Glas Istre 24 6 2013

7,00 KUNA
SLO 1,20 EUR 1,50 EUR

nezavisni dnevnik PONEDJELJAK Pula, 24. lipnja 2013. Broj 170 GODINA LXX
GEN-I Zagreb d.o.o., Radnika cesta 47, 10000 Zagreb
Ponuda se odnosi na kuanstva i male poduzetnike koji potpiu ugovor o opskrbi
elektrinom energijom s tvrtkom GEN-I Zagreb d.o.o. najkasnije do 31.7.2013.
Do 30% nii trokovi elektrine energije izraunati su za razdoblje do 31.12.2013.
Saznajte vie na www.jeftinastruja.hr.
PRVI MJESEC STRUJA BESPLATNA!
0 GEN-I Zagreb d.o.o., R
WWW.JEFTINASTRUJA.HR
adnika cesta 47, 1000
0800 2558
WWW.JEFTINASTRUJA.HR
BEZ POSKUPLJENJA DO KRAJA 2015. ENJA DO KRAJA 2015
NII TROKOVI STRUJE.
BEZ
DO
Jo
7
do ulaska u EU
DANA
ulaska u EU ulaskauEU ulaska u EU laska u EU
GROBLJE U MINJU BILO JE PREMALO ZA SVE KOJI SU ELJELI
ISPRATITI PRERANO PREMINULOG NOGOMETAA ALENA PAMIA
Istra se oprostila
od svog Alena
D
e
ja
n

T
I
F
A
N
I
ALENKA BRATUEK, PREMIJERKA REPUBLIKE SLOVENIJE, O ODNOSIMA

DVIJU ZEMALJA NAKON ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU
I nas mui visoka
nezaposlenost
pa smo morali
zatvoriti trite za
hrvatske radnike
NONA KUPOVINA OBORILA
REKORDE POSJEENOSTI
OPING
GROZNICA
zatresla Pulu str. 8 i 9
str. 4 i 5
Skrhan tugom otac Igor
poljubio je Alenov dres
Istre 1961 s brojem 19 i
oprostio se od sina. Emo-
cije nisu mogli skriti ni Da-
rio imi, Igor Cvitanovi,
Joe imuni, Krunoslav
Juri, Zoran Mami, no-
gometai Istre, minja
str. 2 i 3
NAPISAO Kreimir TADIJI
SNIMIO Dejan TIFANI
U
tiini, s tunim izrazi-
ma lica i nerijetki sa
suzama u oima, oku-
pili su se juer u 17 sati na
mjesnom groblju u minju
brojni prijatelji, suigrai i po-
znanici kako bi se posljednji
put oprostili od mladog no-
gometaa NK Istre 1961 Ale-
na Pamia, koji je svoje oi
sklopio u 24. godini ivota
nakon sranog udara koji ga
je zadesio u petak naveer
dok je igrao mali nogomet u
Maruinima kraj Kanfanara.
Suut nogometaa
Suut u najteim trenuci-
ma ocu Igoru, majci Davorki
te brai Zvonku i Toniju izrazi-
li su brojni nogometni djelat-
nici, meu kojima delegacija
Hrvatskog nogometno saveza
na elu sa Miroslavom Ulja-
nom i Zorislavom Srebriem,
predstavnici klubova u kojima
je Alen igrao, sportski direktor
Dinama Zoran Mami, tre-
ner modrih Krunoslav Juri,
reprezentativac Joe imuni,
Dejan Lovren i Alen Halilovi,
bivi nogometa Igor Cvitano-
vi i predsjednik nogometnog
sindikata Dario imi.
Iz politikih krugova pri-
mijetili smo upana Istre
Valtera Flega koji je vidno
potresen izaao iz kapelice
zajedno s gradonaelnikom
Buzeta Siniom uliem, a
na ispraaj Alena doao je i
pulski gradonaelnik Boris
Mileti. Od ostalih poznatih
osoba primijetili smo pjeva-
a Alena Vitasovia.
Veliku tugu s Alenovom obi-
telji dijelili su njegovi suigra-
i iz Istre 1961, Rijeke i mi-
nja, s kojima je proveo itav
T
o
n
i
P
L
A
Z
I
B
A
T
/
C
R
O
P
I
X
Sveuilina kola hrvatskog
jezika i kulture
ZAGREB - Sveuilina kola hrvatskog jezika i kulture,
koju dugi niz godina zajedniki organiziraju Sveuilite
u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika, danas se svea-
no otvora u Rektoratu Sveuilita u Zagrebu. Sveuilina
kola hrvatskog jezika i kulture zavrit e 19. srpnja, kada
e polaznicima biti uruene diplome. Ove godine kolu
pohaaju 33 polaznika iz 14 europskih i prekooceanskih
zemalja (Danska, Francuska, Hrvatska, Italija, Luxembo-
urg, Maarska, Njemaka, panjolska, vedska, vicar-
ska, Australija, Brazil, Kanada, SAD). Kao i prethodnih
godina, kolu e pohaati i troje stipendista koji dolaze
s partnerskih sveuilita iz Trsta (Universita degli Studi di
Trieste ) i Toronta (University of Toronto i York University)
te sa Sveuilita u Kopenhagenu. (H)
U turizmu prihodi vei nego lani
ZAGREB - U prva etiri mjeseca ove godine prihodi u
djelatnostima u turizmu vei su za vie od deset posto u
odnosu na isto razdoblje 2012. godine, a ukupni prihodi
iznosili su 4,6 milijarda kuna. Ukupni financijski prihodi
u djelatnostima pruanja smjetaja, pripreme i usluiva-
nja hrane te u djelatnosti putnikih agencija i organiza-
tora putovanja u prva etiri mjeseca 2013. godine izno-
sili su etiri milijarde i 600 milijuna kuna to predstavlja
rast od 10,23 posto u odnosu na isto razdoblje prole
godine, izvijestilo je juer Ministarstvo turizma. Kako se
navodi, rije je o financijskim podacima koje je nedavno
objavila Porezna uprava Ministarstva financija.
Gledajui po kategorijama, pravne i fizike osobe
ukupno su, primjerice, u djelatnosti pruanja smjeta-
ja u hotelima i slinim objektima u prva etiri ovogodi-
nja mjeseca ostvarile prihod od 1,47 milijarda kuna ili 2,4
posto vie u odnosu na isto prologodinje razdoblje. U
isto su vrijeme kampovi ostvarili prihod od 37,96 milijuna
kuna, odnosno 5,4 posto vee prihode nego lani u isto
vrijeme, a turoperatori 72 milijuna kuna ili 19,2 posto vie
prihoda u odnosu na isto razdoblje prole godine. (H)
U kampu Crvenog kria na
Loinju 60-ak djece
VELI LOINJ - U kampu Zajednice drutva Crvenoga
kria Primorsko-goranske upanije, koji se zadnje dvi-
je godine odrava u krugu Ljeilita Veli Loinj u Park
umi Podjavori, ove godine boravi oko 60-oro djece u
dvije skupine i to s podruja Primorsko-goranske upa-
nije i Topuskoga. Tijekom boravka u kampu djeca uvje-
bavaju spaavanje na vodi - brzinu izvlaenja i brzinu
plivanja te druge aktivnosti i sportove na vodi. Trokove
boravka djece u kampu podmiruje Hrvatski Crveni kri,
a kamp vode struna suradnica za programe Zajednice
drutava Crvenog kria PG-a Vesna avar i instruktor
obuke spaavanja na vodi Nikola Mren. (H)
DUBROVNIK - Ja-
panski princ Akishino
sa suprugom prince-
zom Kiko boravio je ju-
er u Dubrovniku gdje
je za japanski prinev-
ski par prijem u Kne-
evu dvoru priredio
dubrovaki gradona-
elnik Andro Vlahui,
a sveanost je uveli-
ao i nastup folklornog
ansambla Lino.
Po obilasku Knee-
va dvora, princ Akis-
hino sa suprugom pro-
etao je Stradunom,
razgledao gradsku
trnicu, a svo vrijeme
pozdravljali su ih brojni
japanski turisti koji bo-
rave u Dubrovniku.
Ugledni gosti obi-
li su i druge kulturne
znamenitosti Dubrov-
nika, meu kojima i
franjevaki samostan
Male brae, a proetali
su i gradskim zidina-
ma. (Hina)
Japanski prinevski
par u Dubrovniku
novosti@glasistre.hr
591-505
*
OSIJEK - Olujno nevrijeme s jakim vje-
trom i kiom zahvatilo je sino Osijek
i okolicu te pojedine dijelove Baranje.
Nevrijeme je najvie pogodilo zapadni
dio Osijeka te prigradska naselja Josi-
povac i Vinjevac. U vie ulica ima sru-
enih stabala, neki dijelovi grada osta-
li su bez struje, a i nekoliko podruma
je poplavljeno. Nevrijeme je trajalo 20
minuta, vatrogasci su intervenirali vie
puta, uklanjali stabla s ulica te ispum-
pavali vodu iz podruma.(H)
U Osijeku i
Baranji olujno
nevrijeme
Tisue suza za m
NA MJESNOM GROBLJU U MINJU POKOPAN
Trener NK Istre 1961 Igor Pami na poseban
se nain oprostio od sina, uzeo je njegov dres
s lijesa, poljubio voljenu 19-icu i ispustio ju u
grob. Veliku tugu s Alenovom obitelji dijelili su
njegovi suigrai iz Istre 1961, Rijeke i minja, s
kojima je proveo svoj kratki vijek, ivei za no-
gomet, zbog kojeg je naalost i preminuo
TUGA U CIJELOJ ISTRI
Trener Istre 1961 oprostio se od sina
Neutjenu majku Davorku pridravali su suprug Igor i sinovi Zvonko i Toni
2 Glas Istre Ponedjeljak, 24. lipnja 2013.
svoj kratki ivot, ivei za no-
gomet, a zbog kojeg je naa-
lost i preminuo. Nakon kratke
mise koju su predvodila tri sve-
enika, krenula je put grobnog
mjesta povorka s vijencima
koje su nosili nogometai Istre
1961 s jedne i minjskog nogo-
metnog kluba s druge strane.
Dres i bijela rua
Na lijes su bili poloeni
neki dresovi klubova za koje
je Alen nastupao, Karlov-
ca, Rijeke i Istre, dok je brat
Zvonko ondje postavio svoj
Dinamov dres. Na ispraaju
je majka Davorka bila neu-
tjena i nije se mogla rasta-
ti od sina, tjeili su ju suprug
i sin Zvonko nagovarajui ju
da spusti bijelu ruu u grob,
dok je Toni mirno stajao u
bratovom utom dresu.
Trener Istre 1961 na po-
seban se nain oprostio od
sina, uzeo je njegov dres s li-
jesa, poljubio voljenu 19-icu
i spustio ju u grob.
Nakon pogreba, tuna po-
vorka krenula je u obiteljsku
kuu Pamievih. Nema te ri-
jei koja bi opisala nesreu
koju je doivjela obitelj mla-
dog Alena, ali prijatelji i na
tisue ljudi eljeli si barem
malo podijeliti tugu s neu-
tjenom obitelji.

novosti

*
*
MOSTAR - Predsjednik Srbije Tomislav
Nikoli estitao je hrvatskim graanima
skori ulazak u Europsku uniju kazavi u
Trebinju da se raduje tome uspjehu te je
izrazio oekivanje da e njegova zemlja
vrlo skoro dobiti datum za poetak pre-
govora s EU. Na upit novinara hoe li Sr-
bija skoro dobiti status pregovaraa za
lanstvo, Nikoli je odgovorio - Dobit e,
nego to e! On oekuje i da e gospo-
darstva Hrvatske i Srbije ojaati veze u
istupanju prema treim tritima. (H)
Nikoli se
raduje ulasku
Hrvatske u EU
mladog Alena Pamia
Otvorena knjiga alosti na Gradskom
stadionu Aldo Drosina
Juer se u prostorijama Gradskog stadiona Aldo Drosi-
na upisivalo u knjigu alosti. Prvi koji su se oprostili od
mladog Alena Pamia bili su njegovi suigrai iz NK Istre
1961, koji su ve u subotu prekinuli pripreme na Rogli
i vratili se u Pulu, kako bi mogli prisustvovati pogrebu
svog suigraa. Igrai pulskog prvoligaa odmah su na-
kon pogreba krenuli put Rogle gdje im se trener i otac
nesretnog Alena, Igor Pami, prikljuio kasno sino.
Juer su se u knjigu alosti upisali i najvjerniji navijai
zeleno-utih Demoni, veliki broj nogometaa, prijate-
lja, sportskih radnika Stigli su igrai i vodstvo Dinama,
Rijeke, Karlovca, Hajduka, zapreikog Intera, Zadra,
Hrvatskog dragovoljca
Upisivanje u knjigu alost bit e uprilieno i danas u raz-
doblju od 10 do 18 sati.
Crna zastava na Sjeveru
Susret navijaa Demona i igraa NK Istre 1961 u ne-
djelju ujutro bio je posebno dirljiv. Nakon upisivanja u
knjigu alosti, Alenovi suigrai okupili su kod gola na
sjevernoj strani gdje su Demoni izvjesili crnu zasta-
vu s klupskim grbom, dok su na gol-crtiliniji posloili
upaljene lampione.
Demoni su vrata podno sjeverne tribine ukrasili alovi-
ma Istre 1961 i zapalili lumine
D
.

M
E
M
E
D
O
V
I
ALEN PAMI - NA SPROVOD, UZ NEUTJENU OBITELJ, STIGLI I NJEGOVI PRIJATELJI NOGOMETAI IZ CIJELE ZEMLJE
Igor Cvitanovi i Dario imi Istarski upan Valter Flego
Alen je ivio za nogomet, ali srce nije izdralo
Na groblju nije bilo mjesta za sve koji su eljeli ispratiti Alena Vijence su nosili igrai NK Istre 1961 i NK minja
Joe imuni, Krunoslav Juri, Dejan Lovren i Zoran Mami
Boris Mileti i zamjenik upana Miodrag erina
D
e
ja
n

T
I
F
A
N
I
D
.

T
I
F
A
N
I
Glas Istre 3 Ponedjeljak, 24. lipnja 2013.

RAZGOVARAO Denis ROMAC
S
lovenska premijerka
Alenka Bratuek kod kue
proivljava teke trenut-
ke. Ve danima je izloena izni-
mno estokim i dobro orkestri-
ranim kritikama zbog prodaje
Mercatora hrvatskom Agroko-
ru. Kritike stiu kako od opozi-
cijske desnice, tako i od ljevice,
koja se ilavo opire privatiza-
ciji velikih slovenskih kompa-
nija. I lijevi politiki komenta-
tori aktualnoj slovenskoj vladi
predbacuju nepromiljenu
i neodgovornu privatizacij-
sku politiku, primjeujui kako
upravo Hrvatska, koja je dugo
godina slovila kao slovenska
uenica, danas radi sve ono
to su slovenski ekonomisti i
analitiari godinama planira-
li kao jedinu razvojnu mogu-
nost Slovenije.
U takvoj atmosferi subot-
nji jednodnevni politiki izlet
i razgovor s hrvatskim premi-
jerom Zoranom Milanoviem
u Opatiji, gdje je i napravljen
ovaj intervju, premijerki Bra-
tuek vjerojatno se inio po-
put odmora.
- Hrvatska za nekoliko
dana ulazi u Europsku uniju.
Uvijek ste tvrdili kako je ula-
zak Hrvatske u EU geostra-
teki interes Slovenije. Je li po
vaem miljenju pristupanje
Hrvatske vrijeme i za reka-
pitulaciju slovenske politike
prema Hrvatskoj?
- Mislim da su odnosi iz-
meu naih dviju zemalja do-
bri. Istina je da su otvorena jo
neka pitanja, no rekla bih da
su to manji problemi. Utvrdi-
li smo smjer kojim idemo, i taj
je smjer dobar. Vjerujem da
emo zajedno u EU takve od-
nose jo poboljati, kako poli-
tiki, tako i gospodarski. Stoga
doista mislim da je ulazak Hr-
vatske u EU i geostrateki inte-
res Slovenije.
Dijalog i dogovor
- Vidite li mogunost stra-
tekog partnerstva izmeu
Hrvatske i Slovenije unutar
EU? Jeste li moda razgova-
rali o tome s hrvatskim pre-
mijerom?
- Svakako. Podravam ta-
kva razmiljanja. Mislim da
u tom partnerstvu ima mje-
sta i za jo neku susjedu,
jer bismo kao partneri bili
moniji nego svaka zemlja
za sebe. O tome sam ovih
dana razgovarala i s talijan-
skim premijerom Enricom
Lettom. Trebali bismo utvr-
diti nae zajednike toke,
kako bismo djelovali u korist
sve tri zemlje.
- Plaite li se da e vam Hr-
vatska preuzeti ulogu mosta
izmeu EU i Balkana?
- Mislim da bismo zajedni-
kim nastupom mogli biti jo
snaniji most izmeu Europe
i Balkana. Slovenija podrava
nastavak proirenja EU, sma-
trajui kako je to jedina prava
put za europeizaciju i demo-
kratizaciju jugoistoka Europe.
Zajedno emo biti jo jai.
- Nije li opravdano zaklju-
iti da e sada, nakon ulaska
Hrvatske u EU, doi do za-
stoja u proirenju EU, s obzi-
rom na situaciju u EU, ali i na
Balkanu?
- Ni put Hrvatske prema
EU nije bio lagan. To to ste
na tom putu morali napravi-
ti vi, kao i ono to smo mora-
li uiniti mi, moraju napraviti
i drugi. I to je razlog da e za-
stoj proirenja vjerojatno biti
neto dulji, jer valja imati na
umu da su neke drave neto
spremnije, druge malo manje
spremne, no uvjeti za ulazak u
EU moraju biti jednaki za sve.
Tu ne smije biti poputanja.
- No ini mi se da je upra-
vo Hrvatska prola kroz naj-
tee pregovore, a i uvjeti to
ih je Hrvatska morala ispu-
niti bili su stroi nego u svim
ranijim proirenjima, i to ne
samo zbog Slovenije i sloven-
skih blokada.
- U trenutku dok pregova-
ra, sve se ini tekim. Tako
u Hrvatskoj gledate na svoje
pregovore, ali ni nai pregovo-
ri za nas nisu bili jednostavni.
Stoga ne bih rekla da ste ima-
li toliko tei put, no odreene
stvari jednostavno treba odra-
diti kako bi se mogli prikljui-
ti velikoj europskoj obitelji. I
to vrijedi za sve. Jer ako svi ne
uredimo stvari na isti nain
kasnije emo imati probleme.
Mnogi nezadovoljni
- Hrvatska i Slovenija pro-
teklih su godina prebrodile
teke trenutke. Osjeate li po-
sljedice ranijih politikih od-
luka u sadanjoj komunikaci-
ji s hrvatskim dunosnicima?
- I na jednoj i na drugoj stra-
ni svjesni smo da su dobrosu-
sjedski odnosi vani i da meu-
sobne probleme valja rjeavati
dijalogom i dogovorom. To je
jedini ispravan put. Vjerujem
da prolost moramo prepusti-
ti prolosti, kako bismo mogli
krenuti u budunost.
- Jedan od problema su
procesi protiv slovenskih ba-
naka pred hrvatskim sudovi-
ma. Slovenija jo uvijek oe-
kuje da Hrvatska dosljedno
provede memorandum o
Ljubljanskoj banci i da u pot-
punosti obustavi sve postup-
ke protiv slovenskih banaka.
Ispunjava li Hrvatska preuze-
te obveze? Hrvatski premijer
kae da su procesi zaustavlje-
ni, ali ne i obustavljeni.
- To pie i u memorandu-
mu, kao i to da e se taj pro-
blem rjeavati u okviru suk-
cesije. elim da to bude brzo
rijeeno, to je sve to jo e-
lim dodati. Ne plaim se da e
Hrvatska kriti svoje meuna-
rodne obveze.
- Upravo se odvija hrvat-
sko-slovenski posao stolje-
a: prodaja Mercatora koji
prelazi u ruke Agrokora. U
Sloveniji raste nezadovoljstvo
zbog te transakcije, koja se
ve naziva najveom preva-
romu povijesti neovisne Slo-
venije, a vas optuuju za ve-
leizdaju. Kako doivljavate
te optube?
- elim jasno rei da se ne
upliem u prodaju Mercato-
ra. Tu je tvrtku na alost pro-
dala jedna druga vlada, vlada
Janeza Jane, a sada ga proda-
ju gospodarska drutva - naj-
vea su Nova ljubljanska ban-
ka i Pivovarna Lako - koja su
po mojoj ocjeni i same u te-
koama. Ta drutva imaju svo-
je uprave i nadzorne odbore
koji moraju donositi odluke
u korist svojih drutava. I ako
ta tijela odlue da je prodaja
Mercatora Agrokoru ili bilo ko-
jem drugom kupcu dobra za
ta drutva, to je njihova odlu-
ka. A ne Alenke Bratuek.
Mislim da se politika ne tre-
ba mijeati u to i da trino
gospodarstvo mora funkcio-
nirati. Mnogi su nezadovoljni
to e Mercator zavriti u ru-
kama stranaca, no problem je
to nema plana B za spaava-
nje poduzea koja se moraju
spasiti prodajom Mercatora.
Samo intervencija drave sa
400 ili 500 milijuna eura mo-
da bi mogla biti taj plan B, no
za to bismo morali dobiti su-
glasnost Europske komisije,
koje ne bismo dobili jer oi-
to postoji kupac za Mercator.
Plan C je najgori: steaj kako
Pivovarne Lako tako i Merca-
tora, a to znai i gubitak 25 ti-
sua radnih mjesta. To bi bila
prava nacionalna katastrofa.
ao mi je da ta drutva za Mer-
cator dobivaju dvostruko ma-
nje nego prije godinu dana, ali
ne znam to bi se moglo dogo-
diti da jo ekamo.
- Znamo kako je upravo
zbog politike propalo osam
pokuaja prodaje Mercatora.
Odakle toliki animozitet Slo-
venije prema stranim inve-
stitorima?
- Ne shvaam zato je to
tako, jer loih iskustava sa stra-
nim investitorima zapravo i
nemamo. Strane investitore
ne treba dijeliti s obzirom na
to dolaze li iz Italije, Hrvatske
ili drugih zemalja. Uvjeti mo-
raju biti za sve jednaki. Svi se
mogu natjecati, a ono to pro-
dajemo moramo prodavati na
potpuno transparentan na-
in. I kada su uvjeti ispunjeni
ne smije biti predomiljanja i
zaustavljanja prodaje. Upra-
vo je to na problem: proda-
jemo Mercator ve deveti put.
To nije dobro i to baca sjenu
na ugled Slovenije na financij-
skim tritima.

novosti

*
ZAGREB - Naika Nexe grupa izvije-
stila je da je nizozemskom investitoru
Carmeuse prodao 87,95 posto vlasni-
kog udjela u tvornici vapna i kamena Je-
len Do u Srbiji. U obavijesti koju je Nexe
dostavio Zagrebakoj burzi stoji kako je
19. lipnja dovrena transakcija prodaje
87,95 posto udjela u drutvu Jelen Do,
Srbija, investitoru Carmeuse, Nederland
BV. Transakcija, navode iz Nexea, dio je
dugoronog plana restrukturiranja Gru-
pe, zapoetog 2012. (H)
Nexe prodao
tvrtku u Srbiji
RAZGOVOR
ALENKA BRATUEK, PREMIJERKA REPUBLIKE SLOVENIJE, O ODNOSIMA
Zajedno bismo mogli b
most izmeu Europ
Mislim da su odnosi izmeu naih zema-
lja dobri. Istina je da su otvorena jo neka
pitanja, no to su manji problemi. Vjerujem
da emo zajedno u EU-u odnose jo po-
boljati, kako politiki, tako i gospodarski
Nezaposlenost je u Sloveniji vi-
soka i logino je da pokuavamo
zatititi svoje ljude
Kod korupcije uvijek mora postoja-
ti onaj koji daje i onaj koji prima,
no to ne mijenja na stvari
Potpuno je jasno
ija je kranjska
kobasica
- ija je kranjska koba-
sica?
- Mislim da je to u potpu-
nosti jasno. Ne shvaam
to bi Hrvatska imala s
kranjskom kobasicom.
- Vi ste iz Kranja, zar ne?
- Tako je. Dakle, potpu-
no mi je jasno ija je
kranjska kobasica.
T
e
a

C
im
a
s
/
C
R
O
P
I
X

P
e
t
a
r

F
A
B
I
J
A
N
*
*

novosti

Kakav e vlasnik biti Agro-
kor Mercatoru i kakva je nji-
hova budunost pokazat e
trite i kupci. Ako e se novi
vlasnik loe postaviti prema
zaposlenicima, dobavljaima,
potroaima, trite e reagi-
rati. Kao u sluaju svake kom-
panije koja misli da je jaa od
potroaa.
- U Hrvatskoj dobro zna-
mo o emu govorite. Prije
10-tak godina Sunani Hvar
zamalo je otiao u steaj jer
su za tu kompaniju bile za-
interesirane samo sloven-
ske kompanije, a sada ste
na slovenskoj strani izgubi-
li nekoliko stotina milijuna
eura samo zato to prije go-
dinu i pol dana Mercator ni-
ste htjeli prodati Hrvatima.
Zato smo toliko iracional-
ni? Zato samima sebi radi-
mo najveu tetu?
- Teko je odgovoriti na to
pitanje. Vjerojatno je rije o
strahu od gubitka ranih mje-
sta, strahu da e se strani vla-
snici ponaati drukije od
domaih. No injenica je da
dananja slovenska drava ne
moe servisirati sva poduze-
a koja ima u svom vlasnitvu.
Vlasnik poduzeu mora osi-
gurati razvoj, dokapitalizaciju,
ako je potrebna, no mi to da-
nas ne moemo ostvariti. Zato
emo dio dravnog portfelja
prodati, ali ne po svaku cije-
nu ili ispod cijene. Jo nismo u
takvoj situaciji. Od investitora
emo zahtijevati razvoj priva-
tiziranih tvrtki kao i relativno
visoku cijenu. I ne smijemo se
neposredno prije kraja posla
predomisliti.
Imamo problema
- Kako mislite pomiriti su-
protstavljene interese vaih
koalicijskih partnera: Gra-
anska lista inzistira na ra-
sprodaji dravnih poduze-
a, dok se socijaldemokrati
tome protive?
- U koaliciji smo pomi-
rili razliita miljenja. Pri-
hvatili smo u parlamentu
prvi privatizacijski paket od
15 poduzea, a pripremili
smo i strategiju upravljanja
cjelokupnim dravnim por-
tfeljom, u kojoj emo defi-
nirati koje su strateka po-
duzea koja uope neemo
prodavati, kao i ona u koji-
ma e drava imati 50-po-
stotni udjel.
- Kako je i hrvatska Vlada
donijela slinu strategiju,koja
se podudara s vaom, mo-
glo bi se pomisliti kao da vam
je te strategije napisao net-
ko trei, a da ih vi samo pro-
vodite...
- Ne. Nita od nikoga ne do-
bivamo. Sami moramo nai
odgovore na sva pitanja. Sami
moramo odluiti to nam kao
dravi treba, a to moemo
prodati.
- Tko je odgovoran za to to
je Slovenija u dubokoj gos-
podarskoj i financijskoj kri-
zi, najveoj od osamostalje-
nja? U samo nekoliko godina
vaa je zemlja prola put od
zemlje-uzora do zemlje-slu-
aja.
- Mislim da nas neopravda-
no trpaju u ko s nekim dru-
gim dravama. injenica je da
imamo problema, toga smo
svjesni, no mislim da smo i
dalje uzorna drava na Balka-
nu i da emo brzo stvari dove-
sti u red.
U Sloveniji raspolaemo
s puno znanja i vrijednim
ljudima, a neto smo nau-
ili na proteklim grekama
koje neemo ponavljati. Si-
gurna sam da Slovenija ima
lijepu budunost i da emo
stvari dovesti u red za godi-
nu ili dvije. Najvea je prijet-
nja populizam, no najvea je
prednost to su ljudi tu pri-
jetnju ve prepoznali. Znaju
tko problem rjeava a tko ih
generira. Tko je odgovoran?
Oni koji su u prolosti dono-
sili pogrene odluke, ali ne
bih o imenima.
- U emu je Slovenija po-
grijeila?
- Ponajprije u tome da se
u najboljim godinama, kada
je gospodarska rast iznosila i
sedam posto, dogodila tajku-
nizacija, u kojoj su slovenska
poduzea privatizirana kredi-
tima osiguranim dionicama
tih poduzea. I zato su danas
banke vlasnice velikog dijela
slovenskog gospodarstva. To je
bila prva velika greka.
Druga je velika pogreka
to smo i inae prenapregnu-
to gospodarstvo dodatno op-
teretili neumjerenom drav-
nom potronjom, a trea je
pogreka to odmah po izbi-
janju krize, 2009., nismo sani-
rali banke.
Nulta tolerancija
- Ni Hrvatska ni Sloveni-
ja nisu uspjele zaustaviti pad
gospodarstva. Znate li koji
put vodi iz krize?
- Da ne znam, ne bih bila
na ovoj dunosti. Zatekli smo
teko stanje, graani su bili
potpuno nezadovoljni, a pro-
raun je bio katastrofalan. No
etiri mjere smatram kljuni-
ma za izlazak iz krize: zapo-
ljavanje mladih, pokretanje
gospodarstva, vraanje povje-
renja u pravnu dravu i ure-
enje zdravstva. To nije sve,
ali to je temelj.
- Bivi premijeri Sloveni-
je i Hrvatske osueni su zbog
korupcije. to to govori o Hr-
vatskoj i Sloveniji? I kako ko-
mentirate injenicu da su
Slovenija i Hrvatska, prema
nedavnom istraivanju agen-
cije Ernst & Young, na europ-
skom vrhu po korupciji?
- Mislim da stanje nije ba
tako kao to te ankete sugeri-
raju. No borba protiv korup-
cije je pri vrhu prioriteta moje
vlade. Unato pretjerivanjima,
mora postojati nulta toleranci-
ja na korupciju. Upravo zbog
toga je ugled politike u Slove-
niji tako nizak.
to se pak tie bivih pre-
mijera to je stvar sudova i
oko toga se ne elim opre-
djeljivati.
- injenica je i to da je u
Sloveniju korupcija uveze-
na iz Finske, a u Hrvatsku iz
Maarske...
- Kod korupcije uvijek
mora postojati onaj koji daje
i onaj koji prima. No to pre-
vie ne mijenja na stvari. Mo-
ramo to promijeniti.
- Kakve e posljedice pre-
suda bivem premijeru Ja-
nezu Jani imati za Sloveni-
ju? Tu presudu ve nazivaju
prijelomnim dogaajem za
Sloveniju.
- Ne smatram tu presu-
du prijelomnom. Za mene je
to samo jedna odluka suda,
koju treba potovati. Ako
funkcionira pravna drava,
ne smijemo govoriti o poli-
tikim procesima.
- Zato ne dolazite u Za-
greb na veliku proslavu hrvat-
skog ulaska u EU?
- Predsjednik Borut Pahor
predstavljat e Sloveniju. Osim
toga, u Opatiji sam imala vie
prilike za razgovor s premi-
jerom Milanoviem nego to
bih ga imala u Zagrebu.
- Zbog ega je Slovenija za-
tvorila svoje trite za radnike
iz Hrvatske?
- Nadam se da shvaate da
je to u potpunosti u skladu s
europskim pravilima. Neza-
poslenost je u Sloveniji visoka i
logino je da pokuavamo za-
tititi svoje ljude. I Slovenija je
bila izloena takvim mjerama
kada je ula u EU.
DVIJU ZEMALJA NAKON ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU
biti jo snaniji
pe i Balkana
Dananja slovenska drava ne moe servisirati sva poduzea koja ima u svom vlasnitvu
Kakav e vla-
snik biti Agro-
kor Mercatoru i
kakva je njiho-
va budunost,
pokazat e
trite i kupci
Oni koji imaju vie
neka vie i plate
- Hrvatskom ministru
financija Slavku Lini-
u nije polo za rukom
uvesti porez na nekret-
nine. A vama e, kako
se ini, uspjeti.
- Prijedlog je na jav-
noj raspravi. Po mom
je miljenju ispravno
da oni koji vie imaju
vie i plate. Mi koji ima-
mo nekretnine emo
na njih morati platiti po-
rez, a oni koji nekretni-
ne nemaju nee nita
ni platiti. Mislim da se
radi o opravdanom po-
rezu, iako se trebamo
dogovoriti oko konanih
stopa, a razdijelili smo
porezno optereenje s
obzirom na razvijenost.
- Plaite li se reakci-
je Crkve? Vidio sam da
planirate oporezivati i
sakralne objekte.
- I to je stvar dogovo-
ra i javne rasprave. No
mislim da u ovoj krizi ne
smije biti onih koji e biti
izuzeti. I Crkva treba biti
optereena kao i svi osta-
li: nita vie i nita manje.
CRES - Ugovor o koncesiji za obavljanje
luke djelatnosti, kojim se planira ula-
ganje vie od 50 milijuna kuna, potpi-
sali su u Cresu upanijska luka upra-
va Cres i tvrtka Sigurna uvala. Ugovor
su potpisali ravnatelj luke uprave An-
elko Petrini i predstavnik maarske
tvrtke koncesionara Zsolt Pentek uz na-
zonost primorsko-goranskoga upa-
na Zlatka Komadine. Rok trajanja kon-
cesije je 29 godina, a rok izgradnje 24
mjeseca. (H)
Koncesija za
50 milijuna
I
r
a

C
u
p
a
c

M
a
r
k
o
v
ic

novosti

ZLOINI BEZ KAZNE: AKTIVISTI O NEPROCESUIRANJU BIVEG EFA UDBA-e
HDZ-ova vlast Perkoviu
progledala kroz prste
Zoran Pusi, Vesna
Tereli i Mario Mar-
i misle da raspravu
o spornom zakonu o
europskom uhidbe-
nom nalogu treba de-
personalizirati, ali i da
sve zloine, bez obzi-
ra kada su se dogodili,
treba kazniti
Samo obina
ubojstva
Zoran Pusi kae da je
od ubojstava prolo vie
od 23 godine, te da nije
jasno moe li se ljudima
koji su to radili uope su-
diti ili su te stvari otile u
zastaru.
- Kao to znate samo
ratni zloini ne zastarije-
vaju, a ovdje je ma kako
ona bila brutalna rije o
obinim ubojstvima, re-
kao je Pusi.
Sluaj Josipa Perkovia treba rijeiti, ali on nije jedini
POZNATI U KAMPANJI IJA JE OKOSNICA
WEB-STRANICA SIGURNO MJESTO
T
.

C
I
M
A
S
/
C
R
O
P
I
X
U tri klika biraj ivot
bez nasilnika
ZAGREB - Javnu akciju
U tri klika biraj ivot bez
nasilnika - Sportom protiv
nasilja, kojoj je cilj infor-
mirati graane o naini-
ma ukljuivanja u borbu
protiv nasilja nad enama
i mogunostima zatite,
juer je na zagrebakom
jezeru Bundeku organizi-
rala enska soba - Centar
za seksualna prava.
Napravili smo vane
promjene u Hrvatskoj po
pitanju suzbijanja nasi-
lja nad enama, meutim,
predstoje nam jo brojni
drugi koraci, a jedan od
njih je upozoriti graane na
taj problem i podii svijest
o problemu, rekla je ko-
ordinatorica enske sobe
Maja Mamula. Zato, dodala
je, i provodimo javnu kam-
panju protiv nasilja nad
enama, ija je okosnica
web-stranica Sigurno mje-
sto u koju su se ukljuile
brojne javne osobe.
U okviru javne akci-
je na Bundeku odrana
je simbolina rukometna
utakmica koju su odigra-
le rukometaice i rukome-
tai te javnosti poznate
osobe. Na tandovima su
graanima bili dostupni in-
formativni materijali - letci,
broure, prirunici protiv
nasilja nad enama te ru-
kometne lopte s potpisima
sportaa i sportaica te
ostali rekviziti i promo ma-
terijali Hrvatskog rukomet-
nog saveza.
Ta je akcija nastavak jav-
ne kampanje U tri klika
biraj ivot bez nasilnika
koju enska soba provo-
di u suradnji sa zagreba-
kim Gradskim uredom za
socijalnu zatitu i osobe s
invaliditetom, uz financij-
sku podrku Ministarstva
socijalne politike i mladih,
Europske unije i Ureda za
udruge Vlade RH. enska
soba kampanju provodi u
suradnji s organizacijama
civilnoga drutva: S.O.S.
telefon - poziv u pomo Vi-
rovitica, Centrom za ene
Adela iz Siska i Centrom
za podrku i razvoj civilnog
drutva Delfin iz Pakraca.
Hrvatski rukometai
Blaenko Lackovi, Mar-
ko Kopljar, Damir Biani i
Lovro prem su za potre-
be podrke kampanji otvo-
reno progovorili o vanosti
prepoznavanja problema
nasilja nad enama u hr-
vatskome drutvu te ista-
knuli vanost te kampanje.
U tri klika biraj ivot bez
nasilnika velika je nacio-
nalna, dvogodinja kam-
panja protiv nasilja nad
enama koju su ve podr-
ale brojne javne osobe iz
svijeta glazbe, umjetnosti i
znanosti te predsjednik Re-
publike Ivo Josipovi.
Kampanju Sigurno mje-
sto zajedno s Hrvatskom
rukometnom reprezentaci-
jom podralo je i vodstvo
reprezentacije te Hrvatski
rukometni savez. (H)
M
a
r
k
o

T
o
d
o
r
o
v

/

C
R
O
P
I
X
Simbolina rukometna utakmica u kojoj su sudjelovali
poznati sportai i druge osobe iz javnog ivota
PIE Zlatko CRNEC
ZAGREB - Aktivisti za ljud-
ska prava s kojima smo raz-
govarali o sluaju Josipa Per-
kovia kau da je za njegovo
neprocesuiranje kriva poli-
tika odluka dravnog vrha
tijekom devedesetih. Manje
su pak jasni odgovori nekih
zato je tu, za razliku od ne-
kih drugih sluajeva, izostao
pritisak nevladinog sektora
na dravu da se procesuira-
ju bar neki sluajevi jugo-
slavenskog dravnog tero-
rizma.
Tako predsjednik Graan-
skog odbora za ljudska prava
(GOLJP) Zoran Pusi kae da
sve demokratske drave po-
seu za fizikom likvidaci-
jom onim koje smatra tero-
ristima, te da je tako radila i
Jugoslavija.
To je bila
politika odluka
- Pogledajte samo to sve
danas rade Sjedinjene Dr-
ave i Izrael kada su u pi-
tanju teroristi. Pogledajte
to se dogodilo s Osamom
bin Ladenom. Teroristi su
bili i dobar dio onih koji
su nastradali u sukobima
s jugoslavenskim sigurno-
snim slubama. Rije je bila
o ljudima koju su na pri-
mjer podmetali ekploziv-
ne naprave u kina. Naravno
neki od onih koji su ubije-
ni bili su ipak samo poli-
tiki protivnici. Na primjer
Bruno Bui koji je nastra-
dao ini mi se samo zato jer
je snimljen kako je na ne-
kon filmu o emigrantskim
teroristima. Takve su stvari
nedopustive i treba ih ako
nita drugo moralno osudi-
ti. Ali o tome treba govori-
ti odgovorno, a ne bomba-
stino s jakim ideolokim
nabojem kao to se to radilo
devedesetih, rekao je Pusi.
Ravnateljica Dokumente
Vesna Tereli izostanak pro-
cesuiranja zloina koji su se
dogodili prije devedesete vidi
u politikoj odluci na naj-
vioj razini da se tako neto
ne radi.
- Tijekom devedesetih nije
bilo politike volje. Vjerojat-
no zbog toga jer je puno ljudi
iz jugoslavenskih sigurnosnih
slubi postalo dio apara-
ta sigurnosno obavjetajnih
agencija u vrijeme Franje Tu-
mana. A nakon Tumanove
smrti ispada da se tim ljudi-
ma u tiini zapravo progleda-
lo kroz prste, rekla je Tereli.
Depersonalizirati
zakon
S njom se slae i predsjed-
nik Inicijative mladih za ljud-
ska prava Mario Mari.
- Vjerojatno je bila rije o
nekoj vrsti politike odluke da
se nadlene institucije time
ne bave, rekao je Mari.
to se tie konretnog slu-
aja Josipa Perkovia, Tereli
nema nikakve dvojbe kako bi
ga trebalo rijeiti, te da joj je
ao da se o Zakonu rasprav-
lja na politiki nain.
- Republika Njemaka
je napravila ono to je bila
obavezna. To je sada obve-
zna napraviti i Hrvatska. Svi
se zloini moraju istraiti. I
zato smatram da nema ra-
zloga da postoji vremen-
sko ogranienje za izruiva-
nje naih graana. Ono ne
bi trebalo postojati, sma-
tra Tereli. I Mari sma-
tra da bi Zakon trebao biti
depersonaliziran, te da ne
eli ulaziti u nagaanja je li
uvoenjem ogranienja e-
ljelo pogodovati Josipu Per-
koviu
Mari navodi i razloge
zbog ega se na primjer nje-
gova udruga ne bavi zloini-
ma iz vremena komunizma.
- Mi smo se odluili baviti
zloinima koji su se dogodili
nakon devedesete. Ne bavi-
mo se onim to se dogaalo
prije toga jer mi nismo or-
ganizacija koja moe pokriti
sve. Da bi se bavili time tre-
bali bi imati ili vei tim ili bi
se onda svim time bavili bit-
no manje profesionalno, re-
kao je Mari.
VIJEST O SMRTI ENE PRED ZATVORENIM VRATIMA HITNE POMOI U UMAGU UZNEMIRILA JE ITELJE BUJTINE
Tanja Vrbat: Tko e nas voziti u Izolu ako su vrata
Hitne zakljuana i vozila nema
UMAG - Vijest o traginoj
smrti ene, koja je u petak
naveer preminula pred za-
tvorenim vratima Hitne po-
moi u Umagu, a sve zbog
loeg sustava hitne pomo-
i koji je vie puta zakazao,
uznemirila je juer itelje
Bujtine.
- Odmah sam obavijestila
istarskog upana i ministra
zdravlja. Od upana trai-
mo da odmah razrijei rav-
nateljicu upanijskog Zavo-
da za hitnu medicinu, jer je
smatramo izravno odgovor-
nom, te da se hitne pomoi
ekipiraju lijenicima. Bilo je
vie ovakvih smrti, samo to
nai sugraani nisu umr-
li pred vratima Hitne, nego
u svojoj kui, jer Hitna nije
dola. Umag od reforme hit-
ne medicine na razini upa-
nije ima samo vee groblje!
Da ne govorimo o turistima
koji su po primitku ove vi-
jesti razumljivo vrlo zabri-
nuti. Nee htjeti dolaziti u
grad u kojem ne mogu ima-
ti elementarnu zdravstvenu
njegu u trenucima potrebe,
doznali smo od saborske
zastupnice, Umaanke Ta-
nje Vrbat.
Kae da je nedopustivo
da se vrata Hitne pomoi
ikada nau zakljuanima,
to se prije ove reforme ni-
kad nije dogaalo.
- Mi smo u Umagu i na
Bujtini najudaljeniji od hr-
vatskih bolnica, a i sada -
kada emo ugovoriti hitno-
e s bolnicom u Izoli, to e
grad Umag sam platiti nad-
standardno za svoje graa-
ne iz gradskog prorauna
- ostaje pitanje tko e nas
voziti u Izolu ako su vra-
ta hitne zakljuana i vozi-
la nema. Posebna pohvala
djelatnicima umake Hitne
pomoi, jer u nemoguim
uvjetima ipak ine uda, no
jednostavno kada im doe
naredba da moraju u Pore
ili Buzet, oni moraju otii i
zakljuati vrata. Ranije, pri-
je reforme, u sluaju da eki-
pe odu na teren, u Hitnoj
bi deurao lijenik iz Doma
zdravlja ili stacionara. Sada
to vie nije mogue jer su
oni druga firma, komenti-
rala je Vrbat.
Dodala je da je resorni
ministar kazao da je Hit-
na pomo u ingerenciji u-
panije te da e poslati in-
spekciju.
- To je tono, ali Istarska
upanija se nalazi u RH i
Ministarstvo zdravlja du-
no je pratiti uinkovitost
rada zavoda po upanija-
ma. Oekujemo da se su-
stav Hitne pomoi u Istri
vrati na ono to je bilo ne-
kad, prije reforme, veli SDP-
ovka.
Navela je da je upan ka-
zao da e ve danas, u po-
nedjeljak, o toj temi razgo-
varati na kolegiju.
- U protivnom, spremni
smo organizirati prosvjede,
a sigurni smo da e se nai
sugraani na njih odazvati.
Nadam se da e ovaj nemi-
li dogaaj ipak odgovorne
osvijestiti problema koji je
gorui. Lijenik i medicin-
sko vozilo mora biti non-
stop na raspolaganju graa-
nima koji dou po pomo,
kazala je Vrbat.
Podjetimo, nesretna ena
iz sela Jeci kod Petrovije, 74-
godinja Margarita Klaj, u
petak naveer oko 19.30 sati
preminula je na podu ispred
zakljuanih vrata umake
Hitne pomoi. Nije bilo li-
jenika ni medicinskih se-
stara jer su bili na interven-
cijama, a njezin sin ani
Klaj trao je po Domu zdrav-
lja traei pomo - od bilo
koga.To nije prva rtva reor-
ganizacije Hitne pomoi, jer
je prije neto vie od godinu
i pol upravo u Umagu pre-
minula ena iz slinih razlo-
ga, i to netom nakon to je
na snagu stupio neprimje-
reni i loe skrojen novi su-
stav HMP-a. T.KOCIJANI
Vrbat za Hitnu prije reforme

novosti

VINSKI RAT: NAKON OFENZIVE TALIJANA, NI HRVATSKI LANOVI EUROPSKOG PARLAMENTA NEE SJEDITI SKRTENIH RUKU
Obespravljeni proek i
teran ujedinili SDP i HDZ
Mi smo u ovom pita-
nju svi na istoj stra-
ni i nema problema
za suradnju, kazala je
Sandra Petrovi Jako-
vina, SDP-ovka koja
postaje eurozastupni-
ca. Na isti nain raz-
milja i HDZ-ov Andrej
Plenkovi
ZAGREB - Zastupnici u
Europskom parlamentu or-
ganiziraju se, u pravilu, po
stranakom kljuu, pa e
tako, bez obzira iz koje ze-
mlje dolaze, socijalisti su-
raivati unutar svog za-
stupnikog kluba, puani
u okviru Europske puke
stranke i tako dalje. Povre-
meno se ipak ujedine oko
nacionalnih interesa, kao to
je posljednjih tjedana sluaj
s talijanskim europarlamen-
tacima koji su se angairali u
sporu Hrvatske i Italije oko
proeka i prosecca.
Svi na istoj strani
Trojici zastupnika iz dvije
europske stranake frakcije,
koji su se Europskoj komisiji
ve obratili zastupnikim pi-
tanjima na tu temu, nedavno
se prikljuila jo jedna zastu-
pnica, Mara Bizzotto, zatra-
ivi takoer da se Komisija
izjasni to namjerava podu-
zeti da bi zatitila talijanski
prosecco.
No, ako je suditi po stavo-
vima hrvatskih eurozastupni-
ka, koji e svoje punopravno
mjesto u Europskom parla-
mentu zauzeti od 1. srpnja, i
hrvatski proizvoai proeka,
ali i terana, mogu raunati na
parlamentarnu potporu. I to,
kao i u sluaju Talijana, bez
obzira na stranaku pripad-
nost hrvatskih zastupnika.
- Ne znam kako e re-
agirati HDZ, ali mi smo u
ovom pitanju svi na istoj
strani i nema nikakvih pro-
blema za suradnju, kazala
nam je Sandra Petrovi Ja-
kovina, SDP-ovka koja slje-
deeg ponedjeljka posta-
je eurozastupnica. Na isti
nain razmilja i HDZ-ov
europarlamentarac Andrej
Plenkovi.
- Siguran sam da moe-
mo suraivati jer je to u in-
teresu hrvatskih proizvoa-
a i izvoznika. Mislim da se
na ovoj temi vrlo lako moe
postii suglasje, naglaava
Plenkovi.
Kljuna dokumentacija
Plenkovi - koji je trenut-
no promatra u Europskom
parlamentu, a uskoro tako-
er punopravni zastupnik u
toj instituciji - podsjea da su
talijanski europarlamentarci
jednostavno iskoristili instru-
ment koji im stoji na raspo-
laganju, zastupnika pitanja,
to e od 1. srpnja moi initi
i hrvatski lanovi EP-a.
- No, kljuno je da Vlada
pripremi svu dokumenta-
ciju vezano uz proek. Mi s
nae strane, u Europskom
parlamentu, moemo pru-
iti potporu i uinit emo
sve to moemo, najavlju-
je Plenkovi koji je uvjeren
da Hrvatska, ako sluaj na
kraju dospije pred Europski
sud, ima argumente na svo-
joj strani.
I Sandra Petrovi Jakovi-
na najavljuje da e se hrvat-
ski zastupnici, im se za to
otvori mogunost, ukljuiti
u sluaj, ne samo po pitanju
proeka, nego i terana, oko
kojeg postoji spor sa Slove-
nijom. Europska lista sa za-
tienim nazivima vina nije
uklesana u kamen, dodaje
ona, i mora se pristupiti re-
viziji tog popisa, osobito kad
je rije o teranu. SDP-ova
europarlamentarka otkriva
i da je nedavno u Bruxellesu
odran okrugli stol na kojem
su neki od sudionika pitali
hrvatske zastupnike upravo
o proeku i teranu.
- Mi smo istaknuli da
potpuno podravamo na-
pore naih vinara, kazala
nam je Petrovi Jakovina,
dodavi da zasad nije u for-
malnim kontaktima s hr-
vatskim proizvoaima, ali
ih namjerava kontaktirati
nakon to preuzme novu
dunost.
Potpora Vlade
I predsjednik hrvatske
Vlade Zoran Milanovi je
krajem tjedna u Svetom Iva-
nu Zelini na manifestaci-
ji vinara poruio da e im
Vlada e im dati podrku
od srca. Mogu vam rei da
vas eka vrlo ozbiljna i na-
porna utakmica. Naa vina
nee preplaviti njemake
supermarkete, jer ih nema
dovoljno i jedini nain je
da se ta vina prodaju u Hr-
vatskoj, u kombinaciji s lo-
kalnom gastro ponudom i
da budu posebna i druki-
ja, rekao premijer. Ponovio
je kako od 1. srpnja padaju
sve carine i ogranienja na
europska vina.
Dakle, bit e vai kon-
kurenti, bit e jeftiniji, bit
e priutiviji. Prema tome,
morate biti i konkurentni ci-
jenom i morate biti druki-
ji. Dakle, opstanak i napre-
dak, ali vaan je napredak
ne samo opstanak, evolu-
ciju, vidim u tome da se to
prodaje ovdje zajedno s lo-
kalnom ponudom hrane i
svega onoga to nas ini ra-
zliitima a opet Europljani-
ma, a do toga je i formalno
svega nekoliko dana, poru-
io je u Zelini krajem tjedna
premijer Zoran Milanovi.
Irena FRLAN, Hina
Talijani ne
oekuju probleme
Talijanski proizvoai
su ve u kontaktu sa
svojim zastupnicima u
EU. Odluili smo skre-
nuti pozornost na ovo
pitanje jer su proizvo-
ai prosecca zabri-
nuti trenutnom neiz-
vjesnou, odgovorili
su iz ureda dvojice ta-
lijanskih zastupnika,
Lorenza Fontane i Gi-
ancarla Scotte, na na
upit jesu li zastupni-
ko pitanje Europskoj
komisiji oko proeka i
prosecca postavili na
inicijativu talijanskih vi-
nara. U odgovoru jo
navode da ne mogu
prihvatiti da hrvatski
proek postane tradici-
onalni izraz po pravi-
lima EU-a jer to ne bi
bilo u redu prema pro-
seccu koji ve uiva ta-
kvu zatitu. Na cilj je
da potroai ne budu
navedeni na krivi trag,
zbog naziva vina, isti-
u. No, talijanski euro-
parlamentarci ne oe-
kuju da e spor oko
naziva vina postati oz-
biljan problem u odno-
sima Italije i Hrvatske.
Uvjeren sam da Hrvat-
ska, ako sluaj na kraju
dospije pred europski
sud, ima argumente na
svojoj strani.
Andrej Plenkovi
Europska lista s nazivi-
ma vina nije uklesana u
kamen i mora se revidi-
rati popis, osobito kad je
rije o teranu.
Sandra Petrovi Jakovina
Franc Arman imat e potporu hrvatskih eurozastupnika bez obzira na stranake boje Talijanski proizvoai prosecca zabrinuti trenutnom neizvjesnou
J
e
le
n
a

P
R
E
K
A
L
J
R
e
u
t
e
r
G
o
r
a
n

M
E
H
K
E
K

/

C
R
O
P
I
X
A
d
m
ir

B
U
L
J
U
B
A
/
C
R
O
P
I
X
Gradska pisarnica radit e za vikend
PULA - Grad obavjetava graane da e gradska
pisarnica odlukom gradonaelnika Borisa Miletia
raditi i u subotu 29. lipnja u vremenu od 8 do 14 sati
i u nedjelju 30. lipnja u vremenu od 8 do 12 sati, a
sve kako bi se omoguilo graanima da stignu pri-
javit svoje objekte za legalizaciju. Graane se pod-
sjea i da e se uvaiti svi zahtjevi koji stignu pre-
poruenom potom u roku, a budui da Grad Pula
provodi projekt e-Poslovanje, zahtjeve graani mogu
poslati i na mail pisarnice: pisarnica@pula.hr do
krajnjeg roka, odnosno ponoi 30. lipnja. Pozivaju
se graani da se Gradu u svakom trenutku obrate sa
svojim pitanjima vezanima uz legalizaciju i moguno-
sti prijave objekata, kao i za pomo prilikom proce-
dure. G. R.
Deurstvo za hitne intervencije
PULA - Do nedjelje u sluajevima hitne intervenci-
je na kanalizaciji nakon zavretka redovnog radnog
vremena Herculanee, odnosno nakon 15 sati (utor-
kom, subotom i nedjeljom cijeli dan) o potrebi inter-
vencije deurne slube Herculanee graani mogu
obavijestiti na broj 098-980-7843. N. S.
Istjee rok za udomljavanje pasa
PULA - U sklonitu pasa Pula 1. srpnja istie rok
za eutanaziranje jednog psa, a potom 5. srpnja i za
dvije kujice koje trae udomitelja. Obje su srednjeg
rasta i socijalizirane. Svi zainteresirani mogu kon-
taktirati voditelja sklonita na broj 098-981-2580 jer
psima je jedina ansa pronalazk novog doma prije
isteka roka. N. S.
U svibnju 134,5 tisua kuna iz zaliha
PULA - Gradonaelnik Boris Mileti iz Proraun-
skih zaliha u svibnju je isplatio raznim udrugama uku-
pno 134,5 tisua kuna. Najvei iznos, 50 tisua kuna,
dodijeljen je Sveuilitu Jurja Dobrile zas opremanje
uionice informatike namjene. Potom je ukupno 20
tisua kuna uplaeno nagraenima posebnim grado-
naelnikovim priznajima za Dan Grada, a 12,5 tisua
kuna Klubu umirovljenika Uljanik za provoenje ak-
tivnosti u ovoj godini. Deset tisua kuna isplaeno
je Centru za podvodne aktivnosti Pula, a 8,5 tisua
kuna DSR-u Maraton-Uljanik kao pomo ekoloko-
sportskoj akciji ienja umica Lungomare i Dreno-
vica. Preostalim korisnicima dodijeljeno je od est ti-
sua, pa do tristotinjak kuna. G. R.
PULA - Kao to se
vidi iz priloene fo-
tografije koju nam je
poslao itatelj, voza
Volva zagrebakih re-
gistracija u subotu je
oko 13 sati na parkin-
gu pulskog Mercato-
ra uistinu zasluio na-
gradu u vidu kazne,
i to trostruke. Naime,
svoje je vozilo parki-
rao, kao to fotogra-
fija pokazuje, na ak
tri parkirna mjesta za
invalide. Ovaj sluaj
nije izoliran, upravo
na parkiralitu pul-
skog Mercatora oso-
be s invaliditetom
imaju najee pri-
mjerke na nesavjesne
vozae koji svojim vo-
zilima okupiraju njima
predviena mjesta. U
ovakvim sluajevima
moe pomoi samo
policija koja rigoro-
zno kanjava ovakve
vozae. Za zagreba-
ko vozilo ne znamo
da li je imao propisno
istaknutu naljepnicu
da vozilo slui osobi
s invaliditetom, ali u
svakom sluaju zau-
zeti tri parkirna mje-
sta onima kojima je
najpotrebnije zasluu-
je svaku osudu. G. R.
Zauzeo tri mjesta
za invalide
pula@glasistre.hr
591-515
*
PULA - Grad Pula daje u zakup 11 po-
slovnih prostora od kojih mjeseno na-
mjerava prihodovati najmanje 20 tisua
kuna. Najviu cijenu imaju prostori u
Ulici Sergijevaca, na brojevima 25 i 43,
povrine 39,5, odnosno 38 kvadrata, iji
je poetni zakup 3.950 i 3.800 kuna. U
natjeaju se jo nude poslovni prosto-
ri na Danteovom trgu 5, u Dalmatinovoj
5, Zagrebakoj 7 i 16, Istarskoj 18, Za-
darskoj 4, Ulici Veruda 24, Jeretovoj 37
i Trgu 1. istarske brigade 10. G. R.
KUPCI I TRGOVCI ZADOVOLJNI: PULSKI LATE NIGHT
Noni popusti
tisue ljudi u
Guva je bila neopisiva, trebalo je mnogo strpljenja i vje-
tine da bi se pronaao i kupio komad eljene odjee, a k
tome jo i isprobao, jer ulazak u kabinu za presvlaenje bio
je kao zgoditak na lutriji. Dodamo li tome nesnosnu vrui-
nu koja je isijavala iz toplog asfalta i unutar krcatih trgovina,
oping groznica pravi je naziv za pulsku subotnju veer
Guva je bila neopisiva. Bilo te-
ko odoljeti bljetavim cipelicama,
ljetnim haljinama i svim modnim
dodacima, koji su vritali iz izloga
trgovina, dodatno mamei natpisi-
ma o popustima
Zakup 11
poslovnih
prostora
oping groznica u Puli
PIE Nera SOFTI
SNIMIO Manuel ANGELINI
PULA - Da oping nije samo
strast ena pokazala je subot-
nja manifestacija Late night
shopping jer meu tisuama
ljudi koji su to veer doli u
grad, teko je bilo razaznati
je li bilo vie ena ili njihovih
jaih polovica. oping grozni-
ca zahvatila je sve - od naj-
mlaih do onih neto starijih,
djevojaka i mladia, branih
parova, nona i nonia. Svi-
ma njima zajednika je mi-
sija bila oping, pronalazak
onog idealnog komada odje-
e ili obue, a sve to platiti za
gotovo upola manje.
Kao zgoditak
na lutriji
Upravo su popusti do 50
posto u ak 52 trgovine du ci-
jelog centra grada, bili mamac
koji su privukli tisue ljudi koji
su neumorno opingirali do
ponoi kada su se zatvorila
vrata trgovina. Dotad, zaista
je bilo teko odoljeti bljeta-
vim cipelicama, ljetnim ha-
ljinama, modnim dodacima
koji su vritali s izloga trgovina,
dodatno mamei velikim nat-
pisima o popustima. Guva je
bila neopisiva, trebalo je mno-
go strpljenja i vjetine kako bi
se pronaao, i kupio, komad
eljene odjee, a k tome jo
i isprobao, jer ulazak u kabi-
nu za presvlaenje bio je kao
zgoditak na lutriji. Dodamo
li k tome nesnosnu vruinu
koja je isijavala iz toplog as-
falta i unutar krcatih trgovina,
oping groznica pravi je naziv
za pulsku subotnju veer. Ne-
kima to nije nimalo smetalo i
probijali su se kroz more ljudi
s lakoom, dok su neki gubili
ivce i tekom mukom prona-
lazili nain kako da se doko-
paju primjerice toliko eljenih
cipela. No, sve u svemu, no-
ni oping bio je pun pogodak
jer su profitirali svi, i kupci i tr-
govci, a centar grada je oivio
i pokazao da ovakve i sline
manifestacije itekako nedo-
staju graanima.
Cipele snimane
ve dugo
- Noni oping i dobri po-
pusti su odlina ideja. Spoji-
la sam ugodno s korisnim jer
sam ionako planirala izai i
zabaviti se. Usput sam obavi-
la oping i kupila cipele koje
snimam ve dugo. Sad mi
se pruila prilika da ih kupim
za upola manje, veselo nam je
rekla Slaana Mri, ponosno
nam pokazujui svoj ulov.
Doista se u subotnjoj noi
moglo profitirati. Pomnim
odabirom mogli su se prona-
i dobri komadi odjee upola

pula

*
*
novi broj Butige
na kioscima
u srijedu, 26.6.
PULA - Gradsko kupalite Stoja jo je
ovo ljeto dodijeljeno na brigu trgova-
kom drutvu Pula parking. Na upravlja-
nje kuplaitem daje se dio izuzev obal-
nog pojasa, a Pula parkingu dozvoljava
se na tom podruju naplata parkiranja
pa e tako vozila plaati na dan de-
set kuna, a motocikli i skuteri pet kuna.
Kada je prolo ljeto upravo kupalite
Pula parking je doslovno obnovio sa-
nitarne vorove, koji su bili u derutnom
stanju i izvor zaraze. N. S.
SHOPPING OBORIO REKORD POSJEENOSTI
NAKON TRI MJESECA PRODANO ZEMLJITE IPAK POTREBNO
i namamili
u centar
Grad kupuje to je prodao
Grad Pula sklopio je nagodbu s tvrtkom Dilitus, koja je
nedavno za tri milijuna eura kupila 19 hektara zemlji-
ta na Katanjeru da bi gradila trgovaki centar, o ot-
kupu 1.366 etvornih metara tog istog zemljita za pla-
nirano kruno raskrije u Ulici rimske centurijacije
PULA - Grad Pula sklopio
je nagodbu s tvrtkom Dilitus
d.o.o. koja je nedavno za tri
milijuna eura kupila 19 hek-
tara zemljita na Katanje-
ru kako bi izgradila trgovaki
centar, o otkupu 1.366 e-
tvornih metara tog istog ze-
mljita na kojem je planirano
kruno raskrije u Ulici Rim-
ske centurijacije. Utvrena
vrijednost kvadrata tog ze-
mljita iznosi 150 eura, jed-
naka cijena kao i prilikom
prodaje ovog proljea.
Dodue, nagodbom je
dogovoreno da e Grad
umjesto kea Dilitusu u
neposrednoj blizini vrijed-
nost zamijeniti drugom
nekretninom ukoliko bude
najpovoljniji ponuditelj na
javnoj licitaciji. Upravo
stoga Grad je raspisao na-
tjeaj za prodaju ukupno
3.066 kvadrata kroz dvije
parcele na Katanjeru za
poetnu cijenu od gotovo
460 tisua eura, odnosno,
150 eura po etvornom
metru. Ispada da Grad ku-
puje to je prodao, ali pri-
tom i zarauje 255 tisua
eura, odnosno, 1,9 miliju-
na kuna koliko je razlika u
vrijednosti zemljita.
Moe se pretpostaviti
da je potreba za krunim
raskrijem na kraju Ulice
Rimske centurijacije nasta-
la upravo zbog planirane
izgradnje trgovakog cen-
tra na etiri etae i budu-
eg prometa prema centru.
Ipak, uistinu je neobino
da svega tri-etiri mjeseca
nakon rekordne proda-
je Grad otkupljuje zemlji-
te koje je imao u svom vla-
snitvu. Pa makar i po istoj
cijeni. G. ROJNI
Predah uz glazbu
Uz noni oping organizatori su se pobrinuli i za glazbe-
ni dio programa pa su tako posjetitelji na Portarati i Trni-
ci mogli uivati u ivoj glazbi. Bila im je to prigoda da se
malo odmore izmeu obilaska trgovina, i grozniave po-
trage za jeftinim artiklom pa su mnogi iskoristili predah.
Kupalite
Stoja - Pula
parkingu
M
.

A
.
M
.

A
N
G
E
L
I
N
I
Slaana Mri i njezin odlian ulov
Ulice i trgovina bile su krcate do posljednje minute
Sportska odjea i obua
bila je traena roba
snieni, tenisice do 30 posto,
a uzme li se u obzir da za do-
bre tenisice ipak treba izdvojiti
malo vie novaca, subotnji o-
ping bila je prava prilika. Bilo
je meutim, komada odjee i
obue koji nisu bili na popu-
stima iako je na izlogu bio ista-
knut natpis o popustu pa je ta
injenica mnoge zbunila i po-
malo iznervirala, no ipak se
veina kupaca nije dala sme-
sti. Svidjela im se primjerice
kombinacija popusta poput
onih u trgovinama u Flanatik
centru gdje se za jedan komad
nudio popust od deset posto,
za dva dvadeset posto, a za tri
popust od 30 posto.
Tradicionalna
manifestacija
Kako god, pulski Late night
shopping koji su organizira-
li pulska Turistika zajednica,
Grada Pula, pulska HGK-a i
pulsko udruenje obrtnika,
oborio je sve rekorde posje-
enosti i oito je da je noni
oping postati tradicionalna
manifestacija kojoj e se oda-
zivati sve vie ljudi, i kupaca i
trgovaca. Idua slina akcija
planirana je u listopadu.

pula

MEUNARODNO NATJECANJE U UMJETNIKOM KOTURALJKANJU AMFORA
Uljanikovke na tronu
nakon pet godina
U POPULARNOJ PULSKOJ LUICI PUKA FETA PRIVUKLA
O IJANA NJEGUJE VEZE S GRADOVIMA IZ
NJEMAKOG GOVORNOG PODRUJA
Obili Trier i njegove ume
PULA - Krajem kolske
godine delegacija uenika
Osnovne kole ijana po-
novno je, nakon lanjskog
posjeta Trieru i uzvratnog
susreta uenika iz Triera,
boravila u ovom njema-
kom gradu.
- Uzvratni je posjet bio
u obiteljima uenika koje
smo prole jeseni ugosti-
li u Puliovdje, a sudjelova-
lo je devet uenika, gdje su
prevladavali sedmai, ali
je bilo i estaa i osmaa.
Program je bio jako bogat
i raznolik. Drago mi je da
smo ponovno uspostavi-
li suradnju s Trierom te da
uenici iz tog njemakog
grada borave kod nas, a
nai uenici u njihovim obi-
teljima, kazala je profeso-
rica njemakog jezika Rita
Raspar, koja je i jedna od
inicijatorica toga programa.
Uz nju, Trier su posjetile
i profesorica Nevena Star-
evi te ravnateljica O
ijana Alma Tomljanovi.
Saznajemo da su obili
grad i sve njegove kultur-
no-povijesne specifinosti,
najvanije gradske muzeje
te da su nauili poneto
o povijesti toga grada u
raznim povijesnim razdo-
bljima.
- Odrane su i raznoli-
ke radionice upoznavanja
grada, veli prof. Raspar
istiui da su uenici mo-
gli vidjeti i razlike izmeu
rijeke i morske luke.
Uenike je posebno
veselila injenica da ih je
primio gradonaelnik Tri-
era Klaus Jensen, koji je
vrlo zadovoljan tom surad-
njom, i koji je u povodu
Dana grada Pule posjetio i
na grad te O ijana. No,
da ne bude cjelokupan po-
sjet iskljuivo urbane na-
ravi, odrana je i terenska
nastava u umi Quint-Mau-
lenwald u organizaciji Ure-
da umarije iz Triera. To
je bila prilika da se taj kraj
upozna puno bolje i to se
tie prirodnog ambijenta i
okolia, a ne samo grad-
ske jezgre. U O ijana
se inae velika pozornost
daje uenju njemakog je-
zika, pa ova kola, osim s
Trierom, njeguje i veze s
Grazom. V. B.
Morski okusi i mirisi privukli su u subotu nave-
er mnotvo ljudi na Delfin, a u luici e se ti-
jekom ljetnih mjeseci organizirati jo nekoliko
ovakvih manifestacija na kojima e se kuati
morski i domai specijaliteti
PULA - No luice Delfin
odrana je proteklog vikenda
i u legendarnu luicu, koja jo
uvijek odolijeva izazovima mo-
dernog doba i koja je zadra-
la pravi lokalni tih, privukla
je stotine njezinih ljubitelja i
prijatelja, ali i gostiju. Povod
Noi Delfina, koja e, bude
li sve po planu, postati tradi-
cionalna manifestacija, bilo je
druenje i uivanje u mirisi-
ma i okusima morskih delicija
koji su pripremili lanovi Po-
morsko portsko-rekreativnog
drutva Delfin.
- No luice Delfin dobra
je prilika za druenje svih la-
nova drutva i naih gostiju.
Ujedno je to i poanta nae
manifestacije, rekao nam je
jedan od organizatora mani-
festacije Rajko Stojadinovi.
Bit e jo feti
Dodao je da je druenje i
uivanje u morskim specija-
litetima ono to No Delfina
ini posebnom. Najavio je ta-
koer, da e u luici tijekom
ljetnih mjeseci organizirati
jo nekoliko manifestacija na
Morske delicije na
stolovima Delfina
PULA - Nakon pet godina
amfora je ponovno stigla u
ruke pulskog Koturaljkakog
kluba Uljanik. Koturaljkaice
pulskog domaina proteklog
vikenda odranog meuna-
rodnog natjecanja u umjet-
nikom koturaljkanju Amfo-
ra u dvorani Doma sportova
Mate Parlov, osim to su bile
najbrojnije pokazale su se i
najuspjenijima na 26. Am-
fori. Natjecale su se u svim
kategorijama, a do najvieg
postolja klub su dovele se-
niorka Maja Celija s osvo-
jenim zlatom te bronane
Nina upani, Ada Haben-
us i Tamara Tripkovi. Na
drugo i tree mjesto ukupnog
poretka klubova plasirali su
se slovenski Rene i talijan-
ska Vipava.
Umjetnost koturaljka-
nja ove je godine iskaza-
lo vie od stotinu kotu-
raljkaica i koturaljkaa
iz Slovenije, Italije, Velike
Britanije i Hrvatske oku-
pljenih u devet klubova.
Pulska publika i ove je
godina s uitkom pratila
izvedbe viestruke svjet-
ske prvakinje u inline se-
niorskoj kategoriji Silvije
Marangoni.
Nakon ceremonije pro-
glaenja, uslijedio je gle-
dateljima zbog atraktiv-
nosti najomiljeniji dio
programa, revijalni. Uobi-
ajeno, uarenu atmosfe-
ru nakon dvodnevnog na-
tjecanja uslijed nesnosne
vruine u dvorani Doma
sportova Mate Parlov, na
samom su kraju dodatno
zagrijale Uljanikove ve-
teranke, popularne Sta-
re koke. Po taktu skladbe
We found love u izvedbi
2Cellos i Rihanne, u do-
miljatnoj su bijelo crnoj
kreaciji simulirajui diri-
genta i tipke, Koke po-
novno publiku podigle na
noge. G. I.
Svi su ludi za srdelama
Na Delfinu se spremilo 50 kilograma raznih koljaka
Informatiari udruge gluhih i nagluhih
PULA - Proteklog tjedna u prostorijama Udruge glu-
hih i nagluhih Istarske upanije upriliena je sveana
podjela svjedodba za zavreni kratki teaj informatike
koji je dobilo deset lanova udruge. Uilo se osnove
rada na kompjuteru te o internetu, a teaj je namijenjen
starijim osobama od kojih su neki po prvi put sjeli za
raunalo. Svjedodbe je podijelio A. Halec predsjednik
HSGN iz Zagreba u prisustvu predavaa Dejana Sto-
jakovia iz Algebre, tajnice Vesne Kordi-Popovski i
ostalih lanova udruge. G. R.
PULA - Malonogometnim
prvenstvom petih i estih ra-
zreda zavrila su ovogodinja
sportska natjecanja osnovnih
kola Grada Pule. Ove godine
osnovci su se natjecali u uku-
pno sedam sportova u mu-
koj i enskoj konkurenciji: ko-
arci, ahu, odbojci, atletici,
stolnom tenisu, rukometu i
malom nogometu za ueni-
ke. U sportskim natjecanji-
ma ukupno je sudjelovalo
oko 1160 uenika i uenica,
a natjecanja su se odravala
na nekoliko sportskih lokacija
u organizaciji Saveza sporto-
va Grada Pule. Usporeuju-
i postignute rezultate i uku-
pni poredak najuspjenijom
se pokazala kola Vidikovac
sa est osvojenih naslova te
jednim srebrnim i dva bron-
ana mjesta. Drugu poziciju
zauzeli su sportai Verude s
dva naslova i sedam drugih
pozicija, dok su tree mjesto
u ukupnom poretku osvojili
uenici i uenice Katanjera
s jednim naslovom, tri druga
te pet treih mjesta.
U malonogometnom pr-
venstvu za sedme i osme ra-
zrede najboljom se pokazala
ekipa Stoje. Rukometno pr-
venstvo za uenike okonano
je pobjedom ijane, dok je u
konkurenciji uenica Vidiko-
vac bio uspjeniji od Stoje. U
odbojkakom prvenstvu ue-
nice i uenici Velog Vrha po-
kazali su zavidno znanje i ta-
lenat. Koarkako prvenstvo
drugu godinu uzastopno,
osvojile su uenice Vidikov-
ca. U konkurenciji uenika
koarkai ijane dominantno
su zavrili prvenstvo na prvo-
me mjestu pobijedivi u fina-
lu Verudu s 55 koeva razlike.
Atletsko prvenstvo okonano
je ekipnom pobjedom Stoje
u konkurenciji uenika i Vidi-
kovca u konkurenciji uenica.
U ahovskom prvenstvu naj-
boljima su se pokazale ue-
nice Vidikovca i uenici Veru-
de, dok su u stolnom tenisu
najuspjenijima se pokaza-
le muka ekipa Verude i en-
ska momad ijane. U kol-
skim sportskim natjecanjima
za pete i este razrede uenici
i uenice snage su odmjerili u
tri sporta: nogometu i koarci
za uenike te odbojci za ue-
nice. Velovranke su pokazale
dominaciju u odbojkakom
prvenstvu i kod mlaih uzra-
sta, dok su Katanjerci u na-
petom finalu svladali Verudu
i time postali koarkaki pr-
vaci za uzrast estih razreda.
Malonogometno finale pe-
tih i estih razreda ponudi-
lo je uzbudljivu igru i pregrt
lijepih akcija, a u konanici
je Vidikovac slavio nad Veru-
dom minimalnim rezultatom
od 1:0.
Najvei uspjeh svakako su
postigli koarkai ijane po-
bijedivi u zavrnici drav-
nog prvenstva u Poreu i time
postali dravni prvaci u ko-
arci. Takoer, atletiari ija-
ne osvojili su srebro na upa-
nijskom natjecanju u atletici
koje je odrano u Puli. Na-
dalje, koarkaice Vidikovca
osvojile su prvo mjesto na u-
panijskom natjecanju i etvr-
to mjesto na Poluzavrnici dr-
avnog prvenstva odigranog
u Gospiu, a uenici i ueni-
ce Velog Vrha osvojili su prvo
mjesto na upanijskom te
druga mjesta na Meuupa-
nijskim prvenstvima u bad-
mintonu ime se zaokruuje
jedna vrlo lijepa i uspjena se-
zona kolskog sporta za pul-
ske osnovce. G. R.

pula

ZAVRENA KOLSKA SPORTSKA NATJECANJA OSNOVNIH KOLA
Vidikovac ukupno najbolji
BROJNE GRAANE
kojima e se kuati delicije iz
mora, a bude li interesa, odr-
avat e se i pojedine sport-
ske aktivnosti poput poteza-
nja konopa ili pljokanja.
Interes nije izostao
Morski okusi i mirisi privu-
kli su tako i u subotu naveer
mnotvo ljudi. Svjee srdele,
koljke i brodet bio je dovo-
ljan razlog i svi koji su kuali
pomno spremljene specijali-
tete bili su zadovoljni.
- Ovdje sam siguran da je
svjee, a to je ono to je naj-
vanije kada su u pitanju mor-
ski specijaliteti, rekao nam je
jedan od brojnih posjetitelja
Delfina. A organizatori su se
dobro pripremili i pobrinuli da
sve bude svjee. Sa stolova se
tako epurilo pet kaeta srde-
la, 50 kilograma raznih kolja-
ka te brodet koji se lagano kr-
kao. Cijena za uivanje u tim
delicijama bila je simbolina
stoga ni interes nije izostao pa
ni ne udi da su delicije pla-
nule i zadovoljile mnogobroj-
na nepca. N. SOFTI
Snimio D. MEMEDOVI
Brodet se poeo krkati jo po danu
Malonogometai O Vidikovac
Z
.

R
A
D
I
Sopci i kantaduori
opine Cerovlje
CEROVLJE - Opina Cerovlje u povodu Dana opi-
ne organizira manifestaciju Sopci i kantaduori opi-
ne Cerovlje. Ovogodinji program priredbe otvorile
su Cerovljanske maoretkinje, a nakon njih na po-
zornici su se izredali mladi izvoai, uglavnom har-
monikai iz raznih krajeva Cerovljantine. Pored njih,
nastupilo je i nekoliko gostiju, zaljubljenika u tradi-
cijsku glazbu koji su svojom svirkom i pjesmom uve-
seljavali goste okupljene na trgu pred domom Josip
Daus u Cerovlju. M. R.
Zoran Karli i Noel uran
u Bruxellesu
KRAN - Zoran Karli i Noel uran, lanovi KUD-a
Ivan Fonovi Zlatela, sudjelovat na sveanom koncer-
tu u povodu ulaska Hrvatske u Europsku uniju koji se u
ponedjeljak odrava u Bruxellesu. Manifestacija pod na-
zivom Hrvatske glazba Europi prezentirat e hrvatsku
glazbenu batinu, a Karli i uran e predstaviti dvogla-
sje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja. Na tanko
i debelo otpjevat e Tri su rani na srcu mojemu, a na
sopelama e odsvirati Kronski balon. Koncert se odr-
ava po pokroviteljstvom belgijskog kralja Alberta II. i
hrvatskog predsjednika Ive Josipovia. R. S.
Danas poinje kamp
Sunce i avantura
MEDULIN - Danas u autokampu Medulin poinje
kamp za djecu s cerebralnom paralizom pod nazivom
Sunce i avantura 2013. Organizator kampa koji traje
do 28. lipnja je Udruga cerebralne paralize Istarske u-
panije. M. Vu.
RABAC - Makare u
turistikoj sezoni na
jedan dan tradicional-
no okupiraju raba-
ku etnicu - to su, na
radost brojnih gosti-
ju i domae publike,
uinile i na jubilar-
nom, desetom meu-
narodnom Ljetnom
karnevalu. U reiji La-
binjonske kompani-
je - domoe folarije,
pod paskom metra
Darka Batelia Pipi-
ce, od uvale Maslini-
ca do rive prodefilira-
li su ribari, zvonari,
hipiji, kuanice, ko-
ti, odnosno goto-
vo 500 krabulja iz 21
skupine s Labinti-
ne i rijekog podru-
ja, iz Pule, Umaga,
Moenike Drage,
Cresa, Verone, Izole,
Kopra
Panju su plijeni-
li maliani iz labinskih
vrtia Glorija i Pjerina
Verbanac, a u foku-
su se opet naao naj-
mlai sudionik, dvoi-
polgodinji zametski
zvonar. Nastupile su
Labinske maoretki-
nje te Gradski orkestar
Labina, a feta je za-
kljuena maskenba-
lom na Girandelli, gdje
je veselu ekipu zabav-
ljao duo Rial. I. R.
Makarana
rabaka etnica
istra@glasistre.hr
591-518
*
LABINCI - Danas se u Labincima sla-
vi blagdan sv. Ivana. U poslijepodnev-
ni satima odrat e se memorijalni bo-
arski turnir Marino Katarini, a u 18
sati u Zajednici Talijana nastupit e ple-
sna skupina te e biti otvorena izloba
Pupace od trace. Naveer e na trgu
nastupiti limena glazba, djeji zbor, vo-
kalna skupina Nigrignanum i duo Koci-
jani. Organizatori su Opina Katelir-
Labinci, Turistika zajednica, Zajednica
Talijana i boarski klub. V. H.
Proslava
Sv. Ivana u
Labincima
HLADNO PIVO
ULAZ SLOBODAN!
IL, LABIN, 26.06. u 21h, predgrupa AJETA
powered by
VRHUNSKI UVJETI: UMAG TENNIS ACADEMY
Budui kraljevi i k
sporta bruse tale
Ova se akademija naslanja na tradici-
ju nekadanjeg teniskog centra i bogatu
tradiciju ovog sporta u Umagu, a za nju
je iz temelja izgraena nova infrastruktu-
ra, najkompletnija u iroj regiji. Prilagoe-
na je za cjelogodinji rad, a prostire se na
50 tisua etvornih metara uz more. Pro-
grami su prikladni svim uzrastima
NAPISALA Kristina FLEGAR
SNIMILA Jelena PREKALJ
UMAG - Tridesetak mladih
tenisaa, uglavnom iz Rusi-
je i Ukrajine, a meu njima
i drugi najbolji ruski teni-
sa u kategoriji do 10 go-
dina, desetogodinji Marat
Sharipov, trenutno boravi i
trenira u Umag Tennis Aca-
demyju, otvorenom u Istra-
turistovom turistikom na-
selju Katoro.
Za Umag Tennis Acade-
my, koji se naslanja na tra-
diciju nekadanjeg teniskog
centra i bogatu tradiciju
ovog sporta u Umagu, iz
temelja je izgraena nova
infrastruktura, najkom-
pletnija u iroj regiji. Prila-
TENISKA PRIJESTOLNICA
Trener Bruno Bili:
Uspijevaju uporni i marljivi
Glavni trener s dugogo-
dinjim iskustvom Bru-
no Bili objanjava da
polaznici ovdje ue sve,
poevi od pravilnog dr-
anja reketa, kretanja i
ponaanja na terenu do
tehnike igranja.
- To je zaista sport za
sve. Nisu potrebne nika-
kve posebne predispo-
zicije. Talent se odmah
vidi i on pomae u poet-
ku, no kasnije moe biti
smetnja, jer oni talentira-
niji najee nisu veliki
radnici. U konanici upor-
ni i marljivi igrai najvi-
e uspijevaju, objanja-
va Bili.
Bruno Bili
J
.

P
R
E
K
A
L
J

istra

*
*
*
*
*
Izvanredno
prikupljanje
krvi
U Svetvinentu
izbor
najkoze
LABIN - Zbog poveanih potreba za dragocjenom
tekuinom, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu
iz Zagreba preksutra u Labinu organizira izvanrednu
akciju prikupljanja krvi. Akcija e se odrati od 10 do
13 te od 14 do 17.30 sati u koli u Katurama. Poziva-
ju se svi darovatelji da se odazovu akciji. I. R.
SVETVINENAT - U sklopu obiljeavanja Dana op-
ine i proslave Ivanje danas e se u Svetvinen-
tu14. puta birati najkoza Istre. Izbor e se tradicio-
nalno odrati u linji s poetkom u 18 sati. Dananji
program proslave Dana opine poet e u 15 sati
7. Memorijalnim turnirom Vedran Macan.
NA ADRESU KAMPA ULIKA STIGLO VRIJEDNO PRIZNANJE
Trei najbolji
u Hrvatskoj
ROVINJ - Ovih je dana na
adresu kampa Ulika, kon-
kretno obitelj Zovi u ijem
je kamp vlasnitvu od 2000.
godine, stiglo jo jedno vri-
jedno priznanje. Naime, po
ocijeni nizozemskih gosti-
ju, koji uz Nijemce i Talijane
ine najbrojnije posjetite-
lje, kamp Ulika proglaen je
treim najboljim kampom
u Hrvatskoj. To je priznanje
oduevilo lanove obitelji
Zovi, tim vie jer je dvije
godine ranije, to na Danima
turizma 2011. njihov kamp
osvojio tree mjesto u kate-
goriji malih kampova.
- Naravno da priznanje
godi, pogotovo kad o nje-
mu odluuju gosti. Naime,
Nizozemci su nai i najbroj-
niji kampisti, koji se ba kao
Nijemci i Talijani, nakon to
jednom kad dou, u pravi-
lu uvijek vraaju, kae nam
Sandi Zovi, predstavnik
drugog narataja turistikih
djelatnika u obitelji Zovi.
Naime, njegov otac Da-
nilo je u nekad poznatom
i renomiranom rovinj-
skom Jadran-turistu radio
od 1964. do 1996. godine,
gdje je kako doznajemo,
proao sve poslove od ko-
nobara do direktora. Ste-
eno iskustvo upotrijebio
je da otvori i postavi na
noge privatni kamp Uli-
ka, u sklopu kojeg se na-
lazi i istoimeni restoran s
odlinom domaom ku-
hinjom.
Na pitanje mlaem Zovi-
u koja je formula njihovog
uspjeha kae da je to prije
svega iskren i poten odnos
prema svakog gostu. Obi-
teljska atmosfera u kampu
i krajnje domainski odnos
prema svim posjetiteljima
ono je to gosti prepozna-
ju i cijene.
- Za nas gosti nikada nisu
bili brojevi, kae Sandi Zo-
vi ija je velika elja da ve
sljedee sezone Ulika bude
vea za deset novih parce-
la i obogaena bazenom i
kutkom za najmlae. - Plan
je da Ulika radi i zimi te da
bude odmorite i za zimske
kampiste, kae nam pun
optimizma Sandi Zovi.
N. ORLOVI RADI
Takvim su ga ocije-
nili nizozemski tu-
risti, koji su pored
Nijemaca i Talijana
najbrojniji posjetite-
lji rovinjskog kampa
Prije dvoje godine

kamp Ulika je na Da-
nima turizma dobio
treu nagradu u kon-
kurenciji malih kam-
pova
Naravno da
priznanje godi,
pogotovo kad
o njemu odlu-
uju gosti.
vlasnik
Sandi Zovi
J
.

P
R
E
K
A
L
J
J
.

P
R
E
K
A
L
J
Srdana dobrodolica goste e doekati na reprezentativno ureenoj recepciji autokampa
KAO PRIMJER USPJENE SINERGIJE SPORTA I TURIZMA
kraljice bijelog
ent u Katoru
goena je za cjelogodinji
rad, a prostire se na 50 ti-
sua etvornih metara uz
more. Programi su priklad-
ni svim uzrastima, od sed-
me do osamnaeste godine,
ali i odraslima te rekreativ-
cima. Akademija je ujedno
slubeni regionalni centar
Hrvatskog teniskog saveza,
ispriao nam je njen vodi-
telj Alen Greblo.
Na raspolaganju
26 terena
Igraima je na raspola-
ganju 26 teniskih terena, od
kojih 25 zemljanih i jedan s
umjetnom travom, te 400-
metarska atletska staza. Tu su
i dvije zgrade - Tennis Center
House s recepcijom, fitness
dvoranom, saunama, svlai-
onicama, prostorima za di-
jagnostiku i masau, tennis
shopom, caffe barom, resto-
ranom i terasom, te Academy
House za odmor, druenje i
predavanja, s dvoranom za
sastanke i projekcije, velikim
TV ekranom i PlayStationima.
Specifinost je i blizina niza
smjetajnih objekata katego-
rije od pet do tri zvjezdice.
- U razvojnom planu
Istraturista naglasak je na
sinergiji sporta i turizma
pa je logian iskorak, na-
kon uspjene organizacije
najdugovjenijeg i najcje-
njenijeg ATP turnira u Hr-
vatskoj Vegeta Croatia Ope-
na, bio upravo pokretanje
Umag Tennis Academyja, u
kojem e polaznici trenirati
i unapreivati svoju igru u
vrhunskim uvjetima i mo-
da se u skoroj budunosti
i sami nadmetati s ponaj-
boljim svjetskim igraima,
istaknuo je Greblo.
Terene akademije koristi i
umaki teniski klub Istratu-
rist, koji lokalno stanovni-
tvo animira besplatnim ko-
lama tenisa dvaput godinje.
Ove je godine odrana kola
za umake osnovce, polazni-
ke niih razreda, a nedavno
je zakljuena i ona namije-
njena lanovima kluba, dje-
latnicima Istraturista i nji-
hovim obiteljima. Na jesen
starta nova promocija tenisa
i nove besplatne kole za dje-
cu i odrasle.
Davis Cup dodatna
promocija
- Namjeravamo se na-
staviti iriti na trite Rusi-
je, Ukrajine i istone Euro-
pe, ali i Austrije, Njemake,
Skandinavije i Velike Britani-
je. Odlina prilika za kvalitet-
nu promociju bit e gostova-
nje Davis Cupa u Umagu u
rujnu. Tijekom ove godine
organizirat emo vie meu-
narodnih ITF Futures i Te-
nnis Europe turnira, kao i
vikend turnira u ljetnim mje-
secima. Nae polaznike mo-
tivirat emo i posjetima igra-
a koji igraju na Touru. elja
nam je proiriti interes te da
akademija vrvi djecom, za-
kljuio je Greblo.
to kau polaznici
Marat Sharipov,
10 godina, Rusija
Ve sam sedmi put na
pripremama u Umagu i
jako mi se svia. Prven-
stveno sam koncentriran
na tenis, dajem sve od
sebe u treninzima. Na-
porno je, ali to svejedno
volim. Da bih uspio u te-
nisu moram biti uporan i
vrijedan, i sluati trenero-
ve upute. Volio bih postati
profesionalac poput mog
najdraeg igraa Rafaela
Nadala.
Maria Oliynyk,
13 godina, Ukrajina
Tenisom se bavim ve tri
godine. Tri puta sam bila na pri-
premama u Umagu po mjesec
dana, sudjelujem na kolskim
turnirima i voljela bih posta-
ti profesionalna igraica. Uzor
mi je Marija arapova. Ovdje
imamo jako dobre trenere i pa-
ljivo pratim njihove upute. Ov-
dje sam stekla i super prijatelje.
Svaki dan nakon treninga idem
na more, a imam vremena i za
druge aktivnosti. Uim engleski
i slikam.
Nastya Romanova,
17 godina, Rusija
Dosad sam bila na
pripremama u panjol-
skoj, a u Umagu sam
prvi put i stvarno mi je
lijepo. Tenisom sam se
poela baviti kad sam
vidjela igru Rafaela Na-
dala. eljela bih da tenis
bude moj ivotni poziv.
Treniram est dana u
tjednu, naporno je, ali
bez zalaganja nema ni
ozbiljnih rezultata.
Terene akade-
mije koristi i
umaki teniski
klub Istraturist,
koji lokalno
stanovnitvo
animira be-
splatnim kola-
ma tenisa
dvaput godi-
nje. Na jesen
starta novi
ciklus kole

istra

PROMETNA JEDINICA MLADEI BIT E ISPOMO POLICAJCIMA I PROMETNIM REDARIMA
Bijele patrole od danas na rovinjskim prometnicama
Ezio Barnaba predsjednik
vijea Brtonigle
BURAN POETAK: PAZINSKO GRADSKO VIJEE IMALO
JE DISONANTNU KONSTITUIRAJUU SJEDNICU
Predsjednik vijea
izabran je iz redova
SDP-a, a potpredsjed-
nice su Patricija An-
tolovi s liste grupe
biraa nositelja Valte-
ra Milohania i Vesna
Ivani iz IDS-a, koja je
prethodno odbila kan-
didaturu za predsjed-
nicu Gradskog vijea
PAZIN - Pazinski su vijeni-
ci na konstituirajuoj sjedni-
ci vijea za predsjednika iza-
brali Borisa Demarka (SDP),
a za potpredsjednice Patriciju
Antolovi kandidatkinju s liste
grupe biraa nositelja Valtera
Milohania i Vesnu Ivani iz
IDS-a. No, nije to ilo glatko
jer da bi konstituirali vijee i
izabrali vodstvo trebalo im je
vie od dva i pol sata.
Tko je veina
Zaiskrilo je kod prijedloga
kandidata za predsjednika vi-
jea kojeg su predloili SDP-
ovci Sandi Blagoni, Ivica Gri-
ni, Boris Demark te nezavisni
Patricija Antolovi i Valter Mi-
lohani. Budui da je prijedlog
podnijelo i pet vijenika s liste
grupe biraa nositelja Renata
Kalca, Kalca je zanimalo jesu li
predlagai predstavnika vei-
na u Vijeu Grada Pazina. Ne,
to nije prijedlog predstavni-
ke veine ve prijedlog pet vi-
jenika, odgovorila mu je An-
tolovi koja se pritom pozvala
na poslovnik pazinskog vijea
u kojem pie da prijedlog za
izbor predsjednika i potpred-
sjednika vijea podnosi naj-
manje pet vijenika.
Meutim, Kalac je inzi-
stirao da predsjednika vije-
a prema Zakonu o lokalnoj
i podrunoj (regionalnoj) sa-
moupravi treba predloiti
predstavnika veina, a tako
je pisalo i na obrascu za pri-
jedlog kandidata za predsjed-
nika vijea. Kalac je pritom
ustvrdio: Budui da nema-
mo veinu, odnosno osam
vijenika, ne moemo konsti-
tuirati vijee. Stjepan Gabri
(HDZ) takoer je bio stava
da predsjednika vijea tre-
ba predloiti veina pa je po-
mo zatraio od nazonog
Ivana Aleria iz Ureda drav-
ne uprave u Istarskoj upani-
ji. Ovako izgleda kada se zlo-
upotrebljava poslovnik. To je
dozvoljeno izbornim gubit-
nicima, ali predstavlja neod-
govorno ponaanje, rekao je
Aleri, napomenuvi da vije-
nici ve kre netom danu pri-
segu jer je, prema njegovom
tumaenju, sve regularno.
Vijenici HDZ-a i Kalac
potom su predloili Vesnu
Ivani za predsjednicu vi-
jea, to je ona odbila, pa je
za predsjednika s 12 glasova
za i tri protiv izabran Boris
Demark, novopeeni SDP-
ovac, donedavni proelnik
gradskog odjela za samou-
pravu, upravu i drutvene
djelatnosti te aktualni ravna-
telj Doma za psihiki bolesne
odrasle osobe u Brkau.
Ivani jednoglasno
Za izbor potpredsjednika
predane su kandidature Pa-
tricije Antolovi, Vesne Ivan-
i i Stjepana Gabria, kojega
su podrala samo etiri vije-
nika HDZ-a i nezavisni Kalac.
Nakon zasjedanja od gotovo
sat vremena, Komisija za iz-
bor i imenovanja zakljuila
je da Gabrievu kandidatu-
ru ne podrava dovoljan broj
vijenika. Meutim, budui
da mjesto jednog potpred-
sjednika pripada manjini,
Kalac je smatrao da upravo
Gabriu pripada mjesto pot-
predsjednika. Viktor Lako-
seljac (HDZ) zatrait e tu-
maenje s vie instance, a
Kalac da se ispita regularnost
ove sjednice.
Nakon rasprave Patricija
Antolovi je s 11 glasova za i
etiri protiv izabrana za pot-
predsjednicu vijea, a Vesna
Ivani je dobila podrku svih
15 vijenika. Budui da grado-
naelniku Renatu Kruliu vi-
jeniki mandat miruje po sili
zakona, zamijenio ga je Mla-
den Sironi (IDS).
Pazinsko gradsko vijee
tako ine: Mladen Sironi, Ve-
sna Ivani, Mate Juri, Dra-
gutin Bravar, Martin otar Val-
ter grabli (IDS-HSU-HNS),
Sandi Blagoni, Ivica Grini,
Boris Demark (SDP), Stjepan
Gabri, Viktor Lakoseljac, Ivan
Bubi (HDZ), Valter Miloha-
ni, Patricija Antolovi (Grupa
biraa, nositelj Valter Miloha-
ni) i Renato Kalac (grupa bi-
raa, nositelj Renato Kalac).
M. RIMANI
Boris Demark na
elu Gradskog vijea
Dolaskom ljepeg vremena
poveava se i broj postupa-
nja prema nesavjesnim vo-
zaima
Od 1. sijenja do
20. lipnja u pjeakoj zoni
u Rovinju sankcionirano
je 17 poinitelja prekraja,
uglavnom vozaa mopeda
i motocikla
ROVINJ - Rovinjska pjea-
ka zona, o kojoj smo nedav-
no pisali, puna je automobi-
la, motora i mopeda unato
jasno odreenim vremen-
skim zabranama prome-
tovanja. I dok je u zimskim
mjesecima situacija podno-
ljiva, ljeti je potpuno izvan
kontrole. Od glasnogovorni-
ce PU istarske saznajemo da
je od 1. sijenja do 20. lipnja
ove godine u pjeakoj zoni
sankcionirano 17 poinitelja
prekraja, uglavnom vozaa
mopeda i motocikla.
- Iz podataka je vidljivo
da ta problematika nije toli-
ko izraena u zimskim mje-
secima, no dolaskom ljep-
eg vremena poveava se i
broj postupanja prema ne-
savjesnim vozaima. U ljet-
nim mjesecima, osim hr-
vatskih, na ovom podruju
boravi i veliki broj stranih
dravljana, meu kojima
je i veliki broj mopedista
i motociklista, navodi iz-
meu ostalog PU istarska.
Suradnja izmeu polici-
je i prometnog i komunal-
nog redarstva Grada Rovi-
nja izuzetno je dobra te se
problemi i rad na terenu
dogovaraju i rjeavaju sva-
kodnevno. Ipak, u pjea-
koj zoni e od 24. lipnja do
30. kolovoza uz policijske
slubenike biti angairani
i pripadnici prometne je-
dinice mladei, saznajemo
od Natae Rogi Jukopila iz
Odjela za odnose s javno-
u PU istarske.
Za nepotivanje promet-
nog znaka zabrane parki-
ranja propisana je nova-
na kazna u iznosu od 500
kuna, za nepostupanje su-
kladno upozorenju ovlate-
ne osobe kazna je od 3.000
do 7.000 kuna, za vonju u
suprotnom smjeru od 2.000
do 5.000, dok je za vonju
pjeakom zonom ili nogo-
stupom propisana nova-
na kazna u iznosu od 300
kuna, koliko i iznosi cije-
na za nepropisano zau-
stavljanje ili parkiranje vo-
zila.
Ivanja proslavljena uz sport i glazbu
SVETI IVAN - Dan Mjesnog odbora Sveti Ivan, ujed-
no i Ivanja, tradicionalni puki sajam i katoliki blagdan
posveen roenju Ivana Krstitelja, u Svetom Ivanu obi-
ljeeni su zabavnim i sportskim programom.
Boarski turnir okupio je deset ekipa, uglavnom s
buzetskog podruja, a meu njima i dvije ekipe iz su-
sjedne Slovenije. Prvo mjesto zauzela je ekipa Roa,
drugo Selca, tree Oslii, a etvrto Sloga iz Sv. Martina.
Najbolji kotador boarskog turnira bio je Manuel Bilo-
slav, a najbolji izbija Patrik Krivii.
U tradicionalnom konopakom turniru snagu je od-
mjerilo pet ekipa iz Istarske i Primorsko-goranske upa-
nije. Prvo mjesto osvojila je ekipa Matulji, drugo ona iz
Peroja, tree Svetog Ivana, a etvrto Krana. Za dobru
zabavu u veernjim satima pobrinula se slovenska gru-
pa Noni skok.D anas, na samu Ivanju, crkvici sv. Ivana
Krstitelja odrat e se sv. misa. G. .
Produen rok prijava za
volontiranje na MFF-u
MOTOVUN - Zbog velikog broja zainteresiranih, Mo-
tovun film festival produio je rok prijava za volontiranje
do 25. lipnja, i to preko prijavnice na slubenoj internet-
skoj stranici festivala. Ovogodinji Motovun Film Festi-
val odrat e se od 27. do 31. srpnja. M. R.
BRTONIGLA - Ezio
Barnaba iz IDS-a novi je
predsjednik Opinskog
vijea Brtonigle. Na kon-
stituirajuoj sjednici vi-
jea izabran je s devet
glasova za i dva suzdr-
ana glasa oporbenjaka.
Isti omjer glasova dobio
je i Kristijan Beakovi,
takoer iz IDS-a, koji je
imenovan za potpred-
sjednika vijea. Doriano
Labinjan (IDS) je odu-
stao od vijenikog man-
data jer je izabran za op-
inskog naelnika, pa ga
je s liste te stranke zami-
jenio Aleks Drukovi.
U novom sazivu vijea
e uz Barnabu, Beakovi-
a i Drukovia vladajuu
veini initi i Marija Buri,
Olga Sabadin, Rino Radin i
Bruno Ravalico. Iz SDP-a je
proao nositelj liste eljko
Rui, te troje s liste grupe
biraa - nositeljica Elena
Barnaba, Gino Paoleti i
Gianni Ravalico. T. K.
T
.

K
O
C
I
J
A
N
A
r
h
iv
a
Prometna mlade e u rovinjskoj pjeakoj zoni red uvoditi do 30. kolovoza
U novom sazivu sjedi 15 vijenika
M
.

R
I
M
A
N
I

istra

Novasol i Croatia banka
u zajednikom projektu
Privatni smjetaj jedna
je od specifinosti hrvat-
skog turizma koji se raz-
vio kao rezultat pozicije
Hrvatske koja je auto-
destinacija ponajveih
europskih zemalja s
razvijenom kulturom
odlaska na godinji
odmor. Ipak, veina hr-
vatskih domaina s oko
450 tisua kreveta u
tom smjetajnom seg-
mentu ne uspijevaju u
potpunosti ivjeti od
najma. Razlog tomu je
prekratka sezona najma
i nedostatak sadraja.
Meutim, posljednjih
godina preureeno je i
sadrajima obogaeno
mnogo starinskih vila i
kua koje svojom origi-
nalnom mediteranskom
arhitekturom privlae
mnogobrojne putnike
Osim hotelskog smjetaja i turistikih kampova
hrvatski je turizam prepoznatljiv i po gostolju-
bivim iznajmljivaima privatnog smjetaja koji
kontinuirano ulau u kvalitetu svoje ponude.
Croatia banka u suradnji s Novasol turistikom
agencijom nudi iznajmljivaima agencije Nova-
sol i ostalima prilagoen financijski model na-
dopune sadrajima smjetajnih jedinica.
iz Njemake, Austrije,
Velike Britanije, Italije,
Danske i drugih europ-
skih zemalja.
Croatia banka je pre-
poznala potencijal ovog
segmenta i u suradnji s
Novasolom pripremila
kreditnu liniju za finan-
ciranje izgradnje, adap-
tacije i opremanja vila,
kua za odmor i apart-
mana. Otplata ovih
dugoronih namjenskih
ulaganja je rokovima i
nainom u potpunosti
prilagoena moguno-
stima i potrebama
iznaj-mljivaa.
Mladen Gobin, direktor
Novasola za Hrvatsku
smatra kako duljina se-
zone najma velikim di-
jelom ovisi o sadrajima
koje kue za odmor
mogu ponuditi. Bazeni s
grijanom vodom, saune,
sprave za tjelovjebu,
prostorije za druenje
opremljene stolovima
za biljar, stolnim teni-
som i nogometom, kval-
itetan vrtni namjetaj
te igrala za djecu na
ureenim okunicama
postaju uobiajen dio
turistike ponude vila i
kua za najam, a Hrvat-
ska se sve vie potvruje
kao poeljna destinac-
ija korisnika privatnog
smjetaja.
Vie informacija o
mogunostima finan-
ciranja zainteresirani iz-
najmljivai mogu dobiti
u poslovnicama Croatia
banke i agenciji Nova-
sol.
PROMO
INVESTICIJA U OPINI TINJAN TEKA 650.000 KUNA
Kringa dobila drutveni
dom i igralite
GORNJI KAMENJAK DOBIVA OSJETILNO-DIDAKTIKU ETNICU ZA SLIJEPE I SLABOVIDNE OSOBE
Dotakni, pomirii i naui!
Staza za slijepe i slabovidne dugaka je 900
metara i du nje e se postaviti tabele s po-
dacima o tipinim mediteranskim biljkama
na Kamenjaku. Uz svaku tabelu e biti i biljka
koju e slijepe i slabovidne osobe moi dota-
knuti, pomirisati ili pak okusiti, primjerice ka-
dulju. Tekstovi na ploama su na brajici i lati-
ninom pismu
PREMANTURA - Gornji Ka-
menjak uskoro dobiva jedin-
stvenu etnicu namijenjenu
slijepim i slabovidnim oso-
bama. Rije je o osjetilno-
didaktikoj etnici Gradina
koju je Javna ustanova Ka-
menjak kandidirala na na-
tjeaj Ministarstva turizma u
kategoriji inovativnog turiz-
ma. Za etnicu je JU dobila
potporu od 115 tisua kuna,
a ostatak do 225 tisua kuna,
kolika je vrijednost projekta,
JU Kamenjak je osigurala iz
svojih sredstava.
Edukacijska svrha
- Htjeli smo obogatiti sa-
drajima i Gornji Kamenjak
pa smo doli na ideju etnice
za slijepe i slabovidne jer se
u Premanturi nalazi Eduka-
cijsko-rehabilitacijski kamp
slijepih. Sad smo u zavrnoj
fazi izrade. Staza je oiena
i poravnata te e se jo do-
tjerati kad budu stavljeni svi
rubnjaci, a potom e biti po-
stavljene informativne plo-
e. Cijelo vrijeme smo u kon-
taktu sa Hrvatskim savezom
slijepih jer su nas savjetovali
kako prilagoditi tekstove na
ploama i rubnjake slijepim
osobama, kako im
dati do znanja da
se na tom dije-
lu uope na-
lazi tabe-
la na koju
moraju
obratiti
panju,
odno-
sno da
samo
ne pro-
u po-
red nje,
pojanjava
Nina Skoko,
edukatorica iz
JU Kamenjak.
Staza za slijepe i slabovid-
ne je dugaka 900 metara i
du nje e se postaviti tabele
sa podacima o tipinim me-
diteranskim biljkama koje
moemo nai na Kamenja-
ku odnosno brnistra, mir-
ta, smilje, kadulja, ruma-
rin, hrast crnika, alepski bor,
mrika, buin. Uz svaku ta-
belu e biti i biljka koju e
slijepe i slabovidne osobe
moi dotaknuti, pomirisa-
ti ili pak okusiti, primjerice
kadulju. Tekstovi na ploa-
ma su na brajici i latininom
pismu.
Otvaranje u srpnju
- Na ovu stazu se nado-
vezuje dio namijenjen svi-
ma na kojem e biti tabele
s informacijama o vanosti
uma, o imiima, o gma-
zovima, o povijesnim inje-
nicama vanim za ovo po-
druje, o pilji, o vojsci na
Kamenjaku. Na jednom dije-
lu e biti i park za djecu koji
e biti edukativan. Ukupno
e biti 17 tabela, a etnica e
biti otvorena tijekom srpnja.
Ustanova e izraditi i letke
na brajici za Edukacijsko-re-
habilitacijski kamp slijepih
da se osobe mogu upozna-
ti sa stazom, saznati na koji
nain doi do tabele, te kako
e biti oznaene. T. GRBI
KRINGA - Krianci su do-
bili Drutven dom Takala, a
sveanim presijecanjem vrpce
otvorio ga je najstariji Kria-
nac, 93-godinji godinji ime
Turkovi. Tinjanski naelnik
Goran Hrvatin podsjetio je da
je ideja o gradnji doma i as-
faltiranog igralita tinjala jo
od njegova djetinjstva. Stoga
veseli ga to je napokon do-
ao dan kada je Kringa dobi-
la drutveni dom i asfaltirano
malonogometno igralite.
Realizacija projekta zapoe-
la je lani na poticaj lovaca, koji
e takoer koristiti ovaj dom,
namijenjen svim Kriancima
za razna drutvena dogaanja
i zabave. Uz dom je ureeno
i asfaltirano malonogometno
igralite kojem se posebno ve-
sele mlai narataji, ali i rekre-
ativci koji su do sada putovali
u Tinjan ili Sveti Petar u umi.
Vrijednost izvedenih rado-
va je oko 650 tisua kuna, ista-
knuo je naelnik Hrvatin, na-
glasivi da su najvei dio posla
odradili i financirali sponzo-
ri, ljudi iz Kringe i okolice koji
ive i rade u drugim krajevi-
ma, a ovim su inom pokazali
koliko vole i cijene rodni kraj.
U proteklih pet-est godina
drutveni domovi izgraeni
su u vie mjesta na podruju
Opine Tinjan, rekao je Hrva-
tin. Mnogi od njih, a posebno
ovaj u Kringi, dokazuju da se
u relativno kratkom vremenu
moe napraviti veliki projekt
za lokalnu zajednicu.
Meu brojnim Krianci-
ma i njihovim gostima iz su-
sjednih mjesta bili su saborski
zastupnik Pea Grbin, upa-
nijski vijenik Marino Roce,
proelnik upanijskog Odje-
la za poljoprivredu Tinjanac
Milan Antolovi, pazinski gra-
donaelnik Renato Kruli i
drugi. Svi su estitali Kringi i
Opini na realizaciji ovog pro-
jekta sa eljom da dom i igra-
lite budu to ee bude u
funkciji.
Program otvaranja Doma
Takala nogometnom utakmi-
com zakljuile su veteranske
selekcije Grada Pazina i Krin-
ge, a slavili su domaini 4:3.
M. RIMANI
T
.

G
R
B
I
Izgradnju su veim dijelom

financirali sponzori
Najstariji Krianac me Turkovi i naelnik
Opine Tinjan Goran Hrvatin na otvaranju
M
.

R
I
M
A
N
I
Staza je oiena i poravnata te e se jo

dotjerati kad budu stavljeni svi rubnjaci
Informativne ploe s tekstom
na latininom pismu i brajici

istra

Po prvi puta na ovim prostorima Garage vam
predstavlja pravu
ZIMSKU IDILU USRED LJETA
Garantiramo vam vrhunsku glazbu i odlinu zabavu
upotpunjenu grudanjem na snijegu i NEOGRANIENOM
konzumacijom svih pia!
Nee vam trebati jakne ni alovi jer e se za grijanje
pobrinuti nai DJ-i i naravno ank :)
Ulaz: 200,00 kn - u cijenu ukljuena konzumacija svih
pia u neogranienim koliinama tijekom cijele noi
Vie informacija i rezervacije na
tel. 0914272431 ili info@garage.com.hr
DAN ANTIFAISTIKE BORBE U RAICAMA OBILJEEN VELIKIM SKUPOM BORACA
SVEANOM SJEDNICOM PROSLAVLJEN DAN OPINE CEROVLJE
ansa Cerovljantine u turizmu
GRIMALDA - Obiaj je da
se svake godine Dan opine
Cerovlje proslavi u drugom
mjestu pa je red sada doao
na Grimaldu. Sveana sjedni-
ca vijea odrana je u galeriji
upnog stana u nazonosti
brojnih uzvanika iz politi-
kog i drutvenog ivota Istre,
a zapoela je himnama koje
su izveli klapa Novaanska
kumpanija i minutom ut-
nje u spomen na poginule u
Domovinskom i Narodnoo-
slobodilakom ratu.
Grimaldu, njenu bogatu
povijest i batinu predsta-
vila je Melita Gri Pincin, a
prisutnima se potom obra-
tio predsjednik Opinskog
vijea Ivan Jurada. Uslijedi-
la je videoprezentacija ui-
njenog posljednjih godina,
a naelnik Emil Daus je pri-
tom istaknuo zasluge opin-
ske uprave i samih itelja.
- Vjerujem da e s ula-
skom u Europsku uniju
opina Cerovlje napravi-
ti iskorak u pogledu poljo-
privrede, industrije, ali po-
najvie turizma, to osobno
mislim da je najvea ansa
jer su prave vrijednosti Istre
sauvane upravo ovdje, u
unutranjoj Istri, kazao je
naelnik upanijske upra-
ve Istarske upanije Valerio
Drandi.
Uslijedio je odlian na-
stup pazinske Veje koja
je razigranim pjesmama
Anka i pacakamin uvese-
lila mnotvo koje je imalo
priliku i razgledati izlobu
fotografija Istra: stazom,
cestom, oblakom, valom?.
A. D.
A
.

D
A
G
O
S
T
I
N
Dan opine Cerovlje ove je godine proslavljen u Grimaldi
Europa je utemeljena na
tekovinama antifaizma
Na skupu su obilje-
ene etiri obljetnice:
70. obljetnice pripo-
jenja Istre matici do-
movini, 70. obljetnica
Prve konferencije KPH
za Istru i 70. obljetnica
Prve oblasne konfe-
rencije SKOJ-a za Istru,
koje su odrane u Ra-
icama, te 72. obljet-
nica antifaistike bor-
be naroda Hrvatske
Vijenac za rtve faistikog terora
Predstavnici Grada Pazina na elu s gradonaelnikom Re-
natom Kruliem i Udruge antifaista na elu s predsjedni-
kom Miljenkom Beniem poloili su vijenac na spomenik
rtvama faizma u Parku narodnog ustanka. Njima su se
pridruili predstavnici politikih stranaka, udruga branitelja
Domovinskog rata te drugih udruga i institucija koje djeluju
u Pazinu. Nakon polaganja vijenca sudionici su minutom
utnje odali poast poginulima u antifaistikoj borbi i r-
tvama faistikog terora. (M. R.)
Centralni skup na
Bojem polju
Centralni skup boraca
i graana Poretine za
Dan antifaistike borbe
odran je u Viinadi, na
Bojem polju. Naelnik
Marko Ferenac istaknuo
je da se na poseban na-
in prisjeaju svih palih
za slobodu. Predsjed-
nik poreke Udruge an-
tifaistikih boraca Boo
tifani kazao da 22. lip-
nja predstavlja jedan od
najodlunijih datuma u
povijesti hrvatskog naro-
da, koji je imao smjelosti
i hrabrosti suprotstaviti
se onomad najmonijem
neprijatelju.
- Pojavom faizma
Istra je proivljavala naj-
tee trenutke, nastoja-
lo se unititi sve to je
bilo narodno, hrvatsko,
slavensko, jezik, kultur-
na dobra, kole. Sve to
bila je politika iredente
koja je svoje krvave oi
uvijek upirala preko Ja-
drana na nau obalu, na
nau Istru porobljenu ali
nikad pokorenu, kazao
je tifani. (T. K.)
G
.

A
L
I
V
E
R
K
O
RAICE - Za svega nekoliko
dana Hrvatska e postati 28.
lanica Europske unije, no mi
antifaisti ve smo odavno u
Europi. Usudio bih se rei od
prvog dana, upravo stoga to
se Europa i svijet temelje na
tekovinama antifaizma, po-
ruio je predsjednik Udruge
antifaista Buzeta Edo Jerman
govorei na skupu u Raica-
ma kojim su obiljeene etiri
obljetnice: 70. obljetnice pri-
pojenja Istre matici domovini,
70. obljetnica Prve konferen-
cije KPH za Istru odrane i 70.
obljetnica Prve oblasne konfe-
rencije SKOJ-a za Istru, koje su
takoer odrana u Raicama,
te 72. obljetnica antifaistike
borbe naroda Hrvatske.
Tito najvea linost
Treba li jo ikome doka-
zivati da bez antifaistike
borbe Hrvatske ne bi uop-
e bilo? Zar jo uvijek treba
dokazivati da bez Tita i na-
rodnooslobodilake vojske
matici domovini ne bi bili
vraeni Istra, Rijeka, Zadar,
Lastovo i drugi dijelovi Hr-
vatske?, upitao se Jerman s
govornice.
Predsjednik upanijskog
Saveza udruga antifaista
i potpredsjednik republi-
kog Saveza antifaista To-
mislav Ravni istaknuo je
da je Tito najvea povijesna
linost Hrvatske.
Dio identiteta
- Upravo su Titovom poli-
tikom stvoreni preduvjeti na-
rodnooslobodilakoj borbi, a
na kraj rijeio se stoljetnog
ropstva pod tuinskim vla-
stima, rekao je Ravni.
- S posebnim se pono-
som sjeamo velikana hrvat-
ske i istarske povijesti, koji su
meu prvima u Europi ustali
protiv faizma i nacizma, or-
ganizirali najvei pokret ot-
pora u pokorenoj Europi. S
ponosom esto istiemo da
je znaajan doprinos toj bor-
bi dao i ustanak istarskog na-
roda predvoen naim djedo-
vima i sugraanima upravo
ovdje na sjeveru Istre, na Bu-
zetini, rekao je gradonael-
nik Buzeta Sinia uli.
- Potivanje ljudskih prava
i prava manjina, antifaizam,
multietinost i multikultural-
nost, tolerancija i otvorenost,
rodna i vjerska ravnopravnost,
izraene su u jednoj rijei ije
duboko znaenje znaju svi u
Istri - suivot, poruio je istar-
ski upan Valter Flego. - Pono-
san sam to je upravo antifai-
zam bio i ostao dio tog naeg
identiteta.
Brojnim sudionicima sku-
pa dobrodolicu je zaelio
predsjednik Mjesnog odbora
Kruvari Miljenko Prodan. U
Raicama su nastupili mje-
oviti pjevaki zbor i limena
glazba KUD-a Renato Per-
ni iz Roa, enska vokalna
skupina Vetta iz Vrha, reci-
tatorice Marija Ribari i Sa-
nja Ugrin te glazbenik Damir
Ugrin, a antifaistiki skup
nastavljen je druenjem uz
domjenak i plesnu zabavu.
G. ALI VERKO

istra

16.
H
I
S
T
R
I
A
E
O
R
G
A
N
U
M
O
r
g
u
lj
s
k
i
s
a
j
a
m
L
a
f
i
e
r
a
d
o
r
g
a
n
o
O
r
g
a
n
f
a
i
r
25. 6. BUJE
upna crkva / Chiesa
parrochiale / Parish
church, 21:00
BAROQUE
ORGAN
Zdravko Plee,
violina / violino / violin
Snjeana Plee agar,
orgulje / organo / organ
26. 6. PULA
Katedrala / Cattedrale /
Cathedral, 21:00
DANCING
ORGAN
Joe Kaplowitz,
orgulje / organo / organ
Hrvoje Rupik,
udaraljke / percussioni / percussion
Branko Sterpin,
truba / tromba / trompet
www.organum-histriae.com
ZAVREN SELPRAF, PROGRAM EUROPSKE UNIJE ZA SAMOZAPOLJAVANJE
Nezaposleni osposobljeni
za voenje vlastite tvrtke
LABIN - esnaestero pola-
znika programa samozapo-
ljavanja SELPRAF primilo
je certifikate o uspjeno za-
vrenom kolovanju. Uruio
im ih je ravnatelj edomir
Rui, ravnatelj Srednje ko-
le Mate Blaina, u prisustvu
voditelja programa Davori-
na Majkusa iz ljubljanskog
Centra za strukovno ospo-
sobljavanje i obuku, i nje-
govih suradnika, voditeljice
ispostave Zavoda za zapo-
ljavanje eni Pejinovi te
nastavnika kole koji su u
projektu sudjelovali u svoj-
stvu mentora.
Nositelj Ljubljanski
centar
SELPRAF je program Eu-
ropske unije pod nazivom
Leonardo da Vinci. Svrha
mu je osposobljavanje ne-
zaposlenih za stjecanje do-
datnih znanja, vjetina i
sposobnosti kojima e po-
veati svoje mogunosti
zapoljavanja. Ljubljanski
centar bio je nositelj pro-
grama.
Realizacija je poela u
studenome 2011. nakon to
je Zavod za zapoljavanje
odabrao ezdesetak zainte-
resiranih. Prvi dio progra-
ma sastojao se od 48 sati
obrazovanja putem inter-
neta, tijekom kojih su po-
laznici uili njemaki jezik,
unapreivali svoju digital-
nu pismenost i razvijali sa-
moinicijativnost i poduzet-
nitvo. Nakon vrednovanja
njihovih rezultata odabrano
je esnaestero najuspjeni-
jih koji su sudjelovali u dru-
gom dijelu programa, radu
virtualne tvrtke.
- Stekli smo potrebna
znanja za pokretanje samo-
stalnog posla na bilo ko-
jem podruju. To su osnove
raunovodstva poduzea,
prezentacije, marketinga i
trinog nastupa, a k tome
smo stekli i korisna po-
znanstva, kae fizioterape-
ut Josip Budimir.
- Nedavno sam zatvo-
rila raunovodstveni biro,
sada sam na Zavodu i vidjet
u to u dalje. Ovo je lije-
po iskustvo i nadam se da
u ovo znanje uskoro moi
negdje primijeniti, kazala
nam je Sanja Farguna.
Uinkovitost
timskog rada
- Odlian je ovaj timski
rad. Stekli smo nova zna-
nja, pogotovo ona koja se
tiu poduzetnitva, bilanci i
obrauna plaa. Kada bismo
to mogli pretoiti u praksu
na radnom mjestu, bilo bi
odlino, veli Katarina ota-
ri Perkovi, po struci prav-
nik-novinar. - Ovo je hva-
levrijedan projekt koji daje
dobru predodbu o onome
to je potrebno za pokreta-
nje posla. Meutim, pitanje
je to dalje. Osnivanje podu-
zetnikog inkubatora bio bi
dobar sljedei korak, smatra
inenjer zatite na radu Vi-
gor Kiri.
Budui da je S Mate Bla-
ina koautor prvog, elek-
tronskog dijela programa,
zadrala je pravo njegovog
koritenja u kolskoj nasta-
vi, a postoji i mogunost da
ga iskoristi za pokretanje lo-
kalnog programa za neza-
poslene. R. SELAN
OTKRIVENA SKULPTURA NA PORTIU U BANJOLAMA
katula od sardina podsjetnik
na sretne dane u fabrici
BANJOLE - Na inicijativu
mjetana Banjola na Portiu
je otkrivena skulptura koja pro-
laznike podsjea da se u obli-
njoj zgradi nalazila tvornica
za preradu sardina koja je bila
od velikog ekonomskog i dru-
tvenog znaaja za stanovnike
Banjola i okolnih mjesta.
Skulpturu u obliku kon-
zerve za sardine zajedniki
su otkrili medulinski naelnik
Goran Bui i Nela arkovi,
82-godinja mjetanka koja
je 36 godina radila u tvornici
i dva je puta proglaena udar-
nikom, a za tvornicu ju veu
samo lijepa sjeanja. Bui je
naveo da Porti i danas, uspr-
kos tome to se tvornica za-
tvorila, ivi na pozitivan nain
te da su ljudi zadovoljni. Rekao
je da je tvornica za preradu
sardina, u kojoj je radila i nje-
gova baka, povezivala sve mje-
tane Opine Medulin.
Na skulpturi prolaznici na
hrvatskom, talijanskom, en-
gleskom i njemakom jeziku
mogu proitati tekst o najbo-
ljim danima tvornice u susta-
vu rovinjske Mirne, otvorene
1928. godine. Tvornica je za-
tvorena 1989. godine, kada je
zavrila u steaju. Zapoljavala
je vie od tristo radnica i 150 ri-
bara, imala je desetak brodova
te je bila drutveni centar s ki-
nom, salom za ples i ambulan-
tom. Brojni mjetani koji su se
okupili na Portiu, nakon to
su razgledali skulpturu, veer
su proveli u druenje uz glaz-
bu i peene sardele. A. .
Medulinski naelnik Goran Bui i mjetanka Nela arkovi
A
.

I
M
I
Ovo je hvale-
vrijedan projekt
koji daje dobru
predodbu o
onome to je
potrebno za po-
kretanje posla.
Vigor Kiri
R
.

S
E
L
A
N
R
.

S
E
L
A
N
SELPRAF je bespla-
tan program EU-a ija
je svrha osposoblja-
vanje nezaposlenih
za stjecanje dodatnih
znanja, vjetina i spo-
sobnosti kojima e po-
veati svoje moguno-
sti zapoljavanja
Priliku da steknu SELPRAF certifikat imalo je 16 najboljih kandidata

istra

www.rima.com.hr
NAPISAO I SNIMIO Igor RADI
SKITAA - Josip Siljan iz e-
gotii imao je najbolju bijelu
kapljicu - malvaziju, a Lea
Martini iz avli crnu - caber-
net sauvignon, na osmoj Smo-
tri vina istone Istre odranoj
na Skitai. Sudjelovalo je 35
proizvoaa s Labintine, iz
Pule, Rijeke, Sutivanca, Med-
veje, Kastva i avli. Meu 32
bijela vina njih ak devet oki-
eno je zlatnom medaljom,
a od 27 crnih najsjajnije od-
lije dobilo je njih tri.
Pristojno brojna publika
sva je vina mogla kuati za 40
kuna, koliko je kotala aa
za degustaciju, i to u plani-
narskom domu te iketovoj
kui. Jedinstven ugoaj stvo-
rili su sopci RKUD-a Rudar iz
Rae, organizatora smotre, uz
iju se podlogu aa lake na-
ginjala, a fetu je u no pote-
gnuo sastav Lungomare.
Kemija u vinogradu
- Komisija za ocjenjivanje
predvoena sommelierom
Sandijem Parisom potvrdila
je da su vina, pogotovo bije-
la, ove godine izuzetno kva-
litetna. Crna, istina, jo nisu
skroz sazrela s obzirom na
sunu 2012., kazao nam je Jo-
sip Pino Knapi, glavni u or-
ganizaciji.
Pobjednik Siljan bio je
konkretan. Nije problem
raditi vino, problem je proi-
zvesti pravo groe jer se 85
posto kemije dogaa u vi-
nogradu. U podrumu moe
dignuti, ali i, bez odgovaraju-
eg znanja, spustiti kvalitetu.
Nema dobrog posla, napret-
ka bez stalnih edukacija.
Vino proizvodi desetak
godina, poeo je iz znatie-
lje, praktiki bez predznanja,
no uloio je u uenje pa je
na Vinistri dosad imao naj-
bolji merlot barrique, mal-
vaziju barrique, te merlot.
Preklani i lani, usto, na toj u
nas vodeoj izlobi osvojio
je zlata za malvaziju.
- Zalagao sam se za Smo-
tru na skitai u elji da proi-
zvoai iz istone Istre poka-
u da takoer mogu napraviti
kvalitetna vina kao i oni s
ostatka Poluotoka. Moda tu
nije bilo interesa da se napu-
sti tradicionalni nain proi-
zvodnje, no mlade generacije
raskinule su s tim vidjevi da
je nova tehnologija nunost,
dodao je Siljan.
Vana manifestacija
Priredba na Skitai izuzet-
no je vana za opinu Raa,
istie njena nova naelnica
Glorija Paliska Bolterstein, jer
se njome ne promovira samo
proizvod, nego i potencijali
ovog gorskog podruja.
U Skitai trenutno ivi
samo jedan stanovnik, ani
Fonovi, potvrdio nam je nje-
gov brat Milijo, popularni Le-
mei. Ova je izloba prilika
da se naemo s rodbinom i
prijateljima. Skitaani su ra-
seljeni po svijetu pa ne vjeru-
jem da e se nae selo revita-
lizirati, veli Lemei.
SKITAOM POTEKLA DOBRA KAPLJICA - ODRANA OSMA SMOTRA VINA ISTONE ISTRE
Najbolji - malvazija Josipa Siljana
i cabernet sauvignon Lee Martini
Sudjelovalo je 35 pro-
izvoaa s Labintine,
iz Pule, Rijeke, Suti-
vanca, Medveje, Ka-
stva i avli. Meu 32
bijela vina njih ak de-
vet okieno je zlat-
nom medaljom, a od
27 crnih najsjajnije od-
lije dobilo je njih tri
Zlatna bijela i crna vina
Zlatne medalje za bijela vina dobili
su: Josip Siljan iz egotii (mal-
vazija, 87 bodova; mukat 85,6;
pinot 83,6), Marijeto Vozila iz Vo-
zilii (malvazija; 86,4), Sreko Kos
iz umbera (malvazija, 85,4), Alen
Mileti iz Brgoda (malvazija, 85,4),
Josip Mileti iz Brgoda (malvazi-
ja, 84,4), Denis Vikovi iz Krana
(malvazija 84,2), Gianni Vlai iz
Ruii (mukat, 83,4). Meu cr-
nim vinima zlatna su, pak, ona Lee
Martini iz avli (cabernet, 85,8),
Denisa Vikovia iz Pule (crno cu-
vee, 85,2) i Sreka Kosa iz um-
bera (teran barrique, 84,8).
Komisija za
ocjenjivanje
potvrdila je da
su vina, pogo-
tovo bijela, ove
godine izuzetno
kvalitetna
Skitaa je ivnula barem na jedan dan - guva pred planinarskim domom
Laureati smotre - Josip Siljan i Lea Martini

istra

Ep0921
OPCINA BRTONIGLA
Na temelju Odluka Opcinskog nacelnika Opcine Brtonigla
KLASA:944-05/12-50/42 URBROJ:2105/04-02-13-22 od 13. lipnja 2013.;
KLASA:372-03/13-30/09 URBROJ:2105/04-04/1-13-8 od 14. lipnja 2013.;
KLASA:944-05/13-50/25 URBROJ:2105/04-02-13-2 od 13. lipnja 2013.
i na temelju Odluke Opcinskog vijeca Opcine Brtonigla
KLASA:944-05/13-50/44 URBROJ:2105/04-01-13-2 od 10. travnja 2013.
raspisuje:
NATJECAJ ZA ZAKUP GRAEVINSKOG ZEMLJISTA ,
NATJECAJ ZA DAVANJE U ZAKUP POSLOVNIH PROSTORA
U VLASNISTVU OPCINE BRTONIGLA I
NATJECAJE ZA PRODAJU NEKRETNINA U VLASNISTVU
OPCINE BRTONIGLA"
Cjeloviti tekstovi Natjecaja objavljeni su na oglasnoj ploci Opcine Brtonigla
i na web stranici www.brtonigla-verteneglio.hr
Za sve dodatne informacije mozete se obratiti Jedinstvenom upravnom
odjelu Opcine Brtonigla, Brtonigla, Trg Sv. Zenona 1, 052/774-174,
radnim danom od 08,30 do 12,30 sati.
IL COMUNE DI VERTENEGLIO
n base alle Delibere del sindaco del Comune di Verteneglio
CLASE: 944-05/12-50/42 N.RO PROT.: 2105/04-02-13-22 del 13 giugno 2013;
CLASE: 372-03/13-30/09 N.RO PROT.: 2105/04-04/1-13-8 del 14 giugno 2013;
CLASE: 944-05/13-50/25 N.RO PROT.: 2105/04-02-13-2 del 13 giugno 2013;
ed in base alla Delibera del Consiglio comunale del Comune di Verteneglio
CLASE: 944-05/13-50/44 N.RO PROT.: 2105/04-01-13-2 del 10 aprile 2013,
bandisce:
"IL CONCORSO PER L'AFFITTO DI TERRENI EDIFICABIL,
IL BANDO DI CONCORSO PER L`AFFITTO DEI VANI D`AFFARI
DEL COMUNE DI VERTENEGLIO ED
I BANDI DI CONCORSO PER LA VENDITA DI BENI IMMOBILI
DI PROPRIETA' DEL COMUNE DI VERTENEGLIO"
testi integrali dei Concorsi sono affssi all'Albo del Comune di
Verteneglio e sulla pagina web www.brtonigla-verteneglio.hr
Per ulteriori informazioni potete rivolgervi all'Assessorato unifcato
del Comune di Verteneglio, Verteneglio, P.zza S. Zenone 1, 052/774-
174, nei giorni feriali dalle ore 8,30 alle ore 12,30.
Ep0919
Grad Umag, UO za komunalni sustav
OBAVIJEST
Temeljem Zakljucka Gradonacelnika Grada Umaga KLASA: 363-
05/13-03/90, URBROJ: 2105/05-02-13-2 od 19. lipnja 2013. godine
raspisuje se natjecaj o davanju u zakup javnih povrsina putem
standova i kioska na podrucju Grada Umaga u 2013. godini za
obavljanje trgovacke i ugostiteljske djelatnosti. Natjecaj ce biti istaknut
na oglasnoj ploci Grada Umaga dana 24.06.2013. godine i otvoren je
osam (8) dana, racunajuci od dana objave na oglasnoj ploci.
Na temelju cl. 6. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga
prostora (N.N. br. 125/11), cl. 9. Odluke o davanju u zakup poslovnog
prostora (Sluzbene novine Grada Pule br. 3/97, 1/98, 7/98, 2/99, 5/02
i 10/03), a u svezi s cl. 48. Zakona o lokalnoj i podrucnoj (regionalnoj)
samoupravi (N.N. br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09,
150/11, 144/12 i 19/03 - procisceni tekst) i Odluke Gradonacelnika
Grada Pule, Klasa: 372-01/13-01/185, Urbroj: 2168/01-04-03-02-
0411-13-2, od dana 19.06.2013. godine, Upravni odjel za komunalni
sustav i imovinu, objavljuje
OBAVIJEST O RASPISANOM
NATJECAJU ZA DAVANJE U ZAKUP
POSLOVNIH PROSTORA GRADA PULE
Raspisuje se javni natjecaj za davanje u zakup poslovnih prostora
u Puli, Sergijevaca br. 25, Sergijevaca br. 43, Danteov trg br. 5, H.
Dalmatina br. 5, Zagrebacka br. 7, Zagrebacka br. 16, starska br. 18,
Zadarska br. 4. (dva poslovna prostora koja se daju se u zakup kao
jedna cjelina), Veruda br. 24, Jeretova br. 37 i Trg . istarske brigade
br. 10 - u tlocrtu oznacen br. 005.
Cjeloviti tekst natjecaja sa svim podacima o poslovnim prostorima
i uvjetima natjecaja, objavljen je na oglasnoj ploci Upravnog odjela za
komunalni sustav i imovinu, Pula, Forum 2/, te se uvid u isti moze
izvrsiti svakog radnog dana u vremenu od 09.00 do 12.00 sati sve
do isteka roka od 8 radnih dana racunajuci od dana objave obavijesti
u dnevnom tisku te na web stranicama Grada Pule: www.pula.hr do
05.07.2013. godine.
Ocevidi poslovnih prostora u Puli, Sergijevaca br. 25, Sergijevaca
br. 43, Danteov trg br. 5, H. Dalmatina br. 5, Zagrebacka br. 7,
Zagrebacka br. 16, starska br. 18 i Zadarska br. 4. (dva poslovna
prostora koja se daju se u zakup kao jedna cjelina) obavit ce se dana
28.06. 2013. godine (petak - treci radni dan nakon objave), dok ce
se ocevidi poslovnih prostora u Puli, Veruda br. 24, Jeretova br. 37, i
Trg . istarske brigade br. 10 - u tlocrtu oznacen br. 005 obaviti dana
01.07.2013. godine (ponedjeljak - cetvrti radni dan nakon objave),
kada ce se svi zainteresirani moci upoznati sa stanjem istih.
Usmeno nadmetanje provest ce se u prostorijama Komunalne
palace, Sali Gradske vijecnice, Forum br. 1, dana 12.07.2013. godine
s pocetkom u 12.00 sati.
Uvid u tekst natjecaja, kao i dobivanje informacije o istom,
omoguceno je u Upravnom odjelu za komunalni sustav i imovinu,
svakim radnim danom od 09,00 do 12,00 sati ili telefonom na brojeve
371-846, 371-831 i 371- 879.
GRAD PULA
Ep0917
MARKETING
Glasa Istre
Trg I. istarske brigade 10/III
tel. 591-537, 591-538
591-541
http://www.glasistre.hr/ novosti
NAPISAO Mladen PILAT
KATUN - Desetogodinja
Stefani Mogorovi i njen tri
godine stariji susjed i prija-
telj Ivan Berton iz Katuna
pokraj Pazina u svoju su uo-
biajenu svakodnevnu ruti-
nu ispunjenu ponajvie kol-
skim obavezama ugurali i
malo posebnog guta, vo-
nju kartingom zahtjevnim
pistama i skupljanje bodo-
va za to bolji plasman. Na
prvi pogled nita neobi-
no, no ne radi se ni o ka-
kvom virtualnom svijetu vi-
deo-igrica i simulaciji kakve
poznate utrke, ve o stvarnoj
vonji pravim malim bolidi-
ma koji doseu brzinu iznad
100 km/h, a u kojima dvoje
mladih Katunjana ini prve
ire u oktanskom svijetu.
Kau da jabuka ne pada da-
leko od stabla. Tako je i Stefa-
nina sklonost vonji na eti-
ri kotaa dola s oeve strane,
koji se niz godina kao lan AK
Pula-Rovinj uspjeno natjecao
na brdskim autoutrkama, pa i
ne udi to Emanuel nesebi-
no podrava er.
- Ja sam nekako sve preko-
pirala od tate. Poela sam ve s
tri lita vozit po korti - rekla nam
je simpatina Stefani. - Tata se
brine za sve, a mama je malo
protiv, ali se privikava.
Prijatelj Ivan u toj se prii
naao kad je jednoga dana u
etnji mjestom zavirio preko
ograde i tamo vidio ostvarenje
snova mnogih djeaka - pra-
vu malu formulu. Nije pro-
lo mnogo te je nakon kratkog
uvjeravanja i on od svog oca
Ivice isprosio vlastiti bolid.
Vatreno krtenje
- Kad sam vidio karting
kod Stefani poelio sam i ja
svoj, i tako je krenulo. Oduvi-
jek se druimo, pa smo i po-
eli skupa voziti i trenirati, a
i skupa idemo na utrke - ka-
zao je Ivan.
Da bi sve bilo kako treba i
po pravilima, najprije su Stefa-
ni i Ivan uspjeno zimus pro-
li rijeku kolu kartinga i dobi-
li potrebne licence. Redovno
treniraju i posjeuju poznata
karting sredita diljem Hrvat-
ske i Italije. Iza njih je i vatre-
no krtenje u natjecanju pr-
venstva Hrvatske koje je bilo
poetkom mjeseca u akov-
cu te nakon toga i utrka u Vi-
rovitici prije nekih desetak
dana. Utrke voze kao lanovi
Auto kluba Istra Racing Team
iz Pazina, ime su mlade nade
istarskog kartinga definitiv-
no vratile i nastavile tradiciju
koju pazinski klub ima u kar-
tingu. Ona je poela jo 70-ih
godina prolog stoljea, dok
je vea ekspanzija kartingaa
zabiljeena i poetkom 90-ih.
Kao i onda, i dananje lano-
ve klub nesebino podrava,
prijavljuje, plaa startnine, a o
ostalome brinu jednako tako
zagrieni njihovi oevi. Ivan
se natjee u klasi 3 KTF (125
ccm), dok je Stefani jo u kla-
si 2 (mini 60). Na natjecanju
svatko u svojoj konkurenciji
odvozi dvije zasebne utrke od
10 do 12 kilometara, koje po-
sebno ulaze u bodovanje za
poredak prvenstva. O poret-
ku u utrci odluuju desetinke,
stoga je bitno to preciznije i
bez greaka svladavati stazu.
Trema i strah
- Na prvoj utrci u akovcu
imala sam veliku tremu, bilo
je malo i strah, na kraju sam
zavrila sedma od 15 vozaa.
Super - prisjetila se premijere
Stefani. - Poslije je na drugoj
u Virovitici bilo puno lake,
tamo sam bila osma, a mo-
gla sam i bolje.
- Ja sam u prvoj utrci bio ci-
jelo vrijeme etvrti, a onda sam
imao mali sudar i zbog tehni-
kih problema nisam mogao
nastaviti. Skoro isto sam na-
pravio i u Virovitici, karting je
brz, ali nije opasan jer ima do-
bru zatitu i staze su sigurne,
pa nekad pretjeram - opisao je
Ivan svoje utrke.
Kazat e nam mladi sugo-
vornici i da im se prijatelji i vr-
njaci u isto vrijeme ude, dive
i pomalo zavide. Nema sum-
nje, energijom i voljom kojom
zrae pred njima je svijetla bu-
dunost, no za koju treba, kao i
dosad, puno rada, truda i odri-
canja. Zato prije svega treba
imati ciljeve i elje, pa se i pre-
preke lake svladavaju.
- Moja je elja da nakon kar-
tinga vozim i autoutrke i da
budem prvakinja - otkrila nam
je Stefani.
- A a da ja onda buden? -
upitao je obazrivo Ivan, s ob-
zirom da je Stefani ve rezer-
virala titulu.
- Pa budi i ti, moe bit vie
prvaka - dobio je prijateljski
odgovor kojim su na kraju
oboje bili zadovoljni.
Put prema ostvarenju e-
lja nastavljaju tijekom ljeta, u
PH ima se za odvoziti jo est
utrka. Isto tako rade na pro-
mociji kartinga, a jedna e biti
29. ovog mjeseca kad e povo-
dom ulaska Hrvatske u EU kao
gosti sudjelovati na autoslalom
utrci koja se odrava na grani-
nom prijelazu Plovanija-Ka-
tel i tamo simbolino projuri-
ti granicom bez rampi.
JURE STO NA URU: STEFANI MOGOROVI I IVAN BERTON IZ KATUNA NASTAVLJAJU PAZINSKU TRADICIJU U KARTINGU
Stefani: elim biti prvakinja
Ivan: A a da ja onda buden?
Pa budi i ti, moe bit vie prvaka - dobio je
Ivan prijateljski odgovor kojim su na kraju
oboje bili zadovoljni. Put prema ostvarenju e-
lja nastavljaju tijekom ljeta, u Prvenstvu Hr-
vatske ima se za odvoziti jo est utrka
Ivan se u prii naao nakon to
je jednoga dana u etnji mjestom
zavirio preko ograde i tamo vidio
pravu malu formulu
Stefanina sklonost vonji na etiri
kotaa dola je s oeve strane,
koji se niz godina uspjeno natje-
cao na brdskim autoutrkama
ISTARSKE NADE
Stefani Mogorovi i Ivan Berton
N
.

O
.

R
.
U zatvor zbog prijetnji supruzi
RIJEKA - Zbog prijetnji supruzi i otpora policajcima koji
su doli na intervenciju (pritom su i lake ozlijeeni), u
istranom zatvoru juer je zavrio 61-godinjak iz Bakra.
Iz elije moe izai uz jamstvo od sto tisua kuna, kako
je to odredilo vijee rijekog Opinskog suda.
Sluaj se zaeo u etvrtak ujutro, oko pet sati, kada
je mukarac prijetio supruzi da e joj nauditi. Stigla je
patrola, a 61-godinjak je pruao otpor pri uhienju. Is-
pitana je i njegova supruga te dva policajca koja su bila
na intervenciji. Hitro postupajui, tuiteljstvo je juer
podignulo optunicu protiv Bakranina, zbog prijetnji
prema bliskoj osobi i prisile prema slubenoj osobi,
predloivi istrani zatvor, a sud je to prihvatio. F. V.
Udario u crkvu i poginuo
PITOMAA - Mladi voza preminuo je nakon jue-
ranje prometne nesree koja se dogodila oko 0.40
sati na Trgu kralja Tomislava u Pitomai. U desnom za-
voju kod srednje kole 21-godinjak je, zbog neprila-
goene brzine, preao na zelenu povrinu na suprot-
noj strani kolnika. Ondje je udario u metalni nosa
prometnih znakova, a zatim nastavio nekontrolirano
kretanje. Na kraju je njegovo vozilo udarilo u betonsku
ogradu crkve, gdje se i zaustavilo. U nesrei je voza
zadobio teke ozlijede od kojih je u 1.10 sati preminuo
u Opoj bolnici u Virovitica. S. L.
Utopio se u Dravi
BILJE - Kod baranjskoga mjesta Bilje u starome ko-
ritu Drave utopio se 49-godinjak iz epina, izvijestila
je juer osjeko-baranjska Policijska uprava. Muka-
rac se utopio za poslijepodneva, a njegovo mrtvo tijelo
pronali su i iz rijeke izvadili pripadnici osjeke jedinice
Specijalne policije. Oevid na mjestu dogaaja obavili
su policijski slubenici policijske postaje Beli Manastir,
izvijestila je policija. (H)
Pijan izazvao nesreu pa pobjegao
LABIN - U subotu ujutro oko 6 sati u labinskom na-
selju Katuri dogodila se prometna nesrea koju je
prouzroio pijani dvadesetogodinjak iz Labina, a po-
tom pobjegao. Mladi je upravljao Peugeotom 107
nerazvrstanim kolnikom te u jednom trenutku preao
na suprotnu stranu i svojim prednjim dijelom automo-
bila udario u bonu stranu Renault Meganea kojim je
upravljala 42-godinja vozaica i Svete Nedelje. U su-
daru je lake tjelesne ozljede zadobio voza, to ga
nije sprijeilo da se udalji s mjesta nesree, no samo
nakratko obzirom da su ga policijski djelatnici ubr-
zo pronali na kunoj adresi. Alkotestiranjem mu je
utvreno 1,74 promila alkohola u organizmu. Protiv
vozaa biti e podignut optuni prijedlog zbog prou-
zrokovanja prometne nesree, vonje pod utjecajem
alkohola te bijega s prometne nesree. teta na vozili-
ma procjenjuje se na 18 tisua kuna. K. T.
BALE - Juer oko
13 sati, na upanijskoj
cesti Bale - Rovinj ne-
koliko kilometara prije
Bala u prometnoj ne-
srei stradao je voza
iz Vodnjana. Do nesre-
e je dolo kada je vo-
za u Fiat Una pulskih
registracijskih ozna-
ka, kojim je upravljao
47godinjak iz Vodnja-
na, pretjecao dva vo-
zila, no nije se uspio
vratiti u svoj traku te je
sletio s ceste i udario u
drvee. Zbog sumnje
na teke tjelesne ozlje-
de voza je prevezen u
pulsku Opu bolnicu u
kojoj je i zadran na li-
jeenju. upanijska ce-
sta Bale - Rovinj zbog
oevida bila je zatvore-
na za promet do 15.20
sati. N. O. R.
Teko ozlijeen
Vodnjanac
crna@glasistre.hr
591-521
*
ZAGREB - No na nedjelju bila je nesret-
na za dvojicu zagrebakih taksista, oboji-
cu zaposlenika Taxi Cammea. Njih su kli-
jenti, nakon to su uredno dovezeni na
odredite, opljakali. Oko dva sata u noi
dvojica su mukaraca taksistu prilikom
plaanja rauna ukrali novanik. Dva sata
kasnije, oko etiri ujutro, slino se dogo-
dilo drugom taksistu. U njegov automobil
ukrcala su se dva klijenta na Jarunskom
jezeru, a kad ih je on dovezao u Dubravu
oni su mu ukrali novanik. (T. P.)
Opljakali
taksiste
OPASNO LJETO: SPASIOCI GORSKE SLUBE IMALI SU PROTEKLOG
Mladi Slovak
a planinar sp
Mladom Slovaku (26) koji je sudjelovao u
utrci Velebitom srce naalost nije izdra-
lo. Dok su spasioci kretali u potragu i po-
kuavali locirati njegov mobitel, stigla je
dojava - beivotno tijelo naao je planinar
Dramatina
borba za ivot
63-godinjeg
planinara na
Velebitu zavri-
la je sretnijim
ishodom u rije-
kom KBC-u gdje
se oporavlja
Potraga kod
Daruvara
lanovi HGSS-a pro-
teklog su vikenda ima-
li potranu akciju i na
podruju Daruvara.
Osmero pripadnika
HGSS Stanice Bjelo-
var i dva psa tragaa
tragali su za nestalom
42-godinjom enom,
koja je posljednji put
viena u etvrtak ka-
sno naveer kod ben-
zinske postaje, udalje-
ne stotinjak metara od
njene kue. Pretrae-
ni su putovi kojima je
znala ii, umarci i bu-
nari, ali nije joj bilo tra-
ga. Akcija je zbog noi
prekinuta i nastavljena
rano ujutro, forsirana je
potraga s psima, zbog
povoljnijeg vjetra. I la-
novi Zrakoplovnog klu-
ba Bjelovar dali su se u
potragu letjelicom ko-
jom su nadlijetali polja
i vinograde, u nadi da
e nestala biti locira-
na iz zraka, ali ni to nije
dalo rezultata.
Liki GSS-ovci uspjeli su na vrijeme doi do planinara i spasiti mu ivot
PIE Fiore VENAVER
RIJEKA - injenice da je ljet-
na turistika sezona u zama-
hu i da je u Hrvatskoj sve vie
turista imaju odraza i u sve ve-
em angamanu Hrvatske gor-
ske slube spaavanja; samo
proteklog vikenda zabiljeene
su dvije njihove znaajnije in-
tervencije i potrage na Velebi-
tu. Naalost, prvi sluaj imao
je tragian ishod, jer je smrt-
no stradao jedan od sudioni-
ka meunarodne treking utr-
ke, dok je u drugoj intervenciji
spaen ivot planinaru kojem
je pozlilo nakon uspona.
Poziv upomo
Slovaki dravljanin (26)
nije, naalost, uspio iv stii do
cilja treking utrke Velebit Ultra
Trail koja se u subotu odvijala
na Velebitu. Spasilaka akcija
pokrenuta je nakon to je oko
19.30 sati HGSS Stanica Zadar
dobila dojavu da treba pomo-
i sudioniku utrke. Natjecatelj
se putem mobitela javio svo-
joj obitelji da odustaje od utr-
ke te da se vraa kroz Malu Pa-
klenicu. Meutim, kako se u
oekivano vrijeme nije vratio i
nije odgovarao na pozive svoje
obitelji, poelo se strahovati da
mu se neto loe dogodilo.
Ubrzo je organizator utrke
uputio poziv za pomo gor-
skih spaavatelja koji su od-
mah krenuli u potragu. Dok je
jo bila u tijeku procedura lo-
ciranja mobitela nestalog na-
tjecatelja, putem upanijskog
centra 112 stigla je dojava pla-
ninara koji je naiao na ovje-
ka koji vie nije davao zna-
kove ivota. Mladog Slovaka
pronaao je 50-godinji plani-
nar, nakon ega su alarmirani
i policija i hitna pomo.
Oko 20 sati gorski spaa-
vatelji su stigli do nesretnog
trekera; naalost, vie se nita
nije dalo uiniti za spas nje-
govog ivota. Potom je uslije-
dio transport tijela nesretnika
do parkiralita gdje je preda-
no mrtvozorniku. Spasilaka
akcija, u kojoj je sudjelovalo
ukupno 13 lanova HGSS-a
(iz Poege, Ogulina i Zadra),
zavrila je u 21.30 sati.
Policijska uprava zadarska
izvijestila je juer da na tije-
lu Slovaka nisu uoeni trago-
vi nasilja. Uzrok smrti jo nije
poznat, ali se pretpostavlja da
se radi o sranom udaru, na-
vodi policija.
HRVATSKI NOGMETAI VRIJEDNOM POBJEDOM NAD GLAVNIM FAVORITOM
SKUPINE F OTVORILI SVJETSKO PRVENSTVO IGRAA DO 20 GODINA
Ante Rebi sruio Urugvajce
Sjajnim napada-
kim tandemom Li-
vaja - Rebi koji je u
prvih 45 minuta bio
nerjeiva enigma za
suparniku obranu,
Hrvatska je zaslue-
no na odmor oti-
la s golom prednosti
i u nastavku grevi-
to branila i obranila
prednost. Livaja za-
pucao jedanaesterac
BURSA - Nogometai Hr-
vatske tekom su mukom
doli do vrlo vrijedne star-
tne pobjede nad prvim favori-
tom skupine F Urugvajem na
u-20 Svjetskom prvenstvu u
Turskoj. Sjajnim napadakim
tandemom Livaja - Rebi koji
je u prvih 45 minuta bio ner-
jeiva enigma za suparniku
obranu, Hrvatska je zaslue-
no na odmor otila s golom
prednosti. Strijelac je bio Ante
Rebi, ali je prethodno Liva-
ja propustio realizirati jeda-
naesterac. U nastavku druga
pria. Urugvaj koji je juno-
amerike kvalifikacije zavr-
io ispred Brazila i Argentine
i u ijim redovima igra neko-
liko igraa renomiranih eu-
ropskih klubova, dominirao
je terenom, ali su izabranici
Dinka Jeliia uspjeno sau-
vali netaknutu svoju mreu i
na kraju zaslueno proslaviti
veliku pobjedu.
Pravi trenutak
Prolo je tek 30 sekundi su-
sreta kad je Livaja nepotreb-
no otrim startom na Cristo-
foru, na centru, zaradio uti
karton. Prvi udarac, koji je
zavrio pored gola, uputio je
glavom imunovi u 11. mi-
nuti nakon kornera Pjace s
desne strane. U iduih su pet
minuta Rebi s lijeve i Pjaca
s desne strane dolazili u si-
tuaciju da odigraju kvalite-
tan pas pred gol De Amoresa,
ali u tome nisu uspjeli, a po-
tom je na drugoj strani Gime-
nez glavom pucao pored lije-
ve vratnice. Zaigrali su i jedni
drugi napadaki od starta. U
22. minuti sudac je pokazao
na bijelu toku za Hrvatsku.
anaija je jurnuo u kazneni
prostor Urugvaja nakon jed-
ne dubinske lopte, a neopre-
zni Silva ga je sapleo s lea.
No, Livaja je s 11 metara po-
godio vratnicu od koje se lop-
ta odbila u lea golmana De
Amorosa i otila van. Pred
odlazak na odmor kockasti
su poveli. Livaja je zapoo ak-
ciju, a Rebi uao s loptom u
kazneni prostor i onda sjajno
prevario suparnikog golma-
na - 1:0. Urugvaj je u 45. mi-
nuti pokuao udarcem gla-
vom Rolana izjednaiti, ali je
Zelenika bio spreman.
Nestalo goriva
Sjajnom reakcijom Zele-
nika je u 50. minuti sauvao
svoju mreu nakon udarca
glavom Rolana, jedinog na-
ina na koji su Urugvajci us-
pijevali zaprijetiti obrani Hr-
vatske. Nastojali su Urugvajci
doi do izjednaenja u na-
stavku pa su zagospodarili
travnjakom, dok se Hrvatska
odluila za brze napade pre-
ko Livaje i Rebia koji su kre-
tanjem i brzinom muili
suparniku obranu. Silni na-
padi urugvajskih igraa sko-
ro su dali ploda u 72. minuti
kad je Lopez s desetak me-
tara pogodio vratnicu. Bu-
dui da je neposredno prije
te prilike Livaja zbog ozlje-
de napustio travnjak, koc-
kasti su sve manje uspije-
vali zadravati loptu u svom
posjedu i sve tee zaustav-
ljali brojne napade suparni-
ka. Izabranicima Dinka Je-
liia kao da je u nastavku
susretu nestalo goriva. U
80. minuti Lopez je ponov-
no pokuao s lijeve strane
iznenaditi Zeleniku, ali je hr-
vatski golman opet bio na
mjestu. U 87. minuti Perica
je glavom pucao pored gola
nakon ubaaja iz kuta, a po-
tom se Hrvatska uspjeno
obranila do posljednjeg su-
dakog zviduka. R. CAR
Hrvatska - Urugvaj 1:0
Susret 1. kola skupine F. Stadion Ataturk. Sudac:
Neant Aloum (Kamerun). Strijelac: 1:0 Rebi (41).
uti kartoni: Livaja, Datkovi, Mrzljak, Aleksi, Goru-
pec (Hrvatska).
HRVATSKA: Zelenika, Gorupec, Datkovi, imunovi,
Aleksi, Mrzljak, anaija, Milievi (od 64. Brlek), Pja-
ca, Rebi (od 83. Perica), Livaja (od 71. Ivani).
URUGVAJ: De Amores, Silva, Varela, Cristoforo, Ro-
lan (od 78. Bueno), De Arrascaeta, Laxalt, Gino (od 66.
Pais), Rodriguez, Gimenez, Avenatti (od 66. Lopez).
SEMAFOR
Rezultati 1. kola
Skupina A
Francuska - Gana 3:1
SAD - panjolska 1:4
Skupina B
Kuba - Juna Koreja 1:2
Nigerija - Portugal 2:3
Skupina C
Kolumbija - Australija 1:1
Turska - Salvador 3:0
Skupina D
Meksiko - Grka 1:2
Paragvaj - Mali 1:1
Skupina E
ile - Egipat 2:1
Uzbekistan -
Novi Zeland 3:0
U prvom susretu skupi-
ne F Uzbekistan je svla-
dao Novi Zeland s 3:0.
Sljedei susret na ovom
prvenstvu Hrvatska igra
u srijedu u 20 sati protiv
Uzbekistana.
PROMAAJ BEZ POSLJEDICA - Marko Livaja
w
w
w
.
f
a
.
c
o
m
w
w
w
.
f
a
.
c
o
m
BRAVO, MAJSTORE - Ante Rebi u zagrljaju svojih suigraa
OTVARANJE IZ SNOVA
NEPRIJATELJSKA
UTAKMICA

sport

INCIDENT UOI PRIJATELJSKOG OGLEDA IZMEU
OLIMPIJE I RIJEKE U KRANJSKOJ GORI
DRIJEB LIGE PRVAKA I EUROPSKE LIGE
RUDAR: SINOI PODNOSI OSTAVKU
Modruan ponovo predsjednik?
LABIN - Veeras u 21 sat bit e sputen zastor na ovogo-
dinju sezonu Nogometnog kluba Rudar, jer je na rasporedu
redovna sjednica Skuptine kluba na kojoj e biti podnijeta
izvjea vezana za proteklo jednogodinje razdoblje. S ob-
zirom da u samom gradu vlada veliko nezadovoljstvo ostva-
renim, pogotovo u seniorskom pogonu, vie je nego izvje-
sno da bi ova skuptina mogla otvoriti novo poglavlje u radu
Rudara. Kako neslubeno doznajemo, oekuje se ostavka
predsjednika Sandija Sinoia, ime bi se otvorilo mjesto za
voenje kluba nekom drugom. Sinoi je predsjedniku du-
nost obavljao od posljednje izborne sjednice Skuptine odr-
ane prije dvije godine. Ukoliko stvarno podnese ostavku,
bit e zanimljiv nastavak rada Skuptine, jer se moe oeki-
vati da bi nakon ove redovne odmah mogla biti odraena i
izvanredna izborna sjednica Skuptine koja bi dala ime no-
vog predsjednika. Nema ba puno imena u igri, ali je svaka-
ko najzanimljivije ono biveg predsjednika Jakova Modrua-
na koji sigurno ima potporu veeg dijela skuptinara i samo
je pitanje hoe li on prihvatiti ponovno funkciju predsjednika.
Oito nas oekuje burna labinska veer. (R. F.)
KUP KONFEDERACIJA
Brazil - Italija 4:2
RIO DE JANEIRO - U susretu posljednjeg kola skupine
A Kupa konfederacija u gradu Salvadoru nogometai Bra-
zila su pobijedili Italiju s 4:2. Strijelci za Brazil bili su Dan-
te (45), Neymar (55) i Fred (66 i 89), a za Italiju su zabili
Emanuele Giaccherini (51) i Giorgio Chiellini (71).
Bio je to susret bez natjecateljskog znaaja budui da su
obje reprezentacije ve ranije osigurale plasman u polufina-
le, ali su zato gledatelji mogli uivati u lijepom nogometu.
U drugom susretu skupine A, koji je takoer bio dvoboj
za presti, u Belo Horizonteu je Meksiko pobijedio Japan
s 2:1. Dvostruki strijelac za Meksiko bio je Javier Hernan-
dez (54 i 66), a za Japan je zabio Shinji Okazaki (86).
NOGOMET
Almeria opet u Primeri
MADRID - Nogometai Almerije plasirali su se u prvu
panjolsku ligu nakon to su na domaem terenu u uz-
vratu finala doigravanja pobijedili Gironu s 3:0. Prvu uta-
kmicu u gostima momad iz Andaluzije dobila je rezulta-
tom 1:0, a pogotke za slavlje i povratak Almerije u elitnu
konkurenciju, odakle je ispala u sezoni 2010/11, postigli
su Vidal u 17. i Charles u 52. i 70. minuti.
Izravan plasman u Primeru izborili su najbolji klubovi
panjolske Druge lige Elche i Villarreal.
Messi spreman platiti dug
BARCELONA - Lionel Messi spreman je u cijelosti ispla-
titi porezni dug, priopio je odvjetniki ured koji zastupa
interese nogometaa Barcelone.
Vjerujemo da je na klijent ispunio sve svoje novane
obveze, a ako bude potrebno platit e i zaostatak za iznose
koji mu se stavljaju na teret, priopili su iz odvjetnikog ure-
da. Time bi Messi izbjegao optubu za utaju poreza. Messi je
spreman platiti dug iako odbija optube da je zajedno sa svo-
jim ocem navodno utajio porez u visini od etiri milijuna eura.
EUROPSKA LIGA ODBOJKAA
Hrvatska - Turska 3:1
RAANANA - U posljednjem kolu drugog turnira skupine C
Europske lige, koji se odrava u izraelskom Raananu, odbojka-
i Hrvatske pobijedili su Tursku 3:1 (19:21, 21:14, 21:13, 21:10).
To je prva pobjeda Hrvatske na turniru u Raananu, nakon to
su neoekivano izgubili od Izraela 2:3 te od Bjelorusije 1:3.
HRVATSKA: ukovski 4, Sabljak 12, Noji 18, erba-
kov, Rai 12, arevi (L), Sedlaek 1 osi 10, Jurevi,
Peterlin, Iek 6, Prli.
TURSKA: Bozan, Gokgoz 13, Karaagac 5, Tanik, Cin 1,
Elgaz 6, Cihan, Tekeli, Demirciler (L), Gungor 14, Sahin 4,
Yenipazar 5.
EP KOARKAICA
Hrvatska - V. Britanija 79:85
VENDESPACE - U susretu posljednjeg kola drugog kru-
ga EP-a koarkaica Hrvatska je poraena od Velike Brita-
nije 79:85 (13:19, 21:25, 20:20, 25:21).
U susretu koji za Hrvatsku nije imao nikakav znaaj, jer je
ve izgubila anse za etvrtfinale, najbolja u naoj reprezenta-
ciji bila je Ana Lelas sa 17 koeva i 15 skokova, a Britanke je
predvodila Johannah Leedham s 26 poena. Hrvatska je tako
EP zakljuila s jednom pobjedom, na startu turnira protiv Litve,
te porazima od Bjelorusije, eke, Francuske, Srbije i Britanije.
F
o
t
o

R
e
u
t
e
r
s
Brazilci slave pobjedu nad Italijom
Jurii: Svejedno koga emo izvui
RIJEKA - Danas tono u 13
sati u UEFA-inom sjeditu u
Nyonu zakazan je drijeb pr-
voga pretkola Europske lige u
kojem e se nai Rijeka, Haj-
duk i Lokomotiva, a protivni-
ka u treem pretkolu Lige pr-
vaka saznat e i Dinamo. Sat i
pol kasnije predvien je dri-
jeb drugog pretkola to zna-
i da e negdje izmeu 14.30
i 15 sati nogometai Rijeke
saznati svog prvog suparni-
ka nakon etiri godine apsti-
nencije od europske scene.
Rijeka e drijeb doekati u
svojstvu nositelja, to znai
da ima dobre anse naletje-
ti na nekog suparnika iz no-
gometno egzotinijih zema-
lja, ali i klubova iz okruenja
(Olimpija, Celje, Domale, Sa-
rajevo, Metalurg Skoplje, Mla-
dost Podgorica...). to prielj-
kuje Sreko Jurii?
- Nemam nekih posebnih
elja, jer nismo ni upoznati s
pravim stanjem stvari - go-
vori sportski direktor Rijeke.
- Dugo nas nije bilo u Euro-
pi. Mislim da nam je ovoga
puta svejedno.
Ako prou drugo pretko-
lo, bijeli u drijebu treeg
pretkola sigurno nee ui-
vati povlateni status nosi-
telja, to znai da e vrlo vje-
rojatno naletjeti na neku od
momadi koje svoje europ-
sko natjecanje poinju u tre-
em pretkolu poput Udine-
sea, Stuttgarta, Seville... U
sluaju da Rijeani prirede
svojevrsno iznenaenje i us-
piju se ugurati u play off,
odnosno stignu do zadnje
prepreke uoi skupina Eu-
ropske lige, tu ih mogu e-
kati jo atraktivniji suparnici
poput Tottenhama, Dinama
Kijev, Fiorentine...
Izravno plasirani u tre-
e pretkolo: Stuttgart, Sevi-
lla, Udinese, Club Brugge, St.
Etienne, Zrich, Bursaspor,
Swansea City, Rapid, Metalurg
Donjeck,Estoril Praia, Vitesse,
Kuban Krasnodar, Asteras Tri-
polis, Randers, Motherwell, Ja-
blonec i Hapoel Ramat Gan.
Izravno plasirani u play
off: Tottenham, Dinamo Ki-
jev, Braga, Fiorentina, Spartak
Moskva, AZ Alkmaar, Beikta,
Genk, Dnjipro, Betis, Eintracht
Frankfurt, Feyenoord, Nica,
Atromitos, Apollon Limassol,
St. Gallen, Esbjerg i Pasching.
Direktno u skupinama:
Valencia, Bordeaux, Lazio,
Ani, Wigan, Freiburg i Vi-
toria. I. VOLARI
MUNE SCENE - Najtee je stradao mladi na kojega
su nasrnuli pred autobusom, a prvu pomo pruila
mu je lijenika sluba Rijeke
Brojano krajnje ne-
ravnopravni sukob
s terena se preselio
na parking ispred
igralita, lake je
stradao klupski
kombi, ali i trojica,
etvorica pripadni-
ka rijeke Armade
KRANJSKA GORA - U tre-
nucima dok su igrai Rije-
ke izlazili na travnjak lokal-
nog igralita u Kranjskoj Gori
uoi utakmice s Olimpijom,
s improvizirane tribine srui-
la se skupina od 20 huligana,
vjerojatno ljubljanskih Green
Dragonsa (pripadnici Armade
uvjeravaju da su u pitanju slo-
venske Delije). Ugledali su na
suprotnoj strani igralita dvoji-
cu, trojicu pripadnika Armade
koji su stizali iza igraa. Ubrzo
su prema njima poletjele ba-
klje, a na tono devetoricu go-
stujuih navijaa sruilo se iz
drugoga smjera dodatnih de-
setak huligana naoruanih pa-
licama. Brojano krajnje ne-
ravnopravni sukob preselio se
ubrzo na parking ispred igra-
lita, lake je stradao klupski
kombi, ali i trojica, etvorica
pripadnika Armade.
Nekoliko uglavnom mla-
ahnih navijaa (veina jed-
va punoljetnih) izvuklo se na
uas lokalnog stanovnitva iz
sukoba krvavih glava. Napa-
dai su na spomen policije,
koje nije bilo blizu, posjedali
u aute i pobjegli u nepozna-
tom smjeru. Ozlijeenim na-
vijaima u pomo je prisko-
ila Rijekina lijenika sluba
na elu s dr. Bobanom Dan-
gubiem, a nakon 20 minu-
ta stigla je i slovenska policija.
Lokalno sportsko drutvo, or-
ganizator utakmice branilo
se da nije osiguralo nazonost
policije jer nisu imali najavu
organiziranog dolaska navi-
jaa!? Iako, nije bilo teko za-
kljuiti da e u pitoreskno slo-
vensko mjesto stii pripadnici
obiju navijakih skupina.
- Napali su nas teleskop-
skim palicama i daskama.
Trojica na jednog! Ma kakvi
navijai Olimpije. Sve su to
slovenske Delije! - glasno je
objanjavao jedan od mla-
ahnih navijaa Rijeke na-
kon to je zavrio petomi-
nutni kaos ispred igralita.
Ozlijeenim navijaima
ubrzo su u pomo pritekli i
dopredsjednik kluba Dean
ulac i trener Matja Kek
koji je jasno rekao da nee
igrati utakmicu ako policija
ne osigura utakmicu, a na-
vijaima Rijeke se ne omo-
gui da ju gledaju s improvi-
ziranih tribina. Zbog toga je
sve zajedno kasnilo gotovo
pola sata. Utakmica je na kra-
ju odigrana, mnogi e je, na
alost, pamtiti iskljuivo po
krvavim glavama i huligan-
skom obraunu za koje valjda
jedino Michel Platini valjda
misli da su hrvatska poseb-
nost. Teko je i pomisliti to bi
se nakon ovoga moglo dogo-
diti u sluaju da drijeb pret-
kola Europske lige u ponedje-
ljak spoji Rijeku i Olimpiju ili
da je Armada pohodila Kranj-
sku Goru u brojnijem i malo
iskusnijem sastavu.
Ivan VOLARI
Snimio Vedran KARUZA
Slovenski huligani
palicama i daskama
izudarali Rijeane!
POETAK SUKOBA - Slovenski
huligani kreu u krvavi napad
RIJEKA - Donna Veki i Ma-
rin ili najvei su hrvatski
aduti Wimbledona, treeg
Grand Slam turnira to po-
inje danas na svetoj travi All
England Cluba. Njihova fi-
nala Birminghama, odnosno
londonskog Queens Cluba,
daju nadu da na najugled-
nijem teniskom turniru hr-
vatski predstavnici nee biti
samo prolaznici. Marin ili
kree danas, nalazi se u do-
njem dijelu drijeba, gdje su
branitelj naslova, sedmero-
struki pobjednik Wimbledona
Roger Federer, friki osme-
rostruki pobjednik Roland
Garrosa Rafael Nadal te Andy
Murray, velika nada Otoana
koji nisu imali pobjednika od
1936. godine i Freda Perryja.
Drugim rijeima, Novak o-
kovi praktiki se moe pro-
etati do finala...
Marin ili u prvom je kolu
pekao hrvatskog zeta Mar-
cosa Baghdatisa. Suprug Karo-
line prem je u seriji od deset
poraza na turnirima, posljed-
nji uspjeh ostvario jo sredi-
nom veljae u Rotterdamu!
- Baghdatis nije predo-
bar drijeb za prvo kolo. Iako
nije imao puno pobjeda ove
sezone, uvijek je neugodan
protivnik i veoma motiviran
za Grand Slamove. Kao i svi
igrai koji uu u malu krizu,
definitivno e traiti izlaz iz
nje, jo veom eljom - poru-
uje iz Londona Marin ili.
Kampiranje za ulaznice,
etnja sa Southfieldsa, jago-
de sa lagom, svaki teniski te-
ren kao prekrasan travnjak...
Tradicija je ipak malo ustu-
knula pred funkcionalnou,
zakljuno s pominim kro-
vom na centralnom terenu,
ali neke stvari nee se promi-
jeniti. Zato je Wimbledon po-
seban i za igrae.
Motiviran i spreman
- Uoi poetka ovogodi-
njeg Wimbledona imam vie
samopouzdanja. Imao sam
nekoliko odlinih pobjeda u
Queensu, igrao sam odlian
tenis. Veoma sam motiviran i
spreman napraviti vei isko-
rak. Nadam se da e se sve
poklopiti i na travi, na kojoj
se osjeam sve bolje i bolje.
Marin sutra otvara etvr-
ti tjedan u Londonu. Bilo bi
sjajno doekati i - peti tjedan.
Drugi Wimbledona.
- Za vrije-
me Queensa
zbog kie i
parova nisam
imao previ-
e slobodnog
vremena. Kroz
protekli tjedan
sam iskoristio
za odmor. Ili
smo do grada u
nekoliko jako do-
brih restorana, ali
u Londonu nemam
neko specijalno mje-
sto koje volim posje-
ivati iz godine u godinu.
Nadam se da u ga pronai
ove godine, da mi ostanu u
lijepoj uspomeni. Igrao sam
i ekshibiciju u Stoke Parku,
tako da nije bilo previe slo-
bodnog vremena. Uza sve to,
proveo sam dosta vremena na
oporavku i maloj rehabilitaci-
ji nakon Queensa zbog malih
bolova u trbunim miiima.
Bob Brett je zatvoreno po-
glavlje. Dugo, predugo je tra-
jala suradnja Meugorca s
australskim trenerom.
Goran
- Sa mnom vie nema
Boba Bretta, ali polako oko
sebe stvaram pravu, profe-
sionalnu ekipu gdje e svat-
ko biti zaduen za svoj dio
posla. PR i medijski dio, uz
jo dosta drugih stvari, ra-
dit e mi ovjek s jako puno
iskustva, koji je bio s Justi-
ne Henin etiri i pol godine
i zna to je potrebno ima-
ti oko igraa da bi se dolo
do samog vrha. Vjerujem
da e mi i u tome pomo-
i. Glavna stvar bit e
da se maksimal-
no koncentri-
ram na tenis i da sve svoje
misli usmjerim u to.
U Marinovoj loi kao tre-
ner u All England Clubu bit
e Goran Ivanievi, pobjed-
nik 2001. godine.
- Goran je ljubazno prihva-
tio da e mi pomoi tijekom
Wimbledona. Suraivali smo
zajedno prije i siguran sam
da mi svojim savjetima moe
puno pomoi. On je veliki ka-
pacitet i ima strano veliko
znanje o tenisu. Nakon Wim-
bledona u ozbiljno razmisli-
ti o opciji trenera, imat u vie
slobodnog vremena do Uma-
ga i vjerujem da u pronai
najbolje mogue rjeenje.
Novak okovi (2.10), Andy
Murray (4.33), Rafael Nadal
(5.00), Roger Federer (8.50)
prednjae kao favoriti na kla-
dionicama. Omjer petog fa-
vorita Jo-Wilfrieda Tsonge je
26.00, Marin ili je na diobi
devetog mjesta (201.00).
Omjer Donne Veki
za osvajanje naslo-
va je 1/301.
- Re i
u samo
jednog
koji
me se dojmio ove se-
zone i mislim da e
napraviti odlian re-
zultat, a to je - Andy
Murray. Naravno,
puno je tu igraa
koji konkuriraju
za naslov. Teko
je nekoga iz-
dvojiti. Ovaj
Wimbledon
definitivno
e biti sja-
jan!
Zlatko
HORVAT
iskustva, koji je bio s Justi-
ne Henin etiri i pol godine
i zna to je potrebno ima-
ti oko igraa da bi se dolo
do samog vrha. Vjerujem
da e mi i u tome pomo-
i. Glavna stvar bit e
da se maksimal-
no koncentri-
zajedno prije i siguran sam
da mi svojim savjetima moe
puno pomoi. On je veliki ka-
pacitet i ima strano veliko
znanje o tenisu. Nakon Wim-
bledona u ozbiljno razmisli-
ti o opciji trenera, imat u vie
slobodnog vremena do Uma-
ga i vjerujem da u pronai
najbolje mogue rjeenje.
Novak okovi (2.10), Andy
Murray (4.33), Rafael Nadal
(5.00), Roger Federer (8.50)
prednjae kao favoriti na kla-
dionicama. Omjer petog fa-
vorita Jo-Wilfrieda Tsonge je
26.00, Marin ili je na diobi
g j
devetog mjesta (201.00).
Omjer Donne Veki
za osvajanje naslo-
va je 1/301.
- Re i
u samo
jednog
koji
me se dojmio ove se-
zone i mislim da e
napraviti odlian re-
zultat, a to je - Andy
Murray. Naravno,
puno je tu igraa
koji konkuriraju
za naslov. Teko
je nekoga iz-
dvojiti. Ovaj
Wimbledon
definitivno
e biti sja-
jan!
Zlatko
HORVAT
m
i-
og
oz
an
tio
Ili
da u
o do-
na, ali
nemam
no mje-
m posje-
ne u godinu.
da u ga pronai
da mi ostanu u
meni. Igrao sam
u Stoke Parku,

sport

NA TERENIMA ALL ENGLAND CLUBA POINJE NAJUGLEDNIJI TENISKI TURNIR
Doekati roendan u turniru
Najbolji Umag
S obzirom na listu prija-
va, nee biti lako obrani-
ti naslov u Umagu?
- Ovo e biti najbo-
lji Umag ikad. Dolaze
vrhunski igrai i ovu e
godinu u Umagu obilje-
iti sjajan tenis. Siguran
sam da e doi golemi
broj ljudi jer takvi igra-
i koji e nastupiti ne
viaju se svaki dan, a i
organizacija je uvijek na
visokoj razini tako da
e biti za svakoga po-
neto. Iekujem svoj
ponovni nastup u Uma-
gu i nadam se obrani ti-
tule - kae Marin.
D
onna Veki u petak e
proslaviti 17. roendan.
Bilo bi sjajno kad bi ga doe-
kala u turniru, jer to bi zna-
ilo da je u treem kolu.
- Idealno, bar da se dogo-
di. Trener mi je obeao ako
budem unutra za roendan
mogu naveer izai i prosla-
viti kako elim, ha, ha... - kae
Donna Veki. - No, i dalje sam
najmlaa na turniru, ovo mi
je prvi nastup u seniorskom
Wimbledonu i ne treba oe-
kivati uda. Bila bih zadovolj-
na ako proem prvo kolo.
Ovo je sveto tenisko mjesto,
jedva ekam izai na teren.
Odmorila sam se, lea su OK,
spremna sam za All England
Club. Nastup na Wimbledo-
nu je neto posebno, samo da
takva bude i moja igra.
Birmingham i drugo
WTA finale u karijeri jo
jednom su pokazali da je -
zvijezda roena.
- Nije lako kad izgubi
me, posebno finale, ali na-
ravno da smo svi jako zado-
voljni. Bio je to dobar tjedan.
Bilo je i suza, ali ne na tere-
nu, u svlaionici. Bio je to
moj prvi WTA turnir na travi,
inae mojoj najdraoj pod-
lozi. Nitko nije znao koliko i
dokle mogu. Igrala sam od-
lino, dodue neke susrete
sam dobila i da nisam prika-
zala svoju najbolju igru, to
je bio sluaj protiv Rybariko-
ve, ali nakon onakvog tjed-
na mogu biti samo zadovolj-
na. Neke stvari se dogaaju
prebrzo, ponekad zaborav-
ljam da mi je 16 godina i da
jednostavno nisam potpuno
spremna za neke stvari.
Inae, na otvaranju turni-
ra Ivan Dodig igrat e protiv
16. nositelja Nijemca Philip-
pa Kohlschreibera. Donnu
Veki eka eka kvalifikan-
tica Petra Cetkovska. Drugo
kolo Osjeanki donosi bivu
prvu tenisaicu svijeta Caro-
line Wozniacki i prigodu za
podvig... veanka Sofia Ar-
vidsonn suparnica je Mirjane
Lui-Baroni koja je prije 14
godina igrala polufinale Wim-
bledona... Petra Marti e u
prvom kolu igrati protiv Gru-
zijke Ane Tatavili, dok se u pr-
vom nastupu u glavnom tur-
niru Grand Slam turnira Ajla
Tomljanovi sastaje sa Srpki-
njom Bojanom Jovanovski.
Danas
Centralni teren, 14 sati:
Federer - Hanescu, Mla-
denovi - arapova,
Murray - Becker. Teren 2
(12.30): Razzano - Ivano-
vi, ili - Baghdatis. Te-
ren 7 (4. me od 12.30):
Veki - Cetkovska.
Marin ili: Ovo e biti
sjajan Wimbledon
Uoi poetka ovo-
godinjeg Wimble-
dona imam vie sa-
mopouzdanja. Imao
sam nekoliko odli-
nih pobjeda u Qu-
eensu, igrao sam od-
lian tenis. Veoma
sam motiviran i spre-
man napraviti vei
iskorak - kae ili
KLADIONICA
okovi (2.10), Murray (4.33), Na-
dal (5.00), Federer (8.50) prednjae
kao favoriti na kladionicama. ili
je na diobi devetog mjesta (201.00)
SVETA TRAVA
NEPOVOLJAN
DRIJEB -
Marin ili
F
o
t
o

R
e
u
t
e
r
s
F
o
t
o

R
e
u
t
e
r
s
NAJMLAA IGRAICA NA
TURNIRU - Donna Veki
ij
PULSKI KOARKA VRATIO SE OVE POLUSEZONE U CIBONU NAKON 12 GODINA I U SMIRAJU KARIJERE PRVI PUT OSVOJIO DUPLU KRUNU
SANDRO NICEVI
Strah? Ne, nijebilostrahautomtrenut-
kui neznamzatometosvi pitaju. Pucao
samtijekomkarijerenekolikomilijunalop-
ti s tepozicije, takodajetobiodobar iz-
bor. Imaosami prijepobjednikihutova,
ali nijedannijebioovakoznaajan. Nije-
dannijedoniotrofej. Tomi jebiojedanod
ljepihtrenutakaukarijeri, kaeNicevi
RAZGOVARAO RobertoCAR
T
renutno, ali i ve godina-
ma najbolji pulski koar-
ka Sandro Nicevi, bivi
reprezentativac koji je izmeu
ostalog nastupio i na Olimpij-
skimigramauPekingu, izasebe
jeostaviojednuodnajkraih, ali
i najuspjenijihsezonadugeka-
rijere. U37. godini pomogao je
Cibonidapreokreneloulazaku
sezonui nakrajuosvoji obado-
maatrofeja, Kupi prvenstvo.
Kako ocjenjujete netom
zavrenusezonu?
- Ova epizoda u Ciboni, u
koju sam se vratio nakon 12
godina igranja u inozemstvu,
bila je obostrano jako lijepa.
Za mene jer sam se na pravi
nain vratio igranju nakon oz-
ljedetetives kojomsamsebo-
rioodprologljeta, ali i zaklub
nakon svih brodoloma koje je
imao u prvom dijelu sezonu
zbog krivog skautiranja igraa
- rekao je Sandro Nicevi. - Na
krajuje sve ispalosuper.
to ste vi stigavi kao cen-
tar koji eodmoriti iiapo-
nudili novoga Ciboni?
- Ja samodpoetka znaoto
immogudonijeti. Iskustvo, mir-
nou, ozbiljnost. Moda imje
batonedostajalodotad. Uloga
drugog centra mi je u poetku
bila nova, jer samjedino rano
tijekom karijere u Ciboni bio
u toj ulozi igraa koji e ulaziti
na 15 do 20 minuta u igru. No,
nije mi bio problemadaptirati
senatuulogus obziromnasu-
igraekojesamimaoi kojesam
poznavao. I trenera naravno.
Iakoje Lutz tri godine mlai od
mene, uvijeksamgarespektirao
i bezproblemaprovodionjego-
veideje. Uvijeksamrespektirao
trenera, tkogodonbio.
Pobjednici
Ciboninuzletpoeojeosva-
janjemKupa, a upravo ste vi
postigli pobjedniki koufina-
lu. I jedini. Kakojeloptauope
doladovas utomtrenutku?
- Akcijajebilazamiljenaza
Blassingamea, da ju on zavr-
i. Meutim, kad je lopta do-
la do njega, moj se uvar ne-
potrebno odvojio od mene i
iaoudvojiti nanjemu. Kakoje
Blassingameodlianplay, toje
odmah vidio i dodao mi lop-
tu koju samja odmah uputio
prema kou, jer nije bilo vre-
mena za razmiljanje. Strah?
Ne, nije bilo straha u tomtre-
nutku i ne znam zato me to
svi pitaju. Pucao samtijekom
karijerenekolikomilijunalop-
ti s tepozicije, takodajetobio
dobar izbor. Imao sami prije
pobjednikih utova, ali nije-
dan nije bio ovako znaajan.
Nijedannije doniotrofej. Toje
biojedanodljepihtrenutaka
u karijeri. Zabiti pobjedniki
ko u drugoj utakmici za Ci-
bonunije mala stvar.
Ovaj ste ko vrlo emotivno
proslavili sa suigraima. Je li
bilonekogposebnograzloga?
- Nije. Normalna je to reak-
cija. Pobijedili smoususretuu
kojemsmogubili 11poenara-
zlikesvegatri minuteprijekra-
ja. Normalno je da smo se ve-
selili nakonsusretai dasmoto
zajedniki proslavili. Jasamtek
stigao, ali suigrai su to puno
emotivnije doivljavali zbog
svegatoimsedotogtrenutka
dogodilo u sezoni. Tada mi je
prolokrozglavudasamstigao
u momad koja ima poten-
cijala da napravi dobre stva-
ri u budunosti. Mislimda je
to bila prijelomna utakmica. S
ova dva trofeja sampoveao i
osobnu riznicu pehara. Dotad
samosvojio kup u Francuskoj,
te pet naslova s Cibonomi je-
danupanjolskoj, ali nikadni-
samosvojioduplukrunu.
U Ciboni su sve oi ti-
jekom sezone bile uprte u
novu hrvatsku koarkaku
nadu, Darijaaria. Kakoste
ga vi doivjeli?
- Dario je definitivno igra
koji e imati veliku karijeru.
No, trenutno je to deko koji
jedostashrvandogaajimaod
prolog ljeta. Deko koji igra
pod velikimpritiskomda do-
kaedajevrijedancijelepanje
kojagaokruuje. Daserazumi-
jemo, veliki diotogpritiskasi je
samnametnuo, jer stalno ima
osjeaj da nije dovoljno dobro
napravio, to god je napravio.
S jedne strane je to dobro, jer
jeizraenaeljazauenjem, za
napredovanjem, jer tei savr-
enstvu, ali sadzbog toga iska-
zuje nervozu. Ukoliko to rijei
definitivno e biti pravi. Roe-
ni je pobjednik.
Planovi
Ugovor s Cibonom vam
je istekao. Kakvi su vam sad
planovi?
- Trenutno nemam kon-
kretnih planova. Na tritu
sam i ekam odgovarajuu
ponudu. Volio bih nastaviti
igrati jer sefiziki osjeamod-
lino, ali brojka, 37 mi je go-
dina, je ta koja smanjuje po-
tranju. Ljude je strah jer ne
znaju koliko ja u timgodina-
ma mogu pruiti.
Poredaktivnog igranja ko-
arke vi ste i lanuprave Sto-
je.Kakoocjenjujeteradutom
klubui vauuloguutome?
- RaduStoji ocjenjujemvrlo
pozitivno. Zato samse i uklju-
io u rad uprave koji je dosad,
istini za volju, bio vie pasivan,
jer sam bio zauzet igranjem.
Puli treba ozbiljan koarka-
ki klub u kojeme djeca doi
i uiti igrati koarku. Da bi se
to ostvarilo prvo mora po-
stojati dobra organizacija
unutar kluba. Tu na Sto-
ji ona postoji i drago mi
je da vidimveliku e-
ljuzanapredovanjem.
Organizacija kluba je
tekuzaecima, ali po-
stoji elja da se ide na
puno viu razinu. Da u
Puli koarka opet bude na
visokomnivou kako bi se dje-
ca mogla identificirati s vrhun-
skimigraima i potomi sama
doprinijeti pulskoj koarci. Mi-
slimdatrebadati prilikumladi-
ma, jer kolikosamdosadvidio,
potencijala ima. Ima sve vie
mladihkoji se ele neimbavi-
ti u ivotu i zato imne pruiti
prilikudatobudekoarka.
Stojaseupravopripremaza
organizaciju svog tradicional-
nog ljetnog kampa, odnosno
kole koarke. Kakva su vaa
iskustvapotompitanju?
-DasadnaStoji imamootvo-
renihigralitanakojimasemoe
jako puno napraviti tijekomlje-
ta. Evo, nedavno je bila akcija
ienja tih vanjskih terena. Na
samspomenljetnogkampavra-
ajumi se slike iz djetinjstva. To
mi jebionajljepi dio. Tojeprili-
ka da se pobolja kao igra, da
upozna nove prijatelje, moda
nove suigrae. U Stoji su tek u
zaecima s timljetnimkampo-
vima, ali treba teiti veimstva-
rima. Tojeonotosadnedosta-
jeuPuli. Nekadsmoovdjeimali
koarkaku akademiju koja je
dovodila brojne igrae i trenere
iz Amerike i Europe. Bilo bi lije-
pokadbi seopet mogloorgani-
zirati neto slino. Moda sam
sad otiao predaleko u budu-
nost, ali uvijek treba teiti tome
daseidenaviurazinu.
Treneri
Sobziromnanainrazmi-
ljanja i godine, jeste li raz-
miljali o trenerskoj karijeri?
- Iskreno, jesam. Zasad se i
dalje vidimu koarci i kad za-
kljuimigrakukarijeru. Imam
i elje i volje za trenerskimpo-
slom. Cijeli ivot uimkoarku
i sve to bih elio prenijeti, po-
nuditi mladima da se afirmi-
raju. Imao samprilike uiti od
velikog broja trenera i od sva-
kog se moe poneto nauiti.
Svaki je, bilopozitivnoili nega-
tivno, utjecao na mene. Ime-
na? Bilo ih je puno koji su pri-
donijeli momrazvoju i ne bih
ih elio nabrajati, pa da neko-
ga preskoim. Ipak, mogu po-
eti odBerekakoji jenapravio
bum urazvojumladihigraa
u Puli, preko Vujoevia s ko-
jimsamsezonu i pol bio u Ita-
liji. Tu su i Spahija, Repea, pa
Sao Filipovski u Olimpiji. Uz
njega i Zmagu Sagadina sam
bio samo kratko, tek tri mjese-
ca, ali samjako puno nauio.
Odrastaosami uzKatsikarisau
AEK-u, aimaosamodlinuse-
zonui saScariolomuMalagi.
Na klupe Cibone i Cedevi-
tesadsuzasjeli NevenSpahi-
jai JasminRepea. Koji jebo-
lji trener po vama?
- Obojicasuvrhunski trene-
ri, imaju odline rezultate za
sobom. Razlika je u tome to
je Repea studiozniji, vie je
posveendetaljima. Kodnjega
ba svakasitnicamorabiti do-
vedena dosavrenstva. Spahi-
ja ne ide tolikoudetalje.
Zabiti pobjedniki ko u drugoj
utakmici za Cibonu nije mala stvar
Samostalne pripreme
Vi ste jedan od sportaa koji se ljeti samostalno pripre-
mao za nastupe. Je li to tajna dugog igranja?
- Ja samjo negdje od svoje 20. godine samvodio rauna
o svomtijelu, jer ne vjerujemda bih bez toga izdrao sve ove
godine igranja bez teih ozljeda i teko da bih se u 37. godini
ovako dobro osjeao. To su posljedice baznih priprema koje
samuvijek odraivao ljeti. Nekad samimao mjesec, nekad
dva mjeseca stanke i to bih razdoblje iskoristio da se samo-
stalno pripremimza napore sezone. Kad bih se oslonio samo
na one klupske pripreme, ne bih dobio onu tjelesnu spremu
koju elimimati kroz cijelu sezonu. Zato ve godinama kad
ljeti doemu Pulu trenirams osobnimtrenerom, Siniom
Ivankoviem. Mislimda ve 12 godina zajedno radimo i moji
nastupi su plod takvog rada. Ranije samtrenirao s trenerima
u Zagrebu, ali vie mi odgovara da treniramovdje.
Konkurencija tjera naprijed
Tijekomrazgovora stalno spominjete volju za uenjemi na-
predovanjem. Odnosi li se to i na konkurenciju u momadi?
- Pokazalo se da samnajbolje igrao kad samimao kon-
kurenciju u klubu na poziciji petice. Kad nisambio jedi-
ni centar. Kad nisamimao prave konkurencije davao sam
manje. U Unicaji sam, primjerice, imao Daniela Santiaga
koji je poslije otiao u NBA i koji je tada bio prvi centar
momadi i s njimsamse znao estoko potui na treninzi-
ma. Kad samigrao u Grkoj pored mene su bili mladi do-
mai centri koji su pokuavali sve da bi me izgurali s po-
zicije prvog centra i to me takoer tjeralo na dodatni rad.
U Francuskoj mi je bilo puno lake kad samu klubu imao
Aeria ili Skelina. Konkurencija tjera naprijed.
OSOBNA ISKAZNICA
Datum roenja:
16. lipnja 1976. godine
Mjesto: Pula
Visina: 210 cm
Reprezentacija:
EP 2003 vedska -
9. mjesto
EP 2009 Poljska -
6. mjesto
OI 2008 Peking -
6. mjesto
IMPRESIVAN NIZ
KLUBOVA
Gradine (1994-1995)
Franck (1995-1996)
Benston (1996-1997)
Cibona (1997-2001)
Olimpija (2001)
Le Mans (2001-2004)
AEK Atena (2004-2005)
Unicaja Malaga
(2005-2006)
Le Mans (2006-2007)
Beikta (2007-2008)
Benetton (2008-2011)
Montegranaro
(2011-2012)
Treviso (2013)
Cibona (2013)
Najbolje sezone
Kada ste igrali najbolju koarku karijere?
- Dobro pitanje. Moramrazmisliti. Mislimda je to bilo raz-
doblje nakon Malage. S Unicajomsamosvojio naslov, ali
samdio sezone propustio zbog ozljede. Mislimda samnaj-
bolje igrao u sezonama nakon te. Dakle u Le Mansu, Beik-
tau i Benettonu. Tada samigrao dosta zrelo i dosta dobro.
O reprezentaciji
esto ste bili na popisu reprezentativaca, ali ste na koncu
ili na dva europska prvenstva i na OI u Pekingu. Mislite li
da ste mogli i vie?
- Ne volimse vraati u prolost, ali kadrazmiljamorepre-
zentaciji najvea al ostaje tonisamiaona EP1997. godine
u Barcelonu. Biloje tozbognekih igara okoreprezentaci-
je i tome biloohladilo. Ipak, na kraju samotiaou Pekingi to
smatramvrhuncemkarijere. San svakogsportaa je da nastu-
pi na Olimpijskimigrama i meni se taj san ostvario. Taj nastup
mi je bioi satisfakcija za onaj proputeni odlazak u Barcelonu.
U Stoji postoji
elja da se ide
na puno viu
razinu kako bi
se djeca mogla
identificirati s
vrhunskim igra-
ima i potom i
sama doprinijeti
pulskoj koarci
S ova dva trofeja sam poveao i osobnu rizni-
cu pehara. Dotad sam osvojio kup u Francu-
skoj, te pet naslova s Cibonom i jedan u pa-
njolskoj, ali nikad nisam osvojio duplu krunu
znaju koliko ja u tim
ma mogu pruiti.
Poredaktivnog ig
arke vi ste i lanup
je.Kakoocjenjujeter
klubui vauuloguu
- RaduStoji ocjenj
pozitivno. Zato sam
io u rad uprave koji
istini za volju, bio vi
jer sam bio zauzet i
Puli treba ozbiljan k
ki klub u kojeme d
i uiti igrati koarku
to ostvarilo prvo
stojati dobra org
unutar kluba. T
ji ona postoji i
je da vidim
ljuzanapred
Organizacija
tekuzaecim
stoji elja da
puno viu raz
Puli koarka ope
visokomnivou kako
ca mogla identificirat
skimigraima i poto
doprinijeti pulskoj ko
slimdatrebadati prili
ma, jer kolikosamdo
potencijala ima. Ima
mladihkoji se ele ne
ti u ivotu i zato im
prilikudatobudeko
Stojaseupravopri
organizaciju svog tra
nog ljetnog kampa,
kole koarke. Kakv
iskustvapotompita
-DasadnaStoji im
renihigralitanakojim
jako puno napraviti ti
o bilo raz-
aslov, ali
a samnaj-
su, Beik-
sta dobro sta dobro sta ro. sta dobro sta ro.
na koncu
. Mislite li
p morepre- mo re-
97. godine
zentaci-
ekingi to
e da nastu-
Taj nastup
Barcelonu Barcelonu Bar nu.
S ova dva trofeja sam poveao i osobnu j
cu pehara. Dotad sam osvojio kup u Franc j
skoj, te pet naslova s Cibonom i jedan u j, j
njolskoj, ali nikad nisam osvojio duplu kru j j j
R
. G
O
R
I
/C
R
O
P
IX
N
. D
U
G
I/C
R
O
P
IX
Pulskim klincima trebaju idoli
D
. M
A
R
I
/C
R
O
P
IX

sport

GIMNASTIKA: SVJETSKI KUP
Tomislav Markovi peti
ANADII - Hrvatski gimnastiar Tomislav Markovi za-
uzeo je peto mjesto u finalu Svjetskog kupa u portugal-
skoj Anadii. Osjeanin je na parteru odvjebao za ocjenu
14.600.
Zlato je osvojio Brazilac Diego Hypolito s 15.375, ispred
srebrnog Nijemca Mathiasa Fhriga (15.175) i bronanog
Amerikanca Samuela Mikulaka (15,100).
KANDIDATURA ZA OI 2020.
Madridski kolektivni san
MADRID - Oko 50.000 ljudi iskazalo je potporu kandi-
daturi Madrida za organizaciju Olimpijskih igara 2020. na
razliitim sportskim dogaanjima koja su odrana u glav-
nom panjolskom gradu.
- Zasluujemo Igre i to je kolektivni san ne samo za Ma-
drid, nego za cijelu panjolsku. To je stvarnost! - izjavila je
gradonaelnica Ana Botella.
U slavnom parku Retiro igrale su se utakmice odbojke
na pijesku dok su na stadionu Reala, Santiago Bernabeu,
odrane vjebe aerobika i kardiovaskularni trening. Mee-
vi stolnog tenisa, utakmice malog nogometa, koarke i gi-
mnastike vjebe odravane su po cijelom gradu.
Vrhunac ovog sportskog dogaaja bila je utrka na
osam kilometara s 30.000 sudionika koja je startala u
22.30 sati po lokalnom vremenu.
Madrid je kandidat za OI 2020. zajedno s Tokijom i Ista-
nbulom.
Prema rijeima predsjednika Odbora za kandidaturu
Alejandra Blanca, vie od 80 posto panjolaca podrava
kandidaturu Madrida.
- Dovoljno je pogledati ulice Madrida da shvatite koliko
ovaj grad eli Igre. To je najbolje ispitivanje javnog milje-
nja koje smo mogli imati - rekao je Blanco.
Prema rezultatima pravog ispitivanja javnog miljenja,
81 posto Madriana podrava kandidaturu svog grada
unato ekonomskoj krizi u kojoj se zemlja nalazi. (Hina)
BOANJE: TURNIR ZAJEDNICE TALIJANA
Umagei obranili titulu
PAZIN - Boari Umaga podigli su pobjedniki pehar
tradicionalnog turnira trojki Pazin-Pisino 2013 koji je u
organizaciji sportske sekcije Zajednice Talijana Pazin sed-
mi put odigran u boarskoj dvorani i na gradskom boali-
tu Pod lipom. Time su obranili titulu kojom su lani preki-
nuli petogodinju vladavinu domaina, prve ekipe Pisina.
Ovoga su puta nastupili u neto izmijenjenom sastavu, no
dovoljno jakom da ve u razigravanju dobrim igrama na-
jave da bi se era Umagea mogla nastaviti, to su kasnije
i potvrdili kad su redom padali Laurana (7:4) u etvrtfi-
nalu, Babii (8:7) u polufinalu i na kraju Materada u finalu
(11:9). Najvie problema imali su protiv prvih susjeda Ba-
bia koji su se, pak, pokazali kao najugodnije iznenae-
nje turnira i pomalo iz drugog plana doli u borbu za tree
mjesto. Tu su ipak bolji bili nekadanji prvaci Pisino I i sla-
vili rezultatom 13:5.
Na otvaranju turnira u novoureenim prostorijama pa-
zinskih Talijana meu okupljenim ekipama, predstavni-
cima talijanskih zajednica Rijeke, Slovenskog primorja i
Istre, gradonaelnik Pazina Renato Kruli po drugi je put
dobrodolicu zaelio i boarima Zajednice Talijana Ilok
koji su u svom drugom pojavljivanju doli i do prve pobje-
de, nakon to su bili bolji od Savudrije 13:6.
Na kraju, pored tradicionalnih nagrada i priznanja,
predsjednica Pazinjana Gracijela Paulovi uruila je i na-
gradu za najboljeg igraa turnira koju je primio Boo or-
go iz poraenih finalista, Materade.
Rezultati, etvrtfinale: Pisino II - Matterada 8:13, Uma-
go - Laurana 7:4, Momiano - Babii 9:10, Monpaderno
- Pisino I 0:13; polufinale: Matterada - Pisino I 13:3, Uma-
go -Babii 8:7; za 3. mjesto: Pisino I - Babii 13:5; finale:
Umago - Matterada 11:9. (M. P.)
ASTAN OPROTAJ FUNTANJANA,
PRVAK SE BLAMIRAO U MARELJIMA
DRUGA HBL SJEVER
Istra Aluminij
ostala drugoliga
Oba ugroena klu-
ba, Istra Aluminij
i Kastav na doma-
im terenima upisali
pobjede, pa je mom-
ad iz Rokog Polja
zadrala dva boda
prednosti pred kon-
kurentom i ostala
drugoliga
PORE - U Rokom Polju
e se i sljedee sezone igrati
drugoligako boanje, a Istra
Aluminij je zadrala svoj sta-
tus u Drugoj HBL sjever kao
jedan od njegovih najdugo-
vjenijih lanova. Epilog je
to posljednjeg kola lige koje
je dalo odgovor na jo samo
jedno pitanje, hoe li uz ve
ranije otpisanu Funtanu is-
pasti Istra Aluminij ili Ka-
stav. S obzirom da su oba
ugroena kluba na domaim
terenima upisala pobjede,
bilo je to dovoljno moma-
di iz Rokog Polja da zadr-
i dva boda prednosti pred
konkurentom i ostane dru-
goliga.
Nikakve neizvjesnosti na
oprotaju od sezone ustva-
ri nije ni bilo, s obzirom da
je Istra Aluminij u susretu s
Lovranom prije zadnje se-
rije klasinih igara vodila
11:3, to znai da je ve u
tom trenutku imala osigu-
ran remi koji joj je bio do-
statan za ostanak. Svi su
boari iz Rokog Polja u
najvanijem susretu sezo-
ne bili na visini zadatka, u
kljunom trenutku susreta,
odmah na poetku kad su
se skupljali presudni poe-
ni, svi su blianje i izbijanje
u krug odigrali vrlo dobro, a
potom je Robi Ili pogodio
i odlinu 31 bou u brzin-
skom izbijanju.
U derbiju vodeih klu-
bova koji se igrao za pre-
sti, Marelji su svladali ve
okrunjenog prvaka i povrat-
nika u Prvu HBL Pulu te na
kraju prvenstva zaostatak
za njom sveli na svega tri
boda. Puljani su aktivan re-
zultat drali do pred ulazak
u zadnju seriju igara kad su
zaostajali s minimalnih 6:8,
no onda su izgubili sve e-
tiri klasine igre, to im se
dogodilo i prije dva tjedna
na gostovanju u Zagrebu
kad su poraeni od Dubra-
ve. Petar Barlian je upisao u
pulskom sastavu dvije po-
bjede s vrlo dobra 24 punta
u krugovima.
Funtana se asno opro-
stila od drugoligakog
drutva domaom pobje-
dom nad jakom rijekom
Brajdom. Premda su Rije-
ani nakon brzinskog iz-
bijanja vodili 6:4, Funta-
njani su dobili sve igre do
kraja i slavili uvjerljivu po-
bjedu. Najbolji funtanjan-
ski boar cijele sezone Ne-
ven Lakovi dobio je sve tri
igre, Nikola Mari i Sandro
Ladavac dodali su po dvije
pobjede. K. KLARI
18. KOLO
Marelji - Pula16:6
Rezultati, krug (6:2): Bradii - Iki 22:20, Kovaevi
- Percan 25:15, Peloza - Zemunovi 24:20, Vlah - Barli-
an 23:24; brzinsko izbijanje (0:2): Pikovi - Klari 17:27;
precizno izbijanje (2:0): Vlah - Zemunovi 22:12; tafetno
izbijanje (0:2): Kovaevi, Bradii - Iki, Barlian 36:39;
pojedinano (2:0): Kovaevi - Zemunovi 13:12; par
(4:0): Vlah, Bena - Iki, Pakvali 13:2, Santoro, Bradii
- Lencovi, Percan 13:3; trojka (2:0): Peloza, Maras, Sko-
i - Barlian, Klari, Perai 13:1.
Istra Aluminij - Lovran 17:5
Rezultati, krug (7:1): Ili - Oli 23:21, Grini - iguli
22:17, Bai - Buevi 22:22, Brnobi - Lazari 23:15; br-
zinsko izbijanje (2:0): Ili - Dretvi 31:10; precizno izbijanje
(0:2): Bai - Mioi 13:19; tafetno izbijanje (2:0): V. Gla-
vi, Grbac - Mrak, iguli 31:30; pojedinano (2:0): Grini
- nema protivnika 6:0; par (2:2): Nuzica, T. Glavi - Mrak,
Buevi 12:9, uli, Brnobi (Ili) - Lazri, Dretvi 11:13;
trojka (2:0): Bai, Grbac, V. Glavi (Nemarnik) - Oli, Mio-
i, iguli 13:6.
Funtana - Brajda 16:6
Rezultati, krug (4:4): Sardelin - arac 13:18, Mari - Barii
17:15, Lakovi - Smokvina 16:13, Kovaek - Mori 16:20; brzin-
sko izbijanje (0:2): Liovi - Smokvina 25:29, precizno izbijanje
(2:0): Ladavac - arac 12:7; tafetno izbijanje (2:0): Lakovi,
Mari - Barii, tefanec 32:30; pojedinano (2:0): Lakovi -
arac 11:9; par (4:0): Sardelin, Ladavac - Barii, Lerga 13:5,
Marinovi, Legovi - Mri, Smokvina 13:1; trojka (2:0): Liovi,
Kovaek, Grgeta - Mori, tefanec, Dokozi 13:8.
Rezultati 18. kola: Sv. Luka - Sloga 16:6, Istra Aluminij -
Lovran 17:5, Funtana - Brajda 16:6, Marelji - Pula 16:6, Ka-
stav - Dubrava 12:10.
Pula 18 13 1 4 257:139 27
Marelji 18 12 0 6 236:160 24
Brajda 18 10 2 6 215:181 22
Sv. Luka 18 9 1 8 190:206 19
Dubrava 18 8 0 10 199:197 16
Sloga 18 7 2 9 194:202 16
Lovran 18 8 0 10 181:215 16
Istra Aluminij 18 7 2 9 177:219 16
Kastav 18 6 2 10 175:221 14
Funtana 18 4 2 12 156:240 10
Ekipa Umaga, pobjednici turnira
ODLIAN U BRZINSKOM - Robi Ili (Istra Aluminij) izbio je 31 bou BLISTAO U PORAZU - Petar Barlian, Pula
D
.

M
E
M
E
D
O
V
I

oglasi

igraj tenis
u prvom redu do mora!
www.umagtennisacademy.com
P
R
O
G
R
A
M
I

A
KA
D
E
M
I
J
E
fun
intensive
individualni satovi
tenis kam
p
Slubeni regionalni centar
Hrvatskog teniskog
saveza
Partneri

sport

vijesti IZ auto-moto industrije
hrvatska PREMIJERA: KIA pro ceed
vijesti: IZ auto-moto industrije
hrvatska PREMIJERA: KIA pro ceed
vijesti: IZ auto-moto industrije
SUTRA u Glasu Istre
uto a
moto
VOZILI SMO:
Novi Citroen C4 Picasso

PREDSTAVLJAMO:
Fiat 500 Living

TEST:
Volkswagen Golf 1,2 TSI

PIKES PEAK:
Loeb napada brdo pod oblacima

VIJESTI IZ AUTO-MOTO INDUSTRIJE
MERSIN - Hrvatski maeva-

lac Bojan Jovanovi poraen
je u 1. kolu floreta na Medi-
teranskim igrama u Mersinu
od Talijana Giorgia Avole 7:15.
Bojan je odlino otvorio bor-
bu povevi 4:1, no tada je stao.
Bivi europski prvak i svjet-
ski viceprvak nanizao je se-
dam bodova stigavi do vod-
stva 8:4. Ubrzo je bilo 10:5, pa
12:6 i Avola je potom mirno
priveo borbu kraju.
- Razoaran sam ovim re-
zultatom. Nadao sam se bo-
ljem plasmanu, premda ni-
sam niti na 50 posto svojih
snaga - kazao je Jovanovi.
Protiv Talijana se borio na
posljednjem EP-u gdje ga
je pobijedio zbog ega Avo-
la nije nastupio na Olimpij-
skim igrama.
- Sad mi je vratio - dodao je
Jovanovi.
Iza njega je neuspjeh na
europskom prvenstvu u Za-
grebu gdje je osvojio skro-
mno 59. mjesto, a sad je ispao
i na startu mediteranskog tur-
nira. Uskoro slijedi i svjetsko
prvenstvo, no 33-godinji Za-
grepanin nije siguran koe li
nastupiti u Budimpeti.
- Nisam siguran ima li uop-
e smisla putovati na SP da
se tamo sramotim. To je pita-
nje koje je jo uvijek otvoreno,
moda se i oprostim od karije-
re - dodao je Jovanovi koji je
nedavno promijenio klub i sad
je lan poreke pade. (Hina)
MAEVANJE: JOVANOVI ISPAO U OSMINI FINALA
Novi lan pade zavrava karijeru?
17. MEDITERANSKE IGRE, MERSIN, TURSKA, OD 20. DO 30. LIPNJA
VATERPOLO: HRVATSKA - ITALIJA 7:5
Barakude u prvom
mediteranskom finalu
MERSIN - Hrvatska vaterpolska reprezenta-
cija plasirala se u finale Mediteranaskih igara
nakon to je u polufinalu pobijedila Italiju 7:5
(2:2, 2:2, 0:1, 3:0). Bio je to dramatian susret
s mnogo iskljuenja i grubosti, a presudila je
posljednja dionica koju je Hrvatska dobila 3:0.
Hrvatsku su do plasmana u prvo finale na MI
predvodili Andro Bulje i Paulo Obradovi s
po dva gola, dok su po jedan pogodak postigli
Sandro Sukno, Anelo etka i Maro Jokovi.
Hrvatska e u finalu igrati protiv panjolske
koja je u polufinalu pobijedila Grku 10:7. Fi-
nale je na rasporedu u srijedu.
RUKOMET ():
HRVATSKA - PANJOLSKA 25:24
Druga pobjeda
MERSIN - Uspjene su bile rukometai-
ce koje su upisale i drugu pobjedu u sku-
pini. Nakon pobjede protiv Makedonije,
odabranice izbornika Vladimira Canjuge
pobijedile su panjolsku 25:24. Najbo-
lje igraice u hrvatskim redovima bile su
Sonja Bai s devet te Lara Frankovi sa
sedam golova, dok je Ivana Mili dodala
etiri gola. Kod panjolki najuspjenije
su bile Alexandrina Cabral sa sedam, te
Naiara Egozkue sa est golova.
Rukometaice danas imaju slobodan
dan, a potom ih u utorak oekuje ogled
protiv Slovenki.
NEVEN UGAJ OSVOJIO SREBRO, PA SE KOMPLETNA HRVAKA REPREZENTACIJA OKITILA ODLIJIMA
Oekivali barem jedno zlato
Sva trojica imaju kapacitet za zlatnu medalju,
nije posve zadovoljan trener Jakubek. Vesla-
ica Marcela Miloevi bronana u samcu
SEDAM
MEDALJA
HRVATI NA MI
STRELJATVO (9): Giovanni Cernogoraz, trap, 4. i 5. serija
(finale od 13.00), Bojan urkovi, zrana puka 10 m, kvalifi-
kacije (finale od 12.30), (11.15): Snjeana Peji, zrana pu-
ka 10 m, kvalifikacije (finale od 14.30)
GIMNASTIKA (10.30): Robert Seligman, finale, konj s
hvataljkama, (14): Marijo Monik, finale, prea
RUKOMET, m (13): Hrvatska - Tunis
ODBOJKA, (14.30): Hrvatska - Italija
BOKS (19.30): Josip Bepo Filipi (do 91kg), polufinale
pirelja i Marovi bez finala
Hrvatski strijelci Saa pirelja i Marija Marovi nisu se
uspjeli plasirati u finale discipline 10 metara zrani pi-
tolj. Marovi je u kvalifikacijama bila deveta s pogoe-
nih 377 krugova. pirelja je bio jedan od kandidata za
odlije, meutim na koncu je osvojio deseto mjesto s
568 pogoenih krugova.
Mui korak do medalje
Hrvatski skija na vodi Feruccio Mui osvojio je etvrto
mjesto u disciplini slalom na Mediteranskim igrama, to
je najvei uspjeh u povijesti ovog sporta od proglaenja
hrvatske neovisnosti.
Cernogoraz etvrti nakon tri serije
Zlatni olimpijac Giovanni Cernogoraz nalazi se na etvrtom
mjestu nakon prve tri serije discipline trap. Danas su na ras-
poredu jo dvije serije, nakon ega e najboljih est ui u
finale. Cernogoraz je etvrti sa 74 pogoene mete, a ispred
njega su panjolac Jesus Serreno Lara (74), te Slovenac
Botjan Macek (75) i Manuel Mancini (75) iz San Marina.
Talijan Massimo Fabbrizi kojeg je Giovanni pobijedio na
OI u dodatnom raspucavanju nalazi se na sedmoj poziciji.
OTKAZALE RUKE I NOGE - Neven ugaj
PREZADOVOLJNA -
Marcela Miloevi
D
.

K
R
A
J
A
/
C
R
O
P
I
X
MERSIN - Dvije medalje
osvojili su juer hrvatski spor-
tai na 17. Mediteranskim igra-
ma u turskom Mersinu.
Nakon to je prekjuer Ne-
nad ugaj osvojio broncu, ju-
er je njegov tri minute stariji
brat Neven osvojio srebrno od-
lije u hrvanju grko-rimskim
stilom. Neven ugaj je u fina-
lu kategorije do 74 kilograma
izgubio od domaeg hrvaa
Emraha Kusa. Bila je to sedma
hrvatska medalja u Mersinu,
prva srebrna nakon dva zlata i
etiri bronce.
Kiselo nale
- Zadovoljan sam i nisam
zadovoljan. Trebao sam borbu
odraditi daleko bolje, no osvo-
jio sam srebro to je napredak
u odnosu na posljednje MI u
Pescari kad sam bio trei - ka-
zao je 30-godinji ugaj.
Na putu do finala pobijedio
je afrikog prvaka Tunianina
Zieda Aya Okrama, zatim u e-
tvrtfinalu Alirca Abdelkrima
Ouakalija te u polufinalu olim-
pijskog pobjednika iz Pekinga
i bronanog s OI u Londonu
Francuza Steevea Guenota.
- Naalost, u finalu sam se
ukiselio. Presjeklo me sre-
dinom borbe i ruke i noge
su otkazale. Kus je posve za-
slueno slavio - dodao je hr-
vatski asnik i diplomirani
kineziolog.
Finale je odrano uz gotovo
nogometno navijanje turskih
navijaa koji su do vrha ispu-
nili Yenisehir Expo Centar koji
prima oko 1.000 gledatelja.
- Turin je imao borbu ma-
nje i laki drijeb, tako da je
odmorniji stigao do finala, no
ne elim se na to vaditi.
Braa ugaj su osvojila
medalje i na Mediteranskim
igrama u Pescari 2009. godi-
ne. Tada je zlato pripalo Ne-
nadu, a bronca Nevenu. Na-
dali smo se da bi ovoga puta
mogli biti obrnuto, no Turin
Kus je pokvario planove.
- Moram priznati da sam
iznenaen to je Neven izgu-
bio. Morat emo hladne glave
proanalizirati borbu - kazao je
trener hrvatske reprezentacije
Davor Jakubek.
Izjednaena utrka
Premda su sva tri hrvatska
hrvaa osvojila medalju na
MI, Neven srebro, a njegov
brat Nenad i Dominik Etlin-
ger bronce, Jakubek je kazao
da nije posve zadovoljan.
- Oekivao sam barem jed-
no zlato, jer sva trojica imaju
kapacitet za zlatnu medalju.
Jakubek je naglasio da nisu
uspjeli posve odraditi plan
priprema, jer su deki mo-
rali uzimati godinje odmore
i slobodne dane za zavrne
pripreme i odlazak na Medi-
teranske igre.
Veslaica Marcela Miloe-
vi osvojila je bronanu me-
dalju u samcu.
- Nadala sam se medalji i
uspjela sam ju osvojiti. Utr-
ka je bila vrlo izjednaena,
posebno borba za srebro. Na
koncu je Talijanka Giada Co-
lombo bila bra za svega 20-
ak stotinki sekunde - kazala je
23-godinja Karlovanka.
Zlato je osvojila srpska
veslaica Iva Obradovi s
rezultatom 7:30:04, Colom-
bo je bila druga s pet sekun-
di zaostatka, dok je Marcela
uzela broncu s 5.21 sekun-
dom zaostatka za pobjedni-
com. (Hina)

crna kronika

*
*
ZAGREB - Provalnik profinjenog i istan-
anog likovnog ukusa je u noi sa su-
bote na nedjelju provalio u kuu vlasni-
ka Lj. K. u Lovenskoj ulici u zagrebu.
Ljubitelj umjetnosti ukrao je sliku Cele-
stina Medovia, jednog od najveih hr-
vatskih slikara, ali i slikara ija platna
postiu najvie, gotovo vrtoglave cije-
ne. Provalnik, koji oioto ima i ima ne-
to ire interese i nije fokusiran samo
na likovnu umjetnost, nesretnom LJ. K.
Ukrao je i prijenosno raunalo. (T. P. )
Provalnik
ukrao sliku
VIKENDA PUNE RUKE POSLA
IPAK E NA SUD: SLOVENCU IMRANU DURMIIJU SUDIT E SE ZA
SLUAJ VIEMILIJUNSKE PRIJEVARE ULAGAA NA SJEVERU ISTRE
GLOBALNA GLAD ZA SIROVINAMA: EKSPLOZIVOM NA PLOU U GORNJOJ PLOI
ia minirao kuu pa ukrao tranice
umro,
paen
Mladi Slovak
se mobitelom
javio svojoj
obitelji da odu-
staje od utrke
te da se vraa
kroz Malu Pa-
klenicu u koju
naalost nikada
nije stigao
Uivanje u prirodi esto krije zamke opasne po ivot
Optunica za
forex prijevare
PAZIN - Sluaj viemilijun-
ske prevare koji se godinama
spominje na podruju Buja
i Umaga, ali i ire napokon
je poeo dobivati svoj pravni
put, podizanjem optunice
protiv 36-godinjeg Imrana
Durmiija iz Kopra zbog pri-
jevare teke vie od 3,6 mili-
juna kuna.
Sjedite u Panami
Pazinsko Opinsko drav-
no odvjetnitvo podignulo
je optunicu protiv 36-go-
dinjeg slovenskog drav-
ljanina zbog prevare veeg
broja osoba, odnosno njih
vie od stotinu za milijunski
iznos putem programa ula-
ganja u trgovanje devizama
na meunarodnom tritu
valuta ili javnosti poznati-
jem kao forex trite. Osum-
njieni Slovenac je od sije-
nja 2008. do oujka 2009.
godine predstavljajui se
kao internacionalni direk-
tor tvrtke sa sjeditem u Re-
publici Panami i kao glavna
osoba za ulaganja preko te
tvrtke za podruje Republi-
ke Hrvatske, u Bujama odr-
avao prezentacije i nudio
program investiranja nema-
lom broju potencijalnih ula-
gaa. Obeavao im je veliku
novanu dobit te im lano
predoavao da e njihova
novana sredstva biti ulo-
ena u trgovanje devizama
na forex tritu. Za potrebe
pronalaska ulagaa u pro-
gram je uveo promotore koji
su od novih ulagaa primali
uplate i davali ih njemu. No,
uloeni novac nije investirao
u trgovanje devizama ve je
zadrao za sebe ime je sto-
tinjak ulagaa prevario za
milijunske iznose.
Lakovjerni ulagai
Sluaj je nakon 2009. go-
dine poeo izlaziti na vi-
djelo, a oteeni su poje-
dinano poeli prijavljivati
sluajeve policiji. Prijave su
policiji, prema neslubenim
informacijama, stizale sa
podruja od Porea do Buja
i Umaga. Modus operandi je
poznat od ranijih sluajeva
raznih forex prijevara. Orga-
nizator putem neke pozna-
te osobe sazove prezentaci-
ju na koju se uvijek pojavi
vei broj ljudi jer je u pita-
nju mogunost velike zara-
de. Uvijek ima i lakovjernih
osoba koje vjeruju da e pre-
ko noi, legalnim putem ste-
i bogatstvo. Pored samog
organizatora potrebni su i
pomonici, u ovom sluaju
se oni zovu promotori koji
ljude nagovaraju na dolazak
na prezentacije, ali i nova-
na ulaganja. Postoji sistem
da promotori, koji su uglav-
nom iz redova lokalnog sta-
novnitva, nakon nekoliko
primljenih uplata onim pr-
vima isplate manje novane
iznose kako bi odrali privid
ponuene brze i dobre zara-
de, a time i vjerodostojnosti
cijelog posla.
Uteevina i krediti
Brze isplate manjeg nov-
anog iznosa najbolji su
mamac za proirenje bro-
ja ulagaa iz redova prija-
telja i rodbine. Prema ono-
me to smo od uli od nekih
ulagaa koji su eljeli osta-
ti anonimni, u vrijeme kad
su krenule prijave ima oso-
ba koje su ulagale vie de-
setaka tisua eura, vlasti-
te uteevine, a neki su ak
podizali i kredit kako bi ulo-
ili sredstva taj program. No
sada su uglavnom u dugo-
vima i prisiljeni su podiza-
ti nove kredite radi ispla-
te starih. Naravno, vjerovali
su da e kredite vraati re-
dovitim isplatama dobiti i
u konanici izii sa pode-
bljanom glavnicom, odno-
snom zaradom.
Nakon podizanja optu-
nice valja priekati suenje
kada e biti jasnije tko je po-
red optuenog Durmiija
bio jo u igri, a najvanije od
svega to oteene zanima
je kada e doi do uloenog
novca i tko e im ga vratiti.
Mateo SARDELIN
Neki su ulagai podizali kredit da bi investirali na forex trite
P
.

P
A
U
N
O
V
I

/

C
R
O
P
I
X
GOSPI - Eksplozivom
je sruio armiranu plou
na izgorjeloj i devastira-
noj kui 69-godinjaka iz
Gornje Ploe, kako bi ukrao
- dvije eljeznike trani-
ce to su bile ugraene u
plou (!).
Dio je to inkriminacija
protiv 80-godinjaka iz Op-
ine Lovinac, nad kojim su
slubenici Policijske uprave
liko-senjske dovrili krimi-
nalistiko istraivanje, zbog
sumnji da je poinio dvije
krae. Ova, u kojoj je pri-
mijenio metodu kao iz ka-
kvog prirunika za diver-
zante, okvalificirana je kao
teka kraa.
Osamdesetogodinjak se
sumnjii da je - po izvedbi
- neobine delikte poinio
u ovom mjesecu, u razdo-
blju od 10. do 18. lipnja, u
mjestu Gornja Ploa, nase-
lju u Opini Lovinac, u Li-
kom polju. Osim iz kue, u
kojoj je uporabio minerske
metode, utvreno je i da je
iz druge, nenastanjene obi-
teljske kue u Gornjoj Plo-
i, u vlasnitvu 77-godi-
njaka iz tog mjesta, otuio
tri eljeznike tranice koje
su bile postavljene kao po-
prene grede poda.
Policija nije izvijestila za-
to se 80-godinjak toliko
namjerio na tranice, no
za pretpostaviti je da je na
njima htio zaraditi proda-
jui ih kao sekundarne si-
rovine. F. V.
Lopovi odnijeli
prozore
Nepoznati poinitelji
provalili su u kuu u
izgradnji zlosretnog Z.
B. na irem podruju
Zapreia. Provalnici
su uli kroz sporedna
vrata kue u izgradnji,
koja su obili, a iz kue
su ukrali petnaestak
PVC prozora koje je Z.
B. namjeravao monti-
rati na svojoj kui. te-
ta je izmeu 70.000 i
100.000 kuna. (T. P.)
M
.

A
.
Pazinsko Opinsko dravno odvjetnitvo podignulo je optunicu
protiv 36-godinjeg slovenskog dravljanina zbog prijevare vie
od stotinu osoba za 3,6 milijuna kuna putem programa ulaganja
u trgovanje devizama na meunarodnom tritu valuta ili javno-
sti poznatijem kao forex trite
lanovi gospike postaje
HGSS-a spasili su pak pla-
ninara kojem je pozlilo za
uspona na Krajaev kuk na
Velebitu.
Spasonosni signal
Spasilaka akcija uslijedi-
la je nakon to je u subotu
oko 11.30 sati upanijski cen-
tar 112 iz Gospia proslijedio
HGSS-u poziv uznemirenog
planinara koji trai pomo za
kolegu kojem je loe. Situaci-
ja se doimala vrlo ozbiljnom;
sat i pol hoda od planinarskog
doma Alan u smjeru Zaviana
pozlilo je 63-godinjem plani-
naru, a svi simptomi upuiva-
li su na predinfarktno stanje.
Neto ranije planinar se htio
popeti na Krajaev kuk.
Njegov iskusni kolega pla-
ninar se, sreom, snaao, brzo
popeo na oblinji vrh, uhva-
tio signal i mobitelom zatra-
io pomo, povjerivi unesre-
enog brizi planinara koji su
prolazili i ponudili pomo.
lanovi HGSS Stanice
Gospi ve su nakon nekoli-
ko minuta krenuli prema sje-
vernom Velebitu. Stigli su na
vrijeme, pregledali su une-
sreenog planinara te mu
pomogli s kisikom. Spasioci
su tijekom akcije bili u stal-
nom kontaktu s timom hit-
ne medicinske pomoi iz Se-
nja koja ih je ekala na Alanu,
kod planinarskog doma.
Planinara su transportira-
li specijalnim nosilima, ma-
rineru, te ga uskoro predali
timu hitne medicinske po-
moi. No, planinaru se ubr-
zo naglo pogoralo stanje pa
je, umjesto u Senj, hitno tran-
sportiran u rijeki KBC. Ipak,
nekoliko sati kasnije stigla je
vijest da je planinaru stanje
stabilno i da se oporavlja.
kolumne
skih prava i ivot bez gra-
nica. Hrvatski graani sada
e i u Beu biti kod kue, a
umjesto straha od Europe
doivjet emo europeizaci-
ju svakog kutka Lijepe nae.
Otrcano je govoriti kako se
Hrvatska vraa kui - pre-
pustimo tu frazu Pantova-
ku - no promjene svakod-
nevnog ivota su poele.
Proteklih mjeseci medi-
ji su, bez elje za ironizaci-
jom, neprekidno najavlji-
vali povoljniji roaming
kada uemo u Uniju, iako
graane na rubu finan-
cijskog sloma daleko vie
zanimaju cijene od kojih
se ivi. Moda Unija jest
carstvo roaminga, mo-
da je neobino vano da
s osobnim iskaznicama
moemo u Finsku (ali ne
i na Island), te da se uki-
daju carine kad kupimo
neki predmet na njema-
kom Ebayu, ali doima se
kako se javnost najvie
razveselila propagandi
koju nije poduzela Vlada
ili sama Unija.
Trgovaki lanci koji u
posljednje vrijeme rekla-
miraju svoje europske ci-
jene i trajna EU-snienja
nainili su na populariza-
ciji Unije meu Hrvatima
vie nego Banski dvori i
Pantovak zajedno. Umje-
sto prednosti pojedinih
birokratskih akcija, du-
andije su objavili akcije
jeftinog sladoleda i vina, a
bude li i jeftinijeg piva, EU
e okupirati Hrvatsku u
dobrom raspoloenju.
Drugim rijeima, graa-
ne ne zanimaju velike ide-
je, nego male utede. Ne
zanimaju ih povijesne us-
poredbe Jugoslavije i Unije
(koje su u zoolokom smi-
slu kao da pored slona sta-
vite lisicu), nego moe li im
dijete studirati u Padovi,
mogu li kupiti hladnjak u
Trstu ili bezbrino navratiti
u Sloveniju po nove zimske
gume. Zanima ih konku-
rencija u energetici i hoe
li struja biti jeftinija 12 ili
15 posto kod novih eletro-
distributera.
Zanimaju ih i graan-
ske slobode, u Uniju mogu
pjevati Vilu Velebita koliko
god hoe (a u SFRJ uglav-
nom nisu mogli), ali ne
mogu vrijeati crnce i i-
dove (to im za Juge nije
padalo na pamet). Unija
pojednostavljuje (moda i
pojeftinjuje) ivot graani-
ma, da bi ga pomalo kom-
plicirala politikoj eliti.
Zapamtimo li 1. srpanj
kao Dan europske Repu-
blike, moda neemo po-
grijeiti.
pljih) obilaznih pravaca,
jedan od eih takvih slu-
ajeva zbio se ba u opi-
ni Cerovlje. Svakakvih je
iskustava sa zemljitima
i izgradnjama bilo, no je
li iz izvuena pokoja po-
uka kako postupati da se
nesporazumi pa i bloka-
de potencijalnih projekata
za koje je nedvojbeno da bi
donijeli vie dobrobiti nego
tete? Svaku tetu izazva-
nu institucionalnim dje-
lovanjem ljudske zajedni-
ce treba kompenzirati; zato
mi je udno da otprije nije
bilo poznato kakvu e te-
tu izazvati izgradnja dva-
ju planiranih akumulaci-
ja u opini Cerovlje, i da se
puno ranije netko nije po
zadatku pozabavio ispiti-
vanjem javnog mnijenja
u toj opini kod ljudi koji
e biti najvie pogoeni, da
se na vrijeme i u pristoj-
noj komunikaciji poraz-
misli i izdogovara o na-
inu i iznosu obeteenja.
Jer ovako kako je ispalo -
nakon tog prvog javnog
skupa - i mjetani i tijela
vlasti opine Cerovlje tra-
e potpuno brisanje dva-
ju planiranih akumulacija
iz cjelovitog istarskog pla-
na navodnjavanja. Cerov-
lje ne eli biti njegov dio,
tako je ispalo.
A nije logino, pogle-
damo li na zemljopisnu
kartu, ili provozamo li se
barem dijelom ove opi-
ne. Ona je jedna od naj-
brdovitijih, reljefno naj-
razvedenijih, ali i vodama
najbogatijih u Istri. Kroz
njenu sredinu tee Pazin-
ica, ne ba mona voda,
ali kad zatreba, njeno ko-
rito uspijeva progutati sve
to donosi desetak njenih
pritoka. Potoci sjevernog
dijela opine dio su sli-
va rijeke Mirne, a Cerov-
ljantina se s jugoistone
strane naslanja i na jeze-
ro Butoniga, dok na kraj-
njem istoku vodama gra-
vitira prema Boljunici.
U sreditu su opine pak
tzv. Cerovljanske bare, na-
stale punjenjem negda-
njih iskopita gline za po-
trebe tamonje ciglane, a
danas su te bare omiljeno
sportsko-ribolovno odredi-
te. Da laika pitate gdje bi
smjestio neku novu aku-
mulaciju, saznavi za sve
navedeno sigurno bi oda-
brao Cerovljantinu, logi-
ka i ekonomika vode pre-
ma tome. Nije meutim
dovoljno odrediti i naredi-
ti, treba se k tome pristoj-
no i civilizirano, na pravi
nain i u pravo vrijeme i
dogovoriti.
D
an ulaska u EU mo-
da e biti obiljeavan
kao dan obilja za
narod i kao nova stega za
politiku elitu, za dravu i
njezinu birokraciju koja e
nakon 23 godine opet do-
bivati obavezne direktive i
unaprijed napisane zako-
ne iz jednog sredita poli-
tike moi. Novog Dana
Republike plae se oni koji
ne vole nadzor nad tim to
rade i kakvu politiku pro-
vode, meu kojima su sva-
kako i oni koji su, nakon
presuda za privredni kri-
minal, postajali politiki
zatvorenici.
Poeli li politika eli-
ta poetak ljeta obiljei-
ti jo jednim praznikom,
iako ih u tridesetak dana
ve ima tri, ulazak u Uni-
ju moe prozvati Danom
(europske) Republike. Iz-
meu dana dravnosti i
dana neovisnosti sklad-
no bi se uklopila promo-
cija europske Hrvatske, u
kojoj bi se slavile prilike
to ih graanima prua
budunost.
Posljednje tjedne na
slobodi Hrvatsku su za-
marale rasprave o tome
ulazimo li u jo jednu Ju-
goslaviju, odnosno poli-
tiku zajednicu naroda
(i narodnosti) koja e nas
skupo stajati, da bi se na
kraju raspala. Rije je, u
biti, o teoretskom nakla-
panju kakva je voda u ri-
jeci, voenom na visokom
mostu s kojeg se rijeka sla-
bo i vidi. itaju se tvrdnje
kako ulazimo u EUrosla-
viju, iako se dodirne to-
ke Uniju i Jugoslavije vide
podjednako mutno kao i
rijeka Sava kad je gleda
s vrha Zagrebake gore.
Izjednaavanje pokojne
SFRJ i jo uvijek bogate i
dobrodree EU moda je
zgodna dosjetka, u nedo-
statku drugih, za deurna
medijska gunala u caj-
tnotu.
No, razvidnije je kako
EU nije YU i to je tako vie
na nau tetu nego u korist.
Hrvatska u Europskoj uni-
ji nee nalaziti u tako do-
brom poloaju u kakvom
se nalazila u nekadanjoj,
socijalistikoj Jugoslavi-
ji. Ali, hrvatski graani
ipak imaju ansu za bolji
i kvalitetniji ivot, iako ne
u kratkom roku.
Hrvatska je u Jugosla-
viji bila privredno sredi-
te i jedna od dvije naj-
razvijenije republike.
Zajedniku dravu, Ju-
goslaviju, vodio je Hrvat,
niti jedna bitna savezna
odluka nije se mogla do-
nijeti bez hrvatskog glasa,
a kad su Miloevievi Srbi
to pokuali promijeniti,
drava se raspala.
U Uniji e Hrvatska biti
jedna od najmanjih i naj-
siromanijih lanica, in-
dustrijski zaostala zemlja
koja ivi od prodaje sun-
ca i mora, iji e povjere-
nik-birokrat biti nevaan
u sreditu politike moi,
Bruxellesu.
Primjer Slovenije, koja
je iz dobre pozicije u YU
postala malena i nevana
EU-zemljica moe se uze-
ti kao dokaz to nas eka.
Isto tako, oito je kako su
slovenski graani zadovolj-
ni skoro decenijskim lan-
stvom u Uniji, a kroz dese-
tak godina to bismo mogli
i mi postati.
Svojim graanima Uni-
ja nudi liberalizam, konku-
renciju, trino natjecanje,
mobilnost, ouvanje ljud-
L
agano sam razoaran
debaklom nedavnog
predstavljanja upa-
nijskog sustava za navod-
njavanje u opini Cerovlje.
Tako totalno i dobro argu-
mentirano odbijanje jedne
ideje odozgo na naem po-
druju odavno nismo uli,
ni kad se radilo o Plominu
III, ni o Katijunu, ni o Roc-
kwoolu Meutim, nije
ono to najvie udi inje-
nica da su svaku pomisao
na izgradnju dviju akumu-
lacija na podruju opine
Cerovlje graani odbili jer
bi im se u sluaju izgradnje
tih jezeraca pod vodom na-
le kue i najplodnija zemlja.
Najvie udi da se jo nismo
nauili civiliziranom pro-
cesu dogovaranja, pregova-
ranja i pripremanja velikih
projekta, a navodnjavanje
desetaka tisua hektara u
Istri je velik projekt, vrije-
dan pola milijarde eura. S
akumulacijskim jezerima se
ne moe postupati kao s an-
tenama za mobitelsku mre-
u. Ako jedna lokacija pro-
padne, antena se premjesti
na susjedno brdo ili zvonik.
Jezerce se ba i ne moe pre-
mjetati, za umjetnu aku-
mulaciju vode potrebni
su neki uvjeti glede reljefa,
visina i dubina, kompak-
tnosti ili propusnosti tla,
ali i postojanje vodotoka
iz kojih e se akumulacija
puniti; kao to treba imati
uvjete i za dio infrastruktu-
re kojim e se voda iz aku-
mulacije odvoditi do njiva
koje e natapati. Ne sum-
njam da su inenjeri koji su
jo prije nekoliko desetljea
poeli osmiljavati istarski
sustav za navodnjavanje
sve to imali na umu kad su
na razini idejnih rjeenja
odabrali desetak lokacija u
cijeloj Istri kao najpogod-
nije za budue akumulaci-
je. No, inenjer nije osoba
koja u nekom kraju, pa bio
taj kraj i objektom njegova
duljega strunog rada, stal-
no ivi, koja osjea puls tog
krajobraza, koja razumije
znaenje prirodnih mijena
na svakoj padini, udolini
ili vriu Takvo to mogu
osjetiti mjetani koji u tom
krajoliku ive generacija-
ma, koji predajom s ue i
koje biljke na kojoj zemlji
i poloajima najbolje us-
pijevaju, i koje se ivotinje
na kojim lokacijama kriju,
gdje zahvaa mraz a gdje
ga se nikad nije vidjelo, koje
su parcele jalove a koje vri-
jedne dugotrajnog suenja
sa susjedima. Sustav odno-
sa i osjeaja ovjeka prema
zemlji i krajoliku gradi se
stoljeima, i svaki pokuaj
njegova naruavanja nije
samo ekonomski i gospo-
darski in, ve je i emocio-
nalni.
Ne vjerujem da su Kine-
zi pri izgradnji Kineskog
zida, ili Egipani (odnosno
Englezi) pri ispravljanju
Nila i gradnji Asuanske
brane ita pitali mjetane i
vlasnike parcela. I u nas su
zemljina pitanja rjeava-
na po relativno brzim po-
stupcima, zato recimo za
zemljite poplavljeno je-
zerom Butoniga jo uvijek
ima bivih vlasnika koji
nisu obeteeni, no istovre-
meno se nitko nije bunio
stavljajui u dep nemale
novce kad se otkupljivalo
zemljite za izgradnju Ipsi-
lona. Biljeili smo neke ze-
mljine nesporazume kad
su se gradile lokalne vodo-
vodne mree, zbog ega je
bivalo i viegodinjih ka-
njenja i neloginih (sku-
Dubravko Grakali
Davor iovi
EU (ni)je YU
Emocionalne akumulacije
Zemlja uda
ika na iku
Prvi srpnja do-
ista je povijesni
datum za naciju
koja je navikla
na povijesne
datume pa ih
obiljeava toliko
da najvei broj
graana ne zna
to se tono slavi,
primjerice, na
sutranji utorak
Inenjer nije osoba
koja u nekom kra-
ju, pa bio taj kraj i
objektom njegova
duljega strunog
rada, stalno ivi,
koja osjea puls tog
krajobraza. Takvo
to mogu osjetiti
mjetani koji u
tom krajoliku ive
generacijama
R
E
U
T
E
R
S
Jaka eksplozija u Damasku
BEJRUT - Najmanje su tri osobe ubijene, a deset ih
je ranjeno u napadu koji se u nedjelju dogodio u etvr-
ti Ruknedin u Damasku, izvijestio je sirijski Opservatorij
za ljudska prava sa sjeditem u Londonu.
Javna sirijska televizija objavila je da u samoubila-
kom teroristikom napadu koji se dogodio ispred pe-
karnice u etvrti Ruknedin ima civilnih rtava. Reim
Baara al-Asada pobunjenike naziva teroristima. Kako
prenosi pobunjenika mrea koja djeluje protiv reima
pod nazivom Ope povjerenstvo sirijske revolucije, u
Ruknedinu su odjeknule dvije eksplozije. etvrt Rukne-
din nalazi se blizu etvrti Barze, poprita estokih suko-
ba izmeu pripadnika sirijske vojske i pobunjenika. Niz
napada potresa Damask u posljednjih nekoliko mjeseci,
a cilj veine njih su uporita snaga sigurnosti i vojske te
zgrade u kojima su smjetene vladine ustanove. (H)
Berlin zabrinut zbog pijuniranja
FRANKFURT - Berlin je poruio da jako ozbiljno
shvaa optube amerikog zvidaa Edwarda Snow-
dena o britanskom pijuniranju elektronikih komuni-
kacija u svijetu, iznesene u listu The Guardianu, rekao
je glasnogovornik njemake vlade George Streiter za
Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung. Budu li raz-
mjeri nadziranja podataka potvreni, to ne bi bilo pri-
hvatljivo, ocijenio je Volker Kauder, predsjednik Kluba
zastupnika CDU-a za Die Welt od nedjelje. Te optu-
be zabrinjavaju i oporbu. Thomas Oppermann, viso-
ki dunosnik SPD-a, kazao je da ga to podsjea na
roman Georgea Orwella 1984. o opem dravnom
nadzoru. Po Snowdenu, britanske obavjetajne slu-
be imaju pristup optikim kablovima to im omoguu-
je nadzor svjetskih komunikacija. Britanci su po tome
gori od amerikih kolega, kazao je. (H)
Osuda napada na crkvu Pija XII.
VATIKAN - Vatikanski list LOsservatore Romano
objavio je da je odluka znanstvenika da proglase Tali-
jana Giovannija Palatuccija, katolika koji je u Drugom
svjetskom ratu spaavao idove, kolaboracionistom,
dio pokuaja da se ocrni Katoliku crkvu za vrijeme
pape Pija XII. U lanku pod naslovom Napad na crkvu
Pija XII. povjesniarke Anne Foe kae se da je ta od-
luka u najmanju ruku nepromiljena te da sluaj treba
bolje istraiti. Palatuccija se do sada smatralo zaslunim
za spaavanje gotovo 5.000 idova dok je bio policajac
u Rijeci. The New York Times je proli tjedan objavio da
Muzej holokausta u Washingtonu brie njegovo ime iz
jedne izlobe nakon to su navodno pronaeni novi do-
kazi da je zapravo bio nacistiki kolaboracionist.(H)
RAMALLAH - Pale-
stinski predsjednik Ma-
hmud Abas prihvatio je
u nedjelju ostavku pre-
mijera Ramija Hamdale
koji je takav svoj potez
najavio jo u etvrtak.
Predsjednik je prihva-
tio premijerovu ostav-
ku i odredio ga da vodi
prijelaznu vladu, rekao
je glasnogovornik pa-
lestinskog predsjed-
nika Nabil Abu Rdai-
na. Reuters navodi da
je do ostavke, koja je
uslijedila samo dva
tjedna nakon preuzi-
manja dunosti, prema
palestinskim izvori-
ma dolo zbog spo-
ra oko ovlasti s pot-
predsjednikom vlade
za gospodarstvom
Muhamedom Musta-
fom. Mustafa, koji vodi
i Palestinski investicij-
ski fond i bivi ministar
vanjskih poslova Ziad
Abu Zamr su bliski
Abasu i Fatahu pa su i
vjerojatni kandidati za
Hamdalinog nasljed-
nika nakon to proe
rok od tri tjedna koji
palestinski zakon pro-
pisuje u sluaju smje-
ne premijera. (H)
Palestinski premijer
podnio ostavku
*
BEJRUT - Trojica libanonskih vojnika ubije-
na su u priobalnom gradu Sidonu u suko-
bima s pristaama sunitskog islamskog
klerika koji estoko kritizira vojnu inter-
venciju Hezbollaha u Siriji. Sukobi su na-
stavljeni borbama izmeu lanova Hez-
bollaha sa sjeditem u ovom uglavnom
sunitskom gradu i pristaa Assira. Hez-
bollah, ijitska militantna skupina koju po-
mae Iran, bori se za sirijskog predsjed-
nika al-Assada protiv veinom sunitskih
pobunjenika koji ga nastoje zbaciti. (H)
Ubijeni
libanonski
vojnici
SIGURNA RUTA: KINA SE OGLUILA NA ZAHTJEV AMERIKE DA IZRUI
BIVEG SAVJETNIKA AGENCIJE ZA NACIONALNU SIGURNOST
Snowden trai
azil u Ekvadoru
Samo dan nakon to
je SAD protiv nje-
ga podigao optuni-
cu, Edward Snowden
otputovao je iz Hong
Konga u Moskvu, a
zatim zatraio zatitu
zemlje koja ve titi i
osnivaa WikiLeaksa
PIU Andrea VUKELI
i Slavica BAKI
HONG KONG - Ameriki
zvida Edward Snowden,
optuen za pijunau jer je
razotkrio ameriki program
za nadzor elektronikih ko-
munikacija u svijetu, otpu-
tovao je juer iz Hong Kon-
ga komercijalnim letom i oko
17 sati po lokalnom vreme-
nu stigao u Moskvu. Najvje-
rojatnije e prenoiti u hote-
lu unutar moskovske zrane
luke i danas nastaviti puto-
vanje prema Kubi, ali njego-
vo krajnje odredite moglo bi
biti Ekvador, zemlja u ijem se
londonskom veleposlanstvu
ve vie od godinu dana skri-
va i Julian Assange, osniva
WikiLeaksa. Dva sata nakon
dolaska Snowdena u Moskvu,
ekvadorski ministar vanjskih
poslova Ricardo Patino, koji je
u slubenom posjetu Vijetna-
mu, objavio je na Twitteru da
je Vlada dobila njegov zahtjev
za azil, a informaciju da je za-
htjev poslan potvrdio je i gla-
snogovornik WikiLeaksa.
Trea zemlja
Od trenutka kada je u
11.04 ujutro Aeroflotovim
letom SU213 Snowden kre-
nuo iz Hong Konga, poela
su nagaanja kamo je zapra-
vo krenuo. WikiLeaks je tvit-
nuo da je Snowden u pratnji
njihovih pravnih savjetnika i
preko sigurne rute na putu
za demokratsku zemlju od
koje e zatraiti politiki azil.
Mediji su ve ranije objavili
da e Snowden u bijegu pred
amerikim pravosuem dalje
nastaviti za Ekvador ili Island
gdje e zatraiti politiki azil.
Nakon to je iz ruske avionske
kompanije Aeroflot procurila
informacija o rezervaciji kar-
te na ime amerikog dravlja-
nina za let Moskva - Havana,
ruski Interfax objavio je priu
prema kojoj e se skloniti na
Kubu. Ubrzo se pokazalo da
ni to nije njegova krajnja de-
stinacija, ve, navodno, Vene-
zuela, tonije glavni grad Ca-
racas. No, neposredno prije
slijetanja aviona u Moskvu,
pred zranom lukom pojavi-
lo se slubeno vozilo ekvador-
skog veleposlanstva i postalo
je sve izvjesnije da e se upra-
vo toj zemlji ameriki zvida
obratiti za zatitu. Ekvador-
ski veleposlanik je u trenut-
ku dolaska zrakoplova bio na
aerodromu, ali je novinarima
rekao da nije upoznao Snow-
dena i nije bio posve siguran
gdje je. Novinari su putnicima
s ovoga leta pokazivali Snow-
denovu fotografiju i raspitiva-
li se jesu li ga vidjeli.
Usporedo s nagaanjima o
moguem konanom odre-
ditu, krenula su i nagaa-
nja kako e se ova dogaanja
odraziti na politike odnose
meu velikim silama, prije
svega SAD-a i Kine. Washin-
gton je, naime, u subotu za-
traio izruenje i nimalo im
se nije svidjelo to to je Snow-
den samo dan kasnije, kako
su izvijestile vlasti Hong Kon-
ga, otputovao dobrovoljno u
treu dravu zakonitim i uo-
biajenim kanalima.
Amerika optunica
Kinezi su o Snowdenovom
odlasku izvijestili SAD, prav-
dajui se da nisu imali zakon-
ske osnove u tome ga spri-
jeiti, niti ga izruiti. Rusko
veleposlanstvo u Pekingu nije
eljelo komentirati tu infor-
maciju, a nita rjeitija nije
bila ni ruska Vlada. Tako je
Dmitry Peskov, glasnogovor-
nik predsjednika Vladimira
Putina, tijekom dana izjavlji-
vao da Snowdenova lokacija
nije poznata, a nije htio govo-
riti ni o tome oekuju li ga u
Moskvi. Kada se konano po-
javio, pojavila se i informaci-
ja da je Amerika jo u subo-
tu ukinula njegovu putovnicu
te se postavilo pitanje kako je
uope mogao putovati. No, za
Rusiju, objanjeno je, to uop-
e nije problem ako Snow-
den bude samo u tranzitu i ne
bude naputao zranu luku.
Amerike vlasti itekako se
ele doepati svog biveg sa-
vjetnika u Agenciji za nacio-
nalnu sigurnost (NSA) jer su
protiv njega u meuvreme-
nu podignule i optunicu.
Snowden se u Hong Kongu
skrivao od 20. svibnja i za one
koji su smatrali da e se od
tamo boriti za pravdu njegova
odluka dola je kao iznenae-
nje budui da mu je Kina, uz
podrku Rusije, na posredan
nain dala zatitu te ga nije
namjeravala predati Americi.
Antiimperijalistiki blok
Ekvador, Venezuela i Kuba alnice su ALBA bloka, save-
za lijevih vlada u Latinskoj Americi, koji se ponose svojim
anti-imperijalistikim stavovima. Ekvador je relativno
mala zemlja, ali ima jake regionalne saveznike i ekonom-
sku potporu iz Kine. Predsjednik Rafael Correa ne boji se
ni SAD-a ni Europske unije, ali esto je kritiziran za po-
kuaje guenja slobode medija, to se navodi kao jedan
od argumenata protiv odabira ove zemlje za bijeg. Osim
toga, za etiri godine u Ekvadoru se odravaju novi pred-
sjedniki izbori na kojima bi mogao pobijediti i lider koji
je manje spreman dati azil stranim zvidaima.
Automobil ekvadorskog veleposlanstva pred aerodromom u Moskvi
R
E
U
T
E
R
S
ZVIDA U BIJEGU
Jeste li ga vidjeli, ispitivali su novinari putnike s leta iz Hong Konga
R
E
U
T
E
R
S
*
Minifestival hrvatskog filma u L.A.-u
Filmom Vlatke Vorkapi Sonja i bik prekjuer je u
Los Angelesu poeti minifestival posveen najnovijim
hrvatskim filmskim ostvarenjima, u organizaciji ameri-
ke kinoteke American Cinematheque zaduene za pro-
midbu filma. Festival je nastavljen u Santa Moniki pro-
jekcijom filma Noni brodovi (2012.) Igora Mirkovia.
Na programu su i Ljudoder vegetarijanac Bran-
ka Schmidta te Zagonetni djeak Draena ar-
kovia i Kotlovina Tomislava Radia, a nakon svih
projekcija bio je i razgovor s redateljima, o emu iz-
vjeuje i Los Angeles Times. M. .
ROVINJ - U Zaviajnom
muzeju grada Rovinja otvo-
rena je izloba ikovina
autorice Josipe tefanec.
Rije o prostornoj instalaciji,
koju umjetnica dobiva napi-
njanjem ika umjesto plat-
na na blindrame.
Naime, kako u predgo-
voru autoriinog kataloga
pie Fea Gavrilovi, te-
fanec varira tradicionalni
oblik slike i stvara slojevite
crne plohe koje se mogu
lijepiti jedna na drugu. Ma-
terijali iz odjevne industri-
je ve su dugo izvorite
inspiracije za nju, a i u do-
sadanjim radovima po-
kuavala je na vizualnom i
taktilnom planu spojiti doj-
move mekanog i krutog,
odnosno vrstog i raspa-
dajueg. Zato ove slike
koje se pridravaju jedna
za drugu, katkad i minimal-
nom povrinom, (to poka-
zuje izrazitu snagu ika)
djeluju kao zaustavljene
eksplozije, pie, izmeu
ostalog u katalogu.
I sama umjetnica, koja je
samostalnu izlobu u Mu-
zeju zasluila prologodi-
njom nagradom na Likovnoj
koloniji, kae da je uporaba
tekstilnog ika kao umjet-
nikog alata bila spontana.
Naime, isti je dvije godine
neiskoriten leao u ormaru
pa ga je ona, kako doznaje-
mo, vie intuitivno upotrijebi-
la dajui mu novi oblik i na-
mjenu, dokazavi i da nema
granica u umjetnikom radu
i izraavanju.
Josipa tefanec roena
je 1978. godine u Dussel-
dorfu, a od 2007. asistenti-
ca je na Zavodu za tekstilni
i modni dizajn pri Tekstil-
no-tehnolokom fakultetu
u Zagrebu. Godine 2008.
diplomirala je kiparstvo na
Akademiji likovnih umjet-
nosti u Zagrebu u klasi
prof. Peruka Bogdania,
a dvije godine ranije i na
Tekstilno-tehnolokom fa-
kultetu modni dizajn u Za-
grebu pod mentorstvom
profesora A. T. Vladislavia.
Prostorna instalacija mlade
umjetnice moe se razgle-
dati do 7. srpnja.
N. ORLOVI RADI
U ZAVIAJNOM MUZEJU GRADA ROVINJA POSTAVLJENA
PROSTORNA INSTALACIJA JOSIPE TEFANEC
ikovina postala
umjetniki alat
kultura@glasistre.hr
591-529
kultura
DUBROVNIK - U Dubrovniku je poeo
deveti Le Petit Festival du Theatre -
mali kazalini festival. Rije je o festiva-
lu koji je prepoznat i koji se referira na
najsuvremenije estetske domete iz svi-
jeta kazalita, glazbe, likovne umjetnosti
i dizajna. Ovogodinji deveti po redu fe-
stival posveen je eni. Tijekom sedam
festivalskih dana umjetnici iz brojnih ze-
malja svijeta prikazat e nekoliko pred-
stava, predavanja, predstavljanja knjiga,
plesnih izvedbi, koncerata i drugo. (H)
Mali kazalini
festival
PULA - panjolski umjet-
nik Xavier Gonzalez DEgara
predstavio se samostalnom
izlobom slika realiziranom
u vrlo zanimljivoj tehnici -
vatrom po drvenoj podlozi u
pulskoj galeriji Makina, gdje
e pulska publika moi ra-
zgledati njegove radove sve
do 18. srpnja.
U razgovoru s umjetnikom
saznajemo da je prvi put u Puli
i da je odluio da ovdje pred-
stavi svoje radove nakon raz-
govora s umjetnikom Nickom
Wallom te da namjerava sada
neko vrijeme provesti u Puli.
- Nomad sam, lutam svije-
tom, nemam sada neko fiksno
prebivalite, volim putovati,
upoznavati ljude, kulture, civi-
lizacije, a smatram da e Pula
biti idealno mjesto za moje
stvaralatvo. Kako vidim, u ljet-
nim mjesecima ovdje je vreva,
mnotvo dogaanja, a zimi u
imati dovoljno mira da se po-
svetim slikarstvu i da me ni-
ta ne dekoncentrira. Za sada
plan je takav, kazao je ovaj sim-
patian umjetnik prije samoga
otvorenja izlobe.
Hassan Abdelghani, otva-
rajui izlobu kazao je da,
premda se u Makini u veli-
koj veini organiziraju izlo-
be fotografija, ne nedostaju
niti one slikarske, jer su otvo-
reni prema svima umjetnici-
ma i umjetnosti, budui da u
umjetnosti ne postoje granice
niti ograniavanja.
Abdelghani je takoer
naglasio da je rije o vrlo
zanimljivim radovima, o
neem posve novom i ori-
ginalnom, jer tehnika vatre
po drvenoj podlozi nije ba
svakodnevna.
Xavier Gonzalez DEgara je
samouki umjetnik mlae ge-
neracije, koji izlae ve dese-
tak godina i koji je svoju prvu
izlobu imao u rodnoj Barce-
loni. Izlagao je i diljem svjet-
skih metropola.
- Iznimno sam zadovo-
ljan pulskom izlobom, ova
galerija ima predivan izlo-
beni prostor i tu su svi tako
srdani. Raznim se jezici-
ma sporazumijevam s lju-
dima, kazao je ovaj panjol-
ski slikar. V. BEGI
Izloba fotografija o razmjeni
estetike izmeu Berlina i Rijeke
Iz filma Sonja i bik
Josipa
tefanec
N
.

O
.

R
.
RIJEKA - Izloba Na-
putene zgrade - razmje-
na estetike izmeu Berli-
na i Rijeke postavljena je
u Molekuli. Izloba je pro-
izala iz fotografske ekspe-
dicije u sastavu koje je osam
mladih fotografa iz Rijeke
i Berlina poetkom svibnja
istraivalo naputene zgra-
de u Rijeci, koje su svjedoci
drutvenih promjena te pre-
putene zaboravu: industrij-
ski kompleks Rikard Ben-
i, Tvornica papira, Teatro
Fenice, noni klub Opera,
Vodovodna ulica, bazen na
koljiu te mlinovi na Rje-
ini. Na izlobi sudjeluju:
Mario Pui, Marin Me-
ter, Marina Joni, Step-
han Bgel, Sibylle Hssler,
Ivan Vranji, Elena Capra i
Jakob Ganslmeier, a kusto-
sica je Lea e.
U srijedu, 26. lipnja, u 19
sati bit e odran razgovor
s rijekim autorom Velidom
ekiem, a 28. lipnja izlo-
ba se zatvara uz swing glaz-
bu. Nakon toga izloba seli u
Zagreb (Goethe Institut Kro-
atien, 3.-13. srpnja) i Berlin
(o.T. Projektraum, 16.-26. ko-
lovoza). Izlobu i projekt su-
financirali Robert Bosch Stif-
tung i Grad Rijeka - Odjel za
kulturu, uz potporu Goethe
Institut Kroatien i Kroatien
Kreativ 2013. K. C.
M
.

M
E
S
T
E
R
PANJOLSKI UMJETNIK XAVIER GONZALEZ DEGARA IZLAE U PULSKOJ MAKINI
Slikanje plamenom
po drvenoj podlozi
Nomad sam, lutam svijetom, nemam sada neko
fiksno prebivalite, volim putovati, upoznava-
ti ljude, kulture, civilizacije, a smatram da e
Pula biti idealno mjesto za moje stvaralatvo.
Kako vidim, u ljetnim mjesecima ovdje je vreva,
mnotvo dogaanja, a zimi u imati dovoljno
mira da se posvetim slikarstvu
Autor pored svojih radova
M
a
n
u
e
l
A
N
G
E
L
I
N
I
UMAG - Ovogodinje 16. po
redu izdanje Meunarodnog
festivala Organum Histriae,
otvoreno preksino u uma-
koj upnoj crkvi, uz soprani-
sticu Zrinku Posavec i mladog
orguljaa Hrvoja Trinkija obo-
gatio je zagrebaki enski vo-
kalni ansambl Zwizde. Kon-
cert otvorenja zvao se Ethno
organ. Glasovno darovite dje-
vojke su koncert osvjeile po-
malo zaboravljenim marijan-
skim pjesmama iz istonog
dijela Hrvatske. Svi napje-
vi su izvoeni u izvornom
obliku u formi pjevanja na
bas, gdje dionicu prvog pra-
ti drugi glas za tercu nie, pri
emu im se pridruuje i trei
glas koji ini duboku tonsku
pratnju. Tako se mogao uti
sasvim novi oblik interpreta-
cije i osobiti glasovni kolorit
uz zvuk orgulja, kako je to bio
tradicijski obiaj. S obzirom na
inovativni harmonijski opus
i umijee orguljskog virtuo-
za Trinkija napjevi su zvua-
li svjee i moderno bez da se
vrijednost i osnova melodije
napjeva mijenja.
Tako nastaju suvremene in-
terpretacije tradicijskih mari-
janskih pjesama od kojih se
veina nalazi na listi zatiene
nematerijalne batine hrvat-
ske kulture.
Roena akovanaka, Po-
savec je prije deset godina di-
plomirala studij glazbene kul-
ture na osjekom Filozofskom
fakultetu, a potom studij pje-
vanja na zagrebakoj Muzi-
koj akademiji, u klasi prof. Li-
dije Horvat-Dunjko. Nastupa
kao koncertna pjevaica istan-
anog ukusa za ranu glazbu,
bavei se reinterpretacijom te
glazbene vrste u suvremenim
aranmanima. Uz posao pro-
fesorice pjevanja u velikogori-
koj Umjetnikoj koli, Zrinka
vodi nekoliko folklornih skupi-
na, meu ostalima i zagreba-
ke Zwizdice s ciljem ouvanja
hrvatske tradicijske glazbe.
Umaku nezaboravnu glaz-
benu veer uveliao je i 22-go-
dinji orgulja Hrvoje Trinki
koji se nakon studija na Mu-
zikoj akademiji usavravao
pod vodstvom maestra Pavla
Maia. Za kratko je vrijeme
osvojio nekoliko prestinih na-
grada u zemlji i inozemstvu.
- Ovaj rijetki repertoar smo
kao novost pripremili za ovo-
godinji orguljski festival i osje-
tila sam da se dopalo publici.
Rije je o marijanskim napje-
vima koji su kroz vie stoljea
ivjeli u ruralnim dijelovima
Slavonije, Baranje, Bake i Sri-
jema. Ljubav prema toj grai
kod mene je prisutna odma-
lena i zato se u mojoj obitelji
i uvala, zapisivala i sada sam
eto u prilici da oivim(o) to
bogatstvo pukih napjeva o-
kake kulture, kazala je nakon
koncerta Zrinka Posavec.
Napisao i snimio
Mijat GAVRAN
*
*

kultura

UMAG - Grand prix ovogo-
dinjeg, 14. izdanja Meuna-
rodnog festivala komornog
teatra Zlatni lav pripao je pred-
stavi Do tu sega gozd/uma
zavrava ovdje Drame Slo-
venskog narodnog gledali-
a iz Maribora, a koja je au-
torski projekt Natae Matjaec
Roker, Branka Jordana i Da-
vora Herge, koji su u njemu
i glumili.
Lakoa glumake igre
Zlatnog lava dobila je slo-
venska glumica Vesna Per-
nari za ulogu Marlene
Dietriech u istoimenoj pred-
stavi autora Neboje Popa-
Tasia, nastala u koproduk-
ciji Preernovega gledalia
iz Kranja, kazalita kuc i Za-
voda Imaginarni. Nagradu
Zlatni lav osvojio je i hrvat-
ski glumac Ljubomir Kere-
ke za rolu Trpimira Orua
u komediji Skuptina, koja
je ujedno osvojila i nagradu
publike, dobivi najviu ocje-
nu od ak 4,93.
iri u sastavu Draen Fe-
renina kao predsjednik, Jasna
Ornela Bery i Helena Mini
za pobjedniku su predstavu
istaknuli da se radi o visoko
estetiziranim izvedbama i la-
koi glumake igre, promilje-
noj reiji, dramaturgiji i sceno-
grafiji, pomno oblikovanom
svjetlu i projekciji u kojoj su
do izraaja naglaeno doli
funkcionalni kostimi, ime je
stvoren cjelovit okvir artistike
atmosfere. Kazali su da je naj-
bolja i najcjelovitija predstava
zbog povezanosti svih kazali-
nih elemenata.
- Koreografija plesnih ele-
menata uspjeno je stilizirala
snagu dramskog izraza. Tako
stvorenu predstavu nabije-
nu emocijama potencirala je
i glazba. Do tu sega gozd na
izuzetno komunikativan nain
progovara o sloenim tema-
ma dananjice - ljudskoj osa-
mljenosti, otuenosti, vjenoj
potrazi za ljubavlju, stalnom
propitivanju i traenju ljudske
sree koji upravo u dananjem
vremenu i nainu ivljenja bli-
jede i nestaju, pie u njihovom
obrazloenju.
Glumaka rjeenja
iri je za Kerekea istaknuo
da je irokim rasponom glu-
makih sredstava jasno i preci-
zno izgradio lik Roma Orua.
- Vrhunskom interpretaci-
jom s izuzetnim glumakim
rjeenjima, finim osjeajem za
komiku koja ne podilazi, ve
komunicira s publikom, stvo-
rio je leernu atmosferu kroz
koju je progovorio o gorkim
situacijama hrvatske realno-
sti na duhovit i kreativan na-
in. Kereke ujedno gradi par-
tnerski suodnos s kolegama
na sceni kroz koji se iitava
meusobno poticanje radosti
glumake igre. Najzasluniji je
za stvaranje pozitivnog ozra-
ja koje sa scene prelazi na pu-
bliku. Lako je zakljuiti - Ke-
reke voli publiku, a i publika
voli njega.
Glumakim pristupom pje-
vakoj interpretaciji Pernari
je kroz poetni, kazalini dio
izgradila i pripremila lik, mak-
simalno koristei zadani reda-
teljski i tekstualni prostor.
- Minimalnim glumakim
izriajem glumica karizma-
tino oblikuje lik prikazujui
istovremeno snagu i ranjivost
Marlene Dietrich. Na arman-
tan nain, gradirano prema
drugom, koncertno-pjeva-
kom dijelu, suptilno ostvaru-
je vezu s publikom i prenosi
emocije i slojevite svjetove
lika koji igra. Njeno tumae-
nje oituje se i u preciznoj gesti
koja sukobljava nepominost i
tendenciju kretnje, udruujui
je s glazbeno-scenskom inter-
pretacijom. Kao rezultat pu-
blika je dobila potpun estetsko
poetski doivljaj, ocijenio je iri
izvedbu slovenske glumice.
Sveano zatvaranje
Prema programu, svea-
ni ceremonijal zatvaranja na
Trgu slobode, gdje su se pred-
stavile i uruile ove nagrade,
uveliali su u nedjelju naveer
velianstveni vatromet i oper-
ne arije koje je izvela soprani-
stica Olga Kaminska iz Kijeva.
A posljednja predstava u kon-
kurenciji za Grand prix, odi-
grana u subotu naveer, bila je
trea vlastita Kerekeova pro-
dukcija koji je na ovogodi-
njem Zlatnom lavu predstavio
ak tri svoja autorska projekta,
odnosno komedije - Skup-
tinu, Povratak ratnika i na
kraju Debitante.
U njoj su, ponovno uz Kere-
kea, koji glumi u svakoj pred-
stavi, a ujedno potpisuje i rei-
ju i scenografiju, igrali Drako
Zidar i Mijo Pavelko. Bila je to
kajkavska ljubavno-erotska ko-
medija za iji je nastanak Kere-
kea nadahnulo poznato djelo
Decameron Giovannija Bo-
ccaccia iz 14. stoljea. Raena
je u maniri srednjovjekovnih
pukih teatara, u vrijeme kada
su i enske uloge igrali mu-
karci, a glumci su i sami bili re-
datelji. Predstava se bavi vje-
nom temom, muko-enskim
odnosima i, budui da je krei-
rana za dananju publiku, po-
kazala je da se tijekom stoljea
nisu bitno promijenile nega-
tivnosti meuljudskih odnosa
od poloaja ene u drutvu i
nasilja u braku do potkupljivo-
sti i naina funkcioniranja vla-
sti ili onih eljnih vlasti.
Tanja KOCIJANI
PREKJUER U UMAKOJ UPNOJ CRKVI OTVOREN FESTIVAL ORGANUM HISTRIAE
Osebujan glazbeni kolorit
PULA - Ogranak Matice hrvatske Pula
organizira veeras u 20 sati u svojim
prostorijama (Kandlerova 42) druenje
s Igorom Grbiem. Tom prigodom bit
e predstavljena njegova najnovija knji-
ga Izlazak u svijet, koja je nedavno
izala u izdanju Matice hrvatske. O knji-
zi i autoru e govoriti: akademik Ton-
ko Maroevi, Omer Rak te Daniel Mi-
kulaco, ujedno i predsjednik pulskog
ogranka, a predstavit e se i sam Gr-
bi, autor ve brojnih knjiga. M. .
Nova knjiga
Igora Grbia
enski vokalni ansambl Zwizde
ZAVRILO 14. IZDANJE MEUNARODNOG FESTIVALA KOMORNOG TEATRA ZLATNI LAV
Grand prix predstavi
uma zavrava ovdje
Zlatnog lava dobila
je slovenska glumica
Vesna Pernari za
ulogu Marlene Dietri-
ch u istoimenoj pred-
stavi autora Neboje
Popa-Tasia
Pobjednika predstava uma zavrava ovdje Iz predstave Debitanti
RAZGOVOR
*

kultura

Izmeu etrdeset dva romana prijavlje-
na za tportalovu knjievnu nagradu ro-
man@tportal.hr iri je odabrao pet koji
su uli u finale izbora za nagradu vri-
jednu sto tisua kuna. Meu finalistima
je roman Tamare Gromae Boanska
djeica, za koji je dobila nagradu Vla-
dimir Nazor, te romani Budi Hamlet,
pane Hamlete! Tahira Mujiia, Muzej
revolucije Pavla Pavliia, Planet Fri-
edman Josipa Mlakia i Detektor isti-
ne Igora Rajkija, odluio je iri. (H)
Finalisti
knjievne
nagrade
Jedinstveni upravni odjel Opcine Fazana objavljuje
JAVN NATJECAJ
Za prodaju nekretnina na podrucju Opcine Fazana kako slijedi:
Red.
br.
k.o.
Predmet prodaje
katastarska cestica
Ukupna
povrsina u
m2
Pocetna cijena
u kunama
Jamcevina
u kunama
1.
3.
Fazana 780/175 747 2.241.000,00 224.100,00
2.
4.
Fazana 780/180 810 2.126.250,00 212.625,00
3. Fazana 780/181 794 2.084.250,00 208.425,00
4. Fazana 780/191 642 1.685.250,00 208.525,00
5. Fazana 780/187 642 1.685.250,00 168.525,00
6. Fazana 780/184 644 1.690.500,00 169.050,00
7.
10.
Fazana
suvlasnicki dio od 384/512
dijela zgrade koja se nalazi
na 81/zgr., u naravi zgrada
P+3
tlocrtne
povrsine
39,
neto povrsina
108,22
662.816,67 66.281,66
8. Fazana
dio k.c. 780/28 radi
formiranja okucnice za
k.c. 780/54
Povrsina u
zahvatu 134
148.539,00 14.853,90
9. Fazana
dio k.c. 780/28 radi
formiranja okucnice za
k.c. 780/55
Povrsina u
zahvatu 127
140.779,50 14.077,95
10.
11.
Fazana 243/8 i 243/82
Ukupno
514
569.769,00 56.976,90
11. Fazana 2/3 dijela 928/109 174 85.724,00 8.572,40
12. Fazana 926/11 200 103.460,00 10.346,00
13.
12.
Fazana 926/5 147 76.043,11 7.604,31
14.
13.
Fazana 857/1 3249 2.071.237,50 207.123,75
Javno nadmetanje provest ce se u prostorijama Opcine Fazana u Fazani, 43. starske divizije br. 8, u
ponedjeIjak, 15.07.2013. godine u 11,00 sati.
Prijave za usmeno nadmetanje, sa dokumentacijom navedenom u natjecaju, zaprimaju se nakon otvaranja
javnog nadmetanja.
TEKST NATJECAJA U CIJELOSTI JE OBJAVLJEN NA OGLASNOJ PLOCI OPCINE FAZANA ZGRADI
SJEDISTA OPCINE FAZANA i na web stranici Opcine Fazana www.fazana.hr.
Dodatne informacije mogu se dobiti u Jedinstvenom upravnom odjelu Opcine Fazana na tel. 382-107.
Ep0923
Jedinstveni upravni odjeI
Opcine Fazana
S JAKOVOM JELINIEM U POVODU MEUNARODNOG DANA ARHIVA
Nita ne moe zamijeniti
dodir s arhivskom graom
Kompjuter je u svakom sluaju dobro i va-
no pomagalo, ali mladi esto puta misle da
im je to jedini izvor informacija. Zato esto
puta pitaju: imate li to kompjuterizirano?
RAZGOVARAO
Mirjan RIMANI
PAZIN - Hrvatski arhivi obi-
ljeili su 9. lipnja Meunarod-
ni dan arhiva. Ovim je povo-
dom u Dravnom arhivu u
Pazinu mr. Jakov Jelini, ar-
hivski savjetnik i njegov du-
gogodinji ravnatelj odrao
predavanje o Knjigama zapi-
snika vijea labinske komune
iz vremena Venecije od 1566.
do 1789. Ovo je ujedno bila
i prigoda da s mr. Jeliniem
porazgovaramo o arhivu i nje-
govoj ulozi u dananje vrije-
me, kada je mnogima, pa i
strunjacima jednostavnije
surfati internetom.
- Kada sam pred 46 go-
dina poeo raditi u Arhivu
onda su nam jedina sred-
stva za rad bile, danas za-
boravljene, pisae maine.
Meutim, bre nego sam se
nadao, dolo je vrijeme kom-
pjuterizacije. Kompjuter je u
svakom vano pomagalo, ali
mladi esto puta misle da je
to jedini izvor informacija.
Zato pitaju: imate li to kom-
pjuterizirano? U vrijeme Ju-
goslavije bio sam nekoliko
puta u arhivu u Veneciji gdje
su ve 1988. poeli kompju-
terizirati grau. Kompjuter je
kao krava, treba ga nahraniti,
inae nee dati mlijeka.
Krivi podaci
Uoavao sam da se u li-
teraturi pojavi neki krivi po-
datak koji se onda redovi-
to ponavljao. Vie puta sam
bio na simpozijima gdje su
ljudi drali predavanja, a da
prije toga nisu bili u arhivi-
ma u kojima se uvijek neto
novo moe nai. Vidio sam,
a i osobno u arhivima pro-
naao podatke koji su posve
razliiti od onih u literaturi.
Smatram da je informatiza-
cija bitna, ali nita ne moe
zamijeniti dodir s arhivskom
graom. Arhiv je meni dru-
gi dom i smatram da tko jed-
nom proguta malo arhiv-
ske praine od nje se vie ne
oporavlja.
Biljenike knjige
- Koji je znaaj Dravnog
arhiva u Pazinu za Istru i
ire?
- Ovdje je pohranjena gra-
a koja je nastala za vrijeme
mletake, austrijske, fran-
cuske i talijanske uprave u
Istri, zatim uprave Jugoslavi-
je i sada Hrvatske. Normal-
no je da se tu radi o grai iji
znaaj prelazi granice dana-
nje hrvatske Istre. Upravo
zbog toga danas ovdje dola-
ze ljudi iz mnogih europskih
zemalja, a neki ak iz ilea i
Argentine da bi doli do po-
dataka o svom podrijetlu ili
neem drugom to ih zani-
ma. Uz matine knjige koje
su meu najstarijima u svije-
tu tu je pohranjeno gotovo tri
tisue biljenikih knjiga, to
je vie nego u svim hrvatskim
arhivima zajedno. Imamo go-
tovo potpuno sauvanu do-
kumentaciju iz vremena mle-
take uprave u Novigradu i
Labinu. Naao sam podatak
da su Englezi 1804. u Umagu
spalili gradsku arhivu.
- U povodu Meunarod-
nog dana arhiva govorili ste
o knjigama zapisnika iz La-
bina u 16., 17. i 18. stoljeu?
- O Labinu postoji rela-
tivno bogata struna i znan-
stvena literatura, a ivot se
na tom podruju moe pra-
titi od bronanog doba. U
prvom tisuljeu prije Krista
ondje ive Liburni. Dolaskom
Rimljana Labin postaje mu-
nicipij. Nakon 476. Labinom
vladaju Goti, Bizant, Lango-
bardi, a prve vijesti o Slaveni-
ma biljeimo u 6. i 7. stoljeu.
Grad pod franaku vlast do-
lazi 788., pod vlast Oglejskih
patrijarha 1208., a pod vlast
Venecije 1420. Iz labinskog
mletakog razdoblja u pazin-
skom se Arhivu nalaze 702
biljenike knjige zapisane
rukama 70 biljenika u vre-
menskom rasponu od 1525.
do 1818. Neki od labinskih
biljenika djelovali su nakon
pada Venecije u austrijskom i
francuskom razdoblju poet-
kom 19. stoljea. Iz tog razdo-
blja sauvana su 584 zapisni-
ka sjednica labinskog vijea.
Najvie umrlih
u kolovozu
Vijee Labinske komune
inilo je, prema zapisniku od
26. svibnja 1658. godine 26
punoljetnih mukaraca koji
su sudjelovali na sjednica-
ma. Polovica, dakle 13 lano-
va, lanova dolazilo je iz obi-
telji Luciani, zatim po tri iz
obitelji Ferri, Negri i Scampi-
cchio, po dva iz obitelji Man-
zin i po jedan iz obitelji Dra-
gonja i Lupetina.
- to se moe nai u tim
zapisnicima?
- Mnogo toga. Vijee je
raspravljalo o najrazliitijim
pitanjima, praktino o sve-
mu o emu je ovisilo funk-
cioniranje Komune, o svim
segmentima ivota u Labi-
nu. O izboru kancelara, su-
daca koji su sudili uz po-
destata, o izboru lijenika,
uitelja, orguljaa, kovaa,
kontrolora mjera i ostalih
javnih djelatnika i slubi.
U njima nalazimo odluke o
cijenama penice i drugih
itarica, zatim vina, ulja i
ostalih proizvoda. Meu-
tim, podaci o stanovnitvu
su prilino turi, ali nala-
zimo da je Labin s pripa-
dajuim teritorijem 1477.
imao izmeu 2.850 i 3.500
stanovnika ili, primjerice
1579. oko 2.000 stanovnika.
Ljudi su ivjeli skromno.
Sue su bile este koliko i
poplave, hladnoe velike,
ljetine nikakve, a komunal-
na blagajna esto prazna.
U gradu su kue bile vrsto
graene, a kako se ivjelo u
okolici moe ilustrirati za-
htjev Dominika Breca od
2. kolovoza 1765. koji od Vi-
jea moli kameniti teren u
kontradi Kunj da si kona-
no sagradi kui i da se, kako
pie, oslobodi ume i da
ne gleda svoju jadnu obi-
telj na cesti izloenu neda-
ama vremena.
Zbog nedostatka vode
higijena je bila na niskim
granama, pa su ljudi esto
umirali od raznih bolesti, a
najvie je umrlih bilo u ko-
lovozu, rujnu i listopadu. U
zapisnicima se kao prvi lje-
karnik spominje Pietro Zen-
til iz Rijeke koji je u slubu
primljen poetkom 1578.,
a odlukom vijea lijekove je
prodavao po cijenama koje
su vrijedile u Kopru. Zani-
mljiva je i rasprava o orgu-
ljau. U zapisniku sjednice
odrane 2. kolovoza 1664.
zapisano je: Budui da su
se prihodi Komune pove-
ali, svi slojevi stanovnitva
trae da se angaira jedan
dobar orgulja, skladatelj i
dirigent, kao pokojni Ga-
briele Puliti. Godinja plaa
bila bi mu 105 dukata, a bio
bi primljen na tri godine.
- Ima li i zanimljivosti
koje se mogu smatrati ne-
obinima?
- U zapisnicima nastalima
koncem 16. i onima iz 17.
stoljea nalazimo podatke
o zatiti grada od upada Tu-
raka. Nalazimo i da su zbog
velike hladnoe 1709. stra-
dali mnogi usjevi i uginu-
le mnoge ivotinje. Glad je
Labintinu zahvatila 1766.,
a poplave 1763. Meu za-
nimljivosti svakako treba
ubrojiti odluku od 2. veljae
1684. kojom se daje nagrada
od jednog dukata nalazniku
vujeg legla. Nagrada je ras-
pisana zbog velike tete koju
su vukovi nanosili stadima.
Vijee je odluilo da e vui-
i biti ubijeni na trgu, a onaj
koji ih je naao mora prise-
gnuti da ih je unitio i to zato
da netko drugi ne donese
vuia i kae da ga je naao
u drugom leglu.
M
.

R
I
M
A
N
I

Jakov Jelini: Arhiv je
meni drugi dom
Vlado Kreslin gost Massima u Areni
PULA - Massimo Savi najavio je prvog gosta kon-
certa kojeg e 17. kolovoza odrati u pulskoj Areni, a
to je legendarni slovenski kantautor Vlado Kreslin.
- Napokon nakon dugo vremena kontaktiranja i raz-
govora o umjetnikoj suradnji doao je trenutak da
Kreslin i ja suraujemo na moju veliku radost. Gledao
sam Kreslina u Zagrebu poetkom 80-ih kada je nastu-
pao s bendom Martin Krpan i ve tada sam bio fascini-
ran njegovim autorskim izrazom, kazao je Massimo.
Kreslin se pak sjetio kako se oduevio kada je osam-
desetih uo obradu pjesme The Sun Aint Gonna Shine
(Anymore) koju je Massimo kao pjeva grupe Dorian
Gray otpjevao pod nazivom Sjaj u tami. Bit e super u
Areni, jedva ekam, kazao je Vlado Kreslin. M. Ra.
Slaana Bukovac
na Monte Libriu
mozaik@glasistre.hr
591-529
*
ZAGREB - Na prvim Danima LUX filma u
Hrvatskoj, koji e se odrati u zagreba-
kom Kulturno-informativnom centru (KIC)
od 27. do 30. lipnja, bit e prikazano est
filmova, dobitnika nagrade LUX koju do-
djeljuju zastupnici Europskoga parlamen-
ta. Velika nam je ast u najstarijem zagre-
bakom kulturnom centru ugostiti projekt
na kojemu e prvi put biti predstavljeni fil-
movi koje biraju europski zastupnici, re-
kla je ravnateljica KIC-a Gabrijela Krmpo-
ti Kos predstavljajui program. (H)
Uskoro
prvi Dani
LUX filma
Ime i prezime:
----------------------------------------------------------------------
Adresa:
----------------------------------------------------------------------
i
vode vas
na koncert
$PLUH
MEDUNJANIN
Nagraujemo 10 itatelja po
jednom ulaznicom za koncert
AMIRE MEDUNJANIN.
Potrebno je sakupiti tri kupona
koje objavljujemo 24. lipnja,
25. i 26. lipnja, poslati ih ili
donijeti na adresu Glasa Istre
(Riva 10, Pula) sa naznakom
za koncert AMIRE MEDUN-
JANIN, najkasnije do 4.
srpnja u 13 sati, kada e biti
izvlaenje. Imena dobitnika bit
e objavljena 5. srpnja, a
sretni dobitnici mogu ulaznice
uz predoenje osobne
iskaznice preuzeti na ulazu.
5080k 6.7.2013.
NA 10. EX TEMPOREU NOVIGRAD - CITTANOVA OKUPILO SE 60-ak UMJETNIKA
PULA - Kako je to biti
novinarka i knjievnica u
petak je djeci na radionici
Pustolovno ljeto na Monte
Libriu koji se u prostoru
Udruge Sa(n)jam knjige u
Istri odrao u sklopu pro-
grama itam Pulu obja-
snila Slaana Bukovac.
Priala je s prilino raspo-
loenom djecom, no kazala
je da jo nije napisala nijed-
nu knjigu za djecu. Ve 15
godina radi kao novinar-
ka, a danas je njena radna
baza studio HTV-a u Puli,
no kao mala je eljela raditi
na brodu jer je htjela nositi
onu lijepu uniformu i spa-
avati putnike kada se brod
nae u oluji. Kako je tema
ovogodinjeg Pustolovnog
ljeta film i kazalite, ispri-
ala je da je kao mala naj-
vie voljela gledati Jelen-
ka, ali i crtie poput Toma
i Jerryja. Unato onom
emu se bavi i to je do
sada napravila, nije bogata,
kako su djeca pretpostavi-
la. No, bogata je iskustvom
kako su zakljuile voditelji-
ce ove radionice, Rea Ko-
rani i Iris Monja. M. Ra.
aave
balonkice
MedulinArta
MEDULIN - U galeriji Loa
ovih je dana bila otvorena
izloba rukotvorina aave
balonkice u organizaciji udru-
ge MedulinArt. Osim rukotvo-
rina lanica udruge na izlobi
su izloena djela djeje sekcije
pod vodstvom Doris Na koja
je i sama izloila svoje torbe
i lutke. Igrake od tkanine za
bebe, torte od pelena, mato-
vito preureen mali stol i stoli-
ce djelo su ruku Hane Zidari,
dok je Daniela Bolkovi izloi-
la odjeu za djecu ukraenu
runo izraenim i priivenim
likovima iz vlastite mate te iz
crtia. Ivana Demarin ukrasi-
la je Lou svojim ogledalima
dekoriranim country painting
tehnikom te sve goste iznena-
dila prekrasnom tortom, dok
je Maja erljenko pridonijela
oslikanim tanjurima i serijom
malenih knjiga-ogrlica od poli-
merne gline. V. B.
Nagraeni na novigradskom ex temporeu
ZA VIKEND ODRAN BLACK POINT BIKERS PARTY 2013.
Dobra bikerska feta
na ianskoj Svetici
IAN - Proteklog je vi-
kenda na Svetici u ia-
nu odran deveti po redu
Black Point Bikers Party, koji
je u petak i subotu privu-
kao brojne motoriste, lju-
bitelje motora i dobre za-
bave iz Hrvatske i okolnih
zemalja. Na subotnjem su
veernjem repertoaru bili
Punkrock Maniacs, koji su
publiku zabavljali najveim
hitovima zlatnog doba pun-
ka sedamdesetih i osamde-
setih godina prolog stolje-
a, ali i brojnim vicevima i
komentarima dananjeg po-
litikog i drutvenog ivota.
Slijedili su pazinski bend Li-
ght Lighters te rijeka rock
grupa Keops. Bikersko je
poslijepodne takoer bilo
puno sadraja. Posjetitelji su
mogli otii u razgledavanje
podzemnog kompleksa Sve-
tica uz pratnju, kupiti kone
modne dodatke, a prvi su se
put odrale i moto igre. U
petak su okupljene zabav-
ljali bendovi Whiskey Train
i Clean Isfoor, a oba dana
ulaz i kamp za sve posjeti-
telje bili su besplatni.
- Zadovoljni smo dobrim
odazivom gostiju, posebi-
ce onih iz Slovenije i cijele
Hrvatske. Takoer, moram
rei da je veliki interes bio za
razgledavanjem komplek-
sa Svetica, zakljuio je Val-
ter Maua, predsjednik MK
Black Point. A. .
Prva nagrada Nedi
Morovi Dugina
Drugu nagradu od e-
tiri tisue kuna novi-
gradskog TZ-a osvojio
je rovinjski slikar Niko-
la Raov, a trea, od tri
tisue, iz gradskog ko-
munalnog poduzea
Neapolis otila je Livi-
ju Zoppolatu iz Trsta
NOVIGRAD - Jubilarni 10.
Slikarski ex tempore Novigrad
- Cittanova odran je nedavno
u organizaciji Turistike zajed-
nice. Mjesto dogaanja bio je
Park Irme Beni, koji se po-
kazao odlinom lokacijom za
ovu manifestaciju pokrenutu
s idejom razvijanja kulturnog
turizma. Ove se godine okupilo
i pod vedrim nebom stvaralo
60-ak umjetnika i kreativaca iz
Istre, rijekog primorja, Slove-
nije i Italije. Pulskoj umjetni-
ci Nedi Morovi Dugina odlu-
kom irija je dodijeljena prva
nagrada od pet tisua kuna, iji
je pokrovitelj Grad Novigrad, a
uruila ju je zamjenica grado-
naelnika Sonja ikani.
Drugu nagradu od eti-
ri tisue kuna novigradske
TZ osvojio je rovinjski sli-
kar Nikola Raov, a trea od
tri tisue iz gradskog komu-
nalnog poduzea Neapolis
otila je Liviju Zoppolatu iz
Trsta. Ove je dvije nagrade
dobitnicima predala direk-
torica TZ-a Vesna Ferenac.
Radove je ocjenjivao iri
u ijem su sastavu bili: novi-
gradska akademska slikarica
Dragana Sapanjo, ovdanji
profesor likovne kulture Ro-
bert Cimador i njegov kolega
Andi Bani iz Svetvinen-
ta. Osim s radovima nasta-
lim na licu mjesta, sudionici
su imali prigodu nadmeta-
ti se za nagrade i ostvarenji-
ma na temu More iz pro-
tekle dvije godine. U toj je
kategoriji slavila Neva Pizzul
koja je dobila otkupnu spon-
zorsku nagradu od dvije ti-
sue kuna od tvrtke Laguna
Novigrad. Organizatori su se
u ovoj prigodi prisjetili i po-
sebno zahvalili utemeljitelji-
ma ex temporea, umjetniku
Ronnyju Juiu iz Baredina
Donjih i pokojnom Eliju Po-
ropatu, nekadanjem direk-
toru TZ-a s izraenim afini-
tetom za likovnu umjetnost.
Zahvalnost autorima, oso-
bito onima koji se svake go-
dine vraaju u Novigrad,
iskazali su malom fetom i
druenjem. K. FLEGAR
A
n
a

I
M
I
Punkrock Maniacs
*

mozaik

LOS ANGELES - Justin Bieber vie nije
izvoa s najvie pregleda na YouTubeu,
navedeno je u priopenju magazina Bill-
board. Na tom ga je tronu svrgnula r&b/
pop-pjevaica s Barbadosa Rihanna, iji
su videospotovi do 18. lipnja pregledani
ukupno 3.784 milijardi puta, to je za oko
dva milijuna pregleda vie od Bieberovih.
Na tree mjesto s 3.1 milijardi pregleda
pozicionirao se Psy, dok Top 5 zatvaraju
Eminem (2.4 milijarde pregleda) i Lady
GaGa (2.25 milijardi pregleda). T. Kv.
Sruila s trona
Justina Biebera
Generalni sponzor
DRUGU VEER OPATIJSKA PUBLIKA JO JEDNOM POKAZALA DA MIK SMATRA SVOJIM FESTIVALOM
Slavila mala z Merike Gina Picini
PIE Slavica MRKI MODRI
SNIMIO Sergej DRECHSLER
OPATIJA - Prepuna opatij-
ska Ljetna pozornica i izuzet-
no vesela atmosfera glavna
su obiljeja preksino odra-
ne druge veeri Festivala Me-
lodije Istre i Kvarnera nakon
koje je titulu Opatiji najdra-
e kompozicije MIK-a 2013.
ponijela kompozicija i te
ki a za me pita, za koju je
glazbu, tekst i aranman na-
pisao Andrej Baa. Skladbu,
koju su Opatijci nagradili sa
171 glasom izvela je Gina Pi-
cini, ili kako to mikovci vole
rei mala z Merike.
Grad festivala
i glazbe
Drugoplasirana sa 126
glasova bila je pjesma Naj-
lipi dani moga ivota (Ro-
bert Pilepi/Robert Pilepi/
Robert Grubii) u izvedbi
Tamare Brusi, dok je tree
mjesto i 119 glasova pripalo
Alenu Poliu praenom Sun-
shine bandom i kompozici-
ji Paprena Roza (Ines Pra-
jo-trad./Ariana Kuntek-Ines
Prajo/Tihomir Preradovi).
Zbrojivi glasove ostvare-
ne tijekom prve festivalske
veeri u Puntu te ove opatij-
ske doli smo do poretka ka-
kav je ovaj opatijski, odno-
sno nakon dvije festivalske
veeri s 52 boda (267 glaso-
va) vodi Gina Picini. Drugo
mjesto s 48 bodova (222 gla-
sa) dri Tamara Brusi, a tre-
eplasirani s 38 bodova (210
glasova) su Alen Poli i nje-
govi sanajnovci.
Toliko to se tie reda, po-
retka, glasova i bodova na
ovogodinjem MIK-u, a ono
onome to je na ovom festi-
valu oduvijek vanije od spo-
menutog - doeci, ispraa-
ji i druenja, moemo samo
rei da su se mikovci u Opa-
tiji osjeali kao doma, a opa-
tijska publika jo jednom do-
kazala da, iako grad festivala
i glazbe, ipak samo pred jed-
nim iz prve stavlja po-
svojnu zamjenicu - na. Nije
da i ostali nisu njezini, ali ovaj
joj je, sudei po brzinskoj an-
keti meu punim gledalitem
ipak nekako najvie njezin.
Na svojevrstan nain po-
tvrdio je to i prvi ovjek
Opatije, gradonaelnik Ivo
Dujmi koji je, otvorivi fe-
stivalsku veer kazao:
- Opatija je grad muzike,
grad festivala. Kako bi to bilo
da nimamo MIK, festival do-
maega melosa i domae be-
sedi. Nadan se da e ova lju-
bav trajat i trajat.
Andrej Baa, direktor Fe-
stivala zahvalio je na to-
ploj dobrodolici i rekao
da je mikovcima oduvi-
jek poseban gut doi
u Opatiju te nastupati
pred predivnom opa-
tijskom publikom, na
isto tako divnoj Ljet-
noj pozornici.
Glazbena
uvertira EU-u
Mikovcima i Opa-
tiji ak je i vrijeme ilo
na ruku, pa se dru-
ga festivalska veer
moe okarakterizi-
rati i kao prekrasna
ljetna opatijska ve-
er iju je glazbenu
uzavrelost rashla-
ivao ugodan
povjetarac.
Druenje je po-
trajalo do dugo
u no, a moda
bi i due da mi-
kovce nije oeki-
vao povijesni trenutak - pre-
lazak granice i prvi inozemni
nastup. ekala ih je publika
slovenske Obine Kostel. Kako
je prola mikovska glazbena
uvertira ulasku Hrvatske u
EU, itajte sutra, kad e kara-
vana ve pjevati u Viinadi.
Nakon dvije festival-
ske veeri vodi Gina Pi-
cini, drugo mjesto dri
Tamara Brusi, a tree-
plasirani su Alen Poli i
njegovi sanajnovci
Opatiji je najdraa bila Gina Picini
Odlina
atmosfera
u backsta-
geu - Nevia
Rigutto i
Vesna Ne-
i-Rui
Ljubav Opatije i MIK-a traje i traje
Duko Jelii Dule i njegova Silvana ove godine u publici
Ki to tamo kanta?
*
*

mozaik

Na trgu Vaclavske namesti u Pragu po-
pularni pjeva Zlatan Stipii Gibonni je
pjevao u povodu ulaska Hrvatske u Eu-
ropsku uniju. Osim Hrvata koji ive on-
dje, pjevaa su doli posluati i brojni
esi. - Proetao sam se malo gradom
prije koncerta i bio sam u oku koliko
me ljudi prepoznalo i zaustavilo na uli-
ci, a album je tek danas izaao ondje,
rekao je Zlatan Stipii Gibonni, koji se
vraao ak na dva bisa. Publika je bila
oduevljena njegovim nastupom. (GS)
Gibonni
u Pragu
U DNEVNOM BORAVKU ROJCA IZVEDENA PREDSTAVA GRINJE
Roendan AB Originala
U subotu naveer pred brojnom publikom na pulskom
Forumu pulski je breakdance klub AB Original proslavio
svoju petu obljetnicu djelovanja. Da su iz godine u godinu
sve bolji, uigraniji i matovitiji, pokazali su jo jednom prek-
sinonjim nastupom, a sve pohvale idu svim plesaima
ovoga klupa te njihovim trenerima. (V. B.)
Predstavljen
Mali besidarnik
medulinskog
govora
PULA - U petak na-
veer je u knjinici
Veruda predstavljen
projekt Mali Medulin,
odnosno Mali besi-
darnik medulinskoga
govora koji je netom
objavljen u izdanju
Kreativno-istraivakog
tima Gradske radioni-
ce mladih (KIT GRM).
Kako je prilikom
predstavljanje rekla
Ivana Peri urednica
ovog malog besidar-
nika, na osam strani-
ca formata A4, tim su
besidarnikom htjeli
postii da djeca pre-
poznaju i upoznaju
rijei medulinskoga
govora te da proire i
obogate svoje znanje.
Armeron, biikleta,
crikva, entrin, iku-
lata, domino, iraol,
elika, fui, grozje, hli-
bi, infermjera, jari,
kaun, lumbrija, lju-
bica, mainin, nohti,
njora, oale, pirun, ro-
enice, saku, ajeta,
tovar, ulika, vitar, ziv-
ka i veljarin pojmovi
su koji su predstav-
ljeni u tom malom sli-
kovnom rjeniku.
U izradi su sudje-
lovale odgajateljice
Djejih vrtia Medulin
Melita Beni, Alenka
Hrvatin, Lena Beleti
i Manuela Livi, a cr-
tee su izradila djeca
iz skupina Zvjezdice i
Pelice. V. B.
A
.

K
A
N
C
E
L
A
R
Nihilizam po domau
Predstavu su iznje-
drile nove pulske
kazaline snage,
Dramska radioni-
ca eksperimental-
nog kazalita Plavi
oblik u reiji Frane
Medena i na tekst
Duanke Babi
PULA - Predstava Grinje se
dvije veeri odravala u Dnev-
nom boravku Rojca, a iznje-
drile su je nove pulske kazali-
ne snage, Dramska radionica
eksperimentalnog kazalita
Plavi oblik, u reiji Frane Me-
dena i na tekst Duanke Ba-
bi. Ovo im je bila prva pred-
stava i jako je zabavna. Babi
je napisala odlian, pametan
tekst, a Meden to fino poslo-
io tako da kulminacija i ra-
splet dolaze u pravom trenut-
ku, odailjui jasnu poruku,
dok su glumci s velikim entu-
zijazmom uli u likove i ui-
nili ih vrlo uvjerljivima.
Ovo je super, iako ne
kuim pola k....
Sve te likove vidjeli smo
negdje u stvarnosti, na pje-
snikim veerima, izloba-
ma, predstavljanjima knjiga
i slinim dogaajima. Gri-
nje je svojevrsna parodija
koja se sprda s ego tripovi-
ma koji kroz javne nastupe,
u ovom sluaju pjesniku ve-
er, dokazuju svoju veliinu
iako nije jasno po emu su ti
likovi znaajni. Na pjesniku
veer osim pjesnika doi e
i Petar Kremeni, otac istar-
ske knjievnosti, knjievni
kritiar i dvije prijateljice, a
tu je i siva eminencija kul-
turnih dogaanja, organiza-
torica veeri Biserka Pandur
koja na poetku neto bijesni
na istaicu Almu koju ne vi-
dimo. Ta e ekipa uglavnom
nizati panegirike pjesnicima
iako njihove pjesme nema-
ju veze s mozgom. I jedne i
druge igraju isti glumci - Du-
anka Babi, Iva Gaji, Ana
Fornaar, David Lesjak i Jura
Kristofi. Ronald Donald Ga-
zivoda je buntovni pjesnik
koji je uvjeren da je velika
faca dok Zdenko Mrvelj Za-
tezalo tije eem lakat, no
kia pada ili hlae su se po-
derale, na polju.
Ekscentrina Izabela Ma-
tilda Oetker Koch ima pje-
sme o Hamletu hipohon-
dru ili pak Hidrocefalus
u kojoj spominje amplitu-
de anksioznosti koje pul-
siraju sve frekvencije (ili
tako nekako) na to dobi-
va komentar ovo je super,
iako ne kuim pola k...
Udarac u srce
knjievnosti
Naomi Buri predstav-
lja se zaviajnom poezijom a
prva se pjesma zove prigod-
no Gnu i ide San ga vidila
prije lito dan kad san ila na
Brijune, dok e pjesniku ve-
er zaokruiti podsjeanjem
na Nietzschea te izrecitirati
pjesmu Nihilizam po doma-
u u kojoj se spominju tii
i psi. Nakon to se nazdrav-
ljanjem poeziji veer okon-
a, Biserka Pandur doznat e
da je nagradu za knjievnost
dobila istaica Alma to e
ionako nervoznu i autorita-
tivnu Biserku do kraja razja-
riti te e konstatirati da je to
udarac u srce knjievnosti
i predloiti potpisivanje peti-
cije jer tu su svi koje ta tema
zanima, ali e na kraju p(r)
ogledati i zapitati se Ali gdje
su svi? Mladen RADI
M
.

R
A
D
I
Zaspaj Pave - novi singl ika

PULA - Svoj debitantski album Istriana Jones etno sku-
pina ike najavljuje singlom Zaspaj Pave, koji se moe
posluati na YouTubeu. Ova pjesma ostvarena je u suradnji
s KUD-om Zlatela iz Krana, a u tijeku je izrada spota za pje-
smu Zaspaj Pave. Inae, ike vrijedno rade i na snimanju
spota po Istri za jo jednu pjesmu koja e se nai na njiho-
vom albumu Istriana Jones. Ovaj etno folk sastav, koji je
poznat i pod imenom The Wedges, osnovali su 2007. godi-
ne mladi glazbenici okupljeni u KUD-u Ivan Fonovi Zlate-
la iz Krana. Skupili su glazbeni sastav s tenjom da istar-
sku tradicijsku glazbu predstave na neto drukiji nain, te
su ubrzo kroz svoj rad iskristalizirali prepoznatljiv glazbeni
stil i potpis kojim skladno dobro poznate tradicijske napjeve
aranmanski odijevaju u suvremeno glazbeno ruho. T. T.
*

mozaik

LOS ANGELES - Britanski glumac Russel
Brand najavio je namjeru da se razvede
od Katy Perry SMS porukom, kazala je
pop zvijezda u intervjuu jednom asopi-
su i dodala da otad nema vie vijesti od
njega. Russell Brand je izdao priopenje
u prosincu 2011. najavivi da je pokre-
nuo postupak za razvod 14 mjeseci na-
kon vjenanja u Indiji, ustvrdivi: Obo-
avat u je zauvijek i znam da emo
ostati prijatelji. Par koji se vjenao u li-
stopadu 2010. nema djece. (H)
Razveo
se SMS
porukom
ODLINA ATMOSFERA NA PRVOM VINTAGE FESTIVALU DOLCE VITA ODRANOG U HOTELU LONE
Trebalo je proi dosta godina da vintage i
retro komadi izau iz bakinih ormara i krinja
i ponovno zagospodare ulicama te postanu
sastavnim dijelom modne scene
NAPISALA I SNIMILA
Nina ORLOVI RADI
ROVINJ - Prvi vintage Festi-
val u zemlji, simbolinog imena
Dolce vita, koji se odvijao pro-
log vikenda u Rovinju, doista se
pokazao pravim pogotkom jer
je u razliitim segmentima, bilo
da je rije o glazbi, dizajnu, hra-
ni ili modi pokazao svu rasko
iz pedesetih i ezdesetih godina
prolog stoljea. Posjetitelji su
tijekom trodnevnog hepeninga
koji se odvijao u hotelu Lone i
veim dijelom na prostoru ba-
zenskih kompleksa dobili pri-
liku svim svojim ulima uivati
u onom najboljem iz tog jedin-
stvenog doba. Bilo je to doba
otkaenih kokotica ili visokih
konjskih repova, uskog struka
i naglaenih bokova, brzih ju-
rilica te filmova i glazbe koji su
pokretali svemir.
Povratak u prolost
Ne udi stoga to je al za
tim vremenima uvijek prisut-
na, danas moda i vie nego
ranije. Trebalo je proi dosta
godina da vintage i retro nosi-
vi komadi izau iz bakinih or-
mara i krinja i ponovno za-
gospodare ulicama i postanu
sastavnim dijelom modne sce-
ne poznatijom pod nazivom
vintage.
Prvi je festival posveen vin-
tageu, kojeg je osmislio zagre-
baki Pepermint u suradnji s
Maistrom, donio toliko elje-
ni daak retra. Tijekom dana
veina je posjetitelja uivala u
pogledu na oldtimere parkira-
ne uz hotelski kompleks, ali i
udesno lijepe crno-bijele fo-
tografije akademskog slikara
Sae ekoranje, koji je svojom
izlobom Double identity
oduevio kulturnjake. Veer-
nji su sati bili vrijeme oputa-
nja, smijeha, dobre glazbe, ple-
sa i ukusnih delicija koje su
pripremili zagrebaki i istar-
ski ugostitelji te domai vinari.
Nalo se tu za svakog poneto
- pa ak i mogunost da se pod
spretnim rukama vizaistica i
frizerki pretvorite u pravu pin-
up djevojku.
Hitra preobrazba
Onima kojima ta preobraz-
ba nije bila dovoljna mogli su u
posebno pripremljenom vin-
tage marketu nabaviti i origi-
nalnu odjeu, obuu ili kakav
drugi retro detalj, komotno sje-
diti u nekoj od fotelja ili trosjeda
atraktivnog vintage kutka gdje
je najposjeenija bila frizerska
stolica s haubom, a najgledani-
ji je uporabni predmet bio, da-
kako uz enske torbice, starin-
ski hladnjak. Upravo u frizerskoj
smo stolici okom kamere uhva-
tili i vrlo atraktivnu bivu mane-
kenku, danas trostruku mamu
i odnedavno kolumnisticu Iris
Androevi Pinjuh, koja je imala
same superlative za Dolce vitu.
- Rovinj je jednostavno pre-
lijep, a uz ovakve evente pre-
tvara se u udesno mjesto koje
neizostavno morate posjetiti,
kratko je odgovorila Androevi-
Pinjuh, u ijem smo drutvu za-
tekli i Ivu Balaban, bivu Kraljicu
Hrvatske, a danas uspjenu po-
slovnu enu i suvlasnicu mod-
nog portala Bro 24/7.
- Odlina atmosfera i po-
goen festival. S obzirom
da i sama rado nosim vin-
tage, na Dolce viti osjeam
se ba kao ribica u moru, re-
kla je Balaban, jedna od rijet-
kih dama koja je, na zamol-
bu novinara bez problema i
nekanja pozirala ni manje
ni vie nego enama najo-
mraenijoj stvari na svije-
tu - vagi.
Daak retra
u Rovinju
Vintage torbe u rukama posjetiteljica
Iris Androevi Pinjuh i Iva Balaban
Iris se oduevila frizerskom stolicom
Ivi Balaban vaga
nije bila mrska
Zabave nije nedostajalo
Neizostavne cipelice
*
ZAGREB - Moliereova predstava Tartuffe
u reiji Jerneja Lorencija i izvedbi ansam-
bla Zagrebakog kazalita mladih (ZKM)
osvojila je Veliku nagradu Veernjeg lista
za najbolju predstavu 37. dana satire Fa-
dila Hadia, koji su zavrili preksino sve-
anom dodjelom nagrada u Kerempuhu.
Nagradu za najbolju reiju dobio je Dalibor
Matani za Fine mrtve djevojke u izvedbi
GDK Gavella, a nagradu za najbolji tekst
Borivoj Radakovi za Grupu u reiji Mari-
ja Kovaa i izvedbi Kazalita KNAP. (H)
Tartuffe
najbolja
predstava
svijet umjetnosti
TAMARA OBROVAC, UMJETNIKA DIREKTORICA VALAMAR JAZZ FESTIVALA
OD 26. LIPNJA DO 1. SRPNJA U POLJSKOJ SE ODRAVA PETI GAVRANFEST
U est dana - est
Gavranovih predstava
INTERVJU
Atraktivan i umjetniki
vrijedan program
Veseli me sve vea
prisutnost europskog
jazz izriaja kojI karak-
terizira drukiji glaz-
beni pristup od onog
amerikog, kao i e-
sto koritenje etnikih
elemenata
RAZGOVARAO Davor HRVOJ
K
ao i za prethodna tri
Valamar Jazz Festiva-
la, njegova umjetnika
direktorica Tamara Obrovac
je za novo izdanje pripremi-
la atraktivan i umjetniki vri-
jedan program. Naime, na
Festivalu, koji e se od 25. do
29. lipnja odrati u Poreu,
nastupit e stilski raznoliki
glazbenici iz raznih zemalja
s etiri kontinenta.
Simbioza kulturnog
i turistikog
- Koji su vai kriteriji u
odabiru umjetnika za Vala-
mar Jazz Festival?
- to se glavnog programa
tie to je anrovski raznoli-
ka, vrhunska jazz glazba pr-
venstveno poznatih svjetskih
imena, ali i onih koji tek do-
laze, a u sklopu prateeg pro-
grama - promenadni koncer-
ti, jam sessioni, after party
- nastojimo ukljuiti mlae
domae jazz snage. Osobno
nastojim ukljuiti bar jednu
ensku glazbenu osobnost
ukoliko je mogue u funkciji
voe sastava...
- Moe li se rad na orga-
nizaciji festivala usporediti
s radom na novoj pjesmi ili
albumu?
- Moda djelomice i moe,
po nekim nazovimo ih tako
racionalnim parametrima.
Na albumu se radi o sli-
nom osmiljavanju odree-
ne glazbene dramaturgije.
Program festivala mora biti
dovoljno anrovski raznolik,
a da istovremeno zadovo-
ljava kriterije vrhunske glaz-
bene izvedbe koja u naem
sluaju s obzirom na festi-
val turistike orijentacije tre-
ba ostati u okvirima kvalitet-
nog ali ne prekompleksnog
jazz izriaja.
- Po emu je Valamar jazz
festival specifian, i koliko je
ambijent u kojem se odra-
va festival vaan za odrava-
nje koncerata?
- Rekla bih da je osim po
visokoj razini izvoaa kojeg
na program manager elj-
ko arak pomno bira, te op-
oj jazz atmosferi koja vla-
da tijekom festivala, upravo
ambijent u kojem se koncer-
ti odvijaju izuzetno vaan.
Kombinacija vrhunskog glaz-
benog doivljaja na prekra-
snim povijesnim, kulturolo-
kim i prirodnim lokacijama
je jedno od osnovnih obilje-
ja, a svakako i prednosti na-
eg festivala. Nije isto ukoliko
sluate Dianne Reeves ili Da-
vea Hollanda u zatvorenom
ambijentu koncertne dvora-
ne ili na pozornici na otoi-
u Sveti Nikola tik do mora,
uz um valova i zvuk cvraka
s borovih stabala
- to e obiljeiti ovogo-
dinje izdanje festivala?
- Poslovino visoka kva-
liteta glazbe, a u odnosu na
prolu godinu kada smo u
Atriju Eufrazijeve bazilike
imali jedan koncert, ove go-
dine e biti dva; 25. lipnja
nastupit e turska pijanisti-
ca Ayshe Tutuncu, a 26. lip-
nja francuski virtuoz na kon-
trabasu Renaud Garcia Fons.
Na otoiu Sveti Nikola imat
emo tri dana po dva vrhun-
ska koncerta. Izmeu ostalih
nastupit e Trilok Gurtu, Bi-
lly Childs i Buster Williams, a
ove emo godine umjesto u
funky maniri Festival zatvo-
riti latin spektaklom Eddie
Palmieri Afro Carribean All
Stars Banda.
- Koliko je taj Festival va-
an za lokalnu zajednicu, ali
i za Hrvatsku openito - za
razvoj kulture, ali i ekono-
mije, turizma?
- U dananje vrijeme je ve
opepoznata injenica da je
obogaivanje turistike ponu-
de kulturnim manifestacija-
ma postalo neophodno. Uto-
liko je doprinos Valamar Jazz
Festivala vaan, jer radi se o
jakom regionalnom festivalu
koji polagano postaje tradici-
onalna manifestacija koja pri-
donosi prepoznatljivosti Istre
kao destinacije. Osim toga, tu
se radi o partnerstvu i simbi-
ozi izmeu kulturnog i turi-
stikog sektora ostvarenom
na pravi nain, o partnerstvu
izmeu profesionalnog tima
pod mojim vodstvom koji se
bavi organizacijom i produk-
cijom same manifestacije, i
jake turistike firme koja iza
projekta osim financijski sto-
ji izvrsnom ugostiteljskom,
gastro i eno ponudom, kao i
posebnim Jazz odmor pa-
ketima kreiranim upravo za
Jazz festival, u kojima su osim
smjetaja i prehrane ukljue-
ne i ulaznice za sva festivalska
dogaanja.
Svjeina
europskog jazza
- Kako biste usporedili Va-
lamar Jazz Festival s drugi-
ma? Pri tome mislim na one
najpoznatije.
- Jo smo mali u usporedbi,
primjerice s Umbria Jazzom
ili Montreux Jazz Festivalom
koji su prave institucije, no
nadamo se da emo kroz go-
dine rasti i uz visoku kvalite-
tu i irenje programa sve vie
valorizirati nae prednosti
izvrsnog ambijenta; kultur-
no povijesnih lokacija, mora,
sunca i vrhunske usluge, kao
i gostoljubivost naih doma-
ina - Riviera Adrie iz Pore-
a.
- Kako ste predstavili Hr-
vatsku na nedugo odranom
sajmu jazza u Bremenu?
- Dostojno! Kao Tama-
ra Obrovac Quartet u sasta-
vu: Tamara Obrovac, Matija
Dedi, iga Golob i Kruno-
slav Levai, nastupili smo u
sklopu European Jazz Mee-
tinga, gdje smo bili izabrani
meu 16 od nekoliko stoti-
na bendova, to ve samo po
sebi govori.
Dodatnu teinu dala je i
najava jednog od lanova
profesionalnog irija Tonnyja
Duddleyja Evansa, Umjet-
nikog savjetnika Jazzlines
i Cheltenham jazz festivala,
koji je rekao da izbor meu
sastavima nije bio lak, ali da
se Tamara Obrovac Quartet
isticao meu ostalima.
Oputeno i
slobodno sviranje
- Bila je to prilika da us-
poredite hrvatsko jazz stva-
ralatvo s onim iz drugih ze-
malja, ne samo Europe. Do
kakvih ste spoznaja doli?
- Na osnovu onih kon-
cerata koje smo sluali, na
band ukoliko ve nije bo-
lji, a onda sigurno nije ni-
ta loiji od ostalih. Naa je
prednost osim u strukturi
kompozicija koje imaju sta-
novitu originalnost, u pot-
puno oputenom i komplet-
no otvorenom i slobodnom
nainu sviranja ovih zaista
izvanrednih glazbenika ka-
kvi se, nakon 20 godina me-
unarodne karijere - dozvolit
u si ovu neskromnost - ipak
ne susreu esto.
- Koja su osnovna obiljeja
dananjeg svjetskog jazza?
- Veseli me sve vea pri-
sutnost europskog jazz izri-
aja kojeg karakterizira druk-
iji glazbeni pristup od onog
amerikog, kao i esto ko-
ritenje etnikih elemena-
ta. Upravo je ta svjeina koju
novi glazbeni elementi uno-
se u jazz vie nego potreb-
na.
Valamar je jak regi-
onalni festival koji
postaje tradicionalan
- Tamara Obrovac
D
.

H
R
V
O
J
KRAKOV - Od 26. lipnja do
1. srpnja u Poljskoj e se odr-
ati peti Gavranfest, kazali-
ni festival na kome se izvode
djela suvremenog hrvatskog
knjievnika Mire Gavrana. Or-
ganizator je glasoviti Teatar
LUDOWY iz Krakova, na ijoj
e se sceni u sreditu grada
(Scena Pod Ratuszem) odrati
festival iji su selektori Jacek
Strama, umjetniki ravnatelj
Teatra LUDOWY i Anna Wier-
zchowska Wozniak, dramatur-
ginja Teatra LUDOWY.
Gavranfest je pokre-
nut 2003. godine u Slova-
koj u gradu Trnava u Teatru
Jana Palarika, a od ove godi-
ne odravat e se svake godi-
ne potkraj lipnja u Krakovu.
Ovogodinji Gavranfest e u
est dana prikazati est pred-
stava nastalih prema teksto-
vima Mire Gavrana.
Miro Gavran je jedini ivu-
i dramatiar u Europi kome
je posveen itav festival, a
koji djeluje izvan njegove do-
movine. Njegova su djela do
sada prevedena na 35 jezika,
njegove drame i komedije su
imale vie od dvije stotine ka-
zalinih premijernih izvedbi
diljem svijeta, a vidjelo ih je
vie od dva milijuna gledate-
lja. Proteklih dvadesetak go-
dina Miro Gavran je uvjer-
ljivo najizvoeniji hrvatski
kazalini pisac u zemlji i ino-
zemstvu. Njegove predstave
su premijerno izvoene od
Washingtona, Los Angelesa,
Buenos Airesa, Rio de Janei-
roa, Mumbaia pa sve do Mo-
skve, Pariza, Atene M. K. Iz predstave Pacijent doktora Freuda
*
WELLINGTON - Samoa Air, mala zrako-
plovna kompanija Samoe objavila je uvo-
enje klase XL za debele putnike kojima
e se ponuditi udobnija sjedala i pristu-
pne rampe. Tvrtka je ve krajem 2012. po-
krenula originalnu inicijativu tarife u funk-
ciji teine putnika namijenjene borbi protiv
debljine i poveanja cijene goriva. Redovi
u klasi XL bit e iri za oko 30 centimeta-
ra. Prema podacima Svjetske zdravstve-
ne organizacije, dravljani Samoe meu
najdebljima su na svijetu. (H)
Samoa Air
uvodi klasu XL
za debele
reportaa
Che za sretan put
u kapitalizam
PIE Ana BRAKI
SNIMILA Morana JANDREK
K
ad netko spomene Kubu
svima na pamet pad-
ne ona poznata reeni-
ca kako ju valja posjetiti prije
nego umre Fidel Castro. Ko-
liko u tome ima istine i to je
prava Kuba, ona skrivena od
oiju turista, odluila je tije-
kom 56 dana u drutvu de-
ka istraiti Zagrepanka Mo-
rana Jandrek, koja inae radi
kao turistiki pratitelj, a to ju je
zadovoljstvo kotalo 20 tisua
kuna po osobi.
Krajem godine o svojim
e iskustvima izdati knjigu
Pravi ivot na Kubi koja e
govoriti o Kubi kroz stvar-
ne prie raznih ljudi koje je
upoznala tijekom putova-
nja i koji su je vodili na mje-
sta na koja zalaze samo Ku-
banci. Na putovanje dugo
2.900 kilometara ona i njen
partner krenuli su iz Hava-
ne kreui se cik-cak prema
istoku, da bi stigli do Bara-
koe. Nakon toga su krenuli
natrag prema Havani posje-
ujui mjesta koja na putu
prema istoku nisu vidjeli, a
posljednja etapa bio je za-
padni dio otoka.
- elim ljude zaintrigirati
Kubom i navesti ih da je po-
sjete dok se nije zauvijek pro-
mijenila. Nakon dva mjeseca
na Kubi i svakodnevnih spo-
znaja vezanih uz ovu krajnje
neobinu zemlju mogu rei da
sam spoznala to nije pravi i-
vot na Kubi, a to je upravo ono
to se generalno servira kao
turistika ponuda Kube i kao
highlightsi. Prava Kuba je
vei misterij no to se na prvu
doima. Bez agencije
Bez agencije
Upravo to je i ini jedinstve-
nom avanturom. I deko i ja
volimo putovati i putujemo
esto. Kuba nam se inila kao
dobra destinacija jer je na di-
jelu svijeta koji nismo posjetili,
to smo znali prije puta ini-
lo nam se zanimljivo, a i obo-
je smo se sloili da Kubu treba
vidjeti dok se politika situa-
cija ne promijeni jer tada e
Kuba postati svojevrsno ma-
sovno ameriko ljetovalite,
govori Jandrek.
Klasino turistiko puto-
vanje s agencijom nije dola-
zilo u obzir.
- Ne bih voljela da mi netko
drugi odredi kada u gdje ii
i to vidjeti. Uostalom, obo-
je smo takvi da volimo slobo-
du da bismo voljeli ii negdje
drugdje, a to je u agencijski or-
ganiziranom putovanju kom-
plicirano ili nemogue. Uz to,
agencije ne nude u svojim tu-
rama zabaena mjesta koja su
nam najdraa, veli.
Novanica od tri kubanska pesosa s likom
Chea Guevare prodaje se za sreu, ali Ku-
banci o kapitalizmu poslije Castra govore
svakodnevno, pria Morana Jandrek. Ku-
banci nagaaju i misle da znaju to kapita-
lizam nosi. Mlae generacije sve vie nagi-
nju modernizaciji koja polako, ali sigurno
prodire u kubansku svakodnevicu
Prvi dojam o mjestu na
koje se dolazi moe se stei
ve u zranoj luci, a ona na
Kubi nije tipina.
- Iz zraka sam primijetila
kako je sve zeleno i nenase-
ljeno, a izlazak na glavni me-
unarodni aerodrom u Hava-
ni malo me iznenadio. Mislila
sam da e biti barem malo mo-
derniji. Ve me prvi kontakt s
domaima razveselio, carinica
mi je s velikim osmjehom re-
kla Welcome to Cuba, a dje-
latnica aerodroma odmah me
pitala jesam li donijela okola-
de i da li bi joj dala bilo to za
jesti jer je gladna. Stari ameri-
ki auti na cesti oduevili su me
na prvu, a miris pekare u naoj
ulici bio je toliko intenzivan da
sam samo to osjeala danima,
prisjea se Jandrek.
Camion i
El tren lechero
- Case particular su naj-
bolji nain za upoznati na-
in ivota kubanske obitelji,
a Kubanci su generalno div-
ni domaini. Vrlo su otvoreni,
oputeni i znatieljni. Pruit
e vam to god imaju i priat
vam o svom ivotu, ali se i in-
teresirati za va, pria nam Jan-
drek.
- Najjeftinije se na Kubi de-
finitivno kosi s najjednostav-
nije, ali je definitivno najza-
bavnije. Putovali smo busom
za turiste (Viazul), autima iz
50-ih, vlakovima, kamionima,
stopom, pjeice Ono najjef-
tinije je lokalni prijevoz - cami-
on, tj. stara eljezna olupina u
Casa particular
- Spavali smo u obiteljskim domovima, tj. u sobama
koje su oni prenamijenili za iznajmljivanje turistima.
Takav smjetaj poznat je pod imenom casa particu-
lar, oznaen je plavim naopakim sidrom, vrlo je do-
bro organiziran i u potpunosti siguran. Mora se odmah
pokazati putovnica i potpisati plava knjiga koju do-
maini u roku 24 sata nose u policiju na prijavu, plaa
se oko 20 CUC-a (vrijednost slina USD) a cijenu uvi-
jek treba spustiti za pet CUC-a . Druenje i stjecanje
prijatelja u casama uobiajeno je. Neki to rade strogo
poslovno, dok kod nekih obitelji sudjelujete u zabava-
ma, druite se s njihovim gostima, gledate s njima TV,
kuhate s njima, priate satima na jeziku kojega moda
i ne govorite, a lijepo ih je i odvesti na ruak ili pivo jer
si oni to rijetko mogu priutiti.
ELJELI SMO UPOZNATI CASTROV OTOK PUTUJUI IZVAN TURISTIKIH RUTA, RAZGOVARAJUI
Kubanke s kubankama i Morana Jandrek Che je svugdje
Pozdrav revoluciji

reportaa

*
*
Nakon to je londonski Guardian nedav-
no otkrio dotad dobro tienu tajnu da
amerika tajna sluba NSA nadzire cijeli
world wide web, prodaja distopijskog kla-
sika Georgea Orwella 1984 je na Ama-
zonu u roku od 24 sata skoila za enor-
mnih 6.000 posto. Time je prodaja romana
koji opisuje totalitarno drutvo budunosti
u kojemu su svi graani pod sveobuhvat-
nom kontrolom drave odjednom skoila
na 213. mjesto s obzirom na iznenadno
ogroman broj narudbi. (L. B.)
Opet
aktualan
Orwell
koju se uvijek nagura dvostru-
ko vie ljudi no to stane i stari
tren lechero - koji je isto tako
sama hrpa eljeza i lima, gla-
san je i trese se do te mjere da
svo vrijeme mislite da e ispa-
sti iz tranica. Malo turista ko-
risti ta vozila, pa su svi s nama
htjeli priati, uvijek su inzisti-
rali da mi sjedimo jer smo go-
sti u njihovoj zemlji, poklanja-
li nam voe koje su cijeli dan
brali na polju, borili se za nas
kada nas je voza htio prevari-
ti za neke sitne novce Osim
toga, tu se vidi kako se oni od-
nose jedni spram drugih. Mu-
karci i djeaci se uvijek diu e-
nama, daju im ruku pri izlazu
iz visokih kamiona i vlakova,
prenesu im torbu. ene koje
sjede bez rijei primaju u na-
ruje bebe ljudi koji stoje, lju-
di meusobno priaju i cije-
lo se vrijeme smiju, prisjea se
Morana.
Mamac za turiste
- Slika Che Guevare, ali ne
samo njega nego i Fidela i Ra-
ula Castra, te pet kubanskih
pijuna zarobljenih u Americi
nalaze se na svakom koraku.
Revolucionarne parole jedna-
ko su este, a sve se moe vi-
djeti na panelima, fasadama,
krovovima, izraeno od raznih
materijala Kubanci su u isto
vrijeme ponosni i ogoreni na
revoluciju, ali Che im je pozi-
tivac u svakom smislu. Che je
zapravo umro dovoljno rano
da se miljenje o njemu nije
stiglo promijeniti ili pokvari-
ti. On u veini Kubanaca budi
osjeaj ponosa i sjete, ali se na
neki nain njegov lik pretvo-
rio i u mamac za turiste. Nov-
anica od tri kubanska peso-
sa s njegovom slikom prodaje
se za sreu, a ja sam svoju do-
bila kao poklon od domai-
na iz Havane, privjesci, upalja-
i, novanici s njegovim likom
uvijek su malo skuplji, a pje-
sma Comandante Che Gue-
vare uje se iz svakog ugla.
O kapitalizmu i to kad Ca-
stro umre govori se svakod-
nevno. Kubanci nagaaju i mi-
sle da znaju to kapitalizam
nosi, no jedino to oni vide od
kapitalizma smo mi - bogati
turisti koji imaju toliko nova-
ca da mogu doi na drugi kraj
svijeta, piti pivo svaki dan, jesti
jastoga, plaati suvenir u vri-
jednosti njihove mjesene pla-
e Nadaju se da e im kapi-
talizam donijeti slobodu koju
trenutno nemaju. Castro je na
vlasti pedesetak godina, tako
da se zapravo samo sa 70-o-
godinjacima moe priati o
tome kako su ivjeli prije.
Lijenici kao taksisti
Mlae generacije sve vie
naginju modernizaciji koja po-
lako, ali sigurno prodire u ku-
bansku svakodnevicu. Mobi-
teli, rijedak, lo, ali postojei
internet, komunikacija s turi-
stima, sve to mijenja razmi-
ljanje mladih - trae veu slo-
bodu prije svega.
- Dijelovi Kube koji vrve tu-
ristima nemaju taj tih, barem
ne onako iskreno, istinski. Po-
nekad znaju biti i prenaporni
u nastojanju da vas nagovore
da neto kupite i da vas poku-
aju preveslati. Meutim, im
se odmaknete od turistikih
zamki, druga pria. Istina je da
se dosta ale, nisu ba presret-
ni s ekonomskim i politikim
stanjem u kojem se nalaze, ali
muzika, ples, smijeh i druenje
njima su lijek za sve. Naalost,
veina njih radi dva posla. Pa
tako lijenici rade kao taksisti
da bi preivjeli. Plaa doktora
je od 15 do 35 USD mjeseno,
a taksist moe toliko zaraditi u
danu. Inae, sustav obrazova-
nja je besplatan i odlian. Ku-
banci su iznimno obrazova-
ni. Pismenost iznosi 99 posto,
kola se nalazi i u najmanjem
selu, svi stupnjevi obrazovanja
su besplatni, kvalitetni i dobro
organizirani. To e Kubanci
uvijek pohvaliti, ali uz razoa-
ravajui zakljuak - za to im
svo to znanje kada znaju ko-
liko vani ljudi zarauju na-
kon dobrog kolovanja, pria
Morana.
- Najvie me se dojmio kraj-
nji istok - Baracoa i okolica s
beskrajnim palminim uma-
ma, obiljem tropskog voa i
mistinou koja proizlazi iz
injenice da se do Baracoe do
prije pedesetak godina moglo
doi samo brodom. Uz kraj-
nji istok oduevio me i kraj-
nji zapad s predivnim Vinale-
som u kojem se uzgaja duhan
za najbolje cigare svijeta. Ku-
ala sam sve cigare, od onih
izvoznih, skupljih, preko onih
to su nam farmeri radili pred
nama, do jeftinih verzija s uli-
ce (24 cigare za 1 USD). Gu-
tala sam u njima iako nisam
pua, ali to oputanje uz ci-
garu i mojito ba me bacilo
u kubanski stil ivota. Iako
Kubanci, zapravo, ne pue ku-
banke.
Meni za strance -
to jedu Kubanci?
Piletina, svinjetina, riba,
kampi ili jastog uz koje
idu ria s grahom, pr-
ene banane i salata,
to je kubanski meni za
strance. Kubanci rjee
jedu meso, jedu puno
rie, graha, masnih uli-
nih pizza, i jako jeftino
napravljenih torti s koji-
ma ete vidjeti Kuban-
ce kako eu po ulici u
svako doba dana.
Sve im treba
to bi ponijeti sa sobom
da bi jednog domaina
razveselio?
- Odjeu i obuu, kva-
litetne sapune i am-
pone i kemijske! To e
vas svi na cesti traiti
jer toga nemaju, a ako i
imaju jako je nekvalitet-
no i ne ba jeftino. Mi to
nismo znali pa smo do
kraja puta ostali na mi-
nimumu svega. Podijelili
smo sve to smo imali -
parfeme, make-up, ku-
pae kostime, kape, pi-
sae blokove i olovke.
S LJUDIMA KOJI VOLE REVOLUCIJU, ALI I NAGAAJU O SUTRANJICI
El tren lechero
Masna pizza je omiljena
Kubanci jedu vrlo malo mesa
Igra se domino
Mesnica na otvorenom
Prastari ameriki automobili
na praznim cestama
Ponedjeljak, 24. lipnja 2013. Ponedjelja Glas Istre 41

osmrtnice

Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjeanja i zahvale za objavu sljedeeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
OBAVIJESTI O SMRTI
U dubokoj boli, rodbini, prijatelji-
ma i znancima javljamo tunu
vijest da nas je 22.6.2013., u 54.
godini ivota, nakon duge i teke
bolesti, napustio na voljeni
ANTON PERII
Posljednji ispraaj dragog nam
pokojnika obavit e se u kru-
gu najue obitelji na mjesnom
groblju u Kanfanaru.
Molimo za tihu suut.
Poivao u miru Bojem.
Oaloena obitelj
U dubokoj boli javljamo svoj
rodbini, prijateljima i znancima
tunu vijest da nas je 22.6.2013.,
u 53. godini ivota nakon duge
i teke bolesti napustila naa
voljena
MIRJANA MILETI -
RADOLOVI
Posljednji ispraaj drage nam
pokojnice bit e u ponedjeljak,
24.6.2013., u 16 sati na mjesnom
groblju Pomer.
Oaloeni: roditelji EDI i
ROA, djeca PETRA, FILIP i IVA
s MILANOM, unuk JOSIP i os-
tala tugujua rodbina
tunu vijest da nas je na dragi
ATTILIO RADOLOVI
napustio 22.6.2013., u 89. godini
ivota.
Sahrana dragog nam pokojni-
ka obavit e se u ponedjeljak,
24.6.2013., u 11 sati na Grad-
skom groblju u Puli.
Oaloeni: kerka ONDINA
i sin EDI s familijama, sestra
ERSILIA s familijom i ostala
tugujua rodbina
Tunim srcem javljamo svoj
rodbini, prijateljima i znan-
cima da nas je 22.6.2013., u 61.
godini ivota zauvijek napustio
na voljeni
IVAN VICEL
Posljednji ispraaj voljenog
nam pokojnika bio je u nedjelju,
23.6.2013., na mjesnom groblju
Sveti Petar u umi.
Oaloeni: brat SREKO, ses-
tre MARIJA, LUANA s obitelji i
JOLANDA s obitelji, tete VITOR-
IJA i IA te ostala tugujua
rodbina
S tugom u srcu javljamo rodbini,
prijateljima i znancima alosnu
vijest da nas je 21.6.2013., u 75.
godini ivota zauvijek napustila
naa voljena
MARGARITA KLAJ
Posljednji ispraaj voljene nam
pokojnice obavit e se u poned-
jeljak, 24.6.2013., u 18,30 sati na
mjesnom groblju u Petroviji.
Oaloeni: kerke VEDRANA
i NADA, sinovi VALTER i ANI,
zeti NINO i DARIO, nevjeste
JADRANKA i ORIJETA, unu-
ci KRISTINA, NINA, GORAN,
IGOR, TEO, VEDRAN, NIKOLA,
MIKELA, MATIJA, sestre TON-
KA i NEDELJKA, braa BRUNO,
KUZMA, TONKO, LUKA i IVAN
te ostala tugujua rodbina i pri-
jatelji
da nas je 21.6.2013., u 73. godini
ivota napustio na dragi su-
prug, tata, nono, brat i kunjado
ANGELO SMOLIZZA
Posljednji ispraaj dragog nam
pokojnika obavit e se u poned-
jeljak, 24.6.2013. u 17 sati na
mjesnom groblju u Vinjanu.
Poivao u miru Bojem.
Oaloeni: supruga JOVANKA,
kerke KLARA i BRUNA, un-
uke DAJANA i VIVIANA, ses-
tre MARIA, RINA i MARELA s
obiteljima, kunjadi NINI i REN-
ATO te ostala tugujua rodbina
POZDRAVI
Posljednji pozdrav dragom pri-
jatelju
ALENU
STIPE PETROVI s obitelji
Posljednji pozdrav dragom
ALENU PAMIU
od djelatnika Industrijsko -
obrtnike kole Pula i kolskih
kolega, generacija 2006./07. s
razrednikom Petrom Gavriem
ALENU
Igrai i uprava NK Pula ICI
Posljednji pozdrav
ALENU
upuuju lanovi navijakog
(neslubenog) foruma NK Is-
tre 1961.
Poivao u miru.
Posljednji pozdrav
ALENU
Obitelji RAI SUDAR i IVKOVI
Posljednji pozdrav
ALENU
Posebni ljudi ive u naim srci-
ma i kada nisu pored nas!
Prijatelji: BENO, ORBANI,
BEBA, BULE, FACONJA, MAU-
RO i KARLA, FRO, DONI,
KRIO, MILII, TEF, ELVIN
i PERCE
ALENU PAMIU
Obitelj MATIKA
Dragom prijatelju Igoru i cijeloj
obitelji Pami najiskrenija suut
povodom nenadoknadivog gu-
bitka
ALENA
Suigrai iz NK Istra, generacija
1991.
Posljednji pozdrav dragemu pr-
ijatelju i suigrau
ALENU PAMIU
ago
Prijatel na, teko se mirit s
injenicon da te vie ni mre
nami, tebe ki si vajk bija nas-
mijan i tira druge oko sebe na
smih...
ali ivit e i ti i tvoj osmijeh za-
vajk snami...
Neka te dragi Bog primi u svoje
kraljevstvo kadi si i zasluija da
bude!
Poivaj u miru!
GORAN ROCE i SANDRA ZI-
MOLO
jatelju i suigrau
ALENU
upuuju suigrai MNK Cirkus
Posljednji pozdrav Tonijevom
bratu
ALENU PAMIU
7.a razred s razrednicom
Elenom Debeljuh
Posljednji pozdrav
ALENU PAMIU
Nogometni savez upanije is-
tarske i Zbor nogometnih tren-
era Istarske upanije
Posljednji pozdrav
ALENU PAMIU
Savez sportova Istarske upanije
jatelju
ALENU
Falit e nam.
DEJAN PAMI s obitelji
Posljednji pozdrav dragom sus-
jedu
ALENU
Neka te dragi Bog uva.
MILAN i DENIS PAMI s fa-
milijama
Posljednji pozdrav
ALENU PAMIU
od generacije 1983./84., VIII a i
VIII b s razrednicima
ALENE
Sve magl ovite el j e, sve
neizreene tajne, svi nedosanja-
ni snovi, cijeli jedan neispriani
ivot...
U minuti oduzeti i otrgnuti, bez
pitanja, bez odgovora. Nijemi u
ovoj boli.
DAVOR IMEGI s obitelji
jatelju i suigrau
ALENU PAMIU
Vajka u te se spametit.
VALENTINO STEPI s obitelji
ALENU
Osoblje i vlasnik caffe bara
Merikane
Posljednji pozdrav naem
sportskom prijatelju
ALENU PAMIU
Nogometni klub Jadran Pore
Posljednji tuni pozdrav
ALENU PAMIU
KRISTIJAN FRAJ s obitelji
ALENE
Jesu li polja nebeska dovoljno
velika za tvoj stadion, jesu li
aneli dovoljno dobri suigrai
za tebe?
Bog je odluio i uzeo te.
Bez ugovora, bez uvijeta i bez
potpisa.
Nije smio.
Osoblje hotela Koral Medulin
Posljednji pozdrav
ALENU PAMIU
Uprava i igrai NK Potpian
Uka 72
Posljednji pozdrav voljenom
tati
ANGELU
Kerka KLARA
Posljednji pozdrav voljenom su-
prugu
ANGELU
Supruga JOVANKA
bratu
ANGELU
Sestra RINA i kunjado NINI

osmrtnice

Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjeanja i zahvale za objavu sljedeeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
bratu
ANGELU
Sestra MARELA, kunjado RE-
NATO i nevodi DANIELA i SER-
GIO s obiteljima
bratu
ANGELU
Sestra MARIA s obitelji
Posljednji pozdrav dragom sus-
jedu
ANTONU PERIIU
upuuju stanari zgrade Veruda
15, Pula
Posljednji pozdrav
ATTILIO RADOLOVI
Mi hai insegnato che la vita e
una canzone che ha un inizio
corto e un ritornello forte.
Si canta solo il ritornello per il
resto ce ne fregiamo.
Grazie che esistevi proprio cosi
comeri.
Sarai sempre il mio caro papi,
il migliore. Ancheio cantero ai
miei ragazzi La Tua canzone.
La Tua Bambi
Dragi nono
ATTILIO
Poivaj u miru!
Tvoja EGI
Posljednji pozdrav ocu nae
kume Ondine
ATTILIU RADOLOVIU
LOJZO i MARIJA sa sinom SIL-
VANOM s familijom i kerkom
KRISTINOM s familijom
Posljednji pozdrav dragoj
RITI KLAJ
od PRODAN ALDA sa svom
obitelji
Posljednji pozdrav mami naeg
prijatelja
MARGARITI KLAJ
od EDIJA sa osobljem
Posljednji pozdrav dragoj zr-
mani i fioci
MIRJANI
Familije MILETI i BERTUZ-
ZI: SILVANO, MARICA, MARIA,
GIORGIO, KARLO, ANNCHRIS-
TIN, DOLORES, UMBERTO, JO-
HAN, JESIKA, MONICA, TO-
MAS, SANDI, ROCCO
Posljednji pozdrav dragoj efici
MIRJANI MILETI -
RADOLOVI
od kolegica iz FIP-a:
MARINELA, IVA i DOLORES s
obiteljima
Posljednje t uno zbogom
dragoj
MIRJANI
od BORE i VESNE s familijom
neakinji i zrmani
MIRJANI MILETI - RAD-
OLOVI
Zauvijek e ostati u naim sr-
cima.
Teta MARIJA, zrmani MARINE-
LA i MARKO s obiteljima
Posljednji tuni pozdrav mojoj
dragoj prijateljici
MIRJANI
Falit e mi.
VESNA s JOSIPOM i obitelj
KATAR
Posljednji pozdrav naoj dragoj
neakinji i zrmani
MIRJANI MILETI -
RADOLOVI
od ujca MIRKA, ujne ANE, te
zrmani DRAGANA, MARIJE i
DARKA s obiteljima
Sva lijepa sjeanja ostat e u
naim srcima.
Posljednji pozdrav teti
MIRJANI MILETI -
RADOLOVI
HELGA s obitelji
MIRJANI
Kunjada ONDINA s familijom
Posljednji pozdrav dragoj zr-
mani
MIRJANI MILETI -
RADOLOVI
Zauvijek e ostati u naim sr-
cima.
Tvoj zrman NIKO s GORDANOM,
IVANOM i MATEJOM
SJEANJA
Tuno sjeanje na dragog brata
MILJENKA GOBINA
24.6.2012. - 24.6.2013.
Tvoj brat SERO s familijom
Tuno sjeanje na voljenog su-
pruga i oca
MILJENKA GOBINA
24.6.2012. - 24.6.2013.
S ljubavlju i tugom nosimo te u
naim srcima.
Supruga SONJA, sin MARKO,
kerke SANJA i IVA
Sjeanje na moje voljene
roditelje
ANU VLAI
24.6.2010. - 24.6.2013.
i
JOSIPA VLAIA
17.8.2006. - 24.6.2013.
Uvijek voljeni, nikad zaborav-
ljeni.
Voli Vas vaa ki ANITA s fa-
milijom
Tuno sjeanje
BAZILIO FRANKOVI
Boo
25.6.2003. - 25.6.2013.
S ljubavlju i ponosom uvamo
uspomenu na Tebe.
Tvoj i : supr uga MARI J A,
MILENKO i SILVA s familijama
Tuno sjeanje na drage roditelje
KATA PLIKO
24.6.1993. - 24.6.2013.
ANTON PLIKO
7.4.1994. - 24.6.2013.
U naim srcima i mislima vajk
s nas.
Vaa dica s famejami
Tuno sjeanje na
%28 52-1,$
24.6.2004. - 24.6.2013.
S ljubavlju i tugom uvamo te u
naim srcima.
Tvoji najmiliji
In memoriam
dr. MIRKO LUKETA
25.6.2011. - 25.6.2013.
Najmiliji!
Mi smo uvijek s tobom u ljubavi,
enji, nostalgiji i molitvi.
Tvoji: supruga JASNA, djeca,
braa i ogorice
Sjeanje na voljenog
VALTERA JELENACU
24.6.2011. - 24.6.2013.
Neopisivo boli praznina zbog
tunog odlaska tvog, u naruju
Isusa Krista uvao te dobri Bog.
Mama, tata, sestra ANA i kun-
jado ANI
Tuno sjeanje na dragog su-
pruga, oca, svekra, dida i pra-
dida
IVANA BENIA
24.6.1988. - 24.6.2013.
Prolo je tunih dvadeset pet
godina otkako nisi s nama.
Vjeno e ostati u naim mis-
lima i srcima.
Hvala svima koji te se sjeaju i
posjeuju tvoj tihi dom.
Tvoji najmiliji: supruga MAR-
IJA, sinovi MILAN i MARIO s
obiteljima
Sjeanje na voljenog
PETRA TURKOVIA
25.6.2012. - 25.6.2013.
Prola je tuna godina otkad
nisi s nama.
I dalje ivi u naim srcima i
sjeanjima.
Hvala svima koji te posjeuju.
Tvoji: supruga MARIJA i sin
IVAN
Oglasna sluba Glasa Istre novine d.o.o.
Portarata 4, tel. 052/591-543, fax. 052/388-471.
Radno vrijeme Oglasne slube
za praznike:
ponedjeljak, 24.6.2013. ......... 8 - 18 sati
utorak, 25.6.2013. ............... 11 - 15 sati
O
2JODVQDVOXED
Portarata 4
tel: 052/591-543
fax: 052/388-471
QDWMHDMLHVWLWNH
PDOLRJODVLRVPUWQLFH
posljednji pozdravi
VMHDQMD]DKYDOH

vodi kroz istru

Pula
DANAS - KINO VALLI - u
19.50 i u 22 sata projekcija
akcijskog horora Svjetski rat
Z, glume Brad Pitt, Mireille
Enos i David Morse, reija
Marc Forster
FORUM - od 10 sati pro-
gram Festivala Kazalita
potlaenog
OGRANAK MATICE GR-
VATSKE U PULI (Kandlero-
va 42) - u 20 sati predstav-
ljanje knjige Izlazak u cvijet
autora Igora Grbia
IZLOBE - STUDIO MUZE-
JA SUVREMENE UMJETNO-
STI ISTRE - meunarodna
izloba stripova neovisne
produkcije pod nazivom co-
miXconnection, svakodnevno
osim ponedjeljka od 10 do 14
i od 18 do 21 sat, do 1. rujna
MMC LUKA - izbor radova
Predraga Spasojevia u
organizaciji HDLU-a Istre, do
24. lipnja
MUZEJ SUVREMENE
UMJETNOSTI - samostalna
izloba fotografija pulskog
fotografa i grafikog dizajnera
Igora Zirojevia: Entropijski
pejzai, svakodnevno osim
ponedjeljka od 10 do 14 sati i
od 18 do 21 sat, do 7. srpnja
GRADSKA GALERIJA, Kan-
dlerova 8 - Antun Motika:
Izbor iz donacije XII., lipanj-
prosinac 2013., radno vrijeme
od 10 do 13 i od 18 do 21 sat,
subotom od 10 do 13 sati,
www.zbirka-antun-motika.
com
ITAONICA KLUBA UMI-
ROVLJENIKA - Izloba foto-
grafija Priroda (i ovjek), autor
Stjepan Kavedija, do 29. lip-
nja Izloba Istra na razgled-
nicama od 1899. do 1947.
autor Giancarlo Moscarda, do
12. kolovoza
MUZEJSKO-GALERIJSKI
PROSTOR SVETA SRCA -
izloba Arheolokog muzeja
Istre Histri u Istri, do 15.
rujna
POVIJESNI I POMORSKI
MUZEJ ISTRE - stalni postav
muzeja i postav o ljekarnitvu
u Istri te postava austrijskih
brodskih topova, izloba
Szent Istvan - o austrougar-
skom bojnom brodu, sva-
kodnevno od 8 do 21 sat
izloba Istra Istria Memento,
izbor iz fundusa Zbirke starih
razglednica, radno vrijeme od
8 do 21 sat, do 31. kolovoza
GALERIJA LIKOVNOG FUN-
DUSA, Laginjina 5, INK III. kat,
Zbirka istarskih autora, Umjet-
nika zbirka, galerije u INK
otvorene utorkom i etvrtkom
od 10.30 do 13.30 sati, osta-
lim radnim danima uz najavu
na tel. 052/222-662, sve info
na: http://www.zbirka-antun-
motika.com/
MUZEJI - AMFITEATAR -
svakodnevno od 9 do 21 sat,
za najave van radnog vreme-
na informacije na 351-318,
fax 351-333, mail gaby@
ami-pula.hr
MUZEJSKO-GALERIJSKI
PROSTOR SVETA SRCA -
radno vrijeme svakodnevno
od 9 do 23 sata, za najave
van radnog vremena infor-
macije na 351-318, fax 351-
333, mail gaby@ami-pula.hr
AUGUSTOV HRAM - od
ponedjeljka do petka od 9 do
21 sat, subotom, nedjeljom
od 9 do 15 sati
ARHEOLOKI PARK NE-
ZAKCIJ - svakodnevno od 9
do 12 i od 16 do 20 sati, za
najave van radnog vremena
informacije na 351-318, fax
351-333, mail gaby@ami-
pula.hr
ARHEOLOKI MUZEJ ISTRE
- zatvoren zbog radova
OSTALO - TRG NIMFEJ -
manifestacija Izvorni sjaj pul-
ske Arene 2013., do 30. rujna
AKTIVNOSTI LIGE PROTIV
RAKA PULA: Savjetovalite
Kluba laringektomiranih:
ponedjeljkom od 10 do 12
sati, prostor Lige, Nobileova
1; Psiholoko savjetovali-
te: utorak - etvrtak od 10
do 12 sati, prostor Onkolo-
ke ambulante, Opa bolnica
Pula, Negrijeva 6; Savje-
tovalite Lige protiv raka:
srijedom od 10 do 12 sati,
prostor Lige, Nobileova 1;
Savjetovalite Stoma Klu-
ba: etvrtkom od 10 do 12
sati, prostor Lige, Nobileova
1. Kontakti tijekom deurstva
na tel: 540 - 592 ili deurni
telefon 091/951 32 42
SAVJETOVALITE CENTRA
POJAANE SKRBI ZA
OBOLJELE OD ALZHEIME-
ROVE DEMENCIJE I DE-
MENCIJA (Mauranieva 10)
- struna pomo oboljelima,
lanovima obitelji, zbrinjava-
teljima, srijedom od 17 do
19 sati uz prethodnu najavu i
dogovor, tel./fax: 211 - 695
SOS - TELEFON U NEVOLJI,
radnim danom od 16 do 20
sati mogue je obratiti se na
SOS telefon Istarske upani-
je 0800- 84 84
U svim sluajevima kada
vam je potrebna podrka i
prijateljska pomo
OBITELJSKI CENTAR I
- Obiteljsko savjetovalite,
individualno, partnersko i
obiteljsko savjetovanje, sva-
kodnevno od 8 do 16 sati,
utorkom do 19 sati, uz pre-
poruku prethodne najave na
tel. 391-425 Logopedsko
savjetovalite, svakog utorka
od 15 do 19 sati, uz prethod-
nu najavu na tel. 391-425
LJEKARNE - CENTAR,
Giardini 14, deura svakod-
nevno od 20 do 7.30 sati,
tel. 222 - 551 i 222 - 544
VETERINARI - Veterinar-
ska stanica Andar - Pre-
manturska cesta 205, tel.
573-128, radno vrijeme od
ponedjeljka do petka od 8
do 20 sati, subotom od 8 do
12 sati; Dinka Trinajstia
1, radnim danima od 7 do
19, subotom od 8 do 12,
nedjeljom od 8 do 9 sati, tel.
541 - 100 i 540 - 077; deur-
ni veterinar 098/9811-666;
Info centar sklonita za
ivotinje 098/9812 - 583,
098/9812 - 580, svi upiti na
vet.st.pula@pu.htnet.hr;
veterinarska inspekcija
098/9812 - 582; Veterinar
d.o.o. Krevanova stancija
2, radnim danom od 8 do
12 i 17 do 19 sati, subotom
od 8 do 12 sati, nedjeljom
i praznikom zatvoreno, tel.
540 - 391, deurni veterinar
i veterinarska inspekcija,
098/440 - 188; Veterinarska
ambulanta Franco, Faan-
ska cesta 2, radnim danima
od 8 do 15, subotom i
nedjeljom od 8 do 10 sati,
deurstvo 0-24 na 098/255
- 616; Veterinarska am-
bulanta za male ivotinje
Hajster, Jakova Puljanina
1, tel. 500 - 501, za hitne
intervencije 0-24, 098/1801
- 999, radno vrijeme radnim
danima od 8 do 12.30 i od
17 do 20, subotom od 8 do
13, a nedjeljom od 8 do 10
sati
SUDOVI - Kranjevieva
8, tel. 377 - 600 - uredovno
vrijeme ZK Pisarnice soba
6, zaprimanje podnesaka
za uknjibu u zemljine
knjige i izdavanje gotovih
ZK izvadaka od ponedjeljka
do petka od 08.30 do 11
sati; uredovno vrijeme ZK
odsjeka, soba broj 8, pone-
djeljkom, srijedom i petkom
od 8 do 11 sati, utorkom
i etvrtkom od 8 do 9.30
sati; za odvjetnike i javne
biljenike ponedjeljkom,
srijedom i petkom od 12 do
13.30 sati, utorkom i etvrt-
kom od 9.30 do 10.30 sati;
sve ostale pisarnice, osim
kaznene, ponedjeljkom,
srijedom i petkom od 08.30
do 11 sati
Rovinj
IZLOBE - GALERIJA CVU
BATANA - izloba Lice oba-
sjano mjeseinom autora
Ivana Posavca, do 30.lipnja
GALERIJA ADRIS - izloba
Braa Brkan: Ostvarenje
neostvarivog - fotografije
iz Zbirke MSU-a, u sklopu
Rovinjskih foto dana, do 24.
lipnja
MUZEJI - KUA O BA-
TANI (Obala P. Budicin 2)
- Izloba o tradicionalnom
rovinjskom plovilu ravnog
dna Batani i ribarstvu, (po
potrebi uz prethodnu najavu
7 dana), broj telefona 812 -
593 i 091/1546 - 598
PRIVATNI MUZEJ TRANI -
svakodnevno u veernjim
satima
VETERINARI - Laste 4, rad-
nim danima od 8 do 14 i od
17 do 19 sati, subotom od
8 do 12 i nedjeljom od 8 do
9 sati, tel. 813 - 214, deurni
veterinar 098/33 40 92; Vete-
rinarska ambulanta za male
ivotinje Rex, Laco Sercio 5,
radnim danima od 9 do 13
i od 17 do 19 sati, tel. 813 -
368, hitne intervencije od 0
do 24 na 099 876 4004
OSTALO - MMC/CMM -
poinje Hrvatski ljetni salsa
festival, a traje do 01. srpnja
Novigrad
DANAS - GRADSKA KNJI-
NICA - u 12 sati trudniki
teaj Majka i dijete, voditelj
Petar Kureljak, patronani
tehniar
KNJINICE - GRADSKA
KNJINICA - radno vrijeme:
ponedjeljkom od 8 do 14
sati, utorkom, srijedom,
etvrtkom i petkom od 10
do 19 te subotom od 8 do
14 sati, tel. 729-040, e-mail
info@knjiznicanovigrad.hr
Umag
IZLOBE - HOTEL KEM-
PINSKI ADRIATIC - stalni
postav samostalne izlobe
fotografija autora Nerija Be-
lia i meunarodne izlobe
povijesnih vozila
KNJINICE - GRADSKA
KNJINICA - otvorena od
ponedjeljka do petka od 8
do 20 sati, subotom od 8 do
13 sati, tel. 721-561, e-mail
knjiznica@gku-bcu.hr, www.
gku-bcu.hr
VETERINARI - Ambulanta
za male ivotinje (6. svibnja
7.), tel. 753 - 454
Buje
KNJINICE - KNJINICA
PRI PUKOM UILITU -
otvorena ponedjeljkom, sri-
jedom i petkom od 15.30 do
19.30 sati; utorkom i etvrt-
kom od 11 do 15 sati, prvu i
treu subotu u mjesecu od 8
do 14 sati
OSTALO - SAVJETOVALI-
TE ZA DJECU, MLADE I
OBITELJ (Trg Josipa Broza
Tita 6), radno vrijeme srije-
dom od 17 do 19 sati i pet-
kom od 13.30 do 15 sati
VETERINARI - Digitronska
8, radnim danima od 7 do
14, subotom i nedjeljom od
8 do 10 sati, tel. 772 - 110;
Granina veterinarska stani-
ca, Katel, tel. 777 - 030
Buzet
IZLOBE - STARI GRAD,
MALA VRATA - Oruarnica,
stalni postav Hladno i vatre-
no oruje iz zbirke Slavomira
Cerovca, radnim danom od
9 do 15.30 sati uz prethodnu
najavu u Muzeju
GALERIJA AURORA - stalni
postav Antikviteti i izloba
slika autora vezanih uz Istru,
svakodnevno od 9 do 19
sati
GALERIJA SIBYLLA (Konti
28) - stalni postav, radno
vrijeme svaki dan, mob. 091
72 42 589
KNJINICE - KNJINICA
PUKOG OTVORENOG
UILITA - otvorena radnim
danima od 9 do 15.30 sati
VETERINARI - Sv. Ivan 5,
radnim danima od 7 do 14
i od 17 do 18 sati, subotom
od 7 do 10 sati, nedjeljom
od 8 do 10 sati, tel. 662 -
801
Po Istri
BALE - EKO-ART CENTAR
EIA (izmeu Bala i Krme-
da) - po najavi na 098/9160
- 650
MEMORIJALNA GALERIJA
ALEKSANDRA RUKAVINE -
subotom i nedjeljom od 16
do 18 sati
FUNTANA - GALERIJA
ZGOR MURVE - izloba
empresi Marina Jugovca,
do 27. lipnja
FAANA - UPNI TRG -
izloba Faana ispod ploni-
ka, svakodnevno od 9 do 13
sati i od 17 do 23 sata
GRONJAN - GRADSKA
LOA - u 21 sat Crnogorski
gitaristiki duo: Goran Krivo-
kapi & Danijel Cerovi
SVETVINENAT - u 15 sati
Ivanja 2013 i 14. Naj koza
VRSAR - RIVA - u 21 sat
The Bristol Big Band
Informacije za Vodi kroz Istru
moete javiti radnim danom od 10 do
13 sati na tel. 591-511, fax. 591-555
e-mail: redakcija@glasistre.hr
OBJAVITE FOTOGRAFIJU
U GLASU ISTRE
Potovani itatelji, stranica Vodia kroz
Istru otvorena je i vama. Da bi bila
objavljena, svaka vaa fotografija mora
biti snimljena u Istri, a uz nju morate
obavezno istaknuti: sadraj/motiv s
fotografije, datum kada je sni-
mljena, ime i prezime autora te
kontakt-telefon. Svaki autor moe
poslati najvie 3 fotografije mjeseno.
Autora najboljeg rada Glas Istre na-
grauje besplatnom jednomjesenom
pretplatom na na list. Fotografije nam
moete slati e-mailom na redakcija@
glasistre.hr (s naznakom ZA VODI
KROZ ISTRU).
PULA, 20.00
Nova knjiga
Igora Grbia
Ogranak Matice hrvatske Pula
organizira veeras s poetkom u 20
sati u svojim prostorijama (Kandle-
rova 42) druenje s knjievnikom
Igorom Grbiem. Tom e prigodom
biti predstavljena njegova najnovija
knjiga Izlazak u cvijet, koja je
nedavno izala u izdanju Matice
hrvatske. O knjizi i autoru e govo-
riti: akademik
Tonko Maroe-
vi, Omer Rak
te Daniel Mi-
kulaco, ujedno
i predsjednik
pulskog ogran-
ka Matice
hrvatske, te
dakako i sam
autor.
ROVINJ
Hrvatski ljetni
salsa festival
Ve devetu godinu zaredom Rovinj
je domain Hrvatskog ljetnog
festivala na kojem sudjeluju elitni
plesni instruktori, kubanski ben-
dovi, umjetnici, koreografi i brojni
zaljubljenici u ples. Meunarodni
je festival i kruna razvoja salse u
Hrvatskoj koja se u organizaciji
plesnog kluba Los Mamberos i Sal-
sa Adria Produkcije, te uz podrku
Grada Rovinja, Turistike zajedni-
ce Rovinj i hotelijersko- turistike
kue Maistra od 2005. godine
odrava u gradu sv. Eufemije.
Plesne radionice i partyje salse
vode svjetski poznati instruktori, a
program poinje danas u Multime-
dijalnom centru.
ROVINJ, 8.00
Akcija dobrovoljnog
darivanja krvi
Danas e se u prostorijama Kluba
umirovljenika u Omladinskoj 10
odrati akcija dobrovoljnog dariva-
nja krvi koju organizira rovinjski
Crveni kri. Svi potencijalni
darivatelji krvi u Klub se mogu
javiti od 8 do 13 sati. Inae, kako
saznajemo, rije je o treoj akciji
ove godine na kojoj se oekuje da
e se prikupiti 70-ak doza krvi.
d
o
g
a
a
j
i
Stradali u prometu
Stradali u prometu - be-
splatni telefon za pomo
obiteljima rtava u prometu
te psiholoka, pravna,
duhovna pomo i savjeti -
0800/444-449
Halo, niste sami
Halo, niste sami - 24-satni
nadzor starijih osoba. Prija-
ve za dobivanje socijalnog
alarma na telefone Doma za
starije i nemone Alfredo
tigli 223-233, 222-956 i
099/675-2386.
Sigurna kua Istra
Sigurna kua Istra - pomo
enama rtvama obiteljskog
nasilja - 500-148, radnim
danom od 9 do 13, a pone-
djeljkom i petkom od 9 do
13 i od 17 do 19 sati.

Usamljeni ljepotan, Pazin, lipanj 2013., autorica Mirjana iovi

Adam ponudi Sari priprav-
niki posao u T&S Footwearu.
Kristina pomae Suze Lessing
(Amanda Foreman) koja se
rastaje i uva Noela (Nicholas
Lobue). Julia za Sydney do-
govori igru koja ugroava nje-
zina druga prijateljstva. Jas-
mine i Crosby raspravljaju
gdje bi Jabbar trebao ivjeti
kad Jasmine ode na novi po-
Stotinama kilometara prostiru se tamne borove ume
divljinom sredinje Finske, isprekidane bezbrojnim jezeri-
ma. Jezero Saimaa najvee je finsko jezero i etvrto po
veliini u Europi. Tu se jo primjenjuje transport rijenom strujom, ega u Europi vie gotovo i
nema. Trupce, vezane u snopove u duini i od po nekoliko stotina metara, teglja polagano
vue kroz vodu. Du finsko-ruske granice protee se Nacionalni park Ruunaa. Usred osame
smjestilo se posve osobito selo, filmska kulisa. Uz finski tango proba se drama Markkua Pl-
nena, jednog od najpoznatijih finskih filmskih i televizijskih redatelja. Samo dva kilometra od
ruske granice nalazi se Arolantila, kamp u divljini. Obitelj Seppnen tu organizira safarije pri
kojima posjetitelji mogu promatrati smee medvjede iz neposredne blizine.
,)1 24/4)1
06.45 TV Kalendar
07.00 Dobro jutro, Hrvatska
09.04 Gorski lijenik (1), serija
09.50 Vijesti iz kulture
10.00 Tajanstvena Hrvatska:
Vrana, dok. serija
10.23 Daleki europski sjever:
Sredinja Finska i
Karelija, dok. serija
11.07 Mjesto pod suncem
Ostati ili otii (6), serija
12.00 Dnevnik 1
12.15 Sport
12.18 Vrijeme
12.20 TV Kalendar
12.36 Nasljednica s Vendavala,
telenovela
13.23 Dr: Oz 3, talk-show
14.04 Jelovnici izgubljenog
vremena: Sipa
gospodarica noi (R)
14.24 Navrh jezika: Svjetiljka
14.30 Vijesti uz hrvatski
znakovni jezik
14.39 Vrijeme sutra
14.42 Trea dob, emisija za
umirovljenike (R)
15.15 Glas domovine (R)
15.42 Navrh jezika: Vikinzi
15.46 Vrtovi svijeta: Vrtovi
Firence, dok. serija
16.31 Slatki svijet Charlyjevih
anela 1, dok. serija
17.00 Vijesti
17.15 Hrvatska uivo
18.00 HAK promet info
18.03 Navrh jezika: Pismo
prosjaka (R)
18.05 Miris kie na Balkanu
18.57 Podravka Okusi za sve
jezike (EPP)
19.10 Tema dana
19.30 Dnevnik
19.52 Sport
19.57 Vrijeme
20.00 Poslanica predsjednika
RH, Ive Josipovia
20.10 Veeras...
20.11 ZABA EU (EPP)
20.14 TV Bingo
20.37 Turistika klasa
21.09 Nulta toka, politiki
talk-show
22.15 Dnevnik 3
22.35 Vijesti iz kulture
22.43 Sport
22.46 Vrijeme sutra
22.48 HAK promet info
22.51 Na rubu znanosti:
Parapsihologoja i
spiritizam (R)
23.52 Ludnica u Clevelandu 3,
humoristina serija
00.12
FILM
Raj prije smrti, ameriki
film (R)
06.21 Nasljednica s Vendavala
07.06 Mala TV (R)
07.35 Hotel Zombi, serija
07.59 Teletubbies, serija
08.23 Papreni detektivi 1,
serija za djecu (2/26)
08.50 H2O Uz malo vode! 2,
serija za djecu (6/26)
09.15 Lae, Melita!, serija
09.45 Abeceda EU: Slovo O
09.57 Dolina sunca, serija
10.39 Brannigan, ameriki film
12.27 Glazba, glazba...
InMusicFestival
12.45 Globalno sijelo
13.13
FILM
Raj prije smrti, ameriki
film (R)
14.50 Degrassi 4, serija
15.13 ivot s cvijeem: Rue
15.37 Lijepe kue: Kramar
15.46 Ruiona Specijal:
Kinoklub
16.00 Regionalni dnevnik
16.31 Dolina sunca, serija
17.17 Meunarodni djeji
festival ibenik snimka
otvorenja
18.28 Generacija Y:
Neugodnosti (R)
18.57 Mala TV
19.28 Jednostavne veere s
Nigelom Slaterom (2),
dok. serija (3/8)
19.57 Veeras..: + najava
20.00 Cyber nasilje, dok. film
20.31 Rekonstrukcija: Hladno
pivo (R)
21.02
FILM
to mukarci ele,
ameriki film (12)
22.35 Roditelji i djeca (2),
serija (2/22)
23.19 Ubi me dosada 3,
humoristina serija
23.41 Fringe Na rubu (2),
serija (12) (8/22)
00.23 Retrovizor
09.02 Dubrovnik Grad
svjetske batine, dok.
film (1997.)
09.32 Jadranski tsunami, dok.
10.02
FILM
Sponzorua, francuski
film (R)
11.44 Simfonijski orkestar
HRT-a Djela O.
Respighija (R)
12.54 Skica za portret: Zlatan
Dumani (R)
13.09 More endema, dok. film
(2007.)
14.00 Henry John Heinz Kralj
keapa, dok. serija (4/5)
14.52 Ekvador Zemlja i ljudi,
dok. film (2006.)
15.19 Muzej za umjetnost i
obrt: Od gotike do
empira (1999.)
15.49 Balonom na Sjeverni i
Juni pol, dok. emisija
16.16 Fotografija u Hrvatskoj:
Pavo Urban (1968.-
1991.) (R)
16.29 Glazbeni specijal: My
Bloody Valentine Od
Ljubljane do ibenika
16.59 Ivanjski krijes, emisija
puke i predajne kulture
(R)
17.27 Skitnje Od Zagreba do
Siska, dok. film
17.55 Odabrani trenutak:
Vivace (I.Maek) Valter
Depalj i Ivo Maek (R)
18.00 Kojak 3, serija (21/24)
Ante Brkan (1918.-
2004.) (R)
18.59 Vrijeme je za jazz: The
Butchers (1998.)
19.57 TV izloba: Julije Knifer
20.07
FILM
Gospoica mamica,
ameriki film
21.30 Oko otoka Krka, dok.
film (2011.) (R)
22.00 Emisija Istine i lai o
kultu: mega o
Wagneru
Stjepan Erdody (1848.-
1922.) (R)
22.52 Klasici crtanog filma:
Majka Hubbard
23.00
FILM
Svi ostali, njemaki film
(12)
01.00 Klasici crtanog filma:
Majka Hubbard
17.00 Infokanal + HRA:
Aktualno u 17
17.25 Videoblog
17.30 Vijesti
17.32 Vrijeme RH
17.33 HAK stanje na
cestama
17.34 Vrijeme EU
17.35 Best of DJH
17.45 upanijska panorama
Bjelovar
18.00 Vijesti
Split
Osijek
Rijeka
akovec
ibenik
19.25 Vijesti na engleskom
jeziku
19.30 Iz nae arhive: Poljska
ivot bez granica, dok.
film (R)
20.00 Vijesti
20.02 Putem europskih
fondova (R)
20.20 Govornica
20.40 TV student (R)
21.00 Vijesti
21.15 Vrijeme RH
21.16 HAK stanje na
cestama
21.17 Vrijeme EU
21.18 Filmski pregled (R)
21.25 Videoblog
21.30 DW: World Stories
Kronika dana
22.30 Regionalni dnevnik
23.00 Vijesti
23.02 Govornica
23.22 dok. reportaa (R)
Eurofokus
7.05 Moji depni ljubimci,
crtana serija
7.25 Virus attack, animirana
serija
7.45 TV prodaja
8.00
FILM
Alvin i vjeverice 2,
obiteljska komedija/
animirani (R)
9.50 TV prodaja
10.05 Divlja rua, telenovela
11.00 Obitelj Rey, telenovela
12.00 TV prodaja
12.15 Nebo i zemlja, dramska
serija
13.30 Avenida Brasil, dramska
serija (R)
15.00 Heroji iz strasti, dramska
serija
15.50 RTL Extra Magazin,
showbiz emisija
16.00 Heroji iz strasti, dramska
serija
16.40 Ben 10: Ultimate Alien,
animirana serija
16.55 RTL 5 do 5,
Informativna emisija
17.10 Galileo, zabavna/
obrazovna emisija
18.05 Exkluziv Tabloid,
magazin
18.30 RTL Danas, informativna
emisija
19.05 RTL Vrijeme,
informativna emisija
19.10 Krv nije voda, serija
20.00 Avenida Brasil, dramska
serija
21.30
FILM
Dvostruki udar, akcijski
23.35 RTL Vijesti, informativna
emisija
0.00 Vratit e se rode,
humorna drama (12)
1.00 CSI: Miami,
kriminalistika serija
2.50 Astro show, emisija
uivo (18)
6.15 Paklena kuhinja, reality
show (R)
7.05 U dobroj formi s
Renatom Sopek, lifestyle
emisija (R)
7.35 InDizajn s Mirjanom
Mikulec, lifestyle emisija
8.10 Braa koala, animirani
film
8.30 Uilica, kviz za djecu
9.20 Zabranjena ljubav,
sapunica (R)
10.20 TV prodaja
10.35 Ne daj se, Nina!,
humorna drama (R)
12.20 TV prodaja
12.35 Punom parom, kulinarski
izazov
13.35 TV prodaja
13.50 Studio 45, talk show
14.30 Vatreno nebo, telenovela
15.30 Zabranjena ljubav,
sapunica
16.16 Ne daj se, Nina!,
humorna drama
18.15 Raymond, serija (R)
19.05 Teorija velikog praska,
humoristina serija(R)
19.55 Dva i pol mukarca,
humoristina serija (R)
20.45 Raymond, serija
21.35 Teorija velikog praska,
humoristina serija
22.25 Dva i pol mukarca,
humoristina serija
23.15 Studio 45, talk show
23.45 Rei me, dramska serija
06.15 Inspektor Rex, serija R
07.05 Pinky i Mozgalo, serija R
07.30 Pinky i Mozgalo, serija
07.55 TV izlog
08.10 Kako vrijeme prolazi
09.25 Da sam oblak, serija R
11.25 Larin izbor, serija R
12.15 Ninja ratnici, serija
12.45 Zauvijek susjedi, serija
13.50 In magazin vikend R
14.30 Inspektor Rex, serija
15.20 Ninja ratnici, serija
15.50 Zauvijek susjedi, serija
17.00 Vijesti Nove TV
17.25 In magazin
18.05 Kako vrijeme prolazi
19.15 Dnevnik Nove TV
20.05 Lud, zbunjen, normalan
20.45 Da sam oblak, serija
21.05 LIDL - Minuta do Europe
nastavak
22.35 Larin izbor, serija
23.30 Veernje vijesti
23.50 Djevojke na zadatku
00.45
FILM
Sedam dua, igrani film
02.55 Mukarci u krizi, serija
03.40 Djevojke na zadatku
04.25 Ezo TV, tarot show
05.25 Dnevnik Nove TV R
06.15 Kraj programa
06.30 Nai najbolji dani
07.10 Ukleta Marijana, serija
08.00 Zauvijek zaljubljeni
08.45 TV izlog
09.00 Flash vijesti
09.01 Zauvijek zaljubljeni
09.45 Animanijaci, serija R
10.25 TV izlog
10.40 Puna kua, serija 1/24
11.10 Mala nevjesta, serija R
12.20 TV izlog
12.35 Naa mala klinika
14.00 Flash vijesti
14.01 Naa mala klinika, serija
R - nast.
14.15 TV izlog
14.30 Bumerang, serija R
15.10 TV izlog
15.25 Pobjeda ljubavi, serija
17.10 Rubi, serija
18.45 Mala nevjesta, serija
20.00 Naa mala klinika
21.40 Bumerang, serija
22.25
FILM
Cura na zadatku, igrani
film
00.15 Prijatelji, serija 25/25
00.45 Klub otpisanih, serija
01.10 Puna kua, serija R
01.35 Prijatelji, serija R
02.00 Gilmorice, serija R
02.45 Kraj programa
Rodltel]l l d]eta
06:00 Sport
06:30 Servisne informacije
07:00 Jutarnja kronika HR
08:00 Najava dogaaja
08:15 Puntapet
08:30 Kamo danas
08:45 Vrijeme za vrijeme
09:00 Vijesti
09:30 Pod stijenama Kantride
09:40 Sportarije
10:00 Vijesti
10:10 ivot je lijep iako je
ponedjeljak
10:30 Notiziario
10:40 Calcio
11:00 Vijesti
11:10 Dobre vibracije
11:15 Lektira
11:45 itamo
12:00 Vijesti
12:30 Notiziario
12:35 Pressing
13:00 Vijesti
13:30 upanijska pitanja
14:00 Vijesti
14:30 Notiziario
14:45 Vrijeme za vrijeme
15:00 Danas aktualno
15:30 Tri zmaja
16:00 Giornale radio
16:30 Kamo danas 2
17:00 Vijesti
17:10 Leksikon
18:00 Krokodil (glazbena
emisija: top lista domae
glazbe)
19:35 Akademskih kvarat ure
20:00 Vijesti
20:15 Pomorska veer
22:00 Kronika dana HR
22:30 Pomorska veer
00:05 Radio Sova
03:00 06:00 Glazba Radio
Sove
0alekl europ8kl 8]ever:
5redln]aFln8kal Karell]a
Randy, bivi konobar u baru McCool's, pria na par-
tiji tombole sluajnom poznaniku, g. Burmasteiru, po-
vijest vlastite nesree sa suprugom Jewel. Jedne noi,
Randy joj je pokuao pomoi kad ju je napao tadanji nasilni partner Utah. Ispostavilo se da joj
dotini nije samo ljubavni nego i kriminalni sudrug, te da je sve bio trik koji su mu podvalili kako
bi ga opljakali. U trenutku dok Randy, pod prijetnjom Utahovog pitolja, otvara sef u McCool'su,
Jewel ubije partnera hicem s lea, to Randyja prenerazi. No Jewel ga brzo uvjeri da je to uinila
u strahu za njegov ivot i da je najbolje da on preuzme odgovornost za ubojstvo. Jewel je ena i-
jim arima nije mogue odoljeti i Randy pristaje na sve. Ona se odmah useli u njegovu kuu i
pone je ureivati po svojem, kupujui pri tom skupe stvari koje nadmauju Randyjeve prihode.
tomukartl ele
Ne postoji samo jedan
Promatra! Kad jedan od ta-
janstvenih Promatraa otme
enu, Odjel za rubne sluaje-
ve istrauje sluaj. Otkrivaju
privatni ivot Promatraa i
pritom doznaju za tajnu vezu
izmeu njih i Waltera prije
mnogo godina - tajnu koju
on oajniki eli sakriti od svog sina Petera. Dok se sudbina
nepovratno mijenja i vrijeme istjee, odmetnuti Promatra, na
veliko iznenaenje, trai Walterovu pomo.
Frlnge- Narubu
Nae ene slave svoj roendan. Elka misli da joj je
partner za izlazak Djed Mraz, Victoria se ponovno spoji s
naizgled savrenim kapetanom Lebeauom. Melaniein par-
tner za spoj ima jako piskutav glas, a Joy izae s tipom
kojemu je ona prva nakon naputanja sveenikog poziva.
LudnltauClevelandu3
DDKUMENTARNA 5ERlJA (15/15)
HRT 1 10.23
KRlMlNALl5TlKA KDMEDlJA HRT 2 21.02
ONE NIGHT AT McCOOL'S, 2001. Redatelj: Harald
Zwart Uloge: Matt Dillon, Liv Tyler, Paul Reiser,
Michael Douglas, John Goodman, Reba McEntire
5ERlJA (2/22) HRT 2 22.35
5ERlJA (S/22) HRT 2 23.41
5ERlJA (17/24) HRT 1 23.52

tv program

Digitalno: 29 kanal (538 Mhz)
MaxTv: 812 kanal
B.net: C-10
OptiTv: kanal 52
www.tvistra.hr
Tv Istra: T: 052 637 990; F: 052 637 991;
tvistra@tvistra.hr
Marketing: T: 052 624 624; F: 052 638 846;
marketing@tvistra.hr

tv program

Glas Istre je poeo izlaziti u
narodno-oslobodilakom pokretu
kolovoza 1943. godine kao antifaistiko
glasilo naroda Istre.
Kao dnevnik izlazi neprekidno
od 1. studenog 1969.
Nakladnik Glas Istre novine d.o.o.
Pula, Riva 10
Albert FAGGIAN
Draen MAK
Slaven MAK
Savjetnik Uprave: eljko MAK
REDAKCIJA
DOPISNITVA
MARKETING
Glavni urednik
Ranko BOROVEKI
Zamjenik glavnog urednika
Draen DOBRILA
Izvrni urednici:
Vesna AMDI
Tanja TAMBUK (Zoom)
Leonid SLIJEPEVI

Sreko PERI (Novosti)
Sandra ZRINI TERLEVI (Pula)
Tea TIDI, Zvjezdan STRAHINJA (Istra)
Marina VUKI (Portal)
Bojana USTI JURAGA
(Kultura i Mozaik)
Nenad JANKOVI (Sport)
Gordana JEZDI (Crna, Svijet, zadnja)
Vesna MEDVEDEC (Nedjelja)
Nataa KRESO (graka)
Milivoj MIJOEK (fotograja)
centrala (052) 591-500
direktor i tajnitvo 300-630
glavni urednik 591-504
urednici:
591-505, 591-583 (Novosti)
591-515 (Pula)
591-518 (Istra)
591-529 (Kultura, Mozaik)
591-521 (Crna)
591-513 (Sport)
urednitvo faks 591-555
dopisna sluba 591-509
e-mail: redakcija@glasistre.hr
www.glasistre.hr
BUZET:
tel./faks 662-522
694-140, 694-141
LABIN:
tel. 885-057
faks 885-059
PAZIN:
tel. 625-036, 616-270
faks 621-738
PORE:
tel. 431-924, 427-246, 427-247,
427-248, 427-249
faks 452-863
ROVINJ:
tel. 840-694, 840-695
faks 811-143
TRST:
faks 0039/040/9381245
ZAGREB:
mob. 099/2167977
Trg I. istarske brigade 10/III, Pula
tel. 591-539, faks 591-544
e-mail: epgi@glasistre.hr
Oglasni odjel
(mali oglasi, osmrtnice,
posljednji pozdravi,
sjeanja i zahvale)
tel. 388-470 i 591-543
faks 388-471
Trg I. istarske brigade
10/III, Pula, tel. 300-639
faks 501-949
e-mail: irena.maretic@glasistre.hr
mjesena 168 kn
tromjesena 480 kn
polugodinja 960 kn
godinja 1.920 kn
Mjesena pretplata za inozemstvo
40 USD, avionom 75 USD
Maloprodaja tel. 451-287
Raunovodstvo tel. 300-636
iro raun 2360000-1102157321
Devizni raun HR
5523600001102157321
kod ZAGREBAKA BANKA d.d. Zagreb
OIB 89054078461
PRETPLATA
UREDNITVO
UPRAVA
List izlazi svaki dan. Slog Glas Istre Pula.
Tisak Novi list Rijeka, Zvonimirova 20.
Rukopisi i fotograje se ne vraaju
P
R
P
O
R
U
K
A
RCIONALNI PROCRAMI
P5lHDLDKA DRAMA
HRT 3 23.00
Prilikom ljetnih praznika na Sardiniji mladi njemaki par,
Chris (L. Eidinger) i Gitti (B. Minichmayr), provode naoko
prekrasne trenutke i lijepo se zabavljaju. No nisu ba naisto
to uistinu oekuju od vlastite veze. Sve to izae na vidjelo
kad se zblie s drugim parom koji takoer ovdje ljetuje. Nai-
me, Sana (N. Marischka) i Hans (H-J. Wagner), kojega Chris
poznaje iz studentskih dana, uspjeni su mladi ljudi, ona e-
ka dijete i izgleda da imaju jasno raspodijeljene uloge u vezi.
Tako ureena veza imponira Chrisu koji shvati da i on to e-
li. Stoga se pone drugaije odnositi prema Gitti, izigravati
dominaciju i isticati svoju muevnost. Ovakva promjena po-
naanja zbunjuje Gitti, koja ne zna kako mu uzvratiti...
05.00 RI2 glazbeni program
05.30 Tv prodaja
06.00 Kronika Grobniine informativni
magazin /R
06.30 Tv prodaja
07.00 Djeji program /R
08.00 Dokumentarni program
08.30 Tv prodaja
09.05 Sve 5(STO)/R
10.20 Putomanija
11.20 Hrana i vino kulinarski show/R
12.00 Djeji program
13.00 Tv Revija mozaina emisija /R
13.45 iva istina/R
16.00 Kronika Grobniine - informativni
magazin /R
16.35 Hrana i vino kulinarski show
17.00 Djeji program/R
17.30 Kronika Gorskog kotara informativni
magazin
18.00 Tv Revija mozaina emisija
18.50 DNEVNIK RITV-A
19.20 Djeji program/R
20.00 Ri kult
20.50 Vijesti
21.00 Sport nedjeljom 1. dio
22.00 Veernji dnevnik RITV-a
22.30 Sport nedjeljom 2 .dio
23.00 Astro show (18)
Videostranice Kanala RI
15.30 TV prodaja
15.55 IKB a skalica, akavska glazbena
emisija (r)
16.40 TV prodaja
16.50 U zdrav mozak - summer 5, ep.5 (r)
17.15 TV prodaja
17.30 Auto moto nautic vision (r)
18.00 TV prodaja
18.20 Gutiona, emisija o kulinarstvu (r)
19.00 VIJESTI
Vremenska prognoza za Kvarner
Servisne informacije
19.20 Kanal Ri classic, glazbena emisija
20.00 IZ ARHIVE KANALA RI. U tuem
dresu, sportska emisija
20.30 PLANET RI mozaina emisija
21.05 Orlando, sportski talk show (r)
22.00 VIJESTI
Vremenska prognoza za Kvarner
Servisne informacije
22.20 U zdrav mozak summer 5, ep.6
23.00 Zapisano u zvijezdama, astro show
(18)
00.30 U zdrav mozak summer 5, ep.6 (r)
01.00 Videostranice Kanala Ri
Videostranice
15.00 Tv prodaja
16.00 Butiin
16.50 Tv prodaja
17.10 Regionalac (r)
17.40 Tv prodaja
18.00 Pressica (r)
19.00 Tv prodaja
19.30 Info Istra
20.05 Vijesti
... sport
... vrijeme
20.30 Koncert pulske Srednje glazbene
kole, snimka
21.35 Vijesti
... sport
... vrijeme
22.00 Druga strana, emisija o
ravnopravnosti spolova
22.35 Notiziario, vijesti na talijanskom
jeziku
23.00 Koncert pulske Srednje glazbene
kole (r)
00.00 Odjavna pica
Videostranice
10.05 TV Prodaja
11.20 OK - Orlando Kids,crtani filmovi
12.15 Kratke Vijesti
12.20 TV Prodaja
13.20 Hrana i vino (R)
13.50 Tjedni pregled regionalnih vijesti (R)
14.25 Mali svijet (R)
14.45 Comunita' (R)
115.10 Rovinjska Kronika (R)
15.35 Hrana i vino
16.15 Life Style TV (R)
17.05 OK - Orlando Kids,crtani filmovi (R)
18.00 Vijesti TVN
18.30 TV Prodaja
19.15 Poalji SMS, Istarski i kvarnerski
izvoai,glazbena emisija
20.00 Vijesti Istre i Kvarnera
20.20 Turistiki magazin
20.30 Zapadna strana, mozaina emisija
uivo
21.00 Novigradska Kronika
21.30 Turizam OK
22.00 Potraga za izgubljenim
civilizacijama,dokumentarna serija
22.30 Veernje vijesti Istre i Kvarnera
/Turistiki magazin
23.00 Alen;Bioterapeut -
Kristaloterapeut,emisija uivo
00.15 TV Telop
11.00 I Z L O G
11.29 Info
11.30 elje i pozdravi, glazbena emisija (R)
13.00 Hrana i vino, kulinarski show (R)
13.30 I Z L O G
13.45 Kaj, a, to, emisija o narjejima (R)
14.15 ovjek i zdravstvena kultura, kontakt
emisija (R)
15.15 Katolika duhovna obnova, duhovni
program (R)
16.15 I Z L O G
16.30 Manje je vie, emisija o nacionalnim
manjinama
17.00 Moja upanija, kontakt emisija
17.30 Hrana i vino, kulinarski show
17.55 Serbus Zagreb, informativna emisija
18.15 upanijska kronika Vrbovec,
informativna emisija
18.45 Ritam cesta, magazin
19.05 Zagrebancija, info show
19.30 Djeja TV , djeja emisija
20.05 Veto, talk show
20.50 Dokumentarni film, dokumentarni film
20.55 Na kraju dana, informativna emisija
21.00 2 u 9, talk show
22.30 Auto moto nautic vision, nautiki
magazin (R)
23.00 Arka (18), alternativni kutak
01.00 Dolls4you (18), erotski program
11.00 1x 2, emisija o klaenju
12.00 Pregled programa
12.01 Zg info, vremenska prognoza,
informativni program
12.03 Tv prodaja, pp
12.30 Extravagant, emisija o stilu ivota (R)
13.00 Zoom Zagreb, informativni program
14.45 ivot pie prie, dokumentarni
program
15.15 Glazbena zona
15.30 Grupon, akcije i popusti
16.28 Vremenska prognoza
16.30 Zoom, informativni program
18.45 Glazbena zona
19.00 Vijesti,informativni program
19.40 Glazbena zona
20.00 Zoom dana, informativni program
21.30 Vremenska prognoza
21.32 Putomania, putopisna reportaa
22.00 Dali B. Show, najzabavnija emisija
23.00 Zodijak, astro show (18)
01.00 Nera i suradnici (18)
12.40 G.E.T. Report, emisija
13.40 Privredni.hr, emisija
14.25 MI, Odbojka (): Hrvatska Italija,
prijenos
16.30 Mediteranske vijesti
16.45 Reli Sardinija, saetak
17.55 MI, Boks, polufinale, prijenos
20.30 MI, Plivanje
21.25 Reli Sardinija, saetak
22.20 Vijesti
22.40 Svijet automoto nautike, magazin
23.10 TV automagazin
00.05 MI, snimka
HBD
06.00 Kao ludi 07.30 Filmovi i zvijezde V, ep. 25
07.55 Pono u Parizu 09.30 Odgoj za poetnike III,
ep. 21 09.55 Dvanaest mukaraca za Boi 11.20
Velike face 12.50 Neobian ivot Timothyja Greenea
14.35 Green Lantern 16.30 Pogoen gromom 17.55
Potpredsjednica II, ep. 9 18.20 Zaraza 20.05
Svretak parade, ep. 3 21.05 Mamurluk 2 22.45
Kua lai II, ep. 3 23.15 Freddy protiv Jasona 00.50
Zrcala 2 02.20 Naoruani propovjednik 04.30
Agentice
HBD CDMEDY
10.00 Moderna obitelj IV, ep. 3 10.20 Monte
Carlo 12.05 Hollywood. Na snimanju X, ep. 19
12.30 Maak u izmama 14.00 Da, premijeru, ep.
4 14.30 Da, premijeru, ep. 5 15.00 Da,
premijeru, ep. 6 15.30 Tulum koji jedva ekam
17.10 Maak u izmama 18.40 Moderna obitelj
IV, ep. 3 19.00 Bijesni momci, ep. 3 19.30
Bijesni momci, ep. 4 20.00 Muka srca 2 21.50
Diktator 23.10 Dva dana u New Yorku 00.45
Ceremonija 02.10 Bijesni momci, ep. 3 02.35
Bijesni momci, ep. 4
ClNEMAX
06.00 Slatka sloboda 07.45 Maurice 10.00 Dobro doli
natrag, g. McDonald 11.45 Nakon bitke 13.45 Charlie St.
Cloud 15.25 Blizanke 17.40 Maurice 20.00 Nijemi grad
21.30 ovjek na krovu 23.20 Progonjena, ep. 8 00.20
Izgubljena cesta 02.35 Mueni 04.00 Cafe de Flore
NATlDNAL 0ED0RAPHlC
08.40 Osamdesete: Desetljee koje nas je obiljeilo:
Supermo 09.35 Vodi kroz planet za ljubitelje hrane:
Dolazak u Italiju 10.00 Je li to istina?: Nadljudska snaga
10.30 Posljednji ratni junaci: Bitka za Caen 11.20 Prie
o olujama: Cunami na ri Lanki 11.55 Natprirodna
priroda: Proricanja sudnjeg dana Poslijepodne 12.50
Krokodilske kronike: Krokodilska ivotna kola 13.20
Krokodilske kronike: Povratak u krokodilski rajski vrt
13.50 apta psima: Harley, Annabelle i Memphis 14.45
Je li to istina?: Primat sa Sumatre 15.15 Generali u ratu:
El Alamein 16.10 Grad prijevara: Marake 17.05 Vitezovi
kaosa: Mnogo novca, mnogo boli 18.00 Zlatni tuljani
Obale kostura Naveer 19.00 Plosnati somi: Velika
nevolja 20.00 Opaka tuna: Napad morske psine 20.55
Plosnati somi: Kr i lom 21.55 Opaka tuna: Slatki okus
osvete 22.55 Zatoeni u inozemstvu: Crna palaa uasa
ClNE5TAR TV
09.00 Terapija 10.30 Majstori iluzije-dok. 10.38 Brzi i
estoki 6 -Dok. 10.47 Filmske vijesti 11.00 ena po
narudbi 12.34 ovjek od elika-dok. 12.46 3096 dana-dok
13.00 Sluajni predsjednik 14.57 uvari ume. Tajanstvemi
svijet-dok 14.58 Filmske vijesti 15.14 Djelatnik mjeseca.
17.15 Lomei srce 18.56 3096 dana-dok 19.01 Filmske
vijesti 19.15 Ima li koga? 20.59 Mladi buntovnik 22.32
ovjek od elika-dok. 22.44 Filmske vijesti 22.59
Nepodnoljivi Boudu 00.46 3096 dana-dok 01.01 Dave
ClNE5TAR ACTlDN
08.00 Deathstalker i ratnici iz pakla 09.30 ovjek od
elika-dok. 09.43 3096 dana-dok 10.00 Legenda o
Suriyothai 12.22 uvari ume. Tajanstvemi svijet-dok
12.23 Majstori iluzije-dok. 12.45 Posljednji svjedok
14.21 ovjek od elika-dok. 14.44 Pukotina 16.45 Tajna
meta 18.30 Projekt Lazarus 20.11 Majstori iluzije-dok.
20.29 Uzmi i bjei 22.14 Prisiljen ubiti 23.59 Potjera
01.38 Majstori iluzije-dok. 01.59 Igra preko ruba
KLA5lK TV
6.00 Pogon B, drama 8.00 Rani radovi, drama 9.30
Djeja TV, glazbeno animirani program 10.15
Besmrtna mladost, ratni 12.00 Uzavreli grad, drama
14.00 Dvoje, drama 16.00 Varljivo leto '68, komedija
18.00 Sluajni ivot, drama 20.05 Pad u raj, komedija
22.00 60 godina Pula film festivala. Vlak u snijegu,
djeji 0.00 ovek nije tica, ljubavni 2.00 Sluajni ivot,
drama (R) 4.00 60 godina Pula film festivala. Vlak u
snijegu, djeji (R)
EURD5PDRT
08.30 MOTORSPORTS 08.45 Nogomet. FIFA U-20 SP,
Turska. ile-Egipat 09.45 Nogomet. FIFA U-20 SP,
Turska. Engleska - Irak 11.00 Atletika 12.30 Snooker
14.00 Nogomet. FIFA U-20 SP, Turska. Urugvaj -
Hrvatska 15.00 Nogomet. FIFA U-20 SP, Turska.
Engleska - Irak 16.15 Biciklizam 16.30 Biciklizam
16.45 Nogomet. FIFA U-20 SP, Turska (live).
Francuska - SAD 19.00 Nogomet. FIFA U-20 SP,
Turska. Kuba - Nigerija 20.00 Nogomet. FIFA U-20
SP, Turska (live). panjolska - Gana 22.00
Biciklizam 22.15 Biciklizam 22.30 Eurosport Top 10
23.00 Konjiki sportovi 23.15 WATTS 23.30
Nogomet. FIFA U-20 SP, Turska. Francuska - SAD
00.30 Biciklizam 00.45 Biciklizam 01.00 Eurosport
Top 10
RAl 1
6.00 Prima pagina 6.45 Unomattina 11.11 Road Italy,
rubrica 11.20 Don Matteo 7, serie 13.30 Telegiornale
14.00 TG1 economia 14.10 Ho sposato uno sbirro, serie
tv 15.10 La casa sul lago, film 16.50 Rai parlamento
17.00 TG1 17.15 Estate in diretta 18.50 Reazione a
catena, gioco 20.00 Telegiornale 20.30 Techetechet
21.15 Un anno da ricordare, film 23.30 Porta a porta,
talk show 1.05 TG1
RAl 2
6.20 La strada per la felicit 7.00 Sorgente di vita 7.30
Cartoni animati 9.00 Le sorelle McLeod, telefilm 10.25
TG2 insieme 11.25 Il nostro amico Charly, telefilm 12.10
La nostra amica Robbie, telefilm 13.00 TG2 13.30
Costume e societ 13.50 Medicina 33 14.00 Divieto di
sosta 15.25 Blue Bloods, telefilm 16.10 Vendetta, telefilm
16.55 Guardia costiera, telefilm 17.45 TG2 17.50 Rai tg
sport 18.15 TG2 18.45 Senza traccia, telefilm 19.35
Castle, telefilm 20.30 TG2 21.05 LOL, sketch 21.10
Criminal minds, telefilm 23.30 TG2 23.45 Made in sud
summer, show 1.10 Rai parlamento 1.20 Protestantesimo
RAl 3
7.00 Buongiorno Italia 7.30 Buongiorno regione 8.00
Agor 10.15 Rai 150 anni 11.05 TG3 11.10 Buongiorno
elisir, rubrica 12.00 TG3 12.45 Diario italiano 13.10
Lena, soap 14.00 TG regione 14.50 Piazza affari 14.55
TG3 15.00 Ponderosa, serie 15.45 Una notte con il re,
film 17.40 Geomagazine 2013. 19.00 TG3 20.00 Blob
20.10 Celi, mio marito!, show 20.35 Un posto al sole,
serie 21.05 Il viaggio, film 23.10 TG regione 23.15 TG3
linea notte 23.50 I dieci comandamenti 0.50 Fuori orario
CANALE 5
6.00 Prima pagina 8.00 Tg5 8.40 Il mammo, serie 9.10
Alisa, telenovela 11.00 Forum 13.00 TG5 13.40 Beautiful,
serie 14.10 Centovetrine, serie 14.45 Il segreto, telenovela
15.50 Pomeriggio cinque 18.50 Avanti un altro!, gioco
20.00 Tg5 20.40 Paperissima sprint, show 21.10 Ti
presento un amico, film 23.10 Punto notte 0.55 TG5
lTALlA 1
7.00 Tutto in famiglia 7.50 I maghi di Waverly, serie
8.40 Kyle XY, telefilm 9.35 Gossip girl, telefilm 11.30
Pretty little liars, telefilm 12.25 Studio aperto 13.00
Sport mediaset 13.40 CleveIand show 14.05 I Simpson,
an. 14.30 Dragon ball, an. 15.00 Naruto Shippuden, an.
15.30 Il diario dei vampiri, serie 16.20 Smalville,
telefilm 17.15 Top one, gioco 18.30 Studio aperto 19.20
C.S.I. New York, telefilm 21.10 C.S.I. scena del crimine,
telefilm 23.00 Covert affairs, telefilm 23.55 Buon
compleanno Maurizio! 0.50 Knight rider, telefilm 1.40
Sport mediaset
RETE 4
6.20 Media shopping 6.50 Chips, telefilm 7.45 Charlie' s
angels, telefilm 8.40 Pacific blue, telefilm 9.50
Carabinieri, serie tv 10.50 Ricette all' italiana, rubrica
11.30 Tg4 12.00 Siska, telefilm 13.00 Renegade,
telefilm 14.00 TG4 14.45 Lo sportello di Forum 15.30
Flikken, coppia in giallo, telefilm 16.35 Segreti e
passioni, serie 17.00 Suor Therese, telefilm 18.55 TG4
19.35 Tempesta d' amore, serie tv 20.30 Quinta
colonna-il quotidiano, rubrica 21.10 Un piedipiatti a
Beverly Hills 2, film 23.25 Istinto primordiale, film 1.45
TG4 2.10 Modamania 2.50 La donna nel mondo, doc.
O5TALI PROCRAMI
KAL5KI I 5ATLIT5KI PROCRAMI
5LE @HKCE
ALLE ANDEREN, 2009.
Scenarist i redatelj: Maren Ade
Uloge: Birgit Minichmayr, Lars Ei-
dinger, Hans-Jochen Wagner
(Hans), Nicole Marischka, Paula
Hartmann
LOTO 6/45
25. kolo
3,13,19,31,32,37, (44)
Joker broj: 239731
Ime i prezime:
Adresa:
OD 21. LIPNJA DO 17. SRPNJA 2013.
4
kupon
CIB COMMERCE d.o.o.
Buzet, Sv. Ivan 1
tel: +385 (0) 52 692 180
1. nagrada:
CITRON C3
+ polica obveznog osiguranja
Proputene brojeve Glasa Istre
moete kupiti u naoj Oglasnoj slubi
u Puli, Portarata 4,
tel. 052/591-543, 052/388-470
ZRE I OVE GODINE PRIVLAI BROJNE DOMAE I STRANE TURISTE
Brad Pitt otkazao
promociju filma u Brazilu
LOS ANGELES - Slavni
glumac Brad Pitt zbog
prosvjeda u Brazilu ot-
kazao je dolazak u Rio
de Janeiro gdje je tre-
bao promovirati svoj film
Svjetski rat Z, priop-
io je Paramount. Cije-
la ekipa filma izraava
potovanje i obzir pre-
ma narodu Brazila u ovo
krizno vrijeme, navodi
se u priopenju Para-
mounta o otkazivanju
promocije koja je treba-
la biti odrana u pone-
djeljak. Brazil potresaju
veliki socijalni prosvjedi
koje, po rezultatima naj-
novijih anketa, podrava
75 posto stanovnika te
junoamerike zemlje.
Brazilci prosvjeduju
zbog loeg stanja javnih
usluga, posebno jav-
nog prijevoza, dok vlada
troi 11 milijardi dolara
na pripremu svjetskog
prvenstva u nogometu
2014. godine. (H)
R
E
U
T
E
R
S
Lijepo vrijeme, zgodne
cure, skupi kokteli i dobra
glazba recept su za uspjeh
koji ve godinama privlai
ekipu eljnu zabave kojoj
se ne nazire kraj
NOVALJA - Zre je ve vie od de-
setljea hrvatski turistiki fenomen
i to sve zahvaljujui ambicioznim
ugostiteljima koji su u uvali neda-
leko sredita Novalje prepoznali po-
tencijal. U petnaestak godina uspjeli
su realizirati pravu industriju zaba-
ve koja u pici sezone dnevno pri-
vue desetke tisua eljnih urnebe-
sne zabave pod vedrim nebom.
Iako je pravilo da pravilo ne postoji,
preutni zakon plae u Novalji glasi
- dvadesetetverosatno partijanje!
Iako ima onih koji sa zabavom ne
prestaju ak puna dva ili tri tjed-
na godinjeg odmora. No veinom
su to ekipe koje svrate vikendom,
isprazne novanike i s energijom na
rezervi mau hedonistikom raju.
To se moglo vidjeti i ovog vikenda
u svjetski poznatom klubu Aquari-
us koji ve godinama privlai ekipu
eljnu zabave 24 sata na dan. Slu-
ajni putnik namjernik u Aquariu-
su je mogao uivati u drutvu mla-
dih iz cijele Europe. Lijepo vrijeme,
zgodne cure, skupi kokteli i dobra
glazba recept su za uspjeh koji ve
godinama privlai ekipu eljnu za-
bave kojoj se ne nazire kraj. Kako
je Zre ve godinama sinonim do-
bre none zabave, a glas o vrhun-
skim programima i odlinoj zabavi
se proirio Europom i dalje, organi-
zatori ove godine oekuju vie gosti-
ju negoli prole. Nikakvo udo to i
dravni vrh podupire zabavu u No-
valji - nadaju se da e dio novca koji
se slije u blagajne novaljskih ugo-
stitelja doi i do njih. (R. I.)
p
glazba recep
koji ve godi
ekipu eljnu
se ne nazire
NOVALJA - Zr
setljea hrvatsk
i to sve zahvalj
ugostiteljima k
leko sredita No
tencijal. U petna
su realizirati pra
ve koja u pici s
vue desetke tis
sne zabave p
me, zgoddne
kokteli i dobra
Iako je pravilo da p
preutni zakon pla
- dvadesetetvero
Iako ima onih koj
prestaju ak pun
na godinjeg odm
su to ekipe koje s
isprazne novanike
rezervi mau hed
To se moglo vidje
u svjetski poznato
us koji ve godinam
eljnu zabave 24
ajni putnik namj
Lijepo vrijem
cure, skupi k
Plaa za 24
sata partijanja
Nije ni udo to i dravni vrh
podupire zabavu u Novalji
J
u
r
e

M
I
K
O
V
I
/
C
R
O
P
I
X
INDUSTRIJA ZABAVE
Osvjeenje u bazenu
J
u
r
e

M
I
K
O
V
I
/
C
R
O
P
I
X
Na Zru se veseli i plee
u bilo koje doba dana
J
u
r
e

M
I
K
O
V
I
/
C
R
O
P
I
X
48
Ponedjeljak, 24. lipnja 2013.

Glas Istre 24 6 2013

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Glas Istre 24 6 2013

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

7,00 KUNA

SLO 1,20 EUR 1,50 EUR

ALENKA BRATUEK, PREMIJERKA REPUBLIKE SLOVENIJE, O ODNOSIMA

Glas Istre 3 Ponedjeljak, 24. lipnja 2013.

Prije dvoje godine

14 Glas Istre Ponedjeljak, 24. lipnja 2013.

Izgradnju su veim dijelom

Staza je oiena i poravnata te e se jo

26 Glas Istre Ponedjeljak, 24. lipnja 2013.

Novi Citroen C4 Picasso

Fiat 500 Living

Volkswagen Golf 1,2 TSI

Loeb napada brdo pod oblacima

MERSIN - Hrvatski maeva-

Zaspaj Pave - novi singl ika

You might also like