Pravilnik Za Turist Vodice

You might also like

Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 6

PRAVILNIK O PROGRAMU I NAINU POLAGANJA STRUNOG ISPITA ZA TURISTIKOG VODIA I TURISTIKOG PRATIOCA ("Sl. glasnik RS", br.

40/2010 i 55/2012) I UVODNA ODREDBA lan 1 Ovim pravilnikom propisuju se program i nain polaganja strunog ispita za turistikog vodia i turistikog pratioca. II PROGRAM I GRADIVO STRUNOG ISPITA lan 2 Struni ispit za turistikog vodia polae se po programu koji obuhvata sledee predmete: 1) Osnovi turizma; 2) Turistiki resursi; 3) Agencijsko i hotelijersko poslovanje; 4) Drutveno ureenje, turistika politika i propisi u turizmu; 5) Informativno-vodika sluba u turizmu; 6) Nacionalna istorija; 7) Strani jezik. Struni ispit za turistikog pratioca polae se po programu koji obuhvata sledee predmete: 1) Drutveno ureenje, turistika politika i propisi u turizmu; 2) Informativno-vodika sluba u turizmu; 3) Agencijsko i hotelijersko poslovanje; 4) Strani jezik. lan 3 Predmet Osnovi turizma obuhvata sledee gradivo: pojam turizma i vidovi turizma; funkcije turizma; osnovne karakteristike razvoja turizma; osnovne karakteristike epoha razvoja turizma; savremene tendencije u meunarodnom turizmu; globalna turistika kretanja; pojam usluga i uslunih delatnosti u turizmu; osnovni faktori razvoja turizma; definisanje potroaa u turizmu; vrste turistikih putovanja; karakteristike turistikog trita; specifinosti turistike ponude i tranje; heterogenost turistikih kretanja; definisanje pojma turistikih motiva i njihove karakteristike; osnovne funkcije turizma; znaaj i uloga marketinga u turizmu; zagaenje i turistiki razvoj; pojam i znaaj odrivog razvoja turizma; vaniji trendovi u turizmu. lan 4 Predmet Turistiki resursi obuhvata oblast prirodnih resursa i oblast kulturnih resursa. Oblast Prirodni resursi obuhvata sledee gradivo: saobraajno-geografski poloaj i granice Republike Srbije; turistiki poloaj Republike Srbije; prirodni potencijali za razvoj turizma Republike Srbije; geomorfoloki turistiki resursi; hidroloki resursi; termomineralne vode Republike Srbije; klima kao turistiki resurs; flora i fauna kao turistiki resurs; antropogeni turistiki resursi (etnografski, umetniki i ambijentalni); gradski turistiki centri; planinski turistiki centri; banjski turistiki centri; seoski turizam; kongresni turizam; tranzitni turizam; nautiki turizam; banjski turizam; sportski i manifestacioni turizam; turizam posebnih interesovanja; zatita ivotne sredine i nacionalni parkovi.

Oblast Kulturni resursi obuhvata sledee gradivo: osnovna obeleja stvaralatva i uticaj na nau kulturu; praistorijske i antike umetnosti; romanska i gotska umetnost; islamska umetnost; barok; umetnosti 19. veka; savremeno kulturno i umetniko stvaralatvo; monumentalno slikarstvo u srednjevekovnoj Srbiji; srednjevekovna umetnost Kosova i Metohije; spomenici rake kole; spomenici moravske kole; srednjevekovni manastiri; frukogorski manastiri; manastiri Ovarsko-Kablarske klisure; humanizam i renesansa; tvrave na Dunavu; pravci u modernoj umetnosti; oblici folklornog stvaralatva. lan 5 Predmet Agencijsko i hotelijersko poslovanje u turizmu obuhvata sledee gradivo: nastanak i razvoj turistikih agencija; savremene tendencije poslovanja turistikih agencija; vrste turistikih agencija; funkcije agencija na turistikom tritu; nastanak i razvoj organizatora putovanja; turistiki aranmani; hotelijerstvo kao privredna delatnost; trine osnove poslovanja u hotelijerstvu; opti pristup klasifikaciji i kategorizaciji objekata; poslovna saradnja hotelijera i turistikih agencija; meunarodni lanci hotela; mala i srednja preduzea u hotelijerstvu. lan 6 Predmet Drutveno ureenje, turistika politika i propisi u turizmu obuhvata sledee gradivo: drutveno ureenje, osnovni instrumenti turistike politike; osnovni sistemski propisi i mere ekonomske politike Republike Srbije od znaaja za poslovanje i kretanje u turizmu. lan 7 Predmet Informativno-vodika sluba u turizmu obuhvata sledee gradivo: mesto i uloga informativne slube u turizmu; karakteristike informativno-propagandne delatnosti u turizmu; komunikacije u turizmu; mesto i uloga turistikih vodia i turistikih pratilaca u realizaciji turistikih aranmana; specifinosti rada turistikih vodia i turistikih pratilaca; metodologija rada turistikih vodia i turistikih pratilaca; dokumentacija pri realizaciji turistikih aranmana; nepredviene situacije u radu turistikih vodia i turistikih pratilaca; ponaanje i etika u radu turistikih vodia i turistikih pratilaca; korienje savremene tehnologije u radu turistikih vodia i turistikih pratilaca; vetina voenja. lan 8 Predmet Nacionalna istorija obuhvata sledee gradivo: periodizacija praistorije; kameno doba na Balkanu; bronzano i gvozdeno doba na tlu Srbije; grka antika kultura i rimsko doba na Balkanu; poreklo Slovena, njihove seobe i doseljavanje Slovena; hristijanizacija Slovena; najstarije srpske kneevine; nastanak glagoljice i irilice; Srbija u 11. i 12. veku; stvaranje srpske drave; Stefan Nemanja i njegovo doba; Sveti Sava ivot i delo; sticanje meunarodne nezavisnosti Srbije; nastanak, razvoj i znaaj srpske pravoslavne crkve; turska osvajanja Balkana; Kosovska bitka; balkanske zemlje pod turskom vlau; obnova Peke patrijarije i njen znaaj; uzroci, poetak i tok Prvog srpskog ustanka; poetak i tok Drugog srpskog ustanka; sticanje meunarodne nezavisnosti Srbije; Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca; dinastija Karaorevia; dinastija Obrenovia; Prvi i Drugi balkanski rat; Prvi svetski rat; uee Jugoslavije u Drugom svetskom ratu; stvaranje i razvoj posleratne Jugoslavije (FNRJ, SFRJ i SRJ); stvaranje dravne zajednice Srbija i Crna Gora; Republika Srbija od 2006. godine do danas. lan 8a Predmet strani jezik kandidat polae iz jednog od sledeih stranih jezika: engleskog, francuskog, nemakog, ruskog, panskog ili italijanskog jezika, koji su obuhvaeni nastavnim planom i programom ministarstva nadlenog za poslove prosvete. Kandidat mora da pokae znanje stranog jezika tako da: 1) razume sutinu konkretnih ili apstraktnih sadraja u sloenim tekstovima, kao i strunu raspravu vezanu za delatnost koju obavlja; 2) je u stanju da se izraava sa odreenim stepenom spontanosti i lakoe, tako da razgovor sa izvornim govornikom ne predstavlja napor ni jednoj ni drugoj strani; 3) se o velikom broju tema izraava jasno i potpuno, ume da iskae svoje miljenje o aktuelnim deavanjima i izloi prednosti i mane razliitih situacija i pojava. III NAIN POLAGANJA STRUNOG ISPITA lan 9 Struni ispit za turistikog vodia polae se pred Komisijom za polaganje strunog ispita za turistikog vodia, a struni ispit za turistikog pratioca polae se pred Komisijom za polaganje strunog ispita za turistikog pratioca koje obrazuje ministar nadlean za poslove turizma (u daljem tekstu: ministar).

Komisija za polaganje strunog ispita za turistikog vodia ima predsednika, i osam lanova koji imaju zamenike, a Komisija za polaganje strunog ispita za turistikog pratioca ima predsednika i etiri lana koji imaju zamenike. Predsednik i lanovi komisija iz stava 1. ovog lana su ispitivai za odreene predmete. Na predlog predsednika komisija iz stava 1. ovog lana, mogu se imenovati ispitivai van sastava tih komisija, o emu ministar donosi posebno reenje. Administrativne poslove za komisije iz stava 1. ovog lana obavlja sekretar. Sekretar komisija iz stava 1. ovog lana ima zamenika. lan 10 Predsednik, lanovi i ispitivai u komisijama moraju imati steeno visoko obrazovanje na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije - master, specijalistike akademske studije, specijalistike strukovne studije), odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje etiri godine. lan 11 Ministarstvo nadleno za poslove turizma najmanje jednom godinje raspisuje oglas na koji se mogu prijaviti zainteresovana lica za polaganje strunog ispita za turistikog vodia i turistikog pratioca. Oglas iz stava 1. ovog lana naroito sadri: predmet oglasa; rokove za podnoenje prijava; sadrinu prijave; dokaze koji se podnose uz prijavu; iznos trokova polaganja strunog ispita; broj rauna na koji se uplauje iznos trokova polaganja strunog ispita i druge podatke. lan 12 Trokove polaganja strunog ispita, kao i trokove polaganja popravnog ispita snosi lice koje polae struni ispit (u daljem tekstu: kandidat). Predsedniku, lanovima, ispitivaima, sekretaru i njihovim zamenicima pripada naknada za rad u komisijama, ija se visina odreuje reenjem o obrazovanju tih komisija. lan 13 Pismena prijava za polaganje strunog ispita sadri: 1) ime, oevo ime i prezime kandidata; 2) jedinstveni matini broj graana; 3) datum i mesto roenja kandidata; 4) podatke o prebivalitu; 5) vrstu kolske spreme i smer koji je kandidat zavrio; 6) strani jezik iz lana 8a ovog pravilnika koji kandidat polae kao obavezan. Uz prijavu iz stava 1. ovog lana kandidat prilae overenu fotokopiju uverenja o dravljanstvu Republike Srbije, overenu fotokopiju diplome o steenom srednjem obrazovanju i overenu fotokopiju line karte. Kandidat kao dokaz o znanju nekog drugog stranog jezika uz prijavu za polaganje strunog ispita prilae i sertifikat iz lana 16. stav 2. ovog pravilnika. Ukoliko se kandidat koji je poloio struni ispit za turistikog pratioca prijavljuje za polaganje ispita za turistikog vodia uz prijavu prilae i dokaz o poloenom strunom ispitu za turistikog pratioca. lan 14

Kandidat koji je stekao visoko obrazovanje na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije - master, specijalistike akademske studije, specijalistike strukovne studije), odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje etiri godine, ne mora da polae ispit iz jednog predmeta iz lana 2. ovog pravilnika ako je taj predmet bio jedan od osnovnih predmeta u programu studiranja na fakultetu. lan 15 Na strunom ispitu kandidat polae predmet strani jezik pismeno i usmeno, predmet informativno-vodiku slubu u turizmu pismeno i praktino, a ostale predmete pismeno. lan 16 Pored stranog jezika iz lana 8a ovog pravilnika, kandidat moe da prijavi jo neki strani jezik, ukoliko je znanje tog jezika na nivou koji je propisan lanom 8a stav 2. ovog pravilnika. Kandidat dokazuje znanje jezika iz stava 1. ovog lana sertifikatom instituta ili kole koji su registrovani za tu delatnost. lan 17 Praktini deo strunog ispita obuhvata voenje turistike grupe pravcem - itinererom koji utvrde komisije iz lana 9. stav 1. ovog pravilnika. Izbor organizatora putovanja za organizaciju polaganja praktinog dela strunog ispita izvrie se na osnovu javnog poziva. lan 18 Uspeh kandidata na strunom ispitu za svaki predmet i konaan uspeh ocenjuje se ocenom "poloio" ili "nije poloio". Konaan uspeh kandidata na strunom ispitu utvruju komisije. lan 19 Kandidat koji ne pokae potrebno znanje na strunom ispitu za turistikog vodia iz najvie dva predmeta iz lana 2. stav 1. ovog pravilnika moe polagati popravni ispit. Kandidat koji ne pokae potrebno znanje na strunom ispitu za turistikog pratioca iz najvie jednog predmeta iz lana 2. stav 2. ovog pravilnika moe polagati popravni ispit. Ako je kandidat za polaganje strunog ispita za turistikog vodia dobio ocenu iz tri ili vie predmeta "nije poloio" smatra se da nije poloio struni ispit. Ako je kandidat za polaganje strunog ispita za turistikog pratioca dobio ocenu iz dva ili vie predmeta "nije poloio" smatra se da nije poloio struni ispit. Smatra se da je kandidat poloio praktini deo strunog ispita ako je pokazao sposobnost samostalnog voenja odnosno praenja turistike grupe. Ako kandidat nije poloio praktini deo strunog ispita smatra se da nije poloio struni ispit. Kandidat koji je poloio struni ispit za turistikog pratioca moe da polae ispit za turistikog vodia na nain i pod uslovima propisanim za polaganje strunog ispita za turistikog pratioca uz polaganje diferencijalnih predmeta, i to: 1) osnovi turizma; 2) turistiki resursi; 3) nacionalna istorija; 4) informativno-vodika sluba - praktini deo.

Popravni ispit organizuje se u roku koji ne moe biti krai od mesec dana niti dui od tri meseca raunajui od dana polaganja strunog ispita. Ako kandidat ne bude pozitivno ocenjen na popravnom ispitu smatra se da nije poloio struni ispit. lan 20 Zapoeto polaganje strunog ispita moe se odloiti na zahtev kandidata ako je kandidat zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga bio spreen da nastavi polaganje strunog ispita. Kandidat je duan da priloi dokaze o razlozima odlaganja zapoetog strunog ispita. Komisije donose odluku o odlaganju strunog ispita. Ako kandidat ne pristupi polaganju strunog ispita ili neopravdano odustane od zapoetog polaganja smatrae se da ispit nije poloio. lan 21 O polaganju strunog ispita vodi se zapisnik u koji se unose podaci o sastavu komisija, kandidatu, sadrini polaganja strunog ispita i dobijenoj oceni kandidata. Zapisnik potpisuju predsednik, lanovi komisija i sekretar. lan 22 Na osnovu zapisnika o polaganju strunog ispita za turistikog vodia odnosno turistikog pratioca, kandidatu se izdaje uverenje o poloenom strunom ispitu. Uverenje iz stava 1. ovog lana sadri: 1) naziv ministarstva koje izdaje uverenje; 2) propis na osnovu koga se izdaje uverenje; 3) ime, prezime, datum i mesto roenja kandidata; 3a) datum poloenog strunog ispita; 4) poznavanje stranog jezika/stranih jezika; 5) broj, datum i mesto izdavanja uverenja. lan 23 Za pripremu polaganja strunog ispita za turistikog vodia i turistikog pratioca koriste se sledei pravni izvori: - Ustav Republike Srbije ("Slubeni glasnik RS", broj 98/06); - Zakon o turizmu ("Slubeni glasnik RS", broj 36/09, 88/10 i 99/11 - dr. zakon); - Zakon o banjama ("Slubeni glasnik RS", br. 80/92, 67/93 - dr. zakon); - Zakon o zatiti ivotne sredine ("Slubeni glasnik RS", br. 135/04, 36/09, 36/09 - dr. zakon, 72/09 - dr. zakon i 43/11 - US); - Zakon o nacionalnim parkovima ("Slubeni glasnik RS", br. 39/93, 44/93 - ispravka, 53/93, 67/93, 48/94, 101/05 - dr. zakon i 36/09 - dr. zakon); - Zakon o kulturnim dobrima ("Slubeni glasnik RS", br. 71/94, 52/11 - dr. zakon i 99/11 - dr. zakon).

IV PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 24 Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da vai Pravilnik o programu i nainu polaganja strunog ispita za turistikog vodia ("Slubeni glasnik", broj 110/05). lan 25 Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".

You might also like