Professional Documents
Culture Documents
05 BK1 Osnove Pror GSN
05 BK1 Osnove Pror GSN
05 BK1 Osnove Pror GSN
BETONSKE KONSTRUKCIJE I
(god. 2007/2008.)
To su na primjer: gubitak ravnotee konstrukcije ili kojeg od njezinih dijelova koji se smatra krutim tijelom; otkazivanje konstrukcije zbog prekomjernog deformiranja, zbog sloma ili gubitka stabilnosti konstrukcije ili jednog njezinog dijela, ukljuujui leajeve i temelje; otkazivanje zbog zamora ili zbog drugih uinaka ovisnih o vremenu.
Proraunom treba pokazati da za odreene proraunske situacije odgovarajua granina stanja nisu premaena.
PRORAUNSKE SITUACIJE
Su takav skup fizikalnih uvjeta koji prikazuju odreeno razdoblje za koje e se proraunom pokazati da odgovarajua granina stanja nisu premaena. Dijele se na: - stalne proraunske situacije koje su mjerodavne u razdoblju istog reda veliine kao i razdoblje proraunskog radnog vijeka konstrukcije, tj. odgovaraju normalnim uvjetima uporabe konstrukcije; - prolazne proraunske situacije koje se primjenjuju na razdoblje koje je mnogo krae od proraunskog radnog vijeka konstrukcije i koje imaju veliku vjerojatnost pojavljivanja, npr. privremeni uvjeti za vrijeme gradnje ili popravaka; - izvanredne proraunske situacije koje ukljuuju iznimne uvjete za konstrukciju ili njezinu izloenost, npr. poar, eksplozija, udar.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 8
DJELOVANJA (F)
(a)
Djelovanje moe biti: - izravno djelovanje: sila (optereenje) koje djeluje na konstrukciju; - neizravno djelovanje: prisila (npr. sprijeeno deformiranje uzrokovano promjenom temperature, vlage ili nejednolikim slijeganjem).
(b) Djelovanja se dijele: * Prema vremenskoj promjenljivosti djelovanja se dijele na: stalna djelovanja (G): vjerojatno e trajati u cijelom razdoblju proraunske situacije i promjena veliine u vremenu je zanemariva u odnosu na srednju vrijednost, npr. vlastita teina konstrukcije, opreme, nenosivih dijelova, tehnikih ureaja; promjenljiva djelovanja (Q): nije vjerojatno da e trajati cijelo razdoblje proraunske situacije, ili promjena veliine u vremenu nije zanemariva u odnosu na srednju vrijednost, npr. uporabno optereenje, vjetar, snijeg; izvanredna djelovanja (A): obino kratkotrajna, nije vjerojatno da e se dogoditi u znatnoj veliini u razdoblju projektiranog radnog vijeka konstrukcije, npr. eksplozija, udar vozila.
* Prema prostornoj promjenljivosti djelovanja se dijele na: nepomina djelovanja (raspodjela po konstrukciji se ne mijenja): npr. vlastita teina za konstrukcije jako osjetljive na promjene vlastite teine; slobodna djelovanja (razliita raspodjela po konstrukciji): npr. slobodna uporabna optereenja, vjetar, snijeg itd.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 10
* Prema svojoj prirodi i/ili odzivu konstrukcije djelovanja se dijele na: statika djelovanja: ne prouzrokuju znatno ubrzanje konstrukcije ili konstrukcijskih elemenata (npr. teina konstrukcije); dinamika djelovanja: prouzrokuju znatno ubrzanje konstrukcije ili konstrukcijskih elemenata (npr. vozila na mostu, potres). Prednapinjanje (P) je stalno djelovanje, ali se odvaja iz praktinih razloga. Prisilna su djelovanja ili stalna Gind (npr. slijeganje) ili promjenljiva Qind (npr. temperature) i primjereno se obrauju.
(c)
(d)
11
12
13
14
Fd = F Fk
(proraraunska veliina djelovanja = F karakteristina vrijednost djelovanja)
F = parcijalni koeficijent sigurnosti za djelovanja (G, Q, A, P) Uzima se u obzir mogunost nepovoljnih odstupanja djelovanja, mogunost netonog modeliranja djelovanja, nesigurnost kod odreivanja njegova uinka, kao i nesigurnost kod pretpostavljanja dotinog graninog stanja Na primjer: Gd = G Gk Qd = Q Qk Ad = A Ak Pd = P Pk ili Q i Qk
17
18
19
SVOJSTVA MATERIJALA
KARAKTERISTINE VRIJEDNOSTI ZA SVOJSTVO MATERIJALA (Xk) Svojstvo materijala dano je s karakteristinom vrijednou Xk koja odgovara odreenoj fraktili (5 %-tna) u pretpostavljenoj statistikoj raspodjeli promatranog svojstva (npr. vrstoa, granica poputanja). Vrijednosti se odreuju iz normiranih pokusa koji se izvode pod odreenim uvjetima. PRORAUNSKE VRIJEDNOSTI ZA SVOJSTVO MATERIJALA (Xd) Dobivaju se prema izrazu:
Xd = Xk / M
(proraunska vrijednost vrstoe materijala = karakteristina vrstoa / M) M = parcijalni koeficijent sigurnosti za svojstvo materijala
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 20
21
22
Ako nastupi granino stanje sloma ili prekomjerno deformiranje jednog poprenog presjeka dijela graevine ili spoja, treba dokazati da je:
Sd Rd
Sd = proraunska vrijednost neke sile ili momenta (od djelovanja) Rd = proraunska vrijednost otpornosti konstrukcije (nosivost)
23
24
25
Ed Cd ili
Ed Rd
Ed = Cd = Rd =
proraunska vrijednost uinka optereenja jedne od kombinacija nazivna vrijednost koja se odnosi na promatrane proraunske uinke ili funkcija odreenih svojstava materijala proraunska vrijednost otpora konstrukcije
26
27
TRAJNOST
Za postizanje dostatne trajnosti konstrukcije treba uzeti u obzir slijedee imbenike: - namjenu konstrukcije - zahtjevana svojstva konstrukcije - oekivane uvjete okolia - sastav, svojstva i ponaanje gradiva - oblik elementa i izvedbu - kvalitetu graenja i opseg nadzora - naroite mjere zatite - oekivano odravanje za vrijeme predviene uporabe Uvjete okolia treba procijeniti u fazi projektiranja da bi se prosudilo njihovo znaenje s obzirom na trajnost, a da bi se poduzele dostatne mjere zatite gradiva.
28
Proraunski kriteriji
Za armirani beton zatita armature od korozije osigurana je ispunjenjem ovih zahtjeva: - ogranienjem naprezanja u uporabi - odreivanjem graninog stanja raspucavanja - odreivanjem graninog stanja deformiranja - odreivanjem zatitnog sloja - razradbom pojedinosti
29
Za odreivanje nosivosti armiranobetonskog presjeka potrebno je: 1) definirati pretpostavke 2) usvojiti radne i proraunske - - dijagrame betona i elika za armiranje.
30
1) Pretpostavke :
ravni presjeci i nakon deformacije ostaju ravni deformacije armature spregnute s betonom u vlanom i tlanom podruju betonskog presjeka jednake su deformaciji betonskog vlakna koje se nalazi u istoj razini vlana vrstoa betona se zanemaruje raspodjela tlanih naprezanja betona odgovara proraunskom dijagramu naprezanje-deformacija naprezanja u armaturi ili eliku za prednapinjanje izvode se iz proraunskog dijagrama naprezanje-deformacija za presjeke naprezane samo uzdunom tlanom silom tlana deformacija betona ograniava se na -0,002 (2 ) za presjeke koji nisu po cijeloj visini naprezani na tlak, tlana deformacija betona ograniava se na -0,0035 (-3.5 )
31
32
33
cu - najvea tlana deformacija betona je -0.0035 (-3.5 ) fcd = fck /c - proraunska tlana vrstoa - koeficijent kojim se uzima u obzir nepovoljno djelovanje dugotrajnih optereenja na tlanu vrstou betona, te druga nepovoljna djelovanja koja proizlaze iz naina nanoenja optereenja. = 0,85 - uzima se obino = 0,80 - uzima se za trokutne, krune, trapezne presjeke, te one kojima se irina smanjuje udaljavanjem od n.o. prema tlanom rubu, te kod dijagrama s pravokutnom raspodjelom naprezanja
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 34
su - najvea deformacija elika je 0.020 (20 horizontalna gornja grana), ili 0.010 (10 kosa gornja grana) fyd = fyd /s - proraunska granica poputanja elika
35
U proraunu nosivosti presjeka uzima se mogunost da dijagram deformacija prolazi kroz jednu od tri toke: A, B ili C.
36