EKONOMIKA PREDUZEA

Trokovi i njihova klasifikacija prema uslovljenosti proizvodnjom i njenom pripremom

Prof. dr. Ibrahim Jusufrani

UVOD Narednim strenicama obradit emo trokove u opem smislu. Trokovi su vrlo iroka oblast. Sva preduzea veliku panju posveuju trokovima, odnosno nastoje da posluju uz to nie trokove jer je osnovni cilj svake poslovne aktivnosti u ekonomskom poduzetnitvu ostvarenje vika prihoda u odnosu na trokove.

 Razumljivo je da razliiti proizvodi imaju razliite varijabilne trokove, a uz istu veliinu ukupnih fiksnih trokova, oni imaju razliite doprinose pokriu fiksnih trokova. Analiza doprinosa pokria omoguuje spoznaju o tome koliki je doprinos pokriu fiksnih trokova pojedinog proizvoda, grupe proizvoda, proizvodne linije itd. Informacije o doprinosu pokriu fiksnih trokova ine podlogu za odluke o strukturi proizvodnog programa te za upravljanje uspjehom poslovanja.

 D.O.O.IVEREX KOMERC od 2004. godine pa do danas je poslovalo sa dobitkom. D.O.O.IVEREX KOMERC svake godine ostvaruje profit, ali njihovi trokovi su poprilino veliki, jer postoje ogromni proizvodni kapaciteti i mnogo se ulae u proizvodnju. Odluili smo se za analizu trokova u D.O.O.IVEREX KOMERC jer nas je zanimalo kako oni uspijevaju minimizirati te trokove i ostvariti dobit. Posebno smo se posvetili njihovim fiksnim trokovima, ali pored ovih trokova predstavit emo i ostale vrste trokova. Sve u svemu sutina ovog rada je da objasni sutinu i ulogu trokova u preduzeu.

D.O.O.IVEREX KOMERC Preduzee je osnovano 22.01.2004. godine kao privatno vlasnitvo dva ovjeka u odnosu 50% na prema 50%. Osnovna djelatnost je proizvodnja i promet namjetaja sa vlastitom infrastrukturom, odnosno proizvodnom halom veliine 1000 m2. Preduzee trenutno upoljava 35 ljudi sa tendencijom rasta. Iverex Komerc je prepoznatljiv po proizvodnji ploastog namjetaja tj.kuhinja, ormara, plakara, kompijuterskih stolova i kancelarijskog (uredskog) namjetaja. Iverex Komerc je prisutan u salonima namjetaja irom Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Moto prduzea je:KUPUJTE SA POVJERENJEM.

TROKOVI Trokovi predstavljaju vrijednost utroenih elemenata proizvodnje u procesu reprodukcije. Kako se vrijednost izraava cijenom, trokovi su u novcu izraena koliina utroene radne snage,sredstava za rad i predmeta rada. Meutim, tako definirani trokovi predstavljaju trokove u uem smislu. ire shvaeni trokovi se ne ograniavaju samo na proizvodnju nego i na ostale funkcije poslovanja: nabavu, plasman, kontrolu kvalitete, pripremu proizvodnje i finansije.

 Iako se trokovi vrijedonosno izraavaju, ipak oni nisu identini sa rashodima kao novanim zadacima. U pitanju je vremenska komponenta. Za rashode se vee odliv novanih sredstava, a za trokove troenje sredstava i radne snage u proizvodnji odnosno u poslovanju. Nabavljanje materijala moramo dobavljau platiti bezgotovinskom doznakom sa naeg iro-rauna imamo novne izdatke, odnosno rashode, bez obzira da li su utroeni ili ne. Dok god su oni na skladitu nemamo trokova, pa prema tome samo ona vrijednost koja je ula u proces proizvodnje ima trokovni tretman. Isto tako industrijska preduzea imaju zadatke za opremu, ali je utroen u proces proizvodnje samo dio (amortizacija).

KLASIFIKACIJA TROKOVA
1.Trokovi sa stajalita porijekla,supstance i funkcije trokova: Prirodni trokovi: trokovi meterijala trokovi tuih usluga trokovi angairanih sredstava trokovi rada,radne snage trokovi u obliku zakonskih obaveza

Funkcionalne vrste trokova trokovi proizvodnje trokovi prodaje trokovi nabave trokovi upravljanja i administracije trokovi istraivanja i razvoja trokovi po drugim funkcijama

Trokovi sa naina snimanja i uraunavanja trokova u cijenu proizvoda i usluga direktni (izravni) trokovi indirektni (opi) trokovi Trokovi sa stajalita ulaganja trokova u proizvodni proces primarni trokovi sekundarni trokovi Trokovi sa stajalita sloenosti jednostavni (orginalni) trokovi sloeni (kompleksni) trokovi

Trokovi sa stajalita odnosa trokova i obima proizvodnje fiksni trokovi varijabilni trokovi
Trokovi sa stajalita ukupnosti troka ukupni trokovi prosjeni trokovi Trokovi sa stajalita vanosti za odvijanje proizvodnog procesa glavni trokovi sporedni trokovi

Trokovi sa stajalita uestalosti jednokratni trokovi tekui trokovi

Trokovi sa stajalita vremena obrauna obraunski trokovi planski trokovi

2. Faktori koji utiu na visinu trokova su: 1.Unutranji faktori u preduzeu tehniki (objektivni) znaaj znanstvenim metodama utvreni tehniki normativi organizacijski (subjektivni) znaaj vei potroak materijala usljed nestrunosti 2.Vanjski faktori cijene proizvodnih elemenata kao posljedica trinih odnosa propisi drutva

DIREKTNI TROKOVI Direktni trokovi su oni koji se mogu neposredno obuhvatiti ne samo po mjestu nastanka troka, ve i po nosiocima trokova. To su: - materijal izrade ( osnovni i pomoni materijal ) te energija i gorivo ako se mogu obuhvatiti po uinku, - osobni dohoci izrade, - amortizacija ( obraunata po funkcionalnom sistemu). Unaprijed se moe predvidjeti njihova veliina po jedinici proizvoda ili usluge.

INDIREKTNI TROKOVI Indirektni trokovi ne mogu se evidentirati neposredno po mjestu i nosiocima troka, pa ine zajednike trokove za vie mjesta trokova ili vie vrsta uinaka. To su: - opi trokovi izrade (pogonska reija), i - opi trokovi uprave i prodaje Mogunost podjele trokova na direktne i indirektne podrazumijeva mjesta nastanka i nosioca trokova. Mjesta nastanka trokova su pojedini dijelovi poduzea u kojima trokovi nastaju. Nosioci troka su pojedini uinci tj. proizvodi i usluge bez obzira na mjesta gdje su trokovi nastali. Odreivanje mjesta trokova i nosioca trokova preduvjet je za izradu kalkulacija.

VARIJABILNI TROKOVI Pojavljuju se tek sa otpoinjanjem proizvodnje i iezavaju sa prestankom proizvodnje. Pri svakoj promjeni obima proizvodnje (stupnja iskoritenja kapaciteta) mijenjaju se ukupni varijabilni trokovi dok jedinini varijabilni trokovi ostaju isti. VTR= f(QSZ) Dakle, njihova veliina je uslovljena neposrednom izradom proizvoda i proizvodnim uincima izraenim u broju jedinica proizvoda. Zbog toga je stopa varijabilnosti ovih trokova a). direktno proporcionalna b). neproporcionalna

 Za njenu realnu ocjenu su bitne predpostavke:

- neizmjenjene cijene varijabilnih faktora trokova proizvodnje - neizmjenjen tehnoloki proces - ista struktura proizvodnog programa

 Tipini varijabilni trokovi su: - materijal za izradu proizvoda - osobni dohoci izrade - amortizacija obraunata po funkcionalnom sistemu - pomoni materijal i energija vezani neposredno za proizvodnju Varijabilni trokovi se dijele na: a). proporcionalne trokove b). progresivne trokove c). degresivne trokove

PROPORCIONALNI TROKOVI ( VTp ) Ukupni proporcionalni trokovi rastu ili opadaju razmjerno porastu ili smanjenju obima proizvodnje. Oni su konstantni na svim stupnjevima poslovanja. Zakonitosti u kretanju proporcionalnih trokova se ispoljavaju u vidu sljedeih pravila: - u ukupnom iznosu,proporcionalni trokovi rastu srazmjerno ( proporcionalno) sa rastom obima proizvodnje - po jedinici proizvoda, ovi trokovi su konstantni - koeficijent reagibilnosti proporcionalnih trokova je jednak 1

 Najznaajniji su: - materijal za izradu - lini dohoci izrade Ukupni proporcionalni varijabilni trokovi nastaju tek sa izradom proizvoda dok se cjelokupni proporcionalni trokovi mijenjaju u skladu sa porastom ili padom stepena zaposlenosti njihova veliina po jedinici proizvoda ostaje ista, odnosno neizmijenjena.
VTp const. VTp / jed Q

PROGRESIVNI TROKOVI ( TRpg )

Progresivni trokovi su takvi varijabilni trokovi koji rastu bre nego to raste obim proizvodnje.Progresija varijabilnih trokova uvijek se javlja kao znak nenormalnih pojava u procesu proizvodnje. Tipian primjer progresivnih trokova nastaje uvoenje prekovremenog i nonog rada kada osjetno rastu osobni dohoci,trokovi rasvjete,grijanja i sl.

 Zakonitosti koje se javljaju kod progresivnih trokova mogu se opisati putem sljedeih pravila: - u ukupnim iznosu, progresivni trokovi rastu,ali bre od rasta obima proizvodnje - po jedinici proizvoda,ovi trokovi rastu ali bre od rasta obima proizvodnje - koeficijent reagibilnosti progresivnih trokova je vei od 1 (rg>1)

 U progresivno varijabilne trokove spadaju:

- trokovi materijala za izradu ukoliko se radnici jako stimuliu na proizvodnju jedinice proizvoda,ali ne u toj mjeri.ili uopte ne,na tednju materijala - trokovi rada izrade u sluaju plaanja po vremenskim normativima,a produktivnost opadne - neki reijski trokovi koji pri,zasienosti proizvodnje rastu progresivno

DEGRESIVNI TROKOVI ( TRdg ) Degresivni trokovi su takvi varijabilni trokovi koji rastu sporije od obima proizvodnje. Pojavljuju se kod preduzea koja su intenzivna sredstvima za rad ( elektrine centrale, plinare, rafinerije i sl ). Do degresije trokova, odnosno, zaostajanje porasta ukupnih trokova za rastom obima proizvodnje dolazi openiti pri niem stepenu zaposlenosti. Tada povaanje trokova doprinosi poveanju proporcionalnih trokova analogno srazmjerno povaanju obima proizvodnje, dok se fiksni trokovi zadravaju na istom nivou.

 Zakonitosti u kretanju degresivnih trokova se ispoljavaju u vidu sljedeih pravila: - u ukupnom iznosu,degresivni trokovi rastu sporije od rasta obima proizvodnje - po jedinici proizvoda, ovi trokovi se smanjuju - koeficijent reagibilnosti degresivnih trokova je manji od 1 (rg<1)

 Degresivni trokovi obuhvataju: - trokovi rada izrade, ukoliko se plaa po vremenskom normativu, a produktivnost raste - trokovi pomonog materijala u sluaju povaanja serije proizvoda, trokovi pogonske energije pri intenziviranju rada maine - trokovi sredstava za rad pri primjeni progresivnog metoda amortizacije, a breg uveanja obima proizvodnje - transportni trokovi

FIKSNI TRKOVI

Osnovna osobitost nepromjenljivih (fiksnih) trokova je da nastaju neovisno o stupnju iskoritenja kapaciteta, a isto tako ne mijenjaju se promjenom volumena proizvodnje. Primjer: gradilite zbog zimskih uvjeta se ne moe graditi, a fiksni trokovi ipak postoje. Fiksni trokovi nastaju kao: 1. trokovi kapaciteta 2. trokovi razdoblja,vremenski trokovi 3. posljedica odreene poslovne politike poduzea i odluka u okviru te politike

 Odluke koje utjeu na fiksne trokove: 1. odluka o nabavi sredstava s duim vijekom trajanja 2. odluka o odravanju uvjebanosti strunjaka,postojanosti i sposobnosti orua za rad i zgrada 3. odluka o ostvarenju planova proizvodnje

Fiksne trokove uvjetuju: 1. predvieni obim posla 2. odabrane tehnologijske metode, potrebna sredstva i predvieni volumen uinka ostvaren u obraunskom razdoblju

 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Neki od nepromjenljivih trokova su: amortizacija kamate na kredit za O.S. trokovi investicijskog odravanja osiguranje O.S. stalni doprinosi i lanarine plae izravne izrade uinka zakupi,koncesija

 Analiza doprinosa pokriu fiksnih trokova (njem. Deckungsbeitragsanalyse) je ralanjivanje ukupnih trokova na varijabilnu komponentu, ovisno o stupnju koritenja kapaciteta, i fiksnu komponentu, neovisno o stupnju koritenja kapaciteta, jedan je od preduvjeta upravljanja trokovima i poslovanjem. Menadment mora raspolagati informacijama o tome koliko neki proizvod pridonosi pokriu fiksnih trokova. Sve dok je prodajna cijena iznad varijabilnih trokova, tj. sve dok se pokriva barem jedan dio fiksnih trokova, govori se o doprinosu pokriu fiksnih trokova.

 Razumljivo je da razliiti proizvodi imaju razliite varijabilne trokove,a uz istu veliinu ukupnih fiksnih trokova,oni imaju razliite doprinose pokriu fiksnih trokova.Analiza doprinosa pokria omoguuje spoznaju o tome koliki je doprinos pokriu fiksnih trokova pojedinog proizvoda,grupe proizvoda,proizvodne linije i td. Informacije o doprinosu pokriu fiksnih trokova ine podlogu za odluke o strukturi proizvodnog programa te za upravljanje uspjehom poslovanja.

1. 2. 3. 4.

Fiksni trokovi utvruju se sagledavanjem sljedeih pokazatelja: ukupnih trokova (trokova u masi) trokova po jedinici proizvoda (grafikon prosjenih trokova ) odnosom prosjenih i diferencijalnih trokova veliine koeficijenta elastinosti (reagibilnosti)

 Elastinost trokova Osjetljivost trokova na promjene iskoritenja kapaciteta. To je odnos izmeu intenziteta trokova i intenziteta porasta iskoritenosti kapaciteta. Koeficijent elstinosti trokova:

T % Q %

Gdje je: h koeficijent elastinosti trokova T prirast trokova (T2 T1) Q prirast koliine uinka (Q2 Q1) h<1,h>1,h=1,h=0

APSOLUTNO FIKSNI TROKOVI Nastaju zbog postojanja poduzea. Postoje bez obzira da li poduzee radi ili ne. ine ih: - amortizacija (po vremenskom sistemu) - trokovi investicijskog odravanja - najamnine i zakupnine - premije osiguranja itd. Dok se ukupni apsolutni fiksni trokovi ne mijenjaju odnosno nezavisni su od stupnja iskoritenja kapaciteta, jedinini apsolutno fiksni trokovi mijenjaju se promjenom obima proizvodnje. Taj troak po jedinici uinka pada ako obim proizvodnje (Q) raste, odnosno raste ako proizvodnja (Q) pada.

RELATIVNO FIKSNI TROKOVI

Relativni fiksni trokovi ostaju nepromijenjeni u

ukupnoj sumi samo u pojedinim zonama poslovanja. Dinamiki uslovi privreivanja ne dozvoljavaju due vremena nepromjenljivost kapaciteta a time i njihovu stalnost. Zato je ispravnije tretiranje ovih trokova da se oni u ukupnom nominalnom iznosu manje mijenjaju;odnosno da su vremenski gledano postojaniji u komperaciji sa drugim trokovima.

 Relativno fiksni trokovi se karakteriu nepromjenjivou u okviru odreenog nivoa odnosno granica proizvodnje, a onda i oni rastu ( trokovi materijala i lini dohoci proizvodne i upravno prodajne reije ). Zato i kod fiksnih trokova moemo govoriti u krajnjoj liniji o odreenom varijabilitetu. Polazei upravo od toga neki ih ekonomski teoretiari ak svrstavaju u kategoriju promjenljivih ( varijabilnih trokova ).

REMANENTNOST RELATIVNO FIKSNIH TROKOVA Pojam remanentnosti, odnosno rezistentnosti (otpornosti) trokova. To je razlika izmeu trokova pri prelasku iz vie u niu zonu i trokova pri prelasku iz nie u viu zonu. Uslovljeni su sastavom trokova koji su vezani za organizaciju. Nepovoljno utie na kvalitet ekonomije. Remanentnost trokova se javlja prilikom smanjivanja stepena korienja kapaciteta. Kada se obim proizvodnje smanjuje, iznos ukupnih trokova u svom opadanju zaostaje za obimom. Osnovni uzrok ovom zaostajanju ukupnih trokova su relativno fiksni trokovi koji su neotklonjivi.

UKUPNI TROKOVI

Ukupni trokovi predstavljaju zbroj ukupnih fiksnih i

ukupnih varijabilnih trokova. T=F + VTp + TRpg + TRdg, odnosno, T=FTR + VTR. Ukupni trokovi po jedinici proizvoda se ponaaju saglasno kvalitativnoj strukturi ukupnih trokova. Ukoliko se ukupni trokovi sastoje preteno od fiksnih trokova onda e ukupni trokovi po jedinici proizvoda ( cijena kotanja ) imati karakteristike fiksnih trokova po jedinici proizvoda ( degresivna hiperbola ).

 Ukoliko se ukupni trokovi sastoje od preteno proporcionalnih tzrokova znai da e fikni trokovi imati manji uticaj, te e cijena kotanja biti proporcionalna, a hiperbola fiksnih trokova e imati manji uticaj. Ukoliko su relativno fiksni trokovi znaajnije zastupljeni znai da e progresija cijene kotanja biti vea, a to je posebno izraeno pri veim stepenima koritenja kapciteta, kada dolazi do prenaprezanja organizacije u cilju veeg iskoritenja kapaciteta, to uzrokuje znaajan porast relativno fiksnih trokova u strukturi ukupnih trokova.

ANALIZA FIKSNIH TROKOVA

Sada u svu ovu teoriju o trokovima predstaviti praktino na osnovu podataka koje sam dobio iz D.O.O IVEREX KOMERC . Poto sam se bazirao na njihove fiksne trokove predstavit u nekoliko trokova. Primjer 1 Prikazti prosjeno apsolutno fiksne trokove za premiju osiguranja radnika ako imamo sljedee podatke:

 Tabela br. 1 Trokovi premije osiguranja radnika Q

0

%
0

Fa
1020

fa
-

5
10

20
40

1020
1020

204
102

15
20

60
80

1020
1020

68
51

25

100

1020

40,8

 Fa 1020 fa 204 Q 5 1020 1020 fa 102 10 10 1020 1020 fa 51 15 20 1020 fa 40,8 25

 to je vei broj proizvoda,to su manji trokovi.

Primjer 2 Prikazti prosjeno apsolutno fiksne trokove za amortizaciju nematerijalnih sredstava ako imamo sljedee podatke:

 Tabela br. 2 Trokovi amortizacije nematerijalnih sredstava Q 0 5 10 15 20 25 % 0 20 40 60 80 100

fa

Fa 668,50 668,50 668,50 668,50 668,50 668,50

fa 133,70 66,85 44,56 33,42 26,74

Fa 668 ,50 133 ,70 Q 5

 Kao to je ve reeno trokovi su vrlo iroka oblast. Minimizirati sve trokove je teak posao za sve ekonomiste jer se konstantno mora pratiti proces proizvodnje i samim tim i trokovi proizvodnje. Analizom fiksnih trokova zakljuio sam da su oni nepromjenljivi i da moraju egsistirati u svakom preduzeu. Preduzee mora teiti minimiziranju tih trokova jer bez prihoda ti trokovi najee dovode do likvidacije preduzea tj. firma ide u gubitak. D.O.O IVEREX KOMERC jako vodi rauna o svojim fiksnim trokovima i usporeuje ih iz perioda u period.

 Kao to smo rekli trokovi predstavljaju vrijednost utroenih elemenata proizvodnje u procesu reprodukcije. Kako se vrijednost izraava cijenom, trokovi su u novcu izraena koliina utroene radne snage,sredstava za rad i predmeta rada. Meutim, tako definirani trokovi predstavljaju trokove u uem smislu. ire shvaeni trokovi se ne ograniavaju samo na proizvodnju nego i na ostale funkcije poslovanja: nabavu, plasman, kontrolu kvalitete, pripremu proizvodnje i finansije. Iako se trokovi vrijedonosno izraavaju,ipak oni nisu identini sa rashodima kao novanimi zdacima. U pitanju je vremenska komponenta.

 Za rashode se vee odliv novanih sredstava, a za trokove troenje sredstava i radne snage u proizvodnji odnosno u poslovanju. Nabavljanje materijala moramo dobavljau platiti bezgotovinskom doznakom sa naeg iro-rauna imamo novne izdatke, odnosno rashode, bez obzira da li su uteoeni ili ne. Dok god su oni na skladitu nemamo trokova,pa prema tome samo ona vrijednost koja je ula u proces proizvodnje ima trokovni tretman. Isto tako industrijska preduzea imaju zadatke za opremu, ali je utroen u proces proizvodnje samo dio (amortizacija).

KRATKORONI TROKOVI I OBIM PROIZVODNJE U kratkom roku preduzee ne moe da mijenja fiksne impute: - opremu - tehnologiju - poslovni prostor - kljuno upravljako osoblje Znai da se obim proizvodnje mijenja smo kao rezultat vee ili manje upotrebe varijabilnih imputa (rad ili sirovine)

 U analizi kratkoronih trokova i obim proizvodnje znaajni su koncepti: - ukupnih - prosjenih i - marginalnih trokova

UKUPNI TROKOVI Razlikuju se tri koncepta kratkoronih ukupnih trokova: - ukupni fiksni trokovi, - ukupni varijabilni trokovi i - ukupni trokovi Ukupni fiksni trokovi
UFT

CiQi
i 1

Ci- cijena fiksnog inputa Qi- koliina fiksnog inputa

 Ukupni fiksni trokovi ne mijenjaju se, ako su cijene inputa konstantne. Nula ako preduzee ne obavlja proizvodnju, to se vidi iz tabele.
Q 0 UFT 50 UVT 0 UT 50

1
2 3 4 5 6 7

50
50 50 50 50 50 50

40
60 75 120 270 380 520

90
110 125 170 320 430 570

 Fiksni trokovi nastaju zato to se koliina nekih inputa ne moe prilagoditi promjeni obim proizvodnje. Fiksnost se javlja zato to je potrebno vrijeme da bi se koliina ovih inputa prilagodila promjeni obima. Ukupni varijabilni trokovi (UVT) su ukupna novana sredstva svih varijabilnih inputa uloenih u procesu proizvodnje.
UVT

Cj Qj
5 1

Cj- cijena varijabilnog inputa Q5- koliina varijabilnog inputa

 UVT- zavise od obima proizvodnje: kada je Q5= 0 i UVT= 0 kada se ne proizvodi UVZ= 0

UKUPNI TROKOVI
UT= UFT+UVT UVT- zavise od obima proizvodnje i mijenjaju se sa promjenom obima proizvodnje na i UVT.

OBLIK KRIVE UKUPNIH FIKSNIH TROKOVA

UFT- prikazani su pravom linijom koja je paralelna sa horizontalnom osom

UT

UFT

 UVT- kriva UVT poinje iz nule, jer su UVT= 0 UVT- zavise od obima proizvodnje, a obim proizvodnje zavisi od obima inputa.
Kriva ukupnih trokova nukad ne poinje iz nule. Kriva UT poinje od iznosa fiksnih trokova, jer kada je Q= 0, UT= UFT Oblik krive ukupnih trokova identian je obliku krive ukupnih varijabilnih trokova i zavisi od produktivnosti inputa.

 Na sljedeoj slici prikazane su krive trokova

UT

UFT

 Proporcionalno manji rast trokova od porasta obima proizvodnje naziva se degresija trokova. Degresija UT nastaje zbog disproporcije izmeu fiksnog i varijabilnog inputa na niim nivoima obima. Koliina fiksnog inputa nesrazmjerno je vea koliina varijabilnog inputa, obim proizvodbnje raste proporcionalno vie od porasta varijabilnog inputa, a ukupni varijabilni trokovi rastu proporcionalno ____ od porasta obima proizvodnje.

 Kada se trokovi poveaju sporije od obima proizvodnje, ekonominost moe da se povea daljim poveanjem obima proizvodnje, jer je rast trokova manji od porasta proizvodnje.

U sluaju konstantne produktivnosti inputa, kriva UVT poinje iz nule, a kriva UT poinje od UFT i nalazi se iznad krive UVT sa razmakom koji odgovara UFT.

UT UT UVT

UFT

Rast UT i UVT proporcionalan je obimu proizvodnje. Proporcionalnost izmeu trokova i obima proizvodnje rezultat je optimalne kombinacije fiksnog i varijabilnog inputa.

 Ekonominost moe da se povea daljim poveanjem proizvodnje, jer je zbog ostvarene optimalne kombinacije fiksnog i varijabilnog inputa, porast obima proizvodnje i trokova srazmjeran. Kriva UVT i UT u sluaju opadajue produktivnosti inputa. Rast trokova proporcionalno je vei od porasta obima proizvodnje, to se naziva progresivnim trokovima.

UT UT

UVT

UFT

Progresija trokova posljedica je dispoporcija izraza fiksnog i varijabilnog troka.To dovodi do pada ekonominosti, jer je rast trokova vei od porasta obima proizvodnje, to znai da bi trebalo prestati sa daljim poveanjem obima proizvodnje.

 Slika krive UVT i UT za tipinu proizvodnu funkciju koja opisuje proces proizvodnje najveeg groja preduzea, a koju karakterie rastua konstanta i opadajua produktivnost faktora. Kriva UVT i UT ima oblik inverznog slova S.
UT UT

UVT

UFT

 Kriva UVT raste strmo na gore, a rast proizvodnje dovodi do pada ekonominosti. Odnos izmeu kratkoronih trokova i obima proizvodnje za tipinu proizvodnu funkciju, koja izraava sve tri vrste produktivnosti trokova prikazan je u sljedeoj tabeli. a) cijena fiksnog inputa je 500 KM po jedinici b) cijena varijabilnog inputa je 400 KM po jedinici

 Tab. KUT u sluaju rastue konstante i opadajue produktivnisti inputa.

Koliina Koliina fiksnog varijab., Obim inputa inputa

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 10 30 65 95 120 140 155 165 170

UFTa
1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000

UVTb
0 400 800 1200 1600 2000 2400 2800 3200 3600

UT
1000 1400 1800 2200 2600 3000 3400 3800 4200 4600

PROSJENI MARGINALNI TROKOVI Postoje etiri vrste prosjenih trokova: - prosjeni fiksni trokovi - prosjeni varijabilni trokovi - prosjeni ukupni trokovi - marginalni trokovi
Prosjeni fiksni trokovi (PFT)
UFT PFT Q

PFT su manji ako je obim proizvodnje vei

 Primjer: Ako su UFT= 1000 KM za obim proizvodnje od 10 proizvoda

1000 PFT 100KM 10

ako je Q= 10 proizvoda

1000 PFT 50KM 20

ako je Q= 100 proizvoda

1000 PFT 10 KM 100

 Pad prosjenih fiksnih trokova, zbog poveanja obima proizvodnje naziva se degresija fiksnih trokova. Relativni fiksni trokovi nastaju raslojavanjem proizvodnih kapaciteta na vie zona obima proizvodnje, kao to su: - radne smjene u preduzeu - radionice u pogonu - transportni kapaciteti ili tipovi proizvoda u okviru proizvodnih - modeli proizvoda u okviru tipova proizvoda

 Svaka zona obima predstavlja parcijalni kapacitet za koje je potrebno posebno organizovati obavljanje proizvodnje. Trokovi obavljanja ovih poslova ne mijenjaju se sa promjenom obima proizvodnje u okviru od realne zone obima, ali se naglo zamjenjuju pri promjeni zone obima. Poto su fiksni u okviru zone obima, ali ne i nezavisni od obima proizvodnje, ovi trokovi se nazivaju relativno fiksni trokovi (RFT)

 U RFT spadaju: trokovi materijala i rada na privremeno- zavrnim poslovima organizacionih dijelova preduzea (pogon, smjena) i slojeva proizvodnje (serija, modela, tipova i sl.) Ukupni prosjeni relativni fiksni trokovi
UT

URFT

URFTZIII URFTZII URFTZI 0 QZI QZII QZIII Q

PT

PRFT 0 QZI QZII QZIII Q

Zone zaposlenosti 0 do Qzl prva zona obima Qzl do Qzll druga zona obima

 Slijedi: PRFT prve zone opadaju kako se obim proizvodnje poveava od 0 do Qzl. Kako se vri raslojavanje koritenja kapaciteta fiksna komponenta RFT se smanjuje tako da ovi trokovi najprije pokazuju degresivno, a zatim progresivno kretanje u odnosu na promjenu obima proizvodnje Prosjeni varijabilni trkovi (PVT) su:

UVT 1000 PVT 300 KM Q 4

 Prosjeni ukupni trokovi (PUT)

UT PUT Q
Ako su: UT= 920 KM, a Q= 10 proizvoda

920 PVT 920KM 10

po jednom proizvodu

Poto su PUT= PFT+PVT Ako su PFT= 100 KM i PVT= 50 KM, PUT= 150 KM, tj., 100+50=150

MARGINALNI TROKOVI Su promjena ukupnih trokova, zbog namjene obima proizvodnje za jednu jedinicu proizvoda, ako UT MT Q Primjer: Ako su UF 2100 Km, za obim proizvodnje Q= proizvoda, a UT= 2900 KM za Q= 5 proizvoda marginalni trokovi iznose 800 KM tj., 2900-2100= 800 KM Marginalni trokovi pokazuju koliko kota poveanje obima za jedan proizvod ili koliko moe da se utedi, ako se povea obim za jedan proizvod.

 MT mogu da se definiu kao: UT MT Q Poto su UFT konstantni, ukupni trokovi se mijenjaju samo zbog proivodnje varijabilnih trokova. Vanost MT je u ekonominosti proizvodnje, jer su to trokovi nad kojima preduzee ima direktnu kontrolu. Kratkoroni PT i MT prikazani su u narednoj tabeli.

Obim 0 10 30 65 95 120 140 155 165 170

UFT 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000

UVT 0 400 800 1200 1600 2000 2400 2800 3200 3600

UT 1000 1400 1800 2200 2600 3000 3400 3800 4200 4600

PFT 100 33,33 15,38 10,50 8,33 7,14 6,45 6,10 5,88

PVT 0 40 26,66 18,46 16,84 16,66 17,14 18,06 19,39 21,17

PUT 140 60 33,84 27,36 25 24,28 24,51 25,45 27,05

MT 40 20 11,42 13,33 16 20 26,66 40 80

MULTINACIONALNO I GLOBALNO PREDUZEE Multinacionalna preduzea izdvajaju se kao posebna vrsta preduzea zbog njihovog znaaja u meunarodnoj privredi. MNP su efikasnija od domaih preduzea: - nemaju trokove ulaska i trokove proizvodnje na stranom tritu - imaju superiornu tehnologiju - sposobnost upravljanja - prednosti vlasnitva - prednosti lokacije - prednost internacionalizovanja aktivnosti

INTERNACIONALIZACIJA PREDUZEA Svako preduzee koje obavlja aktivnosti na stranom tritu je internacionalno preduzee. Motivi: - pristup novim tritima - sniavanje trokova - rast prodaje - pristup resursima stranih zemalja - Internacionalizacija preduzea je skupa. Odluka se donosi na osnovu odmjeravanja trokova i prednosti koje moraju da budu vee od trokova.

Vrste internacionalnih aktivnosti preduzea mogu biti: Izvoz Ustupanje licence Zajednika ulaganja i strategijske alijanse Akvizicije Direktne strane investicije tj., ulaganja fabrika u vlasnitvu na stranom tritu.

1. 2. 3. 4. 5.

1. Izvoz Izvoz je najjednostavnija internacionalna aktivnost. Izvoz je prodaja proizvoda direktno ili preko posrednika, na stranom tritu. 2. Licence Ugovorom o licenci preduzee- licencor, za odgovarajuu novanu naknadu, ustupa preduzeu u stranoj zemlji, pravo da koristi specifino tehniko znanje, te know- how u proizvodnji i/ili prodaji proizvoda.

 Prednost ustupanja licence stranom preduzeu sastoji se u tome to preduzee licencor ne snosi rizik okretanja proizvodnje na stranom tritu jer proizvodnju organizuje i obavlja strano preduzee, kupac licence. 3. Zajednika ulaganja i strategijske alijanse Preduzea iz razliitih zemalja ulau kapital i formiraju zajedniku firmu. Profit se dijeli srazmjerno uloenom kapitalu, a preduzea imaju potpunu kontrolu nad zajednikim firmama.

 Odnosi izmeu preduzea su ravnopravniji, nego kod ustupanja licence. Zajedniko ulaganje omoguava preduzeu da ue u stranu zemlju, u kojoj je npr., zabranjeno da stranci imaju vlasnitvo. 4. Akvizicija Akvizicija je kupovina preduzea na stranom tritu. 5. Izgradnja fabrike u vlasnitvu Moe da ostvari sve prednosti vlasnitva od kojih je, potpuna kontrola nad svakim segmentom poslovanja, najznaajnija.

1. 2. 3. 4.
5.

Uspjeh internacionalizacije zavisi ako preduzee ima: Prednost veliine Poznato ime Liderstva u tehnologiji Izdvojenosti proizvoda i usluga (Aspirin ili CocaCola) Sposobnost sufinansiranja meunarodnog okruenja

DEFINICIJA I VRSTE MNP MNP je vrsta internacionalnog preduzea koja ima vlasnitvo, kontrolu i upravljanje sredstvima u dvije zemlje. Razlikujemo tri osnovne vrste MNP a) Evropska MNP koja su nastala tokom 1920. i 1930.- ih godina na direktno investiranje u tzv., uzvodne integracije, tj., u poljoprivredu i planiranju u zemlje kolonija b) Amerika MNP nastala krajem 1950. i poetkom 1960. godine direktnim investiranjem radi supstitucije uvoza u razvijene zemlje, prvenstveno Evrope

c) Japanska MNP nastaju 1970. godine direktnim investiranjem radi supstitucije izvoza u tzv., novoindustrijalizovane zemlje jugoistone Evrope
Postoje i tzv., hibridna MNP. To su: 1. Amerika MNP koja imaju direktne investicije u poljoprivredi i rudarstvu u zemljama Latinske Amerike 2. Evropska MNP imaju direktne investicije u Evropi i SAD 3. Japanska MNP imaju direktne investicije radi supstitucije uvoza u Evropu i SAD

 1. 2. 3.

Izvori efikasnosti MNP su: Prednosti vlasnitva Prednost lokacije Prednost internacionalizacije

 Prednost vlasnitva kapaciteta: - zbog veliine preduzea (kapaciteta) - nii prosjeni trokovi - ima potpunu kontrolu nad svojim aktivnostima - pristupi sirovinama - minimalnog rizika difuzije vrijednih i rijetkih resursa - konkurentske prednosti na stranom tritu - superiorno upravljanje - marketinki i organizacioni know- how

 Prednost lokacije: - resursi- nafta - cijene resursa najnie - najnie cijene sirovina - prevladavanje carinskih barijera - nii transportni trokovi

 Prednosti internacionalizacije: - da aktivnosti obavlja samostalno kao potpuno integrisano preduzee - transakcijski trokovi se reduciraju - odluke na bazi neto efekata - vea kontrola na tzv., uzvodnim aktivnostima

RAZLIKA IZMEU MNP I GLOBALNOG PREDUZEA Preduzee je globalno ako zadovoljava sljedea tri pravila: 1. Za globalno preduzee svijet je njegovo trite 2. Za globalno preduzee svijet je njegov proizvodni kapacitet 3. Za globalno preduzee svijet je mjesto gdje se licencira njegova poslovna funkcija

PRIHOD PREDUZEA
Prihod Preduzee stvara prihod na tritu prodajom dobara i usluga koje potroai trae. Ukupan prihod Ukupan prihod je ukupna realizovana koliina proizvoda i usluga. Ukupan prihod se izraunava kao proizvod ukupne koliine proizvoda i cijene po jednom proizvodu.

UPd= Q * C UPd- ukupan prihod Q- koliina proizvoda C- cijena proizvoda

CJENOVNA ELASTINOST Ukupan prihod se mijenja ako se mijenja cijena proizvoda. Poveanje cijene moe da dovede do pada ukupnog prihoda. Pravila promjene ukupnog prihoda u zavisnosti od cjenovne elastinosti tranje, su: 1. Ako je tranja cjenovno neelastina, odnosno ako je cjenovna elastinost tranje manja od 1 (E<1), cijena proizvoda i ukupan prihod preduzea mijenjaju se u istom pravcu. 2. Ako je tranja cjenovno elastina, odnosno ako je koeficijent cjenovne elastinosti tranje vei od 1 (E>1), cijena proizvoda i ukupan prihod preduzea mijenjaju se u suprotnom pravcu.

PROSJEAN PRIHOD Prihod koji se ostvaruje po jednom proizvodu je prosjean prihod. Prosjean prihod je kolinik izmeu ukupnog prihoda i ukupne koliine prodatih proizvoda, odnosno: UPd PPd Q
PPd- prosjean prihod UPd- ukupan prihod Q- koliina proizvoda Prosjean prihod je ukupan prihod po jedinici proizvoda, jednak je cijeni proizvoda.

MARGINALNI PRIHOD Marginalni prihod je promjena ukupnog prihoda koja nastaje zbog prodaje jedne dodatne jedinice proizvoda. Na primjer: Ako se prodajom 7 proizvoda ostvari ukupan prihod od 900 KM, a prodajom 8 proizvoda ukupan prihod od 1000 KM, to je 1000-900= 100. Marginalni prihod znai da se prodajom osme jedinice proizvoda, ukupan prihod poveava za 100 KM UPd MPd Q UPd- promjena ukupnog prihoda Q- promjena koliine proizvoda

1. 2.

3. 4.

PITANJA ta je ukupan prihod? Ako je tranja cjenovno neelastina, kako ponaanje cijena proizvoda utie na ukupan prihod preduzea? ta je marginalni prihod? Objasnite marginalni prihod na primjeru? Popunite tabelu:

cijena 50 40 30 20

koliina 1 2 3 4

UP

PP

MP

10
7

5
6

TEORIJE O PROFITU
Teorije o profitu su:

1. Kompezacione ili funkcionalne teorije profita 2. Frikciona ili monopolska teorija profita 3. Tehnoloke ili inovacione teorije profita

 Kompenzacione ili funkcionalne teorije profita Profit je nadoknada ili kompenzacija za funkciju koju obavlja preduzetnik, a to je iniciranje, organizovanje, koordinacija, nadgledanje i snoenje rizika nove poslovne aktivnosti. Profit je kompenzacija za uspjeno obavljanje preduzetnike funkcije. Gubitak je kazna za neuspjeh preduzea. Vlasnici akcionari koji ulau kapital u preduzee i koji su spremni da prihvate rizik i neizvjesnost imaju pravo na kompenzaciju ija visina treba da odgovara stepenu preduzetog rizika i neizvjesnosti.

Profit akcionara preduzea koji prisvajaju vlasniciakcionari postaju kompenzacija za funkciju snoenja rizika i neizvjesnosti, a ne za preduzetniku funkciju. Prinos na vlasniki kapital ostvaruje se na sljedea dva oblika: dividende i/ili za kapitalni dobitak, razlika izmeu cijena po kojoj se akcije kupuju i trenutne trne cijene

 Frikcione ili monopolske teorije profita Izvor profita su prepreke u mobilnosti resursa i na toj osnovi uspostavljanja monopolskog poloaja preduzea. Frikcije ili prepreke u mobilnosti resursa mogu da nastanu i kao rezultat sposobnosti pojedinih preduzea da stvore i razvijaju rijetke i skupe resurse koje je teko imitirati, a koji su izvor njihove konkurentske prednosti i visokih profita (patenti), robne ili trgovinske marke, franizing, pravo kopiranja, jedinstvena lokacija resursa. Tehnoloke ili inovacione teorije profita Izvor profita su nove tehnologije i inovacije.