Bonton dr.sc. M.

Nadrljanski

definicija
Bonton se obino definira kao skup pravila za ponaanje u drutvu; znai i utivo, pristojno, uljudno vladanje. Mogu se sresti i termini kao protokol, kultura ponaanja, itd. Prijevod s francuskog jezika rijei bonton jeste "dobar ton". Akcent je u ovoj studiji stavljen na poslovno okruenje, ali dobar ton u ophoenju se podrazumijeva: u vlastitom domu, u obiteljskom krugu, u autobusu, na eljeznikoj stanici i aerodromu, u restoranu, u podzemnom prolazu, metrou i sl.

 Nije dovoljno znati samo kako se pozdravljamo, sjedimo za stolom, sluimo priborom za jelo i sl. To su maniri koje svi kulturni ljudi poznaju i usvoje kao uobiajeno ponaanje. Bit je u tome da se pravila bontona i standardi usvoje tako da postanu dio vlastitog ponaanja. Panja i potovanje koje ukazujemo ljudima u procesu komunikacije su primarni pokazatelji graanskog odgoja i dobre volje.

 U psiholokom, kulturolokom i sociolokom smislu, postoje etiri osnovna naina na koji predstavljamo sebe drugima: - predstavljanje vlastite osobnosti u javnosti kakvi bismo eljeli biti; - predstavljanje "umanjene", skromne varijante linosti; - predstavljanje pretenciozne, uljepane varijante; - predstavljanje sebe kakvi zaista jesmo.

 Bonton u verbalnoj komunikaciji podrazumijeva, odgovornost prema izgovorenoj, a pogotovo danoj rijei. Iza svega to kaemo ili izjavimo, bilo da je u fokusu jedna osoba ili vie njih, nastup u javnosti (u medijima) ima odreenu teinu i znaaj. Iza kompletnog govora ili prezentacije, stoji osoba koja se, prezentira na ovaj nain. Stoga, objektivnost, potenje, dranje rijei, doprinose stjecanju ugleda u poslovnom okruenju.

 Pravila ponaanja i protokol koji predstavljaju standard za kretanje u drutvu, mogu se promatrati u odnosu na pojedine sloene segmente, kao to su:
- Ponaanje - Maniri

- Oslovljavanje Obraanje - Tituliranje - Pozdravljanje - PoslovniProtokol - Poslovni moral - Odijevanje

Ponaanje-maniri
Ponaanje je aktivnost, skup odreenih reakcija, uvjetovanih biolokim, fiziolokim, psiholokim, sociolokim i drugim faktorima. Maniri se, kao odreena pravila ponaanja i standardi u ophoenju, ue i stjeu. Za razliku od ponaanja ivotinja (fizioloko i refleksno), ovjek se rukovodi i tei viim oblicima ponaanja. ovjek nije automat, koji mehaniki ui veinu zadatih pravila ili, rukovoen instinktima prima ili odbacuje razliite vanjske nadraaje

 Maniri su ustanovljeni standardi (kodeks) u ponaanju koje jedna zajednica (ili veina) dobrovoljno prihvata, ui, ali i kreira. Osobna kreativnost i inventivnost pojedinca omoguavaju da se maniri transformiraju u skladu s vremenskim i drutvenim tokom.

 Standardi ponaanja, jednako kao glas, govor i pokret, obiljeavaju i odreuju jednu linost. Oni se ne treba shvatiti samo kao opeprihvaeni oblici formalnog ponaanja, ve predstavljaju i mogunost da se konano definiraju osobni stil linosti. Nain ponaanja, maniri, ophoenje sa ljudima, mogu predstavljati most, tako i prepreku u komunikaciji.

 Pristupanost i otvorenost omoguava ljudima prilaziti jedni drugima bez bojazni da e biti odbijeni. Pozitivan stav privlai ljude, a odbojan, hladan, introvertan, nepristupaan, upozorava na opreznost Dobri maniri podrazumijevaju visok stupanj samokontrole. Kontrola je znak zrelosti, prisebnosti, znak razumijevanja i potovanja drugih; staloena osoba pokazuje visok stupanj osloboenosti. Kontrola emocija je posebno znaajna u poslovnom okruenju. Preputanje izrazito temperamentnim reakcijama ili pretjerano pokazivanje emocija i inzistiranje na njima, moe ugroziti povjerenje u nekoga.

 Pokazivanje ljutnje i bijesa je nepoeljno ponaanje, jer provocira sukob. Osoba sklona rjeavanju situacija kroz vikanje, galamu i svau, zapravo je nesigurna i nestabilna linost. Kada se uspostavi kontrola nad vlastitim ponaanjem i reakcijama, tada se otvara mogunost za kontroliranje drugih. Istakli smo kako je ponaanje vjetina, ne samo komuniciranje s ljudima, ve i jedan od naina predstavljanja vlastite linosti u javnosti.

 U ovom smislu, ponaanje ima: a) psiholoke, b) socijalne i c) motorike karakteristike

 Vjeba - Provjerite: da li su Vam poznata pravila bontona, kako u literaturi, tako i u praksi?! - Vjebajte rjenik ljubaznosti! - Vjeba za "kroenje misli": Duboko udahnite, brojei u sebi do 8, potom zadrite dah, uz brojanje u sebi do 5; zatim lagano izdahnite. Opustite se i pokuajte da ne mislite nita. Trudite se da govorite mnogo sporije no to brzina toka Vaih misli zahtjeva. Ovu vjebu treba primijeniti prilikom tekih poslovnih sastanaka ili pregovora, posebno kada su u pitanju dramatini, agresivni i nepovjerljivi klijenti. Na ovaj nain se dobiva u vremenu, a Izbjegava se ishitreno ili brzopleto "ulaenje u ton" klijenta ije ponaanje odudara od standardnih normi.

oslovljavanje
Oslovljavanje zavisi od dobi starosti, relacije: mukarac - ena, hijerarhijskih i drugih odnosa. Prilikom upoznavanja, obraanje tee slijedeim redoslijedom: "Gospodin Petrovi ... ", "Gospoa Mitrovi... ", pri emu je prvo predstavljena muka osoba enskoj ili mlaa - starijoj. Ukoliko starija osoba (po godinama, hijerarhiji) predloi moe se prei, tokom ustaljenog kontaktiranja, na oslovljavanje osobnim imenom: "Gospoo Milena ... " ili, s posebnom dozvolom, samo osobnim imenom.

 U profesionalnim odnosima, u institucijama u kojima postoji vrsta podjela po statusu i hijerarhiji, oslovljavanje se vri po zanimanju ili funkciji, na primjer: "Gospodine profesore ... " ili, ukoliko je osoba mlaa, samo sa: "Profesore ... " ili "Gospodine di-rektore ... " ili samo: "Direktore ... " Etika i protokol nalau da se diplomate ili lanovi vlada moraju oslovljavati sa: "Gospodine predsjednie ... ", "Gospodine ministre ... ", "Gospodine ambasadore ... " ili "Vaa ekselencijo ... " lanovima kraljevskih porodica, obraa se (tokom vjekova na isti nain) sa: "Vae velianstvo ... ", "Vae visoanstvo ... ", itd.

 Crkvenim velikodostojnicima, moe se obratiti jednostavno s: "Oe ... " ili s "Vaa svjetlosti" i sl. U zemljama u kojima postoje plemike titule, one predstavljaju veliku poast i izdvajaju ove graane od drugih, pa se koriste prilikom oslovljavanja. Na primjer: "Grofe Berezovi ", itd. Kada se neko obraa veem skupu, redoslijed oslovljavanja je: "Dame i gospodo" ili "Gospoe i gospodo". Na simpozijima i skupovima posveenim jednoj profesiji, moe se obratiti s: "Potovane kolege ... " ili pojedincu: "Kolega ... "

 Za pismeni nain obraanja vae slina pravila kao i za usmeno oslovljavanje, s tim to se mogu koristiti i druge utive rijei. Uobiajeno je obraanje sa: "Potovani gospodine ... ", ili samo: "Potovani...", Ukoliko se obraa nekolicini ili je obraanje bezlino (na primjer: cirkularno pismo) sree se i: "Potovane kolege ... ", "Cijenjeni gospodine ... " i "Potovani prijatelji ... "

 Vjeba 2 - Vjebajte utive fraze prilikom upoznavanja i predstavljanja. - Predstavite druge: . - Dozvolite mi da Vam predstavim ... - Mogu li da Vam predstavim ... Voljela bih Vas upoznati... - - Da li ste ve sreli ... - Petre, ovo je Sandra. Ona je poslovni sekretar ... - Da li ste ve sreli ... - Petre, ovo je Sandra. Ona je poslovni sekretar ...

Tituliranje
Nain oslovljavanja titulom esto je u upotrebi, posebno kada se obraa osobama sa odreenim, specifinim zanimanjem. ak i kada se osobno ime zna, iz potovanja se moe uti obraanje s: "Profesore" ili "Doktore". Ovo je poasni nain obraanja, a odnosi se, esto, na uniformirana lica. Tituliranje se moe vriti po funkciji koju neko obavlja ili stupnju strune spreme. Meutim, nisu samo lijenici oslovljavani kao "doktori". Ovaj nain obraanja se odnosi na nekoga ko je doktorirao (obranio doktorat, doktorsku tezu) iz bilo koje oblasti, pa time stekao najvie zvanje u hijerarhiji obrazovnog sistema vrijednosti.

 Naravno, uz ovu titulu ide prezime osobe kojoj se obraa. Od kulture, tradicije, naina ivota, obiaja, drutvenog ureenja, zavisi nain oslovljavanja i tituliranja. U nekim zemljama vlada jednostavniji nain obraanja, kao na primjer, u Velikoj Britaniji. Rjee se sree tituliranje, osim kada nisu u pitanju osobe plemikog roda. Uobiajen nain oslovljavanja je: Mr Fong, Mrs Willan i sl. Slino je u Njemakoj, na primjer: Herr Weber. U ovom smislu, najoputeniji su Holanani i Sveani.

 ini se da se u istonim zemljama, u kojima je dugo godina vladao socijalistiki drutveni poredak, vie koristio nain oslovljavanja titulom, po funkciji ili stupnju obrazovanja. Ova vrsta tituliranja je, vjerojatno, njegovana kao slobodniji nain obraanja s posebnim potovanjem, u elji da se pobjegne od neizbjenog: "drue, drugarice".

Pozdravljanje
Prilikom pozdravljanja uspostavljaju se odreene veze i odnosi. To je trenutak upoznavanja, prepoznavanja pri susretu bliskih prijatelja, poslovnih partnera ili sasvim nepoznatih ljudi. Najei su oblici pozdravljanja: - rukovanjem, - klimanjem glavom, - mahanjem, - pozdravljanjem s dodirivanjem i sl.

 Ustaljen i opeprihvaen oblik pozdravljanja je rukovanje. Rukovanje se sastoji u vrstom, ne prejakom stisku ruke s osobom s kojom se pozdravlja. Uz rukovanje, odnosno, prilikom pruanja ruke, gleda se sugovornik uz osmjeh i naklon tijela KA njemu (njoj).

 Nain pozdravljanja rukovanjem pokazuje stupanj sigurnosti, spremnosti i otvorenosti za komunikaciju pokazuje status. Pozdravljanje tzv. rukohvatom (vrst stisak ake uz dodirivanje-pridravanje partnerove podlaktice drugom rukom) odlikuje politiare prilikom zvaninih susreta ili stare suradnike u poslu koji su na slinom poloaju. Ovim nainom se istie i pokazuje srdanost i prijateljstvo.

 Prilikom pozdravljanja, pravila bontona nameu redoslijed postupaka: Starija osoba prva prua ruku mlaoj, a ena mukarcu, iako je mukarac duan da rijeima prvi pozdravi enu. eni se ostavlja mogunost odabrati nain pozdravljanja - rukovanjem, osmjehom, klimanjem glave i sl. Osoba koja ulazi u prostoriju, duna je prva pozdraviti prisutne. Prilikom susretanja, vano je predstaviti osobe koje se ne poznaju meusobno. Ime i prezime (titulu u odreenim situacijama) treba paljivo i ujno zvuno izgovoriti. Ako je nekim sluajem proputen trenutak predstavljanja, treba se sam (a) predstaviti u pogodnom momentu. Ukoliko mukarac sjedi, prilikom predstavljanja eni, on mora ustati, isto tako i mlai (po godinama i statusu) mukarac u odnosu na starijeg.

 Djevojka ustaje da bi se predstavila starijoj eni ili osobi znaajnoj po svom statusu. Na manjem prostoru (u liftu, hodniku) moe se pozdravljati samo rijeima ili klimanjem glave. Tako se pozdravljaju susjedi koji se sreu tokom dana, iako se ne drue i ak meusobno ne znaju osobna imena. Kada su lica na rastojanju ili u eksterijeru pozdravljaju se mahanjem (rukom). U prolazu, na primjer, u poduzeu, moe se otpozdraviti klimanjem glave ili laganim naklonom (mukarac - mukarcu ili eni). Pozdravlja se i skidanjem eira na ulici, ljubljenjem ruke dami ili grljenjem i ljubljenjem s bliskim prijateljem ili suradnikom.

 Interesantno je napomenuti da se u Rusiji, na primjer, ljudi mnogo ee pozdravljaju zagrljajem, nego ljubljenjem. ene se rijetko rukuju, a od vrste verbalnog pozdrava i oslovljavanja, zavisi da li e doi do rukovanja. U mnogim azijskim zemljama, fiziki kontakt dodirivanje, izmeu osoba suprotnog pola je zabranjen. Stoga, treba biti oprezan prilikom pozdravljanja rukovanjem sa enama ovog podneblja.

 Kinezi i Japanci su prihvatili rukovanje kao nain pozdravljanja, potujui standarde zapadne kulture. Meusobno, oni se i dalje pozdravljaju manje-vie dubokim naklonom. Ali i uz in rukovanja, moe se primijetiti da tijelo blago naginju naprijed, glava se savija, u znak da se ne odustaje od svog naina izraavanja poasti prilikom pozdravljanja. U Holandiji je est sluaj obraanja pozdravnim rijeima, svih prolaznika, pogotovo u manjim mjestima ili predgraima s porodinim kuama.

 U Francuskoj, a pogotovo u Engleskoj, na svim javnim mjestima, slubenici u potama, bankama, samoposlugama, redovno pozdravljaju klijente uz rijei zahvalnosti i poziv za ponovni dolazak i koritenje usluga. Pozdravljanje u ovim i slinim situacijama, moe biti i osmjehom, naklonom i sl. Ukoliko susret kratko traje, mogu se odmah razmijeniti vizit karte, pri emu mukarac prvi daje posjetnicu eni ili mlaa osoba starijoj. Na poslovnim sastancima, vizit karte se razmjenjuju pri kraju sastanka.

protokol
Standardizirano ponaanje u smislu utvrenog protokola moe se uoiti u odnosu na: - hijerarhiju (bilo koje vrste); - ponaanje nieg po statusu i rangu, prema viem po starjeinstvu; - diplomatski protokol.

 A)Hijerarhijski odnos uspostavlja se prema: starosti, spolu, stupnju obrazovanja, socijalnom i drutvenom statusu, itd. Znaajno je isticanje lidera ili voe tima, upravitelja ili efa, u smislu "najboljeg meu dobrima". Slubeni protokol podrazumijeva pripremu, organizaciju i primjenu poslovnog protokola _ biznis protokola, prilikom poslovnih sastanaka, pregovora, razliitih vrsta skupova. Biznis protokola zahtijeva posebnu vrstu obraanja i oslovljavanja, tituliranja, pozdravljanja.

 Poslovni protokol nalae odreen raspored ulaenja u prostoriju i rasporeivanje u prostoru nain sjedenja ili stajanja na koktelima i sl. Znaajne linosti bivaju predstavljene svima i pozivaju se da uzmu rije. Posebno je vano rangiranje linosti prilikom prijema delegacija ili linosti i delegacija iz stranih zemalja. U tom smislu, najvanije je formirati tim, odbor za doek i odredi efa protokola. Prikupljaju se informacije: ko dolazi, koliko osoba se nalazi u najblioj okolini i pratnji, ko su najblii suradnici, koliko je osoba iz drugih slubi, itd.

 B)Ponaanje u smislu isticanja statusa nije uvijek neophodno u poslovnoj komunikaciji. Ono je znaajno prilikom donoenja odluka, preuzimanja odgovornosti, kriznih situacija ili momenata kada lider mora da donese odluku ili opomene lanove tima. Kada ljudi ne potuju odreena pravila ponaanja i poslovni moral, isticanje razlika predstavlja zatitu i opominje nepristojnog sugovornika da postavljenu barijeru nikako ne moe ukinuti. Oputeno dranje, pak, znak je da statusne razlike nisu bitne, pa se samim tim ne istiu; poslovni razgovor moe imati manje formalan karakter.

 Posebni diplomatski protokoli primjenjuju se prilikom susreta visokih uzvanika na meunarodnom nivou, a specifina pravila etikecije, prema predstavnicima crkvenih vlasti, vojnih vlasti, predsjednicima i primjerima drava, ministrima i sl.

 Prilikom dravnikih posjeta unaprijed se dogovara protokol, odnosno program boravka, koji se dostavlja, u pismenoj formi, strani koja dolazi u posjetu. Ukoliko nema posebnih zahtjeva i primjedbi, posjeta moe se organizirati. Ambasadori pripremaju dolazak visokih dravnika. Zemlja - organizator, odreuje tko doekuje goste i delegaciju, prema hijerarhiji. (Predsjednika vlade doekuje predsjednik vlade zemlje domaina, poasna garda, itd.) Visoki uzvanici i gosti usvajaju naine ponaanja, odnosno prilagoavaju se protokolu zemlje - domaina. Jedna od najviih funkcija u smislu pripreme ovakvih susreta je ef protokola.

 To je profesionalni diplomata koji je ak, u nekim zemljama, na nivou ambasadora. Za ovu profesiju postoji posebna vrsta kolovanja. On je utjecajna linost i ide obino kao prethodnica predsjednika vlade. U pravnim dravama, diplomatski protokol se strogo potuje, a lanovi delegacije su kolovani profesionalci diplomate sa specifinim zadacima. U pratnji dravnika, efa drave, predsjednika ili premijera, obino se nalazi i ministar vanjskih poslova. Od nivoa delegacije zavisi kakav e biti doek: tko e doekati gosta na aerodromu, koliko lanova ima u odboru za doek, kako se i kojim redoslijedom kree kolona automobila do odredita.

Poslovni moral
Poslovni moral predstavlja skup ili niz utvrenih kriterija i naina ponaanja u okviru poslovnog komuniciranja. Standardi u ponaanju i poslovanju uspostavljaju se radi stvaranja povjerenja koje je garant sigurnosti i sigurnosti u poslovanju. Dranje poslovne rijei ne zahtjeva potpisivanje hrpe papira i dokumenata, a predstavlja jedan od kljunih momenata u poslovnoj komunikaciji. Jednom dana rije mora se odrati, bez obzira na eventualne, novonastale prepreke.

 Povjerenje se lako gubi, tako da zbog izvjesne neprovjerene injenice, nehotine lai, moe da se narui ugled linosti ili poduzea. Ime i pouzdanost firme, upravo se stjeu solidnim poslovanjem, potovanjem dogovora i rokova, odravanjem rijei, uspostavljanjem odnosa koji podrazumijevaju toleranciju i fleksibilnost. Kada je trajno povjerenje jednom uspostavljeno, sitne prepreke mnogo se lake i bre savladavaju, jer postoji podloga koja garantira odreenu sigurnost.

 U poslu uvijek treba biti oprezan. Sluajna greka moe dovesti do katastrofalnih posljedica. To znai da se ne treba osloniti samo na povjerenje koje se bazira na emotivnom poimanju ili utisku, ve na injenicama koje se tokom vremena neprekidno provjeravaju i dokazuju. Odreenu rezervu uvijek treba zadrati, ali ona je dragocjena barijera i granica koja se u poslovnim vezama spontano uspostavlja. Bez obzira na to da li se djeluje pojedinano ili u grupi, u okviru internog ili eksternog toka informiranja, da li je u pitanju zaposlen radnik ili rukovodilac, poslovna naela i poslovni moral, slobodno se moe rei, moraju upravljati i regulirati poslovanje u jednoj zajednici.

 Moda je poslovna etika jedno od najosjetljivijih, najsloenijih i najznaajnijih pitanja u poslovanju uope, kao i u komunikaciji. Poslovna etika je regulirana zakonskim i drugim propisima, ali mnogi lini interesi, ekonomski, statusni i drugi, esto ci mimo zakona, pa ak i nekanjeno) naruavaju odreena pravila, zbog ega se trenutno profitira, ali se u stvari gubi trajan ugled i reputacija. Visoko postavljena moralna naela i potovanje etikih normi, posebno moraju da krase linost lidera. On osobnim primjerom moe utjecati formiranje i njegovanje poslovnog morala. Individualnost nikako nee biti ugroena ako se razvija i forsira timski rad. Njegovanje dobrih pojedinaca u timu moe samo da ini zdravu konkurenciju i veliku podrku, a nikako prepreku u napredovanju

 Poslovanje koje prednost daje sigurnosti, potovanju dane rijei, pouzdanosti, solidnosti, garant je dugovjenosti i uvijek dobrih rezultata. Reklamiranje skandalima, koji se rjeavaju po sudovima i zavravaju u crnim kronikama u medijima, nikako nije vrsta poslovanja koja uljeva trajno povjerenje, pa se ne preporuuje kao izbor za budunost.

Najei oblici iznevjeravanja poslovne etike nalaze se u: - namjernom davanju pogrenih informacija; - "friziranju" rezultata poslovanja; - financijskim malverzacijama - potkradanje, zakidanje, pod- noenje lanih izvjetaja, kraa; - potkazivanju suradnika i podmetanju; ogovaranju zaposlenih kolega; - iskazivanju nelojalnosti firmi; - loim odnosima u kolektivu; - zavoenju autokratskog, diktatorskog reima upravljanja; vrijeanju i nepotovanju suradnika i podreenih; pretendecioznosti u poslovanju, prepotentnosti i uvaavanju samo osobnih interesa; snishodljivosti u odnosu na autoriteta; prihvaanju ponienja zarad minimalne ili vee koristi (dodvoravanje) ; ucjenjivanju na razliitim nivoima: hijerarhijskom, materijalnom, spolnom (seksualnom), itd.;

 - odustajanju od moralnih i drugih naela i stavova zbog ucjene; - favoriziranju nesposobnih; - preuivanju odreenih mana proizvoda koji mogu nanije ti tetne posljedice potroaima - konzumentima; - ulanjivanju u razna udruenja, partije i stranke na vlasti radi stjecanja line koristi.4 - Nasuprot ovim "zastranjivanjima" u poslovanju, nalazi se: - uspostavljanje i njegovanje trajnih vrijednosti; - potovanje linosti - suradnika i podreenih; - ne zloupotreba hijerarhijskog i statusnog poloaja; - nemanipuliranje ljudima; - voenje rauna o interesima grupe, tima i poduzea; - zadovoljavanje potreba potroaa uz minimalan rizik po njihovu sigurnost;

 - uoavanje i rjeavanje problema; mirno poslovanje. Ne treba dozvoliti da sukobi izmeu zaposlenima doive kulminaciju, u kojoj e se nai pomiritelj ili neko ko e iskoristiti situaciju u smislu izreke: "Zavadi, pa vladaj!"; Dranje dane rijei; korektno ponaanje u odnosu na konkurenciju; kontrola poklona; oni moraju da budu strogo u granicama dozvoljenog, zakonski odobrenog maksimuma; poticanje etikog ponaanja; opomena pred iskljuenje iz tima pojedinca koji ne potuje kodeks asti; Odustajanju od moralnih i drugih naela i stavova zbog ucjene; favoriziranju nesposobnih; preuivanju odreenih mana proizvoda koji mogu nanijeti tetne posljedice potroaima

 konzumentima; ulanjivanju u razna udruenja, partije i stranke na vlasti radi stjecanja osobnekoristi. Nasuprot ovim "zastranjivanjima" u poslovanju, nalazi se: Uspostavljanje i njegovanje trajnih vrijednosti; potovanje linosti suradnika i podreenih; ne zloupotreba hijerarhijskog i statusnog poloaja; ne manipuliranje ljudima; voenje rauna o interesima grupe, tima i poduzea; zadovoljavanje potreba potroaa uz minimalan rizik po njihovu sigurnost; uoavanje i rjeavanje problema; mirno poslovanje. Ne treba dozvoliti da sukobi izmeu zaposlenima doive kulminaciju, u kojoj e se nai pomiritelj ili neko ko e iskoristiti situaciju u smislu izreke: "Zavadi, pa vladaj!"; dranje date rijei; korektno ponaanje u odnosu na konkurenciju; kontrola poklona; oni moraju biti strogo u granicama dozvoljenog, zakonski odobrenog maksimuma ,poticanje etikog ponaanja; opomena pred iskljuenje iz tima pojedinca koji ne potuje kodeks asti; uredno voenje knjiga; formiranje disciplinske komisije i

Odijevanje
to je to dobar ukus? Dobar ukus u odijevanju znai pravilan izbor odjee, obueBez obzira na posao koji se obavlja kada nije obiljeen uniformom najprikladniji je klasian tip odijevanja . U poslovnom okruenju potrebno je naglasiti poslovni karakter odjee (odijelo ili kostim). Organizacija sveanosti Organizacija sveanosti ovisi od vrste i razloga okupljanja. Osnovni koraci u pripremi su: tko dolazi, kad, gdje i zato se poziva nain pozivanja podjela zadataka scenarij dogaaja: uvod, razvoj, komunikacija, poanta i kraj.

 Dizajniranje pozivnica je vaan posao. Potrebno je puno ime i prezime, titula i adresa, datum i mjesto odravanja dogaaja, poetak dogaaja,vrijeme trajanja dogaaja, tema dogaaja, gosti, govornici, umjetnici i sponzori, pokrovitelji dogaaja.

Ponaanje za stolom
Bitan je raspored za stolom, verbalna i neverbalna komunikacija, posluivanje, te odnos domaina i gostiju. Zlatna pravila za stolom: pravilno rukovanje priborom za jelo, jesti umjerenom brzinom, ne jesti previe, punih usta ne treba govoriti, salveta se stavlja u krilo, prilikom sluenja koljki ubrus se stavlja oko vrata kako bi se zatitila koulja ili haljina te se iznosi zdjelica s vodom za pranje ruku poslije koljki, salveta se nakon jela stavlja na lijevu stranu pored tanjura, veernja torba dri se u krilu a ne na stolu, tokom obroka ne pui se cigareta, poslije obroka uz dozvolu domaina tj. Ako se servira pepeljara, ena za stolom ne popravlja minku, ne naslanja se laktovima na stol, za vrijeme ruka prvo se slue ene, vino naruuju i degustiraju mukarci, mukarac vodi rauna o dami koja sjedi pored njega, vino se servira s desne strane, domain ili lice kome se nazdravlja gleda se u oi. Prijem ne traje predugo npr. Od 20 do 23 sata. Za vrijeme jela moe svirati lagana muzika.