OPASNOSTI U PLANINI I SPELEOLOGIJI

OPASNOSTI U PLANINI I SPELEOLOGIJI

NASTAJU KAO POSLJEDICA NESPREMNOSTI OVJEKA DA PRATI I PODNOSI PROMJENE, KOJE SE DOGAAJU U PRIRODNOJ SREDINI KOJA GA OKRUUJE. POSTOJANJE OPASNOSTI PREDSTAVLJA VJEROJATNOST DA POJEDINAC ILI GRUPA NA ODREENI NAIN MOGU BITI FIZIKI POVRIJEENI.

PODJELA OPASNOSTI

OPASNOSTI SE U PLANINI I U SPELEOLOGIJI MOGU PODIJELITI NA: 1. 2. OBJEKTIVNE ( NE OVISE O LJUDSKOM FAKTORU) SUBJEKTIVNE ( OVISE ISKLJUIVO O OVJEKU)

OBJEKTIVNE OPASNOSTI
NASTAJU KAO REZULTAT PRIRODNIH UVJETA U KOJIMA SE DATA AKTIVNOST OBAVLJA. TEORETSKI SE NE MOGU IZBJEI NITI SE NA NJIHOV MEHANIZAM DJELOVANJA MOE UTJECATI, IZBOROM ISPRAVNE STRATEGIJE I PRIMJENOM ODGOVARAJUIH PROCEDURA, POSLJEDICE SE MOGU U POTPUNOSTI IZBJEI. MOGU SE PODJELITI NA DIREKTNE FIZIKE OPASNOSTI I INDIREKTNE OPASNOSTI. DIREKTNE FIZIKE OPASNOSTI SU ONE IJI UTJECAJ NEPOSREDNO IZAZIVA POVREDU, DOK INDIREKTNE OPASNOSTI POSREDNO IZAZIVAJU POVREDE

OPASNOSTI U PLANINI
DIREKTNE FIZIKE OPASNOSTI: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) ODRON KAMENJA LAVINA URUAVANJE I KLIZANJE TLA POPLAVA IVOTINJE UDAR GROMA TEMPERATURNI EFEKTI (HIPOTERMIJA / HIPERTERMIJA) SVJETLOSNI EFEKTI

1) ODRON KAMENJA
MOE BITI IZAZVAN DJELOVANJEM OVJEKA, IVOTINJA ILI PRIRODNIM NARUAVANJEM RAVNOTEE OVJEK: NEOPREZNO KRETANJE MOE POKRENUTI ODRON KAMENJA (SIPARI !). IVOTINJE: ODRONE KAMENJA NAJEE POKREU KOZE ILI DIVOKOZE. PRIRODNO NARUAVANJE RAVNOTEE: IZAZVANO JE NAJECE DJELOVANJEM MRAZA ILI VODE ODNOSNO POTRESA. NAJOPASNIJE DOBA GODINE ZA TAKVE POJAVE JE RANO PROLJEE KADA IMA DOVOLJNO VLAGE, A TEMPERATURNE RAZLIKE SU VELIKE. REALNI RIZIK KOD ODRONA JE OPASNOST OD UDARCA KAMENJA ILI OD GUBITKA OSLONCA I PADA. POSTUPAK, U SLUAJU KAMENA U SLOBODNOM PADU JE BRZO TRAENJE ZAKLONJENOG DIJELA U STIJENI, OKRETANJE LICA I TIJELA PREMA SIJTENI, A POLOAJ RUKU JE UZ TIJELO I STIJENU. NOENJE ZAITNE KACIGE JE OBVEZATNO

2) LAVINA
KRETANJE OSLOBOENE SNIJENE MASE POD UTJECAJEM GRAVITACIJE. POKREE JE NEKI MEHANIKI UTJECAJ, A NAJEE VIBRACIJE ZRAKA ILI TLA. UZROCI NASTANKA LAVINE OVISE O VRSTI SNIJEGA, NAGIBU PADINE, OBLIKU I VRSTI ZEMLJITA, POLOAJU SNJENIH SLOJEVA I VREMENSKIM PRILIKAMA. REALNI RIZIK KOD LAVINE JE OPASNOST OD UDARCA O TLO I OBJEKTE KOJE LAVINA NOSI, OPASNOST OD GUENJA I OPASNOST OD SMRZAVANJA. POSTUPAK U SLUAJU LAVINE JE IZBACIVANJE LAVINSKOG UETA, ODBACIVANJE SVE VISEE OPREME, PLIVANJE U LAVINI PREMA BONIM ZONAMA, IZRANJANJE PREMA POVRINI U ZONI USPORAVANJA, OSVAJANJE PROSTORA ZA DISANJE I KRETANJE, UVANJE PRISEBNOSTI, OTKOPAVANJE I IZLAZAK

3) URUAVANJE I KLIZANJE TLA

GRAVITACIJSKO KRETANJE PODLOGE POD UTJECAJEM TEINE PENJAA ILI ITAVE GRUPE. PODLOGA JE SKLONA KLIZANJU ILI URUAVANJU USLJED NEDOVOLJNE STABILNOSTI ILI VRSTOE DA IZDRI OPTEREENJE. PRIMJER: SNIJENE STREHE, GLINENI EPOVI I NASLAGE U SPELEOLOKIM OBJEKTIMA, KAO I NESTABILNI SIPARI ILI NASLAGE LEDA

4) POPLAVA

NASTAJE DOTOKOM VELIKE KOLIINE VODE (BUJINE POPLAVE). NA POVRINI TERENA RIJETKO IMA FATALNE POSLJEDICE, ALI U PODZEMLJU PREDSTAVLJA REALNU OPASNOST. PRETHODNE ANALIZE HIDROMETEOROLOKIH UVJETA ZONE ISTRAIVANJA MOGU UKAZATI NA REALAN RIZIK OD POPLAVE I POTAPANJA SPELEOLOKOG OBJEKTA U ODREENIM GODINJIM RAZDOBLJIMA

5) IVOTINJE
NAPAD IVOTINJE JE POSLJEDICA NJIHOVOG STRAHA I NEMOGUNOSTI DA POBJEGNU NA DRUGI NAIN. KRUPNE IVOTINJE KAO TO SU MEDVJED, DIVLJA SVINJA ILI VUK, NEE NAPASTI OVJEKA UKOLIKO SE NE OSJEAJU UGROENIM. TREBA BITI RELATIVNO GLASAN, TAKO DA NAS IVOTINJE MOGU RANO UOITI I UDALJITI SE. ZMIJE OTROVNICE, KOJE IVE NA NAIM PROSTORIMA, MOGU BITI I SMRTONOSNE (POSKOK I RIOVKA), NEOPHODNO DOVOLJNO SPORIM KRETANJEM PRUITI GMAZOVIMA DOVOLJNO VREMENA DA UMAKNU I PAZITI GDJE STAJEMO I ZA TO SE PRIMAMO. PELE, OSE I STRLJENOVI MOGU SMRTNO IZUJEDATI OVJEKA AKO OSJETE DA SU U OPASNOSTI. POJEDINCI KOJI SU ALERGINI NA UJED INSEKATA MORAJU OBRATITI POSEBNU PANJU!

5) IVOTINJE
KORPIONI ILI PAUCI (CRNA UDOVICA) NISU AGRESIVNI, ALI U OBRANI MOGU BITI VEOMA AGILNI. NJIHOV UGRIZ U PRAVILU NIJE SMRTONOSAN. OPASNOST OD KRPELJA OD PROLJEA DO SREDINE JESENI. PO PRIRODI SE TREBA KRETATI OPREZNO, DAJUI VREMENA IVOTINJAMA DA SE UKLONE S PUTA, I ISTOVREMENO IZBJEGAVATI MJESTA KAO TO SU POJILA, BRLOZI ILI HRANILITA. NAJECI UZROK NAPADA IVOTINJA NA PLANINARE JE NEOPREZNO I BRZO KRETANJE!!! NA ISTRAIVANJA SE U PRAVILU NE NOSE SERUMI PROTIV UJEDA OTROVNIH ZIVOTINJA PROVODI SE PREVENTIVNO PONAANJE, A NOSE SE GAMAI I ODGOVARAJUCA OBUA I ODJEA

6) UDAR GROMA (MUNJE)

ESTA POJAVA U PLANINSKIM PREDJELIMA. ELEKTRINO PRANJENJE, TIJEKOM NEVREMENA, IZMEU ZEMLJE I OBLAKA JE NEIZBJENO NA ISTURENIM I OSAMLJENIM VRHOVIMA. TREBA IZBJEGAVATI: ISPUPENE OBLIKE TERENA, GREBENE, VLANE JARUGE, USAMLJENO DRVO ILI GRUPACIJU VISOKOG DRVEA, NISKE KRATKE SPILJE ISPOD SAMOG VRHA, VODENE TOKOVE NA POVRINI KAO I U ULAZNIM DIJELOVIMA SPELEOLOKIH OBJEKATA. TREBA UDALJITI OD SEBE METALNE PREDMETE, OSTATI PO MOGUNOSTI SUH. POVEAN INTENZITET ELEKTRINOG POLJA KOJI UZROKUJE POJAVU GROMA MOE SE OSJETITI KAO METALNI UKUS U USTIMA I PO KOSTRIJEENJU KOSE ILI DLAKE

7) TEMPERATURNI EFEKTI
PREDSTAVLJAJU POJAVE IZAZVANE DRASTINIM ODSTUPANJEM TEMPETARURE OKOLINE OD NORMALNE TIJELESNE TEMPERATURE. EFEKTI IZLAGANJA NISKIM TEMPERATURAMA, ODNOSNO HIPOTERMIKI EFEKTI SU POTHLAIVANJE (SMRZAVANJE) I PROMRZAVANJE. EFEKTI IZLAGANJA VISOKIM TEMPERATURAMA, ODNOSNO HIPERTERMIKI EFEKTI SU TOPLOTNI UDAR I OPEKOTINE. TOPLINA TIJELA NAJBOLJE SE UVA KRETANJEM, A U MIROVANJU TAKO DA TIJELO POKRIJEMO ASTROFOLIJOM ILI NOVINSKIM PAPIROM VEEG FORMATA ILI VEIM BROJEM SLOJEVA ODJEE (TOPLINU UVA ZRAK IZMEU SLOJEVA!).

7a) TOPLOTNI UDAR

DA BI SE ODRALA STALNA TEMPERATURA TIJELA, GUBITAK TOPLINE MORA BITI JEDNAK PROIZVEDENOJ TOPLINI. PRI PORASTU TEMPERATURE JEZGRE (UNUTARNJI ORGANI I GLAVA/MOZAK) VIE KRVI DOSPIJEVA U KOU KADA JE OKOLNA TEMPERATURE VIA, TIJELO APSORBIRA TOPLINU I TOMU SE ODUPIRE ZNOJENJEM ZNOJENJE JE DJELOTVORNO SAMO AKO OKOLNI ZRAK NIJE ZASIEN I AKO VLANOST ZRAK NE PRELAZI 75 %. TIJELO U TAKVOJ SITUACIJI NASTOJI DOSKOITI SLANJEM KRVI U KOU PA STOGA DOLAZI DO IRENJA KRVNIH ILA TE SVE MANJE I MANJE KRVI STIE DO UNUTARNJIH ORGANA. VRUA KRV DOLAZI DO MOZGA, A MOZAK REAGIRA GLAVOBOLJOM, VRTOGLAVICOM OSLABLJENIM DJELOVANJEM I EMOCIONALNOM NESTABILNOU. ZBOG PREVELIKOG ZNOJENJA GUBE SE VELIKE KOLIINE ELEKTROLITA (NATRIJ KLORIDA) TO OPET DOVODI DO DEHIDRACIJE

7b) DEHIDRACIJA
NEKOLIKO GUTLJAJA VODE ILI NEKE DRUGE TEKUINE MOE UTAITI E, A DA SE UNUTARNJI MANJAK VODE I ELEKTROLITA NE POBOLJA. ZBOG POSLOVA KOJE OBAVLJATE ILI DRUGIH BRIGA MOE DOGODITI DA OPE NE ZAMIJETITE E. TREBA ESTO PITI TIJEKOM DUGIH TURA I/ILI ISTRAIVANJA PRIJE SAMOG POETKA ISTIH TREBA PITI OBILNO. JEDNA OD JEDNOSTAVNIJIH METODA PREPOZNAVANJA DEHIDRACIJE JE GLEDANJE BOJE MOKRAE PRI MOKRENJU. AKO JE UTA I SMRDLJIVA ONDA STE BLIZU DEHIDRACIJE, A AKO JE BISTRA I AKO MOKRITE ESTO ZNAI DA VAM SE TIJELO RIJEAVA PREKOMJERNE TEKUINE.

7c) HIPOTERMIJA
KADA OVJEK PONE DRHTURITI, TIJELO ALJE SIGNAL DA TOPLINU GUBI BRE NEGO TO JE NADOMJEUJE REFLEKS DRHTANJA POKREE MNOGE MIIE, POVEAVAJUI PROIZVODNJU TOPLINE IZGARANJEM VEE KOLIINE GORIVA. KADA TIJELO KRENE PREMA HIPOTERMIJI, TJELESNI TERMOSTAT NAREUJE POVLAENJE TOPLINE IZ EKSTREMITETA U JEZGRU. GUBLJENJEM TOPLINE IZ GLAVE, CIRKULACIJA SE USPORAVA I RTVA NE DOBIVA KISIK I EER S USPORAVANJEM RADA MOZGA TIJELO SE PRESTAJE TRESTI TE POINJE IRACIONALNO PONAANJE. U TOM TRENUTKU TIJELO GUBI SPOSOBNOST DA SE SAMO PONOVNO UGRIJE. PULS POSTAJE NEPRAVILAN, POSPANOST PRELAZI U POLUSVJESNO STANJE, A ZATIM U NESVJESTICU. JEDINA MOGUNOST ZA UGRIJAVANJE TIJELA JE NEKI VANJSKI IZVOR TOPLINE OVISNO O STANJU POTHLAENOSTI VATRA, VRUI NAPITAK, TOPLA VODA ILI TOPLINA DRUGOG TIJELA.

8) SVJETLOSNI EFEKTI
POJAVA ODSTUPANJA NIVOA OSVJETLJENJA OD NORMALNOG NA KOJI JE OKO AKOMODIRANO. SUNANO SLJEPILO IZAZIVA DUGOTRAJAN BORAVAK I KRETANJE PO TERENU PREKRIVENOM SNIJEGOM ILI PO STJENOVITOJ PODLOZI SVIJETLIH TONOVA PO SUNANOM DANU. PRIVREMENO SLJEPILO IZAZIVA NAGLI PRELAZAK IZ TAMNOG PROSTORA U INTENZIVNO OSVJETLJENI PROSTOR. MOE BITI BOLNO PRIVREMENO SLJEPILO MOE NASTUPITI I PRILIKOM PRELASKA IZ SVIJETLOG U SLABO OSVETLJENI PROSTOR, TO NIJE BOLNO, ALI NOSI REALNI RIZIK OD TRENUTNOG GUBITKA ORIJENTACIJE ILI RAVNOTEE

OPASNOSTI U PLANINI
INDIREKTNE FIZIKE OPASNOSTI: 1) 2) 3) 4) 5) GUBLJENJE MRAK MAGLA KIA MEAVA

INDIREKTNE OPASNOSTI

MRAK JE POSEBNO NEUGODAN U ZIMSKO DOBA GODINE KADA SU DANI KRAI I HLADNIJI. ZAHVATI LI VAS MRAK, A NEMATE RASVJETU NAJBOLJE JE STATI I PRONAI ZAKLON ILI NAPRAVITI BIVAK LUTANJE SE MOE SPRIJEITI DOBRIM VOENJEM GRUPE, POZNAVANJEM PUTA ILI ZNALAKIM KORITENJEM ORIJENTACIJE. GUBITAK ORIJENTACIJE MOE NASTATI ZBOG NEPOZNAVANJA TERENA, NEDOVOLJNE OPREMLJENOSTI ORIJENTACIJSKIM POMAGALIMA I/ILI NEPOZNAVANJEM NJIHOVOG PRAVILNOG KORITENJA TE UZ NASTANAK NEPOVOLJNIH VREMENSKIH UVJETA ZBOG KOJIH SE SMANJUJE VIDLJIVOST.

OPASNOSTI U SPELEOLOGIJI
1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) ODRONI KAMENJA, ZARUAVANJA, SPUTANJE DNA POSKLIZNUA ZAGLAVLJIVANJE OPASNOST OD VODE OTROVNI I ZAGULJIVI PLINOVI HLADNOA OTRI PREDMETI ZARAZA RASVJETA LOA I NEISPRAVNA OTEENJE I PUCANJE UETA EKSPLOZIJE NEISPRAVNA OPREMA

1) ODRONI KAMENJA, ZARUAVANJE, SPUTANJE TLA

ODRONI - POJAVA U VERTIKALNIM I KOSIM SPELEOLOKIM OBJEKTIMA. UESTALOST PADANJA OVISI O VRSTI STIJENE, RAZLOMLJENOSTI, MORFOLOKIM KARAKTERISTIKAMA I DRUGIM OKOLNOSTIMA. RAZLIKE U TEMPERATURAMA SU VEE NA ULAZNIM DIJELOVIMA PA SU NA TIM MJESTIMA STIJENE VIE LOMLJIVE. PAD KAMENJA ESTO UZROKUJU I SPELEOLOZI NEOPREZNIM KRETANJEM. ZARUAVANJE MOE BITI UZROKOVANO POTRESOM, A MOE GA IZAZVATI I OVJEK NPR. PRILIKOM OTKOPAVANJA PROLAZA. SPUTANJE DNA NIJE ESTO, ALI JE MOGUE U NEKIM JAMAMA. SPELEOLOG SVOJOM TEINOM IZAZOVE SLIJEGANJE TZV. LANOG DNA. ZBOG TOGA SE SPELEOLOG NE SMIJE OTPUTATI S OSIGURANJA PRIJE NEGO UTVRDI DA JE DNO SIGURNO. TAKOER JE U JAMAMA PRISUTNA OPASNOST OD PADA GROMADA LEDA I LEDENICA

2) POSKLIZNUA
MOGU IZAZVATI OPASNE OZLJEDE ESTA SU NA GLATKIM I VLANIM STIJENAMA, ZALEENOM MOKROM I BLATNOM TLU TE NA STIJENI PRESVUENOJ LIAJEVIMA. PREVENTIVA JE DOBRA OBUA I PALJIVOST PRI KRETANJU

3) ZAGLAVLJIVANJE
PREDSTAVLJA OPASNOST SAMO PRI ISTRAIVANJU EKSTREMNO USKIH DIJELOVA SPELEOLOKOG OBJEKTA. VANO JE DA U TAKVIM TRENUCIMA OVJEKA NE UHVATI PANIKA, A PRISUTNOST PARTNERA MOE POMOI MIRNOM RJEENJU PROBLEMA

4) OPASNOST OD VODE
U SLUAJU NAGLE I /ILI NEPREDVIENE POJAVE VEE KOLIINE VODE ZATVARANJE IZLAZA, POTAPANJE KANALA, MEHANIKI UDAR VODENOG VALA

5) OTROVNI PLINOVI
NAKON UPORABE EKSPLOZIVA PRIRODNO NASTALI UGLJIKOV DIOKSID RAZVIJANJE VEIH KOLIINA ACETILENA

6) HLADNOA
PRISUTNA JE U SPELEOLOKIM OBJEKTIMA RIJETKO SE SPUTA ISPOD 0C ISCRPLJENOST, OZEBLINE, SMRZAVANJE

7) OTRI PREDMETI
MOGUNOST POREZOTINA NA STAKLU, ELJEZU I SL. MATERIJALIMA TE NA OTRIM KALCITNIM NAKUPINAMA OBAVEZNO KORITENJE RUKAVICA

8) ZARAZE
ODLAGANJE SMEA (BIOLOKI OTPAD) ILI PROVOENJE KANALIZACIJE U SPELEOLOKE OBJEKTE. PRIJENOSNICI ZARAZE MOGU BITI I IMII ODNOSNO GUANO PRIDRAVANJE UOBIAJENIH HIGIJENSKIH MJERA

9) RASVJETA
LOA I/ILI NEISPRAVNA KRETANJE. REZERVNA RASVJETA EKANJE POMOI ONEMOGUAVA SIGURNO

10) UE, KONOP, TRIK...

NEPRAVILNO POSTAVLJANJE I NEDOVOLJNA ZATITA

11) EKSPLOZIJE
NEISPRAVNA OPREMA ILI NEPRIMJERENO RUKOVANJE ACETILENSKA RASVJETA, PLINSKA I BENZINSKA KUHALA, MINIRANJE

12) NEISPRAVNA OPREMA

NUNO JE ODRAVANJE SVE OPREME KAKO OSOBNE TAKO I DRUTVENE

SUBJEKTIVNE OPASNOSTI
NASTAJU ZBOG LJUDSKOG FAKTORA KRIVE PROCJENE I PLANOVI, NEDOVOLJNA PRIPREMLJENOST, NEISPRAVNA OPREMA TEORETSKI SE MOGU U POTPUNOSTI IZBJEI, ALI SE UVIJEK JAVLJAJU NEDOVOLJAN NIVO ZNANJA NEDOVOLJAN NIVO ISKUSTVA NEDOVOLJAN NIVO PSIHOFIZIKE PRIPREMLJENOSTI NEDOVOLJAN NIVO RUTINE

1) 2) 3)

4)

1) NEDOVOLJAN NIVO ZNANJA

NEDOSTATAK: INJENICA, INFORMACIJA, NEPOZNAVANJE POSTUPAKA DOLAZI DO: POGRENE PROCJENE, IGNORIRANJA PRISUTNOSTI OPASNOSTI I PREVIDA REALNIH RIZIKA

2) NEDOVOLJAN NIVO ISKUSTVA

NEDOSTATAK: REALNIH SITUACIJA U KOJIMA SE PRIMJENJUJU I KASNIJE ANALIZIRA MOE SE KOMPENZIRATI VIOM RAZINOM ZNANJA DOLAZI DO: POGRENOG IZBORA STRATEGIJE

3) NEDOVOLJAN NIVO PSIHOFIZIKE PRIPREMLJENOSTI

NEDOSTATAK: PSIHIKIH I FIZIKIH SPOSOBNOSTI POJEDINCA U ODNOSU NA DATU AKTIVNOST KOMPLEKS PSIHIKE I FIZIKE KOMPONENTE KOJE SU U MEUOVISNOSTI VJEBA, VJEBA, VJEBA RED, RAD I DISCIPLINA

4) NEDOVOLJAN NIVO RUTINE

NEDOSTATAK: UVJEBANOSTI PRIMJENE STEENIH ZNANJA U ODNOSU NA DATU AKTIVNOST IZVRAVANJE POJEDINIH OPERACIJA MORA SE DOVESTI DO AUTOMATIZMA VJEBA, VJEBA, VJEBA KOMPENZACIJA VIIM NIVOOM PSIHOFIZIKE PRIPREMLJENOSTI DOLAZI DO: BRZOG UMORA I SMANJENJA RAZINE PERCEPCIJE (STOP DESENDER)

BRZINA DJELOVANJA FAKTORA RIZIKA

1) 2) SPORO DJELOVANJE NEDOVOLJAN NIVO ZNANJA NEDOVOLJAN NIVO ISKUSTVA JAVLJAJU SE KADA SU POJEDINAC ILI GRUPA DUE VREMENA IZLOENI RIZIKU, A DA TOGA NISU SVJESNI BRZO DJELOVANJE NEDOVOLJAN NIVO PSIHOFIZIKE PRIPREMLJENOSTI NEDOVOLJAN NIVO RUTINE JAVLJAJU SE KADA SU POJEDINAC ILI GRUPA PRIMORANI DA DJELUJE TRENUTNO I IMPULZIVNO

1)

2)

UZROCI POVEANE OPASNOSTI

LOA PROCJENA LOA STRATEGIJA ISKAKANJE IZ GRUPE BOLEST NEPRAVILNO KORITENJE OPREME NEDOSTATAK OPREME

1) 2) 3) 4) 5) 6)

1) LOA PROCJENA PRECJENJIVANJE - PODCJENJIVANJE VOD (LO PLAN, PREJAKI ILI PRESPORI RITAM....) POJEDINAC (PRECJENJIVANJE SNAGA) 2) LOA STRATEGIJA KOMPLEKSNI POSTUPCI: NEPROPISNO POSTAVLJENO SIDRITE, LOE MJESTO ZA LOGOR ELEMENTARNE RADNJE: STEZANJE KONICE DESENDERA U MOMENTU KLIZANJA NIZ UE ISPRAVNA STRATEGIJA NIJE UVIJEK LOGINA

3) ISKAKANJE IZ GRUPE GRUPA (VELIINA, ZADACI, KOORDINACIJA) VODITELJ GRUPE ODSTUPANJE POJEDINCA OD UNAPRIJED PLANIRANOG I POSTAVLJENOG ZADATKA FIZIKO I MENTALNO ODSTUPANJE 4) BOLEST SMANJENA OTPORNOST ORGANIZMA = SMANJEN NIVO PSIHOFIZIKE SPOSOBNOSTI

5) NEPRAVILNO KORITENJE OPREME OBAVLJANJE POSTUPAKA SAMOSTALNO BEZ POMOI I/ILI SAVJETA MOE REZULTIRATI OTEENJEM OPREME USLJED NEPRAVILNOG KORITENJA ILI OPTEREENJA 6) NEDOSTATAK ODGOVARAJUE OPREME POGREAN IZBOR OPREME NEDOVOLJNA KOLIINA OPREME ORGANIZACIJA GRUPE (SPITOVI, UAD...) ORGANIZACIJA POJEDINCA (OTEENE SPRAVICE, ATOR....)

STRAH I PANIKA
NORMALNA POJAVA U TEKIM SITUACIJAMA OTEANO KONTROLIRANJE, NEPROMILJENE AKCIJE I POSTUPCI PANIKA = GRUPNI OBLIK STRAHA (GRUPNO VRITANJE) POVEAVA SE OSJEAJ STRAHA I NESIGURNOSTI SPRIJEAVA SE PRVENSTVENO PSIHOLOKOM PRIPREMOM. SAMODISCIPLINOM, RACIONALNIM PROCJENJIVANJEM. POZNAVANJEM SPOSOBNOSTI HRABROST NIJE ODSUTNOST STRAHA,VE USPJENO NADVLADAVANJE STRAHA NE BOJE SE JEDINO MALA DJECA I BUDALE