1.

Jednoliko pravocrtno gibanje i jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje -formula za poloaj x(t), brzinu v(t) i ubrzanje a(t) -mjerne jedinice , grafovi

v=(s2-s1)/(t2-t1) [m/s]. s=v*t [m] a=(v2-v1)/(t2-t1) [m/s2]. v=a*t s=1/2(at2) v=v0+at s=s0+v0t+1/2(at2).

2. Jednoliko kruno gibanje i jednoliko ubrzano kruno gibanje -formule za poloajni kut, kutnu brzinu i kutno ubrzanje

-graf. prikaz odnosa poloajnog vektora, obodne i krune brzine za kruno gibanje 3. I II III Newtonov zakon

4. Sila trenja
Klasina aproksimacija [uredi] Klasina aproksimacija sile trenja izmeu dva vrsta tijela je poznato kao Coulombovo trenje, koje je dobilo naziv po Charles-Augustin de Coulombu. Jednaina glasi: , gdje je: koeficijent trenja, koje je empirijsko svojstvo materijala u kontaktu, normalna sila, koja je okomita na povrina u kontaktu , te sila trenja, ili, u sluaju ravnotee, maksimalna vrijednost sile trenja. Za povrine u relativnom kretanju, je koeficijent kinetikog trenja (pogledajte ispod), Coulombovo trenje (itaj: Kulonovo) je jednako , a sila trenja je usmjerena suprotno od smijera kretanja jedne povrine u odnosu na drugu (pri raunanju trenja izmeu dvije slobodne povrine koje se kreu jedna preko druge, jedna od njih se uvijek izbacuje i zamjenjuje odgovarajuim reakcijama). Za povrine u mirovanju, je koeficijent statikog trenja (koje je najee vee od kinetikog), Coulombovo trenje moe poprimiti bilo koju vrijednost od nule do ravnotei. , a smijer sile trenja je suprotan od smijera kojim bi se tijelo kretalo, da nije u

5.Zakon ouvanja koliine gibanja

6. Inercijska sila -predmet na dinamometru u liftu ide ubrzano gore. odredi silu na tijelo ako je u sustavu promatraa u liftu, i izvan lifta (zadano el. sila opruge, teina, inercijska sila)

7.izrazi i mjerne jedinice za rad, kin.eng i gravitac. pot. eng.

Potencijalna energija Elastina Gravitacijska Elektrostatska Magnetska = energija koju tijelo ima zbog svog poloaja u odnosu na druga tijela

- koliko iznose ep,ek i euk za razl. poloaje tijela pri slobodnom padu

8.Izraz za gravitacijsku silu -koliki je rad potreban da se tijelo mase m premjesti iz poloaja r1 u poloaj r2 u gravitacijskom polju mase m1

9. kruto tijelo -to su konkurentne i nekonkurentne sile

-izraz i mj. jed. za moment sile

-zakon ouvanja momenta koliine gibanja

10. titranje - izvedi jednadbu (i rjeenje ) gibanja harmonijskog oscilatora

11. valovi -objasni razliku izmeu trans. i long. vala

-izvedi izraze za brzinu tran vala na napetoj ici

- - ll

long vala u fluidu

12.valovi

-objasni nastanak stojnog vala u sluaju kada stojni val nastaje refleksijom na vrstom kraju. izvedi uvjet za nastajanje vorova i trbuha stojnog vala

13. kinetiko molekulska teorija -izraz za tlak idealnog plina

14. I II III zakon termodinamike

Prvi zakon termodinamike - Zakon o ouvanju energije [uredi] Energija se ne moe stvoriti ni iz ega niti se moe unititi, ve se moe samo prenijeti iz jednog oblika u drugi, ili s jednog tijela na drugi. Alternativna formulacija glasi: nemogue je napraviti stroj ( perpetuum mobile) koji bi stvarao energiju ni iz ega. Drugi zakon termodinamike [uredi] Nemogu je proces u kome bi toplina spontano prelazila s tijela nie temperature na tijelo vie temperature. Takoer je nemogu pepertuum mobile druge vrste tj. nije mogue dobiti korisni mehaniki rad uz samo jedan toplinski spremnik. Alternativno se govori o gubitcima rada zbog nepovratnosti procesa, tj. u realnim procesima je za povratak u poetno stanje potrebno uloiti energiju. Ta nepovratnost se mjeri porastom entropije. Trei zakon termodinamike [uredi] Ako je entropija svakog elementa u njegovom najstabilnijem stanju na T=0 K uzeta kao 0, svaka supstanca ima pozitivnu energiju, koja na T= 0 K moe postati i koja postaje 0 za perfektne kristalne supstance. Treba naglasiti

da 3. zakon termodinamike ne trvdi da su entropije na T= 0 K jednake nula, on prije ukazuje na injenicu da svi perfektni materijali na toj temperaturi imaju istu entropiju. Nije mogue konanim brojem procesa sniziti temperaturu bilo kojeg sustava na 0 Kelvina. Sve entropije su iste na apsolutnoj nuli (-273,15C), i imaju svoju minimalnu (konanu) vrijednost. (entropije svih sustava i podsustava tee jednakoj vrijednosti apsolutnoj nuli.).

15. osnovni termodin. procesi -izobarni izohorni izotermni adijabatski