promocu mobilnosti i meukulturnog razumevanja, EU je odredila da je uenje jezika vaan prioritet, te nansira brojne programe i projekte na ovom podruju. Ova broura istrauje ta je to u emu moete imati dobrobiti od uenja jezika, istrauje radosti i izazove uenja jezika, naine na koje moete poboljati svoje jezike vjetine, te ta EU radi kako bi podrala uenje jezika. I zapamtite: ne morate stei savreno znanje jezika da biste u njemu uivali.

Ukorak s vremenom
Sa svim jezikim raznolikostima i u Evropi i irom sveta postoje mnoge prednosti koje su povezane s uenjem i poznavanjem stranih jezika. Jezici mogu pomoi ljudima da stvaraju prateljstva, da uivaju u odmorima u inostranstvu i lake putuju, napreduju u karerama ili uivaju u zadovoljstvima iz drugih kultura. Uenje jezika moe proiriti ljudske horizonte. ta vie, Evropska unija je u svojoj sutini postala prostor bez granica i svi njeni graani imaju pravo da ive, studiraju ili rade gdje god ele u okviru njenih granica, ali nedostatak jezikih vjetina i dalje predstavlja nevidljivu barijeru za slobodno kretanje. Uenje jezika moe pomoi poboljanju vae mogunosti da se slobodno kreete.

Onaj ko govori strani jezik, pa makar samo malo, vie u njemu uiva od onog ko ga govori dobro. Uivanje pripada onima koji znaju stvari napola.
Menschliches, Allzumenschliches 9, Aphorismus 554: Halbwissen Der, welcher eine fremde Sprache wenig spricht, hat mehr Freude daran, als der, welcher sie gut spricht. Das Vergngen ist bei den Halbwissenden.

Friedrich Nietzsche

Gradski razgovori
Postoji odreena aura genalnosti koja je povezana sa poznavanjem vie jezika. Ali, viejezinost ne samo osobina akademika i knjikih lingvista; mnogo evropskih slavnih osoba govore vie jezika. Uzmimo za primjer fudbal, sport koji ne tradicionalno povezan sa lingvistikim vjetinama, ali puno je igraa koji teno i artikulisano govore nekoliko jezika. Na primjer, bivi kapiten francuskog tima i nacionalni heroj Zinedine Zidane govori francuski, talanski, panski, arapski i berberski jezik. Ruud van Nistelrooy, slavni holandski napada, govori etiri jezika, a njegov sunarodnjak Lucky Guus Hiddink, slavi fudbalski trener, govori pet jezika. Popularni engleski fudbalski napada, koji je postao televizski komentator, Gary Lineker, komentarisao je utakmice na panskom jeziku dok je igrao za Barcelonu.

Stvarno sam uivao u uenju panskog i japanskog jezika. Uhvatiti se ukotac sa uenjem novog jezika moe biti vrlo zabavno, ui mnogo o drugim ljudima i onome to ih pokree, kae on.

Rjeavanje problema mobilnosti

Postoji dobar razlog zato fudbaleri ue strane jezike, s obzirom na njihovu meunarodnu mobilnost. Prema mom iskustvu, ako odete u stranu zemlju, ljudi e uvek ceniti napor koji uloite u uenje njihovog jezika, primjeuje bivi engleski selektor, veanin Sven-Gran Eriksson. Evropski teniski tereni vrve igraima koji govore vie od jednog jezika, ukljuujui belgske prvake Kima Clstersa i Justina Henina, vicarsku legendu Rogera Federera i Ruskinju Elenu Dementievu.

I mnogi drugi sportisti govore vie od jednog jezika. Iako sam pre svega poznat kao sporta, moje poznavanje stranih jezika je dalo novu dimenzu mojoj kareri. Ja redovno koristim francuski i njemaki kada putujem na takmienja u Evropi, kae britanska maratonka Paula Radclie.

je vrlo vano s obzirom na moju strast prema putovanjima, kae Celia, panjolka koja govori etiri jezika. Ja stvarno uivam uei jezike, iako je ponekad malo frustrirajue vidjeti da jo uvek imate jako mnogo za nauiti, ak i ako dobro poznajete jedan jezik. Osim toga, poslovi koji se odnose na

Jezik mogunosti
Uenje novog jezika - kao to i uenje umea sviranja muzikog instrumenta - zahteva odreeni napor, ali ima za rezultat nevjerovatnu nagradu; putovanje do cilja moe biti ugodno kao i sam dolazak na cilj, kao to vam svako ko je putovao tim putem moe kazati. Za mene je uenje jezika u vezi sa komuniciranjem s ljudima iz drugih delova sveta i drugih kultura, a to

jezike, ukljuujui sve vrste prevodilakih poslova, dobro kotiraju na ljestvici traenih poslova u EU. Lingvisti esto mogu ostvariti karere u razliitim sektorima, ukljuujui turizam i izdavaku djelatnost, u multinacionalnim organizacama ili preduzeima. Poznavanje jezika vam moe biti klju za otkljuavanje tajne strane kulture i drutva.

Pravo putovanje u otkrivanje nepoznatog se ne sastoji od potrage za novim zemljama, ve od gledanja istih stvari novim oima,
La Prisonnire, Le seul vritable voyage, [.] ce ne serait pas daller vers de nouveaux paysages, mais davoir dautres yeux,

Marcel Proust

Poznavanje stranog jezika moe podariti takve nove oi, jer vam omoguava da razgovarate s ljudima na njihovom jeziku i prua vam uvid iz prve ruke u kulturu i knjievnost tog mjesta. U stvari, novi jezik moe se smatrati verbalnom zemljom mogunosti. Kao to je rekao Frank Smith, psiholog: Jedan jezik

za vas postavlja stazu ivota. Dva jezika vam otvaraju sva vrata du te staze ivota.

Produbljivanje razumevanja
Poznavanje stranih jezika je vaan med za razumevanje meu ljudima iz razliitih drutava. Kao to se svet smanjuje i postaje globalno selo, te postepeno raste

u meunarodnu zajednicu ovjeanstvo - potreba za meukulturalnim dalogom i razumevanjem postaje sve vea. Ali samo jedna lingua franca (nepoznati jezik) ne dovoljna, kao to je rekao Nelson Mandela,

borac za slobodu iz June Afrike: Ako razgovara sa ovjekom na jeziku koji on razume, te rei idu u njegovu glavu. Ali ako razgovara s njim na njegovom maternjem jeziku, one idu ravno u njegovo srce.

Onaj ko ne poznaje strani jezik, ne zna nita ni o svom

Maximen und Reexionen IV 237: Wer fremde Sprachen nicht kennt, wei nichts von seiner eigenen.

Johann Wolfgang von Goethe

Pisane rei
Neki ljudi postignu takvu vjetinu u upotrebi drugog jezika da mogu na njemu pisati knjievna djela. Jedan od najpoznatih primjera ovakve vjetine je bio Joseph Conrad, poljski pisac, koji je cenjen kao jedan od najveih romanopisaca na engleskom jeziku ikada. Ovaj njegov uspjeh postaje jo vei ako se zna da Conrad ne uio engleski sve dok ne dobro zagazio u svoje dvadesete godine, prikupljajui komadie ovog jezika na putovanjima s britanskom trgovakom mornaricom. Ostali viejezini pisci ukljuuju eko-francuskog romanopisca Milana Kunderu, koji je lino revidirao francuski prevod svojih knjiga, i ruskoamerikog knjievnika Vladimira Nabokova, koji je napisao svojih prvih devet romana na ruskom jeziku pre nego to je napisao neke od najveih modernih klasika ikada napisanih na engleskom jeziku. Primjer iz naeg vremena je Vassilis Alexakis koji pie na dva jezika: francuskom i grkom. Godine 2007. je dobio nagradu Grand Prix du roman de lAcadmie Franaise, jednu od najprestinih francuskih knjievnih nagrada. Jedno od njegovih najpoznatih djela Les mots trangers (Strane rei), govori o kulturnom i jezinom putovanju kroz Francusku, Grku i Centralnu Afriku Republiku, gdje pripovjeda odlui nauiti glavni jezik te zemlje, sango.

10

pruiti konkurentsku prednost. Duan,

Ulaganje u jezik
Neki pojedinci naue strani jezik zbog praktine svrhe. Nauio sam francuski samo iz profesionalnih razloga i kao sredstvo komunikace sa stanovnicima zemlje u kojoj sam ivio, objanjava Angel, bugarski kompjuterski strunjak koji ivi u Belgi. Drugi imaju pomeane motive za uenje jezika. Uenje francuskog donijelo mi je profesionalne koristi, kae Simon, britanski menader. Takoe, to mi je omoguilo da upoznam ljude irom sveta koji govore francuski. Uenje jezika vam moe omoguiti da napredujete na poslu i prouite mogunosti. To vam moe pomoi i da unapredite kareru tako to e vam

eki konsultant, kae da je njegovo poznavanje njemakog jezika otvorilo mogunosti za kareru i ostvarivanje kontakata u austrskom i njemakom bankarskom sektoru. On je posmatrao kako su se stavovi u vezi sa jezikom brzo promenili kao rezultat politikih promjena u bivoj ehoslovakoj: ruski je bio obavezan i vremenom je postao odbaen iz politikih razloga, dok se odnedavno ponovo pojavljuje interes za ovim jezikom, uglavnom u komercalne svrhe.

Konkurentska prednost
Uposlenici koji govore vie jezika mogu poveati konkurentnost poslovanja, ako ste poduzetnik ili poslovni menader. Dakle, zbog nedostatka jezikih vjetina mogu se platiti visoke ekonomske cene. Na primjer, 11 posto anketiranih u malim i srednjim preduzeima obuhvaenim

11

nedavnom studom irom EU su rekli da su izgubili ugovore jer njihove rme nisu imale kadar sa potrebnim jezikim vjetinama. Jedan talanski proizvoa hemikala i abraziva za automobilsku industru se u procesu plasiranja proizvoda na strana trita suoio sa izazovom pronalaenja osoblja s potrebnim jezikim znanjem da bi djelovali kao posrednici. Ova rma sada pokuava uvjeriti talanske univerzitete da promoviu uenje jezika. Situaca ne puno drugaa ni u Poljskoj. Razgovarao sam sa frustriranim ljudima iz lokalnih privrednih komora koji su pomagali malim rmama... ee nego to bi htjeli priznati, veina pomoi je propala, jer rme nisu imale osoblje sa jezikim vjetinama, objanjava Sabina Klimek, lanica Poslovnog foruma za viejezinost koju podrava EU. Mnogi poslodavci i radnicu su svjesni ove viejezine stvar-

nosti. Na primjer, mnoga radna mjesta u Belgi zahtevaju da podnositelji zahtjeva moraju biti kompetentni u barem jednom od dva slubena jezika i jo jednom evropskom jeziku. U stvari, impresivnih tri etvrtine velikih kompana u Evropi imaju sisteme upoljavanja osoblja sa jezikim vjetinama. I mnogi evropski univerziteti nude programe za strane jezike, programe kojim se privlae strani studenti ili programe kojima se poboljava mobilnost domaih studenata. Neki litvanski univerziteti nude programe na engleskom, francuskom, njemakom i ruskom. U Belgi, ekoj Republici i Rumuni neki univerziteti nude diplomske stude iz podruja prirodnih nauka, histore ili geograje kao dvopredmetne stude gdje je drugi predmet jezik kojim se omoguava dobanje dve diplome.

12

Jezik za sve
Grupe ljudi sa potekoama, ukljuujui i drutveno ili ekonomski marginalizirane grupe, te ljude sa zikim ili mentalnim potekoama, esto nemaju priliku, motivacu i pristup resursima neophodnim za poboljanje njihovih jezikih vjetina. EU nansira Projekat Allegro (1) i je cilj pribliiti uenje jezika ugroenim drutvenim grupama kroz inovativni, lako dostupan pristup nastavi jezika. Mnogi od onih koji su uestvovali u projektu osnaili su svoje uvjerenje u vlastite sposobnosti. Mi smo jednako dobri kao i svi drugi, rekao je panski uenik koji ima probleme sa mentalnim zdravljem. Ovaj projekat je bio i izazov za percepcu nastavnika o pitanju sposobnosti uenika iz pojedinih sredina. Bila je privilega poduavati tako dobro motivirane i entuzastine uenike, kazao je uitelj koji je poduavao zatvorenike u zatvoru Nottingham. Osjeaj je bio obostran. Ovo je dobro. Kaite Evropskoj komisi da elimo jo holandskog, rekao je jedan od zatvorenika.
(1) http://allegro.acs.si

13

Prvi zamah
Ljudi koji jo nisu krenuli na put uenja stranog jezika mogu se osjetiti zabrinuti ili zastraeni, kao to se osjeamo kad gledamo u more, a ne znamo plivati. Ali, uenje jezika je neto poput uenja plivanja, izuzetno jednostavno jednom kad ste nainili prvi zamah. Uprkos injenici da su ljudi iz svih drutvenih sfera i nivoa obrazovanja sposobni za sticanje znanja stranog jezika, mnogi ljudi jo uvek smatraju da je to izazov za koji nisu dovoljno osposobljeni. Mnogi ljudi otkru strast za jezicima nakon to ih inspiriu njihovi nastavnici. Ovakav stav moe poeti u koli, iako vrednost jezika jo uvek ne cenjena i ispiti nisu popularni. kola vas obino ne osposobi da komunicirate, sjea se

Caroline, Belganka koja radi u kancelari. Iskustva iz kole mogu uzrokovati da ljudi nerado ue jezike kasne u ivotu.

Pitanje tajminga
Obaveze su esto glavne prepreke za uenje. Ja sam uvek tako zauzet. Nemam vremena za pravo uenje, ali se Reinald, belgski graki dizajner. Ali mnogi su uenici otkrili da iznalaenje vremena za uenje nevjerojatno obogauje njihov ivot. Ako govorite glavni svjetski jezik, to moe djelovati kao demotivator. Ako govorite engleski jezik, stvarno ne trebate nita vie, procjenjuje Neil, britanski urednik. Ali inei napor to vam daje dodatnu dubinu uivanja i razumevanja. Neki ak vjeruju da su prestari za

14

uenje. U mojim godinama vrlo je teko nauiti jezik, kae Daniel, menader u svojim kasnim pedesetim

godinama. Meutim, kao to su milioni uenika u zreloj dobi otkrili, nikada ne prekasno da progovorite strani jezik.

Nisu potrebni titlovi

Bljetavi svet evropske kinematograje ima veliku grupu viejezinih zvezda, ukljuujui i francusku glumicu Juliette Binoche i glumca Jeana Renoa, britansku glumicu Charlotte Rampling i Vanessu Redgrave, pansku glumicu Penelope Cruz i glumca Antonia Banderasa, vedskog glumca Max von Sydowa, te grku glumicu Irenu Papas. Imala sam sreu da su me moji roditelji obrazovali na tri jezika. Sa majkom sam govorila holandski, s ocem talanski, a u koli sam uila njemaki. Moj prvi jezik je talanski, kae vicarsko-talanska glumica i model Michelle Hunziker.

15

Lagano kao A,B,C

Mnogi ljudi odgaaju uenje jezika, jer imaju dojam da e im trebati ivotni vek da naue sve rei i gramatiku. Meutim, dokazi pokazuju da, uz pravi pristup i motivacu, veina ljudi moe usvojiti barem osnovnu upotrebu stranog jezika. Dobar primjer za to je da ljudi iz ugroenih sredina esto odrastaju bez prilike da ikada ue strani jezik, ponekad su ak jedva pismeni i ne vladaju dobro ni maternjim jezikom. Sve ovo ima vie veze sa drutvenim okolnostima u kojima ive, a ne sa uroenim sposobnostima, kako je pokazao Projekat Allegro, nansiran od strane EU. Dok se uenje jezika - ak i maternjeg zaista moe transformirati

u cjeloivotni napor i nastojanje, vi ne morate postati pisac, pjesnik ili govornik na stranom jeziku.

Mladost naspram mudrosti

Djecu u najirem smislu percipiramo kao najbolje uenike. Oni imaju eksibilne umove, manje inhibica, mnogo vremena na raspolaganju i uivaju u imitiranju to uveliko pomae, te superiorne sposobnosti u preuzimanju akcenta, to njihov govor ini uvjerljivim i slinim izvornom. Meutim, i odrasli imaju svoje prednosti: oni imaju razvenu svest o mehanici i strukturi jezika i shvataju lake gramatike zakone. Odrasli imigranti esto steknu slinu sposobnost upotrebe jezika zemlje u koju su imigrirali kao i njihova djeca, ali

16

retko uspu usvojiti naglasak. To je razlog zato je tvrdnja da je neko prestar zapravo zabluda. Projekat JoyFLL koji nansira EU je upravo ovu injenicu naveo kao novi i inovativan nain iskoritavanja esto previe jake meugeneracske povezanosti izmeu baka i djedova i unuka, a kako bi potaknuo obje strane da unaprede svoje jezike vjetine.

Izaberite svoj nivo

U stvari, bez ikakvog znanja o jeziku, ljudi mogu razumjeti iznenaujue mnogo u komunikaci. To je naroito sluaj sa jezicima koji pripadaju istoj lingvistikoj porodici. Meutim, ovo se u manjoj mjeri odnosi i na nepoznate jezike kroz neto to je poznato kao diskurzivna kompetenca i meusobno razumevanje.

17

Meusobno razumevanje: re voda u glavnim evropskim jezicima

Germanski jezici Vand (danski) Water (holandski) Water (engleski) Wasser (njemaki) Vatn (islandski) Vatten (vedski) Vatn/vann (norveki) Romanski jezici Eau (francuski) Aqua (talanski) gua (portugalski) Ap (rumunjski) Agua (panski) Slavenski jezici (bugarski) Voda (eki) Voda (hrvatski) Woda (poljski) (ruski) (srpski) Voda (slovenski) Voda (slovenski) ) Postoji ak web stranica koju nansira EU (2) a koja nudi interaktivne aktivnosti koje pokazuju ovo meusobno razumevanje.

(2) www.eu-intercomprehension.eu

18

Govorenje jezika
Koliko uite jezike ovisi o potrebi, elji, motivaci, sposobnosti i koliini energe koju moete posvetiti svom nastojanju. Akademici ili visoko osposobljeni strunjaci kao to su doktori, radei sa stranim jezikom oigledno moraju postii vrlo visok stupanj strunosti. Meutim, za mnoge druge svrhe, srednji nivo je poeljan i dostian za veinu uenika koji stiu dovoljno znanja za komunikacu u razliitim situacama.

Re mudrih
Bilo da ste poetnik ili napredni uenik, uvek postoje stvari, osim samog pohaanja kurseva jezika, koje moete raditi kako biste poboljali uenje jezika. Oslanjajui se na iskustva nastavnika i drugih polaznika kurseva, evo nekih korisnih savjeta i orua.

Savjeti
Vjebanjem do savrenstva stara je poslovica, ali je u potpunosti istinita. Znanje jezika se ne pojavljuje magino, ono dolazi kroz puno, puno prakse. Vjebaj, vjebaj, vjebaj, savjetuje Sandra iz Francuske. Moja upotreba jezika ne postala tena sve dok ga nisam poela koristiti u svakodnevnom ivotu.

ak i sticanje nekih osnovnih znanja moe biti nevjerojatno velika nagrada. Da bi to dokazao, Projekat inLET (3) koji podupire EU iskoristio je priliku i tokom Olimpskih igara 2004. godine u Atini predstavio posjetiteljima grki jezik uei ih nekoliko kljunih korisnih fraza koje su njihov boravak u Grkoj uinili ugodnim.

19

 Nemoj osjeati stid. Mnogi ljudi, naroito kako postaju stari, nisu voljni da koriste u praksi strani jezik, jer ih je sramota ili se brinu da e napraviti greke. Ljudi te nee ismavati ako napravi pogreku, uvjerava svoje kolege uenike Simon, britanski menader. Oni e biti zadovoljni i impresionirani tvojim sposobnostima, ak i ako su jo uvek prilino ograniene. Zabavljaj se i uivaj u iskustvu. Ako se uenju prilazi kao dosadnom i zamornom zadatku, uenje jezika nee biti ekasno i oslabie vam motivaca. Postoje mnoga dostupna sredstva kojima se moe dodati element zabave u proces uenja. Uenje jezika ne test, trebate da naete zadovoljstvo u njemu, sugerie Cristina, konsultant iz Itale.

Prilagodite svoje iskustvo uenja. Svako ui na razliite naine, tako da je najbolje eksperimentisati dok ne pronaete ono to je najbolje za vas. Planirajte svoje uenje jezika na nain koji najbolje odgovara vama i vaim dnevnim rutinama. Koristi redovno strani jezik koji ui. Kao to se dogaa sa vaim automobilom ukoliko ga redovno ne vozite, tako i jezik koji ne koristite postaje trom i zaputen. Budi realistian. Nemoj pokuati nauiti sve odjednom. Postavi jasne i realne ciljeve. Ne rukovodi se prolou. Neki ljudi misle da ako nisu uspjeli uiti jezik u koli, nee biti u stanju uiti ni kasne u ivotu. Meutim, puno ljudi koji nisu u koli uspjeno uili jezike, mnogo bolje

20

ue kada su stari, delom zahvaljujui ugodnim i djelotvornim savremenim metodama i veoj motivaci za uenje. Novo razmiljanje. Uenje jezika podrazumeva uenje razumevanja kako drugi razmiljaju i djeluju.

Uroni u strani jezik. Izloi se stranom jeziku koji ui.

Brain

Gimnastika za mozak Popularno je uvjerenje da uenje vie jezika optereava va mozak. Meutim, dokazi pokazuju da to vie jezika uite, lake se ui jo jedan jezik. Pomae ako znate vie od jednog jezika. Imate malu prednost kada se morate adaptirati i lake vam se usta naviknu na izgovor odreenih rei i vokala, primjeuje dansko-ameriki glumac Viggo Mortensen.

21

Lingvisti su takoe otkrili da poznavanje vie od jednog jezika moe ljudima doneti koristi u nekim sasvim drugim podrujima, kao to su jaanje njihove vjetine rasuivanja, te im pomoi u boljoj akademskoj izvedbi. Na primjer, istraivai su otkrili da dvojezina djeca bolje rjeavaju probleme koji ukljuuju pogrene informace. Postoje i druge prednosti za uenje jezika, prema reima nekih slavnih osoba. Britanski komiar i zvezda Monty Pythona John Cleese vjeruje da uenje jezika ini na um jaim i eksibilnim. Zapravo, koritenje stranog jezika nam daje potpuno novi doivljaj sveta.

Kako i gdje mogu uiti strani jezik?

Odaberite svoj pristup. Postoji tako mnogo razliitih metoda i pristupa uenju, ukljuujui uenje u uionici, samouenje i telefonske kurseve, kurseve tkz. uranjanja - u inostranstvu, virtualno uenje i drugi. Odaberite mjeavinu svega ovoga koja vam odgovara. Upiite se na kurs. Jezike kole je lako nai u veini mjesta - samo

uzmite telefonski imenik ili surfajte Internetom. Meutim, odabir prave kole je veoma vaan. Dobra je ideja posjetiti kolu i razgovarati s nastavnim kadrom pre upisa, traite neovisne kritike i pregled rada kole u sredstvima javnog informisanja i pitajte pratelje i poznanike za preporuke. Obratite panju na mede. Danas putem televize i radiokanala iz celog sveta koji su lako dostupni preko satelita, kablovske televize

22

i Interneta, postalo je lako pronai sadraj na jeziku koji elite nauiti. Mrea jezika. Internet je postao snaan resurs za uenje jezika, s mnogo materala i orua koji su dostupni besplatno. Lako je pronai on-line kurseve, rjenike, edukativne igre, forume, virtualni prostor za razgovor (chat rooms), podrku, videa, vjebe sluanja, skraene sadraje i drugo. Osim toga, Internet nosi dosta autentinih sadraja, kao to su novine i asopisi, na svim jezicima. Uenje jezika u tandemu. Napravite jedan-na-jedan razgovor sa izvornimgovornikom jezika koji vi elite nauiti a koji, istovremeno, eli nauiti va jezik. Na taj nain ete oboje dobiti priliku za vjebanje jezika u praksi.

Postanite lan jezikog kluba koji su postali popularna mjesta irom Evrope, ne samo za uenje jezika ve i za druenje. Materal iz domena kulture. Kako napredujete u uenju jezika, osjetite ukus njihove kulture putem knjiga, muzike, lmova, itd. Filmovi na DVDu obino imaju opcu - audio ili titlovi - na nekoliko jezika. Osim toga, postoji irok raspon audio-knjiga, koje esto itaju poznati autori ili glumci, a dostupne su na mnogim jezicima. Pratelji za dopisivanje su tradicionalan nain poboljavanja vjetine upotrebe stranog jezika, uenja neega vie o lokalnom drutvu i kulturi, te stvaranja pratelja. U digitalno doba, Internet moe biti mono orue komunikace izvan jezikih i drutvenih granica. Osim

23

specaliziranih web stranica, oni koji ue jezik mogu stvoriti prateljstva i poznanstva sa drugima koji govore ili se koriste jezikom koji ele nauiti, preko drutvenih mrea kao to su Facebook i MySpace. Lingu@net Europa prua bazu podataka pratelja za dopisivanje e-mailom, dok je Lingoland (5) atraktivna online platforma za promocu jezike kulturne razmjene izmeu kolske djece u nizu evropskih zemalja.

izace i preduzea. Una ne samo da slavi viejezinost ona je takoe nastoji podsticati. U stvari, promoca uenja jezika i jezike raznolikosti je jedan od ciljeva programa Cjeloivotno uenje od sedam milardi eura (2007.-2013.). Svi potprogrami Comenius (6) (za kole), Erasmus (7) (za vie obrazovanje), Grundtvig (8) (obrazovanje odraslih) i Leonardo da Vinci (9) (za profesionalno obrazovanje i obuke) podravaju uenje jezika. Iako svi jezici u svetu ispunjavaju uslove za dobanje podrke, glavni fokus programa su jezici Evropske une sa ciljem promoce bolje komunikace i mobilnosti unutar Evrope. Program podrava kolska partnerstva, pomo i obuku uitelja, jeziku pripremu za mobilnost u Evropi, multilateralne projekte i mree, konference, kampanje studskih informaca i mobilnost.

Djela govore glasne od rei

Jezici su vaan prioritet za Evropsku unu. Jezik je sastavni dio naeg identiteta i najneposredni izraz kulture. U Evropi je jezika raznolikost ivotna injenica. U Evropskoj uni koja je utemeljena na jedinstvu u razliitosti, sposobnost komuniciranja na vie jezika je neophodno potrebna, jednako za pojedince, organ-

24

Jezika pomo
Neke od tih aktivnosti su posebno usmjerene na omoguavanje nastavnicima da se sastaju i razvaju metode uenja jezika i potrebnih materala. Projekat Ujedinjena Evropa kroz kulturu radi na dizajniranju opsenog programa obuke za nastavnike koji rade na obrazovanju odraslih, a koji, izmeu ostalog, promovie istraivanje jezika koji nisu dostupni u evropskim obrazovnim ustanovama. Jedna zanimljiva opca koja vam moe pomoi da steknete i poboljate svoje znanje jezika je da aplicirate za EU grant za mobilnost, to vam omoguava odlazak na stude, obuku ili rad u drugoj zemlji. To ne samo da vam omoguava da steknete dodatna znanja i nove vjetine, ve vam takoe pomae u sticanju bolje

upotrebe drugih jezika i dublji uvid u drutveni i kulturni izgled drugih zemalja.

Uenje u pokretu
Erasmus, jedan od najpoznatih EU obrazovnih programa, nazvan je prema poznatom holandskom humanisti, koji je bio poliglota i proveo ivot izmeu glavnih evropskih centara u 15. stoljeu. Ovaj program omoguava studentima da provedu od tri mjeseca do godinu dana studiranja na univerzitetima u drugoj evropskoj zemlji s ciljem poboljanja studiranja, uenja o razliitim drutvima i kulturi, te poboljanja svojih jezikih vjetina. Mathieu, Francuz koji je studirao pravo na Sorboni u Parizu, zaljubio se u panski jezik i kulturu tokom Erasmus

25

razmjene. Dok je pana doaravala slike sunca, feti i sesti u svesti mojih kolega studenata u Parizu, za mene je Madrid bio vie od toga, bio je to boravak u srcu dinamine zemlje vrlo bogate i uzbudljive kulture, prisjea se on. Moja Erasmus razmjena je trajala samo est mjeseci, ali sam htio vie da iskusim panu tako da sam odluio uraditi pripravniki sta i onda magistarski rad, to je produilo moj boravak na jo dve godine! Na slian nain, EU podupire evropske dobrovoljne slube tako to omoguava mladim ljudima da rade u drugim zemljama, dok istovremeno razvaju svoje jezike sposobnosti i stiu dublje razumevanje o kulturi zemlje domaina.

Sa 27 drava lanica, EU radi koristei koktel od 23 slubena jezika od kojeg vam se vrti u glavi. To znai da Una koristi vie jezika nego Ujedinjene nace, koje imaju vie od 190 zemalja lanica, ali koriste samo est slubenih jezika! Prevodilaka sluba Evropske komise, sa nekih 1.750 prevodilaca za pisani i 500 prevodilaca za usmeni prevod, najvea je na svetu. Meutim, uprkos potrebi da se radi sa sve veim brojem jezika (izvorno, bilo ih je samo etiri), EU instituce funkcioniraju iznenaujue glatko. Bilo da se radi o evropskim parlamentarcima, ili zastupnicima kako ih zovu, dok raspravljaju o najnovim nacrtima zakona ili o elnicima EU-a dok razgovaraju o globalnim deavanjima, prevo-

Briselski kotao za taljenje

26

dioci su uvek pri ruci da bi njihove rei bile meusobno razumljive. Ukupni trokovi poslovanja EU na svim njenim slubenim jezicima je manje od 2,55 eura po glavi stanovnika godinje - iznenaujue niska cena za demokratu i pravednost.

na svakog pojedinca, tako da graani i zakonodavci imaju pravo pristupa svim semantikim suptilnostima vlastitog jezika. Graani se takoe mogu obratiti albama EU ombudsmenima na svom maternjem jeziku. Isto tako, lanovi Evropskog parlamenta imaju pravo govoriti u ime svojih biraa na njihovom maternjem jeziku, kao i evropski ministri koji prisustvuju slubenim sastancima Vea EU. Na ovaj nain, EU uva svoje kulturne raznolikosti, dok ini sve da osigura da svi govorimo istim jezikom jezikom demokrate.

Artikulisana demokrata
To je, meutim, vaan prikaz EU demokrate na djelu: promoca transparentnosti, odgovaranje na pravo graana da znaju i budu informisani, kao i potovanje i pomaganje ouvanja kulturne i jezike raznolikosti Une.

Opi linkovi
EU web stranica za viejezinost prua najnove aurirane informace o EU inicativama i dogaajima vezanim zajezike: http://ec.europa.eu/ education/languages/index_en.htm

Svi zakoni EU moraju biti dostupni na svim slubenim jezicima Une. To ima smisla jer zakon je sloen i utie

27

 Evropski jeziki portal osigurava informace o svim EU slubenim jezicima, ukljuujui i uenje jezika: http:// europa.eu/languages/en/home

faces/jsp/browse/browse.jsp

Jeziki projekti
Usluga eTandem Europa je stranica koja sastavlja zainteresovane osobe koje ele uiti strani jezik u tandemu irom Evrope. Ona pomae uenicima pronai partnera u drugoj zemlji; osobe u tandemu na taj nain razvaju jezike vjetine putem e-maila, Interneta ili video-konferenca. Web stranica: http:// www.slf.ruhr-unibochum.de/index.html Komuniciranje u viejezinom kontekstu (CMC - Communicating in multilingual contexts) je online orue usmjereno na studente, koje im pomae da poboljaju svoje vjetine komuniciranja na est evropskih jezika (holandski, engleski, talanski, portugalski, slovenski i panski) pre nego to

Postoje brojne mogunosti nansiranja koji su dostupni putem razliitih EU programa i omoguavaju graanima da poboljaju svoje jezike vjetine: http:// ec.europa.eu/education/languages/ eu-programmes/index_en.htm Lista evropskih jezikih i kulturnih instituca: http://ec.europa. eu/education/ languages/ networks/index_en.htm#a1 EVE - elektronika platforma koja sadri rezultate projekata nansiranih od strane Evropske komise http://ec.europa.eu/dgs/ education_culture/eve/alfresco/

28

ponu studirati u inostranstvu. Web stranica: http://www.cmcproject.it Hocus & Lotus je web stranica za zabavno uenje jezika za malu djecu (izmeu 2 i 10 godina ) koja sadri bogat nastavni materal za uenje koji se temelji na najnovoj psiholingvistici. Ona pomae djeci otpoeti uenje osnova novog jezika (engleskog, francuskog, njemakog, talanskog i panskog) putem avantura dvaju likova, Hocusa i Lotusa, koji su delom dinosauri, a delom krokodili (dinocrocs). Web stranica: http://www.hocus-lotus.edu Oko Evrope u 80 dana je web stranica za samouenje koja je osmiljena za pojedince i grupe kod kue ili u uionici. Uenici kreu na virtualni put oko Evrope kako bi poboljali svoje vjetine sluanja, itanja, pisanja i

razumevanja na tri razliita nivoa. Ona je dostupna na osam jezika: engleskom, francuskom, njemakom, talanskom, poljskom, rumunjskom, panskom i vedskom jeziku. Web stranica: http:// europensemble.crdp-nantes.eu Lingu@net Europa prua onima koji ue jezik korisne resurse, podrku i savjete i pomae im u njihovoj potrazi za novim nainima uenja stranog jezika. Ona sadri testove za samoocjenjivanje, podatke o strategama za uenje i mjesto susreta gdje uenici mogu stvoriti prateljstva za dopisivanje e-mailom, virtualno askati ili uestvovati u diskusama. Web stranica: http://www.linguanet-europa.org Izgubljeni u Ovaj interaktivni jezik kompjuterska igrica za uenje namenjena je onima koji govore

29

engleski i njemaki jezik, a koji ele nauiti eki, danski, holandski, ili poljski. Ona je pogodna za apsolutne poetnike, ali i za napredne uenike. Web stranica: http://www.lost-in.info Mission Europe poziva sluatelje da idu na radio avanturu za spasavanje Berlina, Pariza ili Krakwa, pri tome usavravajui svoj njemaki, francuski ili poljski. Ova zabavna kompjuterska avantura razvena je od tri javna radio emitera uz potporu EU. Web stranica:http://www.missioneurope.eu Oneness (jedinstvo) nudi on-line kurseve za one koji su zainteresirani za neke

od manjih evropskih jezika - estonski, nski, litvanski, poljski i portugalski. Web stranica: http://www.oneness.vu.lt Soccerlingua pomae neodlunim tinejderima da dobu volju za uenje stranih jezika - engleski, francuski, portugalski, vedski i turski koristei pri tome njihovu ljubav prema prekrasnoj igri fudbalu. Web stranica: http://www.soccerlingua.net Taste the language (kuajte jezik) pokazuje da uenje jezika moe biti ukusno ako se nudi besplatna hrana i sastanci na kojima se kua jezik. Website: http://www. tastethelanguage.net

Vie informaca o politici viejezinosti i aktivnostima Evropske komise: E-mail: eac-info@ec.europa.eu

30

Zabiljeke

Evropska komisija Kako moe nauiti jezike Luxembourg: Ured za izdavatvo Evropske unije 2010 31 pp. 14.8 21 cm ISBN 978-92-9238-023-6 doi: 10.2775/22722

Kako doi do EU broure

Broure se mogu kupiti: putem EU knjiare (http://bookshop.europa.eu); od vaeg prodavaa u knjiari navodei naslov, izdavaa i/ili ISBN broj

kontaktirajui jednog od naih prodajnih agenata direktno. Njihove kontakt informacije moete nai na Internetu (http://bookshop.europa.eu) ili na faks broj +352 2929-42758. Besplatne broure: putem EU knjiare (http://bookshop.europa.eu); kod predstavnitva ili delegacije Evropske komisije. Moete dobiti kontakt inoformacije na Internetu (http://ec.europa.eu) ili na faks broj +352 2929-42758.

JB-32-11-790-BS-C

KAKO MOE NAUITI JEZIKE?

ISBN 978-92-9238-023-6