Sh'ma Israel - Wikipedija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sh'ma_Israel

Sh'ma Israel
Izvor: Wikipedija ema Izrael (ili Sh'ma Yisrael, Shema Israel ili samo ema). Na hebrejskom to znai "uj Izraele". ema se izgovara ujutro i naveer i temeljna je molitva Judaizma. Mitzvah zapovijeda da se moli dva puta na dan. Njen temeljan znaaj je da je Bog taj koji se treba voljeti punim srcem, tijelom i duom (odgovara 1. zapovijedi ljubavi). Potjee iz knjige Ponovljenog zakona (Pnz 6,49; 11,13-21) i Knjige Brojeva (Br 15,3741). Knjiga Ponovljenog zakona (Pnz) peta je knjiga Petoknjija - Tore. Sastoji se od tri velika Mojsijeva govora Izraelcima na Moapskim poljanama nasuprot Jerihonu, a uoi ulaska u Obeanu zemlju priblino 1260 pr. Kr. Redak je nastao najvjerojatnije za vladavine kralja Joije (640-609 pr. Kr.) a sastoji se od est rijei. Izvorno se sastojao od dva stiha (Pnz 6,4-5) dok se u idovskoj liturgiji koriste tri odjeljka: Pnz 6,4-9; Pnz 11,13-27; i Br 15,37-41. Kao molitva zajednice zajedno s Amidah i Alenu, ini jedan od tri stupa molitve zajednice, podsjeajui na velika Boja djela - stvaranje, objavu i otkupljenje.

Sadraj
1 Sadraj 1.1 ema Izrael 1.2 V'ahavta 2 Znaenje ema 3 Recitiranje ema 4 Odjeci ema 4.1 U kranstvu 4.2 U islamu 5 Literatura 6 Vanjske poveznice

Sadraj
ema Izrael
Prve rijei koje se nazivaju ema Izrael na hebrejskome: . Hrvatska transkripcija: ema Izrael, Adonaj elohenu, Adonaj ehad. Prijevod glasi: "uj Izraele, Gospodin je na Bog, Gospodin je jedan". Mogu je i prijevod uj, Izraele! Gospodin je Bog na, Gospodin jedini! koji izrazitije pokazuje monoteistiku vjeru u jedinoga Boga, Boga ivoga (usp. Pnz 5,26) koji je gospodar svega svijeta i svog naroda.

V'ahavta
Drugi dio ove molitve poinje rijeima: "I voljeti e ga...". Spominje i: "nosi ove rijei oko ruku i glave" i "stavi ih na ovratnike" (mislei na mezuze, male kutijice u koje se stavlja pergamentni svitak ispisan odsjecima iz Biblije).

Znaenje ema

V'ahavta na hebrejskom

Sam naslov potjee od prve rijei odlomka, ime se naglaava da je Bog taj koji se preko Mojsija obraa Izraelskom narodu, a ne Izrael Bogu. Time ovaj odlomak postaje

1 of 3

21.7.2013. 13:32

Sh'ma Israel - Wikipedija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sh'ma_Israel

objava vjere i sr idovstva. ema je tako prvenstveno jamstvo podanike vjernosti Jednome Bogu ime je naglasak stavljen na dimenziju osobnog svjedoanstva. Bog je jedan, i trai posvemanje predanje srca i poslunosti svoga naroda. Uz osobnu dimenziju, ema je i obvezatna molitva zajednice, koja njome izraava svoju vezanost na Boga koji im je objavio Toru, izbavio ih iz ropstva, a nastavit e im i ubudue pomagati.

Recitiranje ema
Tora kae da se ema moli "Kada lijee i kada se budi", dakle ujutro i naveer. Ortodoksni i konzervativni judaizam kae da se ema mora moliti dva puta dnevno bez obzira na uvjete. S time se povezuje i molitveni poloaj tijela. Ujutro se recitira stojei, a uveer leei. Prema Talmudu, redovitom molitvom ujutro i uveer, idovi ispunjavaju obvezu iz Knjige Jouine (J 1,8) razmiljaj o njoj (Knjizi zakona) dan i no. Citiranje prvog retka naziva se i prihvaanjem jarma Boga Kralja. im dijete progovori, otac ga pouava retku iz Pnz 33,4 (Mojsije nam je odredio zakon, Zbor Jakovljev njegovom posta batinom) i ui ga itati ema. ema se ita dok se svitak Tore vadi iz zavjetnog kovega za abat, te u drugim vanim ivotnim situacijama. Takoer je i molitva umiruih. Ukoliko je umirui ne moe sam govoriti u trenutku umiranja, prisutni oko njega govorit e je za njega. ene je mogu moliti samo u prisustvu mukaraca, to znai da je najee moli cijela obitelj.

Odjeci ema
U kranstvu
Jedna je od mnogih reenica Staroga zavjeta spomenutih u Novome. U Evaneljima (Mk 12,28-31; Mt 22,34-40; Lk 10,25-28) Isus je navodi kao najveu i prvu zapovijed koja zajedno sa zapovijedi ljubavi prema blinjemu ini sr Zakona i Proroka. Vrlo slino govori i rani kranski spis Didahe, navodei takoer kako prvo treba ljubiti Boga koji te nainio i drugo blinjega kao samoga sebe. (usp. Didahe 1, 2). Te dvije zapovijedi, od kojih je prva identina onoj koju sadri ema, a druga isto ima utemeljenje u Starom zavjetu (Lev 19,18) nazivaju se Isusovim zapovijedima ljubavi i temelj su kranskoga shvaanja Zakona koji je bez ljubavi tortura, a u ljubavi sloboda. Na ema upuuje i Isusova izjava Ja i Otac jedno smo (Iv 10,30). Iako se prvenstveno odnosi na njihovu zajedniku mo, daje naslutiti i dublje i obuhvatnije jedinstvo to je bitno u kranskom shvaanju jednoga i jedinoga Boga koji se objavio u Isusu Kristu. Apostol Pavao izrie tu vjeru da je nama jedan Bog, Otac, od koga je sve, a mi za njega; i jedan Gospodin, Isus Krist, po kome je sve, i mi po njemu, to ne znai podjelu u jedinstvu Boje biti kako kae Katekizam Katolike Crkve: vrsto vjerujemo i iskreno ispovijedamo da jest samo jedan pravi Bog, vjean i neizmjeran, svemogu, nepromjenljiv, nepojmljiv i neizreciv, Otac, Sin i Duh Sveti: tri Osobe, ali jedna bit, jedna sutina ili posvema jednostavna narav (KKC 202), Crkva ispovijeda u nicejsko-carigradskom vjerovanju: Vjerujem u jednoga Boga.

U islamu
Vjera u jednoga i jedinoga Boga odjekuje i u Kur'anu: Tvoj Bog je jedan, nema drugog nego On! (Qur'an 2, 136). Takoer, kratka ispovijest vjere u islamu glasi: Nema Boga osim Alaha, Muhamed je Alahov prorok.

Literatura
JewishEncyclopedia.com Alef, Bet idovstva (Julia Ko) idovstvo (ivot, Teologia i filozofija), rabin Kotel Da-Don Jeruzalemska Biblija, KS, Zagreb 2004. Katekizam Katolike Crkve Religija i religije, T. Ivani, skripta

Vanjske poveznice
verzija molitve s prijevodom na engleski (http://www.jewfaq.org/prayer/shema.htm%7Cpuna) Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sh%27ma_Israel&oldid=3943835"

2 of 3

21.7.2013. 13:32

Sh'ma Israel - Wikipedija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sh'ma_Israel

Kategorije: Judaizam Stari zavjet Datum zadnje promjene na ovoj stranici: 14:27, 12. oujka 2013. Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete koritenja za detalje.

3 of 3

21.7.2013. 13:32