UNIVERZITET U TUZLI EKONOMSKI FAKULTET kolska 2010./11.

godina

Seminarski rad iz nastavnog predmeta ISLAMSKA EKONOMIJA

- MEUMUSLIMANSKA I PANISLAMSKA EKONOMSKA SARADNJA (STANJE I MOGUNOSTI) -

Predmetni nastavnik: Dr.sc. Izet Ibrelji, red.prof

Studenti: Ademovi Adela I - 1941/08 Halilovi Almedina I - 2016/08

Tuzla, decembar, 2010. SADRAJ

UVOD2

1 MEUMUSLIMANSKA EKONOMSKA SARADNJA......3 1.1. Stanje i mogunosti saradnje.......3 1.2. Islamske zemlje i globalizacija9

2 PANISLAMSKA EKONOMSKA SARADNJA.............................................17

3 EKONOMSKA SARADNJA BALKANSKIH SA ISLAMSKIM ZEMLJAMA.............................................................................................................................21 3.1. Saradnja Srbije sa islamskim zemljama.............................................................................21 3.2. Saradnja BiH sa islamskim zemljama................................................................................21 ZAKLJUAK...........................................................................................................................23 LITERATURA..........................................................................................................................24

UVOD
Saradnja i solidarnost islamskog svijeta danas, predstavlja osnovne preduslove za razvoj i snagu islamskih zemalja. Opsena ekonomska saradnja i kontakti islamskih zemalja ubrajaju se u vana pitanja za ostvarenje takvog cilja. Takodjer, obzirom na globalizaciju i na to da se u savremenom svijetu sve vie razvija medjunarodna razmjena i trgovina na svjetskom nivou, islamske zemlje, koje su uglavnom zemlje u razvoju, moraju uspostavljati poslovne i ekonomske odnose i sa neislamskim razvijenim zemljama. Saradnja islamskih zemalja sa razvijenim zemljama moe doprinijeti njihovom brem razvoju, preuzimajui tehnologiju i druga znanja, a islamske zemlje, obzirom na raspoloivost prirodnih resursa mogu biti privlana lokacija za investicije razvijenih zemalja. Cilj pisanja seminarskog rada je iznoenje stanja i mogunosti saradnje islamskih zemalja medjusobno, kao i saradnje sa drugim neislamskim zemljama, te shvatanje naina na koji funcionie ta saradnja. Seminarski rad je podijeljen na tri dijela. U prvom dijelu izneseni su naini saradnje islamskih zemalja, kao i mogunosti pospjeivanja te saradnje. Drugi dio govori o saradnji islamskih zemalja sa neislamskim. U treem dijelu su izneseni neki primjeri medjusobne saradnje.

1 MEUMUSLIMANSKA EKONOMSKA SARADNJA 1.1. Stanje i mogunosti saradnje

Meusaradnja islamskih zemalja u domenu ekonomije moe biti pogodna prilika za stvaranje solidarnosti muslimana, mezhebskih i politikih grupacija. Stoga, uloga Organizacije islamske konferencije, krovne organizacije islamskih zemalja, koja broji 57 stalnih lanica moe uticati na razvoj i irenje ekonomskih odnosa islamskih zemalja. Organizovanje prvog zasjedanja lidera COMESC1-a u Istanbulu je bila idelana prilika za irenje i uspostavljanje takve saradnje. Stalni komitet za ekonomsku i trgovinsku saradnju OIC je osnovan 1981. godine dok je prvi simpozij organizovan nakon tri godine. Na 25. godinjicu zasjedanja Komiteta u Istanbulu je organizovana konferencija uz uee lidera i ekonomista iz islamskih zemalja. Prije organizovanja konferencije na najviem politikom nivou u Istanbulu je odrano zasjedanje Stalnog komiteta za ekonomsku i trgovinsku saradnju OIC-a na nivou ekonomskih eksperata a potom ministara ekonomije lanica organizacije. OIC ima vanu, a po mnogima i glavnu ulogu, u irenju saradnje islamskih zemalja. Komitet za ekonomsku saradnju razmatra pitanja vezana za finansije i ekonomske odnose islamskih zemalja. Ovakvi organi, ako posjeduju dobro rukovodstvo i volju za irenjem saradnje meu lanicama OIC-a, mogu doprinjeti znaajnim rezultatima za islamski svijet. Zemlje lanice regionalnih ekonomskih organizacija upotpunjavanjem meusobnih potencijala i nastojanja mogu formirati snane ekonomske blokove. Regionalni ekonomski organi za ostvaranje takvih ciljeva trebaju poveati meusobne trgovinske odnose, ukinuti carine, stvoriti zajednike finansijske institucije i trita sa jedinstvenom valutom kako bi mogle poveati ekonomsku ulogu na meunarodnom nivou. No, lanice Organizacije islamske konferencije, iako posjeduju velika prirodna dobra i ekonomske potencijale jo uvijek nisu uspjele formirati jedan snani ekonomsko-politiki blok u svijetu. lanice OIC-a broje populaciju od 1,4 milijarde ljudi te zauzimaju jednu treinu ukupne povrine zemljine kore. Spomenute zemlje posjeduju velike koliine zaliha
1

Stalni komitet za ekonomsku i trgovinsku saradnju Organizacije islamske konferencije

prirodnih derivata, poput rudnika zlata ili naftnih i gasnih nalazita. Nema sumnje, ako se naznaeni potencijali uz ispravno rasporeivanje upotrijebe za ekonomsku i politiku pomo islamskih zemalja, dolo bi do pozitivnih promjena u tim dravama. Naalost nije tako, nego sve statistike i parametri ukazuju na slabu trgovinsku razmjenu i ekonomsku saradnju izmeu islamskih zemalja. Organizovanje zasjedanja Stalnog komiteta za ekonomsku i trgovinsku saradnju OIC-a u Istanbulu mogla bi biti odskona daska za irenje saradnje meu islamskim vladama. Neophodno je otkloniti deficit u ekonomskom i finansijskom sistemu te stvoriti novi sistem u kojem e veliki doprinos i ulogu imati islamske zemlje, a koji e biti zasnovan na pravdi i obostranom potivanju. Ostvarivanje ovog cilja prvobitno iziskuje formiranje jednog snanog ekonomskog bloka islamskih zemalja. Na zasjedanju u Istanbulu su prezentirani razliiti projekti koji mogu pomoi u dostizanju tih ciljeva. Jedan od bivih projekata koji je sproveden u djelo u tom domenu je osnivanje Razvojne islamske banke. Ova banka je formirana investicijama lanica OIC-a dok je njena glavna uloga davanje kredita zemljama organizacije za sprovoenje razliitih projekata. Ukidanje ili smanjivanje carina je bila jedna od glavnih tema na zasjedanju u Istanbulu. Sprovoenjem te ideje moe se doi do poveanja trgovinske razmjene zemalja lanica OICe. Takoe, osnivanje jedinstvene novane valute je jedan od projekata. Trenutno se trgovinska razmjena izmeu pojedinih zemalja poput Irana i Turske odvija upotrebom njihovih nacionalnih valuta. Stvaranje zajednikog islamskog trita je jedan od neostvarenih projekata, koji moe doprinjeti poveanju trgovinske saradnje izmeu zemalja lanica OIC-e. Islamska Republika Iran je aktivnim ueem na zasjedanjima Stalnog komiteta za ekonomsku i trgovinsku saradnju uvijek prezentirala pozitivne i korisne prijedloge. Ta pozitivna uloga je doprinijela da Iran ve drugu godinu zaredom zastupa azijske zemalje u Komitetu. Ekonomski zvaninici iz Irana su na zasjedanju u Istanbulu prezentirali 12 prijedloga koji mogu pomoi COMESC-u da preuzme pozitivnu i vodeu ulogu u svijetu. Prijedlozi upotpunjavaju irenje bankarsko-finansijske saradnje, zajedniko ulaganje i trgovinu lanica OIC-a te formiranje jedinstvenog monetarnog fonda. Na zasjedanju u Istanbulu je predloeno nekoliko projekata islamskog bankarskog sistema, zasnovanog na vjerskim naelima islama, odnosno sistema koji muterijama nee uzimati ili

davati kamate. Dakle, ako zemlje lanice OIC budu vie jedinstvene, solidarne i odane vjerskim zakonima mogu preuzeti vodeu i ozbiljnu ulogu u ekonomskom poretku u svijetu. Jedan od glavnih ciljeva zasjedanja u Istanbulu je poveanje trgovinske razmjene i saradnje meu islamskim zemljama. Iako je Stalni komitet za ekonomsku i trgovinsku saradnju ekonomski organ, on moe pomoi u stvaranju jedinstva u islamskom svijetu. Saradnja i bliski ekonomski odnosi meu islamskim zemljama te rjeavanje pojedinih finansijskih nesuglasica mogu doprinjeti povoljnim uvslovima za unapreenje i razvoj kontakata. Iz drugog pravca, irenje ekonomskih odnosa otvara vrata za politiko i kulturno jedinistvo islamskog ummeta. Kuala Lumpur, prijestonica Malezije je bila domain este meunarodne ekonomske konferencije islamskih zemalja. Ovaj ekonomski forum je odran pod motom "opremanje za obnovu ekonomskog ivota". Na ovom susretu je prisustvovao veliki broj istaknutih ekonomskih strunjaka koji su analizirali puteve razvoja saradnje islamskih zemalja. Islamsku Republiku Iran je zastupao ministar ekonomije i finansija sejjid emsuddin Hoseini koji se nalazio na elu visoke ekonomske delegacije IR Iran. Na ekonomskom forumu u Kuala Lumpuru su razmatrane razliite ekonomske teme meu kojima su nova deavanja u svijetu ekonomije, trgovina, invetnost i tehnologija povezana sa novim potrebama, trgovina i mogunosti investiranja i stvaranja rivalstva i konkurencije u transportu.esti meunarodni ekonomski forum islamskih zemalja je okonan itanjem konanog saoptenja, u kome se ukazuje na potrebu sueljavanja sa posljedicama ekonomske krize koja galopira sa Zapada, ali i obrazlaganje odgovarajuih i uinkovitih mjera za stvaranje prepreka na nastanku finansijske i ekonomske krize u islamskim zemljama. Predsjednik Indonezije, Susilo Bambang Judhojono, je tokom govora na ceremoniji otvaranja ovog ekonomskog foruma u Kuala Lumpuru istakao da su navedeni uvjeti u svijetu odlina prilika za promjenu islamskog ummeta u 21 stoljeu. Od islamskih zemalja je traio da iskoriste sve postojee kapacitete i ekonomske potencijale, posebno iskustvo nastalo usljed teke ekonomske krize koja razara Zapad, te da uzmu pouku iz ovih dogaaja i ne ponove greku koju su ranije poinile zapadnoevropske kapitalistike vlade, te je govorio o potrebi hitnog formiranja snane ekonomske osnove i fundamenta islamskih zemalja. Predsjednik Indonezije je naglasio da se samo pola procenta svjetskog investicionog fonda tie islamskih zemalja, tako da je traio ostvarivanje vee saradnje islamskih zemalja na zajednikom
6

investiranju u svijetu. Premijer Malezije, Datuk Seri Nadib Tun Razak, je tokom svog govora na otvaranju svjetskog ekonomskog foruma islamskog svijeta predloio osnivanje banke novih energija od strane islamskih zemalja i rekao da islamske zemlje moraju krenuti ka iskoritavanju novih energetskih izvora, posebno alternativnih i istih energija. U konanom saoptenju ovog ekonomskog foruma je zakljueno da islamske zemlje rade na formiranju banke novih energija kako bi se suoile sa eventualnim energetskim krizama u budunosti.Sejjid emsuddin Hoseini, ministar ekonomije i finansija Islamske Republike Iran je na ovom ekonomskom forumu u Kuala Lumpuru ukazao na potrebu potpisivanja trgovinskih sporazuma izmeu islamskih zemalja, stvaranja uvjeta za saradnju privatnog sektora islamskog svijeta, ali i investiranja na berzama u Iranu, nazvavi ovo trite dionicama odlinom prilikom za inostrana investiranja. Sejjid emsuddin Hoseini, ministar ekonomije i finansija Islamske Republike Iran je rekao da je u Iranu zabiljeen porast inostranog investiranja u visini od 60 procenata. Ministar Hoseini je na estoj meunarodnoj konferenciji islamskih zemalja u Maleziji saoptio da je i pored ekonomske i finansijske krize i 35-procentnog smanjenja inostranog investiranja u evropskim i visokorazvijenim zemaljama, prihvat inostranih investicija u Iranu, u odnosu na isti period prole godine, imao rast u visini od oko 60 procenata. Ministar ekonomije je rekao da je ovaj prihvat direktnih inostranih investiranja u Iranu pokazatelj velikog postojeeg potencijala i ponude u Iranu, te je potvrdio da se oekuje rast ovog trenda inostranog investiranja u zemlji. On je u svom govoru takoer pozvao inostrane investitore da se ukljue i u zajedniko investiranje u iransku privredu, te dodao da je vlada u Teheranu spremna da u okviru zakonskih mjera podri inostrane investitore, tako da je spremna na zatitu i podrku svih inostranih investitora. Formiranje zajednike fondacije za investiranje u islamskim zemljama je jo jedna od tema govora iranskog ministra ekonomije i finansija, prilikom ega je naglasio da je to prijeka potreba sadanjeg vremena, kao i upotreba nacionalnih valuta u meusobnim ekonomskim i finansijskim transakcijama islamskih zemalja te istakao spremnost zvaninog Teherana na aktivno irenje i snaenje ekonomskih i finansijskih odnosa sa drugim islamskim zemljama svim kapacitetima, kao i spremnost na saradnju sa svjetskom ekonomskom fondacijom islamskog svijeta na pripremi i provoenju praktinih operacija u namjeri izvrenja navedenog cilja.Ministar ekonomije i finansija IR Iran je ukazao i na veliku ekonomsku i finansijsku krizu u svijetu i njene uticaje na svjetske ekonomije, kao to je to sluaj sa Grkom, te dodao: "Nakon dvije godine od poetka i irenja ove ekonomske i finansijske krize, predvianja pokazuju da svjetski strunjaci i eksperti za ekonomiju i

finansije, ne samo da nisu bili u mogunosti da navedenu krizu rijee, nego ak nisu bili u stanju ni da je predvide, da nemaju nikakav mehanizam za upravljanje i kontrolu krize i njeno rjeavanje, nego da su u stanju samo da svoju krizu prebacuju na druge svjetske ekonomije, u vidu negativnog finansijskog potresa. Ministar Hoseini je rekao da je velika lekcija za islamske zemlje i njihove ekonomije da se pravovremeno iskoriste svi ekonomski kapaciteti islamskih zemalja na svjetskom ekonomskom i finansijskom tritu, te dodao: "Islamske organizacije, zbog potivanja vjerskih pravilnika i zakona, odbacivanja pitanja kamate, u stanju su da se odupru navedenim krizama, to su pokazali u posljednje vrijeme." esta meunarodna konferecija ministara ekonomija i finansija islamskih zemalja je poela u srijedu u Kuala Lumpuru u prisustvu nekoliko predsjednika islamskih zemalja, veeg broja ministara ekonomija i finansija islamskih zemalja, strunjaka za ekonomska i finansijska kretanja, a danas je okonana itanjem konanog saoptenja u kome se naglaava potreba hitnog sueljavanja sa posljedicama svjetske ekonomske i finansijske krize.Na ovoj konferenciji u Kuala Lumpuru, sa sloganom priprema za obnovu ekonomskog ivota, prisustvovalo je oko 2300 ekonomskih i finansijskih strunjaka iz islamskih zemalja. U konanom saoptenju je ukazana potreba pronalaska prijedloga i rjeenja trenutne ekonomske krize koja razara evropske i amerike ekonomije i finansijske sisteme, tako da su ekonomski predstavnici islamskih zemalja odluili da meusobno pripreme jedan stabilan finansijski sistem i predoe ga islamskom svijetu kako bi sprijeili irenje ekonomske i finansijske krize zapada u svoje dvorite. Ovaj sporazum je takoer odlina prilika islamskim zemaljama na polju irenja meusobnih odnosa na polju snaenja zajednikog i samostalnog investiranja u privredama islamskih zemalja, ali i da se suoe sa predstojeim ekonomskim izazovima. Ekonomski forum islamskih zemalja u Kuala Lumpuru je odran u uvjetima kada se velikom brzinom nastavlja proces globalizacije. Tema globalizacije i pojma promjene ekonomskih i politikih struktura na visokim nivoima postavlja pitanje da li je globalizacija postala faktor irenja siromatva u svijetu, posebno u zemljama u razvoju? Analize pokazuju da su tokom dvije decenije, zavrno sa devedesetim godinama prolog stoljea, najmanje 24 zemlje u razvoju hitale ka razvoju i procesu pripajanja svjetskoj ekonomiji, odnosno da su dostigle do nekih meunarodnih standarda, meu kojima su veu godinju zaradu po glavi stanovnika, produenje ivotnog vijeka njihovih graana, te bolje obrazovanje. Ove zemlje su sa indeksom 5 procenata ekonomskog razvoja bile odlian primjer likvidnosti i napretka. Veliki broj zemalja u razvoju, poput Kine, Indije, Maarske i

Meksika su zauzele takvu ekonomsku politiku da su ostvarile mogunosti svoje prezentacije ali i plasiranja vlastitih proizvoda na meunarodnom tritu, to je zapravo dovelo do naglog poveanja njihovog bruto nacionalnog dohotka. Sa svim tim, pripajanje procesu globalizacije, nije bilo uspjeno za sve zemlje svijeta. Na osnovu posljednjih izvjetaja, vie od 2 milijarde stanovnika svijeta, posebno nastanjenih na subtropskom i pustinjskom podruju afrike Sahare, regionu Bliskog istoka i zemalja Centralne Azije su osjetile pad ekonomskog razvoja i irenje siromatva. Ovo stanje je pokazatelj toga da globalizacija nije obezbijedila interese svih zemalja u razvoju. Ali uklanjanje odreenih problema tih zemalja ovisi o mnogobrojnim faktorima. Meu tim faktorima su poboljanje uvjeta za inostrana ulaganja u domaim privredama, kao i napor za poboljanje ekonomskog stanja u tim drutvima. Strunjaci tvrde da bi zemlje u razvoju mogle ostvariti ekonomski rast, ali taj uspjeh se uvjetuje veim zalaganjem i trudom, kao i snaenje ekonomskih i trgovinskih odnosa meu navedenim zemljama. U svakom sluaju i industrijski visokrazvijene zemlje svijeta trebaju u obzir uzeti programe Svjetske trgovinske organizacije, te uklone mnogobrojne prepreke na razvoju meunarodne trgovine. Ove zemlje moraju prionuti na ukidanje velikih subvencija u poljoprivrednom sektoru, to godinje iznosi oko 350 milijardi dolara. Potrebno je napomenuti da subvencije koje industrijski visokorazvijene zemlje svijeta u njihovom poljoprivrednom sektoru uveliko naruava proizvodnju u zemljama u razvoju. injenica je da u treem milenijumu, stanovnici irom svijeta, u poreenju sa ranijim godinama i periodima, posjeduju bolje veze i odnose sa drugim stanovnicima planete. Informacije i novac se velikom brzinom prebacuju sa jednog mjesta na drugo i roba i usluge su takoer prisutni u svim krajevima svijeta, to ranije nije bilo uoljivo. Globalizacija je pojam koji se tie trenutnih uvjeta u svijetu. Sa ove strane zemlje koje ele da se ulane u Svjetsku trgovinsku organizaciju WTO moraju svoje trgovinske sisteme uskladiti sa meunarodnim promjenama u ovom sektoru. Trenutno, odreeni broj islamskih zemalja, poput Indonezije, Malezije, Islamske Republike Iran, Turske i Egipta posjeduju snane ekonomske i naune uvjete i predispozicije, ali i povoljne resurse za brzi razvoj. Iskoritavanje ovih resursa zahtijeva stvaranje velikih centara inventnosti i tehnologije u islamskom svijetu, ali i obuavanju strunih lica u ovim zemljama. O tome se posebno govorilo u konanom saoptenju Svjetskog ekonomskog foruma islamskih zemalja u Kuala Lumpuru. Meu drugim stavkama ovog saoptenja se navode razvoj
9

meusobne trgovinske razmjene, borba protiv siromatva i nezaposlenosti, ali i postojanje kratkoronih i dugoronih ekonomskih razvojnih programa u islamskim zemljama. Da bi dolo do sprovoenja odreenih aktivnosti, potrebno je raditi na potpisivanju meusobnih ekonomskih i trgovinskih ugovora o saradnji, posebno meu islamskim zemljama. Meu tim mjerama su svakako smanjenje poreza, carinskih indeksa i dabina, saradnja u trgovinskom sektoru i meusobnim odnosima. Prema ubjeenju strunjaka, vjerske, kulturne i politike slinosti meu islamskim zemljama su dobra prilika za njihovo napredovanje na meunarodnom polju, ali su i odgovarajui elementi u razvoju meusobnih odnosa islamskih zemalja. Istovremeno, ovi faktorni nisu u stanju da samostalno rijee mnogobrojne probleme koji se nalaze pred islamskim zemljama u 21 stoljeu, stoga je potrebno da lanice Organizacije islamske konferencije trebaju uiniti vie napora na izvrenju navedenih stavki o kojima je bilo rijei na svjetskom ekonomskom forumu islamskih zemalja u Kuala Lumpuru

1.2. Islamske zemlje i globalizacija

Znaajan dio itelja Zemljine kugle pripadaju svijetu islama. Od 200 drava u svijetu, 57 njih su lanice Organizacije islamske konferencije, dok izvjestan broj drava u kojima muslimani predstavljaju znaajan udio u stanovnitvu, gdje spada i Bosna i Hercegovina, imaju status posmatraa u Organizaciji. Palestinski problem, neravnopravan odnos bogatih i siromanih zemalja, razvoj tehnologija, uloga vlade, politika nezavisnost, kulturno-civilizacijska saradnja i razmjena sa Zapadom, zatita ivotne sredine, energetski problemi i uee u procesu globalizacije bitna su pitanja koja stoje pred muslimanskim zemljama i narodima. Proces globalizacije, u svim njegovim razliitim aspektima, jedan je od najvanijih problema s kojima su zemlje i narodi danas suoeni. Ovaj fenomen moe se tretirati na razliitim nivoima, od uea u svjetskim trgovinskim ugovorima, preko pitanja privrednih investicija, ekonomske tranzicije ili uloge domicilnih i ne-domicilnih kultura u nekoj zemlji ili narodu te uloge religije, pa sve do problema unutranje i meunarodne sigurnosti. Vlade i politike elite neizbjeno nastoje ispravno pristupiti ovom fenomenu kako bi pri suoenju s njim ouvali nacionalne interese. Pojam globalizacija danas ima iroku upotrebu i raznovrsna znaenja. Globalizacija je rezultat i proizvod situacije modernog ovjeka. Temeljni aspekt globalizacije jeste saimanje vremena i prostora, danas svuda prisutno, to svakako utjee na nae ideje i ponaanja. Ovaj fenomen je brzinu i bliskost uinio bitnim specifinostima ivota i svakodnevnog iskustva savremenog ovjeka. Doima se kao da historija uri, a ta hitnja ogleda se u enormnoj proizvodnji i distribuciji informacija. Globalizacija prije svega ponitava

10

odreene predstave koje smo o vremenu, prostoru i stvarnosti imali, nudei nam malo-pomalo novo i korjenito drugaije vienje stvarnosti i razumijevanja svijeta koji nas okruuje. Drugi nivo utjecaja globalizacije, u potpunosti u sprezi s prvim, je utjecaj kroz promjenu tehnologije informacija, to ima velikog efekta na ustroj i organiziranost svijeta. Da BBC i CNN nisu izvjetavali o ratu u Bosni i Hercegovini, da li bi bilo mogue da vijesti o strahotama bosanskohercegovakog rata veoma brzo obiu itav svijet? Kao rezultat dominacije tehnologije u drutvenim tokovima, kompjuter postaje izvor i osnov moi i bogatstva, zauzima centralnu poziciju i promovira se kao simbol novog vremena. Ova revolucionarna prevlast nad informacijama novi je primjer hegemonije u ekonomskom, politikom i kulturnom ivotu, tako da izgleda kako se ostvaruje Taflerova vizija globalnog sela i civilizacije zasnovane na informaciji. Vlast nad informacijama stvara kod njihovog posjednika predstavu o njegovoj nedodirljivosti i ispravnosti. Tako, naprimjer, predstava amerike vlade o tome da je ova zemlja stoer svijeta i temeljni odreditelj i razluitelj dobra i zla, rezultat je njihovog bogatstva i tehnoloke premoi u meunarodnim razmjerama. Na treem nivou, globalizacija izaziva promjene u nainu upravljanja zemljom i bliskosti meu razliitim narodima u domenu ekonomije, politike, kulture i religije. Ova bliskost ne znai nuno postajanje istovjetnim, ve prije znai saradnju, razumijevanje, razmjenu, odnosno jednu vrstu teoretskog i praktinog dijaloga. Koliko god da je globalizacija razultat promjene odnosa ovjeka s okolinom usljed ubrzanog tehnolokog razvoja, te, kako Tafler kae, nije neto to pripada jednoj dravi ili vladi, ipak se moe kazati da zloupotreba ovog pojma predstavlja openitu prepreku da se globalizaciji pristupi na prikladan nain. Postoje razliita shvatanja globalizacije, i primjenimo li ta shvatanja na islamski svijet, vidjet emo da je odnos globalizacije i islamskog svijeta sloen i kompliciran. Prema jednom shvatanju, islamski svijet je potpuno suprotstavljen globalizaciji na ameriki nain. Drugo shvatanje islamski svijet vidi suprotstavljenim modernitetu te konano zakljuuje da je islam suprotstavljen Zapadu. Tree stanovite ne vidi nikakvu oprenost izmeu procesa globalizacije i islamskog svijeta, drei da svi nesporazumi potjeu od pojedinaca, odreenih vlada ili naroda. R. Robertson globalizaciju vidi kao svojevrstan pritisak na neka drutva, civilizacije i tradicije kojim ih se nastoji prikloniti odreenim idejama i obrascima. Za Robertsona, Barkera, Huntingtona i Fukuyamu globalizacija je proces kojim se ostvaruje amerika kapitalistika hegemonija. Barker insistira da "ameriki kapitalizam mora potiniti ljude svojoj vlasti, jer ameriki sistem i nain ivota je upravo ono to oni ele, te je amerika hegemonija posve prirodna stvar i u korist je itelja svijeta." Francis Fukuyama globalizaciju tumai kao opinjenost svijeta amerikom kulturom. Za njega, rezultat moderniteta jeste
11

ljudska samospoznaja, pa stoga u historiji ne preostaje vie niti jedno pitanje s kojim bi se valjalo upoznati. On liberalno kapitalistiko drutvo vidi kao posljednji i konani oblik historijskog razvoja. Historija u smislu povijesti drutvenih promjena, nakon razliitih oblika i modela vlasti, svoj vrhunac dostigla je novom liberalnom demokratijom i trinim kapitalizmom. Huntington takoer globalizaciju poistovjeuje s nametanjem zapadnjakog sistema vrijednosti svijetu. Treba napomenuti da oba ova mislioca imaju vanu ulogu u oblikovanju amerike vanjske politike. U ovakvoj situaciji, uloga religije, posebno uloga islama, doima se nejasnom, zbunjujuom i disharmoninom. Pristalice prvog spomenutog stanovita o globalizaciji dre ovaj proces potvrdom amerike hegemonije prikazane kao "odbrana vrijednosti demokratije i ljudskih prava", te se tako suprotstavljanje amerikoj hegemoniji tretira kao suprotstavljanje globalizaciji. Naroito se nakon 11. septembra kod nekih amerikih mislilaca javlja pristup kod koga se islam poistovjeuje s Al-Qaidom. Fukuyama kae: "Istinski neprijatelj jesu radikalni islamisti, koji pri svom ispoljavanju suprotstavljenosti nama ne prezaju ni od ega. Oni su se pretvorili u faiste naeg doba i to je upravo ono protiv ega se borimo." Mnogi od onih koji su na sav glas izraavali svoju naklonjenost oblikovanju novog svjetskog poretka i paradigmi globalizacije danas sa zabrinutou uoavaju da je globalizacija samo drugo lice jednoblokovskog poretka pod vostvom Amerike. Ta zabrinutost nije ograniena samo na islamski svijet, jer i Evropa u amerikanizaciji vlastite kulture, komunikacija, muzike i filma vidi opasnost. S druge strane, dananja amerika kultura bitno je razliita od amerike kulture iz 50-ih i 60-ih godina 20-og stoljea koju se nastojalo prikazati idealnom. Spram dananje amerike kulture vlada prilian pesimizam i podozrivost, te ju se dri dosta razliitom od tradicionalnih etikih kriterija, zbog ega ona nije naroito privlana ostalim kulturama. Drugo gledite globalizaciju vidi kao proces pozapadnjaenja i izvoza vrijednosti moderniteta, to je najei pristup Amerike i Evrope u konfrontaciji s drugima. Najvanije intelektualno pregnue Zapada ogleda se u pojmu kulturnog imperijalizma. Sistem utemeljen na kulturnom imperijalizmu utemeljen je ustvari na ekonomskoj dominaciji Zapada, ime se nastoji reformisati vrijednosti, obrasce i identitet koloniziranih naroda. Petros i Chomski, posmatrajui stvari iz obje perspektive, dre da postoje razliitosti meu raznim oblicima svjetskih kultura. Amerika, meutim, ne vidi nikakvog smisla u tim razliitostima. Proces globalizacije u ekonomiji, iako po znaenju razliit od onog u kulturi, takoer je podijelio svjetsko drutvo. Strah od dalje vesternizacije svijeta kroz globalizaciju, kojeg izraava John Esposito, sasvim je osnovan. Kroz ovaj proces, tehnoloki i ekonomski uznapredovali, uz potporu kulturne agresije, nastoje sebi ekonomski podrediti siromanije narode. Globalizacija kao proces nametanja zapadnjakih vrijednosti
12

ostatku ovjeanstva izaziva razliite reakcije. Jedni, zagovarajui parolu da je "islam suprotstavljen Zapadu", negiraju svaku mogunost koritenja vrijednostima modernog svijeta, dok drugi, balansirajui izmeu moderniteta i vlastitih kulturno-civilizacijskih vrijednosti, nastoje razluiti izmeu pozitivnih i negativnih aspekata globalizacije. Trei pristup globalizaciju vidi kao suavanje svijeta praeno brzim promjenama u drutvima i izgradnjom svjetske kulture. Globalizacija je ostvariva uz saradnju svih religija i civilizacija. Zemlje i narodi svijeta su politiki, ekonomski i kulturno usko povezani i upueni jedni na druge. Slobodna trgovina izmeu drava omoguit e ekonomski procvat, a pritom je mogue zatititi vlastiti kulturni identitet. Ljudi modernog doba, odnosno graani, danas su potpuno drugaije nego nekad upueni i ukljueni u sva svjetska zbivanja, to im je omogueno napretkom tehnologije i elektronskih sredstava komunikacije. Ukljuivanje svih naroda u svjetske carinske i trgovinske saveze, to im Svjetska trgovinska unija omoguava, ne mijenja samo ekonomski model svih naroda, ve se mijenjaju i uloge ekonomskih i politikih utjecaja. Brzina ovih promjena uvjetovana je brzinom promjena u informacijskoj tehnologiji. Ove promjene naposljetku e dovesti do slabljenja moi i utjecaja drave-nacije, dok e sve vie rasti mo i utjecaj meunarodnih i regionalnih saveza. Islamski svijet nije jedna i jedinstvena institucija. Naravno, u pogledu najvanijih pitanja za muslimane postoji odreena saglasnost, solidarnost i razumijevanje. No, oko brojnih pitanja meu muslimanskim zemljama postoje nesuglasice i razilaenja koji stoje na putu njihovog jedinstva. Odnos islamskog svijeta spram globalizacije kree se u rasponu od potpunog odbacivanja do potpune saglasnosti s ovim procesom. Izmeu tih krajnosti, veina muslimanskih zemalja, poput Malezije, Irana ili Turske, nastoje iznai prihvatljiv model za svoje sauestvovanje u procesu globalizacije. To sauestvovanje zavisi od uloge intelektualaca, grupa pritiska, i politikih stranaka u muslimanskim drutvima. Bilo bi teko sve stavove o globalizaciji svesti u okvir tri osnovna koja smo spomenuli, no ta tri pristupa globalizaciji prisutni su i na Zapadu i u islamskom svijetu. Islamski svijet predstavlja skupinu zemalja koje, drei se nacionalno-dravnih interesa, nude razliite odgovore na proces globalizacije. Za veinu reakcija koje u ovom pogledu ispoljava islamski svijet ne bi se moglo kazati da su islamske, ve se radi o reakcijama utemeljenim na stavovima pojedinih vlada i njihovom nainu poimanja situacije. Islam kao institucionalizirana religija posjeduje vlastite stavove o politici, drutvu ili zatiti ivotne sredine, ali ne nudi jedinstven i izriit stav o pitanju globalizacije. Islam, svakako, nudi ovjeku smjernice za razumijevanje svih fenomena i muslimani nastoje svim pojavama pristupiti u skladu s islamskim naukom. Ipak, moglo bi se kazati da su stavovi mnogih muslimanskih intelektualaca prije zasnovani na poimanju moderniteta negoli to proistjeu iz
13

islama, to, kad se radi o muslimanskim drutvima, djeluje u izvjesnoj mjeri paradoksalno. Tumaenje islama svakog naroda, drave ili intelektualca u velikoj mjeri proistjee iz kulturne i socioloke stvarnosti nekog drutva, te zavisi od politikih i geopolitikih okvira. Mnoge vlade koje se nazivaju vladama islamskih zemalja ne nude ispravnu interpretaciju islamskog nauka. Te vlade su s jedne strane ogrezle u nemoral i optereene su kompleksom vie vrijednosti, a s druge strane su podreene zemljama Zapada, pa je stoga upitno koliko su te vlade u stanju osigurati politiku nezavisnost i postojano zatititi vlastitu kulturu pred Zapadom, jer malo je zemalja koje na ovo pitanje mogu pozitivno odgovoriti. Mnoge rasprave koje se u vezi s globalizacijom vode u islamskom svijetu zasnovane su na nainu na koji muslimani poimaju fenomene kulture, politike i ekonomije. Islam, svakako, prua naine razumijevanja vremena, ali, zavisno od naroda i vlada, to poimanje nije istovjetno. Tako muslimansko prihvatanje ili odbacivanje procesa globalizacije zavisi od naina na koji tumae pojmove ummet, dihad ili odnos islama i Zapada. Bitno pitanje jeste da li je islam, koji zagovara zajednike vrijednosti ummeta, kompatibilan s modernim konceptima vlasti, ideologije i nacionalizma? Pitanje kompatibilnosti ili nekompatibilnosti islama s modernim konceptom vlasti jedna je od rasprava u vezi s kojom se moe pozivati na Kur''an i tradiciju. Na praktinom nivou i u novim politikim procesima ne spominje se nikakva nekompatibilnost. Prisutna je i rasprava o nunosti uspostave jedinstvenog politikog tijela u kojem bi bio olien islamski ummet. ak i kad Afgani u 19. ili imam Homeini u 20. stoljeu insistiraju na nunosti jedinstva muslimana i stvaranju istinskog osjeaja pripadnosti ummetu, njihov pristup pojmu ummet i jedinstvu muslimana ne znai ostajanje izvan svjetskih procesa, ve se rad 0 ideji snaenja muslimanskog politikog tijela koje e omoguiti veu prisutnost muslimana u svim aspektima na svjetskoj sceni. Insistiranje na ravnopravnosti pri kulturnim i civilizacijskim odnosima sa Zapadom jedan je od glavnih slogana intelektualnih pokreta u islamskom svijetu, te se u tom smislu nastojalo to bolje shvatiti proces globalizacije. Kad se govori o ummetu, tim pojmom ne obuhvataju se samo muslimani, ve i pripadnici ostalih vjerskih zajednica koje egzistiraju u islamskom svijetu. Neki fundamentalistiki pristupi ummet u politikom smislu svode samo na muslimane, pa je takav pristup praktino strogo suprotstavljen globalizaciji. Veina islamskih zemalja ummetu pristupaju kroz kriterij politikog identiteta zasnovanog na nacionalnim interesima. Pojam dihad takoer se tumai na razliite naine. Jedni insistiraju na poimanju dihada kao, prevashodno, borbe protiv vlastitih strasti, dok drugi dihad posmatraju kao borbu odbrambenog karaktera. Postoji i tendencija da se ajeti o dihadu iz sure Tawba interpretiraju kao poziv u rat protiv nevjernika. Valja naglasiti da rat u islamu nipoto nije neto pohvalno. Islam zabranjuje svojim
14

sljedbenicima da bezrazlono otpoinju ratove i rat dozvoljava tek ukoliko se radi o odbrani muslimanske zajednice ili nekog potlaenog, makar i nemuslimanskog, naroda. Bog u islamu dihad propisuje kao sredstvo odbrane pred napadom. Dihad protiv samog sebe jeste dihad koji uvijek traje, no prihvatiti dihad kao borbu protiv vlastitih strasti ne znai negirati odbrambeni aspekt dihada. Postoji i stav prema kome su islam i Zapad nepomirljivo suprotstavljeni i sukobljeni. Ovakav stav ima ozbiljne, premda malobrojne, zagovornike na Zapadu i u islamskom svijetu. Njegovi zagovornici na Zapadu pozivaju se na muslimansko osvajanje panije i dijela Francuske u 8. stoljeu, osmanlijsko napredovanje ka srcu Evrope u 16. i 17. stoljeu, te na historiju politikih promjena u islamskim zemljama nakon Drugog svjetskog rata. Njihovi istomiljenici u islamskom svijetu nastoje dokazati stalnu mrnju Zapada prema muslimanima, pa se pozivaju na kriarske ratove, progon muslimana iz panije, nastojanja evropskih zemalja da se uniti Osmansko carstvo te na koloniziranje islamskog svijeta. Meutim, povijest odnosa Zapada i islamskog svijeta ne svodi se samo na sukobe, jer postojali su i dugaki i bitni periodi saradnje. U odreenim periodima muslimani su ak stupali i u vojne saveze s evropskim dravama. Osmanlije su tokom svojih ratova s Rusijom uivali stalnu potporu Britanije i Francuske. U toku Prvog svjetskog rata, Turska je stupila u alijansu s Nijemcima i Austrijancima, a protiv Britanije, Francuske i Rusije. to se, pak, ratova muslimana protiv imperijalizma tie, oni se ne mogu vezati samo za muslimane. Takvi oslobodilaki pokreti javili su se nakon Drugog svjetskog rata i u Latinskoj Americi, Indiji i Kini. Tri spomenuta pristupa pokazuju da i na Zapadu i u islamskom svijetu postoje razliita vienja procesa globalizacije. Prije svega, valja razluiti izmeu pojmova svjetski poredak, svjetsko drutvo, globalizam i globalizacija. Izgleda da je pojam svjetski poredak najblii stvarnosti. Pojam globalizacija, meutim, uzevi u obzir njegovo definiranje izneseno u ovom tekstu, prilino je sloen i nejasan. Ukoliko globalizacija znai prevashodno "stalnu meuovisnost i saradnju izmeu drava u podrujima politike, ekonomije i kulture", onda islamski svijet nema nita protiv globalizacije. Globalizacija se u jednom openitom smislu deava, a njen obim u bitnoj mjeri zavisi od tehnolokog napretka. Proces globalizacije, meutim, ne moe znaiti svoenje svih kultura na jednu. Ovaj proces donekle i jeste paradoksalan, jer kree se ne ka jednoj, ve ka vie civilizacija. Iako novi svijet obuhvata sve ljude, on omoguava svima da prezentiraju vlastitu kulturu i tradiciju. Nakon svretka hladnog rata i raspadom SSSR-a te pojavom interneta, globalizacija u politici, tehnici i kulturi otvorila je pred kulturama i civilizacijama nove horizonte, te ova etapa moe biti dobra prilika da se kroz dijalog stvori novo poimanje svijeta. Ono emu se islamski svijet protivi jeste trei pristup globalizaciji, onaj koga velike industrijske sile tee ostvariti kroz svoje politike i
15

ekonomske institucije. U ovom suprotstavljanju zemlje treeg svijeta su jednoglasne. injenica je da neki globalizaciju smatraju pokretom za ekonomske reforme, usmjerenim ka dosezanju trine ekonomije. Nepravedna paradigma trgovinskih odnosa skriva se iza slatkorjeivih izjava o globalizaciji. Globalizacija je velika rupa na putu uspostave zajednikog, jedinstvenog i meuovisnog svjetskog poretka. Kroz proces globalizacije dolazi do akumulacije kapitala, pri emu bogati postaju jo bogatijima, a siromani sve vie siromae. Kao rezultat ovakve podjele kapitala, ameriki kapitalisti su u periodu od 1975. do 1995. svoj kapital uveali za 60%. Istovremeno, broj onih u ijim rukama se u SAD nalazi ovaj kapital ne predstavlja vie od 1% u ukupnom stanovnitvu ove zemlje. U Francuskoj, 20% stanovnitva posjeduje 80% ukupnog kapitala zemlje, dok se 20% Francuza ubrajaju u siromane jer njima pripada tek 6% ukupnog nacionalnog bogatstva. Pet monih industrijskih zemalja, SAD, Francuska, Engleska, Njemaka i Japan, kontroliraju 170 od 200 najveih kartela i industrijskih trustova u svijetu. Na temelju jednog izvjetaja UN-a, kapital koji se nalazi u rukama 358 pojedinaca iz svjetske poslovne oligarhije jednak je prihodima koje ostvaruju 2,5 milijardi ljudi u svijetu. Kontradikcija se ogleda i u tome to SAD, koje sluei se i pritiscima izvoze svoju robu irom svijeta, titei svoje ekonomske interese zabranjuju uvoz mnogih roba. Tako su, naprimjer, japanski automobili optereeni visokim carinskim dabinama. Pitanje koje se samo namee glasi: Gdje je izlaz? Nuno je razgraniiti izmeu politike i programa industrijskih sila da globaliziraju ekonomiju i globalizacije u razliitim oblastima ljudskog ivota. Zarad aktivnijeg uea u ovom procesu, nuno je da islamski svijet i Zapad prije svega stupe u dijalog i priblie stavove. Islam u dobroj mjeri moe ponuditi odgovor na duhovnu prazninu ovjeka dananjice, te putevi kulturne i intelektualne saradnje izmeu islama i Zapada moraju biti otvoreni. Mora se biti svjesno razlike izmeu fundamentalistikih pokreta i onih izvornih politikih i vjerskih tendencija koje se bore za nezavisnost, ali i za toleranciju i dijalog sa Zapadom kroz uee u procesu globalizacije. Ako Zapad o islamskom svijetu eli suditi kroz prizmu moderniteta, to onda znai poricanje svih drugih gledita koja nisu modernitet. Globalizacija ne moe biti svedena na modernitet ili postmodernitet. Globalizacija bi trebala izroditi novu intelektualnost i nova gledita. Globalizacija u smislu globaliziranja ekonomije trpi brojne kritike. U okviru ovog procesa egzistira pokret za izgradnju svjetskog poretka za lanstvo u kojem je nuno pripadati odreenim meunarodnim ekonomskim institucijama. Problem je, meutim, u tome to ekonomske sile kontrolom ovih institucija provode vlastitu politiku i nastoje mijenjati ekonomske sisteme drugih zemalja. Stoga, uee jedne zemlje u procesu globalizacije mora biti praeno insistiranjem na zatiti nacionalnih interesa te zemlje
16

2 PANISLAMSKA EKONOMSKA SARADNJA

Nema sumnje da je globalizacija jedno od savremenih pitanja za koje necemo naci rjeenje u odredenom ajetu ili hadisu, ali cemo, na osnovu erijatskih ciljeva, pravila i sutinske naravi erijatskog prava, doci do konacnog stava obrativi panju na koristi koje sa sobom nosi globalizacija, kao i tete koje izaziva ili se one ocekuju. Trgovina novcem, kao i svaki vid ekonomske transakcije ima posebnu vanost u okviru opcih propisa erijata. Islam je trgovinu ubrojao u jednu od najvanijih ljudskih aktivnosti, nuno potrebnih za normalno odvijanje i tok ivota unutar islamskog drutva i zadovoljavanje potreba svakog pojedinca. Takodjer, i kao pronalaenje relacija i odnosa koji ce povezivati islamsku dravu sa neislamskim drutvima i dravama. Poznavajuci prirodu trgovine koja igra vanu ulogu u pospjeivanju razvoja industrije i poljoprivrede, tu nita nije neobicno, a posebno je to izvanredna prilika za dostavljanje i irenje islamske misli i ucvrcivanje odnosa medu dravama i drutvima sa razlicitim pogledima na svijet, razlicitim vjerskim ubjedenjima i dravnim ustrojstvima. Razvoj trgovine osigurava dotok razlicitog asortimana roba i dovodi do smanjivanja cijena i osigurava islamskom drutvu normalnu ivotnu egzistenciju kao i napredak i prosperitet. Jedno od opcih erijatskih pravila jest da je dozvoljenost tih radnji osnova u robno-novcanoj razmjeni, trgovini i poslovnim transakcijama, osim ako one budu u sebi sadravale neto to ih cini haramom, poput kamate, robe sa kojom je haram trgovati, prevare, zakidanja, zloupotrebe teke ekonomske situacije i podizanja cijena u doba oskudice i potranje za odredenom vrstom robe, krade, korupcije, mita itd. Uzvieni Allah, d. ., kae: ''O vjernici, jedni drugima na nedozvoljen nacin imetke ne prisvajajte, ali dozvoljeno vam je trgovanje uz obostrani pristanak''. Uzimajuci u obzir i sve dobrobiti medudravne trgovacke razmjene izmedu islamskih zemalja, s jedne strane, i islamskih i neislamskih zemalja, s druge strane, na polju zadovoljavanja ivotnih potreba pojedinaca i nadomjestak nedovoljne proizvodnje uvozom, kao i ostvarivanje dobiti (profitiranje) putem izvoza onih roba koje su viak, sasvim je jasno da je ovo podrucje u osnovi podrucje dozvoljenog, uzimajuci u obzir da je jedan od globalnih ciljeva erijata ocuvanje imetaka i zabrana njihovog upropatavanja.

17

Islamski svijet sa priblino jednu i pol milijardu stanovnika i velikim energetskim potencijalima, ima znaajnu ulogu na meunarodnom nivou. Ubrzano irenje islama i njegovog duhovnog uticaja u neislamskim zemljama pretvorilo je islamski svijet u uticajni faktor u opem svjetskom poretku. Upravo zbog toga zapadne vlade, uz pomo propagandne mainerije, u posljednjih nekoliko godina pokrenule su negativnu reklamu propagandu protiv islama koju poznajemo kao islamofobiju. Evropske zemlje i SAD pokuavaju ublatiti ugled islama u svijetu dok sa druge strane neke neislamske zemlje, nastoje ostvariti dobre odnose i saradnju sa islamskim svijetom. Rusija je jedna od tih zemalja. Ona nastoji u obostranom interesu ostvariti jake i vrste odnose i saradnju sa islamskim svijetom Meunarodni simpozij "Rusija i islamski svijet" odran je u Moskvi, uz uee velikog broj istaknutih politikih zvaninika, znanstvenika i mislilaca iz preko 40 islamskih zemalja. U radu konferencije na kojoj se, izmeu ostalog, detaljno razgovaralo o odnosima islamskih zemalja i Rusije, uestvovali su politiki zvaninici, znanstvenici i mislioci iz Islamske Republike Iran, Saudijske Arabije, Turske, Kine, Amerike, Kanade, Velike Britanije, Francuske, Luksemburga, Egipta, Jemena, Sirije, Jordana, UAE, Tunisa, Maroka, Senegala, Indije, Bangladea, Indonezije i Republike Azerbejdan. Multiregionalno irenje i vanost islama, koji ima sljedbenike u svim djelovima svijeta, te strateko mjesto i velika vojna mo Rusije, koja igra znaajnu ulogu u ekonomskom i politikom svjetskom poretku bile su neke od tema ovog zasjedanja. Interesantno je da zapadne vlade, danas islamski svijet imenuju nasljednikom biveg komunistikog bloka koji se postavlja naspram zapadnog svijeta. Na osnovu islamskog uenja i postulata ove Boije vjere, saznajemo da se islam protivi nepravdi, zulumu, tlaenju, okupaciji, ubijanju, nasilju i bilo kojoj vrsti nejednakosti u drutvu. Pored toga islamska uenja potpunija su od politikih i religijskih kola zapada poput liberalizma i komunizma. Rusija kao bivi, sadanji i budui rival zapada, posebno SAD, izrazila je zabrinutost spram unilateralnog irenja i dominacije Vaingtona u svijetu. Stoga, moe se rei da Rusija i islamski svijet imaju priblino bliske i zajednike stavove spram militantnih zapadnih i amerikih interesa u svijetu. Saradnja Rusije i islamskih zemalja moe doprinijeti jaanju otpora spram unipolarnog svijeta. Naravno u stvaranju zajednike strategije Rusije i islamskog svijeta ne smije se zanemariti uloga muslimanske manjine u ovoj zemlji. Na osnovu zvaninih podataka ruske vlade priblino oko 15 miliona Muslimana ivi u Rusiji dok statistike muslimanskih

18

strunjaka

govore

da

je

taj

broj

daleko

vei

iznosi

25

miliona.

Ministar vanjskih poslova Rusije, Sergej Lavrov, je u poruci uesnicima dvodnevne konferencije o odnosima Rusije i islamskog svijeta istakao da se Ruska Federacija prioritetno zalae za irenje saradnje sa islamskim svijetom. "Ovakve konferencije imaju vanu ulogu u podizanju nivoa meusobnog razumijevanja Rusije i islamskog svijeta", istakao je Lavrov, a potom dodao: "U okviru ministarstva vanjskih poslova Rusije biti e osnovan departman za za odnose sa islamskim svijetom, a meu nae planove usmjerene ka irenju saradnje sa islamskim zemljama ukljueno je i osnivanje kulturnih, naunih i studijskih grupa koje e se baviti izuavanjem islama. Osim toga, meu te planove moemo ubrojati i osnivanje TV kanala na arapskom jeziku i raznih islamskih nauno-istraivakih centara u Rusiji." Konferencija "Rusija i islamski svijet" odrana je u saradnji ruskog ministarstva vanjskih poslova sa Kulturnim predstavnitvom Islamske Republike Iran u Moskvi, Meunarodnom akademijom za zbliavanje islamskih mezheba, Centra za islamske studije i Centra za araboloke studije Akademije nauka Rusije. Prije nekoliko godina sa pojavom nasilja nad Muslimanima u Rusiji, dolo je do pogoranja odnosa ove zemlje i islamskog svijeta. Najvea prepreka poboljanju odnosa predstavljala je kriza u eeniji koja je danas uveliko smirena. Sa druge strane, usljed nedolinog i neprimjerenog ponaanja Rusije prema muslimanima na jugu ove zemlje i dravama Centralne Azije i Kavkaza jo uvijek vlada velika zabrinutost meu muslimanskim zemljama. Hudet ul islam Muhsin Komi, zamjenik predsjednika za meunarodna pitanja u uredu lidera Islamske revolucije u Iranu povodom toga je naglasio: "Organizovanje Meunarodnog simpozija o odnosima Rusije i islamskog svijeta govori o zainteresiranosti muslimanskih mislilaca za uspostavljanje snane kulturne, politike, ekonomske i drutvene saradnje sa Rusijom." Dobri odnosi i prijateljska saradnja sa islamskim svijetom za Rusiju ima strateki znaaj, s toga Moskva zauzimanjem znaajnog mjesta u Organizaciji islamske konferencije i irenjem konstruktivne saradnje izraava zadovoljstvo po pitanju uspostave odnosa sa muslimanskim zemljama. Uvrivanje veze zasnovane na ljudskim pravima te istovjetnom odnosu naspram meunarodnih pitanja na osnovu zajednikog uea kao i isticanja na ulozi centralne Organizacije Ujedinjenih nacija, uticali su na zbliavanje odnosa Rusije i islamskog svijeta. Nedostatak rjeenja i pogoranje odnosa usljed nekih problema na meunarodnom nivou, uticali su na zabrinutost

19

Rusije kao i islamskih zemalja. Vanjska politika Rusije zasniva se prvenstveno na pomoi i pravednom rjeavanju svih pitanja u svijetu te potpunom oporavku i stabilizaciji situacije u regionu Bliskog istoka. Rusija namjerava u budunosti aktivnije stupiti u saradnju sa Organizacijom islamske konferencije i to u svim domenima saradnje koja e obezbjeivati zajednike interesa za obje strane. Rusija uz odbranu meunarodnih zakona, bez izuzetka izraava potovanje spram interesa svih lanica meunarodne zajednice, s toga smatra da uvoenje pritiska nekim zemljama zbog njihove vjerske ili etnike opredjeljenosti u odnosu na druge lanice Organizacije UN-a, nije prihvatljivo. Rusija irenjem iskrenog i prijateljskog odnosa sa svima i putem dijaloga eli uspostaviti svestranu saradnju sa svim zemljama lanicama Organizacije islamske konferencije. Saradnja Rusije i islamskih zemalja je od velike vanosti za stvaranje optimizma koji e biti ostvarljiv za sve zemlje a mir i sigurnost pored prijateljskih i povjerljivih susjeda su zasnovani na podrci i u okviru meunarodnog prava.

20

EKONOMSKA

SARADNJA

BALKANSKIH

SA

ISLAMSKIM

ZEMLJAMA 3.1. Saradnja Srbije sa islamskim zemljama

Ekonomska saradnja Srbije i zemalja Sjeverne Afrike i Bliskog istoka mora da preraste u vaan prioritet. To trite nudi brojne mogunosti i to se pokazalo opravdanim na primjeru Maroka gdje su se zamrznuti odnosi vratili na nivo meudravne saradnje i kooperacije. Odavno je jasna injenica da je trite Sjeverne Afrike neiskorieni potencijal. Nije problem da se prodre na trita muslimanskih zemalja, jer su otvorena prema drugima. Ali, moraju se poznavati kulturno-historijske specifinosti, koje i dalje ostaju kamen spoticanja u saradnji i irenju diplomatske mree koja treba da stvori uslove za ulazak srpskih usluga i roba. Islamske zemlje su mjesta gdje postoje velika bogatstva, gdje se infrastruktura brzo razvija i gdje su mogunosti otvaranja mnogih novih poslova velike. I srpski, ali i drugi evropski privrednici moraju biti svejsni promjena nastalih u arapskom svijetu proteklih decenija. Mnoge od tih zemalja su, od istih izvoznika nafte, postale zemlje koje uvoze maine, sirovine i poluproizvode i same pokreu proizvodnju u emu im je potrebna know-how pomo. Upravo u tom segmentu otvaraju se nove mogunosti za srpske firme. Arapske zemlje imaju najveu potrebu za saradnjom u gradnji, energetici, farmaciji, drvnoj i prehrambenoj industriji, posebno firme koje imaju halal sertifikate. Zemlje bogate naftom zainteresovane su za saradnju u gradnji energetskih postrojenja, cjevovoda, buenju i vaenju vode, plina i nafte. Arapsko trite nudi brojne mogunosti srpskim privrednicima. Na primjer, uestvovanje u velikim graevinskim projektima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtu. Potencijal postoji i u turizmu. Srbijanske firme su dobro poznate u arapskim zemljama jo iz vremena bive Jugoslavije, kada su srpska preduzea vrlo uspjeno saraivala na raznim projektima. Meutim, potrebno je prezentovati novu Srbiju i probuditi aktivnosti na ovim prostorima. Poznavanje jezika i obiaja mora da bude vodilja onima koji budu radili na ovom zadatku.

3.1. Saradnja BIH sa islamskim zemljama

BiH je potpisala Sporazum o preferencijalnoj trgovini sa Islamskom republikom Iran. Ovo je prvi sporazum o preferencijalnoj trgovini koji je BiH zakljuila s nekom zemljom. Sporazumom je predvieno da odreena roba koja je definirana u aneksima A i B ovog dokumenta uiva preferencijalni tretman prilikom uvoza u jednu od ugovornih strana.
21

Preferencijalni tretman podrazumijeva nie uvozne dabine od propisanih u carinskoj tarifi zemlje uvoznice. Uslov za koritenje preferencijalnog tretmana je da robu prati certifikat o porijeklu kojim se dokazuje da je konkretna roba stekla bosanskohercegovako, odnosno, iransko porijeklo na osnovu dogovorenih pravila. Delegaciju BiH, osim predstavnika Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, inili su i predstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH s predsjednikom Milanom Lovriem na elu i privrednicima iz autoindustrije, tj. proizvoai autokomponenti u BiH. Odrano je vie sastanaka s predstavnicima institucija Islamske Republike Iran i iranskim privrednicima i razmijenjene su informacije o stanju, osnovnim pokazateljima i tendencijama ekonomske saradnje izmeu BiH i Irana i o perspektivama razvoja bilateralne trgovinsko-ekonomske saradnje, saopeno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

22

ZAKLJUAK
Na kraju svega iznesenog, mozemo zakljuiti da je islamsko shvatanje ekonomije sve prihvaenije u razvijenim zapadnim zemljama. Za prevazilaenje postojee krize koja je prisutna u svjetskoj ekonomiji, potrebno je ukljuivanje i islamskih zemalja, prije svega primjena principa na kojim se zasniva islamska ekonomija. Na to ukazuje i sve vei broj saradnja izmedju islamskih i neislamskih zemalja, kao to je prethodno navedeno.

23

LITERATURA 1. IBRELJI, I., Islamska ekonomija i finansije,skripta, Tuzla, 2010 2. MANNAN, M.A., KAHF, M, AHMAD, A., International economic relations from islamic perspectives, Islamic Research and Training Institute, Saudi Arabia. 3. http://bosnian.irib.ir/programi/ekonomija/item/86834-ekonomska-saradnja-islamskog-

svijeta-neophodnost-i-strategija 4. http://www.ibn-sina.net/fa/component/content/article/221-globalizacija-i-islamski-

svijet.html

24