SVEUILITE / UNIVERZITET "VITEZ"

VITEZ

Bosna i Hercegovina, kolska 23 72270 Travnik Studentska sluba Tel: 030 509 750; 030 509 761; 030 509 762; Fax: 030 509 759; E-mail: studentska.sluzba@unvi.edu.ba; Nastavna sluba Tel: 030 509 763; E-mail: nastavna.sluzba@unvi.edu.ba; Management Tel: 030 509 754; E-mail: uprava@unvi.edu.ba; Pravna sluba 030 509 753; E-mail: pravna.sluzba@unvi.edu.ba; Finansije Tel: 030 509 755; E-mail: racunovodstvo@unvi.edu.ba; Informaciono-komunikacioni centar Tel: 030 509 757; E-mail: salim.sabic@unvi.edu.ba; Biblioteka: E-mail: biblioteka@unvi.edu.ba www.unvi.edu.ba

AUTOR UPUTSTVA: REKTOR, prof.dr Nikola Grabovac Dana , 01.II.2012 godine

UPUTSTVO ZA IZRADU ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA

SADRAJ
1. UVOD ......................................................................................................................................... 3 2. POJAM I MISIJA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ........................................... 3 3. PROCEDURA POSTUPAKA I REDOSLIJEDA AKTIVNOSTI NA PRIJAVI I ODBRANI ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA .............................................................................. 4 4. IZBOR I PRIJAVA TEME ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ............................. 4 5. SADRAJ PRIJAVE TEME ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA .......................... 5 5.1. BIOGRAFIJA KANDIDATA ............................................................................................. 5 5.2. NASLOV ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ................................................. 6 5.3. OBRAZLOENJE TEME ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ....................... 6 5.4 PREDMET ISTRAIVANJA I RADNE HIPOTEZE ......................................................... 6 5.5 SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA.................................................................................. 7 5.6. OCJENA DOSADANJIH ISTRAIVANJA .................................................................... 8 5.7. NAUNE METODE KOJE E SE KORISTITI ............................................................... 8 5.8. STRUKTURA I SADRAJ ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ..................... 9 5.9. OEKIVANI REZULTATI ISTRAIVANJA ................................................................... 9 5.10. OEKIVANI NAUNI DOPRINOS I PRIMJENA REZULTATA ISTRAIVANJA 9 5.11. SPISKA LITERATURE .................................................................................................. 10 5.12. GATORGAM AKTIVNOSTI PRI IZRADI ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ....................................................................................................................................... 10 5.13. IZJAVA O ORIGINALNOSTI RADA ........................................................................... 11 6. OCJENA PODOBNOSTI KANDIDATA I POGODNOSTI TEME ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA .......................................................................................................... 11 7. IMENOVANJE MENTORA I NJEGOVA ULOGA ............................................................... 12 8. IZRADA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA........................................................ 13 9. STRUKTURA ILI KOMPOZICIJA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ............. 13 10. OBIM ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA .......................................................... 17 11. CITIRANJE TUIH ZNANJA, ZAKONA, TEORIJA ......................................................... 18 12. PISANJE ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ..................................................... 19 13. OCJENA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ..................................................... 19 14. ODBRANA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ................................................. 20 15. UPOTREBA TITULE AKADEMSKOG STUPNJA MAGISTRA ZNANOSTI .................. 21 16. PRIMJER ZA TEHNIKU OBRADU ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ...... 22 16.1 KORICE ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA (Primjer za sva etiri Fakulteta) ................................................................................................................................................... 22 16.2 POTKORICA ILI UNUTARNJA STRANA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA (Primjer za sva etiri Fakulteta).................................................................................... 23 16.3 STRUKTURA ILI KOMPOZICIJA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA (Primjer za sva etiri Fakulteta) ................................................................................................ 24

1. UVOD Zavravanje studiranja na drugom (II) ciklusu znanstvenog studiranja na Sveuilitu/Univerzitetu Vitez realizira se kroz pisanje, prihvatanje i odbrane znanstvenog magistarskog rada. Ovo Uputstvo se pie u cilju pomoi studentima koji piu znanstveni magistarski rad. Uputstvo je koncipirano kao davanje osnovnih instrukcija vezanih za izbor teme, tehniku pisanja, postavljanje hipoteze, citiranja itd, pri emu autor ovog Uputstva usmjerava kandidata kako i gdje e se detaljnije upoznati sa odgovarajuim djelom znanstvenog magistarskog rada. Pri izradi ovog Uputstva autor je koristio knjigu Pisana djela na poslijediplomskim znanstvenim magistarskim studijima prof.dr Ratko Zelenika, Ekonomski fakultet Rijeka, 2011 godina. Dijelovi iz navedene knjige se prenose u ovo Uputstvo pa se nee posebno citirati. Prof.dr Ratko Zelenika je profesor na naem Sveuilitu/Univerzitetu Vitez i predaje na znanstvenom magistarskom i doktorskom studiju. Za detaljnija uputstva i informacije za izradu znanstvenog magistarskog rada potrebno je koristiti navedenu knjigu a koja se moe nai u naoj biblioteci.

2. POJAM I MISIJA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA Vanost i misija znanstvenih magistarskih radova kao temeljnih poluga znanstvenog opismenjavanja intelektualaca u mikro, makro i globalnim obrazovnim i znanstvenim industrijama te mikro, makro i globalnim obrazovnim i znanstvenim sustavima odreuju temeljne reference za definiranje pojma takvog znanstvenog djela. Znanstveni magistarski rad je izvorno originalno i novo znanstveno pisano djelo, koje, u pravilu, izrauje pojedinac, magistrant, u suradnji i pod vodstvom mentora, na kraju poslijediplomskoga znanstvenog magistarskog studija, a koje je po metodologiji obrade i doprinosu znanosti prikladno za utvrivanje magistrantove sposobnosti za aktivno sudjelovanje u znanstvenoistraivakom radu, u znanstvenom podrujju i polju znanosti za koje se opredjeljuju magistranti. Istraivanje tematike koja se tretira u znanstvenom problemu i predmetu istraivanja, odnosno projektnom zadatku u vezi s objektima znanstvenoga istraivanja i postavljene hipoteze, mora se provoditi fundamentalnim i primijenjenim istraivanjima, ali uz primjenu petnaestak i vie znanstvenih metoda u odgovarajuim kombinacijama. Rezultatima istraivanja koji se predstavljaju u znanstvenim magistarskim radovima, slino doktorskoj disertaciji, moraju se otkriti nove spoznaje, nove znanstvene injenice, nove znanstvene zakonitosti, novi znanstveni zakoni, nove teorije. To je, u pravilu, izrazito samostalno izraeno djelo i ono ne moe biti rezultat timskog rada.

Po izvornosti, originalnosti, doprinosu znanosti, kvaliteti, opsegu i metodolokoj opremi, znanstveni magistarski rad je izmeu doktorske disertacije i magistarskog strunog (specijalistikog) rada. Kada bi trebalo kvantificirati odnos izmeu disertacije, znanstvenog magistarskog rada i magistarskog strunog rada, onda bi taj odnos iznosio 100:75:50. Ako bi se u takav odnos ukljuio i diplomski rad, koji se brani na zavretku sveuilinoga trogodinjeg studija, vrijednost toga rada iznosila bi 40. Sukladno tome svi bi navedeni odnosi iznosili prema hijerarhiji bitnih referenci spomenutih djela: 100:75:50:40. Temeljna misija svakoga znanstvenog magistarskog rada, bez obzira na znanstveno podruje (tj. prirodne i tehnike znanosti, medicine i zdravstva, biotehnike, drutvene i humanistike znanosti) i polje znanosti, da u njemu magistranti ponude svjetskoj riznici znanja, odreena nova, originalna ili inovirana znanja, saznanja, znanstvene injenice, znanstvene zakone, znanstvena otkria, znanstvene teorije ... te da se kvalificira za samostalno istraivanje.

3. PROCEDURA POSTUPAKA I REDOSLIJEDA AKTIVNOSTI NA PRIJAVI I ODBRANI ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA Na naem Sveuilitu/Univerzitetu usvojene su jasne i precizne Procedure postupaka i redosljeda aktivnosti na prijavi i odbrani znanstvenog magistarskog rada kojih se moraju pridravati svi studenti i profesori u procesu prijave i odbrane znanstvenog magistarskog rada. Procedure postupaka su podjeljene u tri djela: a) Predhodne aktivnosti na najavi teme i najavi izbora mentora, b) Aktivnost vezana za prijavu teme i njeno odobrenje, i c) Aktivnost vezana za rad nakon zavrenog pisanja znanstvenog magistarskog rada i njegova predaja i odbrana. Obzirom na obaveznost primjene Procedura postupaka i redosljeda aktivnosti na prijavi i odbrani znanstvenog magistarskog rada ista Procedura se moe nai na naoj web stranici. 4. IZBOR I PRIJAVA TEME ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA Izbor teme znanstvenog magistarskog rada obavlja magistrant u dogovoru s potencijalnim mentorom. Tema takvoga rada mora tretirati problematiku iz onoga znanstvenog podruja i polja znanosti u kojemu se magistrant znanstveno osposobljava i usavrava. Tema treba biti nova, akutualna, pogodna i korisna, a mora koncizno, nedvosmisleno i jasno izraavati bit sadraja znanstvenog magistarskog rada. Magistrant moe predloiti novo tehniko-tehnoloko rjeenje, bitno unapreenje nekog modela, rjeenja ili moda svoj objavljeni znanstveni rad kao ekvivalent znanstvenom magistarskom znanstvenom radu, ali uz uvjet da takvo rjeenje, unapreenje modela, objavljeni rad ... mora biti standardno oblikovan i opremljen kao kvalitetan znanstveni magistarski rad. Nakon izbora teme znanstvenog magistarskog rada magistrant je duan pripremiti i podnijeti pismenu prijavu teme znanstvenog magistarskog rada fakultetskom vijeu ili drugom tijelu (npr. Senatu ...), ustanove koja organizira i izvodi odreeni poslijediplomatski znanstveni magistarski studij, a obino se podnosi tijekom treeg semestra. Prije podnoenja Prijave teme 4

znanstvenog magistarskog rada magistrant svojim izvrenim obvezama tijekom studija mora ostvariti odreenu koliinu bodova, koja je odreena nastavnim programom, odnosno Pravilima studiranja II. ciklusa znanstvenog magistarskog studija. Da bi se mogla pripremiti pisana Prijava teme znanstvenog magistarskog rada, magistranti moraju nakon prethodnih znanstvenih istraivanja stuno napisati i kvalitetno dizajnirati najvanije elemente i dijelove takve prijave. 5. SADRAJ PRIJAVE TEME ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA Prijava teme znanstvenog magistarskog rada mora da sadri: 1. Biografija kandidata, 2. Naslov znanstvenog magistarskog znanstvenog rada 3. Obrazloenje teme znanstvenog magistarskog rada, 4. Predmet istraivanja i radne hipoteze, 5. Svrha i ciljevi istraivanja, 6. Ocjena dosadanjih istraivanja, 7. Naune metode koje e se koristiti, 8. Struktura i sadraj znanstvenog magistarskog rada, 9. Oekivani rezultati istraivanja, 10. Oekivani nauni doprinos i primjena rezultata istraivanja, 11. Spisak literature, 12. Gantogram aktivnosti pri izradi znanstvenog magistarskog rada, i 13. Izjava o originalnosti. Pri pisanju Prijave teme znanstvenog magistarskog rada studenti mogu koristiti kao uzorak neke ranije napisane i prihvaene prijave teme znanstvenog magistarskog rada a koju moe dobiti kod voditelja znanstvenog magistarskog studija. 5.1. BIOGRAFIJA KANDIDATA Biografija kandidata (ivotopis ili curriculum vitae) sadri najvanije podatke o kandidatu (magistrantu): - Lini (osobni) podatci: godina roenja, mjesto roenja, dravljanstvo i sl., - Obrazovanje (osnovno, srednje i visoko), - Radno iskustvo (rad i napredovanje u struci), - Osposobljavanje i usavravanje, - lanstvo i aktivnost u vanijim udruenjima, ustanovama i institucijama, - Popis objavljenih znanstvenih, znanstvenostrunih i strunih djela, - Sudjelovanje na znanstvenim skupovima, kongresima i simpozijima, - Specijalizacije, - Ostale kompetencije i informacije.

5.2. NASLOV ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA Naslov znanstvenog magistarskog rada. Osim to mora biti nov, aktualan, inventivan, atraktivan, koristan, naslov mora jednostavno, jasno i nedvosmisleno odravati bit sadraja takvoga rada, ne smije biti ni prekratak, a ni predug: mora sadravati kljune rijei tematike koja se tretira u znanstvenom magistarskome radu, ni manje ni vie od toga. Naslov znanstvenog magistarskog rada nije sloena reenica s veznicima i ne smije sadravati rijei koje se esto rabe u govornoj frazeologiji, kao na primjer: Uloga, znaenje, mjesto i funkcije peditera u racionalizaciji logistikih lanaca ...umjesto pediter u funkciji racionalizacije logistikih lanaca (to je naslov znanstvenog magistarskog rada koji se u ovome dijelu navodi kao ogledni primjer). Taj naslov ima samo pet rijei, a ispunjava sve reference (npr. kljune rijei, dva aktualna objekta istraivanja u interakcijskoj sprezi, odrava bit znanstvenog magistarskog rada ...) aktualne teme i tematike znanstvenog magistarskog rada. 5.3. OBRAZLOENJE TEME ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA Kandidat (magistrant) mora obrazloiti temu znanstvenog magistarskog rada pri emu mora znanstveno utemeljenim argumentima dokazati aktualnost i pogodnost teme odnosno naslova znanstvenog magistarskog znanstvenog rada. 5.4 PREDMET ISTRAIVANJA I RADNE HIPOTEZE Predmet istraivanja je dosta sloeno i vano pitanje i usko je povezano sa problemom istraivanja. Svaki problem nije problem istraivanja, a svaki problem istraivanja nije znanstveni problem istraivanja. Za magistrante karakteristino je sljepilo za probleme. Problem istraivanja specifian je problem. To je onaj problem koji se ne moe rijeiti uenjem i studiranje, ve je potrebno provesti znanstveno istraivanje da bi se dolo do novih znanstvenih spoznaja. Znanstveni problem istraivanja jest neka injenica, pojava, fenomen ..., koji je za istraivaa iznenaenje, nepoznat, neshvatljiv ..., koji proturjei postojeim teorijama i raspoloivom znanju, pretpostavkama ili oekivanjima i koji potie na razmiljanje traei odgovor, objanjenje ili rjeenje. Nerijeeni znanstveni problemi impliciraju odreene tetne posljedice, zbog kojih bi ih trebalo znanstveno rjeavati. Problem istraivanja magistrant mora znanstveno, jasno, odreeno i koncizno definirati. U okviru ovog poglavlja dajemo osvrt na pojam znanstvene hipoteze i pomonih hipoteza. Ne ulazei dublje u elaboriranje svih vanijih znaajki i fenomena o hipotezama kao jednom od najvanijih elemenata znanstvenih, znanstvenostrunih i strunih pisanih djela, na ovome se mjestu nakon definiranja pojma hipoteza posebna pozornost posveuje misiji i meuodnosu znanstvene hipoteze i pomonih hipoteza u prijavi teme znanstvenog magistarskog rada. 6

to je hipoteza? Na to pitanje daje se odgovor: Hipoteza je pretpostavka ili tvrdnja o nekom fenomenu koja se moe dokazati ili opovrgnuti. Dobra ili valjana hipoteza koja je adekvatna odreenom projektnom zadatku u vezi s odreenim objektima istraivanja i problemom istraivanja, a adekvatna je ona hipoteza koja je potvrdiva ili provjerljiva pravilima, zakonitostima, procedurama, postupcima ...metodologije znanstvenoga istraivanja i tehnologije znanstvenoga istraivanja. U prijavi teme znanstvenog magistarskog rada postavlja se znanstvena hipoteza, i to u jednoj jasnoj, jezgrovitoj, konciznoj ...reenici, a mora sadravati kljune rijei iz naslova, znanstvenoga problema istraivanja, znanstvenoga projektnog zadatka te objekta istraivanja. Znanstvena hipoteza u znanstvenom magistarskom radu znanstveno je utemeljena pretpostavka koju treba dokazati rezultatima znanstvenoga istraivanja (tj. Znanstvenim injenicama, znanstvenim zakonima, znanstvenim teorijama, kvantitativnim modelima ...),a odnosi se na sve bitne fenomene znanstvenog magistarskog rada kao cjelovitoga znanstvenoga projekta. Takva se hipoteza moe nazvati i makroznanstvena hipoteza, a treba je konkretizirati s vie parcijalnih, odnosno pomonih hipoteza. Parcijalne ili pomone hipoteze logino je postaviti za svaki radni dio znanstvenog magistarskog rada (tzv.radni dijelovi su svi dijelovi znanstvenog magistarskog rada, osimuvoda izakljuka). Dokazivanjem parcijalnih, odnosno pomonih hipoteza dokazuju se pojedini segmenti znanstvene hipoteze, i tako magistranti stvaraju intelektualni mozaik (svaki kameni u tom mozaiku predstavlja znanstvene injenice kojima se dokazuje jedna od postavljenih parcijalnih hipoteza ...) znanstvenih argumenata kojima je dokazivana ili, jo bolje, dokazana temeljna znanstvena hipoteza. U predstavljanju pomonih hipoteza magistrantima moe pomoi pitanje Zato se odreene znanstvene injenice o tome i tome predstavljaju u odreenom dijelu? to bi znanstvenim injenicama trebalo dokazivati u odreenome dijelu? U prijavi teme znanstvenog magistarskog rada, nakon postavljanja znanstvene hipoteze i pomonih hipoteza (za svaki radni dio postavlja se po jedna pomona hipoteza, i to u jednoj jasnoj, jezgrovitoj, konciznoj ...reenici, a mora sadravati kljune rijei i bit dotinoga djela ...), navode se jasno determinirani argumenti koji podupiru postavljenu temeljnu znanstvenu hipotezu, odnosno postavljene parcijalne, odnosno pomone hipoteze. Temeljno je metodoloko pravilo da se za svaku parcijalnu, odnosno pomonu hipotezu formulira po jedan jasan, koncizan, jezgrovit ...argument, i to u jednoj reenici. Detaljnije o hipotezama moete nai u knjizi Ratko Zelenika Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela , Rijeka, 2000 godina str. 387-395. 5.5 SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA Znanstveno utemeljeno, jasno, koncizno, nedvosmisleno ... magistrant mora odrediti temeljnu svrhu i glavne ciljeve istraivanja koje rezultatima znanstvenoga istraivanja namjerava ostvariti u znanstvenom magistarskom radu. Svrha i ciljevi znanstvenoga istraivanja predstavljaju, u biti, znanstvenu misiju istraivanja koja bi omoguila rjeavanje determiniranoga znanstvenoga problema, ostvarivanje znanstvenoga projektnog zadatka te dokazivanje temeljne znanstvene hipoteze i pomonih hipoteza.

U prijavi teme znanstvenog magistarskog rada svrha i ciljevi znanstvenoga istraivanja definiraju se i formuliraju u jednoj konciznoj, jasnoj, jezgrovitoj ... reenici, koja mora sadravati kljune rijei ne samo naslova, znanstvenoga problema istraivanja, projektnoga zadatka, znanstvene hipoteze i pomonih hipoteza nego i kljune rijei svihradnih dijelova. To, ustvari, znai da svrha i ciljevi istraivanja predstavljaju mikromisiju znanstvenoga istraivanja koja se odnosi na sve najvanije fenomene znanstvenog magistarskog rada. Definirana svrha i ciljevi istraivanja, odnosno makromisija znanstvenoga israivanja, moe se konkretizirati s vie konkretnih (pod) ciljeva istraivanja. Temeljno je metodloko pravilo da se za svakiradni dio znanstvenog magistarskog rada formulira po jedan konkretan cilj znanstvenoga istraivanja. Pri formuliranju konkretnih ciljeva istraivanja (za svakiradni dio definira se konkretan cilj istraivanja, i to u jednoj reenici koja mora imati kljune rijei dotinog dijela ...) moe magistrantima pomoi pitanje: to je misija istraivanja u dotinome dijelu znanstvenoga dijela znanstvenog magistarskog rada? Ili, to se mora dokazati rezultatima istraivanja u nekome djelu znanstvenog magistarskog rada? Preporuuje se magistrantima da, nakon definiranja temeljne svrhe i ciljeva znanstvenoga istraivanja, odnosno makromisije znanstvenoga istraivanja i posebnih konkretnih ciljeva istraivanja, postave na makroraznini vie pitanja na koje bi trebali tijekom istraivanja, formuliranja i pisanog formuliranja rezultata istraivanja dati znanstveno utemeljene odgovore. Odgovori na takva pitanja moraju biti u funkciji rjeavanja definiranoga znanstvenog problema istraivanja, ostvarivanja formuliranoga projektnog zadatka te dokazivanja postavljene temeljne znanstvene hipoteze i pomonih hipoteza. ini se loginim da bi bilo primjereno za svaki radni dio postaviti dva do tri pitanja. 5.6. OCJENA DOSADANJIH ISTRAIVANJA Ocjena dananjih istraivanja. Kritikom znanstvenom kvalitativnom analizom svih objavljenih i javnosti dostupnih znanstvenih, znanstvenostrunih i strunih djela i znanstvenih informacija u tuzemstvu i inozemstvu te znanstvenim injenicama, magistrant bi koncizno morao dokazati da tretirana tematika do trenutka podnoenja prijave teme znanstvenog magistarskog rada niti u BiH ni u svijetu, nije na koncipirani nain u potpunosti znanstveno istraena, obraena i javnosti prezentirana. Ako to magistrant ne moe konzistentno dokazati, predloena tema nije pogodna za znanstveni magistarski rad. U obrazloenju teme i teza znanstvenog magistarskog rada, a prije formuliranja cjelovite ocjene dosadanjih istraivanja, magistrant je duan navesti sve bibliografske jedinice koje je do toga trenutka prouio u vezi s tretiranom tematikom. Smatra se da bi takav popis trebao sadravati vie od 100 aktualnih bibliografskih jedinica. 5.7. NAUNE METODE KOJE E SE KORISTITI Magistrant treba navesti sve znanstvene metode koje e koristiti u svojem znanstvenome istraivanju i pomou kojih e pokuati rijeiti postavljeni znanstveni problem istraivanja i znanstveni projektni zadatak, dokazati postavljenu znanstvenu hipotezu i pomone hipoteze, ostvariti svrhu i ciljeve istraivanja, odgovoriti na postavljena pitanja. Pri tome bi trebalo 8

kombinirati najmanje petnaestak znanstvenih metoda, a neke od njih i posebno precizno odrediti. Tako, primjerice, nije dovoljno samo navestimatematika metoda, treba i konkretizirati takve metode, npr. metoda operacijskih istraivanja ili jo konkretnije: linearno programiranje, dinamiko programiranje, teorija igara, mreno planiranje, redovi ekanja itd. Detaljnije o znanstvenim metodama moete nai u knjizi Ratko Zelenika Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela , Rijeka, 2000 godina str. 281-374. 5.8. STRUKTURA I SADRAJ ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA Struktura znanstvenog magistarskog rada u sutini predstavalja sadraj znanstvenog magistarskog rada podjeljen po poglavljima od Uvoda do Zakljuka. U prijavi teme znanstvenog magistarskog rada magistrant mora obrazloiti strukturu znanstvenog magistarskog rada, a to znai da mora jasno i koncizno navesti to u kojem dijelu namjerava elaborirati. Magistrant mora ukratko opisati sadraj svakog dijela znanstvenog magistarskog rada od Uvoda do Zakljuka. Opis sadraja obino iznosi dvije do tri reenice. 5.9. OEKIVANI REZULTATI ISTRAIVANJA Magistrant mora u prijavi teme znanstvenog magistarskog rada pregledno, sustavno i koncizno navesti vanije rezultate koje oekuje po zavrenom znanstvenom istraivanju, a koje e predstaviti u svojemu znanstvenom magistarskom radu. Pri oblikovanju pojedinih oekivanih rezultata znanstvenoga istraivanja u prijavi teme znanstvenog magistarskog rada treba dosljedno primijeniti temeljno pravilo metodologije i tehnologije znanstvenoga istraivanja: za svaki radni dio znanstvenog magistarskog rada definirati u jednoj jasnoj, sadrajnoj, jezgrovitoj i konciznoj reenici oekivane rezultate znanstvenoga istraivanja. 5.10. OEKIVANI ISTRAIVANJA NAUNI DOPRINOS I PRIMJENA REZULTATA

U prijavi teme znanstvenog magistarskog rada magistrant mora veoma precizno, odreeno, jasno, koncizno, jezgrovito, nedvosmisleno ... najaviti i determinirati oekivani znanstveni doprinos znanstvenoga istraivanja. Takav se doprinos odreuje i formulira u teorijskom i aplikativnom smislu. Najavljeni i oekivani doprinos globalnoj znanosti mora biti izravno u funkciji rjeavanja znanstvenoga problema istraivanja, ostvarivanja znanstvenoga projektnog zadatka, dokazivanja postavljene znanstvene hipoteze i pomonih hipoteza te ostvarivanja misije znanstvenoga istraivanja. Formuliranje oekivanoga doprinosa znanosti, koji se najavljuje u prijavi teme znanstvenog magistarskog rada mora biti sukladno temeljnim naelima, pravilima, zakonitostima ... odreenoga znanstvenoga podruja, polja i grane znanosti. I ne samo to. U formuliranju oekivanoga doprinosa znanosti u prijavi teme znanstvenog magistarskog rada magistrant mora dosljedno primijeniti temeljno pravilo metodologije i tehnologije znanstvenoga istraivanja, i to: za svaki radni dio znanstvenog magistarskog rada formulirati u jednoj jasnoj, 9

nedvosmislenoj, sadrajnoj, jezgrovitoj i konciznoj reenici oekivani znanstveni doprinos znanstvenog istraivanja. Magistrant mora u prijavi teme znanstvenog magistarskog rada vrlo odreeno naznaiti gdje, kako, kada i uz koje se pretpostavke mogu primjenjivati rezultati znanstvenoga istraivanja koji e se predstaviti u znanstvenom magistarskom radu odnosno navesti mogunosti aplikativne primjene rezultata istraivanja. 5.11. SPISKA LITERATURE Na kraju prijava teme znanstvenog magistarskog rada sastavlja se spisak literature koja e biti koritena u izradi znanstvenog magistarskog rada. Spisak literature mora biti sistematiziran kao knjige, lanci, studije, prirunici, konvencije, propisi, statistike, interne rasprave i td. 5.12. GATORGAM MAGISTARSKOG RADA AKTIVNOSTI PRI IZRADI ZNANSTVENOG

Gantogram aktivnosti izrade znanstvenog magistarskog rada predstavlja vremenski plan izrade znanstvenog magistarskog rada. Gantogram se naziva po amerikom ininjeru H. Ganttu kao kreatoru dinamikih planova.
Gantogram sadri sve bitne aktivnosti koje su izravno povezane za prijavu teme i izradu znanstvenog magistarskog rada, a sistematizirane su u devet skupina:

Opis aktivnosti

2007. X-XII

2008. I-VI

2008. VII-IX

2008. X-XII

2009. I-III

2009. IV-VI

2009. VII-IX

2009. X-XII

2010. I-IV

1.Prikupljanje literaturne grae i znanstvenih 3 6 informacija 2. Prijava teme znanstvenog znanstvenog magistarskog rada i nastavljanje istraivanja 3.Prouavanje literarne grae i znanstvenih informacija 4. Selekcija analiza i sinteza relevantnih injenica, spoznaja, zakonitosti, teorija ... 5.Konzultacije i razgovori s ekspertima i stvaranje parcijalnih i generalnih zakljuaka 6.. Pisano formuliranje rezultata istraivanja 7.Pisanje teksta rukopisa, grafika i tehnika obrada teksta znanstvenog magistarskog rada 8.Predaja prve verzije znanstvenog magistarskog rada

3 2

10

1
9.Revidiranje teksta prema primjedbama i sugestijama mentora i lanova povjerenstva 1

Ukupno

31

U ovome su gantogramu bitne aktivnosti pri izradi znanstvenog magistarskog rada sistematizirane u devet skupina koje se planiraju obaviti za ukupno 31 mjesec, odnosno po skupinama aktivnosti: 3+6+3+3+3+3+3+3+4=31 mjesec, to bi moglo biti i realno ako se ima n a umu injenica da je magistrant prije podnoenja prijave teme svoga znanstvenog magistarskog rada najmanje 12 mjeseci (tijekom prvog i drugog semestra studija) aktivno istraivao i prouavao tematiku koju je planirao obraditi u svome zavrnom radu. Gantogram moe pozitivno i poticajno djelovati na uinkovitost rada magistranta.

5.13. IZJAVA O ORIGINALNOSTI RADA U prijavi magistrant treba dati izjavu da e znanstveni magistarski rad izraditi potpuno samostalno uz koritenje citirane literature i uz pomo mentora.

6. OCJENA PODOBNOSTI KANDIDATA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA

POGODNOSTI

TEME

Imenuje se Komisija za ocjenu podobnosti kandidata i pogodnosti teme znanstvenog magistarskog rada. Komisija se sastoji od tri profesora koja piu Izvjetaj o ocjeni podobnosti kandidata i pogodnosti teme znanstvenog magistarskog rada. Izvjetaj mora da sadri sve bitne elemente odnosno sve iste elemente koji su navedeni u toci 5. ovog Uputstva a odnosi se na sadraj prijave teme znanstvenog magistarskog rada (5.1. do 5.13.). Kao najvaniji dio Izvjetaja je zadnji dio koji glasi: Zakljuak i prijedlog. U Zakljuku Komisija konstatira da magistrant ispunjava sve potrebne i propisane uvjete za prijavljivanje teme. (ili ne ispunjava uvjete) Ujedno Komisija zakljuuje da je tema aktualna i pogodna (ili nije pogodna) za izradu znanstvenog magistarskog rada. Na kraju Izvjetaja Komisija daje svoj prijedlog da magistrant moe nastaviti izradu znanstvenog magistarskog rada. Pri pisanju Izvjetaja o podobnosti kandidata i pogodnosti teme Komisija za pisanje Izvjetaja moe koristiti kao uzorak ranije napisan i kvalitetan Izvjetaj za nekog drugog magistranta a koji se moe dobiti kod voditelja znanstvenog magistarskog studija. Svi se navedeni elementi u ovome Izvjetaju moraju sustavno, vrlo odreeno, znanstveno utemeljeno, koncizno, jezino, stilski i terminoloki kvalitetno elaborirati jer oni presudno utjeu na ocjenu podobnosti magistranta i pogodnosti teme znanstvenog magistarskog rada, a on predstavlja ne samo magistranta nego i lanove Komisije i ustanove koja organizira i operacionalizira znanstveni magistarski studij. Stoga se izradi toga Izvjetaja mora posvetiti osobita pozornost. Bitno je olakana izrada takvoga Izvjetaja ako se pie na osnovi kvalitetne prijave teme znanstvenog magistarskog rada. 11

Komisija svoj Izvjetaj dostavlja na razmatranje i usvajanje na Nastavno-nauno vijee fakulteta a na iju odluku suglasnost daje Senat Sveuilita/Univerziteta Vitez.

7. IMENOVANJE MENTORA I NJEGOVA ULOGA Magistrant predlae mentora a nastavno-nauno vijee uz suglasnost Senata imenuje mentora. U trenutku prihvaanja Izvjetaja o podobnosti magistranta i pogodnosti teme znanstvenog magistarskog rada imenuje se mentor, pri izradi njegovoga znanstvenog magistarskog rada. Magistrant ima odreena prava da za mentora predloi kompetentnoga sveuilinog nastavnika i znanstvenika za kojega moe jamiti da e s njime moi uspjeno suraivati i da mu moe svojim znanjem, vjetinama i iskustvom pomoi u znanstvenom istraivanju i izradi znanstvenog magistarskog rada. Mentor je, u pravilu, zaposlenik na Sveuilitu/Univerzitetu koje organizira i provodi i znanstveni magistarski studij a moe biti i vanjski saradnik. Dobronamjeran, pozitivno orijentiran, susretljiv, komunikativan, etian, moralan ... dobar mentor moe iznimno mnogo pomoi magistrantu u znanstvenom istraivanju i izradi znanstvenog magistarskog rada, posebice ako je stvarno kompetentan za odreeno znanstveno podruje, znanstvenu disciplinu ... i ako je veliki znalac metodologije i tehnologije znanstveno ga istraivanja. Mentor znanstvenog magistarskog rada je nastavnik iz ije se pie i oblasti brani znanstveni magistarski rad, s tim da mentor moe biti redovni profesor, vanredni profesor, docent i emeritus. Mentor vodi kandidata u njegovom teorijskom i istraivakom radu i prua mu pomo u cjelokupnom procesu izrade rada kroz: - izbor teme - formuliranje naslova teme, - definiranje hipoteza - postavljanje cilja, predmeta rada, naunoistraivakih metoda i naina njihovog rjeavanja (polazna istraivanja), - teorijsku obradu problema, - utvrivanje definicija, vrednovanje kriterijuma i strukture, - izbor naina istraivanja, prikupljanja, obrade i analize podataka i verifikacije metoda istrivanja, - konano oblikovanje rada. Sistem albi i pritubi, kao i mogunost promjene mentora, razmatra i rjeava Senat Sveuilita/Univerziteta.

12

8. IZRADA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA Sa stajalita magistranta osnova je svrha i cilj izrade znanstvenog magistarskog rada da uspjenom obranom svoga znanstvenog magistarskog rada, koji je samostalno izradio, stekne akademski stupanj magistra znanosti. Takva svrha i cilj, meutim, pretpostavlja i mnogobrojne druge svrhe i podciljeve, kao to su: 1) da se magistrant potpunije, dublje i opsenije upozna s tematikom odreenog polja ili grane znanosti, 2) da se magistrant znanstveno osposobljava i usavrava za samostalan znanstvenoistraivaki rad, 3) da se magistrant osposobljava za aktivno i djelotvorno sudjelovanje u timskom znanstvenoistraivakom radu, 4) da magistrant proiri, produbi i testira svoja znanja i vjetine o metodologiji i tehnologiji znanstvenoga istraivanja i 5) da magistrant stjee vjetinu pisanja znanstvenih, znanstvenostrunih i strunih djela. Izradom znanstvenog magistarskog rada magistrant mora dokazati: 1) sposobnost primjene teorijskog i praktinog znanja u samostalnoj obradi aktualne i do tada neobraene teme (i tematike) znanstvenih, znanstvenostrunih i strunih djela, 2) sposobnost primjene metodologije i tehnologije znanstvenoga istraivanja, 3) sposobnost koritenja relativnih tuih spoznaja, stavova, znanstvenih injenica, zakonitosti, teorija koje su objavljene u aktualnoj literaturi ili su pohranjene u bankama podataka, 4) sposobnost formuliranja rezultata istraivanja i vlastitih spoznaja do kojih je doao primjenom znanstvenoistraivakog rada, 5) sposobnost pisanja tekstova znanstvenih, znanstvenostrunih i strunih djela, 6) sposobnost da aktivno i uinkovito sudjeluje, individualno ili kolektivno u znanstvenoistraivakom radu. Od svrhe i ciljeva izrade znanstvenog magistarskog rada treba razlikovati svrhu i ciljeve znanstvenoga istraivanja u postupku stjecanja akademskog stupnja magistra znanosti, odnosno u izradi konkretnoga znanstvenog magistarskog rada. Naime, svrha i ciljevi znanstvenoga istraivanja ili misija znanstvenog istraivanja u izradi znanstvenog magistarskog rada izravno je u funkciji rjeavanja odreenoga znanstvenoga problema istraivanja, ostvarivanja odreenoga znanstvenog projektnog zadatka te dokazivanja postavljene znanstvene hipoteze i pomonih (tj. parcijalnih) hipoteza ... koje su elaborirane u konkretnoj prijavi teme znanstvenog magistarskog rada. Ako se, meutim, prouava meuodnos svrhe i ciljeva izrade konkretnoga znanstvenog magistarskog rada i svrhe i ciljeva znanstvenoga istraivanja u izradi toga rada, onda je logino da izmeu njih postoji visok stupanj kompatibilnosti i komplementarnosti jer jednu i drugu misiju ostvaruje odreeni magistrant. Kvaliteta ostvarivanja takvih misija odluujue ovisi od stupnja znanstvene pismenosti svakoga magistranta.

9. STRUKTURA ILI KOMPOZICIJA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA Svaki znanstveni magistarski rad bez obzira tretira li aktualne fenomene prirodnih, tehnikih, medicinskih, biotehnikih, drutvenih ili humanistikih znanosti mora imati uobiajene i najvanije elemente i dijelove koje je mogue predstaviti u univerzalnom modelu znanstvenog magistarskog rada. Najvaniji elementi i dijelovi znanstvenog magistarskog rada koji se pozicioniraju redoslijedom u tekstu znanstvenog magistarskog rada jesu sljedei: 1) predgovor, 2) saetak, summary (ili saetak na jednom od svjetskih jezika), 3) sadraj, 4) uvod (sa svim bitnim elementima), 5) povijesno-teorijski, retrospektivni i eksplikativni dio (svaki znanstveni 13

magistarski rad mora imati onoliko ovih dijelova koliko ima objekata istraivanja, a, u pravilu, ima dva objekta istraivanja), 6) analitiko-eksperimentalni dio (najee znanstveni magistarski radovi imaju tri takva dijela), 7) perspektivni dio, 8) zakljuak, 9) literatura, 10) popis ilustracija, 11) popis priloga, 12) kazalo imena, 13) kazalo pojmova, 15)kazalo kratica. Prethodno navedeni elementi i dijelovi znanstvenog magistarskog rada u biti predstavljaju njegovu strukturu ili kompoziciju. Struktura ili kompozicija znanstvenog magistarskog rada sustavan je raspored meusobno povezanih svih dijelova (tj. elemenata) takvoga djela. Svaki dio znanstvenog magistarskog rada ima svoju bitnu misiju i opseg u tekstu takvoga rada. Magistranti koji izvrsno poznaju misiju svih elemenata znanstvenog magistarskog rada u iznimnoj su i velikoj prednosti u odnosu na one koji nemaju potrebna znanja i vjetine o tim elementima. Takva se prednost moe izraziti i vie desetak puta, i to u uteenom vremenu i energiji, poveanju kvalitete i uinkovitosti ... magistranata u postupku sjecanja magisterija znanosti. Najvaniji elementi i dijelovi znanstvenog magistarskog rad, navedeni u univerzalnom modelu znanstvenog magistarskog rada, ukratko se obrazlau u nastavku, jer se tim elementima i dijelovima posveuje posebna pozornost kao znanstvenom temelju akademske i znanstvene karijere, i to: 1) Predgovor. U znanstvenim magistarskim radovima obvezno se pie predgovor, a pozicionira se prije sadraja. Predgovor je kratak, jasan, jezgrovit, a sadri sljedee: motive i razloge izbora teme i tematike koja se tretira u znanstvenom magistarskom radu, objektivne potekoe koje su se javljale tijekom znanstvenoga istraivanja, formuliranja i predstavljanja rezultata istraivanja ... te konkretne zahvale svima onima koji su bili iskrena logistika magistrantu tijekom studiranja, usavravanja, istraivanja, izrade ... znanstvenog magistarskog rada. 2) Saetak. U znanstvenim magistarskim radovima obavezan je saetak, i to na nacionalnom jeziku i jednom (a moe i vie) svjetskom jeziku ( npr. engleskom, njemakom, francuskom, talijanskom ...). Saeci se mogu pozicionirati iza predgovora, a prije uvoda, ili poslije literature na kraju teksta znanstvenog magistarskog rada. Na poetku se saetka pie naslov znanstvenog magistarskog rada, a na kraju teksta piu se kljune rijei. U saetku se iznosi kratak pregled, odnosno vrlo koncizan sadraj, cjelovita informacija o najbitnijim fenomenima koji su elaborirani u znanstvenom magistarskom radu. Saetak ima dvostruku namjenu:da poslui javnosti kao cjelovita informacija o znanstvenom mgistarskom radu te da omogui itateljima brzu spoznaju bitnih informacija znanstveni magistarski rad, a koje mogu posluiti pri donoenju odluke hoe li ga detaljnije prouavati ili ne. 3) Sadraj (kazalo). Sadraj je jedan od najvanijih dijelova i elemenata znanstvenog magistarskog rada. Sadraj se obavezno pozicionira na poetku znanstvenog magistarskog rada,odmah iza predgovora, odnosno saetka. Za magistrante i itatelje kazalo predstavlja uinkovit putokaz, odnosno kompas pomou kojega mogu vrlo brzo pronai sve injenice, spoznaje, informacije ... elaborirane u znanstvenom magistarskom radu. Sadraj, u biti, predstavlja brojano-tekstualni pregled dijelova i poddijelova znanstvenog magistarskog rada pomou kojega se veoma jednostavno i brzo pronalaze stranice na kojima su predoeni rezultatu znanstvenih istraivanja itd. 14

4) Uvod. U znanstvenom magistarskom radu uvod se pie obvezno. Uvod je poetni dio znanstvenog magistarskog rada, koji predstavlja ne samo takvo djelo nego i znanstveni lik autora, odnosno magistranta. U uvodu magistrant uvodi sebe i itatelje u podruje istraivanja, u svijet fenomena koji se tretiraju u znanstvenom magistarskom radu, u njemu predstavlja: znanstveni problem istraivanja, znanstveni projektni zadatak, objekte znanstvenoga istraivanja, postavlja temeljnu znanstvenu hipotezu i pomone hipoteze, odreuje svrhu i ciljeve istraivanja, daje ocjenu dosadanjih istraivanja, navodi znanstvene metode te obrazlae strukturu znanstvenog magistarskog rada. Uvod se, u pravilu, pie nakon zavrnoga teksta rukopisa znanstvenog magistarskog rada, i to u perfektu, iako magistrant tijekom izrade svojega znanstvenog magistarskog rada stalno mora imati na umu sve tematske jedinice svih dijelova i poddijelova znanstvenog magistarskog rada. Sukladno navedenim znaajkama uvoda, uvod svakoga znanstvenog magistarskog rada mora imati ovih est elemenata i dijelova: (1) problem istraivanja, znanstveni projektni zadatak i objekti istraivanja, (2) znanstvena hipoteza i pomone hipoteze, (3) svrha i ciljevi istraivanja, (4) ocjena dosadanjih istraivanja, (5) znanstvene metode, i (6) struktura ili kompozicija rada. Uvod ne smije biti niti prekratak, a ni predug. Obino ima opseg od cca. 7% od ukupnog znanstvenog magistarskog rada odnosno 5,6. do 12,6. stranica. 5) Povijesno-teorijski, retrospektivni i eksplikativni dijelovi. Svaki znanstveni magistarski rad ima, u pravilu, dva povijesno-teorijska, retrospektivna i eksplikativna dijela. Zato? Zato to oni, u pravilu, imaju dva bitna, odnosno primarna objekta istraivanja. To znai da se svaki objekt istraivanja elaborira u jednome posebnome dijelu. U tim dijelovima predstavljaju se aktualni fenomeni o objektima istraivanja, i to ciljano, racionalno ... na ogranienom prostoru (opseg ta dva dijela obino iznosi maksimalno 20% cjelokupnoga opsega znanstvenog magistarskog rada). U predstavljanju objekata istraivanja koriste se najaktualnije i globalne spoznaje, aktualne globalne znanstvene injenice, aktualne globalne znanstvene zakonitosti, aktualne globalne znanstvene teorije, aktualni globalni znanstveni zakoni ... Povijesno-teorijski i eksplikativni dijelovi, predstavljaju znanstvenu platformu, znanstveni poligon, znanstvenu paradigmu ... na koju se nadograuju rezultati istraivanja u vezi s rjeavanjem znanstvenoga problema i projektnoga zadatka te dokazivanja znanstvene hipoteze ... u znanstvenom magistarskom radu. 6) Anlitiko-eksperimentalni dijelovi. Svaki znanstveni magistarski rad ima dva ili tri posebna analitiko-eksperimentalna dijela. Ti su dijelovi u znanstvenim magistarskim radovima najvaniji, najzahtjevniji, najopseniji..., zahtijevaju najvie znanstvenoistraivakog rada, najvie napora i energije, najvie rada, odnosno vremena provedenogza stolom ili na terenu. Zato? Razloga je zato mnogo. U tim se dijelovima rezultatima istraivanja mora na znanstveno utemeljen nain, primjenom suvremenog znanstvenoga instrumentarija i primjenom suvremenih tehnologija 15

znanstvenoga istraivanja, rijeiti determinirani znanstveni problem istraivanja, ostvariti znanstveni projektni zadatak, dokazati postavljena znanstvena hipoteza, ostvariti svrha i ciljevi istraivanja ... koji su elaborirani u prijavi teme znanstvenog magistarskog rada. I ne samo to. U tim se dijelovima znanstvenog magistarskog rada daje konzistentna dijagnozabolesti pojava, odnosno fenomena ... koji se nalaze u fokusu znanstvenoga istraivanja i objekata istraivanja konkretnoga znanstvenog magistarskog rada. Analitiko-eksperimentalni dijelovi, zbog svoje iznimno vane misije u znanstvenim magistarskim radovima, svojim opsegom participiraju u ukupnom opsegu znanstvenih magistarskih radova s oko 40% u tri dijela. U elaboriranju rezultata istraivanja, koji se predstavljaju u antiko-eksperimentalnim dijelovima znanstvenih magistarskih radova, magistranti dokazuju svoje znanje, sposobnost, kritinost, kreativnost, inovativnost, znanstveno-istraivako iskustvo, motiviranost itd. 7) Perspektivni dio. Svaki znanstveni magistarski rad mora imati perspektivni dio, dio vizije, dio budunosti. Zato? Odgovor na ovo pitanje direktan je, jednostavan, logian, jezgrovit: Znanstveno utemeljena bolest koja se dijagnostificirala u analitikoeksperimentalnim dijelovima znanstvenih magistarskih radova mora se izlijeiti u perspektivnom dijelu takvih radova. U perspektivnom dijelu znanstvenih magistarskih radova magistranti nude znanstveno utemeljenu terapiju za izljeenje dijagnosticirane bolesti. Sastoji u sljedeim lijekovima: magistranti predlau nove modele, nova rjeenja, nove mjere, nove instrumente, nove zakone, nove teorije ... meu kojima treba preferirati one kvantitativne ... Znanstveni magistarski radovi imaju, u pravilu, samo jedan perspektivni dio, koji ima opseg oko 10% u odnosu na cjelokupni opseg takvih radova. To je i razumljivo ako se ima na umu injenica da magistranti u perspektivnom dijelu nude, odnosno predlau nove, originalne, izvorne, inovirane ... modele, rjeenja, instrumente, znanstvene zakone, znanstvene teorije ... koji do toga trenutka nisu bili poznati u makro i globalnim znanstvenim industrijama. Biti globalni vizionar pretpostavlja ne samo obrazovane i znanstvene kompetencije nego, prije svega, kreativnost i inovativnost, a to znai i racionalnu, emocionalnu i socijalnu inteligenciju. 8) Zakljuak. Zavrni je dio znanstvenog magistarskog rada zakljuak. Zakljuak, u biti, predstavlja sustavnu, konciznu i jezgrovitu sintezu svih relativnih spoznaja, znanstvenih injenica, znanstvenih zakona, znanstvenih zakonitosti, znanstvenih teorija ... koji su opirnije elaborirani u povijesno-teorijskim, retrospektivnim i eksplikativnim dijelovima, analitiko-eksperimentalnim dijelovima te perspektivnom dijelu znanstvenog magistarskog rada, a kojim je dokazana postavljena znanstvena hipoteza ... U zakljuku se ne navode tue citati i ne piu se fusnote. Dijelovi, odnosno pasusi zakljuka, ne oznaavaju se brojevima, nego se formuliraju kronoloki prema strukturi znanstvenog magistarskog rada. Zakljuak ne bi smio biti ni prekratak ni preopiran, trebao bi iznositi najvie do 7% od ukupnoga opsega znanstvenog magistarskog rada (tj. od 5,6. do 12,6. stranica). 9) Literatura. Popis bibliografski jedinica u Literaturi klasificira se sukladno uobiajenim standardima u etiri skupine: (1) knjige, (2) lanci, rasprave, studije, (3) ostali izvori 16

(konferencije, propisi, natuknice, leksikoni, enciklopedije, rijenici i sl.) i (4) nepotpisani napisi (web stranice i slino). Literatura se sistematizira po A, B, C, D metodi prezimena autora navoenjem slijedeih elemenata: Za Knjige: Prezime autora i koautora, ime autora i ko autora, naziv rada, izdava, mjesto izdanja, godina izdanja. Za lanke: Prezime autora i koautora, ime autora i koautora, naziv rada, naziv asopisa, broj i godina asopisa. Za radove sa strunih i naunih skupova: Prezime autora i koautora, ime autora i koautora, naziv rada, naziv naunog skupa, organizator skupa, mjesto i godina skupa. Za radove sa interneta: Prezime i ime autora (ako je navedeno), naziv rada, naziv i adresa (URL) web sajta, datum pristupa web sajtu. Ostali izvori: navesti preciznu identifikaciju autora izvora. 10) Popis ilustracija. Sve bi ilustracije, a to su: tablice, grafikoni, sheme, zemljovidi, crtei ..., ako su inkroporirani u tekst znanstvenog magistarskog rada, popisuju kronoloki posebno za svaku vrstu ilustracije na poseban popis (npr. popis tablica ...). 11) Popis priloga. Prilozi, kao na primjer: anketni upitnici, analitike tablice, odreene isprave i sl., popisuju se kronoloki i na kraju se znanstvenog magistarskog rada prilau.

10. OBIM ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA Znanstveni magistarski znanstveni rad treba imati obim od 80 180 stranica pri emu znanstveni magistarski rad na Fakultetu poslovne ekonomije i Fakultetu pravnih nauka treba imati obim blie gornjoj granici a na Fakultetu poslovne informatike i Fakultetu zdravstvene njege obim se moe kretati do 20% manje od gornje granice obima znanstvenog magistarskog rada. Jedan univerzalni model obima stranica i procentualne strukture po djelovima znanstvenog magistarskog rada daje se u slijedeoj tabeli:
REDNI BROJ TEMELJNI ELEMENTI ZNANSTVENIH ZNANSTVENI ZNANSTVENIH MAGISTARSKIH RADOVA OPSEG UDIO STRANICA ELEMENTI/DIJELOVI 2 PREDGOVOR SAETAK SUMMARY KAZALO 1. UVOD 2. POVIJESNO-TEORIJSKI, RETROSPEKTIVNI I EKSPERMENTALNI DIO (I. dio) 3. POVIJESNO-TEORIJSKI % 3 1,0 0,5 0,5 3,0 7,0 10,0 MIN. 4 0,8 0,4 0,4 2,4 5,6 8,0 MAX. 5 1,8 0,9 0,9 5,4 12,6 18,0

1. 1. 2. 3. 4. 5. 6.

17

7.

8. 9.

10.

11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.

RETROSPEKTIVNI I EKSPERIMENTALNI DIO (II. dio) 4. ANALITIKOEKSPERIMENTALNI DIO (I. dio) 5. ANALITIKOEKSPERIMENTALNI DIO (II. dio) 6. ANALITIKOEKSPERIMENTALNI DIO (III. dio) 7. PERSPEKTIVNI DIO 8. ZAKLJUAK LITERATURA POPIS ILUSTRACIJA POPIS PRILOGA KAZALO IMENA KAZALO POJMOVA KAZALO KRATICA UKUPNO

10,0

8,0

18,0

15,0 15,0

12,0 12,0

27,0 27,0

10,0

8,0

18,0

10,0 7,0 4,0 2,0 0,5 1,0 2,5 1,0 100,00

8,0 5,6 3,2 1,6 0,4 0,8 2,0 0,8 80,00

18,0 12,6 7,2 3,6 0,9 1,8 4,5 1,8 180,00

11. CITIRANJE TUIH ZNANJA, ZAKONA, TEORIJA Dokumentacijska osnova rukopisa znanstvenih magistarskih radova, bez obzira tretiraju li se u njima fenomeni znanstvenih podruja prirodnih, tehnikih, medicinskih, biotehnikih, drutvenih ili humanistikih znanosti, obuhvaa sljedee: Pravila citiranja tuih znanja, saznanja, zakonitosti, teorija ... to je citiranje? Pod citiranjem podrazumijeva se od rijei do rijei pisano navoenje tuih dijelova teksta ili rijei koje se mogu izravno provjeriti. U znanstvenim magistarskim radovima magistranti moraju jasno odvojiti tui tekst, tue injenice, tue spoznaje, tue zakone, tue podatke, tue informacije ... od vlastitoga teksta, vlastitih spoznaja, vlastitih injenica itd. To oni moraju initi uobiajenom sustavima fusnota. Openito se smatra da je sav tekst u znanstvenom magistarskom radu vlasnitvo magistranta osim onoga koji je izravno i/ili neizravno citiran. Izravno, doslovno, dosljedno ... preuzimanje tuih spoznaja (npr. definicija ...) oznauje se stavljanjem preuzetog teksta meu znakove navoenja... i citiranjem tuega dijela prema pravilima uobiajenih sustava citiranja (tj. sustava pisanja fusnota ...). kada se tui dui tekst prepria vlastitim rijeima i kada se tue spoznaje ... interpretiraju na vlastiti nain, tj. parafraziraju, mora se navesti izvor (tj. bibliografska jedinica) iz kojega su preuzeti. Preuzimanje tuih spoznaja ... bez citiranja nedoputeno je i predstavlja plagijat. Svaki plagijat u znanstvenom magistarskom radu za posljedicu ima oduzimanje titule magistra. Na naem Sveuilitu/Univerzitetu prihvaen je Europski sustav citiranja i ne koristimo ameriki ili Harvardski sustav citiranja. Pored citiranja potrebno je poznavati nain koritenja ilustracija (tablice, grafikoni, crtei, zemljovidi, fotografije, sheme i slike). 18

Detaljnije upoznavanje sa tehnikama crtanja i koritenja ilustracija moete se upoznati u knjizi Ratko Zelenika Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stunog djela ,Rijeka, 2000 godina, str. 453 497.

12. PISANJE ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA Pisanje znanstvenog magistarskog rada ima svoju obaveznu formu kojih se magistranti moraju pridravati. Precizirana su osnovna pravila pisanja kao: naslovnica, podnaslovna stranica, tip i veliina slova, veliina proreda, dimenzija margina itd. Neophodno je primjeniti pravila iz knjige Ratko Zelenika Pisana djela na poslijediplomskim znanstvenim magistarskim studijima, Rijeka 2011 godina, str. 149-156. 13. OCJENA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA Student nakon zavretka rada podnosi pismeni zahtjev za ocjenu znanstvenog magistarskog rada Nastavno-naunom vijeu fakulteta. Zahtjev sadri: - prijavu, - pismenu suglasnost mentora da rad ispunjava kriterije navedene u obrazloenju teme, - etiri primjerka rada (nekoriena), i jedan primjerak u elektronskom obliku, - izvjetaj iz slubene evidencije o ispitima i ECTS bodovima kandidata. Znanstveni magistarski rad treba da bude korektno jeziki, stilski i tehniki oblikovan u skladu sa suvremenim postupcima, tehnikom i tehnologijom izrade publikacija u oblasti naunog i strunog rada. Rad se dostavlja lanovima Komisije za ocjenu znanstvenog magistarskog rada (predsjednik, mentor, lan). Jedan primjerak rada izlae se u biblioteci Sveuilita/Univerziteta. Obavjetenje da je znanstveni magistarski rad izloen u biblioteci objavljuje se na oglasnoj tabli organizacione jedinice Sveuilita/Univerziteta i na web stranici Sveuilita/Univerziteta. Primjedbe na znanstveni magistarski rad mogu se dostaviti organizacijskoj jedinici Sveuilita/Univerziteta u roku od 15 dana od dana isticanja obavjetenja. Komisija podnosi Izvjetaj o ocjeni znanstvenog magistarskog rada koji obuhvata: 1. Biografija kandidata 2. Osnovni podatci o radu 2.1. Obim rada 2.2. Struktura i sadraj znanstvenog magistarskog rada 3. Naune metode istraivanja koje su koritene u ovom radu 4. Nauna i drutvena opravdanost istraivanja 5. Ostvareni rezultati istraivanja 6. Ostvareni doprinos nauci 7. Primjena rezultata istraivanja (teorisjki i aplikativno) 19

8. Miljenje i prijedlog Komisije lanovi Komisije moraju pregledno i koncizno u svakom navedenom dijelu svoje ocjene jasno i nedvosmisleno ocjeniti kvalitet znanstvenog magistarskog rada u pojedinostima i cjelini. Premda se takvi Izvjetaji piu pregledno i koncizno, oni imaju opseg oko 10-20 kartica. Posebnu pozornost lanovi Komisije moraju posvetiti formuliranju znanstvenog doprinosa znanstvenog magistarskog rada, kao najvanijem elementu izvjetaja, ali i najvanijem obiljeju znanstvenog magistarskog znanstvenog rada. Ako je znanstveni doprinos upitan, prijeporan, blijed, moe doi u pitanje cjelokupno znanstveno istraivanje i uslijediti negativno miljenje lanova povjerenstva, odnosno moe se izvjetaju dati negativna ocjena znanstvenog magistarskog rada. Takve negativne i nepovoljne mogunosti s dalekosenim tetnim posljedicama magistranti moraju imati na umu i snagom svoga intelekta, svojom sposobnou i svojom marljivou, uz pomo mentora, ali i drugih dobronamjernih eksperata, takve mogunosti moraju eliminirati. Pri pisanju Izvjetaja o ocjeni znanstvenog magistarskog rada Komisija moe koristiti kao uzorak ranije napisan i kvalitetan Izvjetaj o ocjeni znanstvenog magistarskog rada a koji se moe dobiti kod voditelja znanstvenog magistarskog studija.

14. ODBRANA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA Magistrant moe pristupiti odbrani znanstvenog magistarskog rada po isteku trideset dana od dana kada je Nastavno-nauno vijee fakulteta donijelo odluku o izvjetaju Komisije za ocjenu znanstvenog magistarskog rada, odnosno prihvatilo znanstveni magistarski rad i dobilo saglasnost Senata Sveuilita/Univerziteta. Rjeenje o odbrani znanstvenog magistarskog rada dostavlja se magistrantu i objavljuje se na oglasnoj tabli Sveuilita/Univerziteta, odnosno organizacione jedinice Sveuilita/Univerziteta. Odbrana znanstvenog magistarskog rada pred Komisijom za ocjenu i odbranu znanstvenog magistarskog rada ima sljedei tok: - Predsjednik Komisije iznosi podatke i informacije o magistrantu i daje kratki prikaz rada, nakon ega magistrant iznosi krai rezime, rezultate i zakljuke do kojih je doao, a zatim lanovi komisije postavljaju pitanja. - Magistrant daje odgovore na postavljena pitanja, - Komisija za odbranu znanstvenog magistarskog rada, nakon provedenog postupka, donosi odluku da li je magistrant sa uspjehom odbranio rad. - Znanstveni magistarski rad je javan i moe se objaviti nakon odbrane. - Odbrana znanstvenog magistarskog rada je javna. Na Sveuilitu/Univerzitetu usvojen je Protokol odbrane znanstvenog magistarskog rada u kojem je preciziran proces odbrane znanstvenog magistarskog rada odnosno poetak odbrane, tijek odbrane, postavljanje pitanja, odgovora i td. Protokol odbrane moe se dobiti kod voditelja znanstvenog magistarskog studija. 20

Pored Protokola odbrane preciziran je tekst koji ita predsjednik Komisije za odbranu a odnose se na osnovne podatke o kandidatu, poloene ispite, tijek prijave i prihvatanja teme znanstvenog magistarskog rada kao i sastav komisija koje su uestvovale u procesu prijave, izrade i odbrane znanstvenog magistarskog rada. Navodi se ime mentora i njegova uloga u procesu izrade znanstvenog magistarskog rada sa apekta pruanja pomoi magistrantu. Nakon odgovora kandidata na postavljena pitanja Komisija za odbranu znanstvenog magistarskog rada se povlai i donosi zavrnu ocjenu o odbrani rada. Nakon toga Komisija javno saopava kandidatu i svim prisutnim rezultat njihove ocjene i upuuje estitke magistrantu na uspjenoj odbrani. Ocjena nije brojana ve se samo izjavljuje da je magistrant uspjeno (ili nije) odbranio nauni znanstveni magistarski rad. 15. UPOTREBA TITULE AKADEMSKOG STUPNJA MAGISTRA ZNANOSTI Magistrant koji zavri znanstveni magistarski znanstveni studij i uspjeno obrani svoj znanstveni magistarski rad stjee akademski stupanj magistar znanosti skraeno mr. sc. ili, na engl. jeziku: m. Sc.- Master of Science; M. S. Master of Science; Sc. M. Master of Science. U trenutku proglaavanja magistranta magistrom znanosti. Kraticu akademskog stupnja mr. sc. stavlja osoba koja ju je legalno u propisanoj proceduri postigla, ispred svoga imena i prezimena, primjerice: mr. sc. Pero Peri.

21

16. PRIMJER ZA TEHNIKU OBRADU ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA 16.1 KORICE ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA (Primjer za sva etiri Fakulteta) SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ VITEZ FAKULTET_________________________________ (navesti naziv fakulteta)

______________________________________________________________ (upisati naslov znanstvenog magistarskog rada)

ZNANSTVENI MAGISTARSKI RAD

NAPOMENA: RIJE ZNANSTVENI SE MOE ZAMIJENITI SA NAUNI

STUDENT: __________________________

Vitez, ______ (godina) 22

16.2 POTKORICA ILI UNUTARNJA STRANA MAGISTARSKOG RADA (Primjer za sva etiri Fakulteta)

ZNANSTVENOG

SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ VITEZ FAKULTET_________________________________ (navesti naziv fakulteta) SMJER: ____________________________________

______________________________________________________________ (napisati naslov znanstvenog magistarskog rada)

ZNANSTVENI MAGISTARSKI RAD

NAPOMENA: RIJE ZNANSTVENI SE MOE ZAMIJENITI SA NAUNI

IZJAVA: Ja _____________________________ student Sveuilita/Univerziteta Vitez Vitez, Indeks broj: _____________________ odgovorno i uz moralnu, akademsku i krivinu odgovornost izjavljujem da sam ovaj znanstveni (nauni) znanstveni magistarski rad izradio potpuno samostalno uz koritenje citirane literature i pomo mentora.

Potpis studenta: _________________

STUDENT: _____________________________ MENTOR: ______________________________ PREDMET: _____________________________ Vitez, ______ (godina) 23

16.3 STRUKTURA ILI KOMPOZICIJA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA (Primjer za sva etiri Fakulteta) PREDGOVOR SAETAK SADRAJ 1. UVOD 1.1. Problem istraivanja, znanstveni projektni zadatak i objekti istraivanja 1.2. Znanstvena hipoteza i pomone hipoteze 1.3. Svrha i ciljevi istraivanja 1.4. Ocjena dosadanjih istraivanja 1.5. Znanstvene metode 1.6. Struktura ili kompozicija rada 2. STAVITI ADEKVATAN NAZIV ZA I. DIO POVIJESNO-TEORIJSKOG, RETROSPEKTIVNOG I EKSPLIKATIVNOG DIJELA 3. STAVITI ADEKVATAN NAZIV ZA II. DIO POVIJESNO-TEORIJSKOG, RETROSPEKTIVNOG I EKSPLIKATIVNOG DIJELA 4. STAVITI ADEKVATAN NAZIV EKSPERIMENTALNOG DIJELA 5. STAVITI ADEKVATAN NAZIV EKSPERIMENTALNOG DIJELA 6. STAVITI ADEKVATAN NAZIV EKSPERIMENTALNOG DIJELA ZA ZA ZA I. II. III. DIO DIO DIO ANALITIKOANALITIKOANALITIKO-

NAPOMENA: Posebno poglavlje mogu biti: Rezultati istraivanja ili primjera iz prakse, ili se ovi dijelovi mogu ukljuiti u prethodna poglavlja) 7. STAVITI ADEKVATAN NAZIV ZA PERSPEKTIVNI DIO 8. ZAKLJUAK LITERATURA POPIS ILUSTRACIJA (SLIKE, SHEME I SL.) POPIS PRILOGA (TABELE, GRAFIKONI I SL.) POPIS: POJMOVA, IMENA, KRATICA

24