POJMOVI INFORMATIKE TEHNOLOGIJE 1.1.1.

Hardver, softver, informacijske tehnologije

Hardver (Hardware) Pojam hardvera opisuje fizike komponente raunala, "ono" to se vidi, to se moe opipati. Npr. kuite, mi, tipkovnicu, monitor itd. Softver (Software) Softver ili program(i) skup je naredbi "razumljivih" raunalu koje mu omoguavaju rad. Informacijske tehnologije - IT Pojam Informacijske tehnologije oznaava uporabu raunala za izradu i obrade podataka, tj. informacija u svim oblicima i namjenama. 1.1.2. Vrste raunala

to je mainframe raunalo? Mainframe raunala velika su (po svojim fizikim mjerama), snana (po svojim mogunostima) i skupa raunala koja se uglavnome rabe u velikim sustavima i/ili organizacijama za izvravanje vrlo sloenih i zahtjevnih obrada podataka. Za svoje smjetanje takva raunala zahtijevaju posebne prostorije, u pravilu klimatizirane, nerijetko s dvostrukim podovima i stropovima, osigurane razliitim sustavima (protupoarnim, protuprovalnim, protiv nestanaka elektrine energije i sl.) i posluuje ih posebno obueno osoblje. Snaga jednoga takvoga raunala moe biti podijeljena izmeu mnogo korisnika koji mu istovremeno pristupaju preko svojih raunala.

Primjeri organizacija koje u svojemu poslovanju rabe mainframe raunala velike su osiguravajue tvrtke, hidrometeoroloki zavodi, statistiki uredi, centri za svemirska istraivanja, vojne ustanove, avio-kompanije i sl. to je PC? U svojemu izvornome odreenju, osobno raunalo (Personal Computer - PC) je raunalo "namijenjeno jednoj osobi za izvravanje jednoga posla u jednome trenutku". Po svojim fizikim svojstvima, osobna raunala ne zahtijevaju nikakve posebne radne uvjete, u pravilu mogu se smjestiti na uobiajeni radni stol i ispravno rade u jednakome okruenju u kojemu i ovjek normalno radi. Za rad osobnim raunalom, od korisnika se ne trai nikakva posebna specijalistika izobrazba, nego samo odreena, ne prevelika, znanja i vjetine. Prvo osobno raunalo (u dananjemu smislu rijei) proizvela je amerika tvrtka IBM 1981. godine. Unato velikome napretku u razvoju tehnologije, temeljna ideja PC-a ostala je nepromijenjena od tada do danas. Danas u svijetu postoji cijeli niz proizvoaa osobnih raunala. Pojam "PC kompatibilno raunalo" oznaava injenicu da je osobno raunalo, proizvedeno od bilo koje tvrtke sukladno tehnikim postavkama standardnoga (uobiajenoga) sklopa PC-a. to je Macintosh? Raunalo Macintosh (skraeno "Mac") kojega proizvodi amerika tvrtka Apple takoer je osobno raunalo u smislu izvornoga odreenja toga pojma ("jedna osoba - jedan posao - jedan trenutak"), ali nije PC. Temeljna razlika je u tome to je PC-kompatibilno raunalo izgraeno oko procesora (o procesoru kao dijelu raunala pogledajte neto nie u ovome tekstu) tipa X86 i viega kojega je prva proizvela tvrtka Intel, a Macintosh oko procesora tipa 68000 i viega tvrtke Motorola.

Svaka od te dvije vrste osobnih raunala zahtijeva "svoj" upravljaki sustav i njemu prilagoene inaice svih programa. ak se ni podatci (npr. tekst ili tablica) sainjeni na jednoj vrsti raunala ne mogu izravno, jednostavno i bez dodatnih prilagodbi prenijeti na drugu. to je mreno raunalo? Poveu li se meusobno najmanje dva raunala (pri emu je svejedno nalaze li se oni jedan pored drugoga ili u susjednim prostorijama, pa su spojeni izravno icama ili se nalaze u udaljenim zgradama ili na razliitim krajevima svijeta, pa su spojeni telefonskim linijama) dobije se raunalna mrea, a svako takvo raunalo postaje mreno raunalo, tj. lanom mree. Broj raunala u jednoj mrei nije ogranien. Primjer je Internet, "mrea svih mrea" kojega sainjavaju milijuni meusobno spojenih raunala irom svijeta. Rad u mrenome okruenju ima niz prednosti : meusobna razmjena podataka, tj. jednostavan prijenos podataka s jednoga raunala na drugo dijeljenje zajednikih resursa (pisaa, skenera i sl.) istovremeni rad nad istim podatcima s vie raunala odjednom, tzv. viekorisniki rad. U ranim danima povezivanja raunala, umreavanje je bilo izuzetno sloen posao kojega su obavljali samo posebno obueni profesionalci. Danas upravljaki sustavi omoguavaju i malo iskusnijim korisnicima jednostavnija povezivanja. Meutim, da bi se dobilo najbolje od mree, u smislu brzine, pouzdanosti i sigurnosti, umreavanje jo uvijek zahtijeva strunoga i iskusnoga korisnika. O raunalnim mreama pogledajte detaljnije u poglavlju Raunalne mree. to su prijenosnici (Laptop ili Notebook) i runa raunala (Palmtop ili Handheld)?

Prijenosnici (od lap - krilo, tj. note - zabiljeka) mala su prijenosna raunala koja mogu raditi ili s vanjskim napajanjem struje ili na baterije. Temeljna namjena im je rad za vrijeme putovanja. Oni imaju ravne LCD ekrane (Liquid Crystal Display) i male tipkovnice. Po svojim mogunostima (brzina rada, veliina glavne memorije i vrstoga diska, pouzdanost) ne zaostaju za uobiajenim stolnim raunalima. Na njima se mogu izvravati isti programi i mogu im se prikljuivati i/ili ugraivati isti dodatni ureaji (pisai, skeneri, modemi, mrene kartice, CD/DVD jedinice, vanjski ekran, vanjska tipkovnica i sl.). Teina im je 2-3 kg, a zbog malih dimenzija u njih su ugraeni posebni sklopovi, to ini da su poneto skuplji od stolnih raunala istih mogunosti. Noviji pojam notebook oznaava jo manji i laki prijenosnik, ali jednakih sposobnosti i mogunosti. Runa raunala (od palm - dlan, tj. hand - ruka) mala su raunala koja mogu stati u dep, a za vrijeme rada mogu se drati na dlanu jedne ruke. Jedno od glavnih svojstava im je da se napajaju iz uobiajenih baterija (npr. veliine AA). Nadalje, nemaju ugraeni tvrdi disk i programi su na njima pohranjeni u tzv. ROM memoriju i uitavaju se u RAM im se raunalo ukljui (o vrstome disku, ROM-u i RAM-u kao dijelovima raunala pogledajte neto nie u ovome tekstu). Pokreu ih posebno napisani upravljaki sustavi, a ostali programi prilagoeni su tome sustavu. Po svojim mogunostima rada i obrade podataka, runa raunala zaostaju za stolnim i/ili prijenosnim raunalima, a i cijena im je za sada relativno visoka. to je PDA? PDA je skraenica od poetnih slova (akronim) engleskih rijei Personal Digital Assistant, u prijevodu - osobni digitalni pomonik. To je lagano runo raunalo namijenjeno izvravanju odreenih osobnih poslova - voenje svojih obveza i zadataka, ureivanje adresara, prikljuivanje na Internet i razmjenu elektronike pote i sl. Pored toga, mnogi ureaju danas nude i tzv. multimedijalne mogunosti kao to je sluanje glazbe i sl.

Za unos podataka ovi ureaji umjesto tipkovnice i/ili mia koriste specijalnu olovku, a za pohranu podataka tzv. flash-memoriju. 1.1.3. Dijelovi osobnoga raunala

to su ulazni ureaji? Ulazni ureaji omoguavaju unos podataka bilo koje vrste (tekst, zvuk, slika) u raunalo. Najei ulazni ureaji su tipkovnica i mi. To mogu jo biti specijalne olovke, crtae ploe (tzv. tableti), skeneri, mikrofoni itd. to su izlazni ureaji? Rezultate svojega rada raunalo prikazuje na izlaznim ureajima. Najei izlazni ureaji su monitor i pisa. To mogu jo biti zvunici, projektori itd. to su periferni ureaji? Periferni ureaji ili krae - periferija su ureaji koji nisu neophodni za normalan rad raunala, a dodatno se prikljuuju ili ugrauju u raunalo za razliite svrhe i po potrebi i/ili elji korisnika. Primjeri periferije su pisai, modemi, skeneri, jedinice za pohranu podataka itd. Sistemska jedinica Sistemska jedinica ili kuite raunala je "kutija" u kojoj su smjeteni i objedinjeni svi vani dijelovi raunala koji zajedno ine PC. U svakodnevnim, normalnim uvjetima uporabe raunala, korisniku su ti dijelovi nedostupni. U kuitu su uobiajeno smjeteni matina ploa, centralni procesor (Central Processing Unit - CPU), glavna memorija - RAM, tvrdi disk, disketna jedinica, CD/DVD ureaj, grafika kartica, zvuna kartica, jedinica strujnoga napajanje, ventilatori za hlaenje, razni prikljuci itd.

Postoje dva temeljna tipa kuita: tip "toranj" (Tower) - uspravno kuite u tri osnovne veliine (mini, midi i maksi). Koja veliina e se upotrijebiti zavisi od vrste i broja dijelova koji e se u njega ugraditi. "stolni" tip (Desktop) - poloeno kuite razliitih visina. Matina ploa Na matinu plou, smjetenu u kuitu raunala spojeni su ili izravno (tj. utaknuti u odgovarajua podnoja/utinice) ili pomou odgovarajuih kablova svi vani raunalni sklopovi. Objedinjeni na taj nain, oni ine cjelovito osobno raunalo. S obzirom da tehnoloki razvoj rezultira izmeu ostaloga smanjivanjem veliina gotovih svih raunalnih sklopova, to se i veliina matine ploe sve vie smanjuje. O njenome dizajnu i izradi (raspored podnoja, utinica i sl.) u dobroj mjeri zavise i mogunosti raunala (brzina rada, pouzdanost). Ako se otvori kuite modernoga stolnog raunala, vidi se da je ono zapravo dosta "prazno". Procesor Centralna procesorska jedinica ili krae - procesor (Central Processing Unit - CPU) odgovorna je za izvravanje programskih naredbi, prijenos informacija unutar raunala i kontrolu rada raunala. Ona svojim radom odreuje osobitosti rada cijeloga raunala. Radna memorija (RAM) Radna ili glavna memorija (Random Access Memory - RAM) mjesto je gdje se smjetaju programi (upravljaki sustav i aplikacije) za vrijeme njihovoga izvoenja, kao i podatci koji se trenutno obrauju (tekst koji se pie, slika koja se crta, tablica koja se pregledava, glazba koja se slua itd.).

ROM-BIOS ROM-BIOS (Read Only Memory Basic Input Output System) specijalizirani je sklop na matinoj ploi koji sadri naredbe i podatke potrebne za pokretanje raunala, uitavanje upravljakoga sustava i podrku prijenosa podataka izmeu razliitih ureaja. Serijski prikljuak Serijski prikljuak nalazi se obino na stranjoj strani kuita raunala i omoguava spajanje/prikljuivanje nekih vanjskih ureaja (periferija), npr. modema ili mia. Obino je oznaen s COM1 ili COM2. Paralelni prikljuak Paralelni prikljuak nalazi se obino na stranjoj strani kuita raunala i omoguava spajanje/prikljuivanje nekih vanjskih ureaja (periferija), npr. pisaa. Obino je oznaen s LPT1 ili LPT2. Univerzalni serijski prikljuak (USB) Univerzalni serijski prikljuak (Universal Serial Bus - USB) noviji je sklop koji se ugrauje u PC. Slui za istovremeno spajanje/prikljuivanje vie razliitih ureaji prilagoenih za spajanje na njega. USB-prikljuaka na raunalu moe biti jedan ili vie i smjeteni su s prednje i/ili sa stranje strane kuita. Na USB mogu se prikljuiti mi, tipkovnica, skener, vanjski modem, vanjski CD/DVD ureaj, digitalna kamera i sl.

Tipkovnica Tipkovnica je ulazni ureaj. Slui za unos podataka ili informacija u raunalo, zadavanje naredbi itd.

Mi Mi (Mouse) ulazni je ureaj koji slui za rad s objektima u grafikome radnom okruenju (izbor, oznaavanje, premjetanje i/ili kopiranje izbornika, sliica, preaca, dijelova teksta i sl.), zadavanje naredbi, crtanje itd. Uporaba mia u mnogome olakava rad u okruenju grafiki orijentiranoga upravljakoga sustava, kao to su npr. Microsoft Windows ili Apple MacOS. Disketni ureaj Disketni ureaj (Floppy disk) slui za snimanje/spremanje i itanje podataka s medija zvanoga disketa. Svojstva disketnoga ureaja i diskete su : kapacitet (koliina podataka koja stane na disketu) je 1,44 MB relativno spori u radu dosta nepouzdani ("danas snimljena disketa, sutra se ne moe proitati") malih dimenzija i lako prenosivi Danas je disketa zbog svojih mana gotovo izala iz uporabe i zamijenili su je daleko bri i pouzdaniji mediji veega kapaciteta. CD-ROM ureaj CD-ROM ureaj (Compact Disc - Read Only Memory) sastavni je dio svakoga dananjega osobnog raunala i slui za itanje CD diskova. CD disk po svojim svojstvima identian je glazbenim CD-ovima, samo to umjesto glazbe sadri podatke. Svojstva CD-ureaja i diska su : kapacitet je cca 680 MB (dakle, kao 470-tak disketa) brzi u radu dosta pouzdani (rijetko kada se disk ne uspije proitati "od prve") malih dimenzija i lako prenosivi S obzirom na nain snimanja podataka postoje 3 vrste CD diskova i sukladno tome odgovarajuih ureaja :

samo za itanje - prilikom proizvodnje, podatci se u tvornici utisnu da disk i moe ih se samo viekratno itati, ali ne i mijenjati za jednokratno pisanje i viekratno itanje - nosi oznaku R (Recordable) - u trgovini se kupi prazan disk i onda se na njega u odgovarajuem ureaju (u argonu zvanom "prilica") podatci mogu samo jednokratno snimiti i zatim viekratno itati za viekratno pisanje i itanje - nosi oznaku RW (Rewritable) - medij koji se u odgovarajuem ureaju (takoer zvanom "prilica") moe viekratno pisati-brisati-itati DVD ureaj DVD ureaj (Digital Versatile Disc ili ranije Digital Video Disc) slui za itanje DVD diskova. DVD diskovi slini su CD-diskovima, ali puno veega su kapacitete - na njih se moe snimiti koliina od 4,7-17 GB podataka. U "sprezi" s brzim procesorom i dovoljnom koliinom glavne memorije DVD diskovi i ureaji omoguavaju spremanje i gledanje na raunalu kompleksnih multimedijalnih sadraja (npr. filmova). S obzirom na nain snimanja podataka postoje 3 vrste DVD diskova i sukladno tome odgovarajuih ureaja : samo za itanje - prilikom proizvodnje, podatci se u tvornici utisnu da disk i moe ih se samo viekratno itati, ali ne i mijenjati za jednokratno pisanje i viekratno itanje - nosi oznaku R (Recordable) - u trgovini se kupi prazan disk i onda se na njega u odgovarajuem ureaju (u argonu zvanom "prilica") podatci mogu samo jednokratno snimiti i zatim viekratno itati za viekratno pisanje i itanje - nosi oznaku RW (Rewritable) - medij koji se u odgovarajuem ureaju (takoer zvanom "prilica") moe viekratno pisati-brisati-itati

Zip disk Zip disk je novija vrsta disketa. Od klasine diskete razlikuje se u sljedeem : znaajno vei kapacitet - 100 ili 200 MB vea brzina snimanja i pristupa podatcima znaajno vea pouzdanost i sigurnost neto skuplji mediji ZIP ureaj i disketa mogu se rabiti za pohranu/arhiviranje podataka ili za prijenos podataka s raunala na raunalo.

USB Stick USB Stick noviji je ureaj za svakodnevno snimanje i prijenos podataka. Osobine su mu da je malih dimenzija, lagan je, relativno velikoga je kapaciteta (od 16 MB do 1 GB), jeftin je, pouzdan je i brz. S tim svojstvima idealna je zamjena za klasine i/ili ZIP diskete. Prikljuuje se iskljuivo na USB prikljuak (odatle mu i naziv). Po svojoj tehnolokoj izvedbi, spada u grupu tzv. Flash memorije.

Tvrdi disk Tvrdi disk spada u skupinu ureaja/medija vanjske memorije. On je glavno mjesto pohrane i trajnoga uvanja programa i podataka u raunalu, te stoga spada i u skupinu ureaja za pohranu. Svojstva tvrdoga diska su :

veliki kapacitet - red veliine deseci i stotine GB (gigabajta) brzina rada - brzi pristup i dohvat podataka (mjeri se u milisekundama - to je broj manji, to je disk bri) pouzdanost podatci su trajno i sigurno sauvani i nakon gaenja raunala (u usporedbi s glavnom memorijom) S obzirom na nain ugradnje/prikljuenja na raunalo, dvije su vrste tvrdoga diska : unutarnji - ureaj je trajno ugraen u kuite raunala. To je najei nain njegove uporabe i u stolnim raunalima i u prijenosnicima. vanjski - tvrdi disk smjeten je u posebno prenosivo kuite i na raunalo se spaja odgovarajuim kablovima preko odgovarajuih prikljuaka (serijski, USB). Ovakav tip diska rabi se kada se eli prenijeti vea koliina podataka s jednoga raunala na drugo ili kada se eli imati izmjetena, brza i lako dostupna sigurnosna pohrana svih svojih podataka i programa. Monitor Monitor ili ekran ili zaslon izlazni je ureaj na kojemu raunalo prikazuje rezultate rada programa koji se trenutno izvrava. Zvune kartice i zvunici Zvuna kartica slui za proizvodnju zvuka u raunalu i njegovo izvoenje na zvunicima prikljuenima ili ugraenima na raunalo. To znai da korisnik moe preko raunala sluati glazbu s glazbenih CD/DVD-ova, popratiti svoje aktivnosti na raunalu razliitim zvukovima (npr. zvonjava telefona moe oznaiti prispijee nove elektronike pote), uti zvukove dok gleda film ili se igra. Ukoliko je na raunalo spojen mikrofon, uz odgovarajue programe mogue je snimati govor i/ili druge zvukove.

Danas postoje programi koji omoguavaju davanje govornih naredbi raunalu ili unos podataka (npr. "pisanje" teksta), ali to se (za sada) ne moe raditi na hrvatskome jeziku. Modem Modem (akronim od modulator-demodulator) ureaj je koji se koristi za spajanje raunala na telefonsku liniju za komunikaciju s drugim udaljenim raunalom. Spojen na raunalo, modem podatke dobivene od raunala pretvara u zvukove koji se zatim alju preko telefonske ice. S druge strane ice prima ih isti takav ureaj i pretvara ih natrag u podatke. eli li se raunalom povezati na Internet, potreban je modem.

Pisai Pisai su ureaji iz skupine perifernih ureaja koji slue za ispis podataka s raunala na razliite medije (papir, naljepnice, folije i sl.) i u razliitome obliku (tekst, tablica, grafikon, slika, crte, nacrt, dijagram itd.). Skeneri Skeneri su periferni ureaji koji omoguavaju uitavanje ispisanoga materijala (tu se podrazumijevaju tekstovi, fotografije, crtei i sl.) u slike koje raunalo raspoznaje i koje se mogu spremiti u njega. Te slike mogu se zatim obraivati, moe im se mijenjati veliina i mogu se ispisivati na pisau.

Ureaji za izradu sigurnosnih kopija podataka na vrpcu (DAT ureaji) DAT ureaji (Digital Audio Tape - digitalna audio vrpca) slue za izradu sigurnosnih i/ili arhivskih kopija podataka na vrpcu. Kazete s vrpcama po izgledu su sline klasinim audio-kazetama, jedino su dosta manjih dimenzija. Takvi ureaji relativno su brzi i pouzdani, a vrpce imaju veliki kapacitet (do nekoliko desetaka GB). to je PCMCIA? PCMCIA (Personal Computer Memory Card International Association) standard je promoviran poetkom 90-tih godina prologa stoljea. Namijenjen je spajanju perifernih ureaja (modem, mrena kartica, faks, memorijsko proirenje, beino umreavanje itd.) prije svega na prijenosna raunala putem tzv. PC Card-kartice i PCMCIA-prikljuka.

1.1.4.

Radna svojstva raunala

Na sveukupna radna svojstva raunala (performanse) utjee istovremeno nekoliko initelja. Ugradi li se u raunalo jedna komponenta vrhunskih svojstva, a sve ostale su u okvirima prosjenosti, onda e i rad cijeloga raunala biti u okvirima prosjenosti. Tek usklaenjem i uravnoteenjem svojstava rada svih dijelova, mogu se oekivati i zadovoljavajua radna svojstva cijeloga raunala. Brzina procesora Temeljno svojstvo rada procesora njegova je brzina. Pri tome vrijedi pravilo da procesor s "vie" GHz-a je bri, a time u pravilu i cjelokupno raunalo radi bre. Koliina glavne memorije (RAM-a)

Koliina ugraene glavne memorije utjee na radna svojstva raunala na nain da to je vie RAM-a, to raunalo radi bre i pouzdanije. Pored toga, s vie memorije moe se izvravati vie poslova odjednom ili se obavljati sloeniji poslovi (npr. obrada slika), a sve uz manju "opasnost" od "zaglavljivanja" raunala, zastoja u radu, otkazivanja poslunosti i slinih tegoba. Brzina tvrdoga diska Jedno od svojstava tvrdih diskova njihova je brzina rada. Ona se izraava prosjenim vremenom pristupa i mjeri se u milisekundama. to je to vrijeme krae, to e tvrdi disk bre pristupati podatcima snimati i/ili itati ih. Podijeljenost podataka (fragmentacija) Tijekom rada na raunalu, podatci se esto briu, ispravljaju i/ili dodaju novi. To uzrokuje pojavu podijeljenosti podataka i njihove ratrkanosti po cijelome vrstom disku. Korisnik to doivljava i uoava kao usporenje u radu raunala. Izvravanjem postupka tzv. defragmentacije spajaju se dijelovi podijeljenih podataka u jednu cjelinu i to se oituje ubrzanjem rada raunala. Stoga je korisno s vremena na vrijeme pokretati taj postupak. Istovremeno izvravanje vie programa Moderni upravljaki sustavi omoguavaju istovremeno, tj. u istome trenutku izvravanje vie programa odjednom. To se naziva viezadani rad (Multitasking). Takav nain rada moe izazvati sporije izvoenje pojedinih programa, a to zavisi od broja i sloenosti poslova koji se u tome trenutku izvravaju i koliini ugraene memorije.

1.2. 1.2.1.

Hardver Centralna procesorska jedinica

Centralna procesorska jedinica ili krae - procesor (Central Processing Unit - CPU) odgovorna je za izvravanje programskih naredbi, prijenos informacija unutar raunala i kontrolu rada raunala. Moe se rei da je ona "mozak" raunala i da svojim radom odreuje osobitosti rada cijeloga raunala. Temeljno svojstvo rada procesora njegova je brzina. Ona se izraava brzinom takta, a mjeri se za starija raunala MHz (megahercima) i danas uobiajeno GHz (gigahercima). Pri tome vrijedi pravilo da procesor s "vie" GHz-a je bri, a time i cjelokupno raunalo radi bre. Izvorni IBM PC radio je na 4.77 MHz, dok moderna raunala rade s procesorima na brzinama veima od 4 GHz : Naziv Godina Brzina procesora pojavljivanja (MHz) 8086 80286 80386 80486 Pentium Pentium III 1981. 1982. 1985. 1989. 1993. 4-10 6-12 16 - 33 25 - 100 60 - 266 333 - 450 450 - 1400 1400 4200 -

Pentium II 1997. 1999.

Pentium 4 2000.

U dananjim PC-ima uobiajeno i najee ugrauje se model procesora Pentium IV proizvoaa Intel. On je izravni nasljednik u razvoju od prvih procesora tipa x86. U svijetu postoji jo 2 neto manje znaajna proizvoaa procesora istoga tipa - AMD i Transmeta.

1.2.2.

Memorija raunala

to je radna (glavna) memorija - RAM ? Radna ili glavna memorija (Random Access Memory - RAM) mjesto je gdje se smjetaju programi (upravljaki sustav i aplikacije) za vrijeme njihovoga izvoenja, kao i podatci koji se trenutno obrauju (tekst koji se pie, slika koja se crta, tablica koja se pregledava, glazba koja se slua itd.). Drugim rijeima, sadraj RAM-a je promjenjiv i dinamian i zavisi od toga to korisnik trenutno na raunalu radi. Nakon ukljuivanja raunala i poetnih samoprovjera (na to korisnik ne moe i ne treba utjecati), s tvrdoga diska (gdje je trajno pohranjen) u radnu memoriju uitava se upravljaki sustav i poinje se izvravati. Istovrstan postupak je i pri pokretanju bilo kojega drugog programa. Glavna znaajka glavne memorije je da ona uva (i obrauje) podatke samo dok je raunalo ukljueno. Nestankom struje (nenamjernim ili namjernim) svi podatci smjeteni u tome trenutku u njoj nepovratno se gube. S ciljem osiguranja podataka, potrebno ih je s vremena na vrijeme pohranjivati/prenositi/snimati/spaavati na neki od medija tzv. vanjske memorije (pogledajte odlomke o vrstome disku, disketi, CD/DVD-u itd.). Za brzi i pouzdani rad raunala vana je veliina radne memorije ugraene u nj. Ona se mjeri KB (kilobajtima), MB-ovima (megabajtima) i danas ve GB (gigabajtima). Pri tome vrijedi jednostavno pravilo da to se vie memorije ugradi to je bolje, jer e tada raunalo raditi bre i pouzdanije. Ili drugim rijeima reeno - memorije u raunalu nikada nije previe. Izvorni IBM PC imao je samo 640 KB (kilobajta) radne memorije, dok dananja raunala nerijetko imaju ugraena 1 GB RAM-a. to je ROM ? ROM (Read-Only Memory) posebna je vrsta memorije koja obino sadri manje programe. Podatci u ROM upisuju se za vrijeme

proizvodnje i oni su "samo za itanje", tj. ne mogu se kasnije vie mijenjati, a ostaju sauvani i nakon iskljuivanja iz struje. to je ROM-BIOS? ROM-BIOS (Read Only Memory Basic Input Output System) specijalizirani je sklop na matinoj ploi koji sadri naredbe i podatke potrebne za pokretanje raunala, uitavanje upravljakoga sustava i podrku prijenosa podataka izmeu razliitih ureaja. to je Flash BIOS? Veina modernih raunala umjesto ROM-BIOS-om opremljena su Flash-BIOS-om. Taj sklop zadrava potpuno isti softver, ali ima prednost jer ga se moe nadograivati. To nagraivanje izvrava se posebnim programom kojeg izdaje proizvoa matine ploe. to je video memorija? Slika koja se vidi na monitoru skup je podataka obraenih i pohranjenih u posebnim memorijskim sklopovima nazvanima video memorija. Oni se nalaze na grafikoj kartici ugraenoj u raunalo. I ovdje vrijedi pravilo - to vie video memorije, slika na monitoru je kvalitetnija (mirnija i otrija). Osnovne jedinice veliina Bit - raunala rade u binarnom (dvoznamenkastom) sustavu, tj. podatke pretvaraju u 0 i 1. Ta nula ili jedinica naziva se bit. Bajt (Byte) - sastoji se od 8 bitova. Kilobajt (kB) - sastoji se od 1024 bajtova. Megabajt (MB) - sastoji se od 1024 kB ili 1,048,576 bajtova. Gigabajt (GB) - sastoji se od 1024 MB ili 1,073,741,824 bajtova. Terabajt (TB) - sastoji od 1024 GB ili 1,099,511,627,776 bajtova. Datoteke

Podatci i programi organiziraju se i spremaju na disku, CD/DVD-u, disketi itd. kao objekti zvani datoteke. Sukladno tome, postoje programske i podatkovne datoteke. Mape Mape (Folders) koriste se za grupiranje i organiziranje datoteka s ciljem njihovoga lakeg pronalaenja i upravljanja. Stariji naziv za mape je direktorij. Naini i razlozi grupiranja datoteka mogu biti razliiti : prema njihovome tipu (tekstovi, tablice, slike, glazba i sl.) prema srodnosti podataka koje sadre (datoteke kupaca, dobavljaa, studenata, osnovnih sredstava, knjiga itd.) prema svrsi (programske datoteke za obradu teksta, programske datoteke upravljakoga sustava itd.) i tako dalje Unutar mape mogu se nalaziti druge mape - podmape, a u njima sljedee podmape itd. Dakle, mape se mogu organizirati hijerarhijski. Mapa na najvioj razini naziva se "korijenska" ( Root) mapa. Na donjoj slici prikazana je jedna struktura mapa na tvrdome disku.

Na vrhu je korijenska mapa "System (C:)", a hijerarhijski ispod nje su postavljene podmape "Documents and Settings", "Program Files", "Temp" i "WINDOWS". Oznaka "+" ispred naziva mape oznaava postojanje podmapa (barem jedne) unutar te mape. Zapis u datoteci skup je podataka sadranih u datoteci.

1.2.3. Mi

Ulazni ureaji

Mi (Mouse) ulazni je ureaj koji slui za rad s objektima u grafikome radnom okruenju (izbor, oznaavanje, premjetanje i/ili kopiranje izbornika, sliica, preaca, dijelova teksta i sl.), zadavanje naredbi, crtanje itd. Uporaba mia u mnogome olakava rad u okruenju grafiki orijentiranoga upravljakoga sustava, kao to su npr. Microsoft Windows ili Apple MacOS. Mi radi na nain da raunalo prati korisnikove pokrete miem po podlozi, prenosi ih na monitor raunala i prikazuje kao pokrete pokazivaa mia (Mouse Cursor). Mi na svojemu tijelu najee ima 2 gumba (nerijetko 3 ili 4) i jedan kotai. O radu miem i nainima uporabe njegovih dijelova, pogledajte u prirunik Modul 2. Uporaba raunala i upravljanje datotekama, poglavlje Rad miem. S obzirom na nain prepoznavanja i praenja pokreta po podlozi, mievi se dijele na : mehanike - s donje strane tijela mia je kuglica ije kotrljanje po podlozi raunalo prenosi na monitor. Pri tome je preporuka da podloga bude blago hrapava, pa u tu svrhu postoje posebni plastini podmetai tzv. mouse pad. optike - mi "emitira" zraku crvene svjetlosti iji se odbljesak od podloge prilikom pomicanja prenosi na monitor kao pokreti pokazivaa mia S obzirom na nain povezivanja s raunalom mievi mogu biti beini ili iani. Danas sve vie prevladavaju beini optiki mievi. Trackball Trackball je inaica mia i od njega se razlikuje po tome to je cijeli ureaj nepokretan, a pomaci se prenose okretanjem kugle s gornje strane tijela ureaja. Takoer na sebi ima 2 gumba. Trackball daje puno precizniju kontrolu za pomicanje objekata na ekranu i najee ga rabe grafiki dizajneri.

Tipkovnica Tipkovnica (Keyboard) ulazni je ureaj koji slui za unos podataka ili informacija u raunalo, zadavanje naredbi itd. Uobiajene tipkovnice imaju 102 tipke podijeljene u "podruja" : alfanumeriki dio - za unos slova, brojeva, posebnih znakova brojani dio - samo za unos brojeva i znakova raunskih operacija funkcijske tipke - grupa tipaka s posebnim funkcijama i namjenom tipke za pomake - gore, dolje, lijevo, desno, na poetak, na kraj, stranica gore/dolje Tipkovnice takoer mogu biti beine i iane. Skener Skener (Scanner) ulazni je periferni ureaj koji omoguava uitavanje ispisanog materijala (tu se podrazumijevaju tekstovi, fotografije, crtei i sl.) u slike koje raunalo raspoznaje i koje mogu biti spremljene u raunalu. Te slike mogu se zatim obraivati i/ili doraivati, moe im se mijenjati veliina, mogu se ispisivati na pisau Primjenom posebnih OCR-programa (Optical Character Recognition) mogue je sliku skeniranoga pisanog dokumenta pretvoriti u tekst, kojega je onda mogue obraivati nekim od uobiajenih programa za obradu teksta. Touch pad Touch pad (u slobodnome prijevodu - dodirna podloga, ali uobiajeno se rabi izvorni engleski naziv) ulazni je stolni ureaj za unos informacija o poziciji na podlozi koje se zatim prenose kao

pozicija pokazivaa mia na ekranu. Ureaj se sastoji od ravne etvrtaste podloge i posebne olovke iji dodiri po povrini se prenose u raunalo. Touch pad rabe inenjeri i grafiki dizajneri za izradu nacrta, crtea, grafika i sl. uz podrku specijaliziranih programa.

Svjetlosna olovka Svjetlosna olovka (Light pen) ulazni je ureaj spojen s monitorom raunala. Korisnik usmjeri olovku prema monitoru i oznaava objekte (sliice, gumbe, naredbe u izborniku i sl.) ili dodirom povrine ekrana vrhom olovke ili pritiskom gumba na tijelu olovke. Na taj nain se "oponaaju" postupci miem.

Igraa palica Igraa palica (Joystick) ulazni je ureaj namijenjen prije svega igranju raunalnih igara. Sastoji se od postolja, drke i gumba smjetenih bilo na postolju bilo na drci. Pomicanjem drke palice u svim smjerovima, korisnik pomie odgovarajue objekte na monitoru. Ujedno, pritiskom na gumbe izaziva razna dogaanja sukladno programu kojim se igra (pucnjava i sl.).

Mikrofoni

Mikrofon je ulazni ureaj za zvuk. Noviji raunalni sustavi (kombinacija hardver-softver) omoguavaju pretvaranje izgovorih rijei preko mikrofona u tekst na raunalu ili zadavanje glasovnih naredbi. No, te mogunosti danas su jo uvijek ograniene (npr. to se moe initi samo na engleskome jeziku) i stoga nisu u irokoj uporabi. Drugi nain uporabe mikrofona u sprezi s raunalom i web kamerom tzv. su video-konferencije gdje vie sudionika (koji mogu biti na razliitim stranama svijeta) preko Interneta odravaju zajedniki sastanak, popraen istovremeno i slikom i zvukom. Web kamere Web kamera je dodatak raunalu koji uz uporabu odgovarajuega softvera omoguava prijenos slike uivo ili na lokalno raunalo (ono na koje je kamera izravno prikljuena) ili na udaljeno raunalo (putem Interneta).

Digitalne kamere Digitalna kamera danas sve vie preuzima vodeu ulogu pri fotografiranju i amatera i profesionalaca. Namjena joj je istovrsna kao i klasinih foto-aparata s fotografskim filmom. Razlika je u tome to se fotografije snimaju digitalno, tj. spremaju se u prirunu memoriju kamere u digitalnome obliku. Kasnije se kamera moe izravno prikljuiti na raunalo i prebaciti fotografije na njega, te ih zatim pregledavati, dodatno obraivati i tampati. Danas u svijetu postoji cijeli niz proizvoaa digitalnih kamera i temeljno svojstvo svake kamere je kvaliteta fotografije koju ona moe proizvesti. To se izraava u megapixelima - vei broj znai kvalitetniju fotografiju, ali i veu datoteku na vrstome disku ili CD/DVD-u nakon prebacivanja na raunalo.

1.2.4.

Izlazni ureaji

Raunalni monitor Monitor ili ekran ili zaslon izlazni je ureaj na kojemu raunalo prikazuje u ovjeku razumljivom obliku rezultate rada programa koji se trenutno izvrava. S obzirom na tehnologiju izrade i naina prikaza slike dvije su najee vrste monitora : klasini CRT monitori, koji su tehnoloki slini TVekranima. Danas se polako naputaju LCD monitori (Liquid Crystal Display). Zbog smanjivanja cijene, a i ostalih prednosti u odnosu na CRT monitore (manji utroak elektrine energije, kvalitetnija slika, a to znai i ugodniji rad, manje dimenzije), ulaze sve vie u uporabu. Monitori se razlikuju i po svojoj veliini, koja se odreuje kao duljina dijagonale monitora i izraava se u inima (1 in = 2,5 cm). Oznaka za in je znak ". Danas se uobiajene veliine monitora kreu od 15" (za svakodnevnu kunu i/ili uredsku uporabu) do 21" (za grafiki dizajn i projektiranje). Na kvalitetu slike na monitoru utjee i grafika kartica ugraena u raunalo. Ona je "zaduena" za obradu i pripremu slike, te njen prikaz. U tu svrhu, grafika kartica ima na sebi poseban tzv. grafiki procesor i svoju radnu memoriju. Pravilo je da je kartica to bolja (a to znai - bri prikaz slike, te otrija i mirnija slika), to ima ugraeni bri procesor i vie memorije. Kvalitetan monitora u "suradnji" s kvalitetnom grafikom karticom posebno su vani za grafiki dizajn i dananje raunalne igre.

Ureaji za projekciju

eli li se prikazati slika s raunala veem broju osoba, potrebno ju je projicirati na platno (ili zid). U tu svrhu slue ureaji za projekciju ili projektori koji se spoje na raunalo i koji uveanu sliku s ekrana prenose, tj. projiciraju na platno. Projektori se najee koriste u kombinaciji s programima za izradu i prikazivanje prezentacija. Prilikom kupnje takvoga ureaja treba obratiti pozornost na dvije stvari: rezoluciju, tj. kvalitetu slike koju su sposobni projicirati i snagu projekcione arulje (to je jaa to je bolje).

Pisai Pisai su ureaji iz skupine izlaznih perifernih ureaja koji slue za ispis podataka s raunala na razliite medije (papir, naljepnice, folije i sl.) i u razliitome obliku (tekst, tablica, grafikon, slika, crte, nacrt, dijagram itd.). Pisa se moe prikljuiti izravno na raunalo - to je lokalni pisa ili vie raunala moe koristiti isti pisa - to je mreni pisa. S obzirom na nain izrade otiska, najee se rabe 3 vrste pisaa: - iglini - tehnoloki najstarija vrsta. Nazivaju se jo i matrini pisai. Otisak se proizvodi mehanikim udarcem stupca posebnih iglica smjetenih u tzv. glavi pisaa preko pisae vrpce na papir. Prednosti - najnia cijena otiska (jeftine pisae vrpce) - nisu osjetljivi na vrstu papira - uz poseban NCR-papir mogunost tampanja u vie kopija odjednom (npr. obrasci virmana) - robusni i pouzdani Nedostaci - relativno spori - u radu dosta buni - jednobojan otisak

- kvaliteta otiska zadovoljavajua samo za tekstove, ali nikako ne i za crtee i/ili slike - laserski - tehnologija izrade otiska identina je onoj u fotokopirnim ureajima (laserska zraka, bubanj, papir, prah/toner, peenje). Za pripremu otiska laserski pisa zahtijeva odreenu koliinu memorije ugraene u sebe. eli li se kvalitetan otisak sloenih slika, potrebno je u pisa ugraditi to vie memorije. Prednosti - brzina (15-tak stranica/min, ali i vie) - visoka kvaliteta otiska za sve svrhe - ispis u boji - izuzetno tihi u radu - neki modeli mogu ispisivati na obje strane papira istovremeno Nedostaci - visoka cijena otiska (visoka nabavna cijena i skupe kazete s prahom) - posebno skup otisak u boji - zahtijevaju bolju kvalitetu papira (nikako ne loiju od papira za fotokopiranje) - tintni - tehnoloki najmlai pisai. Otisak se proizvodi izbacivanjem na papir sitnih kapljica tinte iz posebno konstruirane glave. Od toga potjee i engleski naziv inkjet. Prednosti - niska nabavna cijena pisaa, ali relativno visoka cijena tinte - otisak u boji - dobra kvaliteta otiska za sve svrhe - zadovoljavajua brzina - tihi u radu - neki modeli mogu ispisivati na obje strane papira istovremeno Nedostaci - skupa tinta - brzina neto manja od laserskoga pisaa - otisak neto slabiji od laserskoga

- zahtijevaju bolju kvalitetu papira Pisai se razlikuju i s obzirom na najveu veliinu papira koja se moe postaviti u njih. U uobiajenome uredskom i/ili kunom okruenju najee su u uporabi pisai veliina A4. Neto rjee (prije svega zbog znatno vie cijene) koriste se vei pisai A3. Ploter Ploter je izlazni ureaj slian pisau koji omoguava ispis velikih crtea i/ili nacrta (do veliine A0). Nain rada plotera je pomicanje naroito uvrene posebne olovke ili pera po papiru na ravnoj podlozi. Najee se koriste u projektnim ili dizajnerskim uredima. U dananje vrijeme, plotere s perima sve vie potiskuju iz uporabe ploteri s tintom (inkjet). 1.2.5. Izlazno/ulazni ureaji

Izlazno/ulazni ureaji Neki ureaji u i uz raunalo istovremeno su i izlazni i ulazni : Modem je za vrijeme slanja elektronike pote izlazni ureaj. Prilikom primanja elektronike pote modem je ulazni ureaj. Monitor osjetljiv na dodir kada prikazuje tekst dokumenta izlazni je ureaj. Meutim, kada korisnik svjetlosnom olovkom na monitoru bira stavke izbornika i time zadaje naredbe, onda ga rabi kao ulazni ureaj. 1.2.6. Ureaji za spremanje podataka

Ureaji za spremanje podataka slue, kako im naziv govori, za trajnu pohranu programa i podataka. Pri tome treba razlikovati medije na koje se podatci pohranjuju (ploa tvrdoga diska, disketa, CD/DVD disk, vrpca i sl.) od ureaja u koje se ti mediji stavljaju i koji ih "znaju" itati i pisati po njima. U tablici je dan usporedni pregled tih ureaja u odnosu na brzine pristupa podatcima, kapacitete (tj. koliine podataka koje se mogu pohraniti na njima) i cijene :

Ureaj

Brzina

Kapacitet

Cijena

Unutarnji tvrdi disk Velika (TD)

Relativno Veliki (doniska u stotine GB) odnosu na mogunosti

Neto sporijiJednak Skuplji od Vanjski od unutarnjihunutarnjim unutarnjih tvrdi disk TD TD TD ZIP ureaj Disketa 3,5" Znaajno sporiji od TD Relativno 100, 250,jeftin ureaj 750 MB + relat. jeftin medij 1,4 MB Jeftin ureaj + jeftin medij Relativno jeftin ureaj + jeftin medij od

Vrlo spora

CD

Sporiji od 680 MB tvrdoga diska

DVD DAT ureaji

Neto sporijiVeliki - doSkuplji od CD-a 17 GB CD-a Brzo snimanja i sporoDo 40 GB pretraivanje

Skup ureaj + relativno jeftin medij

USB Stick Manja od TD Zato treba formatirati disk?

Veliki - do 1Relativno GB mala

Postupak formatiranja diska priprema je magnetskoga medija (disketa, ZIP, tvrdi disk) za rad. Potrebno ga je izvesti uvijek prije prve uporabe medija. Diskete su danas prilikom kupnje ve

formatirane, a tvrdi disk se formatira u pravilu neposredno prije postavljanja upravljakoga sustava na njega. Vano je znati - formatira li se medij koji sadri podatke, svi oni nepovratno se briu, tj. nije ih mogue nakon toga obnoviti ni na koji nain. 1.3. 1.3.1. Softver Tipovi softvera

Softver ili program(i) skup je naredbi "razumljivih" raunalu koje hardveru omoguavaju rad. Dvije su temeljne vrste softvera: - upravljaki sustav - skup programa koji moraju biti postavljeni na raunalo da bi ono bilo sposobno za rad. Upravljaki sustav automatski se uitava u memoriju i pokree odmah nakon ukljuivanja raunala i zavrava svoj rad gaenjem raunala. - aplikativni softver - programi pomou kojih se obavljaju razliiti poslovi i zadatci (ureivanje teksta, izrada tablica i grafikona, crtanje, sluanje glazbe, obrada baze podataka itd.). Korisnik izravno poziva i pokree pojedini program kada mu ustreba, a zavrava njegov rad kada se ne eli vie sluiti njime. Dodatne su dvije vrste koje nisu ni upravljaki ni aplikativni softver, ali sadre znaajke obojega : - mreni softver - omoguava suradnju i komunikaciju povezanih raunala i grupa raunala - programski jezici - pruaju programerima alate potrebne za stvaranje programa Softver je "iva stvar" i njegov razvoj suglasan je proirenju i rastu elja i potreba korisnika. To znai da se svaki program nakon svojega nastanka i predaje na uporabu esto dodatno proiruje novim mogunostima, poboljavaju se njegova radna svojstva i/ili se otklanjaju pogreke u njemu. Tako nastaju razliite inaice (verzije)

programa. One se vrlo esto oznaavaju brojevima, npr. V. 1.0 , V. 1.1, V. 2.0 itd. 1.3.2. Upravljaki sustav

Upravljaki sustav (Operating System - OS) ili operativni sustav ili sistemski softver skup je programa koji moraju biti postavljeni na raunalo da bi ono bilo sposobno za rad. Upravljaki sustav automatski se uitava u memoriju i pokree odmah nakon ukljuivanja raunala i zavrava svoj rad gaenjem raunala, dakle aktivan je cijelo vrijeme rada raunala. U dananje vrijeme proizvoai raunala najee ve kod sebe ugrauju (postavljaju, instaliraju) upravljaki sustav i isporuuju ga kupcu zajedno s hardverom. Zadatak upravljakoga sustava je omoguavanje korisniku rad na raunalu i obradu njegovih podataka. To u sebi ukljuuje: - provjeru, povezivanje i upravljanje radom svih dijelova - pozivanje odgovarajuih programa - organizaciju i smjetaj podataka na medije za pohranu (tvrdi disk, disketa, CD/DVD ) - auriranje podataka (dodavanje, brisanje, mijenjanje) - razmjenu podataka izmeu i unutar medija (premjetanje i kopiranje) - rad s perifernim ureajima (pisai, zvunici, skeneri itd.) - povezivanje raunala i ukljuivanje u mreu - odravanje ispravnosti sustava itd. Svojstva upravljakoga sustava odreuju nain rada na raunalu. Dananji sustavi temelje se veinom na grafikome korisnikom suelju, koje omoguava jednostavniji i osmiljeniji korisnikov rad. O tome detaljnije pogledajte u poglavlju 1.3.4 Grafiko korisniko suelje. Razvoj upravljakih sustava kretao se usporedno s razvojem osobnih raunala: prvo se kao osnovni OS javio DOS (Disk Operating System)

amerike tvrtke Microsoft. On je bio linijski, to znai da su se naredbe, koje je korisnik morao dobro poznavati, upisivale (unosile) samo u jednoj liniji na ekranu. Vremenom se javlja zamisao izrade upravljakoga sustava temeljenoga na grafikome suelju koji e obinome korisniku biti jednostavniji i laki za uporabu. Sredinom i krajem 80-tih godina prologa stoljea bila su popularna osobna raunala tipa Atari i Amiga sa svojim grafiki orijentiranim upravljakim sustavima. Istovremeno pojavljuje se programski paket Microsoft Windows ija je prava komercijalna inaica nosila oznaku 2.1, a daljnjim usavravanjem oznaku 3.1. Razvojem mrea ugrauje se podrka za mreni rad, te nastaju MS Windows 3.11 for WorkGroups. Pojavom Pentium procesora upravljaki sustavi se unapreuju i postaju bri i bolje ispunjavju svoje zadae. Tako nastaje inaica MS Windows 95 ija je velika novina bila da se automatski uitavaju kada se raunalo ukljui i postaju primarni upravljaki sustav. Razvoj i daljnje usavravanje tekao je inaicama MS Windows 98, NT, 2000, XP, 2003. Za njih je izmeu ostaloga znaajno da imaju ugraene dijelove programa za pregledavanje Interneta (MS Internet Explorer). Rad raunalom za obine korisnike postaje jo jednostavniji i laki, a pristup Internetu vrlo jednostavan. Uz najrairenije MS Windowse, danas postoji jo nekoliko upravljakih sustava za osobna raunala. Tu su OS/2 (razvijen u suradnji tvrtki IBM I Microsoft, ali znatno manje prisutan u PC-ima), Unix (neto stariji OS, pouzdan i moan, ali dosta sloen za uporabu) i Linux (sustav koji postaje sve prisutniji na osobnim raunalima, prije svega jer je besplatan). Raunala tvrtke Apple (Macintosh) rabe OS nazvan MacOS. 1.3.3. Aplikacije

Aplikacija ili aplikativni softver je program pomou kojega korisnik izvrava svoje razliite poslove i zadatke. Aplikativne programe ugrauje (postavlja, sukladno svojim potrebama i eljama. instalira) korisnik

Korisnik izravno poziva i pokree pojedini program kada mu ustreba, a zavrava njegov rad kada se ne eli vie sluiti njime.

Cijeli niz je razliitih aplikacija i gotovo da ne postoji ljudska aktivnost i/ili djelatnost koja se bar na nekakav nain ne moe obavljati uporabom raunala. Neki primjeri primjene aplikativnoga softvera : - obrada teksta - programi omoguavaju unos teksta, njegovo ureivanje i oblikovanje, umetanje slika, crtea, grafikona, tablica i slinoga, ispis u razliitim obuhvatima (sve ili samo poneke stranice, samo oznaeni dio teksta), pohranu itd. - tablini kalkulatori ili proraunske tablice podatci (prije svega brojani) upisuju se u unaprijed odreene tablice. S njima se tada moe raunati (od najjednostavnijih raunskih operacija zbrajanja do vrlo sloenih) i temeljem njih crtati grafikone raznih oblika. Podatci se mogu slagati (sortirati), filtrirati, analizirati, vriti procjene i predvianja. - obrada baza podataka - baza podataka skup je strukturiranih podataka o nekome predmetu ili pojmu (npr. o zaposlenicima, o knjigama, o kupcima, o raunima itd.) smjetenih u tzv. polja i organiziranih u slogove i tablice. Programi za obradu baza podataka omoguavaju upravljanje takvim podatcima, tj. njihovo auriranje (dodavanje, mijenjanje, brisanje), pretraivanje, slaganje, redanje, pohranu, izvjeivanje, dijeljenje itd. - izrada prezentacija - programi omoguavaju stvaranje prezentacija sastavljenih od tzv. slajdova koji mogu sadravati tekstove, crtee, grafikone i sl. Prezentacija se moe zatim prikazivati u seriji slika kao "slide show" na monitoru ili preko projektora. - web preglednici - aplikacije koje omoguavaju pretraivanje i pregledavanje stranica na Internetu. U irem smislu, preglednici omoguavaju pregledavanje svih sadraja stvorenih u tzv. HTMLformatu.

- stolno izdavatvo - programi za izradu, tj. slaganje knjiga, novina, asopisa i sl. - grafiki dizajn - programi za izradu slika, crtea, logotipova, znakova, prospekata i sl. - projektiranje - programi za izradu projekata, nacrta, crtea u arhitekturi, graevinarstvu, strojarstvu, elektrotehnici itd. - financijsko i/ili materijalno poslovanje programi omoguavaju voenje i obradu svih poslovnih dogaanja vezanih uz poslovanje firme (ulaz/izlaz materijala, plaanja, izdavanje rauna, praenje tijekova dokumentacije, analiziranje i sl.) 1.3.4. Grafiko korisniko suelje

Grafiko korisniko suelje (Graphical User Interface - GUI) osobina je upravljakoga sustava koja omoguava rad i suradnju korisnika s raunalom, i obrnuto - raunala s korisnikom na ovjeku najprihvatljiviji nain - na vidljivi nain. To znai, sve to je potrebno za rad "nacrtano" je, vidljivo je i dostupno je na monitoru. U suglasju s time, slika, tj. radna povrina na monitoru naziva se radni stol (Desktop) i na njoj su smjeteni objekti - sliice, izbornici, prozori, okviri za razgovor itd. Korisnik u grafikome okruenju ne mora pamtiti sadraj, oblik i pravila pisanja naredbi, niti nazive objekata (programa, datoteka, mapa i sl.) jer sve vidi na radnome stolu. Rad s objektima intuitivan je i osmiljen na nain da oponaa svakodnevan rad u "obinome" okruenju. Npr. kao to se list nepotrebnoga papira baci u ko, tako se i nepotreban tekst jednostavno odvue ili "baci" u elektroniki ko. Ili kao to se list papira na radnome stolu premjesti s jednoga mjesta na drugo, tako se i objekt (sliica, prozor, dio teksta) povlaenjem miem premjesti s jednoga mjesta na drugo na ekranu. Svi programi koji se pozivaju i koji rade u grafikome okruenju izgledaju slino i niz aktivnosti u njima izvravaju se na jednak nain. To u mnogome olakava rad korisnicima i brzo privikavanje na uporabu novoga programa. Nezamjenjivu ulogu u grafikome okruenju ima ulazni ureaj - mi. Pomou njega oznaavaju se i premjetaju ili kopiraju objekti,

izabiru se opcije izbornika, oznaavaju se dijelovi teksta, tablice i sl. Vie o radu miem u grafikome okruenju pogledajte u priruniku Modul 2. Uporaba raunala i upravljanje datotekama. 1.3.5. Razvoj IT sustava

Razvoj IT sustava pojam je koji opisuje naine odreivanja, stvaranja, testiranja i uvoenja u rad nekoga softvera. Veina IT sustava razvija se u ciklusima, tj. fazama : - odreivanje zahtjeva - faza tijekom koje se u razgovorima s korisnicima analiziraju njihovi zahtjevi, dogovaraju koje potrebe budui softver treba zadovoljavati, koje zadatke izvravati i koje probleme rjeavati - funkcionalni dizajn - odreuje se koje funkcionalnosti e budui softver imati, koja ogranienja i zatitne mehanizme treba ugraditi, kako e tei korisnikov tijek rada programom, koje baze podataka e se rabiti - tehniki dizajn - odreuje se izgled ulaznih formi i izlaznih izvjea, sadraj i struktura baze podataka, te sastav tablica, tipovi i svojstva polja, meusobni odnosi (relacije) izmeu tablica itd. - kodiranje i testiranje - naziva se jo i fazom programiranja tijekom koje programeri programiraju, tj. piu kod programa. Istovremeno vre provjeru ispravnosti dijelova napisanoga koda. - sustavno provjeravanje - softver je predstavljen dijelu korisnika s ciljem i idejom provjeravanja njegove funkcionalnost. Unosom testnih podataka provjerava se ispunjava li softver zahtjeve, elje i oekivanja korisnika. Pri tome se ispravljaju i/ili otklanjaju sve uoene greke i nedostaci. - instalacija i uvoenje u rad - zavrna faza tijekom koje se softver predaje korisniku na uporabu, postavlja se na raunala, uvodi u rad i vri obuka korisnika za njegovu uporabu

1.4.

Raunalne mree

Pojam mree i mrenoga rada javlja se im se dva raunala izravno spoje i ponu meusobno komunicirati, tj. izmjenjivati podatke i informacije.

MREA je sustav koji se sastoji od ureaja za prijenos signala, vodova i komunikacijskih protokola

ZATO SE RAUNALA UMREUJU 1. prijenos podataka (govora,teksta,slika, zvuka) 2. dijeljenje resursa: hardvera:modema,pisaa,CDa,DVD-a) i softvera:dijeljenje datoteka,mrena instalacija programa) 3. sloene obrade izvode se na jakim serverima 4. uteda prostora i vremena (pretraivanje svjetskih baza podataka)

Raunalne mree razlikuju se izmeu ostaloga po dva kriterija : - po broju i lokaciji umreenih raunala - LAN - WAN - Internet

- po organizaciji (topologiji) - posluitelj klijent - vor-vor 1.4.1. Tipovi mrea

LAN (akronim od Local Area Network) lokalna mrea je u koju je povezano do nekoliko desetaka raunala koja se nalaze (najee) u istoj zgradi i za njihovo povezivanje nije potrebna "vanjska" infrastruktura (telefonske linije i sl.). WAN (akronim od Wide Area Network) "vanjska" mrea je u kojoj je povezan vei broj raunala i lokalnih mrea sa irega prostora u jednu iroku mreu. Vrlo esto potrebna je dodatna infrastruktura (telefonske linije i sl.). Klijent-posluitelj topologija Organizacija ili tip mree u kojoj postoji jedno glavno raunalo posluitelj (Server) na koje su prikljuena jedno ili vie radnih raunala / radnih stanica klijenti (Clients).

U takvoj organizaciji posluitelj je obino znaajno snanije raunalo od radnih raunala - klijenata (bri procesor, vie memorije, vie prostora na tvrdim diskovima) i na njega se smjetaju (zajedniki) podatci. Klijent-posluitelj tip mree pogodan je za vee organizacije i sustave, gdje moe biti i vie posluitelja i mrea meusobno povezanih. vor-vor topologija

Organizacija ili tip mree u kojoj su sva prikljuena raunala meusobno ravnopravna. Ovaj tip mree neto je slabijih osobina (pogotovo u uvjetima veih optereenja) i pogodan je za manja poduzea ili kunu uporabu. Prednosti i nedostaci rada u mrenome okruenju Prednosti: - dijeljenje resursa - vie korisnika rabi isti pisa, modem, skener, CD/DVD ureaj - razmjena podataka - korisnici lagano meusobno razmjenjuju podatke i dokumente - viekorisniki rad - vie korisnika istovremeno radi s istim podatcima smjetenima na mjesto dostupno svima - vani podatci smjeteni su na jednome mjestu, te je olakano njihovo odravanje i pohrana Nedostaci : - znaajno poveana opasnost od irenja virusa - nunost potovanja pravila ponaanja, to donekle utjee na smanjenu samostalnost u radu - poveana odgovornost svih "lanova" mree u smislu zatite i ouvanja tajnosti podataka 1.4.2. Internet

Internet ili "mreu svih mrea" ini veliki broj raunala razmjetenih irom svijeta i meusobno povezanih u jednu mreu. Internet je nastao krajem 60-tih godina prologa stoljea izvorno kao mrea tri do etiri sveuilita u SAD-u. Projekt je bio potaknut od strane amerike vojske s namjenom izgradnje komunikacijske

mree koja bi bila sposobna preivjeti atomski rat. Kada se prototip te ideje pokazao uspjenim, amerika vojska pokrenula je vlastiti projekt izrade mree iste vrste, a postojea mrea nastavila se iriti prvo izmeu sveuilita, a kasnije i u komercijalnom svijetu. Znaajka Interneta kao globalne mree je da su sve informacije koje se objave na bilo kojoj stranici javno dostupne svakome tko mu moe pristupiti. U tome smislu Internet izmeu ostaloga i kao alat za marketing ima zanimljive mogunosti, jer je mogue i malim tvrtkama objavljivanje svojih proizvoda i usluga cijelom svijetu, bez potrebe za velikim ulaganjima. Koja je razlika izmeu World Wide Web-a i Interneta? Pojam Interneta u sebi sadri svu infrastrukturu potrebnu za umreavanje (hardver i softver), kao i usluge koje prua korisnicima. Usluga ima nekoliko i svakako je najpoznatija WWW (World Wide Web), koja je uobiajeno sinonim za Internet. Usluga WWW je mogunost pristupa i pregledavanja sadraja smjetenih na posluiteljima irom svijeta. Ostale usluge su FTP (File Transfer Protocol) za prijenos veih koliina podataka, elektronika pota (E-mail), korisnike news grupe na kojima zainteresirani izmjenjuju iskustva o razliitim temama i jo poneka. Detaljnije o Internetu pogledajte u priruniku Modul 7 - Informacije i komunikacije. 1.4.3. Intranet, Extranet

Razlika izmeu Interneta i Intraneta Intranet je manja i zatvorena inaica Interneta, kojoj mogu pristupati samo ovlateni lanovi unutar neke organizacije ili sustava. Intranet rabi istu tehnologiju kao i Internet i omoguava korisnicima (ovlatenima!) pristup zajednikim dokumentima, pretraivanje

baza podataka, planiranje sastanaka, slanje elektronike pote i sl. U tu svrhu potreban i dovoljan im je samo neki Web preglednik. Razlika izmeu Intraneta i Extranet Extranet je Intranet organizacije ili sustava koji je djelomino dostupan i ovlatenima vanjskim korisnicima. On se esto primjenjuje za dijeljenje informacija izmeu poslovnih partnera koji se nalaze na meusobno velikim udaljenostima. 1.4.4. Mrea preko telefonske linije

Uporaba telefonske linije u raunalstvu Telefonska linija koristi se kod spajanja dvaju udaljenih raunala. S obzirom da su telefoni izvorno ustrojeni za prijenos ljudskoga glasa ili openito zvuka, potrebno je digitalne signale koje izlaze iz raunala pretvoriti u neku vrstu zvuka. U tu svrhu slue ureaji zvani modemi. S druge strane ice gdje je smjeteno raunalo-primatelj podataka, treba takoer postojati modem koji e signal "vratiti" iz zvunoga oblika u digitalni i proslijediti ga zatim raunalu-primatelju.

to je PSTN? PSTN (eng. Public Switched Telephone Network) javna je telefonska mrea. Temeljena je na spojevima bakrene ice i tehnologiji kojom se putem ice prenose analogni zvukovi. to je ISDN?

ISDN (Integrated Services Digital Network) digitalna je telefonska mrea koja omoguava puno bri prijenos podataka u odnosu na postojeu analognu mreu. Ideja razvoja ISDN-a bila je zamjena postojee telefonske mree koja pri prijenosu podataka zahtjeva pretvaranje digitalnih signala u analogne i obratno. to je ADSL? ADSL (Asymmetric Digital Subscriber Line) - digitalna pretplatnika linija je tehnologija za vrlo brzi prijenos podataka putem postojeih bakrenih telefonskih linija. Digitalno i analogno Digitalni sustav za prikaz podataka rabi razliite kombinacije binarnih brojki 1 ili 0. Analogni sustav odnosi se na ureaj ili signal koji se neprekinuto mijenja u snazi ili koliini (npr. napon struje ili zvuk), a ne u diskretnim jedinicama kao to su binarne znamenke 0 i 1. Frekvencija rada (Baud rate) Frekvencija rada pokazuje brzinu kojom modem moe slati/primati podatke. Veina dananjih modema ima maksimalnu frekvenciju rada od 56 kbps (kilobits per second). 1.5. 1.5.1. Uporaba IT-a u svakodnevnome ivotu Raunala na poslu

Gdje su raunala pogodnija od ljudi? Kod ponavljajuih poslova - jer ponavljajui poslovi vrlo brzo zamaraju onoga tko ih obavlja, pa njihovo izvravanje postaje neuinkovitije.

Kod poslova koji se lako automatiziraju - jer je kod jednostavnijih poslova mogue dio posla prepustiti raunalu kako bi se oni izvravali mnogo bre i uinkovitije. Npr. sustav telefonije danas je uglavnom automatiziran, dok su se prije pozivi runo prespajali putem operatera. Kod matematikih izrauna - raunala su idealna za matematike izraune. Prije njih rabili su se runi kalkulatori s rolama papira na kojima se obino zbrajalo, izraunavao total (suma) koji bi se dodavao drugim kolonama, pa kada bi se pogreno ukucao jedan broj to bi izazvalo lananu reakciju na ostale izraune. Ponovno raunanje moglo je trajati satima, pa ak i danima, dok na raunalu za to treba svega nekoliko sekundi. Raunala omoguavaju razne vezane, uvjetovane funkcije. Isto tako, raunala omoguuju izradu velikih i sloenih prorauna s mnogo parametara. Kod opasnih situacija - nadgledanje zagaenog ili radioaktivnog okolia najbolje je obavljati uz pomo kompjuteriziranoga robota, jer bi ovjek pri tome bio izloen riziku po njegovo zdravlje. Dehumanizirani, raunalno nadzirani strojevi izvode istraivanja npr. i u svemiru. Gdje ljudi mogu biti pogodniji od raunala? Kad vam nije dobro i elite posjetiti lijenika, elite s njime razgovarati, jer razni imbenici mogu utjecati na vae zdravlje (npr. osobni problemi) koje radije iznosite osobi, lijeniku u kojega imate povjerenja. Dakle, u veini poslova, bilo da se radi o lijeniku, bankovnome slubeniku, trgovcu ili nekome etvrtome ljudski kontakt je vrlo vaan. Godinama je znanstvena fantastika opisivala mislee androide (npr. porunik Data iz Zvjezdanih staza). No, u stvarnosti dug je put do takvih sposobnosti kod robota. U kreativnome razmiljanju ovjek je jo uvijek nedostian za robote, jer raunala u svome sadanjem obliku pamte injenice, no ne mogu biti kreativni kao ovjek. Raunala su loa u prepoznavanju i interpretaciji oblika. Ona mogu fotografirati i snimati na video, no nemaju razumijevanje oblika i mogu se lako zbuniti oblicima koji se preklapaju. Ljudski proces prepoznavanja uzoraka, kao to su pokazala nedavna istraivanja,

daleko je sloeniji nego to smo mislili. Stoga npr. ljudi, a ne raunala pregledavaju tkiva u bolnicama da bi otkrili abnormalnosti. Poslovna primjena raunala Cijeli niz podruja je u kojima raunala pomau ovjeku u uinkovitom obavljanju svakodnevnih poslova : - poslovni administrativni sustavi - klasina uporaba raunala u voenju raunovodstva i knjigovodstva. - rezervacija avionskih karata - obrada zahtjeva za osiguranje - on-line bankarstvo - velika prednost ovih sustava je to su usluge banke dostupne korisnicima 24 h dnevno i mogue ih je u pravilu obavljati s bilo kojega mjesta gdje postoji raunalo i telefon Primjena raunala za potrebe vlade izrada i voenje popisa stanovnitva izrada i voenje registra vozila kontrola prihoda elektroniko glasovanje itd.

Uporaba raunala u bolnicama i zdravstvu - upis pacijenata - naruivanje i uknjiba pacijenata u bolnikim sustavima informatizira se i centralizira. To znai da lijenici s bilo kojega mjesta mogu doi do podataka o pacijentu. Rezultati pretraga mogu se slati elektronikom potom umjesto potom to ubrzava lijeenje. - sustav kontrole kola hitne pomoi - vozila se centralno nadziru i takvi raunalni sustavi mogu ukljuivati i satelitsko navoenje da bi odredili trenutno mjesto ambulantnih kola. U sluaju veih nesrea/katastrofa mogu se koordinirati kola iz vie razliitih regija.

- dijagnostiki aparati i specijalistika kirurka oprema - moderna intenzivna njega puna je raunalne dijagnostike opreme. ak se i kirurgija sve vie kompjuterizira nadzorom sranih otkucaja, krvnog tlaka i sl. Uporaba raunala u obrazovanju - upis studenata i raspored sati - poduavanje bazirano na raunalima (CBT) raunalni sustavi (hardver i softver) koji kombinacijom teksta, grafike i zvuka pruaju korisnicima poduku i znanja iz svih oblasti. U tu svrhu podjednako se mogu rabiti CD/DVD ili Internet. - koritenje Interneta za rjeavanje domae zadae Internet je krajnji izvor dobivanja informacije za rjeavanje zadae, a moe se koristiti i za skupljanje zadaa putem e-maila. - sustavi uenja na daljinu: e-uenje je termin koriten za uenje putem Interneta. Moe biti u raznim oblicima od web verzija knjiga do naprednijih video-zvunih sadraja. U mnogo sluajeva mogua je dvosmjerna komunikacija u ivo izmeu nastavnika i uenika. Prednosti takvoga naina uenja : jedan predava moe poduavati mnogo ljudi na mnogo razliitih lokacija ukoliko je poduavanje bazirano iskljuivo na raunalu tada studenti mogu raditi po svom vlastitome ritmu, ponavljati dijelove koje ne razumiju poduavanje se moe odvijati bilo kada, 24 sata dnevno / 7 dana u tjednu Nedostaci :

 nemogunost postavljanja pitanja stvarnoj osobi ukoliko nema izravnoga kontakta veza s Internetom moe privremeno iz nekih razloga biti u prekidu telefonski trokovi spajanja i boravka na Internetu Rad na daljinu Rad na daljinu (TeleWorking) pojam je koji obuhvaa takvu organizaciju posla u kojoj zaposlenici rade kod kue, a s ostatkom tvrtke povezani su raunalnom mreom. Pri tome se komunikacija odvija putem e-pote, Interneta ili izravnom telefonskom vezom. Prednosti rada na daljinu : - smanjeno vrijeme putovanja ili ga uope nema ovime se tedi vrijeme i novac. Takoer zaposlenik ne dolazi na posao pod stresom zbog guvi na cestama ili kanjenja javnoga prijevoza. - vea sposobnost usmjerivanja i koncentriranja na posao - nema nepotrebnih telefonskih poziva, nepotrebnih kontakata s okolinom i sl. - rastezljivo i prilagodljivo radno vrijeme - esto je vano obaviti posao, a ne kada ga obaviti. Sukladno tome, zaposlenik prilagodi svoj rad trenutnim mogunostima, raspoloenjima, drugim obvezama i sl. - smanjeni zahtjevi za poslovnim prostorom u tvrtci trokovi poslovnog prostora mogu biti vrlo visoki, pa se oni smanjuju osobljem koje radi kod svoje kue. "Hot desking" je termin koji se rabi kada zaposlenici nemaju svoje stalne radne stolove, ve sjednu bilo gdje, prijave se na raunalni sustav tvrtke svojim pristupnim podatcima (najee korisniko ime i lozinka) i zatim nastavljaju rad na svojim podatcima koji su pohranjeni unutar sustava. Nedostaci rada na daljinu : - izostanak veega ljudskog kontakta - mnogi ovo vide kao najvei nedostatak. U tome smislu neke

kompanije ak organiziraju traerske mree/susrete kako bi ljudi odravali kontakte. - negativan utjecaj na timski rad - ako se nikada ne vidi ostatak tima, teko je osjeati se kao dio tima. To se donekle rjeava video vezama i povremenim sastancima. - samodisciplina - nerijetko je potrebno izvjesno vrijeme navikavanja na rad kod kue i stjecanja ustaljenih i uinkovitih radnih navika (u smislu kako izbjei "Ah, sada mi se ba ne radi"?). - mogue iskoritavanje zaposlenika - osobe zaposlene na taj nain izolirane su, tj. odvojene su jedni od drugih, te ih tvrtka moe lake iskoritavati. Neke velike kompanije koje su uvele rad na daljinu ograniavaju utjecaj sindikata ili ga u potpunosti ukidaju. 1.5.2. Elektroniki svijet

to je elektronika pota? Elektronika pota ili krae e-pota (E-mail) omoguava slanje poruka elektronikim putem uporabom infrastrukture koju prua Internet. To znai da i raunalo poiljatelja u trenutku slanja i raunalo primatelja u trenutku primanja e-pote moraju biti prikljueni na Internet. E-pota moe pored obinoga teksta sadravati kao. tzv. privitak druge dokumente, tablice, slike, zvukove itd. Detaljnije o e-poti pogledajte u priruniku Modul 7 - Informacije i komunikacije. to je e-trgovina? Pojam e-trgovina (E-business) rabi se za kupovanje i prodaju preko Interneta. Roba se naruuje i kupuje preko Web-a tako da se iz kataloga objavljenoga na odgovarajuoj stranici odabere roba ili usluga. Pri tome najei nain plaanja putem je kreditnih kartica i

prilikom narudbe treba upisati podatke o svojoj kartici. Kad se ti podatci alju Internetom oni bi TREBALI biti ifrirani ( encrypted) da ih neka trea osoba ne bi mogla proitati. Mnogi site-ovi koji trae te detalje imaju zatitni servis i va Internet pretraiva e vas obavijestiti kad ulazite ili naputate zatieni posluitelj. to je e-bankarstvo? Izraz e-bankarstvo odnosi se na upravljanje svojim novcem on-line, tj. elektronikim putem. Umjesto odlaska u poslovnicu ili telefoniranja, mogu se plaati rauni, premjetati novac ili obavljati druge financijske transakcije putem Interneta. Neke on-line banke uope nemaju fizikih poslovnica. Prilikom toga, vrlo vana je sigurnost i zatita svih podataka koji se u takvim postupcima razmjenjuju. Kupovina on-line, tj. preko Interneta Mnogo je web stranica putem kojih se moe kupovati i one najee rabe virtualna (potroaka) kolica za kupovinu. Dok se stranica pretrauje u "kolica" se moe "stavljati" eljene proizvode i kada ih se "napuni", ide se prema "blagajni", gdje se upisuje kupevo ime i adresa, odabire vrsta isporuke i unose detalji o nainu plaanja. Prednosti e-trgovine : - usluge su dostupne 24 sata dnevno/7 dana u tjednu/365 dana u godini - velike zalihe - u takvoj "trgovini" moe se imati puno vee zalihe od uobiajenoga duana. Roba se ne mora raspodjeljivati po mnogim duanima, nego se dri u jednome sredinjem skladitu. - detaljna informacija o proizvodu - na stranici se moe objaviti detaljan opis proizvoda, a mogu se staviti i veze na stranice proizvoaa - mogunost usporedbe cijena - pregledom cjenika na razliitim stranicama, vrlo lako se mogu meusobno usporeivati

- pravo na povrat neispravne robu - veina takvih web stranica ima upute o povratu roba i poeljno ih je proitati prije kupnje. Nedostaci kupovine putem Interneta - mogua zloporaba podataka s kreditne kartice prije davanja podataka o kreditnoj kartici nuno je provjeriti i uvjeriti se u sigurnost stranice preko koje se kupuje - postojanje lanih stranica - kupnjom kod poznate tvrtke mala je vjerojatnost da e ista sutra propasti ili "pobjei" s naim novcem. Meutim, prilikom kupnje kod nepoznate tvrtke treba obratiti panju na to ima li listu klijenata; koliko dugo posluje; ima li podataka o kontaktu (adresa, broj tel. i sl.). Nije loe niti pokuati nazvati navedene telefonske brojeve ili zatraiti preporuke od drugih kupaca. Danas postoje organizacije ija je zadaa provjeravanje pripadaju li web stranice potenim tvrtkama. - nemogunost izravnoga ljudskoga kontakta razgovor s trgovcem/prodavaem esto je kljuan pri donoenju odluke kupiti/ne kupiti. 1.6. 1.6.1. Zdravlje, sigurnost i okoli Ergonomija

Niz elemenata moe utjecati i utjee na ugodnost radnoga okolia: - stolica - treba biti prilagodljiva, s mogunou sputanja i dizanja, s prilagodljivim naslonom i naslonom za ruke - monitor - treba biti prilagoen na nain da oi korisnika budu u razini gornjega dijela monitora i da se nalazi tono ispred njega. Za vrijeme rada s vremena na vrijeme treba gledati u daljinu kao odmor od gledanja u monitor. Primjena zatitnih filtara preko dananjih LCD-monitora nije potrebna.

- tipkovnica - korisno je uz tipkovnicu koristiti poseban oslonac za zglobove u cilju smanjenja pritiska na njih. - mi - iako optiki mievi za razliku od mehanikih ne zahtijevaju neku posebnu podlogu, dobro je i jedne i druge pomicati po podlozi koja vjerno prenosi pokrete na pomicanje pokazivaa mia na monitoru. Za vrijeme dugotrajnijega rada miem, dobro je s vremena na vrijeme odmoriti ruke i prste. - stanke u radu - za vrijeme dugotrajnijega rada raunalom dobro je praviti stanke u kojima se treba razgibati i istegnuti. To je posebno dobro ako je smjetaj za radnim stolom neudoban i koji uzrokuje loe dranje tijela (previsoka ili preniska stolica, neodgovarajui naslon, nedostatak naslona za ruke, monitor smjeten sa strane, a ne ispred itd.). - ostali imbenici - vano je dobro osvjetljenje prostorije. Ako u njoj nema dnevnoga svjetla, dobro je da umjetno svjetlo dolazi s lijeve strane. Takoer je vana prozraenost prostora, posebno ako se u prostoriji rabi laserski pisa koji pri ispisu moe proizvoditi ozon. 1.6.2. Zdravstveni problemi

Sukladno navedenome u prethodnom poglavlju, pogrena uporaba raunala, nepridravanje uputa i preporuka ili loe okruenje mogu negativno utjecati na zdravlje. Jedna od estih i poznatih povreda je stanje zvano povreda uslijed ponavljajuega pritiska (Repetitive Strain Injury). Ona se javlja stalnom, besprekidnom uporabom tipkovnice i/ili mia. Da bi je se izbjeglo, dobro je prilikom dugotrajnijega rada na raunalu praviti stanke i razgibavati ruke. Dananji LCD monitori puno su ugodniji za rad nego li CRT-monitori, prije svega zbog otrije i mirnije slike i manjega odbljeska. Ipak, dobro je za vrijeme dugotrajnijega rada s vremena na vrijeme odmoriti oi pogledom u daljinu.

Lo poloaj tijela prilikom rada na raunalu najei je razlog, bolova, povreda i oteenja, prije svega kraljenice. Zbog toga treba posebnu panju posvetiti radnome stolu i stolici (visina, naslon, rukohvati) i smjetaju pojedinih raunalnih sklopova (monitora, tipkovnice, mia). 1.6.3. Mjere opreza

Mjere opreza u radu raunalom usmjerene su prije svega na sprjeavanje nezgoda vezanih uz elektrinu struju. Jedna od mjera u tome pogledu uporaba je prikljunih kablova koji se isporuuju uz raunala. Oni trebaju biti vrsto ukljueni u raunalo i u utinicu da se sprijei iskrenje. Treba izbjegavati duge kablove koji se vuku po podu i preko kojih se moe spotai i ozlijediti. Osim ozljede, sluajno iskljuivanje moe izazvati nasilno gaenje raunala i gubitak podataka. Mreni kablovi prilino su osjetljivi i lako se otete to je esti razlog nemogunosti pristupa raunalnoj mrei. Preoptereenje utinica opasno je i mogui je izvor poara. Stoga treba rabiti to vie prikljuaka i ravnomjerno rasporediti optereenje. 1.6.4. Okoli

Raunala i okoli Briga o zatiti okolia danas je vrlo vana. U radu raunalima ona se moe iskazivati tednjom energije uporabom sklopova s manjom potronjom struje. Pored toga, korisno je ukljuivanje tzv. "sleep moda" (kada je znatno smanjena potronja struje) na sklopovima koji ga podravaju (monitori, tvrdi diskovi). To stanje "sna" ureaja pokree se nakon odreenoga vremena korisnikove neaktivnosti u radu. Vano je i recikliranje, tj. obnavljanje potronoga materijala. To se prije svega odnosi na papir. Treba rabiti to vie on-line materijala (upute, pomo) - dakle, vie itanje s monitora, a manje ispisivanja

na papir. A ispisani i nepotreban papir treba spremati za obnavljanje. Isto tako kazete s tonerima za laserske pisae i tintom za tintne pisae mogu se slati na recikliranje, tj. ponovno punjenje. 1.7. 1.7.1. Sigurnost Zatita podataka/informacija

Zatita podataka iroki je pojam koji obuhvaa sve vidove i elemente sigurnosti rada na raunalu : tajnost podataka - njegovo odreenje i zatita, kontrola pristupa podatcima, sigurnosna pohrana podataka, zatita sustava od neovlatenih pristupa, odreivanje i provoenje politike sustava zatitnih lozinki, zatita od virusa, zatita od tehnikih greaka, kvarova i incidenata. Kako rjeavati problem zatite U svakoj organizaciji postupak otkrivanja problema sa zatitom i to uiniti kada se problem uoi trebaju biti jasno odreeni. Problemi mogu biti u irokome rasponu od toga to uiniti kad se u uredu pojavi neovlatena osoba do sumnje da je netko neovlaten pokuavao ui u raunalni sustav tvrtke. U svim sluajevima treba se tono znati tko je odgovoran i koga izvijestiti o tome s ciljem daljnjega rjeavanja uoenoga problema Odgovornosti pri rjeavanju problema zatite Ukoliko se problem uoi, treba ga bez odlaganja prijaviti odgovornoj osobi unutar organizacije. Ta osoba treba odmah poduzeti odgovarajue korake, slijedei postupke propisane unutar organizacije za takve situacije. Prava i obveze pri zatiti U svakoj organizaciji trebaju jasno biti odreene i propisane obveze i postupci zaposlenika po pitanju zatite.

Korisniko ime i lozinka Korisniko ime (User Name ili esto i User ID) i lozinka (Password) dva su podatka kojima je svaki korisnik jednoznano upisan, prijavljen i predstavljen u raunalnome sustavu tvrtke. Oni ujedno slue korisniku za dokazivanje svoje ovlatenosti pristupa sustavu. Ta dva podatka vrijede samo u paru, tj. prilikom pokuaja prijave sustavu, potrebno je upisati oba i oba istovremeno moraju biti ispravna. Korisniko ime u pravilu je javno i vrlo esto se sigurnosnom politikom tvrtke propisuje nain njegovoga odreivanja (npr. prvo slovo imena + prezime i sl.). S druge strane, lozinka je tajna i poznata je samo korisniku koji je najee sam odreuje. Pravila sigurnosti preporuuju sloenije lozinke (8 ili vie znakova u svim moguim kombinacijama velikih i malih slova, znamenki i specijalnih znakova) i njihovu promjenu u odreeni vremenskim razmacima. Sigurnosna politika tvrtke takoer odreuje prava korisnika na sustavu, tj. kojim podatcima i ureajima prijavljeni korisnik ima pravo pristupati i to s njima moe raditi (samo itati i/ili ih mijenjati). Sigurnosne kopije podataka i programa Kako je ve ranije reeno, podatci i programi u raunalu su smjeteni na tvrdome disku. Uslijed njegovoga kvara ili kvara cijeloga raunala ti podatci mogu biti nepovratno izgubljeni. Stoga je vrlo vano i korisno praviti tzv. sigurnosne kopije podataka i programa, tj. snimati ih (pohranjivati ih) na neki od medija vanjske memorije (vanjski tvrdi disk, CD/DVD, disketa, vrpca ). Sigurnosna preporuka je da se ti mediji pohranjuju izvan prostorije, ak i izvan zgrade gdje je smjeteno i raunalo s podatcima, jer u sluaju poara, krae raunala i slinoga, podatci i programi biti e sauvani i nee ih biti problem prebaciti na novo raunalo. O uestalosti izrade kopija (dnevno, tjedno, mjeseno ) odluuje se u okvirima sigurnosne politike i ta odluka zavisi o koliini podataka, o njihovoj vanosti, o tome koliko esto i u kojem obujmu se mijenjaju u odreenome razdoblju. Tko e to izvravati odreeno je organizacijom poslovanja tvrtke, a zavisi jesu li podatci smjeteni

na jednome, sredinjemu mjestu ili su razbacani po pojedinanim raunalima. Openito postoje dva naina izrade sigurnosnih kopija - puni (cjelokupni) i djelomini. Najee se zbog utede vremena cjelokupno snimanje vri npr. jednom tjedno, a svaki dan se pohranjuju samo oni podatci koji su tijekom dana promijenjeni. Podatci su dodatno osjetljivi nalaze li se na prijenosnicima, jer kraom takvoga raunala postoji velika opasnost od zloporabe dokumenata smjetenih na njima, njihovoga dospijea neovlatenim osobama, gubitka vanih informacija o kontaktima (ako nisu dostupni s nekoga drugog mjesta), neovlatene uporabe telefonskih brojeva upisanih u raunalo itd. 1.7.2. Raunalni virusi

Raunalni virusi mali su programi koji se "nepozvano" smjetaju na raunalo i nakon pokretanja (aktiviranja) mogu raditi vee ili manje tete na raunalu (gubitak podataka, unitavanje pojedinih programa, slanje neeljenih e-poruka na sve adrese iz adresara i sl.). Postoji nekoliko vrsta virusa : - virusi u uem smislu rijei - prikljuuju se izvrnim datotekama, tj. programima - makro-virusi - prikljuuju se dokumentima izraenim programom za obradu teksta - trojanski konji - ire se e-potom i nakon aktiviranja omoguavaju neovlateni pristup zaraenome raunalu preko mree i/ili Interneta - crvi - ire se e-potom i na zaraenome raunalu trae e-imenike i na sve pronaene adrese alju ogromne koliine nepoeljne pote Kako virusi zaraze raunala? Virusi se prenose medijima za pohranu podataka (diskete, CD/DVD) i u zadnje vrijeme, najvie putem elektronike pote.

Takav program prikljui se "normalnome" programu ili dokumentu ili stoji samostalno, ali se "maskira" iza bezazlenoga naziva. Kada neoprezni korisnik pokrene zaraeni program ili otvori zaraeni dokumenta, virus se pokree (aktivira) i ini na raunalu ono za to je programiran. Antivirusne mjere opreza Dva su naina antivirusne borbe : - disciplina u radu - preuzimanje podataka i/ili programa iz provjerenih izvora, tj. ne rabiti piratske medije ili kopije. Nadalje, kako se veina virusa danas iri putem e-pote, temeljno pravilo je ne biti znatieljan i ne otvarati potu za koju se ne zna tko je poiljatelj i koja je sadrajno sumnjiva. Zapravo, virusi se gotovo uvijek kriju u privitku e-pote, tako da sumnjivu poruku ne treba otvarati, a pogotovo ne otvarati njen privitak. - uporaba antivirusnih programa - to su posebni programi koji znaju prepoznati virus, otkriti ga u privitku, uz program ili uz dokument i u najveem broju sluajeva onemoguiti ga u njegovome djelovanju. Vano je odrediti postavke antivirusnoga programa tako da cijelo vrijeme provjerava sve dokumente, programe i poruke pristigle na raunalo, tj. da vri neprekidnu kontrolu. Dodatno moe se izvriti kontrola na zahtjev kada se eli izriito ispitati i provjeriti disketa, CD/DVD ili neki drugi medij. Kako se (na alost) neprekidno pojavljuju novi virusi, potrebno je i neprestano nadograivati antivirusni program. Svi vei proizvoai tih programa omoguavaju automatsku nadogradnju putem Interneta. to initi ako je zaraza ipak nastupila ? Nakon dojave antivirusnoga programa da je raunalo zaraeno tri su mogunosti :

- "bezbolan" postupak - uporaba antivirusnoga programa za ienje zaraenih datoteka - neto "bolniji" postupak - brisanje zaraenih datoteka i mogui gubitak manjega dijela podataka - "najbolniji" postupak - formatiranje vrstoga diska, ponovno instaliranje upravljakoga sustava, ponovna instalacija svih aplikativnih programa i vraanje podataka sa sigurnosnih kopija (ako postoje). 1.8. 1.8.1. Autorska prava i zakon Autorska prava

Autorsko pravo (Copyright) pravo je autora programa, teksta, slike, glazbe, filma na zatitu svojega intelektualnoga uratka. Osobe ili tvrtke koje ele u svojemu radu i poslovanju rabiti neki od tih uradaka duni su za to autoru platiti odreenu naknadu. Najei oblik plaanja naknade u vidu je kupovanja licence, tj. dozvole za uporabu toga proizvoda. Znai, kupnjom licence za uporabu nekoga programa korisnik ne postaje njegov vlasnik, nego samo dobiva zakonsko pravo njegove uporabe. Sva prava vlasnitva i autorstva i dalje zadrava autor. Pri tome, vano je znati da ukoliko se eli neki program rabiti na vie raunala, za svako raunalo potrebno je dobiti (kupiti) posebnu dozvolu. est sluaj je da autori/proizvoai softvera posebno omoguavaju dobivanje prava njegove uporabe na vie radnih mjesta, tj. raunala kupnjom samo jedne kopije. Kupnjom legalnoga softvera, tj. licence za uporabu kod ovlatenoga prodavaa korisnik dolazi do odreenih prava kao to su struna potpora, pravo na reklamaciju, pravo na (jeftiniju) nadogradnju, ali ujedno i preventivno djeluje na zatitu svojega sustava od virusa. "Raunalno piratstvo" pojam je koji opisuje niz aktivnosti vezanih uz protuzakonito kopiranje, prodaju i raspodjelu programa, dokumenata, slika, glazbe, filmova Te aktivnosti mogu se obavljati preko Interneta (stavljanjem takvih sadraja na stranice i omoguavanjem korisnicima njihovo besplatno "skidanje") ili

nezakonitom izradom i prodajom prijenosnih medija (disketa, CD/DVD). U tu skupinu spadaju i aktivnosti umnoavanja softvera unutar tvrtke, gdje cilj nije novana zarada, ali se kri pravo zakonske uporabe istoga. Obveza korisnika je da pri nabavci bilo kojega intelektualnoga uratka provjeri njegovu izvornost, zakonitost nabavke i potpiu (ili "potpiu") korisniki licenni ugovor (End-user license agreement). Za uporabu nelegalnoga softvera predviene su gotovo u svim dravama velike zakonske kazne. Identifikacijski broj softverskog proizvoda esto je prilikom postavljanja (instaliranja) programa na raunalo potrebno upisati broj kljua (Key number) koji se isporuuje zajedno s medijem i koji je potvrda izvornosti programa. Nakon uspjene provjere upisanoga broja, program se postavlja i spreman je za uporabu. Pri tome se u raunalo zapisuje identifikacijski broj programa (engl ID) koji kasnije slui korisniku kao dokaz zakonite nabavke programa prilikom prijave reklamacije, traenje strune podrke itd. Korisnik moe saznati identifikacijski broj programa klikom na Pomo (Help) u njegovome glavnom izborniku i izborom opcije "O programu" (About ). to je freeware? Freeware su programi besplatni za uporabu, bez obzira na nain nabavke (s Interneta ili putem prijenosnoga medija). Najei primjer takvoga softvera su demonstracijske inaice programa ili neki obrazovni softver. to je shareware? Shareware su programi koji su besplatni za nabavku i poetnu uporabu. Izraz "za poetnu uporabu" znai da je program u potpunosti funkcionalan, ali mu je ogranieno vrijeme trajanja, tj. moe se s njim raditi ili samo odreeno vremensko razdoblje ili do nekoga odreenoga datuma. U tome razdoblju korisnik je u

mogunosti upoznati osobine programa. Nakon toga roka, program najee prestaje raditi ili radi u znaajno smanjenome obujmu, a korisnik ga treba ili skloniti sa svojega raunala ili ga kupiti, tj. platiti autoru licencu za uporabu. 1.8.2. Zakonodavstvo

Zatita podataka i pitanja privatnosti Ukoliko raunalni sustav sadri osjetljive i osobne podatke o osobama, tada se s njima treba rukovati s krajnjim oprezom i potovanjem. U slobodnim drutvima ugraeno je pravo zatitite takvih informacije od zloporabe. Dolje su navedeni neki zakoni iz hrvatskoga zakonodavstva koji se odnose na to : Zakon o zatiti osobnih podataka Zakon o intelektualnome vlasnitvu Zakon o elektronikom potpisu