Professional Documents
Culture Documents
Osnovni Pojmovi U Racunovodstvu
Osnovni Pojmovi U Racunovodstvu
Osnovni Pojmovi U Racunovodstvu
KNJIGOVODSTVO
OSNOVNI POJMOVI
KNJIGOVODSTVO - je oblik privredne evidencije o stanju i kretanju imovine,kapitala, obaveza ,prihoda,rashoda i finansijskog rezultata preduzea u skladu sa zakonom o raunovodstvu, raunovodstvenim standardima i aktima preduzea. Knjigovodstvo evidentira samo poslovne dogaaje koji se mogu iskazati vrednosno. RAUNOVODSTVO je iri pojam poto obuhvata - knjigovodstvo,plan i analizu i raunovodstvenu kontrolu. Principi urednog knjigovodstva su : knjigovodstvo mora da bude jasno i pregledno tj. ne dozvoljava se nikakvo prepravljanje,ne smeju da postoje prazni prostori izmeu knjienja i knjige moraju da budu tekue numerisane; nijedan poslovni dogaaj ne moe ostati neproknjien; nijedno knjienje se ne sme izvriti bez dokumenta; dokumenti se moraju tekue numerisati i odlagati; svi iznosi u knjigovodstvu se moraju unositi u domaoj valuti (u dinarima); Osnovni poslovni izvetaji u knjigovodstvu su : BILANS STANJA BILANS USPEHA
BILANS STANJA Bilans stanja slui da prikae strukturu imovine (sredstava) i vlasnitva (izvora sredstava) na odreeni dan. Sastoji se od aktive i pasive. U aktivi se iskazuje imovina (sredstva) tj. ono ime preduzee raspolae u odreenom trenutku. U pasivi se iskazuje vlasnitvo nad imovinom tj. izvori sredstava. U nastavku dajemo pretpostavljeni bilans stanja za preduzee : Imovina aktiva Vlasnitvo - pasiva 1.oprema 100.000,00 1. kapital 130.000,00 2.potraivanja 10.000,00 2.obaveze 20.000,00 3.tekui raun 40.000,00 UKUPNO 150.000,00 UKUPNO 150.000,00 Sva imovina koja se iskazuje u aktivi se moe podeliti na tri kategorije : stvari,novac i prava. U naem primeru "oprema" predstavlja stvari,"tekui raun" predstavlja novac,a "potraivanja" od dunika predstavljaju prava. Sve kategorije aktive se mogu pretvoriti u novac i to : oprema preko prodaje a potraivanja preko naplate.
BILANS USPEHA Bilans uspeha obavezno se radi 31.12. tekue godine, ali moe se raditi i ee (po potrebi). Bilans uspeha pokazuje rezultat poslovanja u nekom vremenskom periodu. BILANSNE POZICIJE BILANSA USPEHA SU :
ODGOVORNOST za poslovne izvetaje snosi odgovorno lice u preduzeu (direktor). Preduzee samo odreuje koje kvalifikacije moraju imati lica kojima je povereno voenje knjiga. Ovo mora biti definisano u optem aktu preduzea. To znai da vie ne postoje dravni certifikati za voenje poslovnih knjiga. Prema ranijim propisima su postojala tri struna zvanja : raunovoa, samostalni raunovoa i ovlaeni raunovoa. Licima koja su stekla jedno od tih zvanja ona se i dalje priznaju. PREDMET KNJIGOVODSTVA je poslovna promena koja je izraena vrednosno, a ima uticaja na bilansne pozicije. Poslovna promena evidentira se u knjigovodstvenom dokumentu na dan nastanka promene . U roku od 3 dana mora se dostaviti knjigovodstvu koje je duno da je u roku propisanim pravilnikom o raunovostvenim politikama,a najkasnije u roku od 5 dana proknjii u poslovne knjige. OSNOVNI INSTRUMENTI KNJIGOVODSTVA su knjigovodstveni dokumenat, kontni okvir,poslovne knjige. Knjigovodstveni dokument se uz pomo kontnog okvira iskontira a zatim proknjii u poslovne knjige i tako se evidentiraju promene . METODE KNJIENJA su 1) RUNA a) prenosna b) kopirna 2) KOMPJUTERSKA
OSNOVNI POJMOVI - OBJANJENJE KONTO = RAUN, ima dve strane :leva =duguje, desna = potrauje D______________________________________________P DUGUJE POTRAUJE ZADUITI ODOBRITI NA TERET U KORIST UPLATITI ISPLATITI UKNJIITI ISKNJIITI POTRAUJE uvek onaj ko daje
Kod konta koji imaju pasivni saldo rei "uknjiiti" i "isknjiiti" menjaju mesta. Takoe,u bankarskoj terminologiji,kada se kae "na teret iro rauna" podrazumeva se plaanje sa iro rauna,a kada se kae "u korist iro rauna" podrazumeva se uplata na iro raun. KONTIRANJE je utvr|ivanje koji konto duguje, a koji potrauje. KNJIENJE je upisivanje poslovne promene u poslovne knjige. NALOG ZA KNJIENJE je interni obrazac kojim kontista odreuje na koji konto se knjii odreena poslovna promena te, nalae knjigovoi da proknjii iskontiranu poslovnu promenu u poslovne knjige.
SALDO je razlika izmeu dugovnog i potranog prometa na jednom kontu. STORNIRANJE je ponitavanje pogreno proknjiene poslovne promene, moe biti: 1 Crveno D 202 kupci u zemlji P 1100 1100 2 Crno (kontra strana) D 202 kupci u zemlji . 1100 1100
KONTNI OKVIR- PLAN Propisuje ga ministar finansija, po bilansnom principu. Ukupno ima 10 klasa i to 0-9. Svaka klasa moe se ralaniti na 10 grupa, koje se obeleavaju dvocifrenim brojevima 00-99. Svaka grupa moe se ralaniti na 10 sintetikih rauna koji se obeleavaju trocifrenim brojevima 000-999. Na osnovu propisanog sintetikog kontnog plana,svako preduzee treba da saini analitiki kontni plan ,prema svojim potrebama, dekadnim sistemom ralanjavanja. KLASE RAUNA GRUPE RAUNA SINTETIKI (OSNOVNI) RAUNI SUBSINTETIKI RAUNI ANALITIKI RAUNI 0 -9 00 -99 000-999 0000 - 9999 00000-99999 SAMOSTALNO OTVARANJE U PREDUZEU ( FAKULTATIVAN JE) PROPISANI OKVIR (OBAVEZAN JE)
RASPORED KLASA RAUNA U BILANSU STANJA I USPEHA 1. BILANS STANJA Klase u aktivi Klasa naziv 0 Neuplaeni upisani kapital i stalna imovina 1 Zalihe 2 Kratkorona potraivanja, plasmani i gotovina 88 Van bilansna aktiva (tua sredstva) Klase u pasivi Klasa naziv 3 Kapital 4 Dugorona rezervisanja i obaveze
89
GLAVNA KNJIGA- naziv za sve raune (rauni posmatrani zbirno). S obzirom da u svakom stavu za knjienje postoji ravnotea izmeu strana duguje i potrauje,ukupan promet leve i desne strane svih rauna u glavnoj knjizi mora biti isti. DNEVNIK- hronoloka evidencija poslovnih doga|aja tj. u njemu se stavovi za knjienje daju onim redom kojim su poslovni dogaaji nastajali. Stav za knjienje moe biti prost i sloen. Prost stav je kada jedan raun duguje i jedan raun potrauje,a kod sloenih stavova imamo vie ra una bilo na dugovnoj,bilo na potranoj strani. U stavovima za knjienje se prvo piu rauni koji duguju pa zatim rauni koji potrauju. Dnevnik predstavlja kontrolu glavne knjige jer se dugovni i potrani promet u dnevniku moraju slagati sa dugovnim i potranim prometom u glavnoj knjizi. PROBNI BILANS (BRUTO BILANS,ZAKLJUNI LIST)- na osnovu njega se sastavljaju periodini obrauni. Sadri sve raune glavne knjige sa podacima: poetni saldo rauna, tekui promet,ukupan promet i krajnji saldo rauna. Ukupan promet se mora slagati sa prometom glavne knjige i prometom dnevnika.
2. BILANS USPEHA Ovde su rasporeene samo klasa 6(prihodi) i klasa 5(rashodi) i to: Klasa 6 Prihodi: grupe 60-65 Poslovni prihodi grupa 66 Finansijski prihodi grupe 67-68 Ostali prihodi grupa 69 Dobitak poslovanja koje se obustavlja Klasa 5 Rashodi: grupe 50-55 Poslovni rashodi
OTVARANJE POSLOVNIH KNJIGA Knjigovodstvo se mora poeti voditi od dana upisa u registar,a za to je potrebno imati sledeu dokumentaciju: -akt o osnivanju (ugovor); - osnivaki inventar sa zapisnikom o proceni vrednosti uloene imovine; - potvrda banke o polaganju propisanog novanog depozita; - akt o organizaciji i nainu voenja knjigovodstva; - usvojen analitiki kontni plan OSNIVAKI INVENTAR je pregled imovine i kapitala koju su osnivai uloili sa spiskom ulagaa. Forma mu nije propisana. Odreuje ga struka ili praksa. POETNI OSNIVAKI INVENTAR Sastavljen dana ____________ Imovina Ulagai 1 a b c d 2 Poljopr. zemljite Graev. objekat Oprema Novani ulog UKUPNO 1 2 Marko Markovi Pero Petrovi UKUPNO jedinica mere 3 ha m2 din din DIN koliina 4 3 200 cena po jedinici 5 20.000 1.000 vrednost 4x5 6 60.000 200.000 40.000 100.000 400.000 250.000 150.000 400.000 L.K. br...SUP N.Sad L.K. br..SUP Ruma Napomena 7 K.O. Klisa Z.K.U23 vlasniki list specifikacija Dnevnik blagajne
Sastavio ____________________
m.p.
Direktor _______________________
Predsednik ______________________
POETNI BILANS STANJA- otvara se na osnovu osnivakog inventara,oblik i sadrina su mu propisani. POETNI- OSNIVAKI BILANS STANJA sastavljen na dan_______________ Konto 020 022 023 243 aktiva - imovina Zemljite Graevinski objekti Oprema Blagajna UKUPNO- AKTIVA Pasiva- vlasnitvo Udeo osnivaa Marka Markovi Udeo osnivaa Pere Petrovia UKUPNO - PASIVA Predkolona - iznos 60.000 200.000 40.000 100.000 400.000 kolona - iznos 60.000 200.000 40.000 100.000 400.000 250.000 150.000 400.000
SASTAVIO ____________________
DIREKTOR ________________________
PREDSEDNIK ____________________
Poetni osnivaki inventar i poetni osnivaki bilans stanja uvaju se trajno, do steaja ili likvidacije,a nakon toga se predaju na uvanje dravnim arhivima. Na osnovu podataka iz poetnog bilansa stanja otvaraju se rauni glavne knjige,dnevnik i pomone knjige,za koje je potrebno napisati nalog za knjienje. NALOG ZA KNJIENJE sastavlja se na osnovu poetnog osnivakog bilansa ako je u pitanju novoosnovano preduzee , odnosno na osnovu bilansa stanja od 31.12. prethodne godine. Kontira se tako to rauni aktive duguju za visinu sopstvenog salda a odobrava raun 700 za zbir aktive,a rauni pasive potrauju u visini sopstvenog salda a zaduuje se raun 700 za zbir pasive. Saldo na raunu 700 mora biti 0 (nula). Raun treba biti zatvoren.
R KONTO B Duguje Potrauje 1 020 022 023 243 700 2 700 3011 3012
OPIS Zemljite Graevinski objekti Oprema Blagajna Raun otvaranja glavne knjige Raun otvaranja glavne knjige Udeo Marka Markovia Udeo Pere Petrovia
IZNOS Duguje Potrauje 60.000 200.000 40.000 100.000 400.000 400.000 250.000 150.000
BILANSNE PROMENE Sve promene u knjigovodstvu mogu se svrstati u osam vrsta: I Prve etiri vrste promena utiu samo na bilans stanja: 1) POVEANJE AKTIVE I PASIVE - kupljen je materijal od dobavljaa 2) SMANJENJE AKTIVE I PASIVE- isplaen je dobavlja sa iro rauna 3) PROMENE U STRUKTURI AKTIVE -kupac je uplatio svoj dug 4) PROMENE U STRUKTURI PASIVE Kratkoroni kredit je,u dogovoru sa bankom,pretvoren u dugoroni
II Druge etiri vrste promena utiu delom na B. S. a delom na B.U. 5) POVEANJE RASHODA U B.U. I SMANJENJE AKTIVE U B.S. Ustanovljen je manjak materijala u magacinu............. .............. 574/101 6) POVEANJE PRIHODA U B.U. I SMANJENJE OBAVEZA U B.S. Otpisana je obaveza prema jednom dobavljau .......................... 433/677 7) POVEANJE RASHODA U B.U. I POVEANJE PASIVE U B.S. Dobavlja je obraunao zateznu kamatu.................................... 562/433 8)POVEANJE AKTIVE U B.S. I POVEANJE PRIHODA U B.U. Obraunali smo zateznu kamatu kupcu....................................... 202/662
BILANS STANJA 1 20.000,00 Kapital 50.000,00 Kratkoroni kredit 70.000,00 Dobavljai (+) 30.000,00 170.000,00
BILANS STANJA 2 20.000,00 Kapital 50.000,00 Kratkoroni kredit 70.000,00 Dobavljai (-) 20.000,00 160.000,00
BILANS STANJA 3 20.000,00 Kapital 50.000,00 Kratkoroni kredit 40.000,00 Dobavljai 50.000,00 160.000,00
BILANS STANJA 4 PASIVA (Potrauje) 20.000,00 Kapital 60.000,00 50.000,00 Dugoroni kredit (+) 25.000,00 40.000,00 Kratkoroni kredit (-) 25.000,00 50.000,00 Dobavljai 50.000,00 160.000,00 160.000,00
BILANS STANJA 5 20.000,00 Kapital 49.500,00 Dugoroni kredit 40.000,00 Kratkoroni kredit 50.000,00 Dobavljai 159.500,00
PRIHODI (Potrauje)
500,00
BILANS STANJA 6 20.000,00 Kapital 49.500,00 Dugoroni kredit 40.000,00 Kratkoroni kredit 50.000,00 Dobavljai (-) 159.500,00
BILANS STANJA 7 20.000,00 Kapital 49.500,00 Dugoroni kredit 40.000,00 Kratkoroni kredit 50.000,00 Dobavljai (+) 159.500,00
BILANS STANJA 8 20.000,00 Kapital 49.500,00 Dugoroni kredit 41.500,00 Kratkoroni kredit 50.000,00 Dobavljai 161.000,00
BILANS USPEHA 4 (uz Bil.St. 8) PRIHODI (Potrauje) 500,00 Otpis obaveze 1.000,00 3.000,00 Prihodi od kamata (+) 1.500,00 3.500,00 2.500,00
Prve etiri promene se odnose samo na bilans stanja. Aktiva i pasiva su posle svake promene u ravnotei a preduzee ne ostvaruje finansijski rezultat tj. prihode i rashode. Od pete do osme promene su prikazani poslovni dogaaji koji se knjie delom u bilansu stanja a delom u bilansu uspeha. Aktiva i pasiva vie nemaju ravnoteu posle svake promene. Ravnotea postoji posle svake promene kada se bilans stanja i bilans uspeha posmatraju zbirno tj. AKTIVA + RASHODI = PASIVA + PRIHODI. To znai da kada je aktiva vea od pasive,tada su rashodi manji od prihoda,i obrnuto,kada je pasiva vea od aktive,tada su rashodi vei od prihoda. U naem primeru,preduzee je ostvarilo gubitak od 1.000,00 din. Za toliko je pasiva vea od aktive u bilansu stanja,i za toliko su vei rashodi od prihoda u bilansu uspeha. Prilikom periodinih obrauna,izjednaavaju se aktiva i pasiva u bilansu stanja i rashodi i prihodi u bilansu uspeha, tako to se i u jedan i u drugi bilans unese isti iznos ali na suprotne strane. U naem primeru bi se gubitak tekue godine u iznosu od 1.000,00 din. uneo u bilans stanja na dugovnu stranu,i u bilans