prijedlog

URED ZA LJUDSKA PRAVA I PRAVA NACIONALNIH MANJINA

NACIONALNA STRATEGIJA ZA UKLJUIVANJE ROMA, ZA RAZDOBLJE OD 2013. DO 2020.GODINE

ZAGREB, STUDENI 2012. GODINE

SADRAJ
I. OKVIR ZA DONOENJE NACIONALNE STRATEGIJE ZA UKLJUIVANJE ROMA, ZARAZDOBLJE OD 2013. DO 2020. GODINE .............................................................................. 1

II. TEORIJSKI, ZAKONODAVNI I STRATEKI OKVIR STRATEGIJE ..................................... 5 II.1 ISKLJUENOST ROMA .................................................................................................................. 5 II.2 EKONOMSKE IMPLIKACIJE (TROAK) ISKLJUENOSTI ROMA .......................................... 6 II.3 MEUNARODNI NORMATIVNI OKVIR ZA DONOENJE I PROVEDBU STRATEGIJE ..... 10 II.4 NORMATIVNI OKVIR REPUBLIKE HRVATSKE ZA DONOENJE I PROVEDBU STRATEGIJE ................................................................................................................................... 12 II.5 USKLAENOST STRATEGIJE SA STRATEGIJAMA EUROPSKE UNIJE ............................... 14 II.6 USKLAENOST STRATEGIJE SA STRATEKIM OKVIROM REPUBLIKE HRVATSKE .... 16 II.7 POLITIKE I STRATEGIJE USMJERENE NA UKLJUIVANJE ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ OD 1990. GODINE ....................................................... 17 II.8 PRIMJENA ISKUSTAVA RANIJE IMPLEMENTIRANIH POLITIKA I MJERA ....................... 20 III. KONTEKST STRATEGIJE ............................................................................................................ 24 III.1 ROMSKA ZAJEDNICA U REPUBLICI HRVATSKOJ ................................................................ 24 III.2 DEMOGRAFSKI PODACI O ROMIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ...................................... 25 III.3 SOCIO-EKONOMSKI POLOAJ ROMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ................................... 27 IV. POLITIKE STRATEGIJE ............................................................................................................... 32 IV.1 GLAVNA PODRUJA STRATEGIJE .......................................................................................... 32 IV.2 CILJEVI STRATEGIJE ZA UKLJUIVANJE ROMA DO 2020. GODINE ................................ 33 IV.3 POKAZATELJI UINKA I EFIKASNOSTI PROVEDENIH MJERA ......................................... 33 IV.4 PRIORITETNE POLITIKE STRATEGIJE .................................................................................... 35 IV.4.1 OBRAZOVANJE ................................................................................................................... 35 IV.4.2 ZAPOLJAVANJE I UKLJUIVANJE U GOSPODARSKI IVOT .................................. 47 IV.4.3 ZDRAVSTVENA ZATITA ................................................................................................. 56 IV.4.4 SOCIJALNA SKRB ............................................................................................................... 67 IV.4.5 PROSTORNO UREENJE, STANOVANJE I ZATITA OKOLIA ................................. 77 IV.4.6 UKLJUIVANJE U DRUTVENI I KULTURNI IVOT ................................................... 86 IV.4.7 STATUSNA RJEENJA, SUZBIJANJE DISKRIMINACIJE I POMO U OSTVARIVANJU PRAVA ZA ROMSKU NACIONALNU MANJINU .......................... 100 IV.4.8 UNAPRJEENJE PRIKUPLJANJA STATISTIKIH PODATAKA ................................. 113 V. OKVIR ZA PRAENJE PROVEDBE ......................................................................................... 116 V.1. OKVIR ZA PRAENJE PROVEDBE.......................................................................................... 116 V.2 MEHANIZMI ZA PRAENJE PROVEDBE (MONITORING) ................................................... 119 V.3 ULOGE DIONIKA U PRAENJU PROVEDBE .......................................................................... 120 VI. PROVEDBA STRATEGIJE .......................................................................................................... 124 VI.1 ULOGE PROVEDBENIH TIJELA I PARTNERA ...................................................................... 124 VI.2 FINANCIJSKI OKVIR PROVEDBE STRATEGIJE ................................................................... 127 VI.3 VREMENSKI OKVIR PROVEDBE ............................................................................................ 132 VI.4 OEKIVANI REZULTATI I POSTIGNUA STRATEGIJE ..................................................... 133 VI.5 DODATNE PREPORUKE ........................................................................................................... 135

Kratice
APDUR Akcijski plan Desetljea za ukljuivanje Roma 2005.-2015. AZOO Agencija za odgoj i obrazovanje BiH Bosna i Hercegovina CERD Odbor UN-a za ukidanje rasne diskriminacije CEZIH Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske CHR Odbor UN-a za ljudska prava DP Dravni proraun DPRH Dravni proraun Republike Hrvatske ECRI Europska komisija protiv rasizma i nesnoljivosti EFRR Europski fond za regionalni razvoj ESF Europski socijalni fond EU Europska unija HZJZ Hrvatski zavod za javno zdravstvo HZMO Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje HZZ Hrvatski zavod za zapoljavanje HZZO Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje IPA Instrument pretpristupne pomoi Europske unije JLS Jedinice lokalne samouprave JLP(R)S Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave JP(R)S Jedinice podrune (regionalne) samouprave MF Ministarstvo financija MRMS Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava MINPO Ministarstvo poduzetnitva i obrta MINGO Ministarstvo gospodarstva MUP Ministarstvo unutarnjih poslova MVEP Ministarstvo vanjskih i europskih poslova MZOS Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta MSPM Ministarstvo socijalne politike i mladih NCVVO Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja NPR Nacionalni program za Rome NR/SR Narodna Republika/Socijalistika Republika OCD Organizacije civilnog drutva OSI Fondacije Otvoreno drutvo Institut Otvoreno drutvo (Open Society Foundations Open Society Institute) PHARE Program pretpristupne pomoi EU za restrukturiranje ekonomije pretpristupnih zemalja PP Prostorni planovi REF Fond za obrazovanje Roma (Roma Education Fund) RH Republika Hrvatska RNM Romska nacionalna manjina SFRJ Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija SOR Strateki okvir za razvoj TDU Tijela dravne uprave ULJPPNM Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina UNDP Program Ujedinjenih naroda za razvoj UNICEF Fond Ujedinjenih naroda za djecu UNHCR Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice UZUVRH Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

I.

Okvir za donoenje Nacionalne strategije za ukljuivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine

Romi su u Republici Hrvatskoj, kao i u mnogim zemljama u kojima ive, zbog slabe obrazovanosti, neukljuenosti u formalne oblike rada, specifinog naina ivljenja i drugih karakteristika, u veoj ili manjoj mjeri marginalizirani: ekonomski, prostorno, kulturoloki i politiki. Ocijenivi poloaj romske zajednice teim od poloaja drugih manjinskih zajednica u Europi, Vijee Europe i Europska unija od 1993. godine, a posebice posljednjih desetak godina, posveuju osobitu pozornost problematici Roma kao najbrojnijoj nacionalnoj manjini u Europi te potiu zemlje lanice i druge zemlje u regiji na sustavno rjeavanje problema romske zajednice, kako bi se zateeni jaz to bre prebrodio, a uvjeti ivljenja Roma poboljali. Pri tomu svojim rezolucijama i preporukama apeliraju na multidisciplinarni i sustavni pristup u rjeavanju problema na svim podrujima, a posebice se zalau za ostvarivanje prava djece, ena, omoguavanje stjecanja obrazovanja, osiguravanje zdravstvene i socijalne zatite, primjerenog stanovanja, te iskorjenjivanje diskriminacije i segregacije po bilo kojoj osnovi, ukljuujui rasnu, nacionalnu, vjersku i spolnu. Osobita pozornost pridaje se poloaju Roma u zemljama tranzicije, jer gospodarske i socijalne tekoe s kojima su suoene ove zemlje dodatno oteavaju njihov poloaj. Poloaj Roma (Roma/Romkinja)1 i uvjeti njihova ivljenja godinama su bili na marginama drutvenog interesa, to je pridonijelo znaajnom zaostajanju kvalitete uvjeta njihovog ivljenja u odnosu na prosjenu kvalitetu uvjeta ivljenja veinskog stanovnitva. Odnosi se to na njihov status u drutvu, nain na koji je organizirano obrazovanje, zdravstvena i socijalna skrb, mogunosti ouvanja nacionalnog identiteta, rjeavanje statusnih pitanja, zapoljavanje, medijsku prezentaciju, politiku zastupljenost i sl. Cijenei da postoji jaz koji Romi sami ne mogu prebroditi te nastojei promijeniti postojee stanje, s ciljem ostvarivanja Ustavom i pravnim sustavom Republike Hrvatske zajamenih prava te uklanjanja svih oblika diskriminacije, Vlada Republike Hrvatske 2003. godine donijela je Nacionalni program za Rome. U 2005. godini, Republika Hrvatska je, zajedno s jo nekoliko europskih zemalja (Bugarska, eka, Maarska, Makedonija, Rumunjska, Slovaka, Srbija i Crna Gora), pristupila Desetljeu za ukljuivanje Roma 2005.-2015. koje su pokrenuli Svjetska banka i Institut Otvoreno drutvo u suradnji s jo nekoliko kljunih meunarodnih aktera te je sukladno tome izradila nacionalni Akcijski plan za ukljuivanje Roma 2005.-2015. kojim je postavila ciljeve u podrujima obrazovanja, zdravlja, zapoljavanja i stanovanja koji trebaju biti postignuti do 2015. godine. Republika Hrvatska 1. srpnja 2012. godine preuzela je predsjedanje Desetljeem za ukljuivanje Roma 2005.-2015. Ocjenjujui da je provedba Desetljea u Republici Hrvatskoj jo uvijek neujednaena u mnogim podrujima te da je u cilju poboljanja socio-ekonomskog poloaja Roma potrebno postaviti eksplicitne ciljeve za svako podruje koje se tie Roma, razviti adekvatne indikatore i osnovne odrednice za praenje napretka tijekom vremena, Republika Hrvatska je pristupila izradi Nacionalne strategije za ukljuivanje Roma od 2013. do 2020. godine (u daljnjem tekstu
Napomena: Izrazi koji se koriste u ovoj Strategiji, ako imaju rodni izriaj, odnose se na jednak nain i na enski i na muki rod, bez obzira u kojem se rodu koristili..
1

Strategija).2 Strategija se nadograuje na Nacionalni program za Rome, redefinirajui nacionalne prioritete, naine provedbe i poduzimanje posebnih mjera sukladno izmijenjenim drutvenim i politikim okolnostima, ostvarenom napretku i daljnjim izazovima u procesu ukljuivanja i poboljanja socio-ekonomskog poloaja Roma. Istovremeno, Nacionalnom strategijom za ukljuivanje Roma od 2013. do 2020. godine usklauje se temeljni strateki dokument Republike Hrvatske za integraciju pripadnika romske nacionalne manjine s Priopenjem Komisije Europskom Parlamentu, Vijeu, Europskom ekonomskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Okviru EU za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. godine. Strategija se temelji i na odredbama meunarodnih dokumenata o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina kojih je Republika Hrvatska stranka. Tijekom procesa njene izrade koritena su iskustva drugih zemalja koje sustavno rjeavaju probleme Roma, osobito u okviru Desetljea za ukljuivanje Roma. Strategija je usklaena s uoenim potrebama i izazovima povezanim sa socijalnim ukljuivanjem Roma na svim razinama: lokalnoj, podrunoj, nacionalnoj i EU. Strategija sadri ope i posebne ciljeve postavljene kao smjernice za kreiranje javnih politika usmjerenih na socio-ekonomsko ukljuivanje romskih zajednica do 2020. g. Nacionalna strategija za ukljuivanje Roma od 2013. do 2020. godine bit e periodino revidirana, s obzirom na injenicu da je potrebno Strategiju nadopuniti nedostajuim podacima i poetnim vrijednostima, te sukladno uoenim potrebama i promjenama vezanim uz poloaj romske nacionalne manjine openito, ali i poloaja osobito iskljuenih i marginaliziranih skupina unutar romske zajednice (ene, djeca, djeca s posebnim potrebama, osobe s invaliditetom, osobe starije dobi, marginalizirane romske zajednice) u Republici Hrvatskoj. Vane dopune Strategije oekuju se i na podruju vezivanja Strategije za druge nacionalne dokumente koji se izrauju su sklopu priprema za ulazak u EU, osobito ciljeva vezanih uz strategiju Europa 2020 i programiranje proraunskog razdoblja 2014.-2020. Strategija e poetkom 2013. g. biti nadopunjena Akcijskim planom koji e sadravati mjere usmjerene na postizanje ciljeva definiranih Strategijom u razdoblju 2013.-2015.

Strategija je izraena u suradnji Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, nadlenih ministarstava, drugih tijela Vlade Republike Hrvatske i ostalih dravnih institucija, predstavnika lokalne i podrune (regionalne) samouprave, Udruge opina i Udruge gradova, predstavnika romske nacionalne manjine iz redova vijea romske nacionalne manjine i romskih organizacija civilnog drutva, te nezavisnih strunjaka. U izradi su sudjelovali i predstavnici Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Hrvatska, Fonda Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) Ureda za Hrvatsku, Ureda Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) Predstavnitva u Republici Hrvatskoj i Fonda za obrazovanje Roma (REF). Osobitu potporu pruio je Program MtM Zaklade Otvoreno drutvo (OSF). Tajnitvo Desetljea za ukljuivanje Roma i UNDP omoguili su pristup strategijama i analizama strategija nekih zemalja lanica EU, meu kojima se Strategija Republike Slovake pokazala osobito zahvalnom za unaprijeenje pristupa izrade ove Strategije. Najvei dio Strategije, ukljuujui poglavlje IV Strategije, plod je radnih skupina koje su okupile predstavnike/ce i strunjake razliitih sektora uz pomo Milene Babi, Srana Dvornika, Biserke Tomljenovi i Diane Topi-Rosenberg, koji su bitno pridonijeli i analizama poloaja Roma u Hrvatskoj. Analize poloaja romske zajednice u Republici Hrvatskoj uraene su na temelju dostupnih analiza, izvjea i studija domaih i meunarodnih agencija i strunjaka.

Radni tekst Strategije u razdoblju od 8. lipnja do 1. srpnja 2012. godine bio je predmet javne rasprave tijekom koje je organizirano 5 regionalnih konzultativnih sastanaka sa zainteresiranom javnou (akovec, Osijek, Rijeka, Sisak i Zagreb), osobito predstavnicima romske nacionalne manjine i nadlenim tijelima jedinica lokalne i podrune samouprave u kojima ive Romi, a uzeti su u obzir i prilozi javnoj raspravi pristigli na posebnoj mrenoj stranici posveenoj javnoj raspravi Strategije. Vidjeti: http://www.uljppnm.vlada.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=102 i http://www.uljppnm.vlada.hr/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=4&Itemid=80.

Vlada Republike Hrvatske donosi Nacionalnu strategiju za ukljuivanje Roma od 2013. do 2020. godine kako bi uz ukljuivanje i koordinirano djelovanje svih tijela i organizacija na svim razinama drutva u Republici Hrvatskoj potaknula i podrala proces drutvenog i ekonomskog ukljuivanja romske nacionalne manjine te na taj nain omoguila podizanje razine kvalitete ivota Roma i smanjenje nejednakosti i jaza izmeu socio-ekonomskog statusa Roma i ostalog stanovnitva. Strategijom za ukljuivanje Roma eli se na sustavan nain pomoi pripadnicima romske nacionalne manjine u Hrvatskoj u poboljanju uvjeta ivljenja, potaknuti i podrati njihovo ukljuivanje u drutveni ivot i procese odluivanja u lokalnoj i iroj zajednici, a da pri tom ne izgube vlastiti identitet, kulturu i tradiciju, te ih poticati na preuzimanje aktivne uloge u promjeni svog poloaja u drutvu. Strategija je usmjerena i na promjenu stava veinskog stanovnitva prema Romima, promiui naela nediskriminacije i desegregacije. Zatita i promicanje jednakosti spada u najvie vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske te su pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogunosti i ureuje se zatita od diskriminacije na osnovi rase ili etnike pripadnosti ili boje koe, spola, jezika, vjere osigurane i Zakonom o suzbijanju diskriminacije te Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Uz desegregaciju, naelo nediskriminacije temeljno je naelo Strategije, a posebno e se u procesima ostvarivanja ciljeva Strategije voditi rauna o postojeim vidovima viestruke diskriminacije pojedinih skupina unutar romske zajednice. Primjeri takve diskriminacije mogu se nai u odnosu prema Romkinjama, koje su u velikom broju sluajeva diskriminirane na temelju svoje etnike pripadnosti, ali i na temelju spola, a u nekim sluajevima i na temelju dobi. Ovakvi primjeri mogu se nai i kada se radi o starijim osobama, osobama s invaliditetom, djeci i djeci s posebnim potrebama i tekoama u razvoju. Nasuprot negativnoj diskriminaciji, diskriminacija moe biti pozitivna ukoliko je podeena prema specifinim oblicima zakinutosti diskriminirane skupine. Stoga ova Strategija promie pozitivnu diskriminaciju romske zajednice u pristupu drutvenim dobrima. Izrada Strategije temeljila se i na Deset zajednikih temeljnih naela o ukljuivanju Roma. Naela su predstavljena na sastanku Europske platforme za ukljuivanje Roma odranom u travnju 2009. godine u Pragu. Vijee Ministara zadueno za Drutvene djelatnosti usvojilo ih je kao dodatak svojim zakljucima u lipnju 2009. te pozvalo zemlje lanice i Europsku komisiju da ih uzmu u obzir pri izradi svojih politika i stratekih dokumenata. Ova naela obuhvaaju: (1) Konstruktivne, pragmatine i nediskriminatorne politike; (2) Eksplicitno, ali ne i iskljuivo usmjerenje; (3) Interkulturni pristup; (4) Usmjerenost ka ukljuivanju u maticu; (5) Svijest o rodnoj dimenziji; (6) Prijenos politika temeljenih na dokazima; (7) Uporaba instrumenata EU; (8) Ukljuivanje regionalnih i lokalnih vlasti; (9) Ukljuivanje civilnog drutva; i (10) Aktivno sudjelovanje Roma. Naela su prihvaena i u Republici Hrvatskoj na Sedmoj proirenoj sjednici Radne skupine za praenje Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma 2005.-2015. koja je odrana 20. studenoga 2009. godine u Zagrebu. Praenje provedbe Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma 2005.-2015., ukazuje na stalno poboljanje poloaja pripadnika romske nacionalne manjine na svim podrujima, osobito na podruju obrazovanja, ukljuivanja u drutveno-politiki ivot na lokalnoj razini kroz vijea i predstavnike romske nacionalne manjine, te legalizaciji naselja i poboljanju infrastrukture u nekim dijelovima RH. Analiza i miljenja nadlenih tijela,
3

predstavnika jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, vijea, predstavnika i udruga romske nacionalne manjine, meunarodnih organizacija i neovisnih strunjaka ugraene su u Strategiju. Praenje provedbe Strategije provodit e se putem izvjea o provedbi Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije za ukljuivanja Roma, a kvalitetno praenje provedbe omoguit e daljnji napredak u ukljuivanju pripadnika romske nacionalne manjine u maticu drutva u Republici Hrvatskoj. Poetkom primjene Nacionalne strategije za ukljuivanje Roma od 2013. do 2020. godine, prestaju se primjenjivati Nacionalni program za Rome, koji je Vlada Republike Hrvatske donijela 16. listopada 2003. godine i Akcijski plan Desetljea za ukljuivanje Roma 2005.-2015., koji je Vlada Republike Hrvatske donijela 31. oujka 2005. godine.

II.

Teorijski, zakonodavni i strateki okvir strategije

II.1 Iskljuenost Roma

Socijalnu iskljuenost valja razumjeti kao razmjerno trajnu, viestruko uvjetovanu i viedimenzionalnu prikraenost (depriviranost) pojedinca. To je proces kojim su odreeni pojedinci gurnuti na rub drutva i onemogueno im je puno sudjelovanje u drutvu i drutvenim procesima samo uslijed njihova siromatva, nedostatka temeljnih sposobnosti i prilika za doivotno uenje ili kao rezultat diskriminacije. Posljedino, iskljuene osobe i skupine udaljavaju se od prilika za rad, mogunosti za ostvarenje prihoda i obrazovanja, kao i od mree drutvenih aktivnosti i aktivnosti u zajednici. Socijalno iskljuene osobe nemaju pristupa tijelima moi i procesima odluivanja, te se zbog toga esto osjeaju bespomone i nesposobne preuzeti kontrolu nad svojim odlukama koje utjeu na njihov svakodnevni ivot3. Siromatvo je vid ili oblik prikraenosti koji se najee se svodi na materijalnu prikraenost, odnosno, na nedostatak financijskih sredstava. Siromatvo se moe definirati na dva naina kao multidimenzionalna te kao relativna prikraenost. Dok se relativna prikraenost odnosi na nemogunost adekvatne ishrane, odjee, kuanskih potreptina, zdravih radnih i ivotnih uvjeta, usluga uobiajenih u drutvu, siromatvo podrazumijeva nedostatak resursa koji omoguuju da se izbjegne prikraenost, odnosno, osiguraju ivotni uvjeti prihvatljivi u odreenom drutvu4. Siromatvo je jednodimenzionalni, a iskljuenost viedimenzionalni koncept. Siromatvo se svodi na financijsku (materijalnu) dimenziju ivota (tzv. dohodovno siromatvo), dok iskljuenost, osim nedostatka novca, podrazumijeva i prikraenost u drugim podrujima ivota: obrazovanje, zaposlenje, stanovanje, socijalne veze, politiko odluivanje, itd. Svrha borbe protiv siromatva jest preraspodjela resursa, dok se ublaavanjem iskljuenosti eli ostvariti vei stupanj socijalne integracije (ukljuenosti). Socijalno ukljuivanje je proces koji osobama izloenim riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti prua mogunost za stjecanje prilika i resursa nunih za puno sudjelovanje u gospodarskom, drutvenom i kulturnom ivotu, kao i za uivanje u ivotnom standardu i dobrobiti koji se smatraju normalom u drutvu u kojemu ive. Proces socijalnog ukljuivanja osigurava njihovo znaajnije aktivno sudjelovanje u procesu odluivanja, to utjee na njihov ivot i pristup temeljnim pravima. Europski pristup socijalnoj iskljuenosti temelji se na razumijevanju da siromatvo i socijalna iskljuenost nisu primarno rezultat ljudske slabosti pojedinaca, niti njihovih promaaja, nego su rezultat strukturalnih problema u drutvu. Na okolnosti u kojima se ljudi nau utjee cijeli niz razliitih gospodarskih, drutvenih i kulturnih imbenika koji su u uzajamnoj interakciji i uzajamno se pojaavaju. Iako ovi imbenici igraju odreenu ulogu u produljenju ili intenziviranju takve situacije, siromatvo i socijalna iskljuenost vie su od pukog neimanja posla ili nedostatnih prihoda.

Vidjeti Zajedniki memorandum o socijalnom ukljuivanju: http://www.mspm.hr/djelokrug_aktivnosti/medunarodna_suradnja/jim_zajednicki_memorandum_o_socijalnom_ukljucivanju_rh/ zajednicki_memorandum_o_socijalnom_ukljucivanju_hr 4 uur, Zoran: Siromatvo, viedimenzionalna deprivacija i socijalna iskljuenost u Hrvatskoj, Zagreb, 2006. <http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=20248>

Socijalna iskljuenost odnosi se na sve sluajeve kidanja socijalnih veza, a tri su glavne dimenzije iskljuenosti: ekonomska (nezaposlenost, oskudica financijskih sredstava) koja se ogleda u dugotrajnoj ovisnosti o naknadama socijalne pomoi i dugotrajnoj iskljuenosti iz svijeta plaenog rada; nepriznavanje socijalnih, graanskih i politikih prava koja se javlja kao uskraenost prava (posebice na stanovanje i zdravstvenu skrb) te kumuliranje tekoa i hendikepa koji vode dugoronoj neintegriranosti; rupture u socijalnim odnosima5 koje rezultiraju izolacijom i kidanjem socijalnih ili obiteljskih veza. Nekoliko je skupina posebno pogoeno socijalnom iskljuenou i siromatvom u Hrvatskoj osobe s invaliditetom, osobe s duevnim smetnjama, beskunici, nezaposleni, umirovljenici i Romi. Socijalna iskljuenost i siromatvo meu Romima znatno su raireniji nego kod ostalih drutvenih skupina. U romskoj zajednici apsolutna prikraenost daleko nadmauje relativnu. Procjenjuje da 76% Roma i 20% ostalog stanovnitva koji ive u blizini romskih naselja ive u apsolutnom siromatvu. Pored toga, njihovo je siromatvo esto dubinsko i trajno te pogaa gotovo sve aspekte ivota ukljuujui stanovanje, obrazovanje, zdravlje, zapoljavanje6. Nadalje, socijalna iskljuenost Roma je viestruka. Osim to se ogleda u sve tri glavne dimenzije iskljuenosti, iskljuenost Roma, posebice marginaliziranih romskih zajednica, protee se i na druge dimenzije iskljuenosti, poput politike, financijske, kulturne, simbolike ili prostorne. Sve ove vrste iskljuenosti meusobno su uzrono-posljedino povezane i zadravaju Rome u cjelini, a posebno marginalizirane i segregirane romske zajednice unutar ukupne romske populacije, u zaaranom krugu iskljuenosti i prikraenosti. Stoga, kako bi se postigla odriva socijalna ukljuenost i smanjivanje siromatva Roma u Republici Hrvatskoj, politika sprjeavanja ili smanjivanja iskljuenosti zahtijeva dinamian i sveobuhvatan pristup koji kombinira ekonomske i socijalne mjere.

II.2 Ekonomske implikacije (troak) iskljuenosti Roma

Kao iskljuena skupina u najveem broju zemalja u kojima ive, Romi se suoavaju s ogranienim pristupom obrazovanju, potekoama pri ukljuivanju u trite rada, prihodovna razina im je znaajno nia nego u veinskog stanovnitva, te povezano s tim, zdravstvena slika populacije im je loa to za posljedicu ima veu stopu smrtnosti i nia oekivanja vezana uz duinu ivotnog vijeka. Iskljuenost Roma ne uzrokuje samo znatniju ljudsku patnju, znaajne direktne trokove u javnim proraunima, nego i indirektne trokove vezane uz gubitke u produktivnosti. Pratei trendove nataliteta mogue je uoiti postojanje jedne posebne razlike izmeu romske populacije u odnosu na veinsko stanovnitvo, a koja je vezana uz dinamiku stanovnitva. Romsku populaciju i veinu ostalog stanovnitva karakteriziraju opreni demografski trendovi. Demografski pokazatelji u Europskoj uniji pokazuju da dok veinsko stanovnitvo ubrzano stari,
5

(Choff, 2001:207), uur, Zoran, Socijalna iskljuenost: pojam, pristupi i operacionalizacija, Zagreb, 2004 <http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=22120> 6 Bejakovi, Predrag, Vodi za socijalnu ukljuenost, Institut za javne financije, 2009.

istovremeno se udio romske populacije poveava. Kao posljedica toga, poveava se i udio Roma u ekonomski aktivnoj populaciji. Kretanje dobne strukture u Republici Hrvatskoj uglavnom reflektira kretanje dobne strukture Europske unije. Demografsku situaciju u Hrvatskoj ve due vrijeme obiljeavaju trendovi brojanog smanjivanja i starenja stanovnitva. Prirodni prirast je kontinuirano negativan, iako je u 2009. godini blago porasla stopa ukupnog fertiliteta7 te dolazi do poveavanja udjela starijeg stanovnitva i smanjivanja udjela mlaeg, to jest, starenja stanovnitva. Indeks starenja stanovnitva Hrvatske u kontinuiranom je porastu. Od 2001. do 2005. godine indeks starenja poveao se za 8,9% za ukupno, a 10,7% za ensko stanovnitvo, dok je poveanje indeksa starenja za muko stanovnitvo u promatranom razdoblju iznosilo 7,1%8. Ova poveanja uvelike su premaila procjene za isti period, koje su predviale poveanje indeksa starenja za 6% za ukupno i ensko stanovnitvo, te 7% za muko stanovnitvo9. U 2010. godini predvieni indeks starenja iznosio je 110,3% za ukupnu populaciju, 133,3% za ensko stanovnitvo te 88,5% za muko stanovnitvo. Ovaj proces starenja stanovnitva Republike Hrvatske nastavit e se i dalje ukoliko ne doe do radikalnog porasta nataliteta, to je u postojeoj situaciji gotovo nemogue, ili imigracije populacije u fertilnom razdoblju. Predvia se da e se starenje stanovnitva nastaviti te neka demografska predvianja ukazuju da e do 2031. godine udio starih ljudi u Hrvatskoj biti izmeu 20% i 25% ukupnog stanovnitva10. Indeks starenja romske populacije prema popisu stanovnitva iz 2001. godine iznosio je 5,5 to je posve suprotno indeksu starenja ostale populacije, koji je u istoj godini iznosio 90,7. Iako podaci popisa stanovnitva iz 2011. godine nisu dostupni, moe se pretpostaviti da su razlike izmeu romskog i ostalog stanovnitva jo uvijek ogromne, te da e udio radno sposobnog romskog stanovnitva porasti unutar ukupnog udjela radno sposobnog stanovnitva Republike Hrvatske. Trenutno u Republici Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama u kojima ive Romi, najveem dijelu radno sposobnih Roma nedostaje razina i opseg obrazovanja potrebnog za uspjeno sudjelovanje u tritu rada. Razmjerno velik broj Roma u veini zemalja ne doprinosi punjenju dravnog i lokalnih prorauna u veoj mjeri jer uglavnom ive od socijalne pomoi koju upotpunjuju zaradom od rada na crno. Posljedica toga su gubici izraeni u stotinama milijuna eura u produktivnosti i fiskalnim davanjima vladama tih zemalja.11
7

Republika Hrvatska, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Izvjee o provedbi Zajednikog memoranduma o socijalnom ukljuivanju Republike Hrvatske (JIM) u 2010. godini 8 Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Procjena stanovnitva Republike Hrvatske u 2010. godini <http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/07-01-04_01_2011.htm> 9 Tomek-Roksandi, Spomenka; Perko, Goran; Lipovak, Mirjana; Mihok, Diana; Puljak, Ana; Radaevi, Hrvoje; ulig, Josip Usporedba procjene indeksa starenja zagrebakog, hrvatskog i europskog puanstva (II dio) / ( Comparison Assessment of the Zagreb, Croatian and European Population Aging Index (PartII) ), Hrvatski asopis za javno zdravstvo (1845-3082) 2 (2006), 8; <http://www.hcjz.hr/old/clanak.php?id=13023> 10 Republika Hrvatska, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi , Zajedniki memorandum o socijalnom ukljuivanju Republike Hrvatske, oujak 2007. 11 The World Bank, Europe and Central Asia, Human Development Department, Economic Costs of Roma Exclusion, travanj 2010.http://siteresources.worldbank.org/EXTROMA/Resources/Economic_Costs_Roma_Exclusion_Note_Final.pdf. Prema ovom izvjetaju Odjela za razvoj ljudskih resursa za podruje Europe i Sredinje Azije, Svjetske Banke, koji prikazuje analize podataka za etiri europske zemlje u kojima ivi brojnija romska populacija Rumunjska, Bugarska Srbija i Republika eka nia granica procjene gubitaka u razini produktivnosti iznosi vie od 2 milijarde eura godinje, to potvruju i procjene UNDP-a iz 2006. godine. Nia granica fiskalnih gubitaka na godinjem nivou za ove etiri zemlje iznosi 843 milijuna eura. UNDP je procijenio da ekonomski gubici kombinirano za sve etiri zemlje iznose ak 5,7 milijardi eura godinje, dok fiskalni gubici iznose 2 milijarde eura godinje. Godinji fiskalni dobici nastali premoivanjem nesklada u zapoljavanju mnogo su vei od ukupnog troka ulaganja u javno obrazovanje sveukupne romske djece 7,7 puta vei u Bugarskoj, 7,4 puta vei u Republici ekoj, 2,4

Za Republiku Hrvatsku u ovom trenutku ne postoje egzaktni podaci o ekonomskim implikacijama socijalne iskljuenosti Roma. Meutim, prema anketi UNDP, Svjetske Banke i DG Regio, u 2011. godini udio zaposlenih (stopa zaposlenosti) unutar radno sposobne populacije iznosio je 34,91% Roma, u odnosu na 77,13% ostalog stanovnitva, dok je udio nezaposlenih (stopa nezaposlenosti) unutar radno sposobne populacije iznosio 65,09% za Rome te 22,87% za ostalo stanovnitvo. Kada se govori o stopi radne aktivnosti, podaci su pokazali da je samo 18,21% Roma radno aktivno, u odnosu na 58,41% radno aktivnog ostalog stanovnitva. Nadalje, kada se govori o apsolutnom siromatvu s prihodom kuanstva ispod definirane granice siromatva od 25 kuna na dan ($4,30), anketa je pokazala da u ovu skupinu spada 8,90% romskih u odnosu na 5,47% kuanstava ostalog stanovnitva. Indeks materijalne prikraenosti pokazuje da je 86,35% Roma materijalno prikraeno u odnosu na 41,59% ostalog stanovnitva, dok je ekstremno materijalno prikraeno 66,01% Roma naprema 23,24% ostalog stanovnitva. Samo je 4,49% Roma u dobnim granicama 25-64 godine starosti provelo u obrazovnom sustavu prosjean broj godina, u odnosu na 10,58% ostalog stanovnitva. Pri tome je samo 3,54% Romkinja provelo prosjean broj godina u obrazovnom sustavu, u odnosu na 5,44% romskih mukaraca. Ovi podaci govore da romska zajednica u Republici Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama Europe, pokazuje sline elemente ekonomske i socijalne iskljuenosti nizak stupanj obrazovanja, visoku stopu nezaposlenosti i visoku stopu materijalne prikraenosti, to podrazumijeva ovisnost o sustavu socijalne skrbi i naknadama za uzdravanje, ali i posljedino loiju zdravstvenu sliku populacije. Slijedom toga, ekonomske implikacije i financijski troak povezan sa socijalnom i ekonomskom iskljuenou Roma postoje, a Republika Hrvatska, kao i druge zemlje Europe u kojima ivi iskljuena romska populacija, podnosi teret financijskog gubitka. Ukljuivanje Roma nuna je i dugorono financijski profitabilna investicija. Vano je prepoznati da pored prepreka kao to je diskriminacija Roma na tritu rada, velikoj veini radno sposobnih Roma u Republici Hrvatskoj, ba kao i u drugim zemljama Europe, nedostaje ljudski kapital potreban za efikasno sudjelovanje na tritu rada. Veoma nizak nivo obrazovanja meu radno sposobnim Romima pretvara se u iskljuenost iz trita rada te posljedino u ekonomske i fiskalne gubitke. Stoga je od posebne vanosti ulagati u obrazovanje Roma, jer premoivanje nesklada u obrazovanju predstavlja i ekonomski nuan izbor. Ulaganje u obrazovanje romske djece stoga, ne doprinosi samo napretku romske zajednice ve drutva u cjelini. Korist koju bi drava mogla imati proizlazila bi iz poveanih prihoda drave od poreza na dohodak, doprinosa iz plae, uteda na osiguranju od nezaposlenosti, socijalnoj pomoi, poticajnim mjerama za zapoljavanje, i slino.12(Kertesi i Kezdi, 2006) . Analize Svjetske Banke u etiri zemlje pokazale su da osim to se lake ukljuuju u trite rada, obrazovaniji Romi mogu oekivati i mnogo vee zarade. Prema procjenama, u narednom
puta vei u Rumunjskoj i 3,3 puta vei u Srbiji. Republika Slovaka procjenjuje da ekonomski gubici koji rezultiraju iz socijalne iskljuenosti Roma dostiu 7% BDP-a. Republika Slovaka takoer procjenjuje da su trokovi iskljuenosti Roma iz trita rada vei od trokova potrebnih za njihovo ukljuivanje u drutvo. Predvianja govore da e ovi trokovi s vremenom rasti, jer je romska populacija mlaa, a broj lanova u romskim obiteljima vei nego kod veinskog stanovnitva. Financijski gubitak je utoliko vei, koliko je vei nesklad u produktivnosti izmeu Roma i veinske populacije, kao to je to sluaj primjerice u Rumunjskoj.
12

Istraivanje "Oekivana dugorona korist za proraun od obrazovanja Roma u Maarskoj" procjenjuje kako je neto proraunska korist (povrat uloenih sredstava u obrazovanje) za dijete u koje se ulae od etvrte godine ivota 70.000,00 eura u sluaju da zavri srednjokolsko obrazovanje, a oko 55.000,00 eura u sluaju da zavri strukovnu kolu. Istraivanje je osim procjena po pojedinanom djetetu uzelo u obzir i relativnu nesigurnost povrata investicije kod sve djece te je utvrdilo kako je za ulog od 14.000,00 eura po djetetu potrebno 20% uspjenosti kako bi se osigurao povrat uloenih sredstava (Kertesi i Kezdi, 2006).

razdoblju od 20-30 godina, kada se pokau rezultati promjena vezani uz obrazovanje Roma, bit e vidljivo da su trokovi integracije Roma daleko manji nego trokovi odravanja standarda njihovih socio-ekonomskih uvjeta. Kada bi se stopa zaposlenosti Roma poveala na razinu stope zaposlenosti veinskog stanovnitva, ukupna stopa zaposlenih bila bi vea za 5-10% ovisno o broju i veliini romske populacije u pojedinoj zemlji. Uzimajui u obzir utjecaj toga na rast BDPa, nacionalne ekonomije bi zabiljeile znaajan napredak u svim indikatorima koji se temelje na postotku BDP-a po glavi stanovnika.13 Prema veini standardnih ekonomskih modela, poput onog Svjetske Banke, poveanje sudjelovanja nezaposlenog radno sposobnog stanovnitva u tritu rada je nuno za ekonomski rast. Budui da je u romskoj zajednici udio osoba stariji od 50 godina openito nii, a udio osoba mlaih od 30 godina znaajni vei nego u veinskog stanovnitva, romska populacija predstavlja znaajan i trajno rastui udio resursa potrebnih za sudjelovanje u tritu rada. Prema skromnim procjenama ukljuivanje radno sposobne romske populacije u trite rada moglo bi potaknuti rast nacionalnog BDP-a za 4-6%. Stoga drave u kojima ive romske zajednice, a koje za jedan od prioriteta ne postavljaju ekonomsko ukljuivanje Roma, ako se izuzmu socijalne usluge, gube veliki dio financijskog dobitka. Ovi gubici se odraavaju i ukljuuju: indirektan troak kroz izgubljeni BDP, zbog toga to socijalno iskljueni nezaposleni Romi ne pridonose domaem proizvodu; poveane izdatke drave za socijalnu skrb, novane potpore i izdatke za zdravstveno osiguranje iskljuenih i siromanih osoba; gubitke kroz poveanje trokova za zdravstveno osiguranje, kao rezultat loih uvjeta ivota i nedostatne prevencije; gubitke povezane s trokovima obrazovanja u segregiranim kolama i kolama s niskim obrazovnim standardima koje ne pruaju kvalitetno obrazovanje, a pored toga kole s posebnim programima zahtijevaju vee trokove; trokove poveane sigurnosti uzrokovane veim stopama kriminala kao posljedicom iskljuenosti i ekonomske prikraenosti; poveane administrativne trokove vezane uz nadgledanje tijekova socijalne skrbi14. Gubici vezani uz nisku razinu zaposlenosti Roma te uz trokove kao to su zdravstveno osiguranje za nezaposlene, socijalna skrb, novane pomoi i neuinkovitost obrazovnog sustava u odnosu na razinu obrazovanja pripadnike romske zajednice, direktno negativno utjeu na drutveni standard. Jednako uee Roma u radu nuno je kako bi se izalo na kraj s rastuim trokovima na nacionalnom nivou, a koji se odnose se na mirovine, zdravstvenu zatitu i druge trokove povezane sa starenjem stanovnitva. Uspjeno i odrivo ukljuivanje Roma, osim to bi znailo poboljanje poloaja romske zajednice, donijelo bi i ekonomsku i financijsku dobit od koristi za cijelu zajednicu. Stoga je nuno razumjeti da socijalno ukljuivanje Roma nije samo moralna obveza jedne drave, nego i ekonomska nunost. Potpuno ukljuivanje Roma je kljuno ne samo kao dobro djelo u odnosu na romsku zajednicu, nego i zbog financijskih interesa zemlje.
13

Committee on Civil Liberties, Justice and Home Affairs, Jrka, Lvia, Working document on the EU strategy on the social inclusion of Roma, rujan 2010, <http://www.feantsa.org/files/freshstart/Communications/Flash%20EN/Docs_relating_to_Flash_2010/September/100928jarokaworking-doc-roma.pdf>

Marcinin A. and Marcininov . The Cost of Non-Inclusion - The key to integration is respect for diversity. Open Society Foundation, Bratislava, 2009, <http://www.romadecade.org/files/ftp/Publications/2_cost_of_non_inclusion.pdf >

14

II.3 Meunarodni normativni okvir za donoenje i provedbu Strategije

Analiza stanja: Republika Hrvatska u meunarodnom kontekstu posebnu panju posveuje potivanju prava Roma i snaenju njihovog ukljuivanja u sve aktivnosti u drutvu, dok na nacionalnom planu svoje aktivnosti temelji na meunarodnim standardima i meunarodnim instrumentima, globalnim i regionalnim15, kojih je na podruju ljudskih prava Hrvatska stranka. Temeljem istih, takoer redovito izrauje i predstavlja svoja nacionalna izvjea. Glede promicanja i zatite prava Roma, RH aktivno surauje s meunarodnim organizacijama koje se bave ljudskim pravima. Pri tome se posebna panja pridaje suradnji s Ujedinjenim narodima, posebice Vijeem za ljudska prava kao i suradnji s tematskim procedurama Vijea za ljudska prava kojima je Hrvatska uputila otvoreni poziv. U tom smislu, temeljem posjeta Hrvatskoj, posebna izvjestiteljica za odgovarajue stanovanje UN-a sainila je izvjee koje se u jednom dijelu odnosi na Rome16. Na podruju suradnje s Vijeem Europe, Hrvatska uz potivanje odredbi regionalnih instrumenata koje je ratificirala, izvrava odluke Europskog suda za ljudska prava17 te provodi preporuke Parlamentarne skuptine i Odbora ministara kao i Europske komisije protiv rasizma i nesnoljivosti. U Hrvatskoj se provodi kampanja Vijea Europe Dosta kojoj je RH pristupila u 2008., a koja je namijenjena borbi protiv diskriminacije Roma (spot je prikazan na HTV-u). Hrvatska takoer surauje s Organizacijom za europsku suradnju i sigurnost, koja na ovom podruju, posebice kroz Ured za demokratske institucije i ljudska prava, prati situaciju vezanu za promicanje i zatitu prava Roma. Hrvatska daje punu potporu dokumentu Okvir EU za nacionalne integracije Roma do 2020. koji poziva na jaanje mjera na podruju obrazovanja, zapoljavanja, zdravstva i stanovanja u kontekstu smanjivanja postojeih problema u odnosu na integraciju Roma u drutvo.
Republika Hrvatska aktivna je i u Desetljeu za ukljuivanje Roma, ukljuujui predsjedanje od srpnja 2012. do prosinca 2013.

"Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, ine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj snazi su iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili suglasno opim pravilima meunarodnog prava", propisano je lankom 140. Ustava Republike Hrvatske. Osim ugovornim obvezama, Republika Hrvatska je meunarodno vezana i ostalim meunarodnopravnim obvezama koje potjeu iz lanstva u meunarodnim organizacijama. Za ostvarivanje prava Roma osobito su znaajni sljedei meunarodni ugovori i dokumenti:

15

Navode se kljuni instrumenti: - Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, iz 1951. s dodatnim protokolima - Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina, iz 1995. - Europska socijalna povelja - Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima, iz 1992. Vidi izvjee: (A/HRC/16/42/Add2), sainjeno temeljem posjeta iz srpnja 2010. Vidi predmet Oru (zahtjev 15766/03) 10

16 17

DOKUMENTI UJEDINJENIH NARODA 1. 2. Opa deklaracija o ljudskim pravima usvojena 1948. godine Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima iz 1966. godine i Fakultativni protokol uz Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima od 1966. godine Meunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima od 1966. godine Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije od 1965. godine Konvencija UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena od 1979. godine i Fakultativni protokol uz Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena od 1999. godine Konvencija o pravima djeteta od 1989. godine i Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima djeteta, o prodaji djece, djejoj prostituciji i djejoj pornografiji od 2000. godine Deklaracija o pravima pripadnika nacionalnih ili etnikih, vjerskih ili jezinih manjina od 1992. godine

3. 4. 5.

6.

7.

DOKUMENTI VIJEA EUROPE I EUROPSKOG PARLAMENTA Vijee Europe veliki dio svojih aktivnosti posveuje zatiti ljudskih prava te, osobito, zatiti manjina. Pravna obveznost tih dokumenata razliita je s obzirom na to radi li se o ugovornim obvezama koje je Hrvatska izrijekom preuzela ili se radio obvezama temeljem ovlatenja tijela Vijea Europe. Vijee Europe predstavlja organizaciju ije se aktivnosti proteu na zatitu ljudskih prava i demokracije, ouvanje i razvoj europskog kulturnog identiteta i rjeavanje drutvenih problema kao to su zatita manjina i borba protiv ksenofobije, zatita okolia i slino. Unutar navedenog djelokruga nastao je niz dokumenata koji se, izmeu ostaloga, odnose i na zatitu Roma, te koji su za Republiku Hrvatsku, kao lanicu Vijea Europe, obvezujui. To su: 1. 2. 3. 4. 5. Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (tzv. Europska konvencija o ljudskim pravima) od 1951. godine i dodatni protokoli Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina od 1995. godine Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima od 1992. godine Instrument Srednjoeuropske inicijative za zatitu nacionalnih manjina od 1994. godine Preporuke Odbora ministara, drugih tijela Vijea Europe i Europskog parlamenta koje se odnose na posebna pitanja vezana uz Rome: a) b) c) Preporuka Odbora ministara Rec(2000)4 Naelne smjernice o obrazovnoj politici glede romske/ciganske djece u Europi od 2000. godine Preporuka Odbora ministara Rec(2001)17 o poboljanju gospodarskog poloaja i zapoljavanja Roma/Cigana i nomada u Europi od 2001. godine Rezolucija Europskog parlamenta P6_TA(2006)0244 o poloaju Romkinja u Europskoj uniji od 2006. godine
11

6. 7.

Preporuka Europske komisije protiv rasizma i nesnoljivosti (ECRI) o borbi protiv rasizma i nesnoljivosti protiv Roma/Cigana od 1998. godine Specifine preporuke Odbora ministara Vijea Europe i Europske komisije protiv rasizma i nesnoljivosti u okviru procesa praenja provedbe obveza koje se odnose na Republiku Hrvatsku: a) b) Rezolucija Odbora ministara ResCMN(2002)1 o provedbi Okvirne konvencije za zatitu nacionalnih manjina od strane Hrvatske od 2002. godine Drugo, tree i etvrto izvjee Europske komisije protiv rasizma i nesnoljivosti (ECRI) o Hrvatskoj CRI (2001) 34 od 2001., CRI(2005)24 od 2005. godine i CRI (2012) 45, od 2012. godine

II.4 Normativni okvir Republike Hrvatske za donoenje i provedbu Strategije

Normativni okvir koji regulira prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj ine: Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine", br. 85/10. - proieni tekst); Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine", br. 155/02., 47/10., 80/10. i 93/11.); Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine", br. 51/2000.); Zakon o osobnoj iskaznici (Narodne novine", br. 11/02., 122/02. i 31/06.); Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne novine br. 51/00. i 56/00.); Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 901/11, 16/12, 86/12) Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica (Narodne novine", br. 83/02.); Zakon o elektronikim medijima (Narodne novine", br. 153/09.); Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji (Narodne novine" br. 137/10.); Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (Narodne novine", br. 120/11 proieni tekst); Zakon o sustavu dravne uprave (Narodne novine" br. 150/11.); Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine", br. 60/01. vjerodostojno tumaenje, 129/05., 109/07., 125/08., 36/09. i 150/11.); Zakon o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (,,Narodne novine'', br. 33/01., 10/02., 155/02., 45/03., 43/04., 40/05., 44/05. proieni tekst i 109/07.); Zakon o izboru opinskih naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba (Narodne novine", br. 109/07., 125/08., 24/11. i 150/11.); Zakon o dravnim slubenicima (Narodne novine" br. 92/05., 107/07., 27/08., 49/11. i 150/11.); Zakon o slubenicima i namjetenicima u lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine", br. 86/08.); Zakon o sudovima (Narodne novine", br. 122/10.- proieni tekst, 27/11. i 130/11.); Zakon o dravnom odvjetnitvu (Narodne novine", br. 76/09., 153/09., 116/10.,145/10., 57/11. i 130/11.); Zakon o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine", br. 85/08.);
12

Zakon o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, br. 82/08); Zakon o socijalnoj skrbi (,,Narodne novine'' br. 33/12) Kazneni zakon (Narodne novine" br. 125/11.) i Zakon o popisu stanovnitva, kuanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (Narodne novine", br. 92/10.) Ustav Republike Hrvatske18 kao temeljni pravni akt Republike Hrvatske, zasnovan je na naelima slobode, jednakosti, nacionale ravnopravnosti i socijalne pravde, i potivanja prava ovjeka kako je propisano lankom 3.: Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav najvie su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava. Nadalje, Hrvatski Ustav jak naglasak stavlja na jednakost svih pojedinaca i grupa u lanku 14. koji propisuje: Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. U u lanku 66. navodi: "Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovima sposobnostima. Obvezno obrazovanje je besplatno u skladu sa zakonom." Promjenom Ustava Republike Hrvatske iz lipnja 2010. godine, uz ranije navedene nacionalne manjine, u tekst Ustava dodaju se i Bonjaci, Slovenci, Crnogorci, Makedonci, Rusi, Bugari, Poljaci, Romi, Rumunji, Turci, Vlasi i Albanci, tako da su sada u Izvorinim osnovama izrijekom navedene sve 22 nacionalne manjine koje ive u Republici Hrvatskoj. Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (UZNM)19 pripadnicima svih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, dakle i pripadnicima romske nacionalne manjine, jame se sljedea prava: Izjanjavanje o pripadnosti nacionalnoj manjini; Uporaba imena i prezimena na manjinskom jeziku i pismu; Dobivanje osobne iskaznice i na manjinskom jeziku i pismu; Sluenje svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u slubenoj uporabi; Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu kojim se slue; Uporaba svojih znamenja i simbola; Kulturna autonomiju odravanjem, razvojem i iskazivanjem vlastite kulture, te ouvanjem i zatitom svojih kulturnih dobara i tradicije; 8. Pravo na oitovanje svoje vjere te na osnivanje vjerskih zajednica zajedno s drugim pripadnicima te vjere; 9. Pristup sredstvima javnog priopavanja i obavljanja djelatnosti javnog priopavanja (primanje i irenje informacija) na jeziku i pismu kojim se slue; 10. Samoorganiziranje i udruivanje radi ostvarivanja zajednikih interesa; 11. Zastupljenost u predstavnikim i izvrnim tijelima na dravnoj i lokalnoj razini, te u upravnim i pravosudnim tijelima; 12. Sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u javnom ivotu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijea i predstavnika nacionalnih manjina te
18 19

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Ustav Republike Hrvatske, proieni tekst < http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/232289.html> Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, 2002. <http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/310287.html>

13

13. Zatita od svake djelatnosti koja ugroava ili moe ugroziti njihov opstanak, ostvarivanje prava i sloboda.

II.5 Usklaenost Strategije sa strategijama Europske unije

Pri izradi Nacionalne strategije za ukljuivanje Roma od 2013. do 2020. godine, posebna panja je posveena usklaenosti s dva znaajna dokumenta Europske unije usmjerena na ukljuivi rast i razvoj koji potie socijalno i ekonomsko ukljuivanje marginaliziranih skupina Europskom strategijom za pametan, odriv i ukljuiv rast Europa 202020 te Okvirom EU za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. godine21, koji sadri smjernice dravama lanicama za izradu nacionalnih strategija integracije Roma kako bi se osigurala primjena djelotvornih politika za socijalno i ekonomsko ukljuivanje romske nacionalne manjine. Pored toga, Strategija se oslanja i na dokumente: Europska platforma protiv siromatva i socijalne iskljuenosti: europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju22 i Socijalna i ekonomska integracija Roma u Europi23, koji su od znaaja za socijalno i ekonomsko ukljuivanje i poboljanje poloaja Roma na podruju Europske unije. 1. EUROPA 2020.

U svojem nastojanju prevladavanja gospodarske krize Europska unija je u 2010. godini usvojila Europsku strategiju za pametan, odriv i ukljuiv rast Europa 2020. Ova strategija predstavlja platformu unije za zajedniki izlazak iz krize te preobrazbu Europske unije. Strategija Europa 2020. predlae tri prioriteta koji se meusobno nadopunjuju pametan rast razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji; odriv rast promicanjem ekonomije koja uinkovitije iskoritava resurse, koja je zelenija i konkurentnija; te ukljuiv rast njegovanjem ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi drutvenu i teritorijalnu povezanost. U okviru prioriteta ukljuivog rasta, cilj je osigurati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u svrhu podizanja svijesti i prepoznavanja osnovnih ljudskih prava osoba koje su pogoene siromatvom i socijalnom iskljuenou, omoguavajui im da ive dostojanstveno i aktivno sudjeluju u drutvu. Od drava lanica oekuje se promicanje zajednike kolektivne i individualne odgovornosti u borbi protiv siromatva i socijalne iskljuenosti te definiranje i provoenje mjera usmjerenih na specifine okolnosti grupa u posebnom riziku. Kao jedna od ciljanih skupina eksplicitno su navedeni Romi kao najbrojnija, a istovremeno socijalno i ekonomski najiskljuenija europska nacionalna manjina.
Europa 2020 Europska strategija za pametan, odriv i ukljuiv rast, oujak 2010. <http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1300804774_Europa_2020.pdf> 21 Communication from the Commission to the Council, the European Parliament, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions - An EU Framework for National Roma Integration Strategies up to 2020, travanj 2011. <http://ec.europa.eu/justice/policies/discrimination/docs/com_2011_173_en.pdf> 22 Communication from the Commission to the Council, the European Parliament, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions The European Platform against Poverty and Social Exclusion: A European framework for social and territorial cohesion, prosinac 2010. <http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2010:0758:FIN:EN:PDF> 23 Communication from the Commission to the Council, the European Parliament, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions - The social and economic integration of the Roma in Europe, travanj 2010. <http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2010:0133:FIN:EN:PDF>
20

14

2.

Priopenje Komisije Europskom parlamentu, Vijeu, Europskom ekonomskom i socijalnom odboru i Odboru regija EUROPSKA PLATFORMA PROTIV SIROMATVA I SOCIJALNE ISKLJUENOSTI: EUROPSKI OKVIR ZA SOCIJALNU I TERITORIJALNU KOHEZIJU

Europska platforma protiv siromatva i socijalne iskljuenosti: europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju, usvojena u 2010. godini postavlja okvir za postizanje ciljeva Europske unije vezanih uz smanjenje siromatva i socijalne iskljuenosti za najmanje 20 milijuna do 2020. godine. Ova platforma dio je strategije Europa 2020. za pametan, odriv i ukljuiv rast. Kljune aktivnosti ove platforme ukljuuju poboljan pristup marginaliziranim i socijalno iskljuenim skupinama zaposlenju, socijalnoj sigurnosti, osnovnim uslugama (zdravstvo, stanovanje, itd.) i obrazovanju; bolje koritenje EU fondova za podrku socijalnom ukljuivanju i suzbijanju diskriminacije; socijalne inovacije kako bi se iznale pametna rjeenja u Europi nakon krize, posebice u smislu efektivnije i uinkovitije socijalne skrbi; nova partnerstva javnog i privatnog sektora. Poseban zadatak drava lanica prema ovom dokumentu, jest definiranje i provedba mjera koje su usmjerene na posebne grupe, meu kojima se izdvajaju upravo Romi, ostale manjinske skupine, obitelji s jednim roditeljem, starije ene, osobe s invaliditetom i beskunici. U tom smislu Europska platforma daje naelni okvir za mjere koje je Republika Hrvatska uvela svojim stratekim dokumentima koji se tiu Roma/kinja. 3. Priopenje Komisije Europskom parlamentu, Vijeu, Europskom ekonomskom i socijalnom odboru i Odboru regija OKVIR EU ZA NACIONALNE STRATEGIJE INTEGRACIJE ROMA DO 2020. GODINE

Okvir EU za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. godine je odgovor Europske unije na trenutnu situaciju u Uniji vezanu uz poloaj Roma te poticaj na odluno djelovanje, u aktivnom dijalogu s Romima, kako bi se prekinula ekonomska i socijalna marginalizacija najvee europske manjine. Temeljem Direktive 2000/43/EZ, drave lanice24 imaju obvezu Romima (kao i ostalim graanima EU) osigurati nediskriminirajui pristup obrazovanju, zapoljavanju, strunom osposobljavanju, zdravstvu, socijalnoj zatiti i stanovanju. Prema smjernicama Europske Komisije, nacionalne strategije drava lanica trebaju slijediti ciljani pristup koji e, sukladno Zajednikim temeljnim naelima o ukljuivanju Roma25, aktivno pridonijeti drutvenoj integraciji Roma u glavninu drutva i uklanjanju odijeljenosti, gdje ona postoji te se uklopiti i pridonijeti irem okviru strategije Europa 2020. i stoga biti sukladni nacionalnim programima reformi. Kako bi se postigao vidljiv napredak u integraciji Roma potrebno je osigurati usredotoenje nacionalnih, regionalnih i lokalnih integracijskih politika na
24 25

COM(2010) 133, Socijalna i ekonomska integracija Roma u Europi. Deset zajednikih temeljnih naela o ukljuivanju Roma predstavljeno je na prvom sastanku Platforme 24. travnja 2009. U dodatku su zakljuaka Vijea od 8. lipnja 2010:European Commission, 10 Common Basic Principles on Roma Inclusion, 2009 http://www.coe.int/t/dg4/youth/Source/Resources/Documents/2011_10_Common_Basic_Principles_Roma_Inclusion.pdf. Obuhvaaju: 1) konstruktivne, pragmatine i nediskriminatorne politike 2) eksplicitno, ali ne iskljuivo usmjerenje 3) interkulturni pristup 4) usmjerenje ka ukljuivanju u maticu 5) svijest o rodnoj dimenziji 6) prijenos politika temeljenih na dokazima 7) uporabu instrumenata EU-a 8) ukljuivanje regionalnih i lokalnih vlasti 9) ukljuivanje civilnog drutva 10) aktivno sudjelovanje Roma.

15

Rome na jasan i specifian nain putem eksplicitnih mjera za uklanjanje izazova s kojima se suoavaju. Komisija dravama lanicama predlae izradu nacionalnih strategija integracije Roma, te prilagodbu postojeih, da bi se ispunili ciljevi EU-a za integraciju Roma, i to ciljanim akcijama i dostatnim financiranjem (nacionalnim, EU i drugim) za njihovu provedbu. Ova Strategija je izraena sukladno temeljnim preporukama Okvira EU, istovremeno zadravajui iri obuhvat koji nasljeuje iz Nacionalnog programa za Rome, za koji je ocijenjeno da bitno pridonosi napretku poloaja pripadnika romske nacionalne manjine, odnosno smanjivanju jaza u odnosu na ostalo stanovnitvo 4. Priopenje Komisije Europskom parlamentu, Vijeu, Europskom ekonomskom i socijalnom odboru i Odboru regija SOCIJALNA I EKONOMSKA INTEGRACIJA ROMA U EUROPI

Socijalna i ekonomska integracija Roma u Europi je strateki dokument Europske unije usvojen u 2010. godini kao nadogradnja na mobilizaciju institucija EU, drava lanica, meunarodnih organizacija i organizacija civilnog drutva potpori socijalnoj i ekonomskoj integraciji Roma. Europska unija, nastoji potaknuti snaniju suradnju izmeu nacionalnih, europskih i meunarodnih aktera kako bi se poveala uinkovitost ve postojeih instrumenata u postizanju ukljuivanja romskih zajednica. Kao temelj za jaanje suradnje ovaj dokument navodi Europsku platformu za ukljuivanje Roma te Zajednika temeljna naela za ukljuivanje Roma.

II.6 Usklaenost Strategije sa stratekim okvirom Republike Hrvatske

Sastavni dio stratekog okvira Strategije ine i drugi nacionalni planovi, programi i strategije u kojima su definirani ciljevi i propisane mjere za unaprjeivanje provedbe socijalnog ukljuivanja i poboljanja poloaja marginaliziranih skupina, a koji su od znaaja za ostvarivanje prava Roma:

Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje od 2011. godine Strategija obrazovanja odraslih od 2007. godine Nacionalni plan za poticanje zapoljavanja za 2011. i 2012. godinu Nacionalni provedbeni plan za socijalno ukljuivanje za 2011. i 2012. godinu Strategija razvoja socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2011. do 2016. Godine Nacionalni program za mlade od 2009. do 2013.g Nacionalna strategija razvitka zdravstva za razdoblje od 2006. do 2011. godine Nacionalni program zatite i promicanja ljudskih prava od 2008. do 2011. godine Nacionalna politika za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. godine Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2012. do 2015. godine Nacionalni program prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno - obrazovnom sustavu, te djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi za razdoblje od 2010. do 2014. godine Nacionalna strategija suzbijanja zlouporabe opojnih droga u Republici Hrvatskoj 2006.-2012. Strategija razvitka slubene statistike Republike Hrvatske 2004. 2012. Program statistikih aktivnosti Republike Hrvatske za razdoblje od 2008. do 2012. godine

16

Strateki pristup temelji se i na obvezama koje su preuzete potpisivanjem memoranduma s Europskom komisijom, a koji su takoer svojim sadrajem o znaaja za poboljanje socioekonomskog poloaja Roma: 1. Zajedniki memorandum o socijalnom ukljuivanju Republike Hrvatske (JIM) Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i Europske komisije od 2007. godine, prioriteti kojega su borba protiv siromatva i socijalne iskljuenosti, osuvremenjivanje sustava socijalne zatite te priprema Republike Hrvatske za puno sudjelovanje u otvorenoj metodi usklaivanja socijalne zatite i socijalnog ukljuivanja po pristupu u Europsku uniju. Memorandum iznosi glavne izazove u odnosu na rjeavanje pitanja siromatva i socijalne iskljuenosti, predstavlja glavne mjere politike koje je Republika Hrvatska poduzela u svjetlu sporazuma o tome da se zajedniki ciljevi EU-a ponu prevoditi u nacionalne politike te identificira kljuna politika pitanja za budue praenje i preispitivanje politike. On oznaava poetak provoenja socijalnih ciljeva EU u podruju borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti kroz nacionalnu politiku, uzimajui u obzir posebnosti svake zemlje kandidatkinje. U okviru ovog dokumenta posebno poglavlje posveeno je uvoenju mjera za ukidanje stereotipa i rasnih predrasuda prema Romima kao integralnih dijelova politika osmiljenih za pomo Romima. Prioriteti i mjere koje navodi ovaj dokument odnose se na ukljuivanje i poboljanje poloaja pripadnika romske zajednice u svim podrujima obrazovni sustav, cjeloivotno obrazovanje, ouvanje kulture, jezika i obiaja Roma, politika participacija i sudjelovanje u procesima odluivanja, zdravstvena zatita, stanovanje, zapoljavanje, participiranje u projektima namijenjeni Romima te sprjeavanje nasilja i diskriminacije. Zajedniki memorandum o prioritetima politike zapoljavanja Republike Hrvatske (JAP) Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva i Europske komisija od 2008. godine predstavlja analizu kljunih izazova za reformu trita rada te za politiku zapoljavanja i jedan je od evaluacijskih dokumenata zemlje kandidata na podruju politike zapoljavanja kojim se definira politika zapoljavanja i preoblikovanja institucija u skladu sa zahtjevima europske strategije zapoljavanja i provedbenih mehanizama Europskog socijalnog fonda. U ovom dokumentu naglaeno je kako je jedan od izazova vezanih uz poloaj romske nacionalne manjine taj to meu Romima, nezaposlenost ostaje endemska. Nastavlja se diskriminacija Roma u Hrvatskoj, bilo po pitanjima pristupa zaposlenju, obrazovanju, bilo po pitanjima opeg drutvenog stava. Stoga se predlae uinkovitije provoenje postojeih programa za osjetljive skupine na tritu rada te njihovo proirenje, posebno u namjeri da se uini znaajan utjecaj na zapoljavanje Roma. U tom kontekstu potrebno je pokrenuti zasebne studije s ciljem analize i nadzora stanja zapoljavanja romske manjine, odreujui rizike s kojima se suoavaju i utvrujui odgovarajue politike odgovore.

2.

II.7 Politike i strategije usmjerene na ukljuivanje romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj od 1990. godine
Nakon proglaenja samostalnosti 1991. godine, prioriteti Republike Hrvatske bili su usmjereni na okonanje ratnih sukoba, povratak odcijepljenih teritorija mirnom reintegracijom, te provedbu programa obnove i zbrinjavanja i povratka prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba. Poloaj romske nacionalne manjine nije bio u posebnom fokusu, a prava romske zajednice bila su
17

regulirana zakonima i propisima koji su regulirali pitanja prava i statusa nacionalnih manjina openito. Pratei trendove europskih zemalja i preporuke institucija Europske unije, Republika Hrvatska prepoznaje potekoe s kojima se suoavaju Romi u Hrvatskoj te poduzima prve korake ka veem ukljuivanju romske zajednice u drutvo kao cjelinu. U 2003. godini Hrvatska je usvojila Nacionalni program za Rome koji je sadravao niz mjera radi pruanja sustavne pomoi Romima u poboljanju uvjeta ivota, njihovu ukljuivanju u drutveni ivot i procese donoenja odluka na razliitim razinama kao i ouvanju njihova identiteta, kulture i tradicije. Nacionalni program za Rome Vlade RH (NPZR) navodi osnovne probleme u drutvenoj integraciji i socijalnom statusu Roma i navodi konkretne mjere koje trebaju provesti ministarstva Vlade RH, kao i lokalne vlasti u podruju ouvanja romske kulture i jezika, ostvarivanja graanskog statusa Roma, politike reprezentacije, obrazovanja, stanovanja, zdravstva, socijalne skrbi, obiteljske zatite i zatite ena, te zapoljavanja Roma. Sveukupna koordinacija i praenje politika i aktivnosti usmjerenih na romsku zajednicu na nacionalnom nivou povjerena je Uredu za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske26. Za provedbu mjera i politika odgovorna su relevantna ministarstava na nacionalnoj razini, odnosno relevantna tijela na lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) razini. U sijenju 2003. godine Vlada Republike Hrvatske formirala je Povjerenstvo za praenje provedbe Nacionalnog programa za Rome. Od 23 lana Povjerenstva, sedam (7) je birano iz redova romske nacionalne manjine, dok su ostali lanovi, njih 16, predstavnici razliitih tijela dravne uprave ministarstva i drugih institucija, te Grada Zagreba i Meimurske upanije (ukljuujui i predsjednicu Povjerenstva)27. Povjerenstvom predsjedava potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske za podruje drutvenih djelatnosti, predsjednik Povjerenstva. Povjerenstvo odluuje o politikama i mjerama koje e biti provoene, a sastoji se od pet radnih skupina (1) Ukljuivanje Roma u kulturni i drutveni ivot i provoenje meunarodnih dokumenata; (2) Statusna prava i nediskriminacija; (3) Obrazovanje, znanost i sport; (4) Socijalna i zdravstvena zatita i zapoljavanje; (5) Prostorno ureenje i stanovanje. Usporedo s provedbom Nacionalnog programa za Rome, Republika Hrvatska izrazila je spremnost da zajedno s jo nekoliko europskih zemalja28 pristupi Desetljeu za ukljuivanje Roma 2005.-2015.29, koje je pokrenula grupa znaajnih regionalnih i meunarodnih aktera30. Provedbom Nacionalnog Programa za Rome i pristupanjem Desetljeu Republika Hrvatska ujedno primjenjuje osnovne ciljeve Milenijskog razvoja Ujedinjenih naroda i Programa socijalnog

Sada Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike HrvatskeOdlukom iz 2008. godine Povjerenstvo je, ukljuujui i predsjednicu Povjerenstva, brojalo 28 lanova, od toga devet (9) Roma. U 2012. godini Povjerenstvo broji 31 lana, od kojih je devet (9) romskih predstavnika/ca. 28 Bugarska, eka, Maarska, Makedonija, Rumunjska, Slovaka, Srbija i Crna Gora; naknadno su se inicijativi pridruile Bosna i Hercegovina, panjolska i Albanija. 29 Desetljee za ukljuivanje Roma 2005.-2015., inicijativa koja je izniknula 2003. iz regionalne konferencije u Budimpeti pod nazivom Romi u proirenoj Europi: Izazovi za budunost. Inicijativa predstavlja politiku obvezu 9 vlada srednje i jugoistone Europe, ukljuujui Hrvatsku, na aktivno sudjelovanje u rjeavanju problema siromatva Roma, iskljuenosti i diskriminacije kroz fokusiranu akciju (opisanu putem niza konkretnih mjera u nacionalnom Aakcijskom planu Desetljea) u osnovnim podrujima vezanim za poboljanje kvalitete ivota Roma: obrazovanje, zapoljavanje, zdravstvo i stanovanje. 30 Meu kojima su najaktivniji Svjetska banka, Institut otvoreno drutvo, Program Ujedinjenih naroda za razvoj, Vijee Europe, Razvojna banka Vijea Europe, Kontakt za pitanja Roma i Sinti grupa pri Uredu za demokratske institucije Organizacije za suradnju i sigurnost u Europi, Europski forum Roma i Putnika, Europski centar za prava Roma i Fond za obrazovanje Roma.
27

26

18

ukljuivanja Europske unije na programu namijenjenom najranjivijoj manjinskoj populaciji u Europi Romima. Kako bi svoje aktivnosti i napore za ukljuivanje Roma uskladila s ciljevima Desetljea, Republika Hrvatska 2005. godine donosi Akcijski plan Desetljea za ukljuivanje Roma 2005. 2015. (APDR) koji navodi jasne ciljeve, mjere, indikatore, te institucije odgovorne za provedbu mjera za unapreivanje ivota Roma u podrujima obrazovanja, stanovanja, zapoljavanja i zdravstva. Budui da inicijativa Desetljea za ukljuivanje Roma obuhvaa dulje vremensko razdoblje, te posjeduje eksterne (od strane tijela Desetljea) i interne mehanizme praenja provedbe (povjerenstva koja u Hrvatskoj prate provedbu mjera), ali i odreenu financijsku strukturnu potporu, prvenstveno putem Fonda za obrazovanje Roma (REF), APDR je predstavljao kljuni dokument u podruju ukljuivanja Roma. U travnju 2005. Vlada Republike Hrvatske osnovala je i Radnu skupinu za praenje Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma 2005. 2015. ije su zadae sustavno praenje i koordiniranje provedbe Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma 2005. 2015.; predlaganje mjera za unaprjeenje provoenja Akcijskog plana; izrada preporuka, miljenja, strunih obrazloenja i izvjea, te smjernica u vezi s provedbom Akcijskog plana; praenje rasporeda i utroka sredstava za provoenje mjera iz Akcijskog plana. Radnu skupinu sainjava 12 lanova od ega 4 iz reda romske nacionalne manjine i 8 predstavnika tijela dravne uprave. U 2007. godini izraen je i potpisan Zajedniki memorandum o socijalnom ukljuivanju (JIM). Memorandum je dokument Vlade Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, i Ope uprave Europske Komisije za zapoljavanje, socijalna pitanja i jednake mogunosti, kreiran kako bi pomogao Hrvatskoj u borbi protiv siromatva i socijalne iskljuenosti. Memorandum daje opi pregled i prikazuje glavne izazove koji se odnose na rjeavanje siromatva i socijalne iskljuenosti te predstavlja glavne politike mjere koje e poduzeti Hrvatska. Memorandum takoer sadri konkretne mjere za ukljuivanje romske populacije koje nadopunjavaju mjere utvrene Nacionalnim programom za Rome i Akcijskim planom Desetljea, kao to su: ukljuivanje romske djece u obrazovanje, ouvanje romske kulture, jezika i obiaja, ukljuivanje romskih predstavnika u tijela lokalne i regionalne samouprave, pristup kvalitetnom zdravstvu, ukljuivanje u procese donoenja odluka, poticanje zapoljavanja, poboljanje stambenih uvjeta, sprjeavanje nasilja i diskriminacije kao i osnaivanje Roma kroz sudjelovanje u aktivnostima ocjenjivanja uinkovitosti mjera i projekata usmjerenih na njihovo ukljuivanje. Akcijski planovi Desetljea za ukljuivanje Roma za 2009./2010. te za 2011./2012. godinu su dokumenti koje je donijela Vlada Republike Hrvatske, nakon to ih je usvojilo Povjerenstvo za praenje provedbe Nacionalnog programa za Rome na prijedlog Radne skupine za praenje Desetljea za ukljuivanje Roma. Ovi dokumenti sadre razraene mjere Akcijskog plana 2005.2015. u 2009/10. i 2011/12. godini, za svako od etiri podruja obrazovanje, zdravstvena zatita, zapoljavanje i stanovanje. APDR sadre i pregled raspoloivosti, odnosno odsutnosti podataka za indikatore, te naznake povezanosti svake od mjera s temeljnim odrednicama (suzbijanje diskriminacije /segregacija, borba protiv siromatva). U APDR-u su predvieni rokovi i potrebna sredstva za provedbu. U nastojanju da pobolja poloaj i uvjete ivota romske nacionalne manjine te pripadnike romske zajednice ukljui u javni i drutveni ivot, Vlada Republike Hrvatske redovito alocira financijska sredstva iz Dravnog prorauna za provedbu Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana
19

Desetljea za ukljuivanje Roma. Tako su u razdoblju od 2005. do 2009. godine financijska sredstva dodijeljena za provedbu mjera i programa usmjerenih na ukljuivanje Roma etrnaesterostruko poveana u usporedbi s poetnom godinom ulaganja.
Tablica 4: Sredstva izdvojena iz dravnog prorauna za provedbu Nacionalnog programa za Rome

Godina Izdvojena sredstva ()

2004. 122,000

2005. 374,000

2006. 1,600,000

2007. 1,900,000

2008. 2,383,300

2009. 5,287,400*

*ukljuujui sredstva iz EU fondova

Prema Izvjeu o provoenju Akcijskog plana za Desetljea za ukljuivanje Roma za 2009. i 2010. godinu za provoenje Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma 2005. 2015. i Nacionalnog programa za Rome u Dravnom proraunu Republike Hrvatske za 2009. i 2010. godinu ukupno je osigurano 20.666.014 kuna (budui da su odreene mjere iz oba dokumenta kompatibilne i ne mogu se odvajati). U 2009. i 2010. godini za Projekt podrke Romima program Phare 2005 i Phare 2006 utroena su sredstva u iznosu od 21.595.932,89 kuna, od ega je iz Dravnog prorauna RH 5.748.267,26 kuna, a 15.847.665,63 kuna su sredstva iz prorauna Europske unije. Za legalizaciju est romskih naselja u Meimurskoj upaniji koja su obuhvaena projektima programa Phare 2005, Phare 2006 i IPA 2008 Vlada Republike Hrvatske je osigurala iznos od 9.200.000 kuna. Valja imati na umu da ova izvjea ne obuhvaaju znatna sredstva utroena na lokalnoj i podrunoj razini, te sredstva tijela dravne uprave u brojnim programima koji nisu specifino namijenjeni pripadnicima romske nacionalne manjine i/ili su podatci o etnikoj pripadnosti korisnika nedostupni.

II.8 PRIMJENA ISKUSTAVA RANIJE IMPLEMENTIRANIH POLITIKA I MJERA

Kako bi se osigurali uspjeni i odrivi rezultati mjera predvienih stratekim dokumentima za ukljuivanje i poboljanje poloaja Roma u Republici Hrvatskoj, potrebno je budue strategije i politike temeljiti na iskustvima i uvidima u rezultate provedbe mjera postojeih strategija i politika. Nacionalna strategija za ukljuivanje Roma od 2013. do 2020. godine je kreirana na nain koji prua sveobuhvatan pristup ukljuivanju i poboljanju poloaja romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Ciljevi i mjere sadrane u ovom dokumentu postavljeni su na temelju desetogodinjeg iskustva provedbe Nacionalnog programa za Rome i sedmogodinjeg iskustva provedbe Akcijskih planova Desetljea te na temelju dostupnih izvjea, studija i analiza provedbe stratekih dokumenata31. Pored toga, kako bi se osigurala relevantnost dokumenta
31

Izmeu ostalih, relevantne publikacije ukljuuju: UNDP, Okvir za praenje Desetljea za ukljuivanje Roma, studeni 2008.; Centar za ljudska prava / UNDP, Provedba Akcijskoga plana Desetljea za ukljuivanje Roma za Hrvatsku u periodu 2009. 2010. (u kontekstu Okvira za praenje Desetljea za ukljuivanje Roma,UNDP, 2008) ; Povjerenstvo za praenje provedbe Nacionalnog programa za Rome, Izvjee o provoenju Nacionalnog programa za Rome za 2007., 2008. i 2009. godinu; Ured za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske, Izvjee o provoenju Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma za 2009. i 2010. godinu; Centar za ljudska prava i Romi za Rome Hrvatske, Analiza i smjernice za osnaivanje romskog civilnog sektora u RepubliciHrvatskoj, 2012

20

Strategije u smislu postavljanja ciljeva i mjera sukladno izazovima i potrebama vezanim uz ukljuivanje romske zajednice, i u konanici sveobuhvatnost i uinkovitost istih, u njegovoj izradi sudjelovali/le su i predstavnici/ce tijela dravne i javne vlasti na nacionalnom i lokalnom nivou, strunjaci/kinje s relevantnim iskustvom u razliitim podrujima obuhvaenim ovom strategijom, predstavnici/ce meunarodnih organizacija s dugogodinjim iskustvom u provedbi programa usmjerenim na ukljuivanje Roma i iskustvom u izradi studija i analiza provedbe takvih programa u Europskoj uniji i regiji te predstavnici/ce romske zajednice koji su u ovaj dokument unijeli svoja iskustva i vienje utjecaja dosadanjih politika u svojim lokalnim zajednicama. Iskustva su pokazala da je za ostvarivanje ciljeva i postizanje uinkovitosti intervencija usmjerenih na ukljuivanje i poboljanje poloaja romske zajednice u Hrvatskoj vano voditi rauna o slijedeem: Vlada Republike Hrvatske donijela je dva meusobno komplementarna strateka dokumenta za ukljuivanje Roma ije mjere se u dobrom dijelu preklapaju Nacionalni program za Rome i Akcijski plan Desetljea za Rome 2005. 2015. Provedbena tijela za oba dokumenta su za veinu mjera ista. Provedba mjera i proces izvjetavanja poveavaju opseg administrativnih poslova bez posebnog uinka na poveanje utjecaja socijalnih intervencija. Osim poveanog opsega posla vezanog uz izvjetavanje, dvostruko izvjetavanje ima demotivirajui uinak, a osim toga odvraa fokus s konkretnih aktivnosti provedbe. Preporuka veine glavnih dionika, ukljuujui i predstavnike romske zajednice, je da bi planirane izmjene stratekih dokumenta trebale bi ii u smjeru objedinjavanja i jasnog povezivanja ovih dvaju dokumenata, temeljite revizije postignutog na osnovu evaluacije te jasnog definiranja ciljeva, mjera i nadlenosti i financijskih potreba. Ova Strategija je, slijedei preporuke i iskustva, kreirana na nain da objedini oba dokumenta te jasno postavi i definira ciljeve i druge parametre te osigura pretpostavke za uspjenu i uinkovitu provedbu mjera i praenje rezultata, a primjenom Strategije i prateeg Akcijskog plana prestat e vaiti ovi dokumenti. Za uspjenu i uinkovitu provedbu mjera i intervencija te odreivanje daljnjih koraka ka postizanju postavljenih ciljeva, od velike su vanosti kvalitetno praenje i evaluacija provedbe. Jedan od glavnih problema vezanih uz praenje i evaluaciju je dostupnost i nain prezentacije podataka o napretku implementiranih mjera jer postoji izraen nedostatak podataka o obrazovanju Roma, zapoljavanju, zdravlju i stanovanju, kao i indikacijama o cjelokupnom siromatvu. Dosadanji strateki dokumenti uglavnom definiraju i kao rezultat imaju prikaz podataka o lanovima romske zajednice primateljima usluga i programa, ime se registrira apsolutni broj osoba obuhvaenih programima bez prikazivanja to ti brojevi razmjerno znae ili kako su povezani sa irim mjerama ishoda rezultatima. Takoer je uoen i opi problem oteanog pristupa i disperziranosti podataka te nedostatka etniki disagregiranih podataka koji bi omoguili tonu procjenu jaza izmeu Roma i ostalog stanovnitva u svim podrujima kao i preciznije mjerenje napretka i provedbe na razini drave. Nedostatak podataka oteava provjeru efikasnosti mjera koje se provode, a takoer onemoguuje postavljanje polazinih podataka ('baseline') odnosno referentnih podataka koji slue kao temelj za usporedbu, evaluaciju i postavljenje ciljeva bez kojih je teko pratiti napredak provedbe. Stoga je pri izradi prateeg Akcijskog plana Strategije potrebno posvetiti posebnu panju postavljanju indikatora koji e omoguiti mjerenje uinka intervencija, ali i postavljanju standarda za prikupljanje podataka i njihovo praenje.
21

U vezi institucionalnog ureenja Nacionalnog programa za Rome, postavljene su jasne podjele odredbi koje se tiu provedbe, praenja i evaluacije, odgovornosti kao i zahtjeva i uestalosti izvjetavanja. Na nacionalnoj je razini za procese praenja i izdavanje objedinjenog dokumenta temeljenog na godinjim izvjetajima etiri podruja interesa Desetljea kao sredinje koordinacijsko tijelo zaduen Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Ured podravaju specijalizirana tijela Povjerenstvo za praenje provedbe Nacionalnog programa za Rome i Radna skupina Desetljea. Tijekom provedbe mjera Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave pokazale su se kao najslabija karika. Niti jedan od stratekih dokumenata nije bio obvezujui za lokalne vlasti te je tako svaka jedinica lokalne samouprave samostalno odluivala o tome hoe li i u kojem opsegu provoditi predviene mjere. Kao rezultat toga, i pored kontinuiranog poveanja ulaganja Vlade Republike Hrvatske u procese ukljuivanja Roma, nije u potpunosti postignut trajan i odriv uinak. Stoga je potrebno poduzeti mjere za daljnju decentralizaciju provedbe politika i mjera, s jasnijom razradom prioriteta Desetljea i Strategije na lokalnim razinama uprave pri emu bi uprava u suradnji s relevantnim ministarstvima preuzela veu odgovornost za provedbu. Strateki dokument treba jasno precizirati i ojaati ulogu i odgovornost nacionalnih i lokalnih vlasti te jasno odrediti koje mjere, odnosno koje udjele u odgovornosti za financiranje i provedbu mjera ukljuivanja Roma imaju nacionalne (ministarstva, uredi), a koje lokalne vlasti (opine, gradovi, upanije), te u tom smislu definirati i sustav praenja. Takoer bi, kako bi se osigurala provedba mjera i postizanje ciljeva Strategije i akcijskih planova na regionalnoj i lokalnoj razini, jedinice podrune (regionalne) samouprave trebale biti obvezne izraditi upanijske akcijske planove za ukljuivanje Roma. Za izradu i provedbu akcijskih planova, upanijama treba osigurati potporu tijela s nacionalne razine ali i edukacije iz podruja razvoja zajednice, socijalne ukljuenosti, borbe protiv siromatva, manjinskih prava te koritenja fondova, osobito fondova EU. Iskustva su pokazala da je radi uinkovitijeg i koordiniranog djelovanja i postizanja postavljanih ciljeva i rezultata, potrebno nai naine i uspostaviti funkcionalne mehanizme za uspostavljanje bolje vertikalne suradnje, meuresorne suradnje ali i suradnje izmeu vladinih tijela, organizacija civilnog drutva i meunarodnih aktera. Uspostava ovakve suradnje i partnerskih odnosa nuna je radi postizanja sinergijskog uinka, ali i zbog veeg osjeaja odgovornosti i vlasnitva nad ostvarivanjem ciljeva, posebno od strane aktera na lokalnoj razini. Potreba za pojaanim radom u zajednici, kako romskoj tako i meu ostalim stanovnitvom na osvjetavanju, osnaivanju, socijalnoj rekonstrukciji zajednice ili moda bolje reeno u sluaju odnosa Roma i ostalog stanovnitva konstrukciji zajednice, nee se zadovoljiti bez uinkovitog timskog rada i partnerstva na lokalnoj razini izmeu centara za socijalnu skrb, obiteljskih centara, obrazovnih institucija, zdravstvenih institucija, nevladinog i vladinog sektora, gospodarskog sektora i predstavnika obiju zajednica. No, za stabilnost provedbe ovakvih aktivnosti vano je osigurati vrstu potporu drave koja mora osigurati jasan strateki i zakonski okvir na razini podzakonskih akata, te financijski poduprijeti razvoj lokalnih programa tamo gdje lokalne vlasti nemaju dovoljno kapaciteta, volje ili sredstava, uz uporabu raspoloivih fondova EU.

22

Iskustva tijekom desetak godina provedbe politika i mjera usmjerenih na ukljuivanje i poboljanje poloaja Roma u Hrvatskoj pokazala su da je romska zajednica nedovoljno aktivno ukljuena u njihovu provedbu, ali i u njihovo kreiranje te procjenu njihovih uinaka. Ovo se ne odnosi na romske predstavnikekoji se ukljuuju u razliite inicijative i sudjeluju u procesima provedbe i praenja. i pored ukljuenosti romskih predstavnika, veina zajednice ostaje iskljuena. Posebno su iskljuene ene te je veoma mali broj Romkinja koje su preuzele vodee uloge i aktivno sudjeluju u kreiranju, provedbi i evaluaciji intervencija. Stoga ova Strategija i pratei Akcijski plan posebnu panju posveuju poticanju aktivnog ukljuivanja Roma i Romkinja, posebno u marginaliziranim i prikraenim romskim zajednicama, u planiranje, provedbu, praenje i evaluaciju Strategije i politika. Ukljuivanje i aktivno sudjelovanje Roma/kinja u svim fazama procesa omoguit e da Romi/kinje iz uloge pasivnih primatelja usluga postanu aktivni sudionici u procesima svojeg ukljuivanja te steknu osjeaj vlasnitva i preuzmu odgovornost za poveanje uinkovitosti politika i mjera. Ukljuivanje Roma mora se poticati i dogoditi, kako na nacionalnoj, tako i na podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, kroz doprinos romskih strunjaka/inja i djelatnika u razliitim ustanovama te kroz konzultacije sa to veim brojem Roma u dizajniranju, provedbi i evaluaciji politika. U skladu s tim, otvorenost i transparentnost politika za ukljuivanje je od velikog znaaja za poticanje aktivnog ukljuivanja pripadnika/ca romske zajednice, a takoer je vano da se politike dotiu i bave i tekim temama i tabuima na odgovarajui i uinkovit nain. Stoga ova Strategija uzima u obzir vanost veeg i sustavnijeg ukljuivanja to je mogue veeg broja romske populacije, posebice one na najnioj lokalnoj razini te sukladno tome prepoznaje i potrebu za izgradnjom kapaciteta pripadnika romske zajednice u Hrvatskoj za preuzimanje aktivne uloge u drutvu.

23

III.

Kontekst Strategije

III.1 Romska zajednica u Republici Hrvatskoj

U posljednjih tridesetak godina u Republici Hrvatskoj provedeno je nekoliko istraivanja o Romima, a meu najznaajnijima su istraivanje Instituta za drutvena istraivanja u Zagrebu iz 1982. godine, iji su rezultati objavljeni pod naslovom Drutveni poloaj Roma u SR Hrvatskoj, istraivanje Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar iz 1998.godine, pod naslovom Drutveni razvojni poloaj Roma u Hrvatskoj, Dravnog zavoda za obitelj, materinstvo i mladei iz 2002. godine, pod naslovom Struktura romskih obitelji i poimanje sadraja roditeljstva u njima, te istraivanja sabrana u zborniku Kako ive hrvatski Romi, Instituta Ivo Pilar, objavljeno u Zagrebu 2005. Iako ne postoji konsenzus o dolasku Roma na podruje Hrvatske, najrairenije miljenje je da su prvi Romi u Hrvatsku doli kao dio najbrojnije skupine koja je stigla u Europu u 14. i 15. stoljeu preko Male Azije i Jugoistone Europe32. Prvi pisani dokument u kojemu se spominju Romi je dubrovaki trgovaki spis iz 1362. godine. Desetak godina kasnije, 1373. godine, Romi se spominju i u Zagrebu, gdje su trgovci, krojai i mesari. U Dubrovniku Romi (Jeupi) ive u Gruu i ve krajem 14. i u 15. stoljeu formiraju srodnike zadruge koje se bave tradicionalnim romskim zanatima i glazbom. U srednjem je vijeku romsko stanovnitvo vezano za gradove. U Puli 1497. djeluje sveenik Dominik Ciganin, a 1500. godine Romi se spominju u predgrau ibenika. O stvarnom broju i poloaju Roma u Hrvatskoj tijekom 16. i 17. stoljea, malo je podataka. Cigani ipui, svirai, spominju se u Hrvatskoj 1671. godine. U Meimurju se Romi spominju 1688. godine, kada je u Legradu (koji tada administrativno pripada Meimurju) krteno dijete ciganskog vojvode Ivana, a u 18. stoljeu meimurski feudalci dozvoljavaju doseljavanje Roma-Koritara. Vano je napomenuti da je veliki dio romske populacije u tom periodu pripadao nioj ili srednjoj klasi te su ivjeli kao ravnopravna skupina zajedno s ostalim stanovnitvom. Tijekom 19. stoljea, velike romske skupine dolaze u Hrvatsku iz Rumunjske. Pripadaju romskoj skupini Koritara, a naseljavaju podruje Meimurja i Podravine. Govore ljimba d'baja, jedan od rumunjskih dijalekata (vlaki dijalekt), te uz ve prisutne Kalderae i Lovare, ine jezgru dananjeg romskog stanovnitva u Hrvatskoj. Tijekom Drugog svjetskog rata romska zajednica bila je izravno progonjena tadanjim rasnim zakonima i pretrpjela je velike gubitke. Nema suglasja oko mogueg broja stradalih Roma s podruja Hrvatske, no razmjeri su jasni ima li se u vidu da se samo u u poimeninom popisu rtava koncentracijskog logora Jasenovac navodi 16.045 Roma, od ega 5.599 djece, a prema popisu stanovnitva 1931. g. bilo je 14.284 Roma33. Mnogi Romi su sudjelovali u narodnooslobodilakom ratu, a tijekom devedesetih godina dvadesetog stoljea i u Domovinskom ratu. Romi su na teritoriju Hrvatske prvi puta priznati kao nacionalna manjina ustavom iz 1974. g. od kada se Romima jami zatita svih manjinskih prava u skladu s vaeim zakonodavstvom.

32

Za izvore o povijesti Roma vidjeti npr. Danijel Vojak: Zbornik za narodni ivot i obiaje i rukopisne zbirke Arhiva Odbora za narodni ivot iobiaje kao izvor za prouavanje povijesti romskog stanovnitva na podruju Hrvatske u razdoblju od kraja XIX. stoljea do 1941, Etnol. trib. 27-28, Vol. 34/35, 2004./2005., str. 207-236.i tamo navedene radove. 33 Danijel Vojak, nav. djelo, str. 216. Za usporedbu, popis iz 1921.g. biljei 4.611 Roma.

24

Pripadnici romske zajednice na podruju Republike Hrvatske ve stoljeima ju smatraju svojom domovinom te u okviru svojih mogunosti aktivno doprinose razvoju i dobrobiti itave zajednice. Suvremeni poloaj Roma oblikovan je kroz dva karakteristina oblika suivota. Romske zajednice koje su ivjele u razmjerno izoliranim i zasebnim ruralnim naseljima ouvale su svoju nacionalnu i kulturnu samosvijest, ali se kao posljedica toga javlja siromatvo i zaostajanje u odnosu na okruje. Nasuprot tome, ivotni standard dijela romske populacije koji je ivio izmijean s veinskim stanovnitvom bio je znaajno bolji, ali uz cijenu gubitka odrednica nacionalnog identiteta.

III.2 Demografski podaci o Romima u Republici Hrvatskoj

Tijekom nekoliko posljednjih desetljea, broj Roma u Hrvatskoj se poveavao s 1.257 u 1971., 3.658 u 1981. do 6.659 osoba u 1991. godini. Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine u Republici Hrvatskoj kao pripadnici romske nacionalne manjine izjasnile su se 9.463 osobe, od ega 4.686 ena i 4.777 mukaraca. Prema slubenim pokazateljima Romi su 2001. godine u Republici Hrvatskoj inili 0,21% ukupnog stanovnitva. Broj Roma u Republici Hrvatskoj, prema popisima stanovnitva od 1948. do 2001. godine, prikazan je u Tablici 134. Toan broj Roma koji danas ive u Republici Hrvatskoj i njihov teritorijalni raspored tekoje utvrditi iz vie razloga, odluku Tablica 1: Broj Roma u Hrvatskoj prema popisu stanovnitva od 1948. do 2001. godine ukljuujui odreenog broja Roma da se Godina popisa 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. izjasne kao pripadnici neke druge etnike skupine, to je Broj Roma 405 1.261 313 1.257 3.858 6.695 9.463 direktna posljedica negativnih iskustava i 35 distanciranosti veinskog stanovnitva uglavnom zasnovane na stereotipima i predrasudama . Jedan od uzroka neizjanjavanja Roma je i injenica da oni nisu homogena populacija. Unutar romske populacije postoje razliitosti u smislu jezika, socio-ekonomske situacije i vjerske pripadnosti. Stoga su rezultati slubenog popisa stanovnitva tek naznaka stvarnog stanja. Prema procjenama Vijea Europe, u Republici Hrvatskoj ivi izmeu 30.000 i 40.000 Roma. Prema rezultatima istraivanja Struktura romskih obitelji i poimanje sadraja roditeljstva u njima to ga je 2002. godine proveo Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei, 51% Roma u Hrvatskoj je "starosjedilako", 17% ih je selilo unutar Hrvatske, dok su ostali doseljenici. Tijekom 90-tih godina prolog stojea zabiljeeno je intenzivno doseljavanje Roma iz drugih krajeva bive Jugoslavije, a osobito iz Bosne i Hercegovine, Srbije te Kosova.

Podaci o broju Roma u Republici Hrvatskoj prema popisu stanovnitva iz 2011. godine nisu bili dostupni u procesu izrade ove Strategije. 35 Istraivanje provedeno 1995. godine na reprezentativnom uzorku sainjenom od uenika srednjih kola u Hrvatskoj (N=2.715) ispitalo je razinu prihvaanja ili odbijanja odreenih etnikih skupina (Previi, 1996 i Posavec/Hrvati, 2000). Od 13 etnikih skupina, Romi su, pored pripadnika srpske i crnogorske etnike skupine koje su negativno percipirane zbog ratnih dogaanja, pozicionirani na najniim razinama u odnosu na veinu od 7 znaajki Bogardusove skale socijalne distance. U odnosu na znaajku blisko srodnitvo putem braka Romi su pozicionirani na 12 mjesto u ovom istraivanju, dok su u odnosu na znaajke prijateljstvo, susjed/a, uenik/ca u razredu, graanin/ka Republike Hrvtaske i iskljuen/a iz Republike Hrvatske postavljeni na 11. mjesto.

34

25

U Tablici 2. daje se usporedni prikaz broja Roma po upanijama, obuhvaenih popisima stanovnitva iz 1991. i 2001. godine. Podaci pokazuju gotovo 50%-tni porast ukupnog broja Roma u Hrvatskoj, te znaajan porast broja Roma u pojedinim upanijama, dok se u nekim upanijama (uglavnom onima koje su bile zahvaene ratnim sukobima) broj Roma smanjio. U Tablici 3. prikazane su opine i gradovi po upanijama, odnosno gradske etvrti Grada Zagreba,
Tablica 2: Broj Roma po upanijama 1991. 2001. Tablica 3: Opine, gradovi po upanijama i gradske etvrti Grada Zagreba u kojima ivi vie od sto Roma Naziv upanije Naziv opine/grada Broj Roma

upanija

Zagreba ka Krapinsko-zagorska Sisako-moslavaka Karlovaka Varadinska Koprivniko-krievaka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Li ko-senjska Virovitiko-podravska Poeko-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osje ko-baranjska ibensko-kninska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska Dubrova ko-neretvanska Istarska Meimurska Grad Zagreb Ukupno-Hrvatska

128 2 315 16 333 204 144 504 49 86 0 223 7 782 42 265 39 5 637 1.920 994 6.695

231 4 708 7 448 125 140 589 10 4 7 586 4 977 8 167 11 4 600 2.887 1.946 9.463

Zagreba ka Sisako- moslava ka Varadinska Primorsko-goranska Brodsko-posavska Osjeko-baranjska

Velika Gorica Novska Sisak Petrijanec Rijeka Slavonski Brod Beli Manastir Belie Darda Osijek

130 120 436 366 489 582 153 160 210 124 114 301 195 1.105 156 430 541 173 162 237 163 751 200 126 343 8.347

Vukovarsko-srijemska Istarska Meimurska

Vinkovci Pula Vodnjan akovec Kotoriba Mala Subotica Nedelie Podturen Selnica Orehovica

Grad Zagreb

Trnje Peenica-itnjak Gornja Dubrava Donja Dubrava Sesvete

kojima po podacima popisa stanovnitva iz 2001. godine ivi vie od 100 Roma.
Ukupno

Tijekom migracija, u doticaju s brojnim kulturama, Romi su usvajali elemente karakteristine za sredinu u kojoj su boravili tijekom dueg vremenskog razdoblja. Veinsko stanovnitvo Republici Hrvatskoj u pravilu ne poznaje ili nedovoljno poznaje tradiciju, jezik, umjetnost i druge karakteristike Roma. Rezultati spomenutog istraivanja Dravnog zavoda za zatitu obitelji, materinstva i mladei pokazuju da se u romskim obiteljima uglavnom govori romski jezik (78,9%), odnosno neki od dijalekata romskog jezika (romani chib govori 42,4% ispitanika, ljimba

26

d bjash 36,5%), 11% ispitanika govori albanski, u svega 6% obitelji se govori hrvatski, a 4% ispitanika jezik svakodnevne komunikacije u obitelji izriito naziva rumunjskim.36 Romi esto prihvaaju dominantnu religiju sredine u kojoj ive te joj dodaju elemente svojih tradicijskih vjerovanja. Tako su Romi u Hrvatskoj pripadnici razliitih vjeroispovijesti 45,5% Roma izjanjava se muslimanima, 31,1% katolicima, 16,9% pravoslavcima, dok 6,8% nisu pripadnici ni jedne vjerske skupine ili su neke druge vjere. Obitelj je temeljni element socijalnog ustroja Roma, uz specifinosti koje proizlaze iz tradicije. Istraivanje iz 1982. godine pokazuje da prosjeno romsko kuanstvo broji 5,6 lanova, dok ono iz 1998. govori da relativno najvei broj kuanstava ima 5 ili 6 lanova, s izraenim znaajnim veim razlikama medu pojedinim naseljima. Prema tom obiljeju romske se obitelji znatno razlikuju od prosjenog kuanstva u Hrvatskoj, jer je prosjeno hrvatsko kuanstvo brojilo 3,23 lana u 1981., da bi se smanjilo na 3,1 lana u 1991., a podaci iz 2001. godine govore da prosjeno kuanstvo u Hrvatskoj ima 2,99 lana. Romska kuanstva su preteno mlada. Indeks starenja romske populacije prema popisu stanovnitva iz 2001. godine iznosio je 5,5 to je suprotno od indeksa starenja ostalog stanovnitva koji je u istoj godini iznosio 90,7. Ralamba populacije prema starosti pokazuje da je najvie Roma u najmlaoj dobnoj skupini (0-4 godina) te se njihov broj postupno smanjuje idui prema veoj starosnoj dobi: oko 55% populacije potpada pod dobne granice od 0-19 godina, oko 40% populacije je u dobnim granicama od 20-59 godina, a samo oko 3% populacije je starije od 60 godina37. U romskim obiteljima prisutna je tradicionalna podjela uloga. Odnos prema eni nije emancipiran. ene su esto marginalizirane i izloene diskriminaciji to se odraava u odgoju djece i funkcioniranju obitelji. Uz to, prisutna je visoka stopa fertiliteta. U nekim romskim zajednicama, dogovoreni brakovi, maloljetniki brakovi i prisilni brakovi jo su uvijek prevladavajui kao tradicionalna praksa. ena je u romskom drutvu podreena i samim time bez velike mogunosti planiranja obitelji. Visoka rodnost romske zajednice djelomino je posljedica podreenog poloaja ene. Ipak, treba uzeti u obzir i injenicu da je gornji opis poloaja romskih ena u suprotnosti s nainom na koji romska zajednica vidi sebe kao zajednicu u kojoj se ene, posebice odrasle ene, potuju i smatraju glavnim stupovima zajednice. One odravaju etniki identitet i tradiciju, tite jedinstvo obitelji, upravljaju novcem i osiguravaju komunikaciju s vanjskim svijetom38.

III.3 Socio-ekonomski poloaj Roma u Republici Hrvatskoj

Nepovoljan socioekonomski poloaj Roma uzrokovan je duboko ukorijenjenim socijalnim problemima povezanim sa siromatvom, niskim stupnjem obrazovanja, visokom stopom nezaposlenosti, neodgovarajuim uvjetima ivota i stanovanja, loim zdravstvenim statusom i
Za romske skupine i narjeja u Hrvatskoj vidjeti Zoran Lapov: Rije redaktora, u Veljko Kajtazi: Romsko-hrvatski i Hrvatskoromski rjenik, Zagreb, 2008 i Zoran Lapov: The Romani Groups and Dialects in Croatia. With a Special Emphasis on the Romani borrowings in Croatian Language, u B. Schrammel, D.W. Halwachs, G. Ambrosch (ur,), General and Applied Romani Linguistics, Proceedings from the 6th International Conference on Romani Linguistics, LINCOM Europa, Muenchen, pp.79-89. 37 Pokos, Nenad, Demografska analiza Roma na temelju statistikih podataka, 2005; <http://www.pilar.hr/images/stories/dokumenti/zbornici/30_hr/z_30_035.pdf> Kusan Lovorka, Zoon Ina, Izvjetaj o pristupu Roma zapoljavanju: Hrvatska, Vijee Europe, rujan 2004 <http://www.coe.int/T/DG3/RomaTravellers/archive/stabilitypact/activities/Croatia/romaaccessemploymentCroatian_en.asp>
38
36

27

diskriminacijom irokog spektra. Isprepleteni i meusobno uzrono-posljedino povezani, ovi negativni faktori stvaraju zatvoreni krug socijalne iskljuenosti iz kojega Romi nisu u mogunosti izai preputeni sami sebi i bez podrke. Nizak ivotni standard veine Roma te stalno prisutna marginalizacija doprinose njihovoj ovisnosti o socijalnoj, odnosno drutvenoj skrbi. Stope njihova siromatva katkad mogu biti desetak puta vee nego stope siromatva ostalog stanovnitva. Prema izvjeu UNDP-a Lica siromatva, lica nade39 iz 2005. godine, stopa siromatva Roma u Hrvatskoj dva i pol puta je vea od stope siromatva ostalog stanovnitva koje ivi u blizini Roma40. Siromatvo meu Romima je znatno rairenije nego u drugim skupinama ili u drutvu kao cjelini. Prema liniji siromatva od 60% medijana neto prihoda po glavi stanovnika, 76% Roma i 20% ostalog stanovnitva koji ive u blizini romskih naselja ive u apsolutnom siromatvu.41 Romsko je siromatvo po svom karakteru esto dubinsko i permanentno te pogaa gotovo sve aspekte ivotnog standarda (stanovanje, obrazovanje, zdravlje i slino).42 Unato injenici da su pripadnici romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj u znaajnoj mjeri obuhvaeni primjenom prava iz sustava socijalne skrbi, siromatvo i iskljuenost su socijalni problemi koji su u velikoj mjeri prisutni u romskoj zajednici. Iako se ne moe govoriti o potpunoj socijalnoj diskriminaciji Roma, odreeni oblici drutvenog etiketiranja, stigmatizacije i segregacije postoje43. Drugim rijeima, Romi su godinama na marginama drutvenog interesa, to je pridonijelo znaajnom zaostajanju u njihovoj kvaliteti uvjeta ivota u usporedbi s prosjenim uvjetima ivota veinskog stanovnitva. Stoga se o Romima moe govoriti kao o viestruko marginaliziranoj populaciji. Marginalizacija Roma vidljiva je u nekoliko vanih dimenzija socio-ekonomskoj, prostornoj, kulturnoj i politikoj, a dodatno je naglaena kada je rije o Romkinjma. Socio-ekonomska marginalizacija Roma povezana je s njihovim niskim socio-ekonomskim statusom, niskoj razini obrazovanja, naginjanju prema odreenim profesijama i niskoj razini ukljuenosti u formalne oblike rada. Ovakav status usko je povezan s njihovim (ne)sudjelovanjem u obrazovnom sustavu. Veliki broj Roma ostaje izvan trita rada i nema mogunost natjecanja za vie drutvene pozicije zbog udaljenosti od obrazovnih institucija. Veina romskih zajednica pripada siromanijim slojevima stanovnitva s niskim primanjima i ivotnim standardom, veim stopama nezaposlenosti i oteanom pristupu zdravstvenim i obrazovnim uslugama. Evidentno je da su Romi marginalizirani u odnosu na dominantne/formalne oblike rada. Stoga uglavnom nisu ukljueni u formalne oblike zapoljavanja. Stope nezaposlenosti meu romskom populacijom u Hrvatskoj iznimno su visoke. Budui da su marginalizirani u odnosu na formalne
UNDP, Regional Bureau for Europe and Commonwealth of Independent States (2005.) Faces of Poverty, faces of hope. UNDP. Bratislava, Slovak Republic. http://vulnerability.undp.sk. Izvjee prezentira profil ranjivosti romskog stanovnitva u zemljama koje sudjeluju u Desetljeu za ukljuivanje Roma 2005. - 2015. (Bugarska, eka Republika, Hrvatska, Maarska, Rumunjska i Srbija i Crna Gora).
40 39

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Siromatvo, nezaposlenost i socijalna iskljuenost, Izvjee, 2006. <http://www.undp.hr/upload/file/104/52134/FILENAME/Siromastvo,%20nezaposlenost%20i%20socijalna%20iskljucenost.pdf> (pristupljeno 05.02.2012.) UNDP, Vulnerable Groups in Central and South Eastern Europe, <http://vulnerability.undp.sk> (pristupljeno

41 42

Zajedniki memorandum o socijalnom ukljuivanju Republike Hrvatske, oujak 2007. <http://www.delhrv.ec.europa.eu/images/article/File/Microsoft%20Word%20-%20JIM_hrv_0320071.pdf> 07.02.2012.)

Stigmatizacija predstavlja negativno obiljeavanje pojedinaca ili grupa u drutvenom, politikom i kulturnom ivotu, ili etiketiranje onih koje treba iskljuiti. Koncept segregacije predstavlja razliitu validaciju pojedinaca ili grupa u socijalnom aspektu (uvjeti ivota) i njihovo iskljuivanje zasnovano na klasi, nacionalnosti, vjeri ili nekom drugom obiljeju.

43

28

oblike rada, u zadovoljavanju ivotnih potreba velika veina romske populacije ovisna je o socijalnoj pomoi i pomoi za nezaposlene. S obzirom da su Romi openito slabo zastupljeni u profesijama koje bi im mogle omoguiti vei ivotni standard i ugled, slabo su zastupljeni u uglednim profesijama te njihov je ukupan ekonomski status izrazito nepovoljan. Najvei dio romske populacije nalazi se u zaaranom krugu siromatva koje uz to ima i ekstremni oblik. Ekonomski poloaj Roma u veini drutava ak poprima i oblike bijede u kojoj su ugroene osnovne egzistencijalne potrebe. Stoga kada se govori o poloaju Roma u stratifikacijskom sustavu, prema miljenju nekih autora, Romi se nalaze izvan stratifikacijskog sustava, odnosno ispod donjih slojeva uobiajene stratifikacijske ljestvice44. Taj poloaj neki oznaavaju kao poloaj potklase. S pojmom potklase usko su povezani koncepti siromatva, urbane segregacije i etnike (rasne) diskriminacije. Prema tome, s obzirom na svoj ekonomski status, Romi su ne samo marginalizirani, nego i iskljueni iz sustava socijalne stratifikacije.45 Prostorna marginalizacija odnosi se na prostornu segregaciju i nerazvijenu infrastrukturu romskih naselja. Romi ive na cijelom podruju Republike Hrvatske, ali najbrojniji dio populacije ivi u Meimurskoj upaniji, Gradu Zagrebu, Osjeko-baranjskoj upaniji, Sisako-moslavakoj upaniji, Istarskoj upaniji i Primorsko-goranskoj upaniji. Romska zajednica u Hrvatskoj prostorno je rasprena, nevezana uz tipinu vrstu naselja. U gradovima obino naseljavaju loe opremljena predgraa. U selima najee ive u izdvojenim romskim naseljima. U veini sluajeva romska populacija ivi u marginaliziranim i segregiranim zajednicama koje se mogu nai kako u urbanim, tako i u ruralnim podrujima. Ovakva izdvojenost posljedica je i toga to su Romi, izmeu ostalog i zbog negativnih iskustava koja su imali tijekom povijesti svojih migracija, izabrali prostornu i drutvenu distancu kako bi sauvali svoju posebnost i odoljeli, ili ih barem usporili, asimilacijskim procesima. Meutim, ovakva segregacija odgaa i usporava proces integracije u hrvatsko drutvo. S izuzetkom Grada Zagreba, veina Roma ivi u etniki homogenim i esto ilegalno izgraenim naseljima ili privatnim posjedima na marginama gradova i opina. Veina naselja izgraena je bez urbanistikog plana, ne zadovoljava osnovne higijenske uvjete i neadekvatna je za ivljenje. Oekujui da e im Vlada rijeiti probleme povezane sa stanovanjem, Romi u tim naseljima jo uvijek ive u drvenim nastambama i metalnim kontejnerima bez odgovarajue infrastrukture.46 Romske zajednice u segregiranim naseljima esto imaju ogranien pristup osnovnim uslugama. Njihova situacija dodatno je pogorana tranzicijskim procesima, kao i ekonomskom krizom u posljednje tri godine koja je dodatno pogorala socijalne i ekonomske uvjete u drutvu i dodatno pojaala negativan uinak tranzicijskih procesa na ivotne uvjete i zapoljavanje Roma. Ovakve prostorne koncentracije imaju i znaajan negativan utjecaj na ukljuivanje Roma u trite rada, postojanje komunalne infrastrukture, komunalnih usluga, zdravlje, obrazovanje, stanovanje i prijevoz te poveavaju ostanak romske populacije u uvjetima siromatva. Ovakvom statusu
Michael Haralambos razlika izmeu drutvene nejednakosti i socijalne stratifikacije: drutvena nejednakost se odnosi na postojanje drutveno stvorene nejednakosti, a socijalna stratifikacija je poseban oblik drutvene nejednakosti, koji se tie postojanja uoljivih drutvenih skupina (sloj, stratum) rangiranih jedna ispod druge 45 uur, Zoran, Romi kao marginalna skupina, znanstveni rad, sijeanj 2000. <http://hrcak.srce.hr/index.php?id_clanak_jezik=31756&show=clanak> 46 Mileti, Geran-Marko, Uvjeti stanovanja i stambene aspiracije Roma u Kako ive hrvatski Romi, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, 2005. <http://www.pilar.hr/images/stories/dokumenti/zbornici/30_hr/z_30_159.pdf>
44

29

romske populacije dodatno pridonosi nezainteresiranost i nevoljkost lokalnih samouprava u nekim dijelovima Hrvatske, da se angairaju i pridonesu poboljanju socioekonomskog poloaja Roma na svojim podrujima. Dodatan oteavajui faktor su ksenofobija i netrpeljivost prema Romima koje su postojale i prije razdoblja gospodarske krize, ali su njome dodatno pojaani, vodei ka veoj segregaciji romske populacije. Politika marginalizacija je povezana sa slabom politikom participacijom Roma. Sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina zajameno je i ostvareno pravo romske nacionalne manjine, uz 11 drugih nacionalnih manjina47 na zastupljenost u Hrvatskom saboru putem jednog saborskog zastupnika. Odredbom lanka 20. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina propisano je da pripadnici nacionalnih manjina u opinama i gradovima u kojima sudjeluju u stanovnitvu s izmeu 5% i 15% imaju pravo na jednog vijenika manjinskog predstavnika u predstavnikom tijelu jedinice. Ukoliko u stanovnitvu opina i gradova sudjeluju s vie od 15%, odnosno ukoliko u stanovnitvu upanije sudjeluju s vie od 5%, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavnikim tijelima tih jedinica samouprave. Nadalje, pri jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave Romi su predstavljeni putem vijea nacionalne manjine na svim razinama lokalne vlasti gdje ine vie od 1.5% ukupnog stanovnitva, u jedinicama lokalne samouprave na ijem podruju ivi vie od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, te u jedinicama podrune (regionalne) samouprave na ijem podruju ivi vie od 500 pripadnika nacionalne manjine. U sluajevima kada nisu ispunjeni uvjeti za izbor vijea nacionalnih manjina, a na podruju jedinice samouprave ivi najmanje 100 pripadnika nacionalne manjine bira se predstavnik nacionalnih manjina. Vijea su sastavljena od 10 manjinskih lanova na razini opina, 15 lanova na gradskoj i 25 lanova na upanijskoj razini te sudjeluju u izborima predsjednika vijea za odreenu lokalnu razinu vlasti. Predstavnici vijea izabiru se neposredno tajnim glasovanjem za razdoblje od etiri godine na redovnim izborima za lanove vijea nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, a kandidate predlau romske udruge ili odreeni broj pripadnika romske nacionalne manjine48. Vijea imaju savjetodavnu ulogu u odnosu na tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Lokalna i podruna (regionalna) samouprava pokriva operativne trokove djelovanja vijea dok neke trokove iz podruja kulture i zapoljavanja pokriva Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH. Na taj nain zadovoljene su pretpostavke za zastupljenost romske zajednice u predstavnikim i izvrnim tijelima na lokalnom nivou. Unato tome vijea romske nacionalne manjine suoena su s razliitim problemima u funkcioniranju zbog manjka sustavne potpore za osnovne trokove od strane lokalne uprave to rezultira time da aktivnosti vijea variraju. Nejasno definirana ili razliito interpretirana savjetodavna uloga vijea, bez stvarnog autoriteta, takoer unosi dodatne nejasnoe o tome kako stvarno doprinose lokalnoj samoupravi, osim to ispunjavaju funkciju participativne demokracije na papiru49. U veini sluajeva na
Odredbom lanka 17. stavak 5. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor pripadnici austrijske, bugarske, njemake, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlake i idovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor. 48 Kandidate za lanove vijea nacionalnih manjine odnosno candidate za predstavnike nacionalnih manjina mogu predlagati udruge nacionalnih manjina ili najmanje 20 pripadnika nacionalne manjine s podruja opine, odnosno 30 s podruja grada i 50 s podruja upanije (Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, NN 11/02., 47/10., 80/10.,91/11.)
49
47

Novak. Hrvatska: Stanje u zemlji u podruju obrazovanja Roma i radna strategija fonda za obrazovanje Roma.; UNDP.Unplugged: FacesofSocialExclusioninCroatia, 52

30

lokalnom nivou romska zajednica nema dovoljno utjecaja na donoenje odluka i romski predstavnici u vijeima smatraju da preporuke vijea ne dopiru do lokalnih vlasti. Jedan od problema je i nedostatak ire koordinacije i suradnje svih vijea koja djeluju u Republici Hrvatskoj to onemoguava njihovu transparentnost i utjecaj. Nadalje, jo jedan od razloga nedostatnog participiranja u donoenju odluka je i taj to su predstavnici romske zajednice u vijeima romske nacionalne manjine najveim dijelom, zbog generalno niske razine obrazovanja i vjetina potrebnih za zastupanje, nedovoljno pripremljeni za uinkovito zastupanje svoje zajednice. Osim kroz vijea romske nacionalne manjine, neki predstavnici romskih organizacija civilnog drutva participiraju na lokalnoj razini kroz lanstvo u lokalnim specijaliziranim tijelima koja donose odluke o distribuciji sredstava za veinu edukativnih programa, razvoja relevantnog zakonodavstva, strategija i projekata. Kvaliteta suradnje izmeu romske manjine i lokalne vlasti prilino varira od jednog do drugog podruja, ali se za sada pokazalo djelotvornijim u veim urbanim podrujima16. Kulturna marginalizacija Roma vidljiva je na razini vrijednosnog sustava i naina ivota. Kulturna marginalizacija Roma svodi se na to da se romski obiaji, ponaanja i stavovi pojavljuju kao prepreka intenzivnijoj participaciji Roma u dominantnoj kulturi drutva, jer se kvalificiraju kao devijantni, ili se cijela kultura dri manje vrijednom u odnosu na opu kulturu drutva. Kulturna obiljeja Roma oslikavaju specifian nain ivota, te njegovu manifestaciju u vanjskom izgledu, svakodnevnim ponaanjima i institucijama i odnosima izmeu ljudi. Romi potjeu iz kulturno-civilizacijskog kruga bitno razliitog od europskog. Iz svoje postojbine donijeli su brojne obiaje i stavove koji se nisu uklapali u nain ivota europskog stanovnitva. Takoer su sa sobom donijeli drugaiji sustav vrijednosti u kojem zapadnjaki materijalizam nije bio vrhovna vrijednost, to je odreivalo njihov odnos prema zapoljavanju i radu. Prihvaajui vrijednosne orijentacije drutava u kojima ive, Romi su osueni ivjeti u anomijskoj situaciji te stoga prisiljeni koristiti neformalne putove kako bi realizirali opeprihvaene vrijednosti.50 Razlike izmeu Roma i veinskog stanovnitva su velike i na obiteljskom planu i planu obrazovanja. Dio Roma rano stupa u brak, javljaju se i maloljetnike trudnoe, to je takoer jedan od uzroka odsutnosti iz obrazovnog procesa. Stoga najvei dio romske populacije ima reduciranu adolescenciju i mladost te ne participira u adolescentskoj subkulturi koja ima bitnu ulogu kao prijelazno razdoblje prije preuzimanja drutvenih uloga. Razlike u nainima ivota i vrijednosnim sustavima izmeu romskog i ostalog stanovnitva rezultiraju pojavom stereotipa, nepovjerenja i nevoljkosti da pribliavanje i razumijevanje izmeu dviju skupina, ime se jaz izmeu njih produbljuje, a kulturna marginalizacija Roma ostaje kao trajno stanje.

50

uur, Zoran, Romi kao marginalna skupina, znanstveni rad, sijeanj 2000. <http://hrcak.srce.hr/index.php?id_clanak_jezik=31756&show=clanak>

31

IV.

Politike Strategije

IV.1 Glavna podruja Strategije

Iako je posljednjih godina u Republici Hrvatskoj implementiran veliki broj mjera u okviru Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma te je postignut odreeni napredak, poloaj veine Roma u Hrvatskoj i nadalje je vrlo teak. Osim toga, paralelna provedba dvaju stratekih dokumenata u odreenoj mjeri je uzrokovala zbunjenost i nedostatak jasnog usmjerenja i posveenosti na regionalnoj i lokalnoj razini. Stoga se ovom Strategijom nastoje definirati snane mjere koje e biti jasno precizirane i usmjerene na rjeavanje postojeih drutvenih i ekonomskih problema s kojima se suoava romska zajednica. Njome se nastoji osigurati da se nacionalne, regionalne i lokalne politike za ukljuivanje objedine i usredotoe na Rome na jasan i specifian nain, te da se potrebama Roma bave eksplicitnim mjerama za sprjeavanje i naknade nedostataka s kojima se oni suoavaju. U svom priopenju Okvir EU za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. godine Europska komisija predlae zemljama lanicama izradu nacionalnih strategija integracije Roma, te prilagodbu postojeih, kako bi se ispunili ciljevi EU-a za integraciju Roma. Europska komisija daje naputak za izradu nacionalnih strategija usmjerenih na Rome, koje e definirati nacionalne ciljeve u skladu s ciljevima integracije Roma definiranim u Okviru EU za nacionalne strategije. Snano se preporuuje integrirani pristup kombinirajui aktivnosti u razliitim podrujima te da ciljevi obuhvate najmanje etiri kljuna podruja obrazovanje, zapoljavanje, zdravstvo i stanovanje, kako bi se premostio jaz izmeu marginaliziranih romskih zajednica i veinskog stanovnitva. Zemlje lanice pred toga mogu dodati druge ciljeve relevantne za njihov specifini nacionalni kontekst te definirati i prijelazne korake. S jedne strane, Strategija nasljeuje Nacionalni program za Rome i time to obuhvaa ire podruje od preporuka Okvira EU, a s druge strane Strategija donosi novine u odnosu na Nacionalni program za Rome. Glavna podruja strategije obuhvaaju: Obrazovanje Zapoljavanje i ukljuivanje u gospodarski ivot Zdravstvena zatita Socijalna skrb Prostorno ureenje, stanovanje i zatita okolia Ukljuivanje u drutveni i kulturni ivot, udruge Statusna rjeenja, suzbijanje diskriminacije i pomo u ostvarivanju prava. Ova podruja ukljuuju irok spektar specifinih pitanja povezanih s ukljuivanjem i poboljanjem poloaja Roma koja nisu bila ukljuena u Nacionalni program za Rome. Temeljna obiljeja Strategije su povean obuhvat romske populacije u marginaliziranim naseljima, rad u zajednici i te poticanje aktivnog ukljuivanja Roma u provedbu programa i aktivnosti, za razliku od pristupa u kojem ciljana skupina pasivno prima razliite vidove socijalne skrbi. Imajui na umu specifian i podreen poloaj ena u romskoj zajednici, prilikom izrade Strategije vodilo se rauna o rodnoj dimenziji, zatiti ena i uvoenju naela rodne ravnopravnosti u svako podruje. U ciljeve i mjere Strategije integrirani su elementi vezani uz promicanje ljudskih prava ena i rodne ravnopravnosti, jednakih mogunosti na tritu rada, rodno osjetljivog obrazovanje,
32

ravnopravnosti u procesima odluivanja u politikom i javnom ivotu te uklanjanja nasilja nad enama.

IV.2 CILJEVI STRATEGIJE ZA UKLJUIVANJE ROMA DO 2020. GODINE

Svrha Nacionalne strategije za ukljuivanje Roma od 2013. do 2020. godine je postavljanje smjernica kojima e se omoguiti postizanje sutinskih i trajnih promjena socio-ekonomskog poloaja romske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Strategijom su postavljeni opi i posebni cilj koji se ele postii provedbom planiranih mjera vezanih uz razliite segmente i podruja djelovanja. Opi cilj postavljen Strategijom jest poboljati poloaj romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj smanjivanjem viedimenzionalnog socio-ekonomskog jaza izmeu romske i ostalog stanovnitva te na usklaen, otvoren i transparentan nain postii potpuno ukljuivanje Roma u sve segmente drutva i zajednice. etiri su posebna cilja postavljena u okviru Strategije, ijim e se ujednaenim postizanjem osigurati ostvarenje glavnog cilja: Izgraditi i razviti ljudski kapital romske zajednice podizanjem razine opeg i ciljanog obrazovanja djece i odraslih te poticanjem na cjeloivotno uenje Poboljati ekonomski status Roma omoguavanjem pristupa tritu rada, poveanjem mogunosti zapoljavanja i samozapoljavanja te poticanjem jednakih mogunosti u zapoljavanju Poboljati zdravstveni i socijalni status pripadnika romske zajednice osiguravanjem jednakog i odgovarajueg pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj i socijalnoj skrbi te poboljanjem uvjeta stanovanja Poboljati drutveni poloaj Roma stvaranjem pretpostavki za ostvarivanje temeljnih ljudskih i manjinskih prava, uklanjanjem svih oblika diskriminacije i te poticanjem aktivnog sudjelovanja u drutvu i procesima odluivanja.

IV.3 POKAZATELJI UINKA I EFIKASNOSTI PROVEDENIH MJERA

Postizanje zacrtanih ciljeva zahtijeva sveobuhvatan pristup koji e integrirati i meusobno povezivati mjere i intervencije u razliitim podrujima. Tako, mjere usmjerene na zapoljavanje blisko su povezane s mjerama usmjerenim na obrazovanje; mjere usmjerene na obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu skrb u uskoj su vezi s mjerama za rjeavanje statusnih pitanja; mjere za poboljanje zdravstvene slike romske populacije povezane su s mjerama za poboljanje uvjeta stanovanja. Provedba svih mjera zahtijeva dobru koordiniranost razliitih tijela i sektora, ali i aktivnu ukljuenost same romske zajednice. Kako bi se mogao pratiti pojedinaan i skupni uinak mjera, potrebno je postaviti pokazatelje koji e omoguiti jasno i nedvosmisleno mjerenje postignua, evaluacija napretka, ali i usmjeravanje mjera i intervencija u eljenom smjeru. Politike, mjere i aktivnosti za ukljuivanje Roma usmjerene su prema otklanjanju iskljuivanja temeljem etnike pripadnosti i rodno utemeljene socijalne iskljuenosti. Stoga se podrazumijeva da predloeni pokazatelji trebaju biti disagregirani na isti nain. Promjene vezane uz poloaj i socijalnu iskljuenost Roma bit e mjerene u odnosu
33

na primarne i sekundarne pokazatelje socijalne iskljuenosti EU (leakenske pokazatelje)51 kojima se precizno mjere razliiti aspekti siromatva i socijalne iskljuenosti. Pored leakenskih pokazatelja, u odnosu na mjere postavljeni su i drugi pokazatelji socijalnog i ekonomskog statusa Roma, koji e pokazati trendove u postignuima eljenih rezultata. Uspjenost provedbe mjera i intervencija bit e mjerena u odnosu na trendove kretanja pokazatelja, te e se smatrati uspjenom provedba iji pokazatelji u najmanju ruku pokazuju trend zaustavljanja negativnih kretanja. Nadalje, meu vane pokazatelje postignua ciljeva Strategije ubrajaju se: Kreiranje i promjena relevantnih politika na nain koji e omoguiti poboljanje statusa romske zajednice na nacionalnoj i lokalnoj razini i u skladu s temeljnim naelima ove Strategije, mjereno prema broju i vrsti; Smanjenje jaza izmeu romske populacije i ostalog stanovnitva u podrujima obuhvaenim Strategijom, izraeno indikatorima odgovarajuim za odreeno podruje; Pozitivne promjene u poloaju i statusu romske populacije na na razini lokalnih zajednica i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave kao posljedica utjecaja provedenih inicijativa; Smanjenje diskriminacije i diskriminatornog odnosa ostalog stanovnitva prema Romima, mjereno putem razliitih anketa u romskim zajednicama; Promjena odnosa veinskog stanovnitva u odnosu na romsku populaciju, mjereno putem anketa ili istraivanja javnog mnijenja kako pripadnika veinskog naroda, tako i samih Roma. Ovi pokazatelji bit e podloni promjenama ukidani, mijenjani ili e biti dodani novi u skladu s uoenim promjenama statusa Roma.

51

Za vrijeme belgijskog predsjedanja EU u drugoj polovici 2001. iniciran je proces stvaranja pokazatelja siromatva i socijalne iskljuenosti. Poznati su kao laekenski pokazatelji jer su prvotno odobreni na samitu Europskog vijea u Leakenu u prosincu 2001. Dogovoreno je da obuhvaaju tri razine: (1) deset primarnih pokazatelja financijskog siromatva i materijalne deprivacije, zaposlenosti, zdravlja i obrazovanja; (2) sekundarne pokazatelje, koji dopunjuju primarne, ali ih i detaljnije razrauju; (3) pokazatelje to ih zemlje same odlue dodati u svoje nacionalne planove ua ukljuivanje, a koji im pomau u tumaenju primarnih i sekundarnih pokazatelja i/ili osvjetljavaju specifinosti pojedinog podruja.

34

IV.4 Prioritetne politike Strategije IV.4.1 Obrazovanje

STRATEKI OKVIR REPUBLIKE HRVATSKE U PODRUJU OBRAZOVANJA U Nacionalnom okvirnom kurikulumu za za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje52 stoji: Republika Hrvatska opredijelila se za razvoj drutva znanja jer je znanje temeljna proizvodna i razvojna snaga u drutvu. Znanje, obrazovanje i cjeloivotno uenje su temeljni pokretai razvoja hrvatskoga drutva i svakoga pojedinca. Omoguuju mu bolje razumijevanje i kritiko promiljanje samoga sebe i svega to ga okruuje, snalaenje u novim situacijama te uspjeh u ivotu i radu. Odgoj i obrazovanje pridonose izgradnji osobnoga, kulturnoga i nacionalnoga identiteta pojedinca. Okvirni kurikulum temelji se na 13 naela, koja ine vrijednosna uporita za izradbu i ostvarenje nacionalnoga kurikuluma, koja meu ostalima ukljuuju: visoku kvalitetu odgoja i obrazovanja za sve, jednakost obrazovnih mogunosti za sve, obveznost opeg obrazovanja, ukljuenost svih uenika u odgojno-obrazovni sustav, potivanje ljudskih prava i prava djece i interkulturalizam. Kurikulumom je postavljeno sedam odgojno-obrazovnih ciljeva meu kojima su: osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unaprjeivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima te pravima djece, osposobiti ih za ivljenje u multikulturnom svijetu, za potivanje razliitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju drutva osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strukovnih kompetencija, osposobiti ih za ivot i rad u promjenjivu drutveno-kulturnomu kontekstu prema zahtjevima trinoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, znanstvenih spoznaja i dostignua. OBRAZOVANJE ROMA U REPUBLICI HRVATSKOJ Nakon gotovo cijelog desetljea provedbe Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma, u Republici Hrvatskoj je u podruju obrazovanja najvei napredak ostvaren u domeni ukljuenosti romske djece u obrazovni sustav. Ipak, jo uvijek je na svim razinama obrazovanja
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjojkolsko obrazovanje, 2011. <http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685>
52

35

prisutno mnotvo problema u praktinoj provedbi kako nacionalne obrazovne politike, tako i mjera stratekih dokumenata namijenjenih ukljuivanju romske nacionalne manjine u drutvo. Obrazovna razina romske populacije vrlo je niska, a prosjean broj godina provedenih u obrazovnom sustavu znatno je nii u odnosu na veinsku populaciju. PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE Predkolski odgoj i naobrazba te skrb o djeci dio je sustava odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske, a namijenjen je djeci u dobi od est mjeseci do polaska u osnovnu kolu. Republika Hrvatska je potpisnica Konvencije o radnicima s obiteljskim obvezama53, broj 156, a u lanku 5. toki B stoji da je drava duna i obvezna skrbiti se o djeci predkolske dobi. Predkolska djelatnost je Zakonom o predkolskom odgoju i naobrazbi (NN 10/97, 107/07), ureena kao podsustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske od 1997. godine.54 U 2009./10. pedagokoj godini ukupna obuhvatnost djece predkolske dobi u redovitim programima (petosatnim i desetosatnim programima) iznosi 58% djece predkolske dobi. Obuhvatnost djece kraim programima je oko 28%. U godini dana prije polaska u kolu programima predkolskog odgoja obuhvaeno je 99,60% djece, to u redovitim vrtikim programima to u programima predkole.55 U okviru predkolskog odgoja jo uvijek je dominantan problem niska ukljuenost djece pripadnika romske nacionalne manjine u programe predkolskog odgoja u integriranim skupinama. Programi predkole takoer se ne provode ujednaeno u svim sredinama. Podaci pokazuju da se romska djeca slabo ukljuuju u sustav predkolskog odgoja i obrazovanja na to je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ukazala u analizi podataka o obrazovanju romske nacionalne manjine objavljenoj u svom Izvjeu o radu za 2009. godinu. Ukljuenost romske djece u predkolskom odgoju varira s obzirom na injenicu da su za predkolski odgoj osim sredstava iz Dravnog prorauna ostvarena sredstva Roma Education Fund-a, to je imalo za posljedicu veu ukljuenost djece u predkolski odgoj. kraj pedagoke god. 2007./2008.: 810 djece (409 M, 401 ) kraj pedagoke god. 2008./2009.: 692 djece (350 M, 342 ) kraj pedagoke god. 2009./2010.: 824 djece (422 M, 402 ) kraj pedagoke god. 2010./2011. 586 djece (322 M, 301 ). Poetak pedagoke godine 2011./2012. pokazao je manje poveanje broja djece u sustavu predkolskog odgoja i obrazovanja ukljueno je 623 djece, od toga 289 (137 M, 152 ) u predkolskom odgoju, te u predkoli 334 (185 M, 149 ). Podzastupljenost djece pripadnika romske nacionalne manjine u predkolskom odgoju ima viestruke uzroke, od neosvijetenosti roditelja o vanosti predkolskog odgoja, preko nedostatka financijskih sredstava u proraunima lokalnih samouprava i kontinuiranog financiranja programa predkole, nedostatnih kapaciteta u djejim vrtiima, do neosvijetenosti o potrebi dugoronog planiranja ukljuivanja romske zajednice na lokalnoj razini. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
Konvencija 156, Konvencija o jednakim mogunostima i jednakom tretmanu radnika i radnica: Radnici s obiteljskim obvezama, 2010. <http://www.nhs.hr/dokumenti/konvencije/Konvencija_156_Radnici_s_obiteljskim_obvezama.pdf> 54 Zakon o predkolskom odgoju i naobrazbi (NN 10/97, 107/07), <http://www.zakon.hr/z/492/Zakon-o-pred%C5%A1kolskomodgoju-i-naobrazbi> 55 Izvor: www.mzos.hr
53

36

sporta (MZOS) prepoznalo je ovaj problem i od 2009. godine po odluci ministra osigurava sufinanciranje cijene predkolskog odgoja iz sredstava Dravnog prorauna. Svim pripadnicima romske nacionalne manjine osigurano je sufinanciranje roditeljskog udjela u ekonomskoj cijeni predkolskog odgoja. Time je omogueno da uz sufinanciranje ostatka iz sredstava lokalnih prorauna, djeji vrti za pripadnike romske nacionalne manjine bude besplatan. OSNOVNOKOLSKO OBRAZOVANJE Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 901/11, 16/12, 86/12), osnovno obrazovanje je obvezno za svu djecu koja napune 6 godina, i traje osam godina. Isti zakon kao mogue osnivae osnovnih kola navodi dravu, tijela lokalne i regionalne samouprave (gradove, opine i upanije) te druge pravne i fizike osobe. Velika veina kola su javne dok je broj privatnih i vjerskih kola zanemariv. Plan razvoja obrazovanja od 2005. 2010. godine navodi stopu ukljuenosti djece osnovnokolske dobi od 97,5%. Premda je ta stopa vrlo visoka ak i u usporedbi s prosjekom EU, MZOS planira dodatne napore i predvia daljnji rast stope ukljuenosti. U sklopu osnovnokolskog sustava postoje posebne kole i odjeli za pripadnike nacionalnih manjina i djecu s tekoama u razvoju.56 Naime, prema Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina te u skladu s Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima, pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na obrazovanje na svom jeziku i pismu uz obvezu uenja hrvatskog jezika, uz druge modele uenje jezika i kulture nacionalnih manjina koji se ostvaruju u kolama na hrvatskom jeziku. Djeca s tekoama u razvoju obrazuju se u redovnim kolama po redovnom, prilagoenom ili posebnom programu ili kada je to zaista jedino mogue, u posebnim ustanovama po posebnim programima uz odgovarajue rehabilitacijske i socijalne potpore. Vezano uz obrazovanje Roma u podruju osnovnokolskog obrazovanja najvei problemi su neredovitost pohaanja nastave, niska stopa zavrnosti osnovnog obrazovanja, tj. naputanje kolovanja s navrenih 15 godina, neadekvatno praenje zastupljenosti djece pripadnika romske nacionalne manjine koja se obrazuju po posebnim programima za djecu s tekoama, neadekvatno planiranje i nekontinuirano financiranje programa produenog boravka, nedostatak kontinuirane i ciljane podrke obrazovnim djelatnicima koji rade s romskom djecom, te nedostatak provedbe mjera sprjeavanja segregacije. Od 2002./2003. godine, odnosno donoenja Nacionalnog programa za Rome, broj uenika pripadnika romske nacionalne manjine u osnovnoj koli s 1.500 se poveao na 4.435 (2.246 M i 2.189 ) u 2010./2011. te na 4.915 uenika (2509 M, 2406 ) na poetku 2011./2012. kolske godine, to je pokazatelj napora Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta da se povea obuhvat djece pripadnika romske nacionalne manjine obveznim osnovnokolskim obrazovanjem. Meutim, zavrnost obaveznog osnovnog obrazovanja na vrlo niskoj je razini kada je u pitanju romska nacionalna manjina. Stoga je primarni cilj osigurati da svi pripadnici romske nacionalne manjine zavre obvezno osnovnokolsko obrazovanje. Viestruki su razlozi zbog kojih pripadnici romske nacionalne manjine ne postiu rezultate u osnovnoj koli, odnosno zbog kojih nisu uspjeni u osnovnom obrazovanju u mjeri u kojoj su drugi uenici uspjeni. injenica je da romski uenici ponavljaju razred vie puta tijekom svog
56 Izvor:Milievi, Filip; Dolenec, Danijela, Razvoj socijalne dimenzije u obrazovanju: izvjetaj za Hrvatsku, Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu, svibanj 2009., <http://library.fes.de/pdf-files/bueros/kroatien/06848.pdf>

37

osnovnokolskog obrazovanja i mahom naputaju kolovanje sa zavrenim petim ili estim razredom osnovne kole, tj. u pravilu kada navre 15 godina ivota, a nisu zavrili osnovnu kolu. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta sukladno odredbama lanka 135., 136. i 152. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli ima mehanizme postupati u sluaju zanemarivanja roditeljske uloge na nain da nakon viekratnih pokuaja uspostave kontakta s roditeljima prijavi zanemarivanje uredu dravne uprave u upaniji i nadlenom centru za socijalnu skrb, to za posljedicu ima postupak izricanja novane kazne prema navedenom Zakonu. Budui da u takvim sluajevima treba uslijediti prekrajna prijava, zbog nedjelotvornosti sudskog sustava i masovnosti problema, eventualna mjera izricanja kazne, ako do nje doe, je neuinkovita. Po presudi Europskog suda za ljudska prava Republika Hrvatska je jedna od zemalja u kojoj je pojava obrazovne segregacije i slubeno prepoznata. Ona je prisutna u predkolskom i osnovnokolskom obrazovanju u podrujima koja se nalaze u blizini velikih "romskih naselja". U kolskoj godini 2001./2002. osnovne kole Meimurske upanije pohaalo je ukupno 865 uenika Roma, od kojih 511 u segregiranim romskim razredima. Djeca su bila rasporeena u ukupno 24 takva razreda, u etiri osnovne kole. U O Macinec takve razrede pohaalo je 83.33% romske djece, a u O Kuranec ak 88.49% . U cilju izvrenja presude Europskog suda za ljudska prava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta donijelo je mjere i odredilo aktivnosti kao preduvjet za dugorono uklanjanje uzroka zbog kojih su u nekim odjelima samo romska djeca. Jedna od mjera je osiguravanje programa predkole za svu romsku djecu u Meimurju tijekom godine koja prethodi polasku u osnovnu kolu, odnosno od 15. rujna tekue do 15. lipnja naredne kalendarske godine, pet sati dnevno tijekom cijelog tjedna uz osigurani prijevoz i prehranu za svu romsku djecu, to se ostvaruje treu godinu, tj. nastavlja se i u pedagokoj godini 2012./2013. Ostale mjere ukljuuju, izmeu ostalog, osiguravanje uenja hrvatskog jezika za djecu koja nedovoljno znaju ili ne znaju hrvatski jezik. U nadlenosti je kola predvidjeti u okviru kolskog kurikuluma pojaane programe uenja hrvatskog jezika te programe produenog boravka. Struno usavravanje uitelja i rad s roditeljima sastavni je dio mjera za izvrenje presude. Obrazovna segregacija ima negativan uinak na tri kljune razine koje doprinose ukljuivanju Roma u drutvo. Direktno i najintenzivnije utjee na smanjenje kvalitete obrazovanja koju dobivaju romska djeca. Romska djeca koja pohaaju segregirane kole imaju velike izglede da postanu nezaposleni ili da rade u poslovima koji ne zahtijevaju visok nivo vjetina, kojima se esto tipino bave Romi. S druge strane, romska djeca koja idu u mjeovite kole, suoavaju se s izazovima ukljuivanja u kolski program i uklapanja u sredinu ostalog stanovnitva. Nasuprot tome, romskim razredima uitelji i nastavnici suoeni su s oteanim uvjetima rada te ogranienim sredstvima i mogunostima za provedbu dodatnih programa podrke koji su potrebni romskoj djeci. Osim to esto imaju vrlo ograniene materijalne resurse, ne postoji ni nain adekvatne kompenzacije za njihov dodatni rad s djecom. Suoeni s neredovitim dolaskom djece u kolu, nedostatkom panje i koncentracije koji su esto uzrokovani tekim uvjetima u kojima djeca ive, nedostatkom podrke roditelja obrazovanju njihove djece, uitelji esto doivljavaju neuspjeh u postizanju obrazovnih ciljeva. Frustriranost i osjeaj bespomonosti mnoge navodi na sniavanje kriterija pa se dogaa da djeca dou do petog razreda bez da su svladala osnove itanja i pisanja. Osim toga u romskim razredima djeca nemaju priliku iskusiti pozitivni vrnjaki utjecaj, tj. vrnjaka oekivanja u takvim razredima rijetko sadre i komponentu uspjenosti u koli. Djeca su, dakle, suoena sa smanjenim oekivanjima uitelja i nastavnika, sa smanjenim
38

oekivanjima vrnjaka, a esto i sa smanjenim oekivanjima roditelja pa nije nikakvo udo da ni sama od sebe ne oekuju mnogo. "Takva praksa doprinosi ispadanju djece iz kolskog sustava (u veini zemalja postotak se kree oko 50%) u petom razredu osnovne kole, a negativno utjee i na mogunost nastavka kolovanja na srednjokolskoj i visokokolskoj razini (Rekosh, Sleeper, 2004)." I kod romske djece u Hrvatskoj znaajan je trend naputanja kolovanja te kasnijeg ulaska u osnovno obrazovanje. Procjene pokazuju da se do osmog razreda osnovne kole oko 70% romskih uenika gubi u sustavu osnovnog kolovanja.57. Ovaj podatak govori da sustav nije u dovoljnoj mjeri omoguio da romska djeca na vrijeme i uz adekvatnu pripremu uu u obrazovni sustav, i da u njemu ostanu uspjeno okonavajui kolovanje. Ovaj problem mogao bi se u velikoj mjeri rijeiti kvalitetnim i integriranim predkolskim obrazovanjem koji osigurava jezinu pripremljenost i bolji uspjeh u koli. U posljednjih godinu dana u Meimurskoj upaniji provodi se projekt koji ukljuuje svu djecu u obavezan program predkolskog odgoja koji traje cijelu kolsku godinu. U nekim sredinama organiziran je predkolski odgoj za djecu od 4 godine starosti nadalje. SREDNJOKOLSKO I VISOKOKOLSKO OBRAZOVANJE Srednjokolski sustav ureen je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli i Zakonom o strukovnom obrazovanju. Osnovne tri skupine srednjih kola su: gimnazije, strukovne kole i umjetnike kole. Trajanje srednje kole ovisi o programu pa tako gimnazije, umjetnike i neki programi strukovnih kola traju etiri godine. S druge strane neki programi strukovnih kola (industrijske i obrtnike) traju od jedne do tri godine. Osnivai srednjih kola mogu biti: Republika Hrvatska, jedinice regionalne samouprave (upanije) te druge pravne i fizike osobe. Velika veina kola je u javnom vlasnitvu, a broj privatnih (uglavnom gimnazija) je jo uvijek vrlo nizak. Stopu ukljuenosti mladih u srednjokolske programe prikazuje tablica 3. Podatak za 2004. godinu pokazuje zaostajanje Hrvatske za EU prosjekom, ali i namjeru da se pobolja stopa ukljuenosti. S druge strane, podaci Eurostata o udjelu stanovnitva od 20 do 24 godine sa zavrenim srednjokolskim obrazovanjem (ISCED razina 3a, 3b ili 3c) pokazuju da je u Hrvatskoj 2006. godine taj udio bio bolji od europskog prosjeka i iznosio 94,6%, u usporedbi s europskih 78,1%. (MZSS, 2008). Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina te u skladu s Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima, pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na obrazovanje na svom jeziku i pismu uz obvezu uenja hrvatskog jezika, uz druge modele uenje jezika i kulture nacionalnih manjina koji se ostvaruju u kolama na hrvatskom jeziku. Djeca s tekoama u razvoju obrazuju se u redovnim kolama po redovnom, prilagoenom ili posebnom programu ili kada je to zaista jedino mogue, u posebnim ustanovama po posebnim programima uz odgovarajue rehabilitacijske i socijalne potpore.
Tablica 3. Stopa ukljuenosti mladih srednjokolske dobi u institucije srednjeg obrazovanja58

Novak, Jagoda, Kolumna pravo na obrazovanje, Romi i Romkinje u visokom obrazovanju ili dok temelji klize, prosinac 2008, <http://www.iro.hr/userdocs/File/pno_kolumna/Romi_u_VO.pdf> 58 Izvor: Tablica 3; Milievi, Filip; Dolenec, Danijela, Razvoj socijalne dimenzije u obrazovanju: izvjetaj za Hrvatsku, Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu, svibanj 2009., <http://library.fes.de/pdf-files/bueros/kroatien/06848.pdf>

57

39

Godina Stopa ukljuenosti

2004. 79,2%

2007. (cilj) 81,0%

2010. (cilj) 83,0%

EU prosjek 2004. 85,0%

Izvor: MZO, Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.-2010.

Odgojno-obrazovna politika usmjerena je na promicanje srednjokolskog obrazovanja za sve uenike/ce dorasle za upis u srednju kolu, a za uenike/ce pripadnike romske nacionalne manjine i stipendiranjem te osiguravanjem kolarina u programima obrazovanja odraslih ako se radi o prvom zanimanju. Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, na poetku 2011./2012. u srednjokolski obrazovni sustav ukljueno je 425 uenika (214 M, 211 ) romske nacionalne manjine. Budui da je broj uenika u srednjim kolama u odnosu na broj polaznika osnovnih kola nezadovoljavajui, MZOS olakava upis uenika pripadnika romske nacionalne manjine, zato to ive u uvjetima koji su mogli utjecati na njegov uspjeh u osnovnoj koli. Uz to, MZOS odluuje o svim posebnostima (primjerice, poveati broj uenika u razredu kako bi se omoguio upis uenika na osnovi Nacionalnog programa za Rome. Za sve redovite uenike srednjih kola MZOS osigurava stipendije i prema potrebi smjetaj u ueniike domove. Unato tim mjerama, etverogodinje srednjokolsko obrazovanje zavrava tek negdje oko 10% romske populacije. Praenje broja upisanih pripadnika romske nacionalne manjine na visokokolskim ustanovama ovisi o njihovoj voljnosti da se izjanjavaju kao pripadnici romske nacionalne manjine ako ele ostvariti pravo na stipendiju koju osigurava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Na poeku kolske godine 2011./2012. studentima romske nacionalnosti dodijeljeno je 28 stipendija. OBRAZOVANJE ODRASLIH U okviru nacionalnog projekta Desetljee pismenosti u Hrvatskoj za hrvatsku pismenost 2003.2012. omogueno je opismenjavanje, odnosno stjecanje osnovnokolskog obrazovanja odraslih te osposobljavanje graana u emu sudjeluju i pripadnici romske nacionalne manjine. Podaci pokazuju da se Romkinje znatno rjee ukljuuju u sustav obrazovanja odraslih i neformalnog obrazovanja od Roma na to je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ukazala u analizi podataka o obrazovanju romske nacionalne manjine objavljenoj u svom Izvjeu o radu za 2009. godinu. Posljednji raspoloivi podaci o ukljuivanju osoba romske nacionalne manjine u sustav obrazovanja odraslih i neformalnog obrazovanja govore da je broj opismenjenih Roma/kinja bio sljedei: 1.9.2007.-31.12.2008.: 515 polaznika (368 M, 147 ) 1.9.2008.-31.12.2009.: 489 polaznika (350 M, 139 )

40

Sukladno Nacionalnom programu za Rome i Akcijskom planu Desetljea za ukljuivanje Roma 2005.- 2015., Hrvatski zavod za zapoljavanje provodi mjere sufinanciranja i financiranja obrazovanja osoba romske nacionalne manjine. Unato mogunostima obrazovanja, Romi se u ovakve programe ukljuuju u vrlo maloj mjeri. Prema podacima HZZ-a u 2010. godini u mjeru sufinanciranog/financiranog obrazovanja bilo je ukljueno 32 osobe u cijeloj Hrvatskoj, od ega 9 ena. Prema podrunim uredima, mjerom je bilo obuhvaeno 16 osoba u akovcu, od ega dvije ene, 12 osoba u Zagrebu, od ega 7 ena, te 3 osobe u Slavonskom brodu i jedna u Osijeku, a u 2011. godini u navedenu mjeru bilo je ukljueno 35 osoba romske nacionalne manjine, od ega 11 ena. Prema podrunim uredima, mjerom je obuhvaeno 31 osoba u Podrunom uredu akovec (od toga 10 enaa), te 4 osobe (od toga 1 ena) u Podrunom uredu Krievci.59 CILJEVI Opi i posebni ciljevi strategije definirani su na temelju iskustava u provedbi dvaju ve postojeih stratekih dokumenata vlade Republike Hrvatske te analize dostupnih podataka o pokazateljima ukljuenosti u obrazovni sustav te dostupnim podacima o obrazovnim postignuima pripadnika romske nacionalne manjine. Glavni nositelj mjera koje e biti provoene u okviru postavljenih ciljeva je Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta i HZZ za podruje obrazovanja odraslih OPI CILJ: Poboljati pristup kvalitetnom obrazovanju ukljuujui obrazovanje i skrb pruenu u ranom djetinjstvu, ali i osnovnog, srednjeg i sveuilinog obrazovanja s posebnim naglaskom na uklanjanja mogue segregacije u kolama; sprijeiti preuranjen prekid kolovanja i osigurati lagan prijelaz iz kole do zaposlenja. POSEBNI CILJEVI Posebni cilj 1: Podii kvalitetu i uinkovitost obrazovanja djece pripadnika romske nacionalne manjine, te osigurati stjecanje potrebnih znanja i vjetina koje e omoguiti osobni razvoj uenika, kao i zavravanje osnovnog obrazovanja s ciljem nastavka kolovanja te smanjenja razlike izmeu obrazovnih postignua djece pripadnika romske nacionalne manjine u odnosu na prosjenu razinu obrazovnih postignua svih uenika u osnovnokolskom obrazovanju u RH. Definicija: Do 2015. godine razviti sustav podrke odgojno obrazovnim ustanovama za razvoj odgojno obrazovnih programa i primjenu odgojno obrazovnih praksi koje e osigurati adekvatnu pripremljenost djece za kolu te uvjete za istinsku socijalnu integraciju potujui specifinosti rada u multikulturalnom okruenju te s djecom iz socijalno depriviranih obitelji. Pokazatelj uinka: Doneseni akti na razini MZOS, Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO), kojima se utvruje program praenja i podrke te odgovornosti pojedinih institucija za njegovu provedbu. Polazna vrijednost: Nisu doneseni akti
59

Hrvatski zavod za zapoljavanje, Izvjee o provedbi mjera iz nadlenosti Hrvatskog zavoda za zapoljavanje prema Nacionalnom planu za poticanje zapoljavanja za 2009. i 2010. godinu, za razdoblje od 01.01. do 31.12.2010. godine <http://www.hzz.hr/docslike/Izvjesce_za_2010_godinu_mjere.pdf>

41

Izvori podataka: Izvjee AZOO Nezavisna evaluacija provedbe NSR Evaluacija kvalitete predkolskog i osnovnokolskog obrazovanja dostupnog romskoj djeci od strane Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Posebni cilj 2: Poveati obuhvat romske djece oba spola predkolskim odgojem i obrazovanjem te podii razinu kvalitete predkolskog odgoja i obrazovanja djece pripadnika romske nacionalne manjine kao dio cjeline ranog obrazovanja djeteta, koji pomae smanjenju razlika u drutvenom podrijetlu i sposobnostima uenja, i nastoji to je mogue bolje zadovoljiti djetetove razvojne potrebe, te ga uvesti u svijet svjesnog uenja. Definicija: Uspostaviti mehanizme koji e omoguiti dostupnost predkolskog odgoja marginaliziranim i socijalno iskljuenim skupinama kroz poveano djelovanje u zajednici. Poveati broj upisane romske djece oba spola u integrirane predkolske programe u okviru redovnih predkolskih ustanova te broj djece koja nisu ukljuena u predkolski odgoj, u programe predkole u trajanju od minimalno 1 godine po pet sati dnevno tijekom pedagoke godine do 2020. Preporuka je minimalno 2 godine predkole. Pokazatelji uinka: Neto omjer upisa romske djece - Neto omjer upisa je omjer upisane djece slubeno odreene dobi za razinu odgoja i obrazovanja prema ukupnoj populaciji u toj dobi. Stopa sudjelovanja romske djece oba spola u integriranim programima predkolskog odgoja i naobrazbe: a) redoviti, cjeloviti programi b) program predkole za djecu u estoj godini ivota koja nisu polaznici redovitog programa predkolskog odgoja Praenje ovih pokazatelja treba vriti po programima. Javni troak predkolskog odgoja i obrazovanja kao udio u proraunu Jedinica lokalne/podrune (regionalne) samouprave (JL/P(R)S) (%) Broj sati koje su uenici proveli po pojedinim programima Vrednovanje kvalitete predkolskog odgoja i naobrazbe pedagoki standard, samovrednovanje Broj i kvaliteta provedenih seminara strunog usavravanja za rad u multikulturnim sredinama; Broj polaznika, trajanje edukacije osposobljavanja i uspjenost Polazna vrijednost: Udio romske djece koja pohaa predkolski odgoj u odnosu na ukupni broj romske djece predkolske dobi u 2012. Udio romske djece koja pohaa program predkole u odnosu na ukupni broj romske djece predkolske dobi u 2012. Izvori podataka: Popis stanovnitva 2011. godine iz kojeg e se zakljuno dobiti broj itelja romske populacije u svakoj upaniji. Procjena generacije prema UNDP. Uredi dravne uprave podaci iz matice roenih.

42

Posebni cilj 3: Izjednaiti obuhvaenost osnovnokolskim obrazovanjem pripadnika romske nacionalne manjine u odnosu na prosjek upisa osnovnokolskog obrazovanja na razini RH (dosegnuti postotak obuhvaenosti od 98%) te izjednaiti zavrnost osnovnokolskog obrazovanja pripadnika romske nacionalne manjine u odnosu na prosjek zavrnosti osnovnokolskog obrazovanja na razini RH (dosegnuti postotak zavrnosti od 95%) Definicija: Osigurati obuhvat osnovnim obrazovanjem svoj djeci romske nacionalnosti bez obzira na status obitelji po pitanju dravljanstva, boravita te postojanje dokumentacije o identitetu djeteta. Provoditi mjere usmjerene smanjenju razlika u kvaliteti obrazovanja te pruanju podrke djeci, obiteljima i obrazovnim djelatnicima. Pokazatelji uinka: Stopa obuhvata romske populacije osnovnim obrazovanjem. Stopa zavrnosti osnovnokolskog obrazovanja pripadnika romske nacionalne manjine. Omjer zavretka kolovanja - primarni omjer zavretka osnovne kole je omjer ukupnog broja uenika koji uspjeno zavravaju posljednju godinu osnovne kole u jednom narataju prema ukupnom broju djece koja bi trebala zavravati kolu. Stopa odustajanja i uzroci Obrazovna postignua uenika romske nacionalne manjine,ili uspjenost zavretka Broj godina provedenih u osnovnokolskom obrazovanju (pitanje ponavljaa) Broj romske djece u redovnom ili prilagoenom programu u odnosu na broj sve djece u redovnom ili prilagoenom programu. Polazna vrijednost: Udio romske djece koja je obuhvaena osnovnim obrazovanjem u odnosu na ukupni broj romske djece osnovnokolske dobi u 2012. Broj pripadnika romske nacionalne manjine koji su zavrili osnovnu kolu u odnosu na ukupni broj pripadnika romske nacionalne manjine starijih od 15 godina. Izvori podataka: Popis stanovnitva 2011. iz kojeg e se zakljuno dobiti broj itelja romske populacije u svakoj upaniji. Procjena generacije prema UNDP Popis stanovnitva 2011. iz kojeg e se zakljuno dobiti broj itelja romske populacije u svakoj upaniji po dobnoj strukturi. Posebni cilj 4: Do 2020. godine ukinuti sve razredne odjele koje pohaaju samo uenici pripadnici romske nacionalne manjine. Definicija: Pravilnikom propisati obvezu i modalitete za izradu i provedbu desegregacijskih planova te mjera namijenjenih prevenciji pojave obrazovne segregacije. Pokazatelji uinka: Broj razreda koje pohaaju samo uenici pripadnici romske nacionalne manjine. Donesen pravilnik o prevenciji obrazovne segregacije i modalitetima desegregacije Polazna vrijednost: Broj razreda koje pohaaju samo uenici pripadnici romske nacionalne manjine. Izvori podataka: Baza podataka MZOS
43

Posebni cilj 5: Smanjiti razliku izmeu prosjenog obuhvata i zavrnosti srednjeg i visokog obrazovanja pripadnika romske nacionalne manjine u odnosu na prosjeni obuhvat i zavrnost srednjeg i visokog obrazovanja na razini RH u cilju izjednaavanja mogunosti za stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak kolovanja Poveati broj pripadnika romske nacionalne manjine koji upisuju srednje obrazovanje i visoko obrazovanje do 2020. godine. Poveati broj pripadnik romske nacionalne manjine koji zavravaju srednje obrazovanje do 2020. godine Definicija: Provoditi mjere usmjerene poticanju uenika osnovnih kola i srednjokolaca na nastavak kolovanja te pruanju podrke uenicima, obiteljima i obrazovnim djelatnicima uz nastavak stipendiranja studenata i pojaanu ulogu vijea romske nacionalne manjine te nevladinog sektora u podruju informiranja i osvjetavanja romske zajednice o vanosti nastavka obrazovanja. Provoditi mjere usmjerene smanjenju razlika u kvaliteti obrazovanja. Pokazatelji uinka: Stopa porasta pripadnika romske nacionalne manjine koji upisuju srednje i visoko obrazovanje. Sredstva izdvojena na nacionalnoj i lokalnoj razini za stipendije, smjetaj, put (%) Broj korisnika stipendija i potpora stopa upisa uenika romske nacionalne manjine u srednje kole u odnosu na postotak uenika pripadnika romske nacionale manjine koji su zavrili osnovnu kolu. Broj / postotak uenika pripadnika romske nacionale manjine u gimnazijskim programima na u odnosu na ukupnog broja upisanih u srednjokolske programe Stopa porasta pripadnika romske nacionalne manjine koji zavravaju srednje obrazovanje Stopa odustajanja i uzroci Obrazovna postignua uenika romske nacionalne manjine ili uspjenost Broj godina provedenih u srednjoj koli (pitanje ponavljaa) Polazna vrijednost: Broj pripadnika romske nacionalne manjine koji su upisali srednju kolu i sveuilini studij u odnosu na ukupni broj pripadnika romske nacionalne manjine koji su upisali srednju kolu i sveuilini studij u polaznoj godini (2012). Broj pripadnika romske nacionalne manjine koji su zavrili srednju kolu u odnosu na ukupni broj pripadnika romske nacionalne manjine koji su zavrili srednju kolu u polaznoj godini (2012). Izvori podataka: Baza podataka MZOS Posebni cilj 6: Smanjiti razliku izmeu prosjenog obuhvata i zavrnosti visokog obrazovanja pripadnika romske nacionalne manjine u odnosu na prosjeni obuhvat i zavrnost visokog obrazovanja na razini RH u cilju izjednaavanja mogunosti za stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak kolovanja Do 2020. godine poveati broj pripadnika romske nacionalne manjine koji zavravaju visoko obrazovanje te onih koji nastavljaju poslijediplomski studij. Definicija: Provoditi mjere usmjerene poticanju uenika srednjih i visokih kola i sveuilita na nastavak kolovanja te pruanju podrke uenicima, obiteljima i obrazovnim djelatnicima uz nastavak stipendiranja studenata i pojaanu ulogu vijea romske nacionalne manjine te nevladinog sektora u podruju informiranja i osvjetavanja romske zajednice o vanosti nastavka obrazovanja. Provoditi mjere usmjerene smanjenju razlika u kvaliteti obrazovanja. Pokazatelji uinka:
44

Stopa porasta pripadnika romske nacionalne manjine koji zavravaju visoko obrazovanje. Stopa porasta pripadnika romske nacionalne manjine koji nastavljaju postdiplomski studij. Sredstva izdvojena na nacionalnoj i lokalnoj razini za stipendije, smjetaj, put (%) Broj korisnika stipendija i potpora Broj godina provedenih u visokom kolstvu Stopa odustajanja i razlozi Polazna vrijednost: Broj pripadnika romske nacionalne manjine koji su zavrili visoko obrazovanje odnosu na ukupni broj osoba koje su diplomirale u polaznoj godini (za 2012. godinu). Broj pripadnika romske nacionalne manjine koji su nastavili poslijediplomski studij u odnosu na ukupni broj osoba koje su nastavile poslijediplomski studij u polaznoj godini (za 2012. godinu). Broj pripadnika romske nacionalne manjine koji su se u 2012. godini upisali u visokokolsko obrazovanje u odnosu na broj pripadnika romske nacionalne manjine koji su zavrili srednju kolu. Broj pripadnika romske nacionalne manjine koji su se u 2012. godini upisali na poslijediplomski studij u odnosu na broj pripadnika romske nacionalne manjine koji su diplomirali u polaznoj godini. Izvori podataka: Baza podataka MZOS Posebni cilj 7: Poveati obuhvat odraslih pripadnika romske nacionalne manjine programima opismenjavanja, obrazovanja i osposobljavanja kroz cijelo ope, strukovno, visoko i obrazovanje, s ciljem razvijanja individualnih potencijala i jaanja njihovih kapaciteta i kompetencija za postizanje vee konkurentnosti na tritu rada i trajne zapoljivosti te poveanje njihove drutvene ukljuenosti i aktivnog sudjelovanja u svim podrujima suvremenog ivota. Definicija: Poveati obuhvat odraslih pripadnika (posebice ena) romske nacionalne manjine programima osnovnog i srednjeg obrazovanja te strukovnog obrazovanja s ciljem jaanja njihovih znanja, kompetencija i sposobnosti za sudjelovanje i kompetitivnost na tritu rada te aktivno ukljuivanje u drutvo i drutvene procese. Poveati stopu odraslih Roma koji su kroz programe obrazovanja odraslih zavrili osnovno, srednje i/ili strukovno obrazovanje sukladno zahtjevima na tritu rada. Provoditi mjere usmjerene poticanju osoba starijih od 15 godina koje nisu zavrile osnovno i/ili srednje obrazovanje na nastavak kolovanja te pruanje podrke osobama obuhvaenim programima i njihovim obiteljima tijekom obrazovanja te u procesima socioekonomskog ukljuivanja po zavretku obrazovanja. Jaati ulogu vijea romske nacionalne manjine i nevladinog sektora u podruju informiranja i osvjetavanja romske zajednice o vanosti nastavka obrazovanja. Pokazatelji uinka: Stopa obuhvata pripadnika romske nacionalne manjine koji se ukljuuju u programe obrazovanja odraslih, cjeloivotnog obrazovanja i strukovnog obrazovanja u odnosu na ukupnu romsku populaciju. Stopa porasta pripadnika romske nacionalne manjine koji se ukljuuju u programe obrazovanja odraslih, cjeloivotnog obrazovanja i strukovnog obrazovanja. Stopa porasta pripadnika romske nacionalne manjine koji nastavljaju nadogradnju svoje kolske spreme u skladu sa zahtjevima trita rada.
45

Sredstva izdvojena na nacionalnoj i lokalnoj razini za stipendije, smjetaj, put (%) Broj korisnika stipendija i potpora Broj i vrsta programa koje pohaaju pripadnici/ce romske nacionalne manjine Stopa odustajanja i razlozi Polazna vrijednost: Broj pripadnika romske nacionalne manjine koji su zavrili neki od programa obrazovanja za odrasle ili strukovnog obrazovanja u 2012 godini. Broj i vrsta programa obrazovanja koje su zavrili pripadnici/ce romske nacionalne manjine u 2012. godini Izvori podataka: Baza podataka MZOS Baza podataka HZZ Baze podataka uilita s certificiranim obrazovnim programima

46

IV.4.2 Zapoljavanje i ukljuivanje u gospodarski ivot

Zapoljavanje i ukljuivanje Roma u gospodarski ivot jedno je od prioritetnih pitanja socioekonomskog ukljuivanja Roma u Republici Hrvatskoj, ali istovremeno jedan od glavnih izazova. Republika Hrvatska, kao i veliki broj drugih zemalja u Europskoj uniji i regiji suoava se s generalno visokom stopom nezaposlenosti. U oujku 2012. godine stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 20%, odnosno 339.882 nezaposlene osobe. Generalno visoka stopa nezaposlenosti negativno se odraava i na ionako 'tradicionalno' visoku stopu nezaposlenosti radno sposobnih Roma. Podaci za prethodne tri godine pokazuju neznatan pad nezaposlenosti Roma, meutim taj broj je jo uvijek vrlo visok u odnosu na udio romske populacije u ukupnoj populaciji u Hrvatskoj. Krajem prosinca 2009. godine evidentirano je ukupno 4.731 nezaposlena osoba romske nacionalnosti to je inilo 1,79% od ukupne nezaposlenosti u Hrvatskoj. U 2010. godini pri Hrvatskom zavodu za zapoljavanje evidentirano 4.533 nezaposlene osobe romske nacionalnosti, to je u odnosu na ukupnu nezaposlenost iznosilo 1,49%, a krajem2011. godine, taj je broj iznosio 4.499 pripadnika romske nacionalne manjine, odnosno 1,42% od ukupnog broja nezaposlenih osoba. S obzirom na to da Romi prema slubenim statistikama iz 2001. godine ine 0,2% ukupnog stanovnitva u Hrvatskoj (ili oko 0,8% prema neslubenim procjenama), vidljivo je da je udio nezaposlenih Roma u ukupnoj populaciji nezaposlenih sedam do osam puta (ili dva puta ako se uzmu neslubeni podaci) vei od njihovog udjela u ukupnoj populaciji. Izraeno u postocima gledano unutar populacije, razlika u odnosu nezaposlenih Roma i ostalog stanovnitva je 65% nezaposlenih pripadnika romske nacionalne manjine u odnosu na 24% ostalog 60 stanovnitva. Siromatvo uzrokovano nezaposlenou Roma u Hrvatskoj dugotrajno je stanje. Prema istraivanju nekadanjeg Zavoda za obitelj, materinstvo i mlade provedenom u 2002. godini, 89% romskih kuanstava nije imalo lanove sa stalnim prihodima, a samo 6% ih je bilo stalno zaposlenih. Prema izvjeu UNDP-a iz 2006. godine61 u nekim su romskim naseljima stope nezaposlenosti dosezale i do 100%. Slijedom marginalizacije i niskih obrazovnih postignua, Romi su i danas uglavnom iskljueni iz formalnih oblika zapoljavanja. Odsutnost formalnog zaposlenja znai odsutnost drutvenog statusa koji prioritetno izvire iz formalno plaenoga rada,
UNDP, Svjetska Banka i DG Regio Izvor: UNDP, Svjetska Banka i DG Regio, Romi u Sredinjoj i Jugoistonoj Europi, Regionalna anketa kuanstava, 2011. 61 UNDP, Siromatvo, nezaposlenost i socijalna iskljuenost, 2006. <http://www.undp.hr/upload/file/104/52134/FILENAME/Siromastvo,%20nezaposlenost%20i%20socijalna%20iskljucenost.pdf>
60

47

ali i iskljuenost iz sustava socijalne sigurnosti. Ovo se posebno negativno odraava na status romske zajednice, jer su mnoga romska tradicionalna zanimanja nestala u prolome stoljeu ili su ozbiljno oslabljena zbog industrijalizacije. Znatan dio ekonomskih aktivnosti Roma prisutan je u sivoj ekonomiji. Mnogi nezaposleni Romi ostvaruju odreeni prihod skupljanjem i prodajom sirovina. Skupljanje otpadnog metala fleksibilna je aktivnost u koju je svakodnevno ukljuena cijela obitelj, ukljuujui i ene i djecu. Pored toga, kako bi preivjeli i prehranili obitelj, veliki broj Roma rade neprijavljeni bez ikakvog ugovora. Prema anketi kuanstava UNDP, Svjetske banke i DG Regio iz 2011. godine, ak je 40% ispitanika Roma izjavilo ukljuenost u radne aktivnosti neformalno, bez ugovora, u odnosu na 6% ostalog stanovnitva koji su izjavili isto. Problemi zapoljavanja Roma viestruki su, pa o njima treba govoriti multidisciplinarno. Osnovne prepreke zapoljavanju Roma na otvorenom tritu su niska razina obrazovanja i neprihvaanje dokvalifikacije i dodatnog osposobljavanja, predrasude poslodavaca, ali i kriva samopercepcija Roma da su diskriminirana manjina te da je svejedno to ine, ali da posao ne mogu dobiti; te marginaliziranost romske populacije i ivot u siromatvu. Visoka stopa nezaposlenosti Roma jednim je dijelom posljedica nerijeenih statusnih pitanja odreenog broja pripadnika romske zajednice, to predstavlja direktnu prepreku u pristupu tritu rada. Priblino 10% Roma koji ive u Hrvatskoj nema hrvatsko dravljanstvo, a 3% ne posjeduje nikakve dokumente o dravljanstvu ili druge dokumente kojima se dokazuje status62 to uvelike utjee na njihov pristup zaposlenju, osnovnim pravima i uslugama. Nerijeena statusna pitanja javljaju se kao rezultat njihove neangairanosti u tom smjeru, ali i uslijed nedostatne informiranosti i poznavanja funkcioniranja sustava te graanskih i manjinskih prava i obveza. Pored toga, sustav vrijednosti romskih obitelji i zajednica razvijen unutar tradicijskog naina ivota, rezultira nedovoljnim vrednovanjem redovitog zaposlenja, zdravstvenog osiguranja, prava na mirovinu unutar romske zajednice, pa time i slabom motiviranou za zavretak obrazovanja. Obitelji s veim brojem djece uestalo veinu primanja ostvaruju kroz socijalne naknade koje se temelje na provjeri prihoda, ime ulaze u zamku neaktivnosti i ovisnosti o sustavu u kojoj se rad ne isplati. Romskoj zajednici u Hrvatskoj nedostaje tradicija formalnog obrazovanja, odrasli lanovi zajednice nedovoljno potiu djecu i mlade na obrazovanje i u zajednicama manjka pozitivnih
62

Kuan Lovorka, Zoon Ina, Izvjetaj o pristupu Roma zapoljavanju: Hrvatska, Vijee Europe, rujan 2004 <http://www.coe.int/T/DG3/RomaTravellers/archive/stabilitypact/activities/Croatia/romaaccessemploymentCroatian_en.asp > (pristupljeno 31.01.2012.)

48

uzora. Ovo je dijelom uzrokovano demotiviranou pripadnika romske zajednice koja proizlazi iz toga to je u sluaju romske populacije primijeeno je da je nezaposlenost vea za osobe sa viim stupnjem obrazovanja. To upuuje na tekoe s kojima se romski radnici suoavaju u pronalaenju kvalificiranog zaposlenja. Naime, stigmatiziranost pripadnika romske zajednice predstavlja prepreku u zapoljavanju jer uzrokuje diskriminaciju pri zapoljavanju, kako u dravnim i javnim slubama, tako i kod privatnih poslodavaca. Tradicionalno ukorijenjene predrasude o Romima koje gaje poslodavci i slaba dinamika samozapoljavanja smanjuju anse za nalaenje zadovoljavajueg posla i poboljanje drutvenog statusa. Izvjetaj Hrvatskog pravnog centra, HHO-a i udruge B.a.B.e. "Poloaj Roma u Hrvatskoj" iz 2004. i 2005. godine, otkriva da poslodavci ne zapoljavaju Rome ni u sluajevima kad je njihov rad potreban i kad za njega postoji javni interes. Tako se navodi primjer sudskih postupaka u kojima se Romi koriste kao tumai za romski jezik u sudskim postupcima, ali ih ne plaa. Stoga trendove kretanja nezaposlenosti Roma u Republici Hrvatskoj treba pratiti i prema stupnju obrazovanja takoer jer vee potekoe u ugovaranju zaposlenja ak i nakon odreenog stupnja obrazovanja, u usporedbi sa pripadnicima veinskog stanovnitva, moe ukazivati na diskriminaciju Roma pri zapoljavanju. Obrazovna razina glavni je faktor oteanog zapoljavanja nezaposlenih Roma. Krajem 2011. godine u evidenciji nezaposlenih evidentirano je 3.179 osoba romske nacionalne manjine bez kole i nezavrene osnovne kole (70,6%), od toga 1.669 ena (52.5%) i 1.017 osoba romske nacionalne manjine sa zavrenom osnovnom kolom, od toga 476 ena (46.8%). Zavrenu srednju kolu u trajanju od 3 godine ima 262 osobe romske nacionalne manjine (od toga 96 ena ili 36.6%) te 37 osoba romske nacionalne manjine ima zavrenu etverogodinju kolu (od toga 23 ena ili 62.1%). Od ukupnog broja nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine 2 osobe imaju zavrenu viu kolu, i 2 osobe imaju zavren fakultet/visoku kolu (od toga 1 ena)63. Visoki postotak od 70,6% evidentiranih nezaposlenih osoba koje uope nemaju zavrenu osnovnu kolu predstavlja prepreku za daljnje ukljuivanje u programe osposobljavanja i obrazovanja odraslih koje nudi Hrvatski zavod za zapoljavanje. Prema ovim podacima vidljivo je da je obrazovna struktura veine Roma je dostatna uglavnom za poslove koji su slabo plaeni, a potpuno je nedostatna za obavljanje poslova u dravnim i javnim slubama za koje je nuno imati zavrenu najmanje etverogodinju srednju kolu ili visoku strunu spremu, jer trogodinja srednja struna sprema nije dovoljna za obavljanje poslova u javnoj slubi. Uza sve navedeno, nepoznavanje ili nedostatno poznavanje hrvatskog jezika takoer predstavlja prepreku za zapoljavanje. Prema podacima Ministarstva uprave za 2011. godinu u tijelima dravne uprave zaposlena su 2 Roma. Hrvatski zavod za zapoljavanje u okviru mjera iz Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma 2005. 2015. provodi mjere sufinanciranja zapoljavanja osoba romske nacionalne manjine u trajanju od 24 mjeseca i sufinanciranje zapoljavanja osoba romske nacionalne manjine u programima javnih radova. Prema izvjeu za 2010. i 2011. godinu ukupno je u mjere zapoljavanja i obrazovanja kroz mjere aktivne politike zapoljavanja Nacionalnog plana za poticanje zapoljavanja za 2009. i 2010., te Nacionalnog plana za poticanje zapoljavanja za 2011. i 2012. godinu bilo ukljueno 847 nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine. U mjeru Sufinanciranje zapoljavanja osoba romske nacionalne manjine u trajanju od 24 mjeseca ukupno je za dvogodinje razdoblje ukljueno 16 osoba, u mjeru javnih
63

Izvor: izvjetaj HZZ-a

49

radova 762 osobe, u obrazovanje nezaposlenih osoba 67 osoba, te u mjeru strunog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa ukljuene su bile dvije osobe. Najvei broj zaposlenih osoba romske nacionalne manjine od ukupno zaposlenih evidentiran je u mjeri Javni radovi. Poseban interes iskazuje se za ukljuivanje nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine u programe javnih radova s naglaskom na programe komunalnih radova i to u Brodskoposavskoj, Osjeko-baranjskoj, Meimurskoj upaniji, Bjelovarsko-bilogorskoj i Koprivnikokrievakoj upaniji. Temeljem sufinanciranja zapoljavanja, programa javnih radova, strunog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa te financiranja obrazovanja nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine u 2010. godini sveukupno je isplaeno 4.898.088,25 kn.64, a u 2011. godini 7.061.805,27 kn. I pored mjera, financijskih sredstava i napora koje Republika Hrvatska ulae u poboljanje ekonomskog statusa romske nacionalne manjine kroz poveanje zapoljavanja, ne postie se zadovoljavajui uinak. Jedan od razloga za to je razliitost mikro-regija u kojima su znaajno zastupljeni pripadnici romske nacionalne manjine te nedostatak sustavnih podataka o specifinostima pojedinih regija, to onemoguava prilagodbu politika. Stoga postoji potreba za razvojem mapa mikro-regija radi identifikacije specifinih potreba u svakoj pojedinoj regiji te prilagodbe i implementacije odgovarajue strategije. Takoer, koordiniranost tijela na dravnoj i lokalnoj razini nije uvijek zadovoljavajua, te se nedovoljno koordiniraju postojei mehanizmi za zapoljavanje, obrazovanje i socijalnu skrb. Takoer, ne postoje mehanizmi za poticanje samozapoljavanja prilagoeni Romima. Stoga dominantno zapoljavanje putem javnih radova, zamiljeno kao privremena mjera, ne rezultira trajnijim zapoljavanjem te predstavlja optereenje za proraun JLP(R)S. Uz to, zbog neprilagoenog sistema informiranja romskih zajednica i/ili nedovoljne motiviranosti romskih zajednica za informacijom, slaba je informiranost pripadnika romske nacionalne manjine o raspoloivim mjerama za poticanje zapoljavanja. Takoer je vano napomenuti da je sustav socijalnih prava s tri osnove djeji doplatak, trokovi stanovanja reijski trokovi i naknada za uzdravanje demotivirajui za reguliranje pitanja zapoljavanja Roma i njihovo ukljuivanje u formalni svijet rada te potie rad 'na crno'. ROMKINJE ZAPOLJAVANJE I UKLJUIVANJE U GOSPODARSKI IVOT Osobito ranjiva pozicija Romkinja, kako u veinskom drutvu, tako i unutar vlastitih zajednica. Njihova obrazovna struktura je jo nia od obrazovne strukture mukaraca, to je esto posljedica diskriminacije Romkinja od strane same romske zajednice (prosjena dob kada stupaju u brak i raaju prvo dijete je od 15-18 godina, ime preskau segment razvoja i vremensku dob kada se mogu obrazovati i ukljuiti u radno aktivne/prelazak iz djetinjstva u roditeljstvo. U prosjeku, ene u romskim zajednicama imaju po etiri djeteta.65 Prema evidenciji HZZ-a za 2011. godinu, od 2.265 registriranih nezaposlenih Romkinja, njih 1.669 odnosno 73,6% nema niti zavrenu osnovnu kolu, a samo 5,2% zavrilo je trogodinje, srednjokolsko i visoko obrazovanje.
HZZ, Izvjee o provedbi mjera iz nadlenosti Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje prema Nacionalnom planu za poticanje zapoljavanja za 2009. i 2010. godinu za razdoblje od 01.01. do 31.12.2010. godine<http://www.hzz.hr/docslike/Izvjesce_za_2010_godinu_mjere.pdf> 65 Baranovi, Branislava, Istraivanje Udruge ena Romkinja Bolja Budunost, ivot Romkinja u Hrvatskoj s naglaskom na pristup obrazovanju, sijeanj 2009. <http://www.ijf.hr/socijalna_ukljucenost/adminmax/files/Izvjestaj_ZivotiObrazRomkinja.pdf>
64

50

Prema pokazateljima moe se zakljuno rei da veina Romkinja ivi u ekonomski loim uvjetima koji ukljuuju neadekvatne stambene uvjete, ivot u tradicionalnoj sredini gdje prevladava rana udaja, rano raanje djece, prosjeno vei broj djece nego to ga imaju pripadnice veinskog stanovnitva, tradicionalna podjela kuanskih poslova u kojoj veina kuanskih poslova i briga za djecu pripada enama. Pri tome, Romkinje koje ive u izdvojenim romskim naseljima i u ruralnim dijelovima u znaajno su nepovoljnijem poloaju od Romkinja koje ive u urbanim sredinama, primjerice u Zagrebu. ene u segregiranim i marginaliziranim romskim zajednicama su najugroeniji dio populacije. Podaci o zaposlenosti Roma i Romkinja pokazuju generalno nisku stopu zaposlenosti, a ene su unutar grupacije nezaposlenih, zaposlene u vie nego dvostruko manjem postotku. Prema istraivanju Udruge ena Romkinja Bolja Budunost provedenom 2009. godine na uzorku od 715 ispitanika u pet upanija, od ukupnog broja ispitanika bilo je zaposleno samo 7% ena u odnosu na 16% mukaraca. Romkinje su rjee zaposlene i na povremenim poslovima 12% ispitanica u odnosu na 16% mukaraca. ak 33% ena nikad nije bilo zaposleno u odnosu na 17% mukaraca ispitanika. I kada su zaposlene, mali broj ena Romkinja ima status zaposlenih osoba s ugovorom i prijavom u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). Vrlo mali postotak ena Romkinja spada u kategoriju zaposlenih s plaenim zdravstvenim i mirovinskom osiguranjem, a vie nego dvostruko manje nego formalno zaposlenih mukaraca Roma. Najei izvor povremenih ili stalnih prihoda romskih obitelji socijalna skrb u vidu naknade za uzdravanje, naknada za djecu i porodiljstvo. Za Romkinje koje su slubeno prijavljene kao nezaposlene smatra se da iskoritavaju dravni sustav socijalne skrbi. Meutim, one naporno rade kao i sve ene u svijetu koje ive u siromatvu. Osim to se brinu za djecu, rade u vrtovima, uzgajaju povre, odravaju dom, peru odjeu, i brinu se o fizikim, psiholokim i financijskim potrebama cijele obitelji. Uz to mnoge od njih sudjeluju i lukrativnim aktivnostima, zajedno za svojim supruzima. U Zagrebu mnoge Romkinje na trnicama prodaju polovnu odjeu. U Sisakoj upaniji postoje naselja u kojima gotovo svi stanovnici skupljaju otpadni metal (npr. Caprake Poljane) i ene rade ravnopravno s muevima. U Meimurju poljoprivrednici esto trae Romkinje za sezonske poslove u poljoprivredi. U cijeloj dravi, kao posljednji izlaz protiv siromatva, ene odlaze na ulicu i prose.66 Stoga pitanju i problemima vezanim uz status i poloaj ena treba pristupiti na nain koji e omoguiti poboljanje njihovog socioekonomskog poloaja i

Kusan Lovorka, Zoon Ina, Izvjetaj o pristupu Roma zapoljavanju: Hrvatska, Vijee Europe, rujan 2004<http://www.coe.int/T/DG3/RomaTravellers/archive/stabilitypact/activities/Croatia/romaaccessemploymentCroatian_en.as p> (pristupljeno 31.01.2012.)

66

51

uklanjanje viestruke diskriminacije, ali istovremeno potujui tradicijske okvire romske zajednice i mogunosti ena Romkinja za socijalno ukljuivanje. U primjere dobre prakse moemo ubrojiti projekt proveden tijekom 2011 godine u okviru programa IPA Bolja perspektiva ena Romkinja na tritu rada, iji nositelj je bio Podruni ured Zagreb Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, a u kojemu su partneri bili CESI, Udruga ena Romkinja Hrvatske Bolja budunost i Grad Zagreb. 67, a suradnik na projektu BFI Austrija. CILJEVI Opi i posebni ciljevi strategije definirani su na temelju iskustava u provedbi dvaju ve postojeih stratekih dokumenata Vlade Republike Hrvatske te analize dostupnih podataka o pokazateljima ukljuenosti u obrazovni sustav te dostupnim podacima o pitanjima zapoljavanja pripadnika romske nacionalne manjine. Glavni nositelji mjera predvienih za postizanje ciljeva postavljenih u stratekom podruju zapoljavanja su Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Hrvatski zavod za zapoljavanje, ULJPPNM u suradnji sa resornim TDU, ukljuujui Ministarstvo poduzetnitva i obrta, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede, u suradnji s HBOR-om, komercijalnim bankama i kreditnim unijama, u suradnji s poduzetnikim potpornim institucijama i JL/P(R)S . OPI CILJ: Smanjiti jaz izmeu romske nacionalne manjine i veinskog stanovnitva na tritu rada. POSEBNI CILJEVI Posebni cilj 1: Podii razinu socijalne ukljuenosti romske populacije kroz osnaivanje za ukljuivanje u trite rada Definicija: U okviru ovog cilja bit e uspostavljeni mehanizmi za pojaano poticanje, osnaivanje i ukljuivanje Roma u trite rada, koji ukljuuju meusektorsku suradnju, izmjene propisa te osnaivanje i motivaciju Roma. Ovaj cilj sukladan je Zajednikom memorandumu o prioritetima politike zapoljavanja (JAP). Pokazatelj uinka: Stopa ukljuenosti romske populacije u trite rada prema dobi i spolu u odnosu na ukupan broj radno sposobne romske populacije Stopa ukljuenosti romske populacije u trite rada prema dobi i spolu u odnosu na stopu ukljuenosti ostalog stanovnitva u trite rada Polazna vrijednost: Prema anketi Svjetske Banke i DG Regio iz 2011. godine, postotak zaposlenih radno sposobnih Roma/Romkinja unutar anketiranih kuanstava pokazuje da je stopa zaposlenosti
67

Meu najvanijim rezultatima projekta su: 6 trenera za zapoljavanje je osposobljeno za individualni prilagoeni rad sa enama

Romkinjama.; Od ukupnog broja ena Romkinja ukljuenih u projekt (48), 27 ih je uspjeno zavrilo osposobljavanja za zanimanja raunalni operator, pomona kuharica i hotelska sobarica; Zaposleno je 13 korisnica; Uspostavljen je Centar za savjetovanje i informiranje CASI ROMANI koji sa svojim radom nastavlja i nakon projekta (osigurana je odrivost).

52

Roma unutar ukupne radno sposobne populacije starosti od 15-64 godine iznosila 34,91%, od ega mukaraca 41,06%, a ena 24,08%, a unutar dobnih granica 15-24 godine 23,79% od ega mukaraca 31,06%, a ena 12,96%. Izvori podataka: Istraivanja, ankete, evidencije Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, izvjea romskih organizacija civilnog drutva i vijea romske nacionalne manjine Posebni cilj 2:Poveati konkurentnost i stopu zapoljivosti mladih pripadnika romske nacionalne manjine Definicija:Kako bi se postigao ovaj posebni cilj bit e proveden niz mjera usmjerenih na poticanje mladih Roma/kinja na ostanak i/ili povratak u obrazovanje i na stjecanje znanja i vjetina koje e podii njihovu konkurentnost na tritu rada. Izmeu ostalog vrit e se profesionalno informiranje i savjetovanje mladih Roma/kinja na kraju osnovne kole za izbor zanimanja i odabir odgovarajuih srednjokolskih programa te provoditi informiranje o potrebama trita rada. Mladim Romima/kinjama koji naputaju redovno kolovanje nakon osnovne kole osigurati e se profesionalno savjetovanje i definiranje plana aktivnosti s ciljem ponovnog ukljuivanja u obrazovanje - nastavak srednjokolskog obrazovanja i/ili ukljuivanje u obrazovne programe za odrasle. . U podrujima sa znaajnijim udjelom romske populacije organizirati e se ciljane aktivnosti upoznavanja uenika romske nacionalnosti sa razliitim zanimanjima traenim na lokalnom tritu rada. Jedan dio aktivnosti bit e usmjeren na poslodavce radi poticanje na zapoljavanje mladih Roma/kinja, kako u proizvodnom i gospodarskom sektoru, tako i u tijelima uprave na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Pokazatelj uinka: Stopa zapoljavanja mladih Roma u odnosu na stopu zapoljavanja mladih u RH za izvjetajno razdoblje, disagregirano po rodnoj pripadnosti Polazna vrijednost: Iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapoljavanje na poetku izvjetajnog razdoblja Izvor i nain prikupljanja podataka: Evidencija Hrvatskog zavoda za zapoljavanje Posebni cilj 3:Poveati konkurentnost i stopu zapoljivosti Romkinja Definicija:Aktivnosti usmjerene na postizanje ovog cilja ciljat e na ene Romkinje kao viestruko marginaliziranu populaciju unutar romske zajednice. Dio napora usmjerit e se na podizanje zapoljivosti Romkinja, kroz radionice o aktivnom traenju posla prilagoenih ciljnoj skupini. Znaajniji napori bit e usmjereni na potporu samozapoljavanju Romkinja i razvijanju obrta, te otvaranje specifinih kreditnih linija za mikrofinanciranje obrta/poduzea u vlasnitvu i/ili pod upravom Romkinja. Pokazatelj uinka: Stopa zapoljavanja Romkinja u odnosu na stopu zapoljavanja ena u RH za izvjetajno razdoblje Polazna vrijednost: Iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapoljavanje za izvjetajno razdoblje Izvor i nain prikupljanja podataka: Evidencija Hrvatskog zavoda za zapoljavanje
53

Posebni cilj 4:Poveati konkurentnost i stopu zapoljivosti dugotrajno nezaposlenih pripadnika romske nacionalne manjine Definicija: Kako bi se postigao ovaj cilj, bit e organizirani i provoeni razliiti obrazovni programi osposobljavanja i usavravanja dugotrajno nezaposlenih pripadnika romske nacionalne manjine, te osiguran financijski poticaj poslodavcima za njihovo zapoljavanje. Takoer e biti organizirani programi javnih radova koji e ukljuiti dugotrajno nezaposlene osobe. Pokazatelj uinka: Stopa zapoljavanja dugotrajno nezaposlenih pripadnika romske nacionalne manjine u odnosu na stopu zapoljavanja ukupnog broja dugotrajno nezaposlenih osoba disgregirano po rodnoj pripadnosti Polazna vrijednost: Evidencija Hrvatskog zavoda za zapoljavanje sa 31.12.2012. Izvor i nain prikupljanja podataka: Evidencije Hrvatskog zavoda za zapoljavanje Posebni cilj 5:Poveati stopu formalnog samozapoljavanja pripadnika romske nacionalne manjine Definicija: Ovaj cilj usmjeren je na poticanje i stvaranje uvjeta za samozapoljavanje pripadnika romske nacionalne manjine. Intervencije i mjere za postizanje cilja bit e usmjerene na edukaciju i savjetovanje Roma o samozapoljavanju i pokretanju vlastitog posla. Pripadnici/ce romske nacionalne manjine bit e poticani na ukljuivanje u programe poduzetnitva, ruralnog razvoja i ostale relevantne programe resornih tijela. Bit e kreirani i provoeni ciljani programi potpore u formalizaciji samozapoljavanja i razvoju obrta. Takoer e se kao poticaj sufinancirati bruto iznos minimalne plae osobe koja se samozapoljavanju u prve dvije godine rada, ali i otvarati kreditne linije za mikrofinanciranje s posebno prilagoenim uvjetima za mikro i mala poduzea/obrte koje tradicionalno vode Romi. Znaajniji napori bit e usmjereni na potporu samozapoljavanju Romkinja, kroz edukacije o enskom poduzetnitvu i ukljuivanje u postojee programe enskog poduzetnitva resornih tijela dravne uprave. Pokazatelj uinka: Stopa zapoljavanja nezaposlenih pripadnika romske nacionalne manjine kroz samozapoljavanje u odnosu na stopu formalnog samozapoljavanja veinskog stanovnitva, disgregirano po rodnoj pripadnosti Polazna vrijednost: Evidencija Hrvatskog zavoda za zapoljavanje s 31.12.2012.. Nain prikupljanja podataka: Evidencija Hrvatskog zavoda za zapoljavanje Posebni cilj 6: Podii razinu motivacije pripadnika romske nacionalne manjine za ukljuivanje na trite rada Definicija: Kako bi se postigao ovaj cilj bit e organizirane radionice prilagoene pripadnicimama romske nacionalne manjine, za stjecanje vjetina aktivnog traenja posla. Takoer e biti organizirane razliite aktivnosti kojima e biti promovirane postojee mjere za zapoljavanje i samozapoljavanje Roma, kroz ukljuivanje romskih udruga u sajmove poslova, posjete poslodavcima, promociju mjera zapoljavanja i sline aktivnosti.
54

Pokazatelj uinka: Broj odranih radionica Priprema za zapoljavanje za Rome/Romkinje Broj odranih radionica kroz mobilne klubove za traenje posla organiziranih unutar romskih naselja ili u prostorima jedinica lokalne uprave Broj ukljuenih pripadnika/pripadnica romske nacionalne manjine u radionice Polazna vrijednost: Evidencija Hrvatskog zavoda za zapoljavanje sa 31.12.2012. Izvor i nain prikupljanja podataka: Evidencija Hrvatskog zavoda za zapoljavanje Ankete Posebni cilj 7: Jaati kapacitete Hrvatskog zavoda za zapoljavanje za rad s pripadnicima romske nacionalne manjine Definicija:U okviru mjera usmjerenih na postizanje ovog cilja bit e provedeno istraivanje i analize o mogunostima zapoljavanja pripadnika romske nacionalne manjine. Pored toga bit e organizirane razliite edukacije sa svrhom senzibiliziranja savjetnika za zapoljavanje koji rade s tee zapoljivim nezaposlenim osobama. Pokazatelj uinka: Broj i vrsta usluga Hrvatskog zavoda za zapoljavanje ga namijenjenih osobama RNM Izvor i nain prikupljanja podataka: Evidencija Hrvatskog zavoda za zapoljavanje

55

IV.4.3 Zdravstvena zatita

Specifian socioekonomski poloaj romske nacionalne manjine u velikoj mjeri odreuje njihov status kada se radi o zdravlju i zdravstvenoj zatiti. Romska populacija suoava se s razliitim izazovima povezanim sa socijalnom iskljuenou i siromatvom, to direktno utjee na njihovu nejednakost i jaz izmeu Roma i ostalog stanovnitva u podruju zdravstvene zatite. Socioekonomska nejednakost romske populacije predstavlja trajan izazov za programe zdravstvene zatite, a njihov zdravstveni status direktno je povezan sa socijalnim odrednicama zdravlja, jer velik dio romske populacije ivi u nezdravijim uvjetima ivota te im je zdravlje openito loije u usporedbi s veinskom populacijom. Prema regionalnoj anketi UNDP, Svjetske Banke i DG Regio o rezultatima Desetljea za ukljuivanje Roma 2005.-2015. provedenoj u 2011. godini u Hrvatskoj, koja je obuhvatila 3.869 Roma i 1.106 ostalog stanovnitva u 757 romskih kuanstava i 350 kuanstava ostalog stanovnitva, 12,28% ispitanih pripadnika romske zajednice ocijenilo je svoje zdravstveno stanje kao loe ili veoma loe u odnosu na 10,67% ostalog stanovnitva koji su izjavili isto. Loije zdravlje Roma u odnosu na veinsku populaciju moe se pripisati nekolicini uzroka. Veliki broj Roma nije obuhvaen zdravstvenim osiguranjem to je najee direktna posljedica nerijeenih statusnih pitanja. Oko 10% Roma koji ive u Hrvatskoj nema hrvatsko dravljanstvo, 6-7% su strani dravljani, a 3% ne posjeduje nikakve dokumente o dravljanstvu ili druge dokumente kojima se dokazuje status68 to direktno utjee na nemogunost pristupa pravu na zdravstveno osiguranje, ali i na pristup drugim pravima koja bi im omoguila ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje, kao to su pravo na zapoljavanje i socijalnu skrb. Jedan dio Roma bez zdravstvenog osiguranja ostaje izlaskom iz sustava nakon zavretka ili prekida kolovanja, ili nakon prestanka trajanja zaposlenja. Ovo se najee dogaa uslijed nepravovremene prijave pri Zavodu za zdravstveno osiguranje, to je uzrokovano nedovoljnom informiranou i nepoznavanjem funkcioniranja sustava. Kada se radi o zdravstvenom osiguranju djece Hrvatski zavod za javno zdravstvo zakljuuje kako su pristup i kvaliteta zdravstvenih usluga za romsku djecu jednaki kao i za svu drugu djecu. Budui da sva djeca u Republici Hrvatskoj imaju pravo na besplatnu zdravstvenu zatitu do navrene 18 godine ivota, osigurana im je u potpunosti cjelovita zdravstvena zatita. U nekim upanijama, meutim, roditelji romske djece ne koriste mogunosti koje im stoje na raspolaganju

68

Kusan Lovorka, Zoon Ina: Izvjetaj o pristupu Roma zapoljavanju: Hrvatska, Vijee Europe, rujan 2004 <http://www.coe.int/T/DG3/RomaTravellers/archive/stabilitypact/activities/Croatia/romaaccessemploymentCroatian_en.asp> (pristupljeno 31.01.2012.)

56

ili se ak protive provoenju preventivnih mjera zatite, krei time Zakon o zatiti puanstva od zaraznih bolesti. Nadalje, loe zdravstveno stanje pripadnika romske zajednice uzrokovano je i loim i nehigijenskim uvjetima ivota i stanovanja, nedostatkom pristupa osnovnoj infrastrukturi, nemogunou pristupa zdravoj pitkoj vodi, niskim standardom komunalne higijene i ekolokim rizicima. Neki od uzroka loeg zdravstvenog stanja direktno povezani sa siromatvom jesu neuhranjenost te nemogunost pristupa zdravstvenim uslugama iz financijskih razloga. U prilog tome da je loa financijska situacija jedan od uzroka nemogunosti pristupa lijenikoj skrbi govori i anketa Svjetske Banke i DG Regio u kojoj je ak 38% ispitanika Roma izjavilo da se ne obraaju lijeniku zbog nemogunosti plaanja trokova povezanih s lijeenjem. Miljenje romske zajednice je da je nemogunost pristupa zdravstvenim uslugama romskoj populaciji dodatno oteana injenicom da je Republika Hrvatska posljednjih godina nekoliko puta mijenjala zakone i propise vezane uz zdravstvenu zatitu od liste lijekova koji se dobivaju na recepte do plaanja participacije, bolnikog lijeenja, a posljednja promjena odnosila se na takozvano dodatno zdravstveno osiguranje koje se plaa mjesenim iznosom odreenim spomenutim zakonom.69 (Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju). Prema informacijama dobivenim od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, liste lijekova, osnovna i dopunska, mijenjane su u nekoliko navrata, ali u pravcu poboljanja kvalitete lijeenja populacije, primjerice uvoenjem na Listu novih lijekova te veeg broja pametnih lijekova. Nadalje, zakonske intervencije u Izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, prilikom ureenja kategorija osiguranih osoba koje po toj zakonskoj izmjeni i nadalje ostvaruju policu u DZO, jednakomjerno se odnose na sve osiguranike i osigurane osobe Zavoda, te time ni ne pogaaju posebice romsku populaciju. Pored toga, mogunost oslobaanja od propisane participacije, osim sklapanja ugovora sa Zavodom o DZO, sadrana je u mogunostima ureenja i utvrivanja prava na osloboenje od plaanja iste, prema ostvarenom prihodovnom cenzusu koji po lanu kuanstva iznosi 1.516,32 kn, koji prag vjerojatno ostvaruje maleni broj kuanstava romske populacije. K tomu valja napomenuti da Zavod u svom cjelovitom radu primjenjuje jedno od osnovnih naela jednakosti svih pred zakonom u ostvarivanju prava na zdravstvenu zatitu i druga prava iz zdravstvenog osiguranja. U Izvjeu o provoenju Nacionalnog Programa za Rome za 2010. i 2011. godinu iz podruja zdravstvene zatite stoji da se informiranje Roma o mogunostima koritenja prava na
69

Udruga Roma Zagreba i Zagrebake upanije, Prijedlozi za provoenje Nacionalnog programa za Rome po radnim skupinama u organizaciji Udruge Roma Zagreba i Zagrebake upanije <http://www.umrh.hr/Novo/nacionalni_program.htm> (pristupljeno 31.01.2012.)

57

zdravstvenu zatitu provodi kontinuirano. U podruju zdravstva, sve osobe osigurane putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, pa tako i pripadnici romske nacionalne manjine, na jednak nain ostvaruju dostupnost zdravstvene zatite. Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, sukladno kojem se prijavljuju hrvatski dravljani i stranci sa stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, predvieno je vie osnova za prijavu na zdravstveno osiguranje: prijava temeljem radnog odnosa, zatim preko lana obitelji koji je nositelj osiguranja, prijava u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, u roku od 90 dana od zavretka redovnog kolovanja i drugo. Uoeno je da se pripadnici romske nacionalne manjine esto ne mogu prijaviti na zdravstveno osiguranje prema jednoj od navedenih osnova jer nisu upisani u knjigu dravljana, a prema Zakonu o strancima rijetko ostvaruju pravo na zdravstvenu zatitu. Pored naprijed navedenih, uzroci loijeg zdravstvenog stanja meu romskom populacijom lee i u visokoj stopi konzumiranja alkohola i duhanskih proizvoda koja je nadalje povezana sa zdravstvenim rizicima i poveanom stopom ovisnosti. Prema anketi Svjetske Banke i DG Regio iz 2011. godine, Romi u prosjeku troe vie novca na kupnju cigareta i alkohola nego ostalo stanovnitvo. Iako ne postoje precizni podaci o razmjerima pojavnosti ovisnosti u romskoj populaciji, uoena poveana konzumacija alkohola koju uoavaju slube socijalne skrbi, povezana je s pojavom posljedinih bolesti poput ciroze jetre i oboljenja intestinalnog trakta kao i s dalekosenim socijalnim i ekonomskim posljedicama alkoholizma kao to su patoloki efekti, nasilje, raspad obitelji i slino. Postoje naznake da je visok nivo razliitih ovisnosti meu romskom populacijom uestao, ukljuujui puenje meu djecom i trudnicama, zlouporaba droga, kockanje, i slino. Uzroci ovisnosti, osim u nepovoljnoj socijalnoj situaciji, nalaze se i u niskoj stopi obrazovanja Roma te njihovoj slaboj osvijetenosti po pitanju zdravlja i prevencije bolesti i ovisnosti. ZDRAVLJE DJECE Oekivano trajanje ivota pri roenju u Republici Hrvatskoj70, slino kao i u EU, iznosi 76,6 godina, 73,50 za mukarce i 79,60 za ene (u EU iznosi 76 za mukarce i 82 godine za ene71). Procjenjuje se da je za Rome oekivano trajanje ivota 10 godina manje72 te da rijetko doive duboku starost emu u prilog govore i demografski pokazatelji. Stopa smrtnosti dojenadi u 2010. godini u Hrvatskoj bila je 4,4 na 1 000 ivoroenih73, a u EU27 stopa smrtnosti je 4,3 na 1 000 ivoroenih)74. Iako nedostaju podaci disagregirani prema nacionalnoj pripadnosti, , postoje pokazatelji o znatno vioj stopi smrtnosti novoroenadi u romskim zajednicama. Pored pokazatelja loijeg zdravstvenog stanja Roma u odnosu na ostalo stanovnitvo, postoje i znaajne razlike po pitanju zdravlja unutar romskih zajednica pa je tako zabiljeena razlika u zdravlju djece i ena kao posebno ranjivih kategorija, u odnosu na zdravlje mukaraca. Izvjee
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2010. godini, srpanj 2011. <http://www.hzjz.hr/publikacije/stanovnistvo2010.pdf> 71 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/product_details/dataset?p_product_code=TSDPH100. 72 COM(2009)567,Solidarnost u zdravlju: smanjenje zdravstvenih nejednakosti u EU. Vidi i Fundacin Secretariado Gitano, navedeno djelo i Sepkowitz K,"Zdravlje romskog stanovnitva u svijetu",2006. na temelju situacije u ekoj Republici, Irskoj, Slovakoj i Bugarskoj. 73 Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2010. godini, srpanj 2011. <http://www.hzjz.hr/publikacije/stanovnistvo2010.pdf> 74 Omjer broja smrti djece mlae od jedne godine tijekom godine i broja ivoroenih u istoj godini, EurostatData, 2009<http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=demo_minfind&lang=en>
70

58

Razvojnog programa UN-a (UNDP) o pet zemalja zamjeuje da je stopa smrtnosti romske djece 2 do 6 puta vea od stope u opoj populaciji, ovisno o zemlji. U drugim su zemljama, meu koje spada i Hrvatska, takoer iskazane visoke razine smrtnosti dojenadi u romskoj zajednici75. Prema Izvjeu o provoenju Akcijskog plana desetljea za ukljuivanje Roma za 2009. i 2010. godinu76 u Hrvatskoj su kod romske dojenadi u visokom udjelu (40,9%) kao uzroci smrti bili zastupljeni sindrom iznenadne dojenake smrti (SIDS), nasilne smrti, poput uguenja eluanim sadrajem, druge vrste aspiracija te respiratorne bolesti, najee upale plua, to ih znaajno razlikuje od hrvatskog prosjeka koji iznosi 5%. Romska dojenad u velikom udjelu, ak 50%, nisu lijeena prije smrti te su umrli izvan zdravstvene ustanove, u 63% sluajeva kod kue, za razliku od hrvatskog prosjeka prema kojem je lijeeno i umrlo u bolnici 95% dojenadi. Za jo 2% dojenadi pruena je lijenika pomo prije smrti izvan bolnice, a 3% umrle romske dojenadi nije uope lijeeno. Potpuna procijepljenost djece u 2010. godini iznosila je 75,8%, nepotpuna procijepljenost iznosila je 6,41%, a necijepljeno je bilo 17,7% romske djece u nekim dijelovima Hrvatske, uslijed slabog odaziva Roma u smislu odlaska lijeniku na cijepljenje te odbijanja lijenika da djecu cijepe na terenu u romskim naseljima. Stope procijepljenosti predkolske romske djece su dostigle nivo procijepljenosti predkolske djece ostalog stanovnitva. Prema anketi Svjetske Banke i DG Regio, u 2011. godini cjepni obuhvat romske djece do iznosio je 96,60% za djecu od 0-6 godina i 96,48% za djecu od 6 godina starosti. Pobol od bolesti protiv kojih se cijepi je kod romske djece uglavnom uobiajen kao pobol kod ostale djece. Izvori moguih epidemija, poput epidemije morbila koja se 2008. godine pojavila meu romskom djecom u Zagrebakoj i Brodsko-posavskoj upaniji, najee pogaaju djecu u obiteljima mobilnih skupina Roma koji ne ive u Republici Hrvatskoj, nego se esto sele na relaciji panjolska-Italija-Njemaka-Srbija-Hrvatska. Ipak, zdravlje romske djece jo uvijek ostaje predmet posebne skrbi, imajui na umu loe uvjete ivota u segregiranim romskim naseljima i podrujima s visokom koncentracijom romske populacije te nisku razinu svijesti i znanja za pruanje odgovarajue skrbi te zatiti zdravlja djece i nainima prevencije pojave infektivnih bolesti poput hepatitisa i dizenterije, takozvanih bolesti prljavih ruku, koje se prenose kontaminiranom hranom i vodom. Nadalje, romska djeca s tekoama u razvoju suoena s istim izazovima s kojima se suoavaju djeca s tekoama u razvoju ostalog stanovnitva, zbog generalno loijih uvjeta ivota i segregiranosti romskih zajednica ee su institucionalizirana nego djeca ostalog stanovnitva. Takoer, zbog uvjeta u kojima odrastaju te esto nemogunosti rane socijalizacije i predkolskog obrazovanja koji bi njihove sposobnosti izjednaio sa sposobnostima ostalog stanovnitva, djece istog uzrasta, u znatno veem postotku su procijenjena kao djeca sa smanjenim mentalnim sposobnostima, odnosno dijagnosticirana kao djeca s 'blagom mentalnom retardacijom', to za posljedicu ima neravnopravan poloaj u kolskom sustavu i smanjenje mogunosti za kvalitetno obrazovanje.

UNDP,Romi u sredinjoj i istonoj Europi, Izbjei zamku ovisnosti,2003. Bugarska, Rumunjska,Slovaka, Maarska i eka Republika. Komisija za jednakost i ljudska prava, Nejednakosti koje doivljavaju zajednice Roma i putujue zajednice: pregled, 2009. 76 Ured za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske, Izvjee o provoenju Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma za 2009. i 2010. godinu, svibanj 2011. <http://www.nacionalnemanjine.vlada.hr/images/pdf/izvjesce_o_provodjenju_akcijskog_plana.pdf>

75

59

ZDRAVLJE ENA Uz djecu, ene u romskim zajednicama su takoer posebno ranjiva skupina. Romkinje ine jednu od najdepriviranijih kategorija romske populacije zbog izloenosti viestrukoj diskriminaciji i socijalnoj iskljuenosti na temelju rase, spola i statusa. Spol i etnika pripadnost imaju veliki utjecaj na zdravstveni status Romkinja te su one skupina s velikom vjerojatnou rizika od izloenosti neodgovarajuoj zdravstvenoj skrbi. Zdravstveni status Romkinja loiji je u usporedbi sa zdravstvenim statusom mukarca u romskoj zajednici, a takoer je njihov zdravstveni status loiji i u odnosu na ene u ostalog stanovnitva. Zdravlje ena Romkinja je kljuno podruje zabrinutosti imajui na umu socioekonomske faktore kao to je siromatvo, neadekvatna prehrana i nemogunost pristupa zdravstvenim uslugama. Zdravstveni status Romkinja je kritino nizak stoga to one rijetko odlaze na zdravstvene preglede, ili to ine tek kad su ozbiljno bolesne. Predrasude i stereotipi prema Romima openito, stvaraju sliku o tome da je lo zdravstveni status Romkinja rezultat njihove neodgovornosti za svoje i zdravlje djece te da je to rezultat nemara i niskog stupnja svijesti i zdravstvene kulture. Treba imati na umu da su romske zajednice esto prometno slabo povezane s mjestima u kojima se nalaze specijalistike zdravstvene ustanove. Takoer treba imati na umu aspekte financijske (ne)mogunosti Romkinja za snoenje trokova prijevoza do zdravstvene ustanove te trokova lijenikih pregleda i prepisanih lijekova. Nadalje, ustezanje od zdravstvenih pregleda esto je povezano s nedostatkom povjerenja prema zdravstvenim radnicima te diskriminatornim stavom zdravstvenih radnika prema Romima. Cjelokupno gledano, kombinacija diskriminatornih praksi, visoki trokovi lijeenja, kompleksne administrativne procedure te nerijeena statusna pitanja koja uvjetuju ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje zajedno pridonose ogranienosti ili potpunoj nedostupnosti zdravstvene zatite velikom broju Romkinja u Europi.77 Prema podacima dobivenim od romskih organizacija u Hrvatskoj oko 40% Romkinja nema zdravstveno osiguranje. Otprilike 60% Romkinja u ranoj dobi, s 13 ili 14 godina, stupa u izvanbrane zajednice te su ve u 15-oj godini ivota majke78. Kulturoloki obrasci koji nameu rano stupanje u brak i maloljetnike trudnoe te rani i mnogobrojni porodi koji poveavaju rizik od komplikacija tijekom trudnoe i poroda uzrok su visokog mortaliteta novoroenadi i visoke stope fertiliteta. Osim toga, prisutna je generalno nedovoljna svijest o zatiti zdravlja ena, posebice reproduktivnog zdravlja, odgovornom seksualnom ponaanju i osobnoj higijeni kao nainima preveniranja bolesti i poboljanje zdravstvenog statusa ena i djece. Tome u prilog govori i neodazivanje ena Romkinja na pozive za ginekoloke preglede ena79. DISKRIMINACIJA ROMA U ZDRAVSTVENOM SUSTAVU Zbog specifinog naina ivota, Romi su izloeni diskriminaciji i segregaciji koji dodatno oteavaju njihov poloaj. Predrasude prema romskoj populaciji koje rezultiraju diskriminacijom takoer se javljaju i u podruju zdravstva, meu zdravstvenim radnicima. Anketa Europske unije
European Roma Information Office (ERIO), Roma Women in Europe, pristupljeno 03.02.2012. <http://erionet.org/site/upload/advocacy/Roma%20Women%20in%20Europe.pdf> 78 Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Romi i Romkinje u obrazovnom procesu, svibanj 2005 <http://www.prs.hr/content/view/94/53/> (Pristupljeno 31.01.2012.) 79 Ured za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske, Izvjee o provoenju Akcijskog plana desetljea za ukljuivanje Roma za 2009. i 2010. godinu, svibanj 2011. <http://www.nacionalnemanjine.vlada.hr/images/pdf/izvjesce_o_provodjenju_akcijskog_plana.pdf>
77

60

o diskriminaciji manjina koja je u 2009. godini provedena u nekoliko zemalja Unije, pokazala je da je izmeu 11-23% ispitanika Roma izjavilo da je u posljednjih 12 mjeseci doivjelo diskriminaciju od strane zdravstvenih radnika.80 Diskriminacija romske populacije u zdravstvenim ustanovama je konzistentno na treem mjestu iza diskriminacije u privatnom sektoru i zapoljavanju. Ne postoje precizni podaci o pojavnosti diskriminacije romske populacije od strane zdravstvenih radnika u Republici Hrvatskoj. Prema nekim pokazateljima postoje sluajevi diskriminacije Roma u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj Na poboljanje zdravstvenog statusa romske populacije moglo bi pozitivno utjecati i poveanje broja zdravstvenih radnika romske nacionalnosti. Broj mladih Roma koji pohaaju srednjokolsko obrazovanje zdravstvenog usmjerenja je jo uvijek nedostatan. Srednjokolsko obrazovanje zdravstvenog smjera pohaa dvanaest (12) uenika, od ega osam (8) uenica za zvanje medicinske sestre, jedna (1) uenica za zvanje zubotehniarke, jedan (1) uenik za zvanje radioloki tehniar i jedna (1) uenica za zvanje zdravstveno laboratorijski tehniar. etvoro uenika dobilo je stipendiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Medicinski fakultet u Rijeci pohaa jedan (1) student romske nacionalnosti i jedna (1) studentica pohaa Zdravstveno veleuilite. U Meimurskoj upaniji u 2010. godini uoen znatan porast upisanih mladih Roma u srednje medicinske kole, gdje je broj romskih polaznika za zvanje zdravstvenog usmjerenja na razini srednjeg obrazovanja dvanaest (12) polaznika, a broj romskih polaznika za zdravstveno usmjerenje na razini visokog obrazovanja dvoje (2) polaznika. PRAENJE ZDRAVLJA ROMA Kako bi se moglo bolje utjecati na uinak strategija, mjera i programa zdravstvene zatite usmjerenih na poboljanje zdravstvenog statusa Roma, potrebno je pratiti njihov uinak. Prikupljanje podataka koji daju pravu sliku o zdravstvenom statusu Roma oteano je jer dobiveni podaci najee nisu disagregirani prema etnikoj pripadnosti. Jedan od objektivnih razloga za nedostatak podataka ili za njihovu podzastupljenost u sluaju Roma jest injenica da se mnogi Romi ne izjanjavaju kao pripadnici ove nacionalne manjine. Osim toga, jedan od glavnih razloga za nedostupnost statistikih podataka je manjak sustavnog prikupljanja podataka o situaciji Roma od strane relevantnih javnih institucija, pruatelja usluga i ministarstava. Primjerice, upanijski uredi za javno zdravstvo, u suradnji sa Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, prikupljaju rutinske statistike podatke povezane sa zdravljem kroz zdravstvene ustanove, ljekarne i Sredinji statistiki ured, koji ne sadre informacije o etnikoj pripadnosti. Takoer Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ne vodi evidencije iz kojih je vidljiva etnika pripadnost osiguranika, pa tako nije jasno vidljiv niti broj osoba romske nacionalnosti koje su obuhvaene zdravstvenim osiguranjem.
80

EU-MIDIS, European Union Minorities and Discrimination Survey, 2009.<http://www.equineteurope.org/midis_roma_en.pdf> (pristupljeno 10.02.2012.). Vano je zamijetiti i da veliki dio sluajeva diskriminacije ostaje neprijavljen, to takoer moe biti pokazatelj segregiranosti i zatvorenosti romske populacije unutar svojih segregiranih zajednica. Anketa EU-MIDIS pokazuje da 66%-92% anketiranih pripadnika/ca romske populacije, ovisno o zemlji u kojoj ive, tijekom 12 mjeseci koji su prethodili anketi nije prijavila svoja iskustva diskriminacije bilo kojoj nadlenoj instituciji ili organizaciji u mjestu gdje se diskriminiranje dogodilo. Glavni razlog koji su Romi naveli za neprijavljivanje diskriminacije je da se nita ne bi promijenilo njihovim prijavljivanjem. Nadalje, 23% ispitanika Roma izjavilo je da je izbjegavalo razliita mjesta kako bi izbjegli potencijalnu diskriminaciju, to sugerira da bi razina diskriminacije bila vea da nisu izbjegavali ta mjesta.

61

Uz problem nedostatka rutinskih zdravstveno-statistikih pokazatelja za praenje ishoda prema nacionalnoj pripadnosti, Ministarstvo zdravlja napominje da su javnozdravstvena statistika istraivanja definirana Godinjim programom statistikih aktivnosti Dravnoga zavoda za statistiku koji se svake godine podnosi na miljenje resornim ministarstvima i Vladi RH, a potom na usvajanje Hrvatskom saboru. Bez promjena u Programu kojim bi se omoguilo praenje zdravlja i zdravstvene zatite Roma uvoenjem posebnih evidencija o etnikoj pripadnosti u sustav zdravstvene zatite, nije mogue izdvojeno praenje provoenja zdravstvene zatite bilo koje nacionalne ili etnike skupine kroz obvezna zdravstveno-statistika istraivanja. Ovakve promjene zahtijevaju i velike financijske trokove, jer u projektu informatizacije sustava zdravstva nije bilo predvieno izvjetavanje prema nacionalnom kljuu pa timovi primarne zdravstvene zatite nemaju ni mogunost izvjetavanja o zdravstvenom stanju, posjetima i pregledima na ovaj nain. Za praenje zdravstvenih pokazatelja odreenih za praenje Posebnih ciljeva potrebno je planirati i osigurati sredstva za provedbu posebnih istraivanja koja nisu u okviru Godinjeg programa statistikih aktivnosti. Svakako da je primjena naela jednakosti svih pred zakonom u ostvarivanju prava na zdravstvenu zatitu i druga prava iz zdravstvenog osiguranja temelj za nediskriminatornu dostupnost zdravstvene zatite. Meutim, jednakopravna primjena zakona i propisa bez razumijevanja da sve dok za pripadnike neke zajednice u drutvu postoje nejednaki uvjeti ivota, jednakomjerna primjena naela nediskriminacije moe staviti tu zajednicu u jo neravnopravniji poloaj, odnosno, javlja se diskriminacija nediskriminacijom. Stoga prema preporukama UNDP-a uvrtenim u Okvir za praenje Desetljea za ukljuivanje Roma, u ocjenjivanje zdravstvenog stanja romske populacije i provedbe pozitivnih mjera trebalo bi ukljuiti izraun indikatora poput stope smrtnosti i smrtnosti novoroenadi, stope procijepljenosti, opseg pokrivenosti zdravstvenim osiguranjem, praenje smrtnosti novoroenadi te broja maloljetnikih trudnoa. Takoer je vano je procijeniti opseg romske populacije, ne samo broj osiguranih, nego mogunosti pacijenta da plaa doprinose za lijekove, odnosno udio kuanstava koja si ne mogu priutiti propisani lijek. Pored toga, vano je napraviti procjenu situacije vezane uz razliite oblike diskriminacije romske populacije koji potiu njihovu segregaciju i onemoguuju ostvarivanje Ustavom i zakonima zajamenih prava. Kako bi se dobila jasnija slika o specifinoj situaciji romskog stanovnitva do sada je provedeno nekoliko pilot istraivanja zdravstvenog statusa i zdravstvene zatite romskog stanovnitva u pojedinim upanijama te su u suradnji sa upanijskim zavodima za javno zdravstvo provedena istraivanja i prikupljeni podaci o pokrivenosti cijepljenja u pet upanija sa najveim udjelom romskog stanovnitva u Hrvatskoj i u svim drugim upanijama gdje ive Romi. Meutim, prikupljanje podataka o zdravstvenom statusu i uvjetima ivota romske populacije na razini podrune (regionalne) samouprave je u najveoj mjeri izostalo zbog manjka interesa za probleme s kojima se suoava romska zajednica te volje za suradnjom u veini upanija, to je vidljivo i po tome da je veina upanija oskudno definirala prioritete u vezi sa zdravljem Roma, to onemoguuje provedbe mjera i programa usmjerenih na poboljanje zdravstvenog statusa romske nacionalne manjine. Imajui na umu naprijed navedeno te vodei se mjerama za socijalno ukljuivanje Zajednikog memoranduma o socijalnom ukljuivanju Republike Hrvatske navedenim u poglavlju 4.4.3. Romi poboljati zdravstvenu zatitu romske populacije, jedan od primarnih ciljeva Nacionalne strategije za Rome od 2013. do 2020. poboljati zdravlje romske populacije u Republici Hrvatskoj
62

te smanjiti nejednakost i jaz izmeu zdravstvenog statusa Roma i ostalog stanovnitva osiguravanjem iste razine kvalitete i dostupnosti zdravstvene zatite, uz ukljuivanje i koordinirano djelovanje svih tijela i organizacija na svim razinama drutva u Republici Hrvatskoj ije je djelovanje usmjereno na pruanje zdravstvenih usluga i osiguravanje kvalitete ivota u zajednici.

CILJEVI Opi i posebni ciljevi strategije definirani su u skladu s uoenim potrebama romske zajednice te na temelju iskustava u provedbi dvaju ve postojeih stratekih dokumenata Vlade Republike Hrvatske (NPR, APDR). Glavni nositelj mjera predvienih za postizanje ciljeva postavljenih u stratekom podruju zdravstvene zatite je Ministarstvo zdravlja. Za mjere koje su u okviru ovog podruja strategije usmjerene na obrazovanje kadrova, nositelj e biti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. OPI CILJ: Unaprijediti zdravlje romske populacije te kvalitetu i dostupnost zdravstvene skrbi.

POSEBNI CILJEVI Posebni cilj 1: Poveati obuhvat romske populacije zdravstvenim osiguranjem. Definicija:Uspostaviti mehanizme za sustavno informiranje i poticanje romske populacije na rjeavanje statusnih pitanja kojima e biti omogueno ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje. Kako bi se postigao ovaj posebni cilj, potrebno je osigurati sustavno i usklaeno djelovanje razliitih tijela javne vlasti i slubi kako bi se postigao sinergijski uinak. Pokazatelj uinka: Stopa obuhvata odreene populacije obveznim zdravstvenim osiguranjem, po naseljima, dobi i spolu. Polazna vrijednost: Udio romske populacije bez zdravstvenog osiguranja koji koristi hitnu medicinsku pomo bez zdravstvenog osiguranja tijekom godine. Izvori podataka: Popis stanovnitva 2011. iz kojeg e se zakljuno dobiti broj itelja romske populacije u svakoj upaniji. Evidencija prijema osoba koje zatrae zdravstvenu skrb u jedinici hitne medicine.

Posebni cilj 2: Poveati dostupnost zdravstvenih usluga romskoj populaciji s naglaskom na osobe tree dobi, osobe s invaliditetom, oteenjima, posebnim potrebama i mobilne romske skupine.

63

Definicija: Uspostaviti mehanizme koji e omoguiti dostupnost zdravstvenih usluga pripadnicima romske nacionalne manjine, s posebnim naglaskom na marginalizirane i socijalno iskljuene skupine kroz poveano djelovanje u zajednici. Ovaj posebni cilj sukladan je Mjeri 11. Nacionalne strategije razvitka zdravstva 2006.-2011. koja glasi: U sustavu skrbi, prevencije i posebne brige o zdravlju ugroenih skupina osigurati kvalitetan zajedniki pristup sustava zdravstva, socijalne skrbi te sustava civilnog drutva na pomo najosjetljivijim dijelu stanovnitva, (potrebno je provjeriti sukladnost s novom strategijom) Pokazatelji uinka: Postignuta 100% dostupnost zdravstvenih usluga romskoj populaciji s naglaskom na osobe tree dobi, osobe s invaliditetom, oteenjima, posebnim potrebama i mobilne romske skupine do 2020. godine Stopa dostupnosti zdravstvenih usluga romskoj populaciji prema dobi, invaliditetu, oteenjima, posebnim potrebama, razvrstano po dobi, spolu i mobilnosti. Polazna vrijednost: Prema anketi UNDP, Svjetske Banke i DG Regio iz 2011. godine udio ljudi koji ive u kuanstvima koja imaju pristup zdravstvenim uslugama kada je to potrebno kao postotak cjelokupne populacije koja ivi u anketiranim kuanstvima bio je 91,9%. Naini prikupljanja i izvori podataka: Ankete i istraivanja

Posebni cilj 3: Podii razinu svijesti romske populacije o odgovornosti za vlastito zdravlje. Definicija: Informirati i educirati pripadnike romske populacije o znaaju odgovornog ponaanja prema vlastitom zdravlju i nainima prevencije bolesti. Pokazatelj uinka: Stopa pobola od bolesti uvjetovanih nezdravim nainima ivota i/ili nastalih uslijed nepravovremenog koritenja zdravstvenih usluga. Polazna vrijednost: Stopa pobola od bolesti uvjetovanih nezdravim nainima ivota i/ili nastalih uslijed nepravovremenog koritenja zdravstvenih usluga u 2012. godini Izvori podataka: Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Posebni cilj 4: Poboljati zatitu reproduktivnog zdravlja ena, zdravlja trudnica i djece te smanjiti broj maloljetnikih trudnoa. Definicija: Informirati i educirati Romkinje, ali i iru romsku zajednicu, o reproduktivnom zdravlju i zdravlju trudnica te rizicima povezanim s maloljetnikim trudnoama. Ovaj cilj u skladu je s Ciljem 1.5. Podizati kvalitetu i dostupnost zdravstvene zatite za ene i djevojice Nacionalne politike za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015.81
Nacionalna politika za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. NN 88/11 <http://www.uredravnopravnost.hr/site/hr/nacionalni-dokumenti/politike-planovi-programi-strategije/nacionalna-politika-2011-2015.html>
81

64

Pokazatelji uinka: Stopa pobola Romkinja od bolesti reproduktivnog sustava i komplikacija povezanih s trudnoom i porodom. Stopa smrtnosti (prenatalne, neonatalne i postnatalne) djece disagregirana po etnikoj pripadnosti (broj smrti djece na 1.000 roenih) Polazna vrijednost: Stopa pobola Romkinja od bolesti reproduktivnog sustava i komplikacija povezanih s trudnoom i porodom u 2012. Stopa smrtnosti (prenatalne, neonatalne i postnatalne) djece disagregirana po etnikoj pripadnosti (broj smrti djece na 1000 roenih) u 2012. godini Izvori podataka: Evidencije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, evidencije zdravstvenih ustanova

Posebni cilj 5: Poveati senzibilizaciju radnika u sustavu zdravstva za rad s romskom populacijom te poboljati komunikaciju romske populacije s lijenicima obiteljske medicine. Definicija: Educirati i senzibilizirati zdravstvene radnike za rad s romskom populacijom, kako bi se uspostavio odnos povjerenja pripadnika romske zajednice prema zdravstvenim radnicima, te poveao broj Roma koji su odabrali lijenike obiteljske medicine. Pokazatelji uinka: Postotak pripadnika romske zajednice koji su zadovoljni pristupom i odnosom zdravstvenih radnika. Zadovoljstvo pripadnika romske populacije odnosom zdravstvenih radnika prema njima Postotak pripadnika romske populacije koji su odabrali obiteljskog lijenika, prema dobi i spolu Polazna vrijednost: Bazalna epidemioloka studija sa anketiranjem prospektivnog tipa na nekoliko upanija istovremeno Izvori podataka: Anketa koja bi se svake godine ponavljala na istom podruju

Posebni cilj 6: Smanjiti pobol od bolesti povezanih s niskim higijenskim standardom i bolesti protiv kojih se cijepi. Definicija: Kombinacijom mjera koje e osigurati higijenske uvjete stanovanja romske populacije, poveati procijepljenost i educirati i informirati romsku populaciju o higijenskim navikama, postii smanjenje pobola od bolesti povezanih s niskim higijenskim standardom i bolesti protiv kojih se cijepi. Pokazatelj uinka: Stopa pobola od bolesti povezanih s niskim higijenskim standardom i bolesti protiv kojih se cijepi.

65

Polazna vrijednost: Mogu se pratiti pokazatelji crijevnih infestacija, uljivosti ali to treba provesti kao zasebni epidemioloki izvid za svaku romsku zajednicu. Izvori podataka: Epidemioloko istraivanje

Posebni cilj 7: Smanjiti rairenost konzumiranja svih sredstava ovisnosti meu romskom populacijom, s naglaskom na djecu i mlade te podii razinu svijesti o tetnosti sredstava ovisnosti. Definicija: Informiranjem, educiranjem i mjerama podizanja svijesti romske populacije, roditelja i djece, podii svijest o tetnosti konzumiranja sredstava ovisnosti u romskoj zajednici. Ovaj Posebni cilj sukladan je prioritetima i ciljevima Nacionalnog programa prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno - obrazovnom sustavu, te djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi za razdoblje od 2010. do 2014. godine i Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj 2012.-2017. godine. Pokazatelj uinka: Stopa konzumiranja sredstava ovisnosti meu romskom populacijom, meu djecom i mladei. Podignuta razina svijesti romske populacije, posebice djece i mladei o tetnosti konzumiranja sredstava ovisnosti. Polazna vrijednost: Procjena stope konzumiranja sredstava ovisnosti meu romskom populacijom Izvori podataka: Slubeni registri, analize izvjea, pilot istraivanje

66

IV.4.4 Socijalna skrb

Siromatvo meu Romima je znatno rairenije nego u drugim skupinama ili u drutvu kao cjelini. Prema liniji siromatva od 60% medijana neto prihoda po glavi stanovnika, 76% Roma i 20% ostalog stanovnitva koji ive u blizini romskih naselja ive u apsolutnom siromatvu.82 Romsko je siromatvo po svom karakteru esto dubinsko i permanentno te pogaa gotovo sve aspekte ivotnog standarda (stanovanje, obrazovanje, zdravlje i slino).83 Prema anketi Svjetske Banke i DG Regio iz 2011. godine ukupna nezaposlenost romske populacije u Republici Hrvatskoj dosee 65,09%, a nezaposlenost mlae romske populacije unutar dobne granice od 15-24 godine ak 76,21%. Visoka stopa nezaposlenosti i veliki broj djece ini da veliki broj romskih obitelji ovisi o pomoi za uzdravanje.

U prosjeku 13,5% svih korisnika socijalne pomoi koju su dobivali graani Hrvatske sredinom proteklog desetljea inili su Romi84, to je inilo oko 50% romske populacije. U Meimurskoj upaniji s ukupno 111.000 stanovnika, u kojoj ivi oko 6.000 Roma, udio romske populacije u ukupnoj populaciji koja prima pomo za uzdravanje je 78%. Podaci Ministarstva socijalne politike i mladih o korisnicima raznih oblika socijalne pomoi objavljuju se mjeseno, no budui da nisu disagregirani prema etnikoj pripadnosti, noviji podaci o broju Roma/korisnika pomoi nisu dostupni. Meutim, primjer meimurskog romskog naselja Kuranec u kojemu je u razdoblju od 2000. do 2008. godine oko 90% kuanstava koristilo pravo na pomo za uzdravanje85 pokazuje stupanj ovisnosti romske populacije o ovoj vrsti socijalne pomoi.

UNDP, Vulnerable Groups in Central and South Eastern Europe, <http://vulnerability.undp.sk> Zajedniki memorandum o socijalnom ukljuivanju Republike Hrvatske, oujak 2007. <http://www.delhrv.ec.europa.eu/images/article/File/Microsoft%20Word%20-%20JIM_hrv_0320071.pdf> (pristupljeno 07.02.2012.)
83

82

Kuan, L., Zoon, I.: Izvjetaj o pristupu Roma zapoljavanju: Hrvatska. Council of Europe, 2004. Dostupno na URL: <http://www.coe.int/t/dg3/romatravellers/archive/stabilitypact/activities/Croatia/romaaccessemploymentCroatian_en.asp>
85

84

lezak, Hrvoje, Prirodno kretanje romskog stanovnitva u Meimurskoj upaniji sluaj romskog naselja Kuranec, Hrvatski geografski glasnik 72/2, 77 100 (2010.) (pristupljeno 05.02.2012.)

67

Unato injenici da su pripadnici romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj u znaajnoj mjeri obuhvaeni primjenom prava iz sustava socijalne skrbi, siromatvo i iskljuenost su socijalni problemi koji su u velikoj mjeri prisutni u romskoj zajednici. Romske zajednice u segregiranim naseljima esto imaju ogranien pristup osnovnim uslugama. Iako je pomo za uzdravanje velikom broju romskih obitelji esto jedini i glavni prihod, uoeno je da se novana pomo u znatnom broju sluajeva ne troi namjenski.86 U veini sluajeva romska populacija ivi u marginaliziranim i segregiranim zajednicama koje se mogu nai kako u urbanim, tako i u ruralnim podrujima. Ovakve prostorne koncentracije imaju znaajan negativan utjecaj na ukljuivanje Roma u trite rada, postojanje komunalne infrastrukture, komunalnih usluga, zdravlje, obrazovanje, stanovanje i prijevoz te poveavaju ostanak romske populacije u uvjetima siromatva. Ovakvom statusu romske populacije dodatno pridonosi nezainteresiranost i nevoljkost lokalnih samouprava u nekim dijelovima Hrvatske, da se angairaju i pridonesu poboljanju socioekonomskog poloaja Roma na svojim podrujima. Dodatan oteavajui faktor su ksenofobija i netrpeljivost prema Romima koje su postojale i prije razdoblja gospodarske krize, ali su njome dodatno pojaani, vodei ka veoj segregaciji romske populacije. DJECA Segregacija romskih naselja ima negativan uinak i na ukljuivanje romske djece. Romska djeca koja pohaaju segregirane kole imaju velike izglede da postanu nezaposleni ili da rade u poslovima koji ne zahtijevaju visok nivo vjetina, kojima se esto tipino bave Romi. S druge strane, romska djeca koja idu u mjeovite kole, suoavaju se s izazovima ukljuivanja u kolski program i uklapanja u sredinu ostalog stanovnitva. Nadalje, kada se govori o maloj djeci, postoji zabrinutost vezana uz njihovu prehranu, zdravlje i rani razvoj, jer poloaj romske djece jo uvijek je velikim dijelom izuzet iz debate o siromatvu Roma. Strategije za ublaavanje siromatva djece jo uvijek ne uspijevaju uspjeno prevladati kompleksne interakcije izmeu materijalne deprivacije, fizike iskljuenosti i diskriminacije kojima je izloena romska populacija. Djeca u romskim obiteljima nerijetko odrastaju u teim
U veini romskih naselja esto je prisutan problem alkoholizma. U vrijeme isplata novane pomoi za uzdravanje, zabiljeena je eskalacija razliitih oblika drutveno neprihvatljivog ponaanja kao to su maloljetnika delinkvencija, prostitucija, kockanje, velik broj krvnih delikata, kao i delikata protiv spolne slobode i spolnog udorea. Kako bi ublaili ovu pojavu, centri za socijalnu skrb koriste zakonsku mogunost te Romima pomo za uzdravanje odobravaju u naravi. Meutim, u nekim sluajevima niti takav vid pomoi za uzdravanje ne ublaava pojavu nenamjenskog troenja sredstava, jer odreeni broj korisnika dobivene namirnice proda za novac pri emu je dobiveni iznos manji od vrijednosti prodanih namirnica. Nasuprot tome, neke obitelji i nadalje i same trae isplatu novane pomoi u naravi zbog problema sa kamatarima, pa im takva vrsta pomoi predstavlja jedinu mogunost za prehranu obitelji
86

68

uvjetima i nemaju jednake mogunosti ravnopravnog sudjelovanja u drutvu, kako zbog slabijeg obrazovanja, tako i zbog neukljuenosti u formalne oblike rada i specifinog naina ivljenja svojih roditelja. Jedno je od najistaknutijih obiljeja vrlo velik broj djece u romskim obiteljima. Imajui na umu esto neadekvatne uvjete ivota u romskim naseljima poput premalog stambenog prostora, situacije da cijele obitelji ive u jednoj jedinoj prostoriji i nedostatak osnovnih higijenskih uvjeta poput sanitarnog vora ili tekue vode, zabrinutost za dobrobit romske djece uveana je i time to djeca u romskim zajednicama za svoje obitelji predstavljaju vaan izvor prihoda u smislu ostvarivanja prava na djeji doplatak87. Stoga, injenica da mnoga kuanstva ne zadovoljavaju ni minimalne uvjete za osnivanje i ivot obitelji nije prepreka raanju velikog broja djece. Mnogima je neposredna gospodarska korist vanija od pruanja kvalitetnog ivota djeci.88 Ovome u prilog govori i injenica da obitelji s petoro ili vie djece najee i jesu obitelji s najvie izreenih mjera obiteljsko pravne zatite zbog grubog zanemarivanja osnovnih djejih potreba. Dobrobit romske djece trebala bi biti u fokusu i zbog injenice da nadlene slube socijalne skrbi prijavljuju nenamjensko troenje pomoi koja je prvenstveno namijenjena zadovoljenju osnovnih ivotnih potreba. Posebno ranjive skupine romske djece su djeca bez odgovarajue roditeljske skrbi, djeca s tekoama u razvoju i djeca izloena zanemarivanju roditelja. Precizni podaci o broju romske djece koja ulaze u neku od ovih skupina nisu dostupni jer podaci o skrbi za djecu i mlade bez odgovarajue roditeljske skrbi, djeci s tekoama u razvoju i djeci izloenoj zanemarivanju roditelja nisu disagregirani prema etnikoj pripadnosti. Stoga je teko precizno odrediti koliko romske djece ulazi u neku od ovih skupina. U Republici Hrvatskoj je zatita i dobrobit djece, a posebice djece i mladei bez odgovarajue roditeljske skrbi jedan od prioriteta sustava socijalne skrbi. Stoga je donesen opseni Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. temeljen na preporukama Odbora UNa za prava djeteta iz 2004. Plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011.-2016. (2018.) uzima u obzir preporuke Odbora UN-a za prava djeteta o tome da je skrb za djecu bez odgovarajue roditeljske skrbi potrebno osigurati u izvaninstitucijskim oblicima smjetaja za 80% djece (udomiteljstvo, obiteljski domovi, organizirano stanovanje), od ega najvie u udomiteljskim obiteljima, da se djeci bez odgovarajue roditeljske skrbi do tri godine ivota skrb izvan vlastite obitelji osigurava u pravilu u udomiteljskim obiteljima89 te da treba sprijeiti izdvajanja djece iz lokalne zajednice u svrhu zadravanja kontakata sa irom rodbinom i drugim steenim kontaktima. Meutim, takoer navodi da u Republici Hrvatskoj savjetovanje i praenje ranjivih obitelji nije dobro strukturirano i definirano, te da Odbor preporuuje mjere za unapreenje djelovanja centara za socijalnu skrb i prioritetno pruanje pomoi obiteljima kako bi se sprijeilo izdvajanje djece iz obitelji.
Za svako dijete Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplauje doplatak od 300 kuna. Za svako tree i etvrto dijete doplatak se uveava za 500 kuna po djetetu. To znai da primjerice obitelj s etvero djece mjeseno dobiva 2200 kuna u obliku doplatka za djecu. 88 lezak, Hrvoje, Prirodno kretanje romskog stanovnitva u Meimurskoj upaniji sluaj romskog naselja Kuranec, Hrvatski geografski glasnik 72/2, 77 100 (2010.) (pristupljeno 05.02.2012.)
89 87

lanak 96.1. stavak 1. Zakona o socijalnoj skrbi (NN 33/12) propisuje da djetetu, a posebnp djetetu mlaem od sedam godina, centar za socijalnu skrb priznaje pravo na smjetaj u udomiteljsku obitelj. Sukladno uvjetima propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi, odnosno poveana je dob djeteta koje se smjeta u udomiteljsku obitelj. Slijedom navedenog, dijete do sedam godina starosti u pravilu treba biti smjeteno u udomiteljsku obitelj.

69

Prema kombiniranim slubenim podacima za 2009. godinu o broju korisnika domova, udomiteljskih obitelji i obiteljskih domova, aktualni omjer institucijske skrbi i izvaninstitucijskih oblika smjetaja u Republici Hrvatskoj je 39,6% prema 60,4% u korist izvaninstitucijskih oblika smjetaja (prvenstveno u obiteljima udomitelja).90 Koliko je romske djece bez odgovarajue roditeljske skrbi, odnosno djece koja nemaju roditeljsku skrb uslijed smrti roditelja, ili nemogunosti roditelja da skrbe o njima zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga, smjeteno u institucionalne ili izvaninstitucionalne oblike skrbi nije vidljivo iz navedenih podataka. Meutim, najnovije studije raene u Europskoj uniji govore u prilog tome da su, u usporedbi sa svojim ukupnim brojem u populaciji, romska djeca nadzastupljena u institucionalnoj skrbi u veini zemalja u kojima ive Romi.91 Za mnogu djecu koja su iz nekog od navedenih razloga institucionalizirana, udomljenje i usvojenje je jedini nain da izau iz institucionalnog okruenja. Za romsku djecu anse za usvojenje su znaajno manje zbog predrasuda i stigmatizacije romske populacije openito, a za romsku djecu s tekoama u razvoju anse za udomljenje ili posvojenje su jo manje. Izvjetaj Europskog centra za prava Roma ukazuje na to da se romska djeca koja su roena s tekoama esto smjetaju u institucionalnu skrb na najmanje godinu ili dvije kako bi im se pruila stalna medicinska pomo te zbog nemogunosti obitelji da skrbe o djeci iz razloga kao to je nedostatak prostora, nedostatak komunalnih usluga, siromatvo, nedostatno znanje, kao i zbog toga to obitelji esto imaju vie djece o kojoj treba skrbiti. Isto istraivanje na vie lokacija pokazalo je da su anketirane romske obitelji izjavile da je jedno ili vie njihove djece s tekoama provelo najmanje nekoliko mjeseci nakon roenja smjeteno u nekoj instituciji. Takoer je utvreno da samo stanje djeteta nije bilo izravan razlog za smjetanje djece u institucionalnu skrb, nego se u veini sluajeva radilo o nemogunosti obitelji da skrbi o djetetu. Imajui na umu potekoe s kojima se suoavaju ostali roditelji koji imaju djecu s tekoama u razvoju, u uvjetima ivota romske populacije skrb za dijete s tekoama je jo vei izazov. Kada se govori o djeci koja zbog zanemarivanja roditelja moraju biti izdvojena iz obitelji, u svrhu zatite i dobrobiti djece, kada je to potrebno poduzimaju se razliite mjere prema roditeljima koji nedovoljno skrbe o djeci. Mehanizmi za nadzor nad roditeljskom skrbi postoje u Republici Hrvatskoj, a za praenje statusa djece u obitelji zaduen je centar za socijalnu skrb. Ukoliko je zanemarivanje djeteta dostiglo stupanj toliko visok da se dijete vie ne moe ostaviti pod roditeljskom skrbi roditelju se oduzima pravo da ivi sa svojim djetetom i odgaja ga, te dijete povjerava na uvanje i odgoj drugoj osobi ili ustanovi. Ukoliko roditelj zlorabi ili grubo zanemaruje92 roditeljske dunosti i prava, roditeljska skrb oduzima se odlukom suda. Dostupni podaci ukazuju na relativno malobrojnu primjenu ovih mjera u odnosu na stvarno stanje, s
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. 2016. (2018.), listopad 2010. <http://www.mzss.hr/zdravstvo_i_socijalna_skrb/socijalna_skrb/reforma_sustava_socijalne_skrbi/plan_deinstitucionalizacije_i_t ransformacije_domova_socijalne_skrbi_i_drugih_pravnih_osoba_koje_obavljaju_djelatnost_socijalne_skrbi_u_republici_hrvatsk oj_2011_2016_2018> (pristupljeno 08.02.2012.) Life Sentence: Romani Children in Institutional Care, A Report by the European Roma Rights Centre and Bulgarian Helsinki Committee, Milan imeka Foundation, and Osservazione, lipanj 2011. <http://www.errc.org/cms/upload/file/life-sentence-20june-2011.pdf> (pristupljeno 08.02.2012.) 92 Pod grubom zlorabom roditeljske dunosti razumijeva se: tjelesno ili duevno nasilje nad djetetom, spolno iskoritavanje djeteta, prisila na pretjerani rad, poticanje na prosjaenje i krau, i slino. Grubo zanemarivanje djeteta razumijeva, izmeu ostalog, i zanemarivanje skrbi za osnovne potrebe djeteta kao to je prehrana, higijena, odijevanje, medicinska pomo, redovito pohaanje kole, naputanje djeteta, te ako roditelj dijete nije zatitio od tetnih postupaka drugih osoba.
91 90

70

obzirom na to da odreeni broj romske djece prosjai i ne pohaa osnovnu kolu, to ukazuje na zanemarivanje djece od strane roditelja, te potrebu ee primjene spomenutih mjera. to ukazuje na odreenu toleranciju centara za socijalnu skrb prema navedenom ponaanju roditelja. Centri za socijalnu skrb znaajno su tolerantniji u primjeni mjera obiteljsko-pravne zatite, kad su u pitanju romske obitelji, te se na oduzimanje prava roditeljske skrbi u pravilu odluuju tek u uvjetima teke ugroenosti zdravlja ili ivota djeteta. Prema izvjeu o radu pravobraniteljice za djecu, iako je Ured pravobraniteljice za djecu u 2010. godini zaprimio 282 prijave koje su se ticale prava djece na zatitu od nasilja i zanemarivanja, zabiljeeno je samo 28 sluajeva koji se odnose na ograniavanje ili oduzimanje prava na roditeljsku skrb.93 Meutim iz izvjea nije vidljivo je li i koliko meu ovim sluajevima bilo sluajeva ograniavanja ili oduzimanja prava na roditeljsku skrb za romsku djecu. Analiza stanja udomiteljstva za djecu iz perspektive strunjaka u organizaciji UNICEF-ova Ureda za Hrvatsku provedena tijekom 2008. godine na temelju podataka prikupljenih na etiri struna skupa na kojima je sudjelovalo ukupno 237 sudionika, strunjaka i udomitelja, pokazala je da su strunjaci u veini upanija nezadovoljni nedostatkom udomiteljskih obitelji za specifine skupine djece (djecu s posebnim potrebama, djecu s poremeajima u ponaanju, djecu romske nacionalnosti). Kao jedno od specifinih obiljeja zajednikih veini upanija, posebno su istaknute potekoe u smjetanju djece romske nacionalnosti u udomiteljske obitelji. Budui da postoji izraen nedostatak udomiteljskih obitelji za romsku djecu, postoji izraena potreba za veim brojem udomiteljskih obitelji senzibiliziranih i spremnih za skrb o romskoj djeci.94 Kako bi se djeci iz romskih zajednica bez odgovarajue roditeljske skrbi, djeci s tekoama u razvoju za koju roditelji nisu u stanju skrbiti ili djeci koja zbog zanemarivanja roditelja moraju biti izdvojena iz obitelji, pruila odgovarajua skrb u obitelji, nastoji se poticati potencijalne udomitelje i posvojitelje na udomljavanje i posvajanje romske djece. Ovdje je posebno nuno istaknuti vanost poticanja udomiteljstva i posvajanja te specijaliziranog udomiteljstva unutar romske zajednice, od strane romskih obitelji, kako bi se djeci osiguralo odrastanje u okvirima tradicije i kulture kojoj po roenju pripada. Poticanje udomiteljstva unutar romske zajednice promie se Meimurskoj upaniji gdje se edukacije za udomitelje organiziraju svaka tri mjeseca. Svakoj edukaciji pridruuje se najmanje jedna romska obitelj. Meutim, problem kada su u pitanju udomitelji Romi javlja se u injenici da te potencijalne udomiteljske obitelji najee nemaju osobne prihode, to se kosi s propisima vezanim uz davanje dozvole za udomljavanje, a udomitelji esto nemaju zavrenu niti osnovnu kolu, ili imaju skraeno osnovnokolsko obrazovanje steeno na pukom uilitu. Usprkos preprekama, centri za socijalnu skrb nalaze naine za uvoenje novih romskih obitelji u sustav udomiteljstva. Prepreke za udomljavanje romske djece nalaze se i u romskoj zajednici, jer romska populacija udomljavanje djece u romske obitelji vidi kao novi nain 'zarade' zbog kojeg se obiteljima 'otimaju' djeca. MLADI

Republika Hrvatska, Pravobranitelj za djecu, Izvjee o radu pravobraniteljice za djecu za 2010. godinu <http://www.dijete.hr/> (pristupljeno 08.02.2012.) 94 UNICEF Ured za Hrvatsku, Udomiteljstvo djece u Hrvatskoj, analiza stanja i prijedlog smjernica, rujan 2009. <http://www.unicef.hr/upload/file/322/161299/FILENAME/Publikacija_udomiteljstvo_djece.pdf> (pristupljeno 08.02.2012.)

93

71

Jo jedna posebno osjetljiva skupina romske zajednice su mladi Romi. Od svih nacionalnih manjina i etnikih skupina u Hrvatskoj, Romi nedvojbeno imaju najtei socijalni poloaj, uvjetovan visokim stupnjem socijalne iskljuenosti. Studije dosljedno pokazuju da su Romi prezastupljeniu svim kategorijama kojima je potrebna drutvena zatita: vrlo siromani, dugorono nezaposleni, bez strune spreme, neobrazovani, lanovi velikih obitelji, osobe bez boravka, dravljanstva itd. Stoga Romi, pogotovo mladi, moraju dobiti priliku da izbjegnu krug siromatva, diskriminacije i marginalizacije. U cilju poboljanja uvjeta ivota pripadnika romske nacionalne manjine Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalni program za Rome i Akcijski plan Desetljea za ukljuivanje Roma 2005. 2015. godine, kojima se na sustavan nain eli pomoi Romima, osobito djeci i mladima, u poboljanju uvjeta ivota te njihovu ukljuivanju u drutveni ivot i procese odluivanja uz ouvanje identiteta, tradicije i kulture. Nacionalni program za Rome obuhvaa podruje obrazovanja, ouvanje tradicijske kulture, ukljuivanje Roma, osobito mladih i djece, u drutveni i politiki ivot, statusna pitanja, suzbijanje diskriminacije, zdravstvenu zatitu, zapoljavanje, socijalnu skrb, zatitu obitelji, materinstva i mladei, te prostorno ureenje. Mjere predviene u Akcijskom planu pridonijet e uklanjanju dugogodinje marginalizacije i diskriminacije romske manjine, te iskorjenjivanju siromatva, a shodno gospodarskom razvoju i osiguravanje vieg ivotnog standarda. Zbog svega navedenog postoji jasna potreba za iscrpnom studijom temeljenom na pouzdanom istraivanju o mladima koji su marginalizirani i stigmatizirani u Hrvatskoj. Bez pouzdane informacije, strategije i politike usmjerene na ove skupine esto su neodgovarajue i ne ispunjavaju njihove stvarne potrebe. Nacionalni program za mlade od 2009. 2013. godine objanjava situaciju mladih Roma: pripadaju nacionalnoj manjini s najteim drutvenim poloajem, s visokom razinom drutvene iskljuenosti i sa samo 10% romske djece koja zavravaju osnovnu kolu, a samo 5% srednju kolu. U poglavlju 1, Obrazovanje i informatizacija, 1.1.4. Obrazovanje posebnih skupina mladih, NPM navodi kako se obrazovanje djece i mladih Roma provodi prema Nacionalnom programu za Rome iz 2003. godine i Akcijskom planu Desetljee za ukljuivanje Roma 2005. 2015. Statistiki podaci pokazuju da znaajan broj mladih Roma nee nikad dobiti posao. Tome pridonosi niska razina obrazovanja i kvalifikacija. Drutvena marginalizacija dovela je do svojevrsne mimikrije te je po procjenama samo etvrtina Roma prijavljena kao Romi. Takoer, nepostojanje infrastrukture u romskim naseljima i neulazak mladih i djece Roma u sustav, onemoguuju tu skupinu da bude dio obrazovanja i osposobljavanja za rad. Na taj nain mladi Romi ne stjeu kvalifikacije i vjetine koje bi ih uinile zapoljivijima. Poseban je problem ipak neodgovarajua ukljuenost socijalnih slubi i lokalnih zajednica u stvaranju mehanizama socijalne podrke mladima i njihovim obiteljima u ustrajanju na obrazovanju, informiranju i organiziranju pristupanih alternativnih, izvaninstitucionalnih oblika obrazovanja i stjecanja kvalifikacija. Treba naglasiti da je obrazovanje ustavna i zakonska obveza te kao takvo mora biti dostupno svakoj osobi, pogotovo djeci i mladima koji su socijalno iskljueni i nisu u mogunosti iskoristiti svoje pravo bez dodatne podrke. OSOBE S INVALIDITETOM
72

Osobe s invaliditetom u romskoj zajednici takoer su iznimno osjetljiva skupina. Dok osoba starijih od 60 godina gotovo da i nema, samo je 3% romske populacije u Hrvatskoj starije od 60 godina, osobe s invaliditetom u romskoj zajednici su gotovo nevidljive. Pojedina prava iz socijalne skrbi koja se odnose na osobe s invaliditetom u obliku novanih naknada, kao to su doplatak za pomo i njegu, osobna invalidnina, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, i naknada do zaposlenja, a posebice pojedina prava na socijalne usluge (primjerice usluga pomoi i njega u kui, usluga strune pomoi u obitelji, usluga rane intervencije, te usluga boravka) , u odnosu na sveukupnu romsku populaciju, primjenjuju se u manjem broju. To ipak ne znai da u romskoj populaciji nema osoba s invaliditetom ili da ih je vrlo malo. Zapravo to je pokazatelj njihove diskriminiranosti unutar romske zajednice i zanemarenosti od drugih lanova obitelji koji za njih ne trae pomo, a neotkriveni od nadlenih slubi su stoga i nedovoljno zatieni. U Meimurskoj upaniji ova je situacija neto bolja u posljednje dvije godine. Sva romska djeca s tekoama u razvoju upuena su na vjetaenje te sukladno oteenju ostvaruju prava. Kod starijih osoba situacija je neto drugaija zbog toga to su pojedina tjelesna oteenja kod njih najee izazvana konzumiranjem alkohola, dok naknadu do zaposlenja ne mogu ostvariti jer nemaju dovoljno godina kolovanja i osposobljavanja te nemaju kvalifikaciju ili svjedodbu potrebnu za prijavu na zavod za zapoljavanje. ENE Veina studija koje daju disagregirane podatke prema etnikoj pripadnosti i spolu, pokazuju da su Romkinje izloene veoj socijalnoj iskljuenosti nego mukarci Romi, ali i veoj socijalnoj iskljuenosti u odnosu na ene iz ostalog stanovnitva. Romkinje su izloene viestrukoj diskriminaciji zasnovanoj na etnikoj pripadnosti, spolu i statusu. Njihova se iskljuenost ogleda u podrujima zapoljavanja, obrazovanja, zdravstvene zatite, stanovanja. Osim toga, Romkinje imaju vrlo ogranien pristup socijalnoj skrbi i pomoi, financijskim usluga, a posebice sudjelovanju u javnom i politikom ivotu. Poloaj Romkinja nije se promijenio ni usprkos injenici da se ulo u osmu godinu provedbe Desetljea za ukljuivanje Roma. Europski parlament u svojoj rezoluciji o poloaju ena Romkinja u Europskoj uniji od 01. lipnja 2006.95 konstatira, izmeu ostalog, da kao rezultat patrijarhalnih tradicija romske ene i djevojice jo uvijek ne uivaju potpuno potivanje slobode izbora po pitanjima koja se tiu najosnovnijih odluka o vlastitim ivotima, da se Romkinje suoavaju s ekstremnim nivoima viestruke diskriminacije, da postoji neprihvatljivo veliki jaz u razinama obrazovanja ostalog stanovnitva i Romkinja, da ogromna veina djevojica u romskoj zajednici ne zavrava osnovno obrazovanje, da je stopa nezaposlenosti odraslih Romkinja esto viestruko vea u odnosu na ostatak enske populacije te da su Romkinje vrlo esto meu rtvama trgovanja ljudima u Europi. Razliite studije pokazuju da veliki broj Romkinja trpi fiziko ili seksualno nasilje od strane svojih partnera te da je u nekom trenutku svog ivota, veliki broj Romkinja bio rtva obiteljskog nasilja od strane svojih supruga, svekra ili svekrve, ili drugih lanova obitelji, u nekim sluajevima tijekom dugih vremenskih perioda. Veliki broj sluajeva nasilja i krenja ljudskih prava Romkinja ostane neprijavljeno. Neprijavljivanje nasilja nad enama dogaa se i u drugim zajednicama, ali vrlo je vjerojatno da je broj prijavljenih sluajeva
European Parliament resolution on the situation of Roma women in the European Union, 01 June 2006 <http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//NONSGML+TA+P6-TA-2006-0244+0+DOC+PDF+V0//EN> (pristupljeno 05.02.2012.)
95

73

nasilja nad Romkinjama znatno manji od broja prijavljenih sluajeva nad drugim enama iz kulturolokih razloga, opasnosti od stigmatizacije ene u zajednici, ali i zbog nepovjerenja u institucije. U posljednjih nekoliko godina primijeen je porast ekonomskog nasilja nad Romkinjama, koje su najee nositelji u obitelji koji primaju novanu pomo, od strane suprunika koji primljenu novanu pomo troe na podmirenje dugova, kockanje i kamatarenje. Romkinje zbog toga vrlo esto trae da se pomo isplauje u naravi, kako bi osigurale osnovne namirnice za prehranu djece. U nekim romskim zajednicama, dogovoreni brakovi, maloljetniki brakovi i prisilni brakovi jo su uvijek prevladavajui kao tradicionalna praksa, to neke djevojice izlae seksualnom nasilju i iskoritavanju, ali im takoer u potpunosti prijei mogunosti obrazovanja, posebice srednjokolskog te, posljedino, zapoljavanja, jer je za uspjenije ukljuivanje u trite rada srednjokolsko obrazovanje nuno. Trgovanje ljudima, ili specifinije, trgovanje enama i djecom problem je cijele zajednice. I ostalo stanovnitvo i romska populacija, posebice osobe loijeg socioekonomskog statusa, izloene su poveanom riziku od postajanja rtvama trgovanja ljudima. Romkinje su, takoer, zbog svog loeg socioekonomskog statusa, niske razine obrazovanja i visoke stope nezaposlenosti dodatno izloene riziku od postajanja rtvama trgovanja ljudima.96 Ovaj rizik je tim vei u svjetlu skorog pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, otvaranja dravnih granica i smanjene kontrole prijelaza osoba iz zemlje u zemlju. Takoer, u kontekstu trgovanja ljudima, enske romske udruge ukazuju na problem trgovanja ljudima koji zahvaa i romsku zajednicu, pripisujui to obiaju i tradiciji Roma.97 Poseban naglasak stavljen je na ugovaranje maloljetnikih brakova uz novane ili druge naknade koje se opravdava "romskim obiajima", a zapravo predstavljaju trgovanje djecom i ozbiljna su povreda brojnih djejih prava. Posebno je naglaeno da pripadnici/ce romske nacionalne manjine najee postaju rtve trgovanja ljudima u svrhu prisilnih sklapanja maloljetnikih brakova i prosjaenja. Imajui na umu naprijed navedeno, jedan od primarnih ciljeva Strategije je podii razinu kvalitete ivota i potaknuti socijalno ukljuivanje romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj te smanjiti nejednakost i jaz izmeu socioekonomskog statusa Roma i ostalog stanovnitva pravovremenim osiguravanjem iste razine kvalitete i dostupnosti socijalne skrbi, uz ukljuivanje i koordinirano djelovanje svih tijela i organizacija na svim razinama drutva u Republici Hrvatskoj ije je djelovanje usmjereno na pruanje socijalnih usluga i osiguravanje kvalitete ivota u zajednici.

CILJEVI Opi i posebni ciljevi ovog dijela Strategije definirani su u skladu s uoenim potrebama romske zajednice te uz sudjelovanja strunjaka/inja iz podruja socijalne skrbi te meunarodnih organizacija s iskustvom u radu u romskim zajednicama te na temelju iskustava u provedbi dvaju ve postojeih stratekih dokumenata vlade Republike Hrvatske.
Balogh, Ldia and Kcz, Angla, Policy Paper Current Issues in Europe Regarding the Social and Political Inclusion of Romani Women, issued for the Roma Women in Focus conference held in Budapest on the 7th April, 2011 <http://www.peacewomen.org/assets/file/partpol_romaniwomensocialinclusionineurope_ewl_april2011.pdf> (pristupljeno 05.02.2012.) 97 Okrugli stol "Tradicija, obiaji i pritisak okoline", Udruga ena Romkinja Bolja Budunost, Zagreb, 2. prosinca 2011.
96

74

Glavni nositelj mjera predvienih za postizanje ciljeva postavljenih u stratekom podruju socijalne skrbi je Ministarstvo socijalne politike i mladih. Za mjere koje su u okviru ovog podruja strategije usmjerene na obrazovanje kadrova, nositelj e biti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, dok e za mjere koje su usmjerene na poticanje zapoljavanja nositelj biti Hrvatski zavod za zapoljavanje. OPI CILJ:Smanjiti siromatvo romske populacije i unaprijediti kvalitetu socijalnih usluga i usluga u zajednici. POSEBNI CILJEVI Posebni cilj 1: Podii kvalitetu, dostupnost i pravovremenost socijalnih usluga i usluga u zajednici s posebnim naglaskom na ene, djecu, mlade, osobe starije ivotne dobi i osobe s invaliditetom Definicija: Kako bi se postigao ovaj cilj, potrebno je osnaiti kapacitete postojeih servisa, centara za socijalnu skrb i obiteljskih centara, za pruanje socijalnih usluga romskoj populaciji u naseljima nastanjenim Romima, kao i marginaliziranim romskim naseljima te poticanje i osnaivanje Roma za koritenje svojih prava. Takoer je potrebno formirati mobilne timove sastavljene od strunih radnika te educiranih i osposobljenih medijatora Roma, sa svrhom svakodnevnog pruanja socijalnih usluga u romskim zajednicama Pokazatelj uinka: Udio ispitanika koji su izrazili zadovoljstvo pruenim uslugama Udio stanovnitva romskih zajednica kojima je socijalna skrb dostupna i pravovremena Broj pritubi koje su podnijeli pripadnici romske nacionalne manjine pravobraniteljima ili timovima za pravnu pomo Polazna vrijednost: Trenutna kvaliteta pruenih usluga i zadovoljstvo korisnika pruenim uslugama Broj pritubi koje su podnijeli pripadnici romske nacionalne manjine pravobraniteljima ili timovima za pravnu pomo u 2012. godini Izvori podataka: Ankete, studije, izvjea socijalnih radnika Mehanizmi za praenje napretka: Napraviti analizu anketiranjem korisnika. Posebni cilj 2: Podii razinu kvalitete ivota unutar romskih obitelji s posebnim naglaskom na prava i dobrobit djece i mladih Definicija: Podizanje svijesti, edukacija i osnaivanje pripadnika romske populacije, obitelji i mladih za kvalitetniji ivot unutar obitelji te bolju skrb o djeci i kvalitetno roditeljstvo. Mjere za postizanje ovog posebnog cilja usmjerene su na vane segmente obiteljskog ivota i skrbi o djeci, a podrazumijevaju sudjelovanje nadlenih tijela i organizacija kroz pojedinane ili zajednike aktivnosti kako bi se sinergijskim djelovanjem postigao trajan pozitivan uinak. Ovaj cilj sukladan je Strategiji razvoja socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj, Poglavlje 4.7.3. Razvoj usluga namijenjenih obitelji
75

Pokazatelj uinka: Udio obitelji u kojima je poveana razina kvalitete ivota u odnosu na razinu kvalitete ivota izmjerene na poetku (npr. u 2012. godini) evaluacija ishoda Polazna vrijednost: Izmjerena razina kvalitete ivota na poetku odreenim upitnikom za mjerenje ovog konstrukta; Podaci istraivanja instituta Ivo Pilar Kako ive Hrvatski Romi? Podaci Centara za socijalnu skrb - pokazatelji kvalitete ivota, Mogue je obaviti istraivanje. Potrebno je odrediti tko e ga provesti. Izvori podataka: Ankete, istraivanja, podaci i evidencije Ministarstva socijalne politike i mladih, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, Pravobraniteljice za djecu Posebni cilj 3: Osnaiti lokalnu romsku zajednicu za prepoznavanje opasnosti od rizika izloenosti pojavama trgovanja ljudima, seksualnog iskoritavanja i drugih oblika nasilja s naglaskom na ene i djecu Definicija: Kako bi se smanjili rizici od izloenosti romske populacije, posebice ena i djece kao najranjivijih skupina, od pojava trgovanja ljudima, seksualnog iskoritavanja i razliitih drugih oblika nasilja, potrebno je sustavno raditi na podizanju svijesti, edukaciji, informiranju i osnaivanje pripadnika romske populacije, posebice ena i djece, o potencijalnim rizicima od izloenosti ovim pojavama te postojeim mehanizmima zatite. Pokazatelj uinka: Udio romskog stanovnitva, ena i djece, koje je upoznato s pojavama trgovanja ljudima, seksualnog iskoritavanja i drugih oblika nasilja i poznaje mehanizme zatite u odnosu na poetne vrijednosti Polazna vrijednost: Udio romskog stanovnitva, ena i djece, koje je upoznato s pojavama trgovanja ljudima, seksualnog iskoritavanja i drugih oblika nasilja i poznaje mehanizme zatite Izvori podataka: Ankete u romskim zajednicama

76

IV.4.5 Prostorno ureenje, stanovanje i zatita okolia

PROSTORNO UREENJE U svrhu stvaranja preduvjeta za prostorno rjeavanje, ureenje i opremanje lokacija naseljenih Romima odnosno poboljanja uvjeta stanovanja romske populacije u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja provodi mjere propisane u poglavlju XIII Prostorno ureenje Nacionalnog programa za Rome (Vlada RH, 2003.) i poglavlju Stanovanje Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma 2005.-2015. (Vlada RH, 2005.) za koje je zadueno kao nositelj, koordinator ili suradnik u provedbi. Od 2004. godine do danas putem upanijskih zavoda za prostorno ureenje identificirano je 14 upanija koje na svom teritoriju imaju lokacije naseljene Romima (tzv. romska naselja) koje zahtijevaju prostorno rjeavanje, ureenje i opremanje. Pored toga, Institut za drutvena istraivanja "Ivo Pilar" proveo je istraivanje prostornog razmjetaja i karakterizaciju lokacija naseljenih Romima na podruju Republike Hrvatske i izradio studiju Lokacije naseljene Romima stanje i unapreenje razvoja naselja i aspiracije za oblike stanovanja kako bi se dobilo spoznaje o prostornom razmjetaju romskih naselja, obiljejima stambenog fonda i stanja socijalne i tehnike infrastrukture, te eljama i potrebama romskog stanovnitva vezanim za stanovanje i opremljenost naselja u kojima ive. Na temelju toga je objavljena knjiga Kako ive hrvatski Romi, na hrvatskom i engleskom jeziku. Istraivanje i izradu studije financiralo je Ministarstvo. Glavni problemi: Sam fenomen "romskih naselja", tj. specifinih lokacija naseljenih Romima, znak je prostorne segregacije znaajnog dijela romske nacionalne manjine. Takva 'naselja', osim niskog standarda stanovanja, preizgraenosti i uglavnom neureenog okolia, obiljeava i karakter privremenosti. Mnoga romska naselja nisu evidentirana u postojeim prostornim planovima JLS, pa je i dalje potrebno donoenje novih, odnosno izmjena i dopuna postojeih prostornih planova. JLS nemaju zonske planove, pa mnogih postojeih naselja nema u prostorno planskoj dokumentaciji., a isto tako su mnoga naselja izgraena izvan podruja planiranih prostornim planovima za graenje naselja. To onemoguuje stalnost rjeenja na temelju lokacijskih dozvola, a oituje se i u manjkavoj ili nepostojeoj komunalnoj infrastrukturi. Na mnogim mjestima nisu rijeeni imovinsko-pravni odnosi: graditelji stambenih zgrada nisu vlasnici zemljinih estica na kojima su objekti izgraeni, bilo da je vlasnitvo privatno, opinsko/gradsko ili dravno. Zbog toga nisu mogua stalna rjeenja ak ni iznimno, izvan prostornih planova. Dio problema je i auriranje zemljinih knjiga. Zbog toga je velik dio kua u kojima ive Romi sagraen bespravno. Osim navedenih problema, u legalizaciji kua i naselja postoji i problem trokova, koje mnoge romske obitelji ne mogu pokrivati same. I u sluajevima u kojima su naselja legalizirana i imaju komunalnu infrastrukturu, same kue esto nisu prikljuene na struju, vodu ili kanalizaciju. Postoje za mnoge obitelji potekoe u plaanju komunalnog doprinosa. Donoenje prostornih planova (PP), odnosno donoenje izmjena i dopuna PP sukladno stanju na terenu detektirano je kao problem, te na njega treba odgovoriti definiranjem relevantnih mjera. No prihvaanje inicijative za donoenje, odnosno izmjene i dopune PP, kao i odluka hoe li ga se usvojiti, ostaje na predstavnikom tijelu JLS.
77

Legalna gradnja stambenih objekata za Rome je oteana je uslijed nedostatka financijskih sredstava potrebnih za izradu projektne dokumentacije za obiteljske kue, komunalnog doprinosa i ostalih trokova prilikom izdavanja akata o graenju. Problem legalizacije romskih naselja tj. nelegalizirana naselja uvjetovan je i nepoznavanjem propisa, nedostatkom financijskih sredstava za pokretanje postupka te oteanim pristupom institucijama koje pruaju usluge.Sve to rezultira getoizacijom (prostornim izdvajanjem romske nacionalne manjine). STANJE PROVEDBE MJERA Izrada upanijskih programa aktivnosti i mjera za unapreenje stanja prostora i uvjeta stanovanja na lokacijama naseljenim Romima Izradi upanijskih programa pristupilo je 14 JP(R)S koje na svom teritoriju imaju lokacije naseljene Romima koje zahtijevaju prostorno rjeavanje, ureenje i opremanje i Zavod Grada Zagreba. Do danas je upanijske programe izradilo i donijelo 13 upanija: Zagrebaka, Sisako-moslavaka, Karlovaka, Varadinska, Koprivniko-krievaka, Bjelovarsko-bilogorska, Liko-senjska, Virovitiko-podravska, Brodsko-posavska, Osjeko-baranjska, Istarska i Meimurska upanija te Grad Zagreb. Primorsko-goranska je izradila svoj program, ali ga nije usvojila na upanijskoj skuptini upanijski programi su struni elaborati koji za svaku lokaciju daju podatke o lokaciji (stanovnicima koji na njoj ive, potom prostorne podatke kao npr. vlasnitvo zemljita, namjena zemljita po vaeem planu, komunalnoj infrastrukturi, stambenim objektima, objektima javne namjene); procjenu stvarnih potreba i radova koje je potrebno izvriti kako bi se poboljao stambeni i naseljski standard (potreba izrade planova, rjeavanje imovinskih odnosa nad zemljitem, parcelacija zemljita i uknjiba, izvoenje infrastrukture, izgradnja objekata javne namjene) i procjenu trokova za sve predloene radove te druge podatke vane za provedbu. Izradu upanijskih programa sufinanciralo je tadanje Ministarstvo prostornog ureenja i graditeljstva. Provedba upanijskih programa aktivnosti i mjera za unapreenje stanja prostora i uvjeta stanovanja na lokacijama naseljenim romima U okviru provedbe upanijskih programa, Ministarstvo je zadueno da kao suradnik u provedbi osigurava sredstva za pomo JLS u izradi prostornih planova za lokacije naseljene Romima (prostorni planovi ureenja opine ili grada u dijelu koji se odnosi na lokacije naseljene Romima i/ili detaljni planovi ureenja). Temeljem osiguranih sredstava, od poetka provedbe Nacionalnog programa i Akcijskog plana do danas, 16 JLS u 13 upanija za 17 lokacija naseljenih Romima izradilo je i donijelo ukupno 25 prostornih planova i stvorilo nune prostorne planske pretpostavke za daljnje aktivnosti na legalizaciji bespravno izgraenih objekata, ureenju i opremanju tih lokacija. Kontinuirano praenje stanja lokacija naseljenih Romima U svrhu uspostave baze podataka o prostorno planskoj dokumentaciji JLS za lokacije naseljene Romima, Odluke ministra o osiguranju sredstava JLS za izradu prostornih planova donose temeljem zahtjeva JLS, dogovorno na svim razinama i dostavljaju kontinuirano upanijskim zavodima za prostorno ureenje, kao koordinatorima provedbe upanijskih programa i nositeljima uspostave baze podataka na regionalnoj razini.

78

Ciljevi i polazita iz Nacionalnog programa za Rome od 2003. godine na podruju prostornog ureenja, stanovanja nee se mijenjati, ve e nastaviti tijek provedbe mjera koja su zacrtana iz prethodnih dokumenata (Nacionalni program za Rome iz 2003. i Akcijski plan Desetljea za ukljuivanje Roma 2005.-2015. za razdoblje 2011. i 2012.). I dalje e se nastaviti donoenje preostalih upanijskih programa (to se odnosi na Primorsko-goransku upaniju, koja jo uvijek nije donijela svoj program) i prostornih planova JLS naseljenim Romima, koje e i dalje pratiti i sufinancirati Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja, kako bi se ostvarili to bolji uvjeti stanovanja romske populacije. Sustavno e se pratiti realizaciju programa i planova te po potrebi intervenirati. Cilj je destimulirati nekontrolirano irenje substandardnih naseobina i odreivanje granica rasta kroz infrastrukturne radove odnosno izbor namjene povrina u cilju drutvene i ekonomske afirmacije Roma. Treba omoguiti optimalnu transformaciju prostora, naroito vrijednih gradskih ili doprirodnih prostora na nain da se predlau etapna rjeenja koja ukljuuju i privremene oblike koritenja prostora STANOVANJE Openito, empirijska istraivanja stanovanja u Hrvatskoj su izrazito rijetka, a time i istraivanja o stanovanju Roma. Ne postoji ni poseban propis kojim se ureuje obveza drave u stambenom zbrinjavanju socijalno ugroenih kuanstava. Hrvatska je izradila Zajedniki memorandum o socijalnom ukljuivanju 2007. godine, a prema Nacionalnom provedbenom programu za socijalno ukljuivanje 2011.-2012. godine, jedna od aktivnosti u podruju olakanja pristupa stanovanju za socijalno ugroene skupine je i izrada procjene stambenih potreba razliitih skupina socijalno ugroenih slojeva. Dokumenti koje e Republika Hrvatska izraivati, nakon ulaska u Europsku uniju, obuhvaaju i Nacionalni akcijski plan protiv siromatva i socijalne iskljuenosti, gdje e pitanje stanovanja Roma biti jedno od prioritetnih. Vijee Europe u svojim dokumentima poziva na tretiranje Roma kao nacionalne manjine kojoj pripadaju sva graanska, socijalna i druga prava, a ne kao socijalno deprivilegirane grupe, a Preporuka Odbora ministara Vijea Europe Rec(2005)4 definira da su podruja stanovanja Roma stanovi/kue, ali i karavani i mobilne kue, o emu drave-lanice moraju voditi brigu. Glavna naela Nacionalne strategije za Rome u podruju stanovanja su destigmatizacija, desegregacija i degetoizacija na razinama procesa, sredstava (mehanizama provedbe) i ljudi koji su korisnici ili provoditelji Strategije, a usmjerena su na podizanje standarda i adekvatnosti stanovanja Roma u Republici Hrvatskoj. Standard stanovanja promatra se kroz broj stanova za stalno stanovanje, povrinu stanova, prosjenu kvadraturu stana po stanovniku, prosjean broj osoba po stanu, kao i sobnost, opremljenost nastanjenih stanova kuhinjom, zahodom i kupaonicom
79

te instalacijama (struje, vodovoda, kanalizacije, centralnog grijanja). Program Ujedinjenih nacija o stanovanju definira odgovarajue (prikladno, adekvatno) stanovanje kao vie od krova nad glavom - ono znai i prikladnu privatnost; prostor; fiziku dostupnost; prikladno osiguranje; osiguranje zakupa; strukturalnu stabilnost i izdrljivost; prikladno osvjetljenje, grijanje i ventilaciju; prikladnu temeljnu infrastrukturu kao to je opskrba vodom, sanitarni prostor i prostor za odlaganje otpada; prikladnu i dostupnu lokaciju u odnosu na rad i temeljene sadraje: sve to bi trebalo biti dostupno prema pristupanim trokovima. Europska unija tei premoivanju jaza izmeu udjela Roma s pristupom stanovanju i javnim komunalnim uslugama i ostalog stanovnitva. Istraivanja98pokazuju da tek 4% romskih kuanstva obuhvaenih uzorkom (N=968) ima opremu koja jami higijenski standard potreban za normalan ivot, tj. prikljuke za tekuu vodu, elektrinu struju, kanalizaciju te posjeduje kupaonicu i WC u kui. Kuanstva bez ijednog prikljuka najea su u Varadinskoj i Meimurskoj upaniji. Prema podacima UNDP-a (2008) 3% kuanstava veinskog stanovnitva ivi u daarama ili tronim kuama, a meu romskim kuanstvima takvih je 25%; oko 61% romskih kuanstava je bez unutarnjih toaleta, pristupa kupaonici ili odlagalitu otpada, dok je to sluaj u samo 19% kuanstava susjednog veinskog stanovnitva, a izmeu 72% i 100% kuanstava diljem EU-a spojeno je na javni vodoopskrbni sustav. Specifina pitanja stanovanja Roma u Hrvatskoj jo su neistraeni problemi stanovanja u urbanim i ruralnim mjestima; problemi Roma-beskunika; problemi stanovanja Roma-poinitelja kaznenih djela koji se vraaju s izvravanja kazne zatvora. Takoer, nije poznat udio Roma meu primateljima pomoi za podmirenje trokova stanovanja. Financiranje projekata putem sredstava Europske unije nee se primjenjivati na privatno vlasnitvo nego samo za projekte koje provode javne vlasti te su stoga jedinice lokalne i podrune samouprave pozvane na izradu projekata za unapreenje stanovanja Roma. Stanovanje bi trebalo biti sastavnim dijelom veine nacionalnih strategija i programa odnosno mjera kao pitanje koje obuhvaa sve znaajne sektore, a aktivnosti vezane uz stanovanje trebaju biti dio integriranog pristupa ukljuujui, posebice, ljudska prava, obrazovanje, zdravstvo, socijalna pitanja, zapoljavanje i sigurnost te desegregacijske mjere. S druge strane, postoje i primjeri dobre prakse. Prema slubenim evidencijama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, iji je prednik Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva utvreno je da je po svim modelima stambenog zbrinjavanja koje predvia Zakon o podrujima posebne dravne skrbi (NN, br. 86/08 i 57/11) do sada pozitivno rijeeno 105 obitelji iji su lanovi pripadnici romske nacionalne manjine. Od
98

Geran-MarkoMileti, "Uvjeti stanovanja i stambene aspiracije Roma", u Maja tambuk (ur.), Kako ive hrvatski Romi, Institut "IvoPilar", Zagreb 2005., str. 159-175 80

navedenog broja 58 obitelji je stambeno zbrinuto dodjelom kue u dravnom vlasnitvu, 11 obitelji dodjelom oteene kue u dravnom vlasnitvu i osnovni graevinski materijala za sanaciju iste, 7 obitelji dodjelom stanova u dravnom vlasnitvu, jedna obitelj dodjelom graevinskog zemljita u dravnom vlasnitvu te 28 obitelji darovanjem osnovnog graevinskog materijala za sanaciju ili izgradnju obiteljske kue u vlasnitvu podnositelja zahtjeva. Trenutno su nerijeena 73 zahtjeva obitelji iji su pripadnici romske nacionalne manjine. U cilju poboljanja uvjeta stanovanja romske populacije Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU do kraja 2010. godine u okviru viegodinjeg Projekta EIB II - Integralni razvoj lokalne zajednice sufinanciralo je izgradnju obiteljskog romskog naselja u Opini Darda u Osjeko-baranjskoj upaniji. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja je od upanija zaduenih za izradu upanijskih programa aktivnosti i mjera za unapreenje stanja prostora i uvjeta stanovanja na lokacijama naseljenim Romima zatrailo prikupljanje podataka o opsegu pomoi koje su JLS pruile u cilju stambenog zbrinjavanja pripadnika romske nacionalne manjine ili pruanja drugih vrsta pomoi u rjeavanju stambenog pitanja. Pomo kod stambenog zbrinjavanja tako su pruili: Grad azma, Grad Daruvar, Grad Valpovo, Opina Darda, Grad Karlovac, Grad Ogulin, Grad Ozalj, Opina Saborsko, Opina Vrhovina, Grad Virovitica. Uz navedeno jedinice lokalne samouprave su dodjeljivale sredstva za podmirivanje trokova stanovanja (rauni za elektrinu energiju, vodu, plin), sredstva jednokratne pomoi ili plaanja trokova stanovanja (najam). Takve oblike pomoi dodjeljivali su: Grad Sv. Ivan Zelina, Opina Klotar Ivani, Opina Sveti ur, Grad Koprivnica, Grad Krievci, Grad Karlovac, Grad Ozalj, Grad Virovitica, Grad Slatina. Glavni problemi: Stambeni objekti su neadekvatni. To su substandardni objekti, koji ni po kvaliteti ni po dimenzijama ne pruaju adekvatan prostor za zadovoljavanje elementarnih potreba stanara. Nije osigurano zamjensko stanovanje za korisnike objekata koje je nemogue legalizirati na odreenoj lokaciji. Neopremljeni su, ili su manjkavo opremljeni infrastrukturom (struja, voda, kanalizacija). Slaba je i opremljenost stanova. Postoje razliiti problemi u urbanom odnosno ruralnom prostoru. Postoje znaajne prepreke stambenoj integraciji, koji se oituju kada u sklopu mjera za spreavanje getoizacije doe do mogunosti preseljenja/integriranja romske populacije u veinska naselja ili stambene zgrade s veinskim stanovnitvom. ZATITA OKOLIA Glavni problemi: U mnogim romskim 'naseljima' nije organiziran odvoz i odlaganje/prikupljanje komunalnog otpada. Postoji i problem plaanje odvoza smea. Uz mnoge kue dre se ivotinje na neadekvatan nain. Veliko je i oneienje okolia neodgovarajuim postupanjem s otpadom. Kvaliteta pitke vode esto je niska. Manjkava komunalna infrastruktura postaje problem okolia kada nije adekvatno rijeeno pitanje pristupa vodi i kanalizaciji, odnosno sanitarijama.
81

Nedostatan je nadzor ovlatenih osoba jedinice lokalne samouprave (npr. komunalni redar) nad stanjem i okoliem. Zamijeeno je i da dio pripadnika romske nacionalne manjine prilikom obavljanja pojedinih aktivnosti u djelatnosti gospodarenja otpadom (skupljanje, prijevoz, obrada) ne potuje propisani postupak u sustavu gospodarenja otpadom. CILJEVI Ciljevi ovog dijela Strategije postavljeni su u skladu s uoenim problemima vezanim uz podruje stanovanja i stambenog zbrinjavanja, prostornog ureenja i zatite okolia na podrujima na kojima ive Romi. Ciljevi su formulirani kroz dijalog izmeu tijela dravne uprave predstavnika romske zajednice i organizacija civilnog drutva. Nositelji mjera predvienih za postizanje ciljeva postavljenih u stratekom podruju stanovanja, prostornog ureenja i zatite okolia su Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja, Ministarstvo zatite okolia i prirode, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo pravosua, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave. OPI CILJ: Poboljanje uvjeta stanovanja romske populacije PROSTORNO UREENJE POSEBNI CILJEVI Posebni cilj 1: Osigurati prostorno-plansku dokumentaciju za romska naselja kako bi se stvorili uvjeti za poboljanje stanovanja romske populacije. Definicija: Ovaj cilj bit e postignut izradom, auriranjem i provedbom upanijskih programa aktivnosti i mjera za unapreenje stanja prostora i okolia na lokacijama naseljenim Romima. Zacrtani ciljevi bit e postignuti koritenjem postojee dokumentacije, koju treba aurirati/prilagoditi prema potrebi. Pokazatelji uinka: Broj naselja legaliziranih u smislu uklapanja u prostorne planove Polazna vrijednost: Broj naselja legaliziranih u smislu uklapanja u prostorne planove u 2012. Izvori podataka: Raspoloivi podaci DZS-a i iz provedenog istraivanja (upanijski programi) Posebni cilj 2: Urediti i opremiti te poboljati kvalitetu stanovanja u legaliziranim romskim naseljima. Definicija: Ovaj cilj bit e postignut izradom i eventualnim izmjenama i dopunama postojeih prostornih planova jedinica lokalne samouprave za lokacije naseljene Romima, kao prostorno planskog preduvjeta za integraciju njihovih graevina u prostorne i funkcionalne sustave postojeih naselja. Takoer e se kontinuirano pratiti stanja lokacija naseljenih Romima, od strane jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i Ministarstva graditeljstva i prostornoga
82

ureenja. Na takav nain se ostvaruju ciljevi prostorno-planskih preduvjeta za legalizaciju, ureenje, opremanje i poveanje standarda stanovanja na podrujima naseljenim Romima.

Pokazatelji uinka: Smanjenje broja zahtjeva za izdavanje dozvola za gradnju ili legalizaciju objekata Roma odbijenih zbog nemogunosti uklapanja u vaee prostorne planove. Polazna vrijednost: Broj odbijenih zahtjeva za izdavanje dozvola za gradnju ili legalizaciju objekata Roma u 2012. Izvori podataka: Evidencije Ministarstva graditeljstva i prostornoga ureenja o sufinanciranju izrade prostornih planova JLS i evidencije jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave za lokacije naseljene Romima Posebni cilj 3: Rijeiti imovinsko-pravne odnose u romskim naseljima. Definicija:Zakonom o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama (NN 90/11) omogueno je svim bespravnim graditeljima odnosno vlasnicima nezakonitih zgrada, pa tako i Romima, naknadno ozakonjenje zgrada izgraenih bez propisanog akta kojim se dozvoljava graenje, pokretanjem postupka naknadnog ozakonjenja odnosno ishoenja rjeenja o izvedenom stanju kod nadlenog upravnog tijela. U rjeavanje imovinskih i pravnih odnosa treba ukljuiti jedinice lokalne samouprave, Dravno odvjetnitvo i Agenciju za upravljanje dravnom imovinom. Pokazatelji uinka: Porast udjela naselja/parcela/kua s rijeenim imovinsko-pravnim statusom Polazna vrijednost: Udio naselja/parcela/kua s rijeenim imovinsko-pravnim statusom Izvori podataka: Evidencije jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, Dravnog odvjetnitva, Agencije za upravljanje dravnom imovinom (AUDIO) STANOVANJE POSEBNI CILJEVI: Posebni cilj 1: Unaprijediti stambenu integraciju Roma u zajednici Definicija: ovaj cilj bit e postignut podizanjem razine svijesti i znanja Roma o nainu koritenja stambenih objekata i okolia u skladu s pravilima o komunalnom i kunom redu. Pored toga, mjerama u okviru ovog cilja bit e promicane antidiskriminacijske mjere. Pokazatelji uinka: Poboljani uvjeti ivota u romskim naseljima (higijena naselja, odlaganje otpada) Polazna vrijednost: Kvaliteta ivota i higijenski uvjeti stanovanja u romskim naseljima u 2012. Izvori podataka: Izvjea jedinica lokalne samouprave, izvjea centara za socijalnu skrb, izvjea inspekcijskih slubi
83

Posebni cilj 2: Osigurati stanovanje u primjerenim uvjetima Definicija: Mjere unutar ovog cilja usmjerene su na stvaranje uvjeta za integraciju Roma u stambenom smislu provodei desegregacijske mjere. Kako bi se ostvario ovaj cilj, potrebno je provesti vie mjera usmjerenih na podizanje standarda ivota romske populacije. Potrebno je napraviti procjenu neadekvatnih romskih objekata, te primijeniti socijalne programe stambenog zbrinjavanja na romske obitelji i pojedince tamo gdje je potrebno. Nadalje, bit e osigurana zamjena za stambene jedinice koje nije mogue legalizirati iz prostornih razloga. Budui da za to postoje odgovarajui propisi, treba putem nadzora i pravne pomoi osigurati da njihova provedba ne bude na tetu prava stanara-Roma. Bit e napravljena sanacija i izgradnja kua za romske obitelji na podrujima posebne dravne skrbi sukladno Zakonu o podrujima posebne dravne prema planu regionalne i lokalne samouprave. Sufinancirat e se projekti infrastrukture za romska naselja u suradnji i prema zahtjevu jedinica lokalne i regionalne samouprave koji su nositelji projekta te se provoditi programi, aktivnosti i mjere za unapreenje stanja prostora i uvjeta stanovanja na lokacijama naseljenim Romima, posebice glede boljeg pristupa komunalnim uslugama. Pokazatelji uinka: Poveanje standarda i kvalitete ivljenja u romskim naseljima Obuhvat romske populacije mjerama usmjerenim na osiguranje stanovanja u primjernim uvjetima Polazna vrijednost: Standard i kvaliteta ivljenja u romskim naseljima iz upanijskih programa aktivnosti i mjera Izvori podataka: Procjena adekvatnosti stanovanja Roma ZATITA OKOLIA POSEBNI CILJEVI Posebni cilj 1: Unaprijediti stanje okolia romskih naselja Definicija: Provedba organiziranog prikupljanja i odvoza otpada u legaliziranim romskim naseljima od strane jedinica lokalne samouprave i ovlatenog komunalnog drutva. Sanacija postojeih i sprjeavanje nastanka novih divljih odlagalita otpada u svim romskim naseljima. Jaanje suradnje regionalne i lokalne samouprave i romske nacionalne manjine radi koordinacije i unapreenja aktivnosti zatite okolia, odnosno sprjeavanja nastanka divljih odlagalita. Pokazatelj uinka: Udio romskih naselja u kojima se gospodari otpadom na propisani nain Smanjenje negativnog utjecaja otpada na okoli Polazna vrijednost: Udio romskih naselja s divljim odlagalitima otpada Izvori podataka: Izvjea i studije jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Posebni cilj 2: Podii razinu informiranosti romske nacionalne manjine o zatiti okolia i o nainima njezine provedbe
84

Definicija: Kako bi se postigao ovaj cilj potrebno je ukljuiti predstavnike vijea i predstavnike romske nacionalne manjine u akcije i ciljane programe zatite okolia jedinica regionalne/lokalne samouprave te bi se preko njih mogle distribuirati informacije o otvorenim natjeajima i programima. Mjere u okviru ovog cilja usmjerene su na poticanje i osnaivanje romskih udruga (jaanje kapaciteta) za provedbu projekata edukacije i podizanja svijesti o zatiti okoliate sudjelovanje na natjeajima za dodjelu sredstava udrugama za programe edukacije i aktivnosti podizanja svijesti o zatiti i ouvanju okolia. Takoer, provedba mjera Akcijskog plana za obrazovanje za odrivi razvitak utjecat e na razvoj znanja i vjetina i romskog stanovnitva na podruju zatite okolia i odrivog razvitka. Pokazatelji uinka: Poveanje razine informiranosti o zatiti okolia i sposobnosti za samostalno planiranje i provoenje projekata Polazna vrijednost: Nezadovoljavajua razina informiranosti pripadnika romske zajednice o zatiti okolia Izvori podataka: Izvjea o provedbi mjera

85

IV.4.6 Ukljuivanje u drutveni i kulturni ivot

POLITIKA PARTICIPACIJA ROMSKE NACIONALNE MANJINE Sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Zakona o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave99 i Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor100, omoguena je zastupljenost Roma u predstavnikim tijelima na lokalnoj i regionalnoj razini, te mogunost izbora u Hrvatski sabor zastupnika nacionalnih manjina, koji bi zastupao i Rome. U jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave ne postoji zakonska obveza osiguranja zastupljenosti pripadnika romske nacionalne manjine u izvrnim tijelima, kao ni obveza da se planom prijema planira zapoljavanje potrebnog broja pripadnika romske nacionalne manjine u upravnim tijelima jedinica, obzirom da pripadnici romske nacionalne manjine, prema Popisu stanovnitva, kuanstva i stanova iz 2001. godine, u stanovnitvu niti jedne jedinice lokalne samouprave na podruju Republike Hrvatske ne sudjeluju s vie od 15%, odnosno u upaniji s vie od 5%. ZASTUPLJENOST Temeljem podataka iz odgovarajueg popisa biraa koji su koriteni za potrebe odravanja lokalnih izbora 2009. godine, pripadnici romske nacionalne manjine imali su udio vei od 5%, a manji od 15% u ukupnom birakom tijelu etiri jedinice lokalne samouprave, odnosno u opinama Darda (Osjeko-baranjska upanija), te Mala Subotica, Orehovica i Pribislavec (Meimurska upanija). Sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, takav udio omoguuje zastupljenost pripadnika romske nacionalne manjine u opinskom vijeu. Vei udio bi osigurao i srazmjernu zastupljenost pripadnika romske nacionalne manjine u predstavnikom tijelu i izvrnom tijelu. Na izborima zastupnika u Hrvatski sabor odranim u 2011. godini, kao zastupnik romske, austrijske, bugarske, njemake, poljske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlake i idovske nacionalne manjine izabran je pripadnik romske nacionalne manjine. Ovo je drugi mandat u kojem je zastupnik navedenih manjina u Hrvatskom Saboru, osoba iz redova romske zajednice. Izbori za vijea i predstavnike nacionalnih manjina provedeni u srpnju 2011. godine pokazali su visoku osvijetenost Roma o potrebi sudjelovanja na izborima. Primjerice, odaziv romskih biraa u opinama bio je 63,40%, to je za 42,46% vei postotak od odaziva na izborima za vijea i predstavnike nacionalnih manjina u 2007. godini. Takoer se poveao i broj izabranih vijea i predstavnika romske nacionalne manjine u odnosu na izabrana vijea i predstavnike u 2007. godini. Tako je izabrano 17 romskih vijea (7 na razini upanije, 5 na razini grada i 5 na razini opine) i 11 predstavnika (4 na razini upanije, 5 na razini grada i 2 na razini opine), to u odnosu na izabrana vijea i predstavnike u 2007. godini znai porast za jedno vijee i dva predstavnika.

Narodne novine, broj: 33/01., 10/02., 155/02., 45/03., 43/04., 40/05., 44/05. proieni tekst i 109/07.) Narodne novine, broj: 116/99., 109/00., 53/03., 69/03. proieni tekst, 167/03., 44/06., 19/07., 145/10. i 93/11. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I- 120/2011.
100

99

86

Romski predstavnici aktivno sudjeluju u izradi politika (Nacionalni program za Rome i Akcijski plan Desetljea za ukljuivanje Roma) i lanovi su Povjerenstva za praenje Nacionalnog programa za Rome i Radne skupine za praenje Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma. Pripadnici romske nacionalne manjine sudjeluju u procesima donoenja odluka od Hrvatskog sabora do lokalne zajednice, pri emu su 3 predstavnika Roma izabrana u opinska predstavnika tijela u Meimurskoj upaniji, a jedna Romkinja u zagrebaku Gradsku skuptinu. Vie od 300 Roma je izabrano u vijea i za predstavnike nacionalnih manjina na svim razinama u Hrvatskoj. Izvjee o provoenju Nacionalnog programa za Rome za 2007., 2008. i 2009. godinu navodi da u cilju osposobljavanja predstavnika Roma, posebice ena i mladih, za sudjelovanje u procesu odluivanja i veoj ukljuenosti u drutveni ivot () u narednom razdoblju potrebno je nastaviti s edukacijom vijea i predstavnika romske nacionalne manjine, posebice ena i mladih, o pravima koja su osigurana Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Iako je velik dio problema u djelovanju vijea i predstavnika nacionalnih manjina rijeen od donoenja Ustavnog zakona o manjinama do danas, jo uvijek postoje nedostaci na koje ukazuju praksa, analize i studije. U vijeima romske nacionalne manjine ogleda se opa problematika vijea nacionalnih manjina u Hrvatskoj. I u sluaju vijea romske nacionalne manjine vidljiv je uzorak tipian za sva vijea Stoga vijea nisu preuzela niti onu ulogu u obrazovanje, informiranju i snaenju kulturnog ivota manjinskih zajednica koju im je ustavni zakon omoguio.101 Kada se govori o procedurama nominiranja, izbora i imenovanja u radna i savjetodavna tijela pokazatelji102 govore da se predstavnici/ce romske nacionalne manjine u rad savjetodavnih tijela najee ukljuuju na poziv poznatih osoba, to namee zakljuak o netransparentnim procedurama pri izborima predstavnika romske nacionalne manjine u savjetodavna tijela. Ovakva praksa nominiranja, izbora i imenovanja predstavnika romske nacionalne manjine u savjetodavna tijela nisu ukljuujue i osnaujua za romsku zajednicu u cijelosti. Osim potekoa u primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina na razini jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, uoene su i druge potekoe. Na zakonodavnoj i izvrnoj razini postoji primjetan nesrazmjer u zastupljenosti romske zajednice i ostalog stanovnitva. Na ovim razinama nema niti jedne zaposlene osobe pripadnika/ce romske nacionalne manjine. Takoer je mogue uoiti manji broj ukljuenih predstavnika romske zajednice na razinama na kojima se kreiraju zakonski prijedlozi i rjeenje te ostale javne politike vane za manjinske grupe te drutvo u cjelini. Takoer je znakovit nain na koji pripadnici/ce romske nacionalne manjine u radnim i savjetodavnim tijelima percipira svoju ulogu. Samo manji broj njih vidi svoju ulogu u doprinosu stvaranju zakonskih i stratekih dokumenata i unaprjeenju postojeih. Veina njih svoju ulogu primarno vide u prenoenju informacija o rjeenjima sadranim u javnim politikama koje su donijeli i na ije su stvaranje utjecali drugi. Takoer svoju ulogu vide i u sferi mobiliziranja i povezivanja radi praenja provedbe javnih politika, to je samo vid instrumentalizacije koji im ne jami proaktivnu i emancipirajuu ulogu u savjetodavnim tijelima pri javnoj upravi.
Gjenero, Davor, Neiskoritene anse modela manjinske samouprave u Hrvatskoj, STINA, Manjinski forum, travanj 2010., <http://www.nacionalne-manjine.info/files/STINA37.pdf> 102 prema istraivanju o politikoj participaciji Roma/kinja, Politika participacija Roma s naglaskom na Romkinje - Hrvatska, autorice Aide Jaarevi, Romsko srce, 2011.
101

87

Nadalje, na u tijelima koja se bave problemima Roma na regionalnoj razini, vei je broj pripadnika veinske populacije u odnosu na broj samih Roma/kinja. Vano je osigurati da uloge predsjedavajuih u tijelima koja se bave romskim pitanjima preuzima vei broj pripadnika romske nacionalne manjine, jer bi na taj nain imali i vei utjecaj na kreiranje agende i tijek rasprava, kao i vei osjeaj moi pri razmatranju rjeenja problema manjinske zajednice koju predstavljaju, a takoer i veu odgovornost i vlasnitvo nad rezultatima provedbe politika i inicijativa. Takoer se uoava pojava sudjelovanja istih osoba u vie savjetodavnih ili radnih tijela koja se bave pitanjima romske zajednice. Iako to moe biti rezultat meusektorskog pristupa u bavljenju problemima Roma, ovo moe ukazivati i na zatvorenost i nemogunost pristupa drugim predstavnicimama romske populacije. Jedan od razloga ove pojave moe biti i taj to nadlena tijela javne uprave i zakonodavac u svojim slubama nemaju osobe zaduene i nadlene za bavljenje problematikom romske populacije, nego se ti poslovi dodjeljuju istim osobama, koje tako sudjeluju u vie radnih ili savjetodavnih tijela, to moe rezultirati neuinkovitou jer se time smanjuje raspoloivost i efikasnost tih osoba. Predstavnici/ce romske nacionalne manjine esto sudjeluju u radnim i savjetodavnim tijelima dragovoljno i bez naknade, to ukazuje na mogue nepostojanje alociranih sredstava u proraunima kojima bi se potaknula profesionalizacija, vea raspoloivost i odaziv sastancima predstavnika romske nacionalne manjine, te u konanici poveala djelotvornost i uinkovitost ovih tijela. Polovina izabranih predstavnika romske nacionalne manjine ne konzultira se s onima ije interese zastupa u radnim i savjetodavnim tijelima. Stoga ne postoje formalne horizontalne konzultacije predstavnika romske nacionalne manjine s pripadnicima i pripadnicama romske zajednice, a predstavnici smatraju kako je neformalna komunikacija u raznim formama s lanovimama zajednice dostatna te da takve konzultacije smatraju obavljenima. Takva praksa za posljedicu ima neukljuivanje veine pripadnika romske zajednice i njihovo nesudjelovanje u planiranju, kreiranju i provedbi politika i mjera koje se tuu njihovog poloaja i statusa te bi takvu praksu trebalo mijenjati. ROMKINJE I POLITIKA PARTICIPACIJA Sudjelovanje u savjetodavnim tijelima na lokalnim razinama govori u prilog ve eg sudjelovanja Romkinja na ovim razinama (27 Romkinja aktualno sudjeluje u radu vijea nacionalnih manjina na regionalnoj, lokalnoj i opinskoj razini u RH). Prema rezultatima istraivanja: Politika participacija Roma s naglaskom na politikoj participaciji Romkinja u zemljama regije vidljivo je da je rodna zastupljenost izmeu romskih ena i mukaraca ujednaena u svim kategorijama. Meutim, kada se pogledaju kriteriji za ukljuivanje u rad radnih ili savjetodavnih tijela prema rodnoj i manjinskoj pripadnosti, najvie Romkinja (njih 17), potvrdno je odgovorilo na tvrdnju da su u radna i savjetodavna tijela koja se bave problemima Roma pozvane na sudjelovanje zbog povezanosti sa romskom zajednicom, te njih 13 zbog iskustva rada na toj problematici, dok je samo 1 Romkinja izjavila da je u savjetodavnom ili radnom tijelu zbog svoje strune spreme. Samo polovina Roma smatra da je jedan od razloga njihovog sudjelovanja u tim radnim ili savjetodavnim tijelima povezanost sa romskom zajednicom. U sluaju dobre povezanosti sa politikim strankama kao razlog za ukljuivanje u radna ili savjetodavna tijela koja se bave problemima romske nacionalne manjine
88

dobiveni podaci takoer ukazuju na to da tek 3 Romkinje smatraju dobru povezanost s politikim strankama kriterijem za njihovo ukljuivanje, u odnosu na 7 Roma i 6 ispitanika iz veinske populacije. Dobiveni podaci mogue ukazuju da je sudjelovanje Romkinja u javnom i politikom ivotu prihvatljivo temeljem iskustva ili kombinacije iskustva i obrazovanja. Kada se pogleda angaman lanova radnih i savjetodavnih tijela na svim razinama u razliitim organizacijama, vidljivo je da zbog nepostojanja stranakog zalea, Romkinje u tim savjetodavnim tijelima imaju znatno manju mo u artikuliranju prioriteta i relevantnih rjeenja nego to je to sluaj s mukarcima Romima, ili pripadnicimama veinske populacije u istim savjetodavnim tijelima. Prema rezultatima istraivanja Politika participacija Roma s naglaskom na Romkinje Hrvatska, autorice Aide Jaarevi (Romsko srce, 2011.) prepreke koje se najee istiu u radu radnih ili savjetodavnih tijela kao i openito ukljuivanju Romkinja u politiki ivot su: mnogobrojnost obitelji, nedostatak slobodnog vremena, nizak nivo obrazovanja, patrijarhalni stavovi mueva koji ograniavaju ili onemoguavaju ene da budu aktivne u javnom i politikom ivotu. Dvije treine ispitanica iz tog istraivanja smatra da Romkinje nisu dovoljno zastupljene u tijelima odluivanja. DRUTVENI ANGAMAN ROMSKE NACIONALNE MANJINE DJELOVANJEM U ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUTVA Poznata je injenica brojnosti i heterogenosti udruga Roma u Republici Hrvatskoj. Osim to ta heterogenost i nedostatak realnih podataka stoje na putu razvijanja kvalitetnijeg strukturiranog dijaloga s romskom zajednicom, one ne dozvoljavaju osnaivanje romskih udruga i razvijanje prostora i kanala za prijenos poruke o potrebama i pravima Roma kao nacionalne/etnike manjine u Republici Hrvatskoj. Romske organizacije civilnog drutva suoavaju se sa slinim preprekama i problemima u Republici Hrvatskoj kao i u drugim zemljama Europe i regije. U Republici Hrvatskoj registrirane su 143 organizacije civilnog drutva koje su osnovali i kojima upravljaju Romi, od ega 46 u Gradu Zagrebu. Usprkos injenici da u Hrvatskoj postoji veliki broj romskih organizacija, samo pola od njih je formalno aktivno, a utjecaj i uinak velike veine udruga je relativno mali. Od ukupnoga broja tek je njih desetak doista kontinuirano aktivno i vidljivo. Romske organizacije civilnog drutva jo uvijek nisu postigle razinu djelovanja koja bi ih uinila faktorom promjene i poveanja ukljuivanja Roma i poboljanja socio-ekonomskog poloaja romske zajednice. Od poetka provedbe Nacionalnog programa za Rome provedene su brojne aktivnosti pruanja podrke i osnaivanja romskih udruga za prevladavanje prepreka s kojima se suoavaju. Organizirane su edukacije i treninzi od strane razliitih aktera, nacionalnih, lokalnih i meunarodnih, s ciljem jaanja kapaciteta romskih udruga za preuzimanje aktivnije uloge u iniciranju pozitivnih promjena od znaaja za romsku zajednicu. ini se, pak, da uloeni napori jo uvijek ne daju dovoljno rezultata. Veini romskih organizacija civilnog drutva jo uvijek nedostaju kapaciteti potrebni za postizanje jaeg utjecaja na promjenu poloaja romske zajednice. Nedostaju im kapaciteti za praenje provedbe mjera povezanih sa strategijama i politikama usmjerenim na ukljuivanje Roma i poboljanje njihovog poloaja, nedostaje im snaga i mo potrebna za zagovaranje, a takoer im nedostaju vjetine potrebne za uspjeno namicanje
89

sredstava, financijski kapaciteti, znanja i vjetine za kreiranje kvalitetnih projekata, uspjenu provedbu i praenje uinka i kvalitete provedenih aktivnosti. Pored toga, zanemariva je njihova konkurentnost na u podruju namicanja sredstava, , a kapaciteti, ljudski, logistiki i financijski, za izradu i provedbu projekata financiranih sredstvima iz fondova EU su krajnje nedostatni103. Svakako je potrebno podii razinu educiranosti i informiranosti romske populacije o takvim mogunostima kako bi se putem povlaenja EU sredstava poboljala ukupna situacija Roma u Republici Hrvatskoj. Mnoge romske udruge jo uvijek ne razumiju trendove kojima se kree namicanje sredstava i administrativne procedure koje namicanje i koritenje sredstava podrazumijeva. Stoga njihovi napori usmjereni na osiguravanje dostatnih sredstava esto rezultiraju neuspjehom, to izaziva frustracije i nepovjerenje u stvarnu volju donatora da podre inicijative usmjerene na romske zajednice. Jedan dio romskih organizacija posjeduje iskustvo u provedbi projekata te uspijeva namaknuti sredstva za svoj rad, predominantno iz sredstava dravnog prorauna namijenjenog financiranju aktivnosti udruga. Usporedimo li 2009. u odnosu na 2011. godinu, vidi se odranje otprilike istog iznosa sredstava romskim projektima na godinjoj razini Kvalitetnije projekte oito moe ponuditi vrlo ogranien broj romskih udruga, ija se imena pojavljuju kao primatelji sredstava iz godine u godinu. Velika veina romskih udruga nema takve mogunosti i uglavnom je njihov rad i djelovanje ovisno o drugim udrugama kao partnerima. Neke romske udruge uspjele su ostvariti partnerstva s drugim udrugama, ali u sluaju veine, nedostatak potrebne razine obrazovanja i vjetina njihovih lanova ine ih neprihvatljivim partnerima u inicijativama drugih udruga, posebice kada se radi o sloenim projektima koji zahtijevaju odreena i specifina znanja, vjetine i viu razinu obrazovanja. U nekim sluajevima kada su ukljueni u inicijative kao partneri utjecajnijih i jaih organizacija, njihov utjecaj u takvim partnerstvima je mali, a one same, kao i njihove zajednice, esto nemaju znaajnije dobrobiti. Osim toga, upitno je koliko i do koje mjere aktivnosti veine romskih udruga ukljuuju vei broj pripadnika njihovih zajednica i u kojoj mjeri zajednice osjeaju pozitivne promjene i dobrobiti od djelovanje tih udruga. Uz to, i kod romskih udruga, kao to je to sluaj u savjetodavnim i radnim tijelima, uoava se uestala pojava angamana i sudjelovanja istih osoba. Romskim udrugama upravljaju romski lideri koji su, ujedno i lanovi/ce vijea romske nacionalne manjine i savjetodavnih tijela. Isti romski lideri u nekim sluajevima vode vie od jedne romske udruge. Romski lideri ukljueni su u razliite aktivnosti, inicijative i dogaanja koja se tiu romske zajednice te su stoga na izvoru informacija i znanja. Meutim, prijenos znanja i informacija izmeu romskih lidera i romskih zajednica, posebice s viih razina na nie (prema romskim zajednicama) nije dostatan iz razliitih razloga dijelom zbog ouvanja pozicije moi, a dijelom zbog nedostatka kapaciteta za pravovremen i kvalitetan prijenos znanja i informacija. Ovo nadalje rezultira nedostatnim sudjelovanjem lanova romske zajednice u inicijativama ukljuivanja i razvoja romskih zajednica.
103

Za rjeavanje problema sa kojima se jo uvijek susree romska nacionalna manjina neophodan je profesionalizam, projekti koji imaju dugorone uinke i koji se kvalitetno i u inkovito provode. Treba ukljuiti mlade ljude, obrazovane ljude, kao i budue generacije koje se trenutno koluju. Svakako bi pomoglo i dosljedno provoenje mjera utvrenih Nacionalnim programom za Rome, kao i prihvaanje kriterija kvaliteta programa, njihovo provoenje i uinkovitost, umjesto favoriziranja udruga i dobivanja na temelju mane udruge i poloaja predsjednika udruge. Anka Dalipovski, predsjednica Centra za provedbu integracija u EU.STINA, Manjinski forum, travanj 2010., <http://www.nacionalne-manjine.info/files/STINA37.pdf>

90

Takoer je nedostatna razina ukljuivanja mladih Roma/kinja u rad organizacija civilnog drutva kroz volontersko djelovanje, aktivizam i/ili voenje. Romske udruge i same prepoznaju potrebu za veim ukljuivanjem mladih u civilne inicijative.104 Kada se govori o mladim romskim aktivistimama, jedan od izazova povezanih s njihovim preuzimanjem vodeih uloga u romskim udrugama je mali broj mladih Roma/kinja s visokim obrazovanjem, dok mladi sa srednjokolskim obrazovanjem najee ne posjeduju zadovoljavajuu razinu potrebnih vjetina poput dobrog pisanog, pa i govornog izraavanja, aktivne upotrebe stranih jezika. Aktivne romske organizacije civilnog drutva ovisne su o financijskim potporama iz dravnog prorauna i prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Meutim, smanjenje dostupnih sredstava, kao posljedica ekonomske krize i recesije, ini ta sredstva osjetno manjima nego ranijih godina te se tako i aktivnosti romskih udruga umanjuju. Kako bi se civilni sektor, posebice romske udruge kvalitetno ukljuile u provedbu mjera, potrebno je: Izraditi temeljitu studiju i analizu stvarnih potreba romskoga civilnoga sektora te provesti procjenu kapaciteta i potreba romskih udruga s obzirom na tipove treninga i edukacija, strukturu natjeaja za donacije, moduse uspjene suradnje na praktinoj razini provedbe programa i osnaivanje mlade romske populacije koja nije zastupljena meu voditeljima i predsjednicima romskih nevladinih udruga105. Osnaiti kapacitete romskih organizacija civilnog drutva sukladno procijenjenim potrebama, kako bi se mogle aktivno i ravnopravno ukljuiti u provedbu mjera i inicijativa usmjerenih na ukljuivanje Roma. Romske udruge svoje aktivnosti i inicijative trebaju temeljiti na stvarnim potrebama romske zajednice detektiranim kroz procjenu situacije u romskim zajednicama. Procjena potreba mora ukljuiti lanove zajednice te uzeti u obzir njihovu percepciju potreba za odreenom vrstom inicijativa te njihove korisnosti za zajednicu. Takoer, lanovi/ce romske zajednice kojih se inicijative i mjere tiu, moraju biti ukljueni/e u procese planiranja i osmiljavanja tih inicijativa. KULTURA ROMA Romska kultura i obiaji specifini su po svojem sadraju i izvoenju. Romi nemaju pisanu povijest. Povijest se u romskoj kulturi ouvala i prenosila usmenom predajom s koljena na koljeno kroz mnoge generacije. Takoer, obiaji i kultura Roma mijenjali su se kroz vrijeme te poprimali elemente zajednica u kojima su ivjeli. Njihove prie prenoene usmenom predajom, kao i glazba podlegli su utjecaju i karakteristikama zemalja u koje su se doseljavali. Obiaji Roma odlikuju se posebnou ali, kako Romi nisu homogena skupina, ni njihovi obiaji nisu potpuno istovjetni unutar romske zajednice. Romi se u Republici Hrvatskoj prema vjeroispovijesti dijele na katolike Rome (39,2%), muslimanske Rome (31,9) i pravoslavne Rome (28,9%). Postoje etiri glavna romska plemena Kalderash, Machavaya, Lovari i Churari, a
Novak, Jagoda; Pecnik, Aron; Bajri, Bajro, Centar za ljudska prava i Romi za Rome Hrvatske, 2011./2012., Analiza i smjernice za osnaivanje romskog civilnog sektora u Republici Hrvatskoj, <http://www.human-rights.hr/odjel-za-informiranje-iistrazivanje/istrazivanja/> 105 Centar za ljudska prava / UNDP, Provedba Akcijskoga plana Desetljea za ukljuivanje Roma za Hrvatsku u periodu 2009. 2010. (u kontekstu Okvira za praenje Desetljea za ukljuivanje Roma,UNDP, 2008)<http://www.humanrights.hr/attachments/577_584_Integracija%20Roma-kinja%20-%20Centar%20za%20ljudska%20prava.pdf>
104

91

Najstarije skupine Roma na podruju Republike Hrvatske su Lovari, Bajai, ergai, Kaloperi i Khanjari (i drugi). Meusobne razliitosti oteavaju im odreivanje vlastitog nacionalnog identiteta i ouvanje tradicijske kulture. Postoji nedovoljna prepoznatljivost vrijednosti i specifinosti romske kulture i identiteta unutar veinske populacije, ali i unutar same romske populacije. Romski jezik sastoji se od sedam individualnih jezika i brojnih dijalekata. Ne postoji knjievna tradicija romskog jezika, pa tako ni pisana povijest. Razliiti jezici kojim Romi govore te razvijena preteito usmena knjievnost, ukazuju na potrebu standardiziranja jezika i pisma, njihovu dosljednu primjenu u knjigama, medijima, tisku, svakodnevnom saobraanju, a naroito u koli, te potrebu razvijanja izdavake djelatnosti. Medijsko portretiranje Roma esto podrava stigmatizaciju i stereotipe. Njegovanjem tradicijski prisutne nadarenosti Roma za glazbu i ples te prezentacija njihovog stvaralatva putem medija moe promijeniti stereotipe romske okoline te pridonijeti njihovoj afirmaciji. Stoga posebnu pozornost treba posvetiti izvornoj romskoj kulturi, tradicijskim obiajima, umjetnikom stvaralatvu i jeziku. Romi u Republici Hrvatskoj svoju kulturu i obiaje iskazuju putem inicijativa i aktivnosti organizacija civilnog drutva te kroz rad amaterskih drutava. U Hrvatskoj postoji vie romskih kulturno-umjetnikih drutava koja nastoje pribliiti romsku kulturu i obiaje zajednici u kojoj Romi ive. Romi svoju kulturu i tradiciju nastoje pribliiti ostaloj zajednici nastupajui na raznim manifestacijama i festivalima promovirajui romske pjesme i plesove, kao i romsku poeziju, dajui svoj doprinos ouvanju romske kulture i obiaja. Ispitivanja provedena meu mladim Romima i njihovim obiteljima pokazala su prilino loe stanje u poznavanju i uporabi romskog jezika u svakodnevnom ivotu. Istraivanja su potvrdila da neke romske sredine u Hrvatskoj uope ne govore jezikom svojih predaka i nemaju nikakve navike koristiti se njime, posebice u sredinama gdje romske obitelji ele to bru i bezbolniju integraciju u hrvatsko drutvo. U 2008. godini, u nastojanju sprjeavanja odumiranja romskog jezika te opismenjavanja i kolovanja Roma na svim razinama, objavljen je prvi Romsko-hrvatski i Hrvatsko-romski rjenik - Romano-kroacijako thaj Kroacijako-romano alavari, autora Veljka Kajtazija. Hrvatski Sabor je 25. svibnja 2012. godine donio zakljuak da se 5. studenoga, u ast objave prvog Romsko-hrvatskog i Hrvatsko-romskog rjenika, proglasi Svjetskim danom romskog jezika. Pored toga, Filozofski fakultet u Zagrebu priprema uvoenje izbornog predmeta romskog jezika na Odsjeku za indologiju i dalekoistone studije. Filozofski fakultet u Zagrebu, uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, pomoi e u izdavanju gramatike romskog jezika na hrvatskom jeziku.

ANALIZA SURADNJE DRAVNIH TIJELA S ROMSKIM ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUTVA U RAZDOBLJU OD 2009. DO 2011. GODINE FINANCIJSKI I SADRAJNI ASPEKT106
106

U nastavku navodimo skraeni pregled teksta:: Analiza i smjernice za osnaivanje romskog civilnog sektora u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2011/2012 Jagoda Novak, Aron Pecnik, Bajro Bajri:Analiza i smjernice za osnaivanje romskog civilnog

92

Analiza suradnje dravnih tijela s romskim organizacijama civilnog drutva je provedena u studenom 2011.107 pokazala je sljedee: Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta je ministarstvo koje ostvaruje potporu za najvei broj projekata u romskoj zajednici organizacijama civilnoga drutva u posljednjem trogodinjem razdoblju. Ono daje i najvei ukupni iznos sredstava iz dravnog prorauna (DP) - 1,4 milijuna kuna u posljednje 3 godine, ukoliko iskljuimo obvezne doprinose ministarstava za sufinanciranje projekata EU. U tom smislu sredstva ovog ministarstva u ovo podruje doznauju se iz ak tri izvora: triju uprava istog Ministarstva. Razvidno je, meutim, da se radi o relativno malim iznosima projekata. Ti projekti pokrivaju fokusirane aktivnosti za romsku zajednicu, ali se istovremeno njima ne ulae u direktno jaanje kapaciteta romskih organizacija civilnog drutva (OCD), niti u direktnu suradnju s OCD nema partnerskih projekata s Ministarstvom. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (odnosno njegovu agenciju HZZ) karakterizira visoka razina povlaenja sredstava iz EU fondova, za aktivnosti koje ukljuuju pripadnike romske zajednice, posebice za ukljuivanje Romkinja u drutvo primarno pripremu za zapoljavanje i svijet rada. Stoga ovakvi projekti automatski djeluju na integraciju Romkinja i njihove kontakte s veinskom zajednicom, uz efekt poboljavanja njihovog ekonomskog i drutvenog statusa. Kod ovog tipa projekata radi se i o razmjerno velikim novanim iznosima (preko 2 milijuna kuna u promatranom razdobljuu). No, kod ovakvih EU projekata nisu izvjesne dvije stvari: koliko doista sredstava ide ili biva iskoristivo direktno za korisnice/ke, a koliko se mora troiti na provedbu i administriranje projekta, te koliko su ovakve aktivnosti u praksi uinkovite u smislu stvarnog zapoljavanja Romkinja u kriznim vremenima s visokom stopom nezaposlenosti u opoj populaciji. Na tim pitanjima valja poraditi kod sljedeeg apliciranja na sline EU natjeaje. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi dodjeljuje sredstva romskim OCD na natjeajima i to vanim i problematinim podrujima kao to su osvjeivanje Roma/kinja o svojim pravima, promicanje IT meu mladim Romima, edukacije o zdravlju i prevencija ovisnosti. No, radi se o malome broju projekata u promatranom razdoblju te u apsolutnim iznosima malim projektima (140.000 kn ukupna vrijednost dodijeljenih projekata), da bi pokrenuli krupniji razvoj u smislu ostvarenja projektnih ciljeva u romskoj zajednici, ili koji bi osigurali dugotrajniju odrivost projektnih aktivnosti. Ministarstvo pravosua dodjeljuje sredstva romskim OCD-ima u sklopu provedbe zakona o besplatnoj pravnoj pomoi, kojim su udruge priznate kao legitimni pruatelji primarne pravne pomoi (pravni savjet, informiranje i slino). No, s obzirom na razinu obrazovanosti u romskoj zajednici te nesreenosti statusa (prebivalite, boravite, dravljanstvo) za pretpostaviti je da su potrebe u zajednici daleko vee od doznaenih sredstava, koja su u 2010 i 2011. u odnosu na 2009. vie nego drastino pala. Na probleme ove populacije valja posebno obratiti panju, uvodei i pruanje pravne pomoi putem stalnih mobilnih timova koji su se u domaoj i europskoj praksi pokazali vrlo uinkovitim rjeenjem za pravne probleme Roma/kinja.
sektora u Republici Hrvatskoj, rezultat su projekta pod nazivom "S Romima za Rome" kojeg je Centar za ljudska prava proveo u 2011. i 2012. godini u suradnji s romskom udrugom "Romi za Rome Hrvatske" te uz potporu Ureda za nacionalne manjine Vlade RH i norvekog veleposlanstva. Cilj projekta bio je istraiti kapacitete, potrebe i aktivnosti postojeih romskih udruga u Hrvatskoj, kako bi se dobio cjeloviti pregled romskog civilnog sektora, to je bitan imbenik u stvaranju preporuka na razini politika za osnaivanje i poveanje vidljivosti romskog civilnog sektora u Republici Hrvatskoj Jagoda Novak, Aron Pecnik, Bajro Bajri:Analiza i smjernice za osnaivanje romskog civilnog sektora u Republici Hrvatskoj,.
107

93

Ministarstvo unutarnjih poslova ne financira projekte udruga putem natjeaja, ali razvija dobru suradnju s udrugama na terenu (prevencija kriminala, prevencija diskriminacije, govora mrnje i zloina iz mrnje, prevencija obiteljskog nasilja i trgovine ljudima, maloljetnike delikvencije itd.), te trenutno provodi projekt izgradnje povjerenja u zajednici u Meimurskoj upaniji. Ministarstvo obrane nema popunjene tablice, zbog specifinosti ovog resornog Ministarstva, ve su dani podaci o financijskim odlukama vezanim za temu analize. Navode se in-kind doprinosi ovoga ministarstva kod jednokratnih prigodnih obiljeavanja (obiljeavanje najveeg romskog blagdana urevdana). Vrijednost radova postoji, no ne mogu se izraziti u novanim iznosima urevdan, 6.svibnja 2009. - montaa i demontaa atora, stolova i klupa za cca 500 osoba; urevdan, 6. svibnja 2010. - prijevoz, montaa i demontaa 15 poljskih atora M70 i posudba agregata; urevdan, 6. svibnja 2011. - prijevoz, montaa i demontaa atora, stolova i klupa za cca. 500 osoba. Ministarstvo financija nema popunjene tablice, zbog specifinosti ovog resornog Ministarstva, ve su dani podaci o financijskim odlukama vezanim za temu analize. Projekti financirani iz EU fondova PHARE 2005 i 2006 i IPA 2008, te sufinancirani iz dravnog prorauna za 2009., 2010. i 2011. bili su povezani s poboljanjem infrastrukture i ivotnih uvjeta u romskim naseljima u Meimurju. Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo financija, svatko iz razloga specifinih za svoj djelokrug rada, ne dodjeljuju sredstva putem natjeaja niti sudjeluju u razvoju kapaciteta romskih udruga vezano za svoje sektore. Stoga predstavnici/ce tih ministarstava nisu niti na uobiajen nain popunili obrazac upitnika. No, iz podataka koje su podastrli moe se ustvrditi da su u suradnji otvorena ovoj problematici, gdje posebno treba naglasiti ulogu Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva financija: MUP-a na temama razvoja povjerenja, suzbijanja diskriminacije i govora mrnje te zloina iz mrnje u veinskoj populacije, kao i suzbijanja kriminaliteta i obiteljskog nasilja u romskoj populaciji. Ministarstvo financija s druge strane uredno sudjeluje u osiguravanju potrebnih udjela sredstava DP-a za sufinanciranje EU projekata (infrastrukturnih primarno, u romskim naseljima). Meutim, treba naglasiti da dobar rad ovih ministarstava ovisi prvenstveno o strategijama ulaganja u romsku zajednicu drugih resornih ministarstava (obrazovanja, socijalne politike, zdravstva, gospodarstva, nadlenih Ureda Vlade RH) odnosno postavljanju jasnih stratekih srednjoronih i dugoronih prioriteta u podruju politike ukljuivanja Roma/kinja, dok ih ova ministarstva u tome smislu trebaju prvenstveno dosljedno pratiti, to su iz zasada dostupnih podataka spremna initi. Kvaliteta i ishod projekata ovisit e o dobro izraenim smjernicama, opim ciljevima i jasnim strategijama spomenutih resornih ministarstava, uz praenje ostalih. Vladini uredi meusobno imaju poneto razliitu praksu rada u ovome podruju, iako ih sve karakterizira redovito dodjeljivanje sredstava romskim i neromskim OCDima koji rade u romskoj zajednici na otvorenim natjeajima. Ured za ljudska prava ima jasno i usko postavljene kriterije natjeaja fokusirajui se na jednu temu (npr. ravnopravnost spolova u romskoj zajednici), te odobravajui relativno male iznose, ali za jasno osmiljene projekte. Slino se u svome radu fokusira i Ured za zloporabu opojnih droga, dodjeljujui sredstva za svoje specifino podruje. Ured za udruge, u okviru svoje nadlenosti za programe EU za sektor civilnog drutva, odnosno ispunjavanja zadae osiguravanja uvjeta za razvoj civilnog drutva, kontinuirano osigurava mogunosti za podizanje kapaciteta udruga nacionalnih manjina. Kroz proces programiranja u
94

sklopu CARDS, PHARE i IPA programa, Ured je osigurao mogunost prijave projekata udruga nacionalnih manjina kroz vie natjeaja za dodjelu bespovratnih sredstava, a koje su bile usmjerene na podupiranje razvoja organizacija civilnog drutva (OCD), odnosno omoguavanje njihova aktivnog doprinosa u podrujima demokratizacije i ljudskih prava, anti-diskriminacije te odrivog povratka izbjeglica i integracije manjina: CARDS 2003/2004 shema bespovratnih sredstava Dobro upravljanje i vladavina prava (1,2 MEUR); PHARE 2006 shema bespovratnih sredstava Omoguavanje aktivnog doprinosa sektora civilnog drutva u pretpristupnom procesu u podruju demokratizacije i ljudskih prava (1 MEUR); IPA 2008 shema bespovratnih sredstava Jaanje uloga i kapaciteta nevladinih organizacija koje nadgledaju provedbu antidiskriminacijskih strategija i njihovo usklaivanje s Pravnom steevinom EU (1,1 MEUR); IPA 2009 - shema bespovratnih sredstava Jaanje kapaciteta OCD za praenje i zagovaranje na podruju demokratizacije, ljudskih prava, integracije manjina i odrivog povratka prognanika u podrujima od posebne dravne skrbi (2 MEUR); IPA 2010 shema bespovratnih sredstava Potpora OCD-ima u promicanju i praenju provedbe politika jednakih mogunosti i ostalih politika vezanih uz anti-diskriminaciju (0,6 MEUR). Takoer, Ured za udruge u okviru IPA I. Komponente za 2012./2013. priprema natjeaj u kojem e dio sredstava (1 MEUR) biti alociran za projekte udruga Roma Ensuring access of the Roma national minority to human rights (Osiguravanje pristupa ljudskim pravima romske nacionalne manjine). Ured za nacionalne manjine odobrava u posljednjem trogodinjem razdoblju vrlo malo projekata i malih ukupnih iznosa. Za mjeru Ouvanje tradicijske kulture Roma iz Nacionalnog programa za Rome u 2008. godini dodijeljeno je 218.000 kuna, u 2009. godini 181.000 kuna, a u 2010. godini 175.000 kn. Ured je svu panju usmjerio na povlaenje EU sredstava (PHARE i IPA fondovi) te je u tome uspio u velikim apsolutnim iznosima, prvenstveno povlaei sredstva za izgradnju infrastrukture romskih naselja te prateih obrazovnih aktivnosti. Pri tome valja naglasiti kako se radi o razmjerno velikim sredstvima za hrvatske prilike, za koja je posebno vano da budu dobro usmjerena, prvenstveno na korisnike/ce u zajednici, te da infrastrukturne zahvate prate reforme i sreivanja zemljinih knjiga, suradnja lokalnih vlasti (naelnici, gradonaelnici) s lokalnim romskim stanovnitvom, kontinuirane edukacije o koritenju infrastrukturnih prednosti (edukacije o odlagalitima otpada), kao i mjere koje e osigurati redovito plaanje reija, s obzirom na esto teku socijalnu situaciju stanovnika ovih naselja. Takoer je bitno da se ovakvim infrastrukturnim projektima izbjegava daljnja getoizacija, te da se u naseljima grade i zajedniki sadraji (kulturni, obiteljski centru, centri u zajednici), kao i da se aktivnosti EU projekata povezuju s aktivnostima ve postojeih institucija sustava i njihovih djelatnika (Centara za socijalnu skrb, domova zdravlja, HZZ-ovih ispostava te Obiteljskih centara) kako bi se postiglo maksimalno efikasno troenje postojeih resursa i kombiniralo ih s EU izvorima. Podrani romski projekti od strane Savjeta za nacionalne manjine uglavnom su kulturnog sadraja (folklor, obiljeavanje dana Roma, izdavatvo, itd.) i gotovo redovito su kontinuirani. Kontinuiranost dodjele financijskih sredstava za ovakve projekte je vidljiva i u planovima za 2012. godinu108, gdje se predvia slian iznos potpore. Iako je vrlo pozitivno da postoji
108

Savjet za nacionalne manjine je RNM tijekom 2010. i 2011. godine dodijelio ukupan iznos od 2.953.000,00 kuna, od toga 2.403.000,00 kuna za ostvarivanje programa kulturne autonomije i 550.000,00 kuna za programe stvaranja pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije.

95

kontinuitet u financiranju ovakvih projekata, treba napomenuti da su ovakvi projekti preteito prigodnog i kulturnog karaktera, tj. ne doprinose izravno jaanju kapaciteta romskih udruga. Ukoliko bi se ovim segmentom osnaivanja kapaciteta romskih OCD bavila druga relevantna tijela dravne uprave (npr. Ured za udruge Vlade RH, Ured za ljudska prava, Ured za nacionalne manjine, MZOS), ovakva bi strategija rada Savjeta usmjerena na osnaivanje iskljuivo kulturnog identiteta bila posve razumljiva i prihvatljiva.109. Od svih tijela nikakav oblik suradnje, potpore ili financiranja projekata romskih organizacija civilnog drutva nisu zabiljeili Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo zatite okolia, prostornoga ureenja i graditeljstva, Ministarstvo turizma, Ministarstvo vanjskih poslova i EU integracija, Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Budui da je djelokrug ovih tijela povezan i s problematikom ukljuivanja Roma, potrebno je istraiti mogunosti za jaanje suradnje ovih tijela s romskim zajednicama i romskim organizacijama civilnog drutva. Sukladno mjerama Nacionalnog programa za Rome, Ministarstvo kulture posveuje pozornost izvornoj romskoj kulturi, jeziku, tradicijskim obiajima te umjetnikom stvaralatvu. Posebnu pozornost posveuje razvijanju izdavake djelatnosti s dugoronim ciljem pripomoi standardiziranju romskog jezika i pisma. Programi se ostvaruju putem Poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske i, uz ve navedena, obuhvaaju podruje knjievnog i kulturno-umjetnikog stvaralatva, knjininu djelatnost, meunarodnu kulturnu suradnju kao i druga podruja koja se odnose na promicanje odnosno afirmiranje romske kulture i obiaja u Republici Hrvatskoj s ciljem ouvanja romskog nacionalnog identiteta i tradicijske kulture. Ministarstvo kulture sufinanciralo je programe romskih udruga za 2010. i 2011. godinu u ukupnom iznosu od 97.000,00 kn i to kao potporu izdavanju knjiga, otkup knjiga, knjievne manifestacije, meunarodna kulturna suradnja, te za neizravno sufinanciranje. Brojne knjinice u Republici Hrvatskoj provode aktivnosti kojima ukljuuju Rome u rad knjinica, posjeduju izdvojene zbirke na romskom jeziku, obiljeavaju Svjetski dan Roma i odravaju strune skupove na kojima raspravljaju tematiku vezanu uz meukulturalno upoznavanje romske kulture i tradicije (Zagreb, akovec, Karlovac, Koprivnica). Prema navedenom izvjeu Ministarstvo kulture podrava programe Roma, u vidu preporuka tijelima regionalne i lokalne samouprave u podrujima gdje ive Romi, kako bi lokalna samouprava putem natjeaja za financiranje javnih potreba u kulturi u to veoj mjeri podrala programe tradicijske romske glazbe i obiaja. Potrebna je evaluacija svih izvjetaja koja su zaprimljena od strane lokalne samouprave kako bi se sagledala ukupna uspjenost provoenja navedene mjere. U novoj Nacionalnoj strategiji kao nositelje mjera potrebno je odrediti lokalnu samoupravu kao nositelje mjera koje e doprinijeti ukljuenosti romske nacionalne manjine u javni i politiki ivot lokalne zajednice. U prethodnom razdoblju uoena je nedovoljna i esto vrlo loe pripremljena natjeajna dokumentacija kao i prijavljivanje istih programa na nekoliko nositelja mjera. Provoenje programa edukacije za pripremu natjeajne dokumentacije rezultiralo bi transparentnim radom

Ured za udruge dri kako bi vrijedilo razmotriti mogunost preoblike postojeeg natjeaja Savjeta kako bi se omoguilo ulaganje u jaanje sposobnosti romskih druga. Pri tom podsjea da su za pruanje izravne tehnike podrke pojedinanim udrugama, ukljuujui novoosnovane i slabo kapacitirane udruge, uspostavljene regionalne mree udruga, financirane od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drutva.

109

96

nositelja programa kao i bolje praenje realizacije programa s ciljem unapreenja djelovanja na podruju ouvanja romske kulture. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva je vaan akter za osiguravanje poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva. Prema Izvjetaju o financiranju projekata i programa organizacija civilnog drutva za 2010. godinu Ureda za udruge iz natjeaja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drutva romske udruge nemaju niti jednu institucionalnu potporu za 2008., 2009. i 2010. godinu, dok su se u 2010. godini samo iz programa Na doprinos zajednici financirana tri projekta ukupne vrijednosti 44.692,00 kn. Ovdje je vano istaknuti da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva nije dodijelila ni jednu financijsku potporu romskim udrugama iz programa Razvoj demokracije i civilnog drutva Aktivnim sudjelovanjem u drutvenim procesima to se moe dvojako interpretirati: da romske udruge nisu bile zainteresirane za takav program, pa nisu aplicirale, ili su aplicirale, ali projekti nisu bili dovoljno kvalitetno pripremljeni da bi im se osigurala financijska sredstva. U svakom sluaju oito je da romske udruge treba osnaivati da intenziviraju svoj rad u podruju aktivnog sudjelovanja u drutvenim procesima. Analiza koju je proveo Centar za ljudska prava u suradnji s udrugom Romi za Rome Hrvatske donosi zakljuke sa Sedme proirene sjednice Radne skupine za praenje Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma 2005.-2015. koja je odrana 20. studenoga 2009. godine u Zagrebu110, te navodi neke od zakljuaka na koje su ukazali pripadnici romske nacionalne manjine nakon rasprave: nedovoljno ukljuivanje pripadnika romske nacionalne manjine u sve dijelove provoenja projekata, potreba veeg zapoljavanja Roma na samim projektima, te ukljuivanje Roma u evaluaciju; te potekoe pri utvrivanju prioriteta koji se, sukladno miljenju pripadnika romske nacionalne manjine, mogu utvrditi samo dijalogom izmeu predstavnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i nadlenih tijela na dravnoj i lokalnoj razini. CILJEVI Ciljevi ovog dijela Strategije postavljeni su u skladu s uoenim kulturnim i drutvenim potrebama romske zajednice. Ciljevi su formulirani kroz dijalog izmeu tijela dravne uprave predstavnika romske zajednice i organizacija civilnog drutva. Nositelji mjera predvienih za postizanje ciljeva postavljenih u stratekom podruju ukljuivanja u drutveni i kulturni ivot bit e Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, Ministarstvo uprave, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, Savjet za nacionalne manjine, Ured za udruge Vlade RH, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave. OPI CILJ: Osnaiti pripadnike romske nacionalne manjine za sudjelovanje u drutvenom, kulturnom i javnom ivotu, radi smanjivanja jaza izmeu pripadnika romske nacionalne manjine u odnosu na ostalo stanovnitvo. POSEBNI CILJEVI
110

Na sjednici su sudjelovali lanovi Radne skupine, lanovi Povjerenstva za praenje provedbe Nacionalnog programa za Rome iz reda romske nacionalne manjine, predstavnici Ministarstva pravosua, Sredinje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, Sredinjeg dravnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije i Hrvatskog zavoda za zapoljavanje. Uzvanici na sjednici bili su gosp. Erol Akdag, Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj i gosp. Nazif Memedi, zastupnik u Hrvatskom saboru.

97

Posebni cilj 1: Postii pozitivnu percepciju romske kulture i identiteta unutar romske nacionalne manjine, unutar veinske populacije te drutva u cjelini. Definicija: Kako bi se ostvario ovaj cilj, poduzimat e se niz intervencija kojima e se djelovati na sakupljanje, predstavljanje i prisutnost romske kulture, jezika i obiaja unutar romske i ire zajednice te drutva u cjelini. Provodit e se mjere kojima e se stvarati uvjeti za aktivnu provedbu romskih kulturnih/drutvenih aktivnosti u svim podrujima gdje je romska nacionalna manjina znaajno zastupljena, ukljuujui i uspostavu vienamjenskih centara u tim podrujima. Poseban prioritet e biti izgradnja Romskog kulturnog centra koji bi se kao sredinja institucija za kulturu Roma izgradio na podruju Grada Zagreba. Nastavit e se pruanje financijskih potpora za provedbu programa posveenih izvornoj romskoj kulturi, jeziku, tradicijskim obiajima i umjetnikom stvaralatvu te pokretanju sakupljanja i objavljivanja romske povijesne, knjievne i kulturne grae (na romskim jezicima i na hrvatskom jeziku). Informiranje javnosti o romskoj nacionalnoj manjini kao i afirmaciji romske kulture u svim javnim medijima (HTV, posebice lokalne radio postaje u podrujima gdje je RNM znaajno zastupljena) bit e intenzivirano. Aktivnosti e ukljuiti i edukacije predstavnika medija i predstavnika romske zajednice o afirmaciji Roma putem medija, te o nainu promocije pozitivnih aspekata i izjednaenog izvjeivanja o Romima. Pokazatelji uinka: Promjena percepcije pripadnika RNM o vlastitoj grupi Socijalna distanca izmeu pripadnika RNM i veinskog stanovnitva Polazna vrijednost: Istraivanje poetnog stanja (baseline study) Izvori i nain prikupljanja podataka: Anketa o prepoznatljivosti Eurobarometar ili istraivanje Posebni cilj 2: Podii razinu ukljuenosti romske nacionalne manjine, s posebnim naglaskom na ene, u javni i politiki ivot lokalne zajednice. Definicija: U prvom redu pristupit e se izradi analize o zastupljenosti romske nacionalne manjine u stanovnitvu, u predstavnikim tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave radi ostvarivanja prava zastupljenosti propisanih Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Kako bi romski predstavnici u savjetodavnim i radnim tijelima uspjeno vrili funkcije za koje su izabrani, bit e organizirani seminari za novoizabrane lanove vijea, predstavnike romske nacionalne manjine i JLP(R)S o njihovim funkcijama, pravima i obvezama. Provodit e se edukacije pripadnika romske zajednice, posebice ena i mladih, za sudjelovanje u procesima odluivanja, o ostvarivanju prava i veoj ukljuenosti u drutveni ivot. Takoer e biti organizirane edukacije predstavnika romske zajednice o aktivnostima vezanim uz donoenje, provedbu i/ili praenje politika na nacionalnoj i EU razini, a vezanim uz Desetljee za ukljuivanje Roma. Intenzivirat e se ukljuivanje predstavnika romske nacionalne manjine za aktivno sudjelovanje u domaim i meunarodnim seminarima, i drugim skupovima posveenim bitnim pitanjima za romsku populaciju, te za suradnju s predstavnicima Roma iz drugih zemalja i meunarodnim institucijama i asocijacijama. Pokazatelji uinka:
98

Broj pripadnika RNM ukljuenih u radna, savjetovna i druga tijela JLP(R)S, disgregirano po rodnoj pripadnosti Broj lokalnih inicijativa koje tee ukljuivanju romske zajednice u procese odluivanja na lokalnoj razini o pitanjima koja su relevantna za njihov svakodnevni ivot Broj romskih inicijativa prema JLP(R)S i njihova uspjenost u postizanju definiranih ciljeva Polazna vrijednost: Podaci Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske Izvori i nain prikupljana podataka: Baza podataka Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske i Baza predstavnika organizacija civilnog drutva u savjetodavnim tijelima. Posebni cilj 3: Ojaati kapacitete udruga i ostalih oblika udruivanja pripadnika romske nacionalne manjine, s posebnim naglaskom na osnaivanje udruga i ostalih oblika udruivanja koje vode Romkinje, za zagovaranje i rjeavanje problema u romskoj i iroj zajednici. Definicija: Mjerama predvienim za postizanje ovog cilja poticat e se partnerstvo i prijenos znanja izmeu organizacija civilnog drutva i romskih udruga pri raspisivanju natjeaja za financiranje programa/projekata usmjerenih na rjeavanje problema romske nacionalne manjine. Mjere e ukljuiti i organiziranje edukativnih programa za predstavnike romskih udruga o rukovoenju, o osnivanju i upravljanju udrugama, kreiranju i provedbi projekata, zagovaranju, financijskom upravljanju i o sustavnom povezivanju udruga Roma i predstavnika podruja naseljenih Romima Edukacija i izgradnja kapaciteta romskih ToT edukatora o svim aspektima upravljanja udrugama i provedbi projekata. Bit e uvedene posebne donatorske linije za financiranje civilnih inicijativa s ciljem demokratizacije i mobilizacije romskih zajednica, s posebnim naglaskom na inicijative ena. Kako bi se osnaili ljudski kapaciteti udruga, vrit e se edukacije predstavnika romskih udruga za informatiko opismenjavanje (ECDL programi) i uenje engleskog jezika. Takoer e biti organizirane edukacije predstavnika romskih udruga o mogunostima financiranja njihovih projekata i aktivnosti kroz EU fondove te o mogunostima stvaranja partnerstava i umreavanja s drugim slinim organizacijama u Republici Hrvatskoj i izvan nje, kroz meunarodne projekte. Pokazatelj uinka: Broj, postotak i vrsta romskih udruga koje uspjeno provode projekte zagovaranja i rjeavanja problema u romskoj i iroj zajednici Polazna vrijednost: Podatke dobiti iz studije poetnog stanja (baseline study) Izvori i nain prikupljanja podataka: Srednjorona evaluacija Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

99

IV.4.7 Statusna rjeenja, suzbijanje diskriminacije i pomo u ostvarivanju prava za romsku nacionalnu manjinu
STATUSNA RJEENJA Prikaz situacije Ne postoji ak ni priblino toan brojani podatak o broju Roma u Hrvatskoj koji nemaju rijeen status (privremeni boravak, stalni boravak, dravljanstvo). Iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) o Romima koji su primljeni u hrvatsko dravljanstvo u razdoblju od priblino 5,5 godina (234 osobe) te uzimajui u obzir one Rome koji nemaju legalni boravak, moe se iznijeti samo gruba procjena. Isto tako, prema vrlo slobodnim procjenama do kojih je UNHCR doao u suradnji s pojedinim romskim udrugama te kroz projekte pruanja pravne pomoi Romima, moe se procijeniti da otprilike 500 Roma nema dravljanstvo niti jedne drave (apatridi), a jo oko 1.000 nema rijeen status, pa bi mogli biti izloeni riziku da postanu apatridi. U svakom sluaju, brojka od 1.500 je najnia sigurno procijenjena brojka Roma koji, iroko gledano, nemaju reguliran status u Hrvatskoj. Realni broj je sigurno znatno vei. Prema evidencijama Ministarstva unutarnjih poslova u razdoblju od 30.8.2007. (od kada se statistiki prati podatke o naturaliziranim Romima) do 04.01.2012. godine u hrvatsko dravljanstvo primljene su 234 osobe romske nacionalne manjine. Po zahtjevima osam osoba izdana su zajamenja o primitku u hrvatsko dravljanstvo pod uvjetom da, u roku od dvije godine od dana primitka zajamenja, Ministarstvu unutarnjih poslova dostave dokaz o otpustu iz dosadanjeg dravljanstva ili dokaz da e dobiti otpust iz dosadanjeg dravljanstva ako budu primljeni u hrvatsko dravljanstvo. U postupku je 48 zahtjeva, a 29 postupaka je obustavljeno. Od ukupnog broja osoba primljenih u hrvatsko dravljanstvo 86 su maloljetne osobe. Mobilni timovi osnovani su u svibnju 2004. godine, temeljem mjere 1 poglavlja VI ''Statusna pitanja'' Nacionalnog programa za Rome, usvojenog u listopadu 2003. godine. Vaeim Nacionalnim programom za Rome, osnivanje i poetak rada mobilnih timova utvreno je od svibnja 2004. godine, edukacija lanova mobilnih timova predviena je za lipanj 2004. godine, a provedba mjere do kraja iste godine. Aktivnosti vezane uz osnivanje i edukaciju provedene su u postavljenim rokovima. U srpnju 2004. godine mobilni timovi odrali su koordinacijske sastanke svojih lanova s predstavnicima romske zajednice radi utvrivanja prioritetnih romskih naselja, postupaka i kriterija rada u naseljima, te naina prethodnog informiranja Roma o dolasku mobilnog tima na njihovo podruje. Tijekom 2004. i 2005. godine mobilni tim Grada Zagreba i Zagrebake upanije odrao je sastanke u Gradskom poglavarstvu sa svojim predstavnicima, predstavnicima Vijea romske nacionalne manjine, Gradskog povjerenstva za Rome, Gradskog ureda za opu upravu, Gradskog ureda za obrt i port, Gradskog ureda za kulturu, Gradskog ureda za rad i socijalnu skrb, Gradskog ureda za izgradnju grada, Gradskog ureda za upravljanje imovinom grada, Gradskog ureda za imovinsko pravne odnose, Zavoda za planiranje razvoja grada i zatite okolia, Gradskog ureda za katastar, te Gradskog ureda za AOP, radi utvrivanja prijedloga i objedinjavanja svih segmenata gradskog programa za Rome sukladno Nacionalnom programu za Rome. Posebno se raspravljalo o reguliranju statusa privremenog boravka Roma temeljem koritenja nekretnine te o
100

utvrivanju broja i identiteta romske djece kolske dobi koja nisu nigdje prijavljena. U tome cilju obiena su romska naselja Struge, Kozari putevi, i Kozari bok. Na podruju Meimurske upanije od 3. do 23. rujna 2004. godine mobilni timovi obili su romska naselja u Trnovcu, Kurancu, Orehovici, Pribislavcu, Sitnicama, Pikorovcu, Podturnu, Donjoj Dubravi i Kotoribi. Na podruju ove upanije veina Roma ima reguliran status. Poetkom 2007. godine lanovi mobilnog tima odrali su sastanak u naselju Donja Dubrava na temu akcije preseljenja Roma iz tog naselja, a u cilju prijave njihovog prebivalita i ishodovanja osobnih iskaznica. Na podruju Brodsko-posavske upanije radom mobilnog tima obuhvaeno je oko 1200 Roma. Veina od njih ima hrvatsko dravljanstvo, dok su ostali rijeili svoj status kroz privremeni ili stalni boravak. U Istarskoj upaniji nisu posebno izraeni problemi statusnih pitanja Roma. U Osjeko-baranjskoj upaniji postoji osam romskih naselja. Uspjeno se suraivalo s odvjetnikom za pruanje besplatne pravne pomoi. U kolovozu 2008. godine odran je sastanak mobilnog tima s predstavnikom gradskog Vijea za Rome i savjetnikom za nacionalne manjine navedene upanije te predstavnikom dravne uprave i centra za socijalnu skrb radi rjeavanja konkretnih pitanja koji se odnose na status Roma. U Primorsko-goranskoj upaniji, tijekom 2004. i 2005. godine obiena su sva romska naselja na podruju Grada Rijeke, naselje Rujevica, Mario Gennari i Mihaeva Draga, te naselja u Crikvenici, na otoku Krku i u Gorskom Kotaru. Veina Roma ima hrvatsko dravljanstvo i rijeen status temeljem Zakona o strancima. Meutim, problem se javlja u svezi sa stambenim zbrinjavanjem, zaposlenjem te osiguravanjem osnovnih ivotnih uvjeta (voda, struja i kanalizacija). U Sisako-moslavakoj upaniji tijekom 2004. godine odrano je nekoliko sastanaka radi popisivanja pripadnika romske nacionalne manjine koji nemaju rijeen status. U 2006. godini mobilni tim obiao je naselje Caprake Poljane. I na podruju Varadinske upanije Romi su putem lokalne radio postaje obavjetavani o vremenu dolaska mobilnog tima na podruje njihovih naselja (Strmec Podravski, naselja na podruju Grada Ludbrega i opine Petrijanec). Na podruju Vukovarsko-srijemske upanije ivi manja populacija Roma (350 osoba), od kojih je veina rijeila svoj status kroz stalni boravak, privremeni boravak ili hrvatsko dravljanstvo. Kljuni problemi Nakon proglaenja suverenosti Republike Hrvatske, veina pripadnika romske nacionalne manjine, koji u Republici Hrvatskoj tradicionalno ive, stekla je hrvatsko dravljanstvo podrijetlom, a manji dio naturalizacijom, u jednom i drugom sluaju ispunivi zakonske uvjete. Meutim, jo uvijek postoje odreene potekoe prilikom dokazivanja dravljanskog statusa. Radi se o populaciji koja ne posjeduje identifikacijske isprave, a nakon Drugog svjetskog rata i kasnijih godina doli su u Hrvatsku iz drugih jugoslavenskih republika. Navedene osobe uglavnom nisu upisivane u knjige hrvatskih dravljana, prigodom njihovog ustrojavanja tijekom 1947./48. godine, jer im zaviajnost 1941. godine nije bila u nekom od mjesta na podruju Hrvatske, pa se sukladno propisima o dravljanstvu, koji se primjenjuju kao pravna pravila, ne smatraju hrvatskim dravljanima.
101

Preseljenjem iz druge republike u Hrvatsku nije nastupala automatska promjena republikog dravljanstva, ve se radilo iskljuivo o promjeni prebivalita iz jedne u drugu republiku u okviru bive SFRJ. Promjena republikog dravljanstva mogla se izvriti samo na izriit zahtjev osobe. esto se pogreno smatra da je pripadnik romske manjine imao hrvatsko republiko dravljanstvo, jer su mu po propisima vaeim do 08.10.1991. godine bile izdane osobne isprave (osobna karta, paso, vojna knjiica) i odreen JMBG od strane nadlenog tijela. Meutim, isprave su im izdavane odnosno matini broj odreen kao dravljanima SFRJ, pri emu je odluujua vezna okolnost bila prijavljeno prebivalite u Republici Hrvatskoj, a ne hrvatsko republiko dravljanstvo. U dijelu upanija u kojima se prati status pripadnica i pripadnika romske manjine (npr. Brodskoposavska, Osjeko-baranjska, dio Zagreba) postoji vei broj Roma koji nemaju rijeen status. To se odnosi na Rome koji dugo ive na tim podrujima ili imaju vrstu poveznicu s Hrvatskom. Kako je cilj strategije da se problemi svih takvih osoba rijee do 2020. godine, rad mobilnih timova proirit e se i na vei dio teritorija RH. Postoje sluajevi kada pripadnici romske manjine, zbog razliitih subjektivnih i objektivnih razloga, ne prijavljuju roenje djeteta radi upisa u dravne matice. Stoga nisu u mogunosti pribaviti rodni list djeteta, koji predstavlja polazite za reguliranje bilo kakvog statusa. Za vrijeme NR/SR Hrvatske, ak i ona novoroena djeca pripadnika romske manjine koja su bila uredno upisana u hrvatsku maticu roenih, u velikom broju sluajeva nisu bila nigdje upisana u knjigu dravljana drugih republika bive SFRJ, prema mjestu roenja njihovih roditelja. U postupcima utvrivanja hrvatskog dravljanstva nailazi se i na objanjenja matinih slubi da se u predmetima utvrivanja dravljanskog statusa romske populacije obavijesti o roenju radi upisa u knjigu dravljana, esto nisu nikamo slale, jer ni roditelji djeteta nisu pouzdano znali svoje osobne podatke. Znaajan broj romske djece stekao je hrvatsko dravljanstvo podrijetlom po sili zakona u trenutku roenja i upisan je u matice roenih i knjigu dravljana u nadlenom matinom uredu. Pripadnici romske nacionalne manjine koji su u Republiku Hrvatsku doli iz drugih zemalja, nakon to navre osam godina neprekidno odobrenog boravka u Republici Hrvatskoj do podnoenja zahtjeva, stei e hrvatsko dravljanstvo uz ispunjenje i drugih propisanih zakonskih uvjeta. Postupak stjecanja hrvatskog dravljanstva priroenjem ovisi o volji zainteresirane osobe i pokree se iskljuivo na njezin zahtjev. Iako je intencija Nacionalnog programa za Rome rjeavanje statusnih pitanja Roma koji su prebivali u Republici Hrvatskoj na dan 08.10.1991. godine, odnosno Roma koji su u Hrvatskoj ivjeli dvadeset i vie godina, a nisu regulirali svoj status, u praksi je uoeno da se predstavnici romskih udruga esto zalau za rjeavanje statusa osoba koje u Republiku Hrvatsku dolaze iz susjednih zemalja i nemaju reguliran boravak u Republici Hrvatskoj ili osoba koje trae rjeavanje statusa u Republici Hrvatskoj, a u stvari borave u inozemstvu. Kljuni problem s kojim su Romi suoeni je neodgovarajua registracija graanskih stanja. Manji broj pripadnika romske manjine ne moe stei hrvatsko dravljanstvo priroenjem jer nema reguliran boravak u propisanom trajanju ili su pravomono kanjavani. Neki nisu regulirali status stranca jer nisu upisani ili ne iskazuju interes za upis u evidenciju dravljanstva druge drave nastale na podruju bive SFRJ, ije su dravljanstvo stekli podrijetlom. Primjerice, djeca pripadnika romske manjine roena u Hrvatskoj u razdoblju od 1977. do 1991. godine, iji su
102

roditelji imali prebivalite na podruju Hrvatske u trenutku njihovog roenja, ali nisu bili hrvatski dravljani, upisivana su u knjigu dravljana matinog ureda u Hrvatskoj, dakle prema mjestu prebivalita, ali s podatkom o republikom dravljanstvu tadanje SR Srbije ili SR Makedonije ili SR BiH, ovisno o dravljanstvu roditelja. Dok je postojala zajednika savezna drava takav je upis bio u funkciji, meutim, nakon raspada SFRJ, injenica je da takva osoba nema upisa u postojeoj evidenciji dravljanstva druge drave nastale na podruju bive SFRJ. Kako uglavnom sve drave sljednice bive SFRJ imaju u svojim vaeim zakonima na ovaj ili onaj nain normirano naelo kontinuiteta svojeg dravljanstva (u nekim sluajevima povezano s prijavljenim prebivalitem odreenog datuma na svojem podruju), pripadnici romske manjine upuuju se na naknadni upis dravljanstva steenog podrijetlom. Naputkom za provedbu Zakona o dravnim maticama i upisu posvojenja u maticu roenih (NN 26/08) zapoela je verifikacija upisa; kad se tom prilikom utvrdi da je u maticu pogreno upisan podatak o dravljanstvu, pokree se postupak za ispravak pogreno upisanog podatka. Pukom pravobranitelju javljaju se, izmeu ostalih, i pripadnici romske populacije s pritubom da su od strane matinih ureda upueni u nadlene policijske uprave kako bi se pokrenuo postupak ponitavanja izdanih isprava (osobne iskaznice, putovnice). Budui da je podatak o hrvatskom dravljanstvu upisan pogrekom slubene osobe (matiara) postavlja se pitanje na koji nain je spomenutim Naputkom pruena garancija osobama da pogreka nije ponovo uinjena. Naime, pojedine osobe tvrde da su o ispravljenim podacima u maticama obavijeteni tek kada su se sami obratili matinom uredu te da nisu imali mogunosti sudjelovati u takvim postupcima. Osobe koje se nau u takvoj situaciji upuuje se na podnoenje zahtjeva za stjecanje hrvatskog dravljanstva. Meutim, ukoliko u traenim uvjetima postoji neki nedostatak, takve osobe nale su se, ne svojom krivnjom, u situaciji da su stranci koji tek trebaju regulirati svoj boravak. Nerijetko, osobe koje se nau u takvim situacijama navode kako plaanje trokova reguliranja boravka, dravljanstva ili novih isprava za njih predstavljanju znaajan izdatak. Budui da se znaajan broj Roma nalazi u tekoj socijalnoj situaciji, u razdoblju od 2009. do sada primijeeno je da veliku prepreku reguliranju njihovog boravka u Republici Hrvatskoj ine uvjeti propisani podzakonskim aktima. Zato je nuno pri donoenju propisa nastaviti voditi rauna i o osobama koje nedvojbeno imaju vrstu poveznicu s Republikom Hrvatskom, ali ive u oteanim socijalnim i materijalnim prilikama. esto se radi o osobama koje su roene u Republici Hrvatskoj ili su do osamostaljenja RH na njenom prostoru ivjele desetljeima, a nisu regulirale svoj status upravo zbog tranzicijskih razloga, ili se radi o osobama koje su lanovi uih obitelji hrvatskih dravljana. Uz okolnost da se radi o mnogobrojnim obiteljima loeg imovinskog statusa, propisani uvjeti nerijetko za velik broj Roma predstavljaju nepremostivu prepreku za reguliranje privremenog boravka radi spajanja obitelji ili odobravanja stalnog boravka. Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zatiti stranaca u Republici Hrvatskoj, osobe kojima je odobren privremeni boravak dune su mjeseno plaati doprinos za zdravstveno osiguranje. Nemogunost plaanja traenog iznosa za zdravstveno osiguranje zbog loih materijalnih prilika pridonosi stvaranju poreznog duga, a dugovanja po tom pitanju po jednoj obitelji predstavljaju znaajan novani iznos111.
111

Ministarstvo unutarnjh poslova istie kako se reguliranje statusa stranca putem odobrenja stalnog boravka i stjecanja hrvatskog dravljanstva ne moe temeljiti iskljuivo na injenici pripadnosti osobe odreenoj etnikoj zajednici. Prema recentnoj

103

Meutim, lankom 65. stavkom 1. novog Zakona o strancima propisuje se da osoba koja trai odobravanje privremenog boravka iz humanitarnih razloga ne mora imati osigurana sredstva za uzdravanje i zdravstveno osiguranje, to je velik doprinos u odnosu na prethodni zakon. Na temelju vaeeg Zakona o strancima, donesena je Uredba o nainu izrauna i visini sredstava sredstava za uzdravanje stranca u Republici Hrvatskoj (NN 51/12), a Pravilnikom o statusu i radu stranaca u Republici Hrvatskoj (NN 52/12), socijalna pomo, naknada za vrijeme nezaposlenosti i doplatak za djecu uraunavaju se u sredstva za uzdravanje stranca, u sluaju reguliranja statusa stranaca u Republici Hrvatskoj temeljem spajanja obitelji s hrvatskim dravljanom. Ovakvim normiranjem, uz minimum zakonom pretpostavljenih uvjeta za reguliranje statusa stranaca u Republici Hrvatskoj, itekako se vodi rauna o kategorijama socijalno osjetljivih osoba, ukljuivi i Rome, pri emu je potrebno imati u vidu i naelo razmjernosti, te, u skladu s tim, optereenje sustava socijalne skrbi. Predstavnici romskih udruga istiu kako su u velikoj veini sluajeva podnositelji zahtjeva za odobravanje privremenog boravka lanovi obitelji osoba koje u RH imaju reguliran status, pa bi trebalo nai naina da svoj boravak reguliraju kao lanovi obitelji hrvatskih graana, a ne iz humanitarnih razloga, kao to je to bio sluaj do sada. Posebice stoga to postoji potreba da se spajanje obitelji, kao jedna od osnova za odobravanje boravka, posebno vrednuje uzevi u obzir odredbu lanka 62. stavka 1. Ustava prema kojoj je obitelj pod osobitom zatitom drave. Pri tomu valja uzeti u obzir da bi u tom sluaju podnositelji zahtjeva bili duni ispuniti sve zakonske pretpostavke, to najee nisu u mogunosti zbog materijalnih prilika. Uz ovo je vano zamijetiti i da stranci koji imaju odobren privremeni boravak iz humanitarnih razloga, mogu raditi bez dozvole za boravak i rad. Kako su predstavnici romskih udruga ukazivali na potrebu daljnjeg rada mobilnih timova, ova strategija ukljuuje novu mjeru koja izmeu ostaloga predstavlja nastavak ranije mjere, odnosno utvrivanje kontinuiteta rada ovih operativnih timova, budui da su se pokazali kao djelotvoran instrument u rjeavanju statusnih pitanja Roma na terenu. Kao i do sada mobilne timove bi inili predstavnici nadlenih ministarstava, ureda dravne uprave u upanijama, centara za socijalnu skrb, romskih nevladinih udruga i predstavnika Roma. Djelovali bi kao to je to utvreno i dosadanjom mjerom na podruju Grada Zagreba i Zagrebake upanije, Meimurske, Sisako-moslavake, Primorsko-goranske, Osjeko-baranjske, Istarske, Brodsko-posavske, Varadinske i Vukovarsko-srijemske upanije. I nadalje ova mjera podrazumijeva pruanje pomoi romskoj populaciji u smislu pojanjenja zakonskih pretpostavaka za reguliranje njihova statusa u Republici Hrvatskoj.

upravnosudskoj praksi, uskratom odobrenja za privremeni boravak, zbog nepodmirenja obveza za zdravstveno osiguranje nije povrijeen Zakon na tetu tuiteljice, jer se radi o zakonskom preduvjetu za odobrenje privremenog boravka u Republici Hrvatskoj. Navodi se da tvrdnja tuiteljice da joj je uskratom odobrenja privremenog boravka u Republici Hrvatskoj onemoguen zajedniki ivot lanova njezine obitelji ime da su povrijeena prava zajamena Ustavom Republike Hrvatske, Konvencijom o pravima djeteta i Europskom Konvencijom o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda ne utjee na drugaiju odluku iz razloga to tuiteljica prema odredbama Zakona o strancima ima mogunost reguliranja svog statusa stranca u Republici Hrvatskoj u svrhu spajanja obitelji, ali uz ispunjavanje zakonom propisanih uvjeta (Posl.broj: Us-12901/2008-7 od 29.oujka 2012. godine). Okolnost ivljenja odreene osobe na podruju Republike Hrvatske ne znai da ona ispunjava propisane zakonske pretpostavke za reguliranje svoga statusa u Republici Hrvatskoj. Prisutne su i situacije u kojima osobe odbijaju ispuniti odreene zakonom propisane uvjete, primjerice ishoditi otpust iz dravljanstva, to je jedna od zakonskih pretpostavki za stjecanje hrvatskog dravljanstva priroenjem po osnovi prijavljenog boravka u Republici Hrvatskoj.

104

lanovi mobilnih timova pomau Romima u rjeavanju njihovih zahtjeva, u postupcima pokrenutim primjenom Zakona o strancima, Zakona o hrvatskom dravljanstvu, Zakona o prebivalitu i boravitu graana, Zakona o dravnim maticama te propisima iz oblasti socijalne i zdravstvene zatite. U njihovom radu aktivno sudjeluju lokalni odnosno regionalni uredi dravne uprave, Ministarstva zdravlja i Ministarstvo socijalne politike i mladih kao aktivni dionici ove mjere uz Ministarstvo unutarnjih poslova. Predlae se da nositelji mjere, uz MUP, budu i Ministarstvo uprave, Ministarstvo zdravlja te Ministarstvo socijalne politike i mladih. I nadalje su kao sprovodnici mjera ukljuene i nevladine organizacije (ukljuujui romske), predstavnici Roma (poglavito lanovi/lanice vijea romske nacionalne manjine te izabrani predstavnici romske nacionalne manjine) i tijela lokalne samouprave. SUZBIJANJE DISKRIMINACIJE Opis situacije Temeljem Zakona o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine, br. 85/08), koji je stupio na snagu 01. sijenja 2009. godine, puki pravobranitelj je postao sredinje tijelo nadleno za suzbijanje diskriminacije, koje je obvezno podnositi godinje izvjetaje o pojavama diskriminacije u Republici Hrvatskoj. Prema posljednjim podacima koji proizlaze iz Izvjetaja o pojavama diskriminacije za 2010. godinu112, od svih osnova navedenih u lanku 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, najvei broj pritubi upuenih Uredu pukog pravobranitelja temelji se na etnikoj pripadnosti podnositelja predstavke. Taj izvjetaj posebno istie loiji poloaj pripadnika romske nacionalne manjine u odnosu na ostale nacionalne manjine odnosno etnike skupine. Razlog tome su uglavnom predrasude veinskog stanovnitva prema pripadnicima romske nacionalne manjine, njihova segregacija i getoizacija te slabiji prosjean stupanj obrazovanja, velika nezaposlenost i siromatvo. Unato uinjenim naporima Vlade Republike Hrvatske i ostalih nadlenih tijela u cilju sustavnog rjeavanja problema kojima je romska nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj izloena, potrebno je uloiti dodatan trud posebno u izgradnju djelotvornijeg sustava suzbijanja diskriminacije i zatite romske nacionalne manjine od svakog oblika diskriminatornog ponaanja, posebno kada je rije o djelima poput rasne i druge diskriminacije, zloina motiviranog mrnjom i govora mrnje. Kako bi se u Republici Hrvatskoj osigurala odgovarajua zatita romske nacionalne manjine od svih oblika diskriminacije, potrebno je nastaviti s podizanjem svijesti ire hrvatske javnosti, ali i same romske zajednice, o antidiskriminacijskom zakonodavstvu u Republici Hrvatskoj te se usredotoiti na njegovu uinkovitiju primjenu. Takoer je nuno dodatno obrazovati medije i posebno ih senzibilizirati za problematiku diskriminacije romske nacionalne manjine, te provoditi kontinuiranu izobrazbu djelatnika koji rade na predmetima povodom diskriminacije pripadnika romske nacionalne manjine. Naposljetku, nuno je unaprijediti suradnju nadlenih tijela s organizacijama civilnog drutva koje djeluju na podruju suzbijanja diskriminacije pripadnika romske nacionalne manjine.
112

Puki pravobranitelj: Izvjee o pojavama diskriminacije za 2010. godinu<http://www.ombudsman.hr/dodaci/Izvjesce%20o%20pojavama%20diskriminacije%20za%202010.pdf>

105

Analizom prikupljenih statistikih podataka u Republici Hrvatskoj na podruju suzbijanja trgovanja ljudima unatrag dvije do tri godine uoeni su odreeni trendovi u ovom podruju, i to poveanje broja rtava trgovanja ljudima koji su dravljani/ke Republike Hrvatske te injenica da Republika Hrvatska postaje sve vie drava porijekla i destinacije za rtve trgovanja ljudima. Takoer, u protekle dvije godine pojaano se radilo na identifikaciji rtava trgovanja ljudima iz romske populacije. Obradom statistikih podataka razvidno je da su pojavni oblici eksploatacije bili seksualna eksploatacija ili posredovanje pri sklapanju dogovorenih brakova, radna eksploatacija odnosno prosjaenje ili prisila na injenje drugih, srodnih kaznenih djela (deparenje, krae u trgovinama i slino). Imajui u vidu da su rtve bile maloljetne, dakle posebno ranjive, smatramo da je preventivni rad unutar zajednice od jednake vanosti kao i pojaani proaktivni rad policije radi to uspjenije identifikacije potencijalnih rtava trgovanja ljudima romske nacionalnosti. POMO U OSTVARIVANJU PRAVA Opis situacije Zbog niza razloga koji zajedno uvjetuju teak poloaj romske manjine, njezini se pripadnici bilo zbog neinformiranosti, bilo zbog straha od diskriminacije i nepovjerenja u formalni sistem teko obraaju dravnim (upravnim i pravosudnim) tijelima nadlenima za provoenje prava. Potrebna je primarna pravna pomo, koja ima preventivnu funkciju, doprinosi pravnoj sigurnosti, umanjuje broj nepotrebnih postupaka te rastereuje sudove i upravna tijela.113 Kako su organizacije civilnog drutva i pravne klinike najudaljenije od drave u smislu da se ne poistovjeuju s dravnim aparatom, dobar sustav reguliranja primarne besplatne pravne pomoi je prijeko potreban. Takoer je potrebna suradnja pruatelja primarne besplatne pomoi s lokalnim romskim predstavnicima. Danas se one (OCD-i i Pravne klinike registrirane za pruanje primarne besplatne pravne pomoi) suoavaju s nizom problema, a najvaniji su: tromost i formaliziranost sustava te sueno podruje djelovanja. Problem kod pruanja sekundarne pravne pomoi je da su liste odvjetnika koji pruaju besplatnu pravnu pomo neaurne, veina odvjetnika ne eli pruati besplatnu pravnu pomo kroz sustav upravo zbog velike birokracije, a male naknade za rad. Takoer postoji i problem neinformiranosti o mogunostima koritenja besplatne pravne pomoi. CILJEVI Ciljevi ovog dijela Strategije postavljeni su u skladu s uoenim statusnim i diskriminacijskim pitanjima romske zajednice. Ciljevi su formulirani kroz dijalog izmeu tijela dravne uprave predstavnika romske zajednice i organizacija civilnog drutva. Za svako od ti podruja unutar ovog poglavlja postavljeni su zasebni opi i posebni ciljevi. Rjeavanja pitanja statusa, diskriminacije i pruanja potpore u ostvarivanju prava zahtijeva koordinirane aktivnosti i meusektorsku suradnju. Glavni nositelji mjera predvienih za postizanje ciljeva postavljenih u stratekom podruju statusnih rjeenja, suzbijanja diskriminacije i pomoi u ostvarivanju prava, sukladno ciljevima i mjerama na koje se odnose, bit e
Zakljuci skupa: Reforma sustava besplatne pravne pomoi: budunost pravnog savjetovanja?, od 14. studenoga 2011. u organizaciji Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Veleposlanstvo Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske uz suradnju Ureda pukog pravobranitelja RH i Centra za ljudska prava.
113

106

Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo uprave, Ministarstvo pravosua, Ured pukog pravobranitelja, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Savjet za nacionalne manjine. i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. STATUSNA RJEENJA OPI CILJ: Potpuno (100%) reguliran status u skladu sa zakonskim okvirom (dravljanstvo ili stalni boravak) Roma koji imaju vrstu poveznicu s Republikom Hrvatskom (ili bivom SRH) do 2020. godine, uz znaajnu potporu nadlenih tijela. Pojanjenje: vrsta poveznica ukljuuje roenje na teritoriju Republike Hrvatske, ua rodbinska povezanost, stanovanje, od interesa su za RH i slino. Napomena: Ovaj je cilj u skladu s naelima Zagrebake deklaracije koja je usvojena 27. listopada 2011. godine na meunarodnoj Konferenciji o pribavljanju civilnih dokumenata i upisima u dravne matice (spreavanje bezdravljanstva) u Jugoistonoj Europi. POSEBNI CILJEVI Posebni cilj 1: Utvrditi, detektiranjem putem mobilnih timova, broj osoba koje imaju znaajne potekoe pri reguliranju statusa u Republici Hrvatskoj. Definicija: Kako bi se postigao ovaj posebni cilj, bit e formirani multidisciplinarni info-pultovi u svim sredinama gdje Romi ive gdje bi im se pruile relevantne informacije o rjeavanju statusnog pitanja, suzbijanju diskriminacije, suzbijanju kriminaliteta, pitanjima zdravstvene zatite, obrazovanja, socijalne skrbi i slino. Takoer e biti ojaan i proiren rad mobilnih timova, odnosno bit e formirani mobilni timovi za rjeavanje statusa Roma na svim podrujima gdje postoje saznanja da pripadnici romske nacionalnosti imaju nerijeen status. Mobilni timovi sastavljeni su od predstavnika policijskih uprava odnosno policijskih postaja, regionalnih ili lokalnih ureda dravne uprave u upanijama, predstavnika Vijea romske nacionalne manjine radi rjeavanja statusnih pitanja (npr. upis u dravne matice, primitak u hrvatsko dravljanstvo, reguliranje boravka). Zbog sluajeva koji ukljuuju djecu trebaju sudjelovati i centri za socijalnu skrb. Pokazatelji uinka: Broj pokrenutih i rijeenih sluajeva Udio osoba kojima je rijeen status unutar ukupnog detektiranog broja osoba s nerijeenim statusom, disagregiran po etnikoj pripadnosti, spolu i dobi Udio osoba s rijeenim/nerijeenim statusom unutar ukupne romske populacije, disagregiran po etnikoj pripadnosti, spolu i dobi Polazne vrijednosti: Broj osoba romske nacionalne manjine s nerijeenim statusom utvren u procesu detektiranja, disagregiran po etnikoj pripadnosti, spolu i dobi Udio osoba s nerijeenim statusom unutar romske populacije utvren procesom detektiranja, disagregiran po etnikoj pripadnosti, spolu i dobi Izvori podataka: Evidencije i izvjea MUP-a i Ministarstva uprave, te ureda dravne uprave u upanijama

107

Posebni cilj 2: Podii razinu informiranosti i potaknuti pripadnike romske zajednice na punu suradnju u postupcima rjeavanja njihova statusa. Definicija: Ovaj cilj bit e postignut organiziranjem kampanja usmjerenih na podizanje svijesti i razine informiranosti pripadnika romske zajednice o mogunosti i nainima rjeavanja statusnih pitanja. Intenzivirat e se suradnja s romskim udrugama kako bi aktivno sudjelovale u provedbi mjera usmjerenih na rjeavanje statusa Roma. Pokazatelji uinka: Intenzitet rjeavanja statusa/poveanje broja zahtjeva za rjeavanjem statusa tijekom i nakon aktivnosti Broj rijeenih statusa u odnosu na broj podnesenih zahtjeva, disagregiran po etnikoj pripadnosti, spolu i dobi Polazne vrijednosti: Broj osoba romske nacionalne manjine s nerijeenim statusom utvren u procesu detektiranja, disagregiran po etnikoj pripadnosti, spolu i dobi Udio osoba s nerijeenim statusom unutar romske populacije utvren procesom detektiranja, disagregiran po etnikoj pripadnosti, spolu i dobi Izvori podataka: Evidencije MUP-a i Ministarstva uprave te ureda dravne uprave u upanijama, izvjea o aktivnostima Posebni cilj 3: Uspostaviti mehanizme za bre i uinkovitije rjeavanje statusnih pitanja Roma u Republici Hrvatskoj. Definicija: Kako bi se postigao ovaj cilj, bit e poduzete aktivnosti usmjerene na uspostavljanje bolje regionalne i meusektorske suradnje radi uklanjanja administrativnih prepreka te poveanja uinkovitosti u rjeavanju statusnih pitanja pripadnika romske nacionalne manjine U Republici Hrvatskoj. Ove aktivnosti ukljuit e unaprjeenje suradnje izmeu MUP-a, Ministarstva uprave i nevladinih organizacija te romskih udruga iz Republike Hrvatske i nevladinih organizacija u drugim dravama. Takoer e se raditi na jaanju kapaciteta udruga i Vijea romske nacionalne manjine kako bi se omoguilo njihovo aktivno djelovanje u provedbi mjera unutar ovog cilja. Pokazatelji uinka: Bolja i izravnija meusektorska vertikalna i horizontalna komunikacija Vremensko trajanje rjeavanja pojedinanih sluajeva Uklonjene potekoe u komunikaciji i suradnji Polazne vrijednosti: Vremensko trajanje rjeavanja pojedinanih sluajeva Potekoe u komunikaciji Izvori podataka: Evidencije i izvjea MUP-a i Ministarstva uprave te ureda dravne uprave u upanijama SUZBIJANJE DISKRIMINACIJE OPI CILJ: Smanjiti diskriminaciju romske nacionalne manjine

108

POSEBNI CILJEVI Posebni cilj 1: Podii razinu javne svijesti o potrebi suzbijanja diskriminacije u odnosu na romsku nacionalnu manjinu. Definicija: u svrhu postizanja ovog posebnog cilja, bit e provedene aktivnosti i akcije usmjerene na romsku nacionalnu manjinu, policiju, strunu zajednicu, iru javnost, medije, kao i poticanje i pruanje podrke projektima OCD-a. Bit e provoena kontinuirana izobrazba dravnih slubenika o antidiskriminacijskom zakonodavstvu i njegovoj primjeni u praksi, kontinuirano obrazovanje romske nacionalne manjine o njihovim pravima i obvezama na podruju suzbijanja diskriminacije, s posebnim naglaskom na poloaj Romkinja te kontinuirana izobrazba predstavnika medija o diskriminaciji romske nacionalne manjine i potrebi i mehanizmima njenog suzbijanja. Mjere u okviru ovog cilja takoer e obuhvatiti podizanje svijesti ire javnosti o antidiskriminacijskom zakonodavstvu u Republici Hrvatskoj i aktivnostima koje se poduzimaju u sustavnom suzbijanju diskriminacije romske nacionalne manjine. Takoer e biti organizirane javne tribine i seminari te daljnje aktivnosti u provedbi kampanje Vijea Europe Dosta! Poticat e se i pruati podrka programima i projektima organizacija civilnog drutva koje djeluju na podruju zatite ljudskih prava romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na programe i projekte usmjerene afirmaciji i osvjeivanju Romkinja o ljudskim pravima i ravnopravnosti spolova Pokazatelji uinka: Smanjenje pojave diskriminacije Roma u svim podrujima Uinkovitije rjeavanje predmeta na podruju antidiskriminacijskog zakonodavstva Senzibiliziranije izvjetavanje medija o poloaju romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj Postotak/broj osoba koje su ule za kampanju Dosta Polazne vrijednosti: Stopa zabiljeenih sluajeva diskriminacije Roma Izvori podataka: Izvjea Pukog pravobranitelja Ankete Izvjea OCD-a Posebni cilj 2: Unaprijediti meuresornu suradnju nadlenih tijela s reprezentativnim predstavnicima (npr. lanovi vijea romske nacionalne manjine i predstavnici) romske nacionalne manjine u suzbijanju diskriminacije pripadnika romske nacionalne manjine. Definicija: U svrhu postizanja ovog posebnog cilja, bit e provoene mjere usmjerene na uspostavu i osiguravanje sustavne komunikacije i prenoenja informacija o stanju ljudskih prava pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj izmeu nadlenih tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te reprezentativnih predstavnika romske nacionalne manjine. Takoer e biti uspostavljeni mehanizmi za razmjenu informacija o stanju ljudskih prava romske nacionalne manjine. Poduzet e se aktivnosti usmjerene na unapreenje djelotvornosti rada nadlenih tijela u identificiranju, spreavanju i suzbijanju pojavnih oblika diskriminacije romske nacionalne manjine. Takoer e biti uspostavljena baze podataka o sudskim postupcima voenima temeljem Zakona o suzbijanju diskriminacije te praena statistika o zloinima iz mrnje.
109

Pokazatelji uinka: Uinkovitije praenje poloaja romske nacionalne manjine na terenu, uinkovitije rjeavanje problema s kojima se susree romska nacionalna manjina vezano za sve pojavne oblike diskriminacije Polazne vrijednosti: Stopa pojavnosti sluajeva diskriminacije pripadnika romske nacionalne manjine u 2012. godini Udio rijeenih antidiskriminacijskih predmeta koji se tiu Roma unutar ukupnog broja antidiskriminacijskih predmeta u 2012. godini Izvori podataka: Izvjea Pukog pravobranitelja Sudska izvjea Izvjea MUP-a Ankete Izvjea OCD-a Posebni cilj 3: Osigurati i unaprijediti provedbu antidiskriminacijskog zakonodavstva od strane nadlenih tijela na svim razinama (nacionalna/regionalna/lokalna) i provedba svih ostalih propisa i zakona uz primjenu antidiskriminacijskih naela (obrazovanje, stanovanje, zdravstvo, zapoljavanje). Definicija: Ovaj cilj bit e postignut osiguravanjem uvjeta za djelotvoran i cjelovit rad nadlenih tijela koji sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praenju rezultata postupaka voenih zbog zloina iz mrnje radi unapreenja sustava njihovog praenja te djelotvornije zatite rtava i njihovih temeljnih ljudska prava. Sukladno Protokolu o postupanju u sluaju zloina iz mrnje iz travnja 2011. godine, Ministarstvo pravosua e nastaviti izraivati statistike obrasce te objedinjavati statistike pokazatelje dostavljene od strane pravosudnih tijela o zloinima iz mrnje. Ministarstvo pravosua e prikupljene podatke dostavljati svakih est mjeseci Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, do kraja mjeseca za prethodno polugodinje razdoblje. Pokazatelji uinka: Poveanje stope rjeavanja predmeta vezanih uz diskriminaciju Roma Skraenje vremena trajanja postupaka vezanih uz diskriminaciju Roma pred sudom Polazne vrijednosti: Stopa rjeavanja predmeta vezanih uz diskriminaciju Roma Prosjeno vrijeme trajanja postupaka vezanih uz diskriminaciju pred sudom Izvori podataka: Izvjea Pukog pravobranitelja Sudska izvjea Izvjea MUP-a Ankete Izvjea OCD-a Posebni cilj 4: Smanjiti pojavnost nasilnikog ponaanja prema Romima djelovanjem policije

110

Definicija: Kako bi se postigao ovaj cilj, bit e provoene mjere usmjerene na postizanje vee djelotvornosti policije u otkrivanju i spreavanju nasilja nad Romima i nasilja u romskim zajednicama, implementacijom Strategije djelovanja Policija u zajednici, posebice projekata Reforma operativnog-preventivnog rada policije u odori i Kriminalistike prevencije. Pored toga Romi e biti poticani na prijavljivanje rasnog i drugih oblika nasilja te e se poboljati evidentiranje i statistiko praenje broja takvih incidenata. Vrit e se struno usavravanje policijskih slubenika Ministarstva unutarnjih poslova u provoenju mjera za suzbijanje pojavnosti nasilnikog ponaanja prema Romima te njihova senzibilizacija u pogledu rada s pripadnicima romske zajednice. Pokazatelji uinka: Smanjenje stope nasilnikog ponaanja i rasno motiviranog nasilja - zloina iz mrnje. Smanjenje pojavnosti nasilja nad Romima unutar romskih zajednica. Smanjenje stope pojavnosti kaznenih djela i prekraja poinjenih od strane Roma. Polazne vrijednosti: Stope nasilnikog ponaanja i rasno motiviranog nasilja - zloina iz mrnje u 2012. godini Stopa pojavnosti nasilja nad Romima unutar romskih zajednica u 2012. godini Smanjenje stope pojavnosti kaznenih djela i prekraja poinjenih od strane Roma. Izvori podataka: Izvjea MUP-a POMO U OSTVARIVANJU PRAVA OPI CILJ: Omoguiti romskoj populaciji, koja se iz razliitih razloga ne obraa nadlenim tijelima, dostupnost informacija, pravnih savjeta i pravne pomoi. Pojanjenje: Primarna pravna pomo, a osobito pravno savjetovanje i informiranje graana izvan i prije sudskih, upravnih i formalnih pravnih postupaka od osobite je vanosti za ostvarenje djelotvornog pravnog sustava u kojem se jednako tite prava svih. Romska populacija radi nedovoljnog poznavanja svojih prava, mehanizama za njihovo ostvarivanje, ali i hrvatskog jezika, treba podrku i poticaj za ostvarenje svojih prava te je stoga nuno osigurati preduvjete koji e im to omoguiti i olakati. POSEBNI CILJEVI: Posebni cilj 1: Poveati dostupnost besplatne pravne pomoi Romima sukladno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoi. Definicija:Kroz sustavno informiranje graana RH o mogunostima koje nudi sustav besplatne pravne pomoi, bez izmjene postojeeg zakonodavnog okvira, u skladu s zakonskim rjeenjima poglavito u svjetlu Novele Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi (NN 81/11). Primjenom zakonskih odredbi, te sustavnom edukacijom svih pruatelja pravne pomoi, te nadlenih tijela i romske manjine omoguiti e se dostupnost sustava pravne pomoi i pripadnicima romske nacionalne manjine, na nain koji e za rezultat imati iskoritavanje punog potencijala sustava, u skladu sa Zakonom propisanim uvjetima. Pokazatelji uinka: Porast udjela pripadnika romske zajednice koji su zatraili i ostvarili besplatnu pravnu pomo
111

Polazne vrijednosti: Udio pripadnika romske zajednice koji su zatraili i ostvarili besplatnu pravnu pomo u 2012. godini Izvori podataka: Evidencije OCD-a ovlatenih za pruanje primarne besplatne pravne pomoi Posebni cilj 2: Poveanje vidljivosti instrumenata besplatne pravne pomoi Definicija:Kako bi se postigao ovaj cilj, bit e provedene mjere i aktivnosti usmjerene na poveanje vidljivosti besplatne pravne pomoi putem informiranja javnosti, putem broure koja na jednostavan nain daje osnovnu uputu korisniku kako ostvariti pravo na pravnu pomo (po potrebi ista se moe i prevesti na romski jezik), info letaka i plakata koji e se distribuirati centrima za socijalnu skrb, HZMO-u, HZZ-u te putem mobilnih timova direktno na terenu. Pokazatelji uinka: Stopa koritenja besplatne pravne pomoi od strane pripadnika romske nacionalne manjine Polazne vrijednosti: Stopa koritenja besplatne pravne pomoi od strane pripadnika romske nacionalne manjine u 2012. godini Izvori podataka: Evidencije OCD-a ovlatenih za pruanje primarne besplatne pravne pomoi Posebni cilj 3: Podii razinu dostupnosti besplatne pravne pomoi Romima, osobito u sluaju postojanja sumnje da su rtve diskriminacije poveanjem dostupnosti pomoi u ostvarivanju prava te poveanjem vidljivosti besplatne pravne pomoi Definicija:Ovaj cilj podrazumijeva pristup ne samo sudovima, nego svim javnopravnim tijelima. Kako bi se poveala vidljivost besplatne pravne pomoi, provodit e se mjere koje ukljuuju aktivnosti informiranja javnosti preko kontakt toaka u upanijama, plakatima koji e se distribuirati centrima za socijalnu skrb, HZMO-u, HZZ-u, na info-pultovima. Pokazatelji uinka: Promijenjena percepcija o dostupnosti besplatne pravne pomoi Poveanje stope koritenja besplatne pravne pomoi Polazne vrijednosti: Percepcija o dostupnosti besplatne pravne pomoi i tretiranja pojavnosti diskriminacije Stope koritenja besplatne pravne pomoi Izvori podataka: Evidencije OCD-a ovlatenih za pruanje primarne besplatne pravne pomoi Ankete

112

IV.4.8 Unaprjeenje prikupljanja statistikih podataka

Osnovna svrha Nacionalne strategije za ukljuivanje Roma do 2020. je postizanje postavljenih ciljeva usmjerenih na ukljuivanje romske zajednice te poboljanje socio-ekonomskog poloaja Roma kako bi se premostio jaz izmeu marginaliziranih romskih zajednica i veinskog stanovnitva. Postizanje Strategijom postavljenih ciljeva podrazumijeva integrirani pristup razliitim podrujima u kojima se ogleda iskljuenost Roma te implementaciju seta mjera usmjerenih na postizanje svakog posebnog, a u konanici glavnog cilja. Kako bi se osiguralo postizanje ciljeva, osim provedbe mjera, potrebno je kontinuirano praenje njihovih rezultata i uinka kojeg postiu. Proces praenja podrazumijeva sustavno i kontinuirano prikupljanje, analizu i koritenje informacija potrebnih u procesu upravljanja i donoenja odluka u okviru provedbe mjera i aktivnosti. Proces praenja omoguuje nositeljima mjera i aktivnosti, ali i ciljanoj skupini procjenu tijeka provedbe te njenih uinaka. Praenje je svojevrstan alat kojim se analizira postignue planiranih rezultata u svrhu poboljanja i donoenja odluka pri provedbi. Cilj praenja je uoiti pozitivne pojava i razinu postignua, ali i problema koji se javljaju tijekom same provedbe mjera i aktivnosti. Ovo daje mogunost nositeljima mjera pravodobnu reakciju i prilagodbu pristupa te pravodobno i prilagoeno interveniranje. Ovo podrazumijeva redovno i sustavno praenje izdataka, koritenja resursa, provedbe aktivnosti, ostvarivanja rezultata, upravljanja rizicima i odrivosti rezultata. Upravni Odbor Desetljea za ukljuivanje Roma u lipnju 2007. godine preporuio je smjernice za implementaciju Desetljea, prema kojima zemlje lanice trebaju postaviti eksplicitne ciljeve po podrujima te razviti adekvatne indikatore i osnovne odrednice za praenje napretka tijekom vremena. Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. godine preporuuje primjenu snanih metoda praenja za procjenu utjecaja mjera za integraciju Roma, ali i uspostavu mehanizma za prilagodbu strategije sukladno uoenim utjecajima i uincima. PRIKUPLJANJE PODATAKA Ne postoje pravne zapreke za prikupljanje etnikih podataka u Republici Hrvatskoj. Ustav Republike Hrvatske u lanku 37. garantira osobnost i tajnost podataka: Svakom se jami sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obraivati i koristiti samo uz uvjete odreene zakonom. Temeljni zakonski instrument za zatitu podataka je Zakon o zatiti osobnih podataka (NN 103/03, 118/06, 41/08, 130/11) te uz njega dvije uredbe: Uredba o nainu voenja i obrascu evidencije o zbirkama osobnih podataka (NN 105/04) te Uredba o nainu pohranjivanja i posebnim mjerama tehnike zatite posebnih kategorija osobnih podataka (NN 139/04). Pravni sustav dozvoljava prikupljanje osobnih podataka, ukljuujui podatke o etnikoj pripadnosti, sukladno meunarodnim standardima, iako je Vijee Europe izrazilo zabrinutost da su podaci o nacionalnim manjinama nedovoljni kako bi se valjano primijenili zakoni i politike usmjerene na nacionalne manjine. Kako bi se umanjili nedostaci vezani za postojee podatke o romskoj populaciji, Hrvatska je u okviru Desetljea za ukljuivanje Roma poduzela korake usmjerene na poboljanje kvalitete informacija o romskoj nacionalnoj manjini. Dostupni su mnogi pokazatelji vezani uz inicijativu

113

Desetljea za ukljuivanje Roma. Ipak jo uvijek postoje znaajni nedostaci i praznine. Ovo se posebno odnosi na redovito prikupljanje podataka, nasuprot povremene izrade studija i analiza.114 Nepouzdani podaci o stvarnom ukupnom broju Roma oteavaju dobivanje stvarne slike prikupljanjem podataka, jer stope nezaposlenosti, zavretka obrazovanja i slini indikatori ne mogu biti pouzdano izraunati. Kako bi se ovi nedostaci umanjili, Hrvatska je proaktivno iskoristila meunarodnu pomo dostupnu za ukljuivanje Roma kroz dostupne fondove EU i tehniku podrku. Takoer je ostvarena suradnja s uredom UNDP-a kako bi se revidirao i poboljao Akcijski plan Desetljea te bolje usmjerilo praenje i procjena uinka. Jedan od kljunih problema je dostupnost i nain prezentacije podataka o napretku mjera usmjerenih na ukljuivanje Roma. Strateki dokumenti predviaju izvore podataka i odgovorne institucije za neke od prioritetnih podruja, ali i dalje postoji manjak jasnih odredbi koje se tiu dostupnih podataka, moguih izvora podataka i institucija odgovornih za prikupljanje podataka i izvjetavanje. Takoer, podaci koji u predvieni za praenje i koji se mogu nai u izvjetajima su najee podaci o lanovima romske zajednice primateljima usluga i programa, ime se registrira apsolutni broj osoba obuhvaenih programima bez prikazivanja to ti brojevi razmjerno znae ili kako su povezani sa irim mjerama ishoda, odnosno rezultatima. Kako bi informacije koju daju brojani podaci imali pravu vrijednost, podatke je potrebno prikupljati na nain koji omoguuje usporedbu s brojkama u opisima za ukupnu populaciju, ili usporedbu broja osoba na koje je odreena mjera postigla eljeni uinak u odnosu na ukupan broj osoba obuhvaenih mjerom. Indikatori trenutno navedeni u izvjetajima o provedbi uglavnom su usredotoeni na ulazna sredstva/intervencije, kao to je broj akcija provedenih radi ostvarivanja odreenog cilja, te na izlazne rezultate u smislu broja korisnika obuhvaenih akcijom. Meutim, nedostaje mjerenje napretka u smislu ostvarivanja rezultata, odnosno ishoda/uinaka koji je intervencija imala za korisnike, sustav i ostvarivanje cilja. Jo jedan kljuni problem je nedostatak podataka o etnicitetu. Podaci disagregirani prema etnikoj pripadnosti potrebni su za jasnu sliku situacije i potreba romske nacionalne manjine. Jedino etniki disagregirani podaci mogu omoguiti tonu procjenu jaza izmeu Roma i ostalog stanovnitva u svim podrujima te tako omoguiti mjerenje napretka i provedbe na razini drave. Nedostatak etniki disagregiranih podataka povezan je s nemogunou postavljanja polaznih vrijednosti (referentnih podataka) za predviene mjere te posljedino onemoguuje usporedbu i evaluaciju kojom bi se moglo provjeriti jesu li mjere koje se provode uinkovite. Stoga je teko pratiti napredak provedbe. Uz injenicu da se Romi esto nerado deklariraju kao pripadnici romskog naroda, uzrok nedostatka etniki disagregiranih podataka lei u tome to u Republici Hrvatskoj podaci u statistikama openito nisu disagregirani prema pripadnosti etnikoj skupini ili nacionalnosti. U nekim se ministarstvima ipak prikupljaju etniki disagregirani podaci vezani uz romsku zajednicu. Kao glavna prepreka navode se postojea zakonska ogranienja za registraciju etnike pripadnosti korisnika, sadrana u lanku 8. Zakona o zatiti osobnih podataka, koji zabranjuje prikupljanje i
OSI, No Data No Progress Country Findings, 2010. <http://www.soros.org/initiatives/roma/articles_publications/publications/no-data-no-progress-20100628/no-data-no-progresscountry-reports-20100628.pdf>
114

114

analizu podataka graana bez njihova izravna pristanka. Osobni podatak definiran je u lanku 2. Zakona kao svaka informacija koja omoguava identifikaciju ispitanika. Meutim, lanak 7. istog Zakona doputa prikupljanje podataka ak i bez pristankaako je obrada podataka nuna radi ispunjenja zadataka koji se izvravaju u javnom interesu ili u izvravanju javnih ovlasti koje ima voditelj zbirke osobnih podataka... Budui da se u sluaju praenja provedbi strategija vladinih dokumenata radi o potrebi od ireg javnog interesa, odnosno o provedbi mjera predvienih stratekim dokumentima za ukljuivanje Roma, etniki disagregirano prikupljanje podataka spada u zakonom dozvoljenu kategoriju. Pored toga, budui da se podaci o zaposlenosti, obrazovanju i zdravstvu objavljuju u kumulativnom obliku, identiteti pojedinaca ne mogu biti povezani s prezentiranim statistikim podacima te su tako zatieni. Takoer, uvidom u statistike podatke koji se prikupljaju na svim razinama tijela dravne uprave vidljiv je nedostatak i neujednaenost u metodologiji prikupljanja statistikih podataka razvrstanih po spolu u odnosu na pripadnike/pripadnice romske nacionalne manjine. Stoga je nuna implementacija mjera koje e doprinijeti unaprjeenju prikupljanja podataka disagregiranih prema spolu, a u cilju dobivanja uvida u stvaran poloaj Roma/Romkinja. Ovo je u skladu s Preporukama koje je izradila Radna skupina za unaprjeivanje prikupljanja statistikih podataka o poloaju Romkinja u lokalnim zajednicama i cjelokupnom drutvu, u podruju obrazovanja, zapoljavanja, zdravstvene zatite te njihovog sudjelovanja u javnom i politikom ivotu, osnovana od strane Ureda za ravnopravnost spolova. Takoer, Odbor UN-a za uklanjanje diskriminacije ena, je nastavno na podneseno i pismeno nadopunjeno Drugo i tree periodiko izvjee115 Republike Hrvatske o napretku ostvarenom u primjeni UN Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena116 u svojim Zakljunim komentarima zatraio poduzimanje djelotvornih mjera za uklanjanje diskriminacije Romkinja, kako u drutvu openito tako i unutar njihovih zajednica. Naglaeno je da treba jaati potivanje njihovih ljudskih prava djelotvornim i proaktivnim mjerama, ukljuujui i privremene posebne mjere te je posebice istaknuta potreba da se u sljedeem izvjeu, s podacima razvrstanim prema spolu, opseno prikae poloaj ena i djevojica Romkinja vezano za njihove obrazovne mogunosti i postignua, dostupnosti slubi za zapoljavanje i zdravstvene zatite te sudjelovanju u javnom ivotu i odluivanju, posebno s obzirom na politike koje ih izravno pogaaju. Statistiki podaci sadrani u Izvjeu o provedbi Akcijskog plana za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za 2008. i 2009. godinu nisu bili iskazani po spolu. Prikupljanje statistikih podataka razvrstanih po spolu obveza je koja proizlazi iz lanka 17. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08) koji propisuje da svi statistiki podaci i informacije o osobama, koji se prikupljaju, evidentiraju i obrauju u tijelima dravne vlasti, tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravnim i fizikim osobama koje obavljaju djelatnost u skladu s propisima, moraju biti iskazani po spolu.

Zakljuni komentari UN Odbora za uklanjanje diskriminacije ena na Drugo i tree izvjee Republike Hrvatske prema lanku 18. Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena <http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/preuzimanje/biblioteka-ona/un-konvencija.pdf> 116 UN Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena, 18. prosinca 1979, izdanje Ureda za ravnopravnost spolva Vlade RH, 2009. <http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/preuzimanje/biblioteka-ona/14-UN-konvencija.pdf>

115

115

V.

OKVIR ZA PRAENJE PROVEDBE

V.1. OKVIR ZA PRAENJE PROVEDBE

Kako bi se poboljale metode praenja uinka mjera, pri izradi Strategije uzete su u obzir preporuke navedene u Okviru za praenje Desetljea za ukljuivanje Roma Hrvatska, koje daju smjernice za postavljanje indikatora za mjerenje uinka mjera u etiri glavna podruja ukljuivanja Roma obrazovanje, zapoljavanje, zdravlje i stanovanje. Obrazovanje: stope pohaanja podatak o najvioj razini zavrene kole, odnosno najveeg stupnja kojeg su pojedinci stekli stope zavravanja (osnovnog i srednjeg obrazovanja) - broj djece koja zavre ove razine obrazovanja za odreenu kolsku godinu, kao i praenje zavretka prema pojedinanim kolskim ocjenama stope odustajanja za osnovno i srednje obrazovanje stope upisa svih razina obrazovanja (osnovno, srednje, visoko obrazovanje) dobivanjem podataka o postotku lanova kuanstva osnovnokolske i srednjokolske dobi i usporediti sa brojem onih koji su stvarno ukljueni u obrazovni sustav na ovim razinama sudjelovanje u predkolskom odgoju vrste obrazovnih programa u osnovnim kolama koje pokazuju ue li romska djeca prema redovnom nastavnom planu ili prema prilagoenom programu sudjelovanje romske populacije u obrazovanju za odrasle (formalnom i neformalnom) stope pismenosti Zapoljavanje: stopa nezaposlenosti trajanje nezaposlenosti nezaposlenost treba pratiti prema stupnju obrazovanja zaposlenost prema spolu i zanimanju glavni izvori prihoda Zdravlje: stopa smrtnosti i smrtnosti novoroenadi stope procijepljenosti opseg pokrivenosti zdravstvenim osiguranjem - broja slubeno osiguranih te u odnosu na mogunosti da pacijent plaa doprinose za lijekove broje maloljetnikih trudnoa Stanovanje: kvaliteta stanovanja raspoloivi stambeni prostor po lanu kuanstva te tip stambenog prostora (stan, kua, baraka, daara/koliba, drugo/ili, niz soba ili bez soba). pristup kuanstava infrastrukturi (adekvatni izvori vode (voda iz vodovoda u stanu ili dvoritu) ili pristup energiji (prvenstveno struji), osnovnoj infrastrukturi (unutarnji toalet, pristup kupaonici ili odlagalitu otpada) i socijalnoj infrastrukturi (vrtii, kole, javni prijevoz, trgovine, ambulante) Strategija predvia uspostavljanje/organiziranje sveobuhvatnijeg sustava prikupljanja podataka iz svih segmenata. U sustavima prikupljanja podataka iz svih segmenata u kojima se nacionalna
116

strategija provodi bit e potrebno dopuniti obrasce, baze podataka i izvjetaje na nain da pruaju mogunost evidencije pripadnika nacionalnih manjina. Kroz ovaj sustav trebalo bi u svakom od segmenata biti mogue pruiti pokazatelje za pripadnike romske nacionalne manjine, prema dobi i spolu. Pored tijela nositelja provedbe mjera u aktivnosti praenja trebalo bi ukljuiti Dravni zavod za statistiku, kao i relevantne istraivake centre i institute. Takoer je potrebno voditi rauna o tome da se poloaj romskih zajednica razlikuje se ovisno o regiji u kojoj se nalaze. U cilju provedbe te praenja i evaluacije, potrebno je podrobnije objasniti regionalne razlike jer one i nadalje predstavljaju veliki izazov za osiguranje jednake razine dostupnosti socijalnih i zdravstvenih usluga. Za uspjeno praenje provedbe potrebno je takoer osigurati preduvjete provedbom dvije temeljne aktivnosti (predradnje): mapirati ugroene mikroregije i segregirana i marginalizirana naselja, kako bi se dobio pregled njihovog prostornog poloaja te jasna slika stanja u svakoj od tih regija i njihove meusobne razlike na nacionalnoj razini donijeti naputak (ili odredbu) o etniki disagregiranom prikupljanju podataka, te prikupljanju podataka razvrstano prema spolu i dobi, koji e biti prenesen na nie razine, kako bi se dobili jasni podaci o statusu romske nacionalne manjine u razliitim podrujima uspostaviti mehanizme za prikupljanje podataka o provedbi mjera i aktivnosti vezanih za ukljuivanje i poboljanje poloaja romske nacionalne manjine sa svih razina na kojima se aktivnosti odvijaju nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj, to ukljuuje podatke i pokazatelje tijela javne i izvrne vlasti, ali i podatke i pokazatelje aktivnosti i inicijativa civilnog sektora. Strategijom su predvieni sljedei naini prikupljanja podataka i praenja provedbe mjera i intervencija: Posebni cilj 1: Osigurati prikupljanje statistikih podataka o romskoj nacionalnoj manjini u RH (uz potivanje zatite osobnih podataka) razvrstanih po spolu i dobi. Definicija: Kako bi se postigao ovaj cilj, u suradnji s Dravnim zavodom za statistiku, unutar svakog tijela dravne uprave, u okvirima njegove nadlenosti bit e izraeni ujednaeni obrasci za praenje statistikih podataka razvrstanih po spolu i dobi pripadnika romske nacionalne manjine, s usporednim podacima u odnosu na ukupnu populaciju. Takoer, izradit e se i jednom godinje aurirati jedinstvena baza podataka o poloaju Roma i Romkinja pri Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina VRH Pokazatelji uinka: Izraen atlas mikroregija Izraeni obrasci za prikupljanje i praenje statistikih podataka razvrstanih po spolu i dobi; Uspostavljena baza podataka; dostupnost informacija o etnikoj dimenziji provoenja prava i pruanja drutvenih usluga Dravna tijela, javne ustanove i slube te javnost imaju potpune i pouzdane informacije relevantne za kontrolu i suzbijanje diskriminacije Uspostavljena baza podataka Rok: Tijekom 2013. godine Nositelj:
117

Tijela dravne uprave u suradnji s Dravnim zavodom za statistiku Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Posebni cilj 2: Unaprijediti metodologiju prikupljanja podataka o stopama siromatva, materijalnoj i socijalnoj deprivaciji, obrazovanju i zapoljavanju te kvaliteti ivljenja romske populacije Definicija: Implementirati nove statistike obrasce za centre za socijalnu skrb, domove socijalne skrbi te druge pruatelje usluga u sustavu socijalne skrbi, kojima e biti mogue praenje statistikih podataka o korisnicimama socijalne skrbi i po nacionalnoj pripadnosti, to e uz informatizaciju sustava socijalne skrbi omoguiti bolje praenje i ciljano provoenje mjera socijalne politike prema ovoj nacionalnoj manjini. Mjere u okviru ovog cilja ukljuit e analize izvjea centara za socijalnu skrb i drugih tijela (obiteljskih centara, zdravstvenih ustanova, obrazovnih ustanova, organizacija civilnog drutva, prikupljanje podataka i provoenje ciljanih istraivanja o uincima mjera socijalne zatite, dostupnosti i uincima socijalnih usluga, longitudinalna istraivanja s ciljem praenja pokazatelja vezanih uz socijalni status Roma i Romkinja, kontinuirano praenje pruanja pomoi socijalne skrbi od strane jedinica lokalne samouprave te snimanje stanja problematike romske populacije na podruju jedinica lokalne samouprave. Obrazloenje: Informatiko implementiranje novih statistikih obrazaca u centrima za socijalnu skrb, domovima socijalne skrbi te drugim pruateljima usluga u sustavu socijalne skrbi omoguit e praenje statistikih podataka o korisnicimama socijalne skrbi i po nacionalnoj osnovi, to e nadalje omoguiti bolje praenje i ciljano provoenje mjera socijalne politike prema pripadnicama romske nacionalne manjine. Pokazatelj uinka: Rezultati kvalitativnog i kvantitativnog istraivanja o siromatvu, materijalnoj i socijalnoj deprivaciji i kvaliteti ivota Polazna vrijednost: Rezultati kvalitativnog i kvantitativnog istraivanja o siromatvu, materijalnoj i socijalnoj deprivaciji i kvaliteti ivota (UNDP, Svjetska Banka, DG Regio Anketa kuanstava, 2011.) Izvori podataka: Istraivanja Nositelj aktivnosti: Ministarstvo socijalne politike i mladih u suradnji sa znanstvenim institucijama (npr. Studijski centar socijalnog rada, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, UNDP i dr.). Posebni cilj 3: Unaprijediti metodologiju prikupljanja podataka o zdravlju, zdravstvenim navikama i drugim zdravstvenim pokazateljima romske populacije. Definicija: Osmisliti i provoditi razliite alate kojima e se omoguiti sustavno prikupljanje podataka o zdravlju i zdravstvenim navikama romske populacije te na taj nain omoguiti sustavno praenje napretka provedenih mjera usmjerenih na poboljanje zdravstvene zatite i sveukupnog zdravlja romske populacije. Pokazatelj uinka: Broj i vrsta metoda i alata za prikupljanje podataka o zdravlju, zdravstvenim navikama i drugim zdravstvenim pokazateljima romske populacije.
118

Polazna vrijednost: Provedene epidemioloke ankete, ili obrasci za praenje kod obiteljskog lijenika preko Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH) Izvori podataka: Izvjea i evidencije tijela i slubi koje prikupljaju podatke o zdravlju Nositelj aktivnosti: Ministarstvo zdravlja u suradnji s Dravnim zavodom za statistiku i znanstvenim institucijama (npr. Studijski centar socijalnog rada, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, UNDP i dr). Posebni cilj 4: Unaprijediti metode praenja ukljuivanja, zastupljenosti i sudjelovanja romske nacionalne manjine u drutvenom, politikom i kulturnom ivotu zajednice. Definicija: U svrhu postizanja ovog cilja bit e izraena analiza o udjelu romske nacionalne manjine u stanovnitvu, razvrstano po rodnoj pripadnosti, na lokalnoj i regionalnoj razini u odnosu na zastupljenost u predstavnikim tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave radi ostvarivanja prava zastupljenosti propisanih Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Pokazatelj uinka: Izraena analiza drutvene i politike ukljuenosti Roma na temelju obrazaca za prikupljanje i praenje podataka Ostvarivanja prava na zastupljenost RNM u predstavnikim tijelima Izvor i nain prikupljanja: Popis stanovnitva 2011. godine Ankete Izvjea o djelatnostima udruga i potporama

V.2 MEHANIZMI ZA PRAENJE PROVEDBE (MONITORING)

Povjerenstvo za praenje provedbe Nacionalne strategije za ukljuivanje Roma od 2013. do 2020.godine U svrhu praenja provedbe cjelokupnog operativnog dijela Strategije Vlada Republike Hrvatske osnovat e Povjerenstvo za praenje provedbe Nacionale strategije za ukljuivanje Roma. Predsjednik Povjerenstva za praenje Nacionalne strategije za ukljuivanje Roma od 2013. do 2020. godine e biti jedan od potpredsjednika Vlade RH, zamjenik predsjednika Povjerenstva e biti zastupnik romske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru, a lanovi Povjerenstva e biti imenovani na paritetnoj osnovi iz reda predstavnika tijela i institucija Republike Hrvatske i predstavnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Strukturu, sastav, nadlenosti i druga pitanja vezana za djelovanje Povjerenstva utvrdit e Vlada RH posebnim odlukama.

119

V.3 ULOGE DIONIKA U PRAENJU PROVEDBE

Radi boljeg funkcioniranja mehanizama i aktivnosti praenja provedbe mjera i intervencija u okviru Strategije, potrebno je razmotriti i revidirati ulogu Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, kao i uloge Povjerenstva za praenje provedbe Nacionalnog programa za Rome i Radne skupine za praenje Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma. Nositelji mjera u domeni svojih resora bit e odgovorni za praenje i prikupljanje podataka o provedbi i o uinkovitosti mjera, na osnovu dogovorenih pokazatelja. Nositelji mjera izvjetavat e koordinacijsko tijelo o provedbi mjera u 12 mjesenim intervalima. Romska zajednica takoer treba biti aktivno ukljuena u procese prikupljanja podataka i praenja provedbe. Jedan od naina za ukljuivanje romske zajednice je putem osnivanja info-centara u mikro regijama radi snimanja stanja i detektiranja potreba pripadnika romske nacionalne manjine u lokalnoj zajednici. Potrebno je uspostaviti mehanizme za praenje provoenja Strategije na lokalnom i podrunom nivou kroz osnivanje opinskih, gradskih i upanijskih povjerenstava za praenje Strategije u jedinicama lokalne i podrune samouprave sa znaajnom zastupljenou romske nacionalne manjine. Povjerenstva se trebaju osnivati na principu paritetne zastupljenosti predstavnika tijela lokalne ili podrune samouprave i predstavnika romske nacionalne manjine. Takoer je jedan od moguih naina za uspostavu mehanizama za praenje, putem osnivanja radnih tijela za praenje provedbe na lokalnom nivou, u ije sastave treba ukljuiti predstavnike Roma i jedinica lokalnih i podrunih (regionalnih) samouprava. Aktivnosti praenja provedbe mjera na nivou jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave trebaju biti usklaene s aktivnostima praenja resornih tijela, odnosno Povjerenstva za praenje Nacionalne strategije za ukljuivanje Roma od 2013. do 2020. godine. Metodologija praenja provedbe Kako bi osigurali sustavno i svrhovito praenje provedbe potrebno je osmisliti i izraditi jednostavnu i provedivu metodologiju koja e osigurati razumijevanje svrhe procesa praenja i ukljuenosti svih dionika. Praenje provedbe Strategije provodit e se putem Izvjea o provedbi prateeg Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije za ukljuivanja Roma. ULJPPNM e imenovati tim strunjaka koji e izraditi metodologiju praenja provedbe Strategije po pojedinim resorima i razinama provedbe, te unificirani format izvjea. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Uloga ULJPPNM u praenju provedbe, prikupljanju i objedinjavanju podataka ukljuit e sljedee osnovne elemente: prikupljanje podataka od nositelja mjera jednom godinje, do kraja I. kvartala tekue godine za prethodnu godinu; objedinjavanje i obrada podataka u ULJPPNM tijekom II. kvartala tekue godine; izrada Izvjea o provedbi Akcijskog plana Strategije do kraja II. kvartala tekue godine. Nositelji mjera Nositelji mjera odgovorni su za praenje i prikupljanje podataka o provedbi i o uinkovitosti mjera na osnovu dogovorenih indikatora u okviru svojih nadlenosti. Nositelji mjera bit e duni izvjetavati jednom godinje koordinacijsko tijelo.

120

Nositelji mjera, putem Radnih skupina Povjerenstva, izrauju popis prioritetnih mjera koje je potrebno provesti tijekom tekue godine i predlau iznos predvienih novanih sredstava za ostvarivanje prioritetnih mjera. Romska zajednica Uloga romske zajednice u prikupljanju podataka i praenju provedbe mjera od velike je vanosti, stoga njeno sudjelovanje u aktivnostima praenja mora biti osigurano na svim razinama. Romska zajednica sudjelovat e u praenju provedbe putem svojih predstavnika u savjetodavnim i radnim tijelima te kroz rad vijea i predstavnika romske nacionalne manjine. Kako bi se omoguilo bolje ukljuivanje romske zajednice u procese praenja potrebno je osnovati centre za informiranje i podrku (info-centre) u mikroregijama. Uloga info-centara ukljuit e snimanje stanja i identificiranje potreba pripadnika romske manjine u lokalnoj zajednici, koordiniranje romske zajednice i resornih tijela, prikupljanje podataka i praenje provedbe programa namijenjenih usmjerenih na ukljuivanje romske zajednice.

Info-centri e se osnivati temeljem odluka Povjerenstva za praenje Nacionalne strategije za ukljuivanje Roma od 2013. do 2020. godine na osnovi prijedloga ULJPPNM u suradnji s romskim udrugama i JLP(R)S.

Provedbena tijela Na lokalnoj i regionalnoj razini dio praenja provedbe i prikupljanja podataka obavljat e ustanove javnog sektora koje obavljaju poslove i pruaju usluge od interesa za zajednicu, to takoer ukljuuje pruanje usluga pripadnicima romske manjine. Ove e ustanove kontinuirano i sustavno prikupljati podatke o pruenim uslugama povezanim s mjerama Strategije te korisnicima. Takoer je u svrhu boljeg praenja provedbe potrebno potaknuti osnivanje radnih tijela za praenje provedbe na lokalnom nivou. Iskustva dosadanje provedbe na lokalnoj razini ukazuje da su takva tijela djelotvornija ukoliko vodeu ulogu u takvim tijelima imaju elnici JLP(R)S.. Regionalna i lokalna vijea i predstavnici romske nacionalne manjine bi trebali, sukladno svojoj zakonom utvrenoj ulozi, aktivno sudjelovati u svim aspektima ove Strategije, ukljuujui provedbu i praenje. Praenje provedbe na lokalnoj razini takoer bi trebao biti jedan od zadataka centara za podrku i informiranje (info-centara) koji e biti osnovani u mikroregijama. Aktivnosti info-centara ukljuit e snimanje potreba pripadnika romske nacionalne manjine u lokalnoj zajednici, koordinaciju romske zajednice s resornim tijelima, prikupljanje podataka i praenje provedbe programa namijenjenih pripadnicima RNM. ULJPPNM u suradnji s romskim udrugama trebao bi koordinirati aktivnosti praenja provedbe mjera koje provode info-centri.

Domae i meunarodne organizacije i agencije Kako bi se osigurala to tonija procjena uinka mjera iz stratekih i operativnih dokumenata, u praenje provedbe mjera Strategije bit e ukljuene u meunarodne organizacije i agencije koje u svom fokusu imaju provedbu Desetljea za ukljuivanje Roma 2005. 2015., a koje su do sada aktivno pratile i analizirale provedbu stratekih dokumenata u Republici Hrvatskoj, ali i u svim
121

zemljama koje su pristupile Desetljeu i u kojima ive vee romske zajednice. Takoer, u praenje provedbe trebaju biti ukljueni i strunjaci/kinje i organizacije u Republici Hrvatskoj koje se bave praenjem i analizom statusa nacionalnih manjina i/ili statusa romske nacionalne manjine. REVIZIJA I EVALUACIJA Kako bi se osigurala usklaenost ciljeva i mjera Strategije s kretanjima vezanim uz ukljuivanje i promjenu socio-ekonomskog poloaja Roma, potrebno je provoditi srednjoronu i nezavisnu vanjsku evaluaciju te periodino revidiranje sadraja dokumenta. Za koordinaciju aktivnosti revizije bit e zaduen Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u suradnji s dionicima na nacionalnoj i lokalnoj razini, ukljuujui i romsku zajednicu kao ciljanu skupinu. Evaluacija U svrhu procjene rezultata i uinaka mjera definiranih u okviru ciljeva Strategije, periodino e biti organizirane evaluacije provedbe: Srednjorona (mid-term) evaluacija, sredinom 2014. godine - uz pomo nezavisnog strunjaka i aktivno sudjelovanje romskih udruga, usmjerena na analizu dostupnih primarnih podataka i fokusirane pilot ankete radi identifikacije trendova; Vanjska nezavisna evaluacija na kraju operativnog/akcijskog plana, u drugoj polovici 2015.godine, koristei participativne metode, uz aktivnu ukljuenost predstavnika RNM; provedbenih tijela, JLP(R)S te ostalih dionika. Evaluacijom e biti obuhvaeni dokumenti Strategije i prateeg Akcijskog plana vaeeg za period za koji se evaluacija provodi. Tijelo odgovorno za provedbu evaluacije i nositelj aktivnosti vezanih uz evaluaciju bit e Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Revizija Revizija se odnosi na Nacionalnu strategiju i na akcijske planove i provodi i u sluaju kada se na temelju izvjea utvrdi kako predvieni ciljevi ili mjere ne donose rezultate ili su neprovedivi. Revizijom se smatra brisanje odreenih ciljeva iz Strategije ili mjera iz akcijskog plana i/ili unoenje novih ciljeva u Strategiju ili mjera u akcijski plan, izmjena rokova, financijskih pokazatelja, glavnih nositelja i indikatora provedbe. Revizija moe biti redovita i izvanredna. Proces redovne revizije Nacionalne strategije ili akcijskog plana pokree Povjerenstvo za praenje Nacionalne strategije za ukljuivanje Roma od 2013. do 2020. godine. ULJPPNM e, u suradnji s nositeljima mjera, na osnovi praenja uinka i uspjenosti mjera koordinirati proces periodine revizije dokumenta Strategije i akcijskih planova. Proces revizije bit e zasnovan na rezultatima praenja uinka i uspjenosti mjera te rezultatima zakljucima i preporukama evaluacije provedbe mjera. Tijek postupka revizije bit e sljedei: 1. Nakon izrade izvjea detektirati slabosti u provedbi te izraditi preporuke za naredno razdoblje 2. Na temelju detektiranih slabosti i izraenih preporuka pokrenuti proces revizije ciljeva i mjera sadranih u dokumentu Strategije i pripadajuem Akcijskom planu vaeem za razdoblj provedbe obuhvaen revizijom. Revizijom e se utvrditi koje ciljeve i mjere treba zadrati, izostaviti iz dokumenta ili ih izmijeniti sukladno rezultatima provedbe i preporukama evaluacije.
122

3. ULJPPNM koordinira proces revizije s nositeljima mjera te sukladno detektiranim slabostima i izraenim preporukama revidira postojei dokument tijekom III. kvartala tekue godine. 4. Konaan prijedlog revidiranog dokumenta Strategije/akcijskog plana utvruje Povjerenstvo te ga predlae Vladi Republike Hrvatske koja ga usvaja u IV. kvartalu tekue godine s poetkom provedbe od 1. sijenja naredne godine. 5. Proces izvanredne revizije pokree Povjerenstvo za praenje Nacionalne strategije za ukljuivanje Roma samostalno ili na inicijativu romskih organizacija i institucija ili na inicijativu pojedinih nositelja mjera. Ukoliko se revizijom i evaluacijom utvrdi da je potrebno mijenjati pojedine mjere, istom e se provesti putem Izvjea o provedbi Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije. Za pokretanje postupka izvanredne revizije potrebno je Povjerenstvu za praenje provedbe Nacionalne strategije za ukljuivanje Roma podnijeti slubeni zahtjev za izmjenom konkretnih mjera u okviru Akcijskog programa uz argumentaciju potkrijepljenu konkretnim podacima

123

VI.

Provedba Strategije

VI.1 Uloge provedbenih tijela i partnera

Uspjena provedba ciljeva i mjera predvienih strategijom zahtijeva usklaeno i koordinirano djelovanje provedbenih partnera, ali i drugih dionika ije su aktivnosti usmjerene na ukljuivanje i poboljanje socio-ekonomskog poloaja Roma u Hrvatskoj. Ovo podrazumijeva uspostavu mehanizama za usklaeno vertikalnu i horizontalnu koordinaciju i djelovanje. Koordinaciju i usklaeno djelovanje potrebno je postii izmeu glavnih dionika koji ukljuuju Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina kao sredinju toku za procese ukljuivanja Roma u Republici Hrvatskoj, tijela dravne uprave, javne ustanove i servise, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, civilni sektor openito, te dionike iz redova romske nacionalne manjine, ukljuujui lanove i lanice ciljanih romskih zajednica. Ovo podrazumijeva djelovanje i suradnju viih i niih razina na relaciji ministarstva javne ustanove i servisi na regionalnoj i lokalnoj razini jedinice lokalne samouprave romske zajednice u oba smjera, od gore prema dolje i od dolje prema gore, ali takoer meusektorsku suradnju dionika na svim razinama. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina imat e ulogu kontaktne toke za praenje provedbe stratekih mjera od strane nositelja mjera i drugih ukljuenih aktera i dionika. To ukljuuje, izmeu ostalog, poticanje relevantnih tijela na provedbu mjera, odravanje partnerskog odnosa s romskom i meunarodnom zajednicom te pruanje svih potrebnih podataka i informacija vanjskom evaluacijskom timu, ali i relevantnih informacija zainteresiranoj javnosti. Kao kontaktna toka, ULJPPNM bi trebao biti sluba u koju se u redovitim vremenskim intervalima (minimalno jednom godinje) slijevaju sve vane informacije vezane za provedbu mjera i aktivnosti povezane s provedbom Akcijskog plana Strategije. Takoer treba imati pristup podacima i rezultatima praenja provedbe mjera svakog od nositelja mjera na nacionalnoj i lokalnoj razini. ULJPPNM bit e zaduen za iniciranje, koordinaciju i provedbu evaluacije i revizije stratekog dokumenta i pripadajuih akcijskih planova. Ured e takoer biti nositelj odreenih mjera u okviru Strategije radi kojih e raspisivati natjeaje za financijske potpore, organizirati edukacije te pratiti uspjenost ne samo cjelokupne strategije, ve i vlastitih mjera. Tijela dravne uprave i ustanove javnog sektora Tijela dravne uprave i ustanove javnog sektora bit e odgovorne za provedbu mjera i aktivnosti sadranih u dokumentima Strategije i pripadajuih akcijskih planova u okviru svojih resora. Tijela dravne uprave izradit e vlastite planove djelovanja sukladno ciljevima i mjerama postavljenim u Strategiji za ukljuivanje Roma. Sukladno akcijskim planovima osigurat e i alocirati potrebna sredstva za svaku od mjera. Nadalje TDU e nadzirati i koordinirati provedbu mjera na lokalnoj razini putem ustanova i slubi u okviru njihovih resora (vertikalna koordinacija i komunikacija). Takoer e u svrhu uinkovite provedbe mjera uspostavljati meuresornu suradnju na svim razinama (horizontalna komunikacija i koordinacija). Ustanove javnog sektora provodit e mjere Strategije na lokalnoj razini u skladu sa svojim nadlenostima.
124

Tijela dravne uprave trebaju dodatno unaprijediti meuresornu suradnju. Mjeseni operativni sastanci nadlenih tijela uvedeni u rujnu 2010., na kojima se meusobno informira i diskutira o provedenim i planiranim aktivnostima vezanim za strateke dokumente za ukljuivanje Roma bit e nastavljena. Pored meuresorne suradnje potrebno je uspostaviti i intenzivniju i kvalitetniju suradnju s jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave kako bi provedba mjera na lokalnoj razini bila uinkovitija. Tijela dravne uprave takoer e donositi srednjorone politike i alatke za provedbu tih politika, te birati tijela partnere, ukljuujui organizacije civilnog drutva koje imaju kapacitet za provedbu mjera i aktivnosti usmjerenih na ukljuivanje Roma te pratiti uinkovitost provedbe i postignue rezultata u odnosu na zacrtane politike. Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave Uloga jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave kljuna je za provedbu mjera i ostvarivanje ciljeva zacrtanih Strategijom. Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave na ijim podrujima su smjetene i ive romske zajednice nose odgovornost za ukljuivanje i poboljanje poloaja pripadnika romske zajednice na lokalnoj razini. O razini njihove ukljuenosti u provedbu mjera obuhvaenih Strategijom, uvelike ovise i rezultati i uinci ovih mjera. Svakako od posebnog je znaaja, i o njoj uvelike ovisi kvalitetna provedba mjera, suradnja izmeu vlasti na dravnoj razini i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Veina mjera stratekih dokumenata planirana je na nacionalnoj razini. Inicijative za poboljanje statusa Roma veinom dolaze s viih razina (dravne uprave) i organizacija civilnoga drutva koje djeluju u glavnomu gradu. Istovremeno, kako sredinje vlasti ne mogu biti u doticaju s nizom konkretnih problema s kojima se susreu lokalne vlasti, nedostaje im dovoljno saznanja o problemima s kojima se suoavaju vlasti na lokalnoj razini. Stoga je vano ostvarivanje suradnje viih i niih razna vlasti. U tom je kontekstu vano spomenuti i znaaj suradnje prvostupanjskih tijela dravne uprave u upanijama i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave kako bi se stvorile jae poveznice izmeu nacionalnih politika i njihove provedbe na lokalnoj razini. Uloga jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave treba obuhvatiti sljedee: Sudjelovanje u mapiranju romskih zajednica na svojem podruju. JLP(R)S imaju uvid i saznanja o prostornom poloaju te drugim specifinostima romskih zajednica koje ive na njihovim podrujima. Stoga bi trebale biti ukljuene i aktivno sudjelovati u provedbi mapiranja romskih zajednica te odreivanju njihovog socio-ekonomskog statusa. Izrada opinskih, gradskih i upanijskih akcijskih planova za ukljuivanje Roma jedna je od aktivnosti od posebnog znaaja za provedbu mjera Strategije. Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave u kojima romska nacionalna manjina ostvaruje pravo na izbor vijea ili predstavnika e na temelju Strategije i njoj pripadajuih/prateih akcijskih planova izraditi i donijeti lokalne i podrune akcijske planove koji e sadravati prioritetne mjere s nositeljima i rokovima za ukljuivanje i poboljanje poloaja romske nacionalne manjine na lokalnoj razini, sukladno uoenim specifinim potrebama i problemima. U izradu lokalnih i podrunih akcijskih planova trebaju biti ukljueni svi dionici na lokalnoj razini, a neizostavno vijea i predstavnici romske nacionalne manjine, romske udruge i lanovi/ce lokalnih romskih zajednica.

125

Radi uspjene provedbe ciljeva Strategije i mjera akcijskih planova osnovat e se povjerenstva lokalne i podrune samouprave za praenje nacionalne strategije na svom podruju. Predsjednik povjerenstva e biti elnik lokalne, odnosno podrune samouprave, zamjenik pripadnik romske nacionalne manjine, a lanovi Povjerenstva e biti imenovani na paritetnoj osnovi iz reda predstavnika tijela i institucija lokalne ili podrune samouprave i predstavnika romske nacionalne manjine. Osnivanje centara za podrku i informiranje (info-centara) u upanijama u kojima ivi vei broj romske populacije, odnosno vee romske zajednice. Info-centri e biti alat za doseg to je mogue veeg broja pripadnika romske zajednice na lokalnoj razini, posebice u marginaliziranim romskim naseljima, a njihova uloga e biti viestruka i ukljuivat e aktivnosti iz svih podruja obuhvaenih Strategijom. Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave suraivat e u okviru svojih nadlenosti i ovlasti, s tijelima dravne uprave na provedbi mjera definiranih Strategijom, kako bi se poveala njihova uinkovitost i utjecaj. Takoer e sudjelovati u procesima evaluacije i revizije nacionalnih stratekih dokumenata te planiranju i kreiranju revidiranih ili novih dokumenata usmjerenih na ukljuivanje i poboljanje poloaja romske nacionalne manjine. JLP(R)S u okviru svojih nadlenosti, a temeljem svojih akcijskih planova, obavljat e aktivnosti i provoditi mjere usmjerene na poboljanje uvjeta ivota romske zajednice na svojim podrujima. Sukladno svojim planovima i nadlenostima, osigurat e i alocirati sredstva potrebna za provedbu mjera sadranih u njihovim akcijskim planovima za ukljuivanje Roma. U svrhu poboljanja kvalitete ivota i poloaja romske nacionalne manjine u zajednicama u kojima ive JLP(R)S e uspostaviti intenzivniju suradnju s vijeima i predstavnicimama romske nacionalne manjine u provedbi mjera i aktivnosti usmjerenih na ukljuivanje Roma. Civilni sektor Civilni sektor ima vanu ulogu u ostvarivanju ciljeva Strategije. Uloga civilnog sektora je viestruka ogleda se u pokretanju i provedbi inicijativa kroz projekte usmjerene na rjeavanje razliitih problema romskih zajednica, suradnji s institucijama vladinog sektora na provedbi manjih projekata, ukljuivanju organizacija civilnog drutva kao pruatelja usluga i informacija za graane, ali i na razini kreiranja politika. Posebno je znaajna uloga Romskih vijea i udruga za provedbu mjera usmjerenih na ukljuivanje Roma i poboljanje njihovog socio-ekonomskog poloaja. Stoga vijea romske nacionalne manjine i romske udruge trebaju preuzeti aktivnu ulogu u provedbi mjera zacrtanih Strategijom te veu odgovornost za postizanje eljenih rezultata i uinaka Strategije. Kljuna uloga civilnog sektora je sudjelovanje u praenju provedbe cjelokupne strategije. Kada se govori o praenju provedbe mjera Strategije, romski civilni sektor odgovoran je u prvom redu romskim zajednicama. Predstavnici/ce romskog civilnog sektora trebaju biti aktivni sudionici redovitog praenja, sudionici evaluacija i revizija te lanovi Povjerenstva za praenje. Njihov zadatak je da redovito izvjetavaju romske zajednice o tijeku provedbe i ostvarenim rezultatima. Kako bi civilni sektor mogao ispuniti ovu ulogu, romske udruge i vijea moraju imati kapacitete potrebne za planiranje, provedbu i praenje mjera i aktivnosti usmjerenih na ukljuivanje romske zajednice, za to je potrebna sustavna i odgovarajua edukacija.

126

Takoer je potrebno ojaati vijea i predstavnike romske nacionalne manjine na lokalnoj razini kako bi mogla u potpunosti vriti svoju funkciju savjetodavnih tijela te se kvalitetno ukljuiti u provedbu i praenje uinaka mjera. Uz to, potrebno je osnaiti meusektorsku suradnju izmeu tijela vlasti na svim razinama, organizacija civilnog drutva i vijea romske nacionalne manjine te u tu svrhu nastaviti praksu redovitih meusektorskih sastanaka otpoetu u 2010. godini.

VI.2 Financijski okvir provedbe Strategije

Za provedbu mjera predvienih u okviru ciljeva Strategije potrebno je osigurati financijska sredstva iz raspoloivih izvora, koji ukljuuju sredstva iz dravnog prorauna i prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te sredstva iz meunarodnih izvora, u prvom redu raspoloivih fondova Europske unije, ali i drugih fondova usmjerenih na ukljuivanje socijalno iskljuenih skupina, ili ciljano na ukljuivanje Roma. Iznosi potrebni za provedbu svake mjere bit e precizno utvreni prateim Akcijskim planovima, a u okviru Strategije u narednom trogodinjem razdoblju, Akcijskim planom za provedbu Nacionalne strategije za ukljuivanje Roma od 2013. do 2020. godine za razdoblje od 2013. do 2015. godine. Ciljane vrijednosti tijela, ureda i ustanova nositelja mjera predvienih Strategijom, bit e uvrtene u pratee akcijske planove. IZVORI FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU STRATEGIJE
SREDSTVA IZ EU FONDOVA PREDPRISTUPNI FONDOVI IPA, PROGRAMI UNIJE I INSTRUMENTI KOHEZIJSKE POLITIKE

Do ulaska u Europsku uniju, Republici Hrvatskoj na raspolaganju su sredstva iz pretpristupnih fondova, kroz program IPA - Instrument pretpristupne pomoi Europske unije. U pripremnom razdoblju osobitu pozornost valja posvetiti procesu izrade Nacionalnog programa reformi, te programiranja za financijsku perspektivu 2014-2020, te na prikladan nain ukljuiti ciljeve, mjere i aktivnosti Nacionalne strategije i Akcijskog plana u relevantne dokumente, kako bi se osigurala mogunost irokog spektra intervencija do 2020.g. Instrument pretpristupne pomoi (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance - IPA) pretpristupni je program za razdoblje od 2007. do 2013. godine koji zamjenjuje dotadanje programe CARDS, Phare, ISPA i SAPARD. Osnovni su ciljevi programa IPA potpora dravama kandidatkinjama i dravama potencijalnim kandidatkinjama u usklaivanju zakonodavstva s pravnom steevinom EU te provedbi usklaenih propisa, kao i u pripremama za koritenje fondova koji e Hrvatskoj biti na raspolaganju kao dravi lanici Unije (strukturni i poljoprivredni fondovi, Kohezijski fond). Program IPA uspostavljen je Uredbom Vijea br. 1085/2006, a 12. lipnja 2007. godine donesena je Uredba Komisije br. 718/2007 (hrv./engl.) o provedbi Uredbe Vijea EU o uspostavi IPA
127

programa. Uredbom Komisije br. 80/2010 od 28.01.2010. mijenja se i dopunjuje Uredba Komisije br. 718/2007. Osnovni ciljevi programa IPA su pomo dravama kandidatkinjama i dravama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklaivanju i provedbi pravne steevine EU te priprema za koritenje Strukturnih fondova. Financijska vrijednost programa IPA za sedmogodinje razdoblje iznosi 11,468 milijardi eura. Republika Hrvatska korisnica je IPA programa i to od 2007. godine do trenutka stupanja u lanstvo EU. Za sveukupnu koordinaciju programa IPA u RH zadueno je MRRFEU, a za sveukupno financijsko upravljanje Ministarstvo financija. Financijska vrijednost programa IPA za sedmogodinje razdoblje iznosi 11,468 milijardi eura. Prema Viegodinjem indikativnom financijskom okviru za Republiku Hrvatsku, u razdoblju od 2011. do 2013. godine, Republika Hrvatska e primiti indikativnu alokaciju od oko 479 milijuna eura podijeljenu po sljedeim sektorima:
Indikativne financijske alokacije po sektoru (milijun ) 2011 2013 Pravosue i unutarnji poslovi i temeljna prava Reforma javne uprave Okoli i klimatske promjene Transport Razvoj privatnog sektora Socijalni razvoj Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj Drugo (projekti koji se tiu pravne steevine EU) Ukupno Period 2011 - 2013 64.50 8.60 77.40 77.40 51.60 60.20 90.30 430.00* 15 % 2% 18 % 18 % 12 % 14 % 21 % 100 %

* Tablica ne ukljuuje alokacije za komponentu IPA II, Prekogranina suradnja, koja je predmet posebnog Viegodinjeg indikativnog programskog dokumenta.

PREGLED DOSTUPNIH INSTRUMENATA I PROGRAMA

Instrument pretpristupne pomoi Europske unije IPA

IPA Ipomo u tranziciji i izgradnja institucija ukljuuje mjere izgradnje institucija i s njima povezanog ulaganja u Republiku Hrvatsku s ciljem ispunjavanja kriterija za pristupanje EU, a s naglaskom na ispunjenje politikih, ekonomskih i kriterija kojima se omoguuje ispunjenje obveza nakon punopravnog primanja Hrvatske u lanstvo EU. IPA II prekogranina suradnja, prioriteti kojeg su poticanje prekogranine suradnje; odrivi razvoj okolia; razvoj trita gospodarski razvoj; poboljanje suivota na vanjskim granicama EU; poboljanje kvalitete ivota u graninim podrujima; izgradnja kapaciteta
128

lokalnih/regionalnih/nacionalnih institucija za provedbu EU programa. Ukupna alokacija za RH u okviru IPA komponente II prekogranina suradnja, za trogodinje razdoblje od 2007. do 2009. godine iznosi oko 40 milijuna eura, a predlagatelji projekta moraju biti neprofitne pravne osobe. IPA III regionalni razvoj, koja podupire infrastrukturne projekte u sektorima zatite okolia i prometa kao i programe poticanja konkurentnosti i regionalnog razvoja. Ova sastavnica predstavlja nastavak programa ISPA i komponente gospodarske i socijalne kohezije programa Phare te predstavlja pripremu za koritenje Europskog fonda za regionalni razvoj nakon pristupanja. Potencijalni korisnici su tijela dravne uprave, javne i znanstvene ustanove te poslovna zajednica. IPA IV razvoj ljudskih potencijala,koja podupire mjere usmjerene na poticanje zapoljavanja, obrazovanja i usavravanja te socijalno ukljuivanje, kao pretea Europskog Socijalnog Fonda (eng. ESF),financira projekte na podruju socijalne kohezije u svrhu ostvarivanja ciljeva Europske strategije za zapoljavanje. Strateki dokument koji je podloga za program je Operativni program Razvoj ljudskih potencijala 2007-2011 u podruju zapoljavanja, socijalne ukljuenosti i obrazovanja. U sklopu operativne strukture tijelo nadleno za Operativni program je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava (MRMS), dok su za pojedine mjere odgovorni MRMS i Ministarstvo socijalne politike i mladih i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), pri emu su Hrvatski zavod za zapoljavanje (HZZ, Odjel za financiranje i ugovaranje projekata EU) i Agencija za strukovno obrazovanje (Odjel za financiranje i ugovaranje IPA programa) zadueni za provedbu odnosno ugovaranje. U uvjetima decentraliziranog sustava provedbe EU projekata, Delegacija Europske unije zadrala je ulogu prethodnog (ex-ante) odobrenja postupaka natjeaja i ugovaranja, korisnike institucije izrauju Upute za prijavitelje/Opise posla/Tehnike specifikacije, dok su za izradu natjeajne dokumentacije odgovorna provedbena tijela. Potencijalni korisnici su tijela dravne uprave, javne ustanove, socijalni partneri i nevladine udruge. IPA V ruralni razvoj /IPARD - natjeaji su u 2012. godini provedeni za mjere: 101 "Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice", 103 "Unaprjeenje prerade i trenja poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja; 301 "Poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture" i 302 " Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti".

Programi Unije
Programi Unije predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska unija u svrhu promicanja suradnje izmeu drava lanica u razliitim podrujima povezanim sa zajednikim politikama EU. Programi Unije su, temeljem posebne stavke u Opem proraunu EU, u pravilu namijenjeni dravama lanicama Europske unije, ali neki od njih otvoreni su i dravama koje se nalaze u procesu pribliavanja Uniji. Kao takvi smatraju se jednim od vanijih instrumenata pretpristupne strategije, odnosno upoznavanja drava kandidatkinja za lanstvo u EU s metodama rada Europske unije te njihovu integraciju u sektorske politike Unije u oekivanju pristupanja.

129

U Republici Hrvatskoj aktualno je 17 programa Unije ija su sredstva namijenjena za pruanje potpore zemljama lanicama za provedbu projekata i programa u okviru razliitih podruja, kao to su konkurentnost, poduzetnitvo, komunikacijske tehnologije, inteligentna energija, mediji, kultura, i druga. Dva od ovih programa su od osobite vanosti za s postizanje ciljeva Desetljea za ukljuivanje Roma 2005. 2015. te ciljeva Strategije: Drugi program aktivnosti Zajednice u podruju zdravstva 2008. - 2013. (Second programme of Community action in the field of health 2008-2013) je kljuno sredstvo kojim Europska komisija ostvaruje ciljeve Strategije EU za zdravstvo. Uspostavljen je za razdoblje od 1. sijenja 2008. do 31. prosinca 2013. godine. Ciljevi programa su: poboljati zdravstvenu sigurnost graana; promicanje zdravlja, ukljuujui smanjenje zdravstvenih nejednakosti te promicanje zdravog starenja; irenje informacija o zdravlju, razmjena znanja i najbolje prakse u zdravstvenim pitanjima. Program Zajednice za zapoljavanje i socijalnu solidarnost (eng. Employment and Social Solidarity Programme - PROGRESS) Program Unije za zapoljavanje i socijalnu solidarnost uspostavljen je Odlukom Parlamenta i Vijea 1672/2006/EC. Proraun mu je 743,25 milijuna eura za sedmogodinje razdoblje trajanja. Sastoji se od pet komponenti: (1) Zapoljavanje (Employment): podupire provedbu Europske strategije zapoljavanja (European Employment Strategy). (2) Socijalna zatita i ukljuivanje (Social protection and inclusion): podupire provedbu Modela otvorene koordinacije u podruju socijalne zatite i ukljuenosti u drutvo. (3) Radni uvjeti (Working conditions): podrava poboljanje radne okoline i radnih uvjeta, to ukljuuje zdravlje i sigurnost na poslu. (4) Raznolikost i borba protiv diskriminacije (Diversity and combating discrimination): financira aktivnosti vezane uz uinkovitu implementaciju principa nediskriminacije i promoviranja europske politike potovanja raznolikosti. (5) Ravnopravnost spolova (Gender Equality): ima za cilj provedbu Strategije za ravnopravnost izmeu ena i mukaraca 2010.-2015.117 i Europskog pakta o ravnopravnosti spolova te podrava uinkovitu provedbu ravnopravnosti i jednakosti spolova. U programu PROGRESS mogu sudjelovati tijela regionalne i lokalne uprave, agencije i zavodi za zapoljavanje, dravni statistiki uredi, strunjaci i savjetnici za istraivanja, sveuilita i istraivaki centri, mediji, nevladine udruge (poglavito udruge lanice europskih mrea udruga), socijalni partneri.

Instrumenti kohezijske politike

Nakon pristupanja Europskoj uniji, Republici Hrvatskoj postat e dostupni Instrumenti kohezijske politike: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond (ESF) i Kohezijski fond koji su u financijskoj perspektivi od 2007. 2013. Ciljevi instrumenata su: konvergencija, regionalna konkurentnost i zapoljavanje te teritorijalna suradnja. Ukupna financijska alokacija za instrumente je 308 milijardi eura. Zajednika pravna osnova im je Uredba Vijea 1083/2006. Europski fond za regionalni razvoj - (engl. European regional development fund -ERDF) ima za cilj jaanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju izmeu regija unutar EU. Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetnitva. Republici
117

http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/images/pdf/18-eu-strategija1.pdf 130

Hrvatskoj e ERDF biti otvoren nakon pristupanja. Pomo iz ovog fonda usmjerava se na statistike prostorne jedinice prema EU klasifikaciji tzv. NUTS regije. Ciljevi - kategorije intervencija EU pomoi u programskom razdoblju 2007. - 2013. su 'konvergencija', 'regionalna konkurentnost i zapoljavanje' te 'europska teritorijalna suradnja'. Cilj 'konvergencija' obuhvaa regije koje odgovaraju razini NUTS-a II i regije u kojima je BDP (eng. GDP) po glavi stanovnika ispod 75% EU prosjeka. Ima za zadatak ubrzati pribliavanje najslabije razvijenih zemalja lanica i regija poboljanjem uvjeta za rast i zapoljavanje, kroz poveanje i poboljanje kvalitete investiranja u fiziki i ljudski kapital, razvoj inovacija i drutva znanja, prilagodljivost gospodarskih i drutvenih promjena, zatitu i poboljanje okolia kao i administrativne uinkovitosti. Europski socijalni fond - Ciljevi Europskog socijalnog fonda su smanjenje razlika u ivotnom standardu i blagostanju u dravama lanicama Europske unije i njihovih regija, te time promicanje gospodarske i socijalne kohezije. Naglaava se promicanje zapoljavanja u EU, te pomo europskim tvrtkama i radnoj snazi u to uspjenijem suoavanju s globalnim izazovima, sljedeim djelovanjima: Sredstva se dijele u cijeloj Zajednici i u svim regijama, posebno u onima gdje gospodarski razvoj usporen. Poboljanje kvalitete ivota graana EU omoguavanjem njihovog stjecanja vjetina i boljih mogunosti zapoljavanja. U svrhu ostvarivanja navedenih ciljeva za razdoblje od 2010.-2013. godine dravama lanicama EU dodijeljeno je 75 milijardi eura. Kohezijski fond je financijski mehanizam za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na podruju prometa i zatite okolia u svrhu postizanja gospodarske i socijalne kohezije Europske unije te poticanja odrivog razvoja. Drugi strani/meunarodni izvori financiranja Osim fondova Europske unije kao izvora financiranja za provedbu mjera predvienih strategijom, bit e koritena i sredstva iz drugih raspoloivih meunarodnih izvora. Za provedbu mjera Nacionalnog programa za Rome u okviru aktivnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta bit e koritena sredstva Fonda za obrazovanje Roma (REF), koja su ukljuena u proraun za 2012. te projekcije za 2013. i 2014. godinu. Mogui drugi izvori su Fondacije otvoreno drutvo (OSI), programa Ujedinjenih Naroda, Svjetske Banke i drugih potencijalnih izvora.

131

VI.3 Vremenski okvir provedbe

Vremenski okvir provedbe mjera predvienih u okviru svakog pojedinanog cilja bit e precizno definirane prateim trogodinjim akcijskim planovima, a do 2020. godine predvien je sljedei vremenski okvir aktivnosti vezanih uz osnovnih etapa u provedbi Strategije: Usvajanje Strategije od strane Vlade Republike Hrvatske 4. kvartal 2012. godine Izrada Akcijskog plana sukladno ciljevima strategije 4. kvartal 2012. godine Usvajanje Akcijskog plana 1. kvartal 2013. godine Uspostava mehanizama za praenje provedbe Strategije/Akcijskog plana 1. kvartal 2013.godine Mapiranje mikro regija, provedba potrebnih analiza i prikupljanja podataka za postavljanje poetnih vrijednosti za mjere gdje je to potrebno 1. kvartal 2013. godine Provedba mjera kontinuirano od 2013. do 2020.godine Praenje provedbe mjera kontinuirano od 2013. do 2020. godine Izrada trogodinjih akcijskih planova JLP(R)S 1. kvartal 2013. godine Uspostavljanje mehanizama - povjerenstava za praenje provedbe lokalnih i podrunih akcijskih planova 2. kvartal 2013. godine Srednjorona evaluacija 2. kvartal 2014. godine Vanjska evaluacija 3. kvartal 2015. godine Revizija strategije 4. kvartal 2015

2012. 2020. Aktivnost Usvajanje Strategije od strane Vlade RH Izrada akcijskog plana Usvajanje Akcijskog plana Uspostava mehanizama za praenje Mapiranje mikro regija, provedba analiza, prikupljanje podataka, postavljanje poetnih vrijednosti Provedba mjera Praenje provedbe Izrada trogodinjih akcijskih planova JLP(R)S Uspostavljanje mehanizama za praenje provedbe akcijskih planova JLP(R)S Srednjorona evaluacija Vanjska evaluacija Revizija strategije
132
2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

VI.4 Oekivani rezultati i postignua Strategije

Nacionalnom strategijom za ukljuivanje Roma od 2013. do 2020. godine postavljene su smjernice za postizanje sutinskih i trajnih promjena socio-ekonomskog poloaja romske nacionalne manjine u Hrvatskoj te za postizanje sveukupnog poboljanja poloaja romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj smanjivanjem viedimenzionalnog socio-ekonomskog jaza izmeu romskog i ostalog stanovnitva te na usklaen i postizanje potpunog ukljuivanja Roma u sve segmente drutva i zajednice. Opim i posebnim ciljevima te mjerama Strategije nastoji se osigurati sveobuhvatan pristup temeljen na meusobnoj povezanosti mjera i intervencija u razliitim podrujima. Ovakav pristup zahtijeva dobru koordiniranost razliitih tijela i sektora, ali i aktivnu ukljuenost same romske zajednice. Postavljeni su pokazatelji rezultata i uinaka/utjecaja mjera koji e omoguiti praenje implementacije i provedbe mjera i aktivnosti kako bi se omoguilo pravovremena procjena postignua te upravljanje procesom ukljuivanja romske zajednice u svim procesima obuhvaenim strategijom. Pored pokazatelja, potrebno je postaviti parametre za procjenu oekivanih rezultata i postignua koji e definirati to ta postignua i rezultati podrazumijevaju. Smatrat e se da su Strategijom postignuti eljeni uinci i postignua ukoliko se: Mapiranjem podruja u kojima se nalaze romske zajednice i u kojima ive Romi dobije jasna slika stanja i statusa romskih zajednica u Hrvatskoj koja e omoguiti jasno definiranje ugroenih mikroregija te segregiranih i marginaliziranih naselja. Jasna slika stanja omoguit e bolju procjenu potreba u razliitim romskim zajednicama te tako omoguiti ciljani pristup svakoj od njih, umjesto uhodanog pravocrtnog i jednoobraznog pruanja socijalnih usluga neovisno o statusu njihovih stanovnika. Nastavno, smatrat e se da je uinak postignut ukoliko se osigura ciljani i prilagoeni pristup romskim zajednicama sukladno njihovim potrebama. Uspostave funkcionalni i uinkoviti mehanizmi za provedbu i praenje provedbe mjera i aktivnosti definiranih Strategijom. Ovo podrazumijeva bolju vertikalnu i horizontalnu povezanost svih nositelja mjera i dionika ukljuenih u provedbu mjera i aktivnosti, na svim razinama, te uspostavu uinkovite meusektorske komunikacije i koordinacije te povezano, ciljano i usklaeno meusektorsko djelovanje na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini Uspostave multisektorski mehanizmi za provedbu mjera na lokalnoj razini. Ovo podrazumijeva uspostavu multi-sektorskih info-centara (centara za podrku i informiranje) u svim podrujima u kojima ive vee romske zajednice. Info-centri e omoguiti kontinuirano prisutnost provoditelja mjera na terenu, u romskim zajednicama te pravovremeno i kvalitetno pruanje podrke, socijalnih usluga i informacija stanovnicima segregiranih i marginaliziranih naselja. Ovi timovi neizostavno e ukljuivati educirane i kvalificirane Rome/Romkinje. Postigne intenzivnije i aktivnije ukljuivanje jedinica lokalne i podrune (regionalne samouprave) u provedbu mjera obuhvaenih Strategijom. Ovo podrazumijeva izradu upanijskih akcijskih planova za ukljuivanje Roma te djelovanje sukladno njima, povezano i koordinirano djelovanje dionika na regionalnoj i lokalnoj razini i uspostavu uinkovitih mehanizama za praenje provedbe i uinka usklaeno s mehanizmima uspostavljenim na nacionalnoj razini.
133

Postigne vea ukljuenost romske zajednice u planiranju, provedbi i praenju uinka i rezultata mjera i aktivnosti. Ovo podrazumijeva aktivnu ulogu i preuzimanje vee odgovornosti Roma za postizanje pozitivnih uinaka mjera Strategije u poboljanju njihovog socio-ekonomskog poloaja te povean osjeaj vlasnitva nad rezultatima intervencija. Takoer e se smatrati da su Strategijom postignuti eljeni uinci ako se praenjem pokazatelja i mjerenjem postignua uoe planirane pozitivne promjene u svim podrujima. To izmeu ostalog ukljuuje promjene u podruju obrazovanja, koje e se oitovati u poveanoj stopi zavrnosti obrazovnih programa na svim razinama obrazovanja te postizanje bolje kvalitete usvojenog znanja i u konanici vei broj Roma sa zavrenim viim stupnjevima obrazovanja. Ove promjene ukljuuju i pozitivne pomake u smanjenju diskriminacije i socijalne iskljuenosti Roma u svim podrujima, poveanu stopu zapoljavanja i ukljuivanja u trite rada, poboljane uvjete ivota i stanovanja, te rijeena statusna pitanja veine Roma.

134

VI.5 Dodatne preporuke

URED ZA LJUDSKA PRAVA I PRAVA NACIONALNIH MANJINA Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koordinira provedbu mjera sadranih u stratekim dokumentima RH za ukljuivanje Roma od strane ministarstava i ureda, a u suradnji s civilnim sektorom. Istovremeno, Ured koordinira samo praenje, odnosno vanjsku evaluaciju mjera. Ove bi dvije funkcije trebale biti jasno razgraniene. Preciznije funkcija Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina kao kljunog koordinacijskog tijela, toke prikupljanja i pruanja informacija i podataka trebala bi biti sauvana i ojaana spram lokalne razine vlasti, dok bi funkcija vanjskog praenja i evaluacije (vanjska formativna evaluacija) trebala biti povjerena drugom nezavisnom i strunom tijelu u odreenim vremenskim intervalima. Radi bolje koordinacije aktivnosti praenja provedbe mjera i intervencija potrebno je dodatno ojaati kapacitete Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na nain da se postojea struna sluba Ureda ojaa vanjskim suradnicima na lokalnoj razini (npr. Meimurska upanija, Osjeko-baranjska upanija, Grad Zagreb, Rijeka, Istra i Primorje), koji bi pod jasno ureenim uvjetima koje zadaje Ured poticali provedbu i koordinirali mjere u jednoj lokalnoj zajednici. PREDKOLSKO OBRAZOVANJE Potrebno je snanije promicati ukljuivanje djece u predkolski odgoj i osigurati vie mogunosti za obrazovanje u integriranim skupinama. Potrebno je pojaati angaman vijea romske nacionalne manjine i udruga koje provode aktivnosti namijenjene socijalnom ukljuivanju Roma, kako bi porasla informiranost roditelja i drugih dionika na lokalnoj razini o vanosti i mogunostima ukljuivanja djece u predkolski odgoj i obrazovanje. Razmotriti mogunost ukljuivanja osnovnih kola u provedbu programa predkole i predkolskog odgoja, to je naroito vano u lokalnim zajednicama bez organiziranog predkolskog odgoja i u kojima postoji znaajan nedostatak kapaciteta za ukljuivanje djece u programe predkolskog odgoja. Ako u pojedinoj sredini ne postoji mogunost ukljuivanja u integrirane uvjete predkolskog odgoja u redovnoj ustanovi predkolskog odgoja jer takve ustanove ne postoje ili nema dovoljno kapaciteta za potrebe te sredine, tijela nadlena za osnivanje predkolskih javnih ustanova te nadlena tijela za obrazovanje na podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini trebaju osigurati program predkole, tj. pripreme za polazak u osnovnu kolu djece pripadnika romske nacionalne manjine u najmanje jednogodinjem trajanju u godini prije polaska u osnovnu kolu. U takvim sredinama takoer je potrebna kontinuirana podrka usmjerena ka razvoju i provedbi programa iji je cilj osnaivanje kapaciteta roditelja za kvalitetan odgoj i rad s vlastitom djecom kako bi ih to bolje pripremili za kolu. Prema miljenju strunjaka centra za socijalnu skrb, stav da bi organizacija igraonica po romskim naseljima pojaala segregaciju, predstavlja veliki problem i prepreku za socijalizaciju i bolju prilagodbu romske djece obrazovnom sustavu, budui da romska djeca jo godinama nee biti integrirana u mjesne vrtie. Ovo e znaiti gubitak barem jo jedne ili dvije generacije romske djece iz sustava kolstva. Mobilni djeji vrtii ili igraonice, ma kako bili percipirani
135

kao segregacija romske djece, puno bi doprinijeli njihovom boljem uspjehu u kasnijem kolovanju. OSNOVNOKOLSKO OBRAZOVANJE Mehanizmi za postupanje u sluaju zanemarivanja roditeljske uloge na nain da nakon viekratnih pokuaja uspostave kontakta s roditeljima prijavi zanemarivanje uredu dravne uprave u upaniji i nadlenom centru za socijalnu skrb nisu djelotvorni da bi se postiglo zadravanje romskih uenika u sustavu. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta predlae da se u strunom dijelu provedbe Obiteljskog zakona, kad je rije o ulozi roditeljstva i mehanizmima za rad s roditeljima, donesu mjere kojih e biti nositelji nadleno Ministarstvo socijalne politike i mladih. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta spremno je na suradnju s navedenim ministarstvima u ostvarivanju mjera koje se odnose na odgovorno roditeljstvo i rad s roditeljima u romskoj zajednici. Mjere kojima bi se to postiglo trebaju predloiti nadleni resori. Ulaganje u ljudski kapital jedno je od vanijih komponenata razvoja, a nain na koji e se obrazovne te upanijske i lokalne vlasti u sljedeih nekoliko godina posvetiti problemu obrazovne segregacije i kvalitete obrazovanja romske djece uvelike e utjecati na sveukupni razvoj upanija, opina i gradova u ijem okviru se nalaze velika romska naselja. S obzirom na razmjerno malen broj takvih kola u Hrvatskoj ovaj se problem, bude li stvarne politike volje na dravnoj i lokalnoj razini, ne bi trebao smatrati nerjeivim. Potrebno je izraditi kvalitetne planove desegregacije za podruja gdje postoje i gdje se moe oekivati nastanak veih romskih naselja te uz koritenje sredstava iz dravnog i lokalnih prorauna, te pretpristupnih fondova IPA, a kasnije i strukturnih fondova EU, zatvoriti financijsku konstrukciju za njihovu provedbu. Posebno valja naglasiti potrebu za dodatnim edukacijama svih djelatnika obrazovnih institucija koje pohaaju romska djeca. Kako bi se djeci osiguralo kvalitetno obrazovanje i kako bi se izjednaile mogunosti za ostvarivanje jednakih obrazovnih postignua svoj djeci, nastavnici koji rade s najranjivijom populacijom trebali bi biti motivirani za rad, vrhunski educirani i predani kontinuiranom strunom usavravanju. Potrebno je znaajno osnaiti mehanizme podrke odgajateljima, uiteljima, nastavnicima, strunim suradnicima i ravnateljima. Agencija za odgoj i obrazovanje treba preuzeti snaniju ulogu u praenju rada i edukaciji obrazovnih djelatnika jer postojei sustav edukacije ne zadovoljava njihove specifine potrebe. Osim toga treba ojaati kapacitete djelatnika Agencije za odgoj i obrazovanje za praenje kvalitete rada u multikulturanom okruenju i s djecom iz socijalno depriviranih obitelji, kao i za prepoznavanje diskriminatornih praksi u radu obrazovnih djelatnika. Rad s djecom iz socijalno depriviranih obitelji je osim to je pedagoki izazovan esto i emocionalno vrlo optereujui te obrazovnim djelatnicima treba osigurati dodatnu specifinu edukaciju u podruju noenja sa stresom, savjetovanje i superviziju. Budui da je integracijska odgojno-obrazovna politika prema pripadnicima romske nacionalne manjine dugotrajan proces, osim svih sudionika u odgojno-obrazovnom procesu treba obuhvatiti i druge dionike u socijalnoj zajednici kako bi se osigurala odrivost mjera odgojnoobrazovne politike i uklanjale zapreke za njeno ostvarenje, odnosno potrebno je stalno i sveobuhvatno djelovati na razbijanju predrasuda prema razliitim drutvenim skupinama,
136

ukljuujui i prema romskoj nacionalnoj manjini tako da se razvijaju i prihvaaju pozitivni kriteriji gledanja na razlike. DRUTVENO UKLJUIVANJE I POLITIKA PARTICIPACIJA ROMA118 Podaci o stupnju obrazovanja ispitanika obzirom na rodnu i manjinsku zastupljenost ukazuju na znatno manji broj visoko obrazovanih Romkinja, kako u odnosu na ispitane Rome (gotovo polovina je manje fakultetski obrazovanih Romkinja). Ovakva obrazovna struktura navodi na potrebu za propitivanjem javnih politika kojima se potie obrazovanje Romkinja. Kod srednjokolskog obrazovanja najvie su zastupljene Romkinje u odnosu na Rome i predstavnike veinske populacije. Iz ovoga je mogue zakljuiti da postoji potreba da se u svim savjetodavnim i radnim tijelima koja se bave problemima Roma osobita pozornost obrati na kvalitetu procesa priprema za sastanke tih savjetodavnih i radnih tijela, te da se osobita pozornost u radu posveti politikama za osnaivanje romskih predstavnika kojima e se mogui dispariteti moi vezati za razlike u obrazovnoj strukturi s vremenom umanjivati i otklanjati. Kada se pogledaju dobiveni rezultati o sudjelovanju istih osoba u vie savjetodavnih tijela, postaje razvidno da iste osobe sudjeluju u vie savjetodavnih ili radnih tijela. Dobiveni podaci navode na zakljuak o vanosti transparentnosti provoenja procesa nominacije, izbora i imenovanja temeljem jasnih kriterija i obaveza onih koji sudjeluju u tim radnim tijelima kako bi se osim naela legalnosti zadovoljilo i naelo legitimnosti predstavnika romske populacije. Vano je poticati participaciju veine ako ne ve i ukupne romske manjinske zajednice u izboru njihovih predstavnika u ta radna i savjetodavna tijela, te time poticati dionitvo romske nacionalne manjine u javnim poslovima. Izbjegavati pojavljivanje jedne osobe u vie savjetodavnih ili radnih tijela pri razliitim resorima izvrne vlasti, uvoenjem to vie predstavnika romske nacionalne manjine u savjetodavna tijela radi unaprjeenja efikasnosti i raspoloivosti onih koji sudjeluju u radu radnih i savjetodavnih tijela. Preporuuje se svim razinama pri kojima su oformljena savjetodavna tijela u kojima sudjeluju i predstavnici romske nacionalne manjine da predvide i uine javno dostupnima podatke o budetskim rashodima radnih ili savjetodavnih tijela koja se bave problematikom romske nacionalne manjine. Postupci imenovanja predstavnika romske nacionalne manjine u radna i savjetodavna tijela bi trebali biti provoeni na temelju jasnih i unaprijed poznatih kriterija, uz poticanje participacije veine ako ne ve i ukupne romske manjinske zajednice u izboru njihovih predstavnika u ta radna i savjetodavna tijela, te time poticanja dionitva romske nacionalne manjine u javnim poslovima. Preporuuje se u tim postupcima propisati i zahtijevati izvjetavanje o provedenim horizontalnim konzultacijama predstavnika romske nacionalne manjine sa relevantnim dionicima romske populacije kako bi se poticalo predstavnike/ice romske nacionalne manjine na participativne i osnaujue konzultativne prakse.

118

Majeti, Mladen, Care International NWB, Politika participacija Roma s naglaskom na politikoj participaciji Romkinja u zemljama regije, 2011.

137

Javna uprava i svi drugi relevantni dionici koji se bave problemima romske populacije su pozvani na vei angaman i sustavnije provoenje konzultativnih procesa, kako vertikalnih tako i horizontalnih, sa predstavnicimama romske nacionalne manjine koji sudjeluju u radnim i savjetodavnim tijelima kako bi na taj nain poticali njihovo znaajnije sudjelovanje u kreiranju javnih politika koje se odnose na probleme romske populacije. UDRUGE Zbog specifinosti romske zajednice, jezika, komunikacije unutar skupine i svojevrsne zatvorenosti, potrebno je podii kapacitet romskih udruga za predstavljanje i zagovaranje. Osposobljavanje za trenere/edukatore osoba koje proizlaze iz ciljane skupine, moe znaajno poveati uinak Strategije i podii razinu komunikacije meu udrugama Roma. Tako osposobljeni treneri/edukatori mogu stvoriti dodanu vrijednost i prema donositeljima odluka upoznajui ih poblie sa potrebama i realitetima ciljane skupine. Treneri/edukatori mogu poveati izmjenu informacija i dobrih praksi te pozitivno utjecati i na rad donositelja odluka i na zajednicu iz koje dolaze. Nuno je da tijela dravne uprave i lokalne i regionalne samouprave osvijeste stvarne potrebe manjina u svojim podrujima, kako bi mogli svoje programe i planove rada zaista prilagoditi potrebama i pravima skupine s kojom rade. Pristup zasnovan na pravima i potrebama Roma omoguio bi i bolju alokaciju resursa (materijalnih i nematerijalnih) te vei uinak donesenih odluka. Ima primjera da dravna tijela samostalno utvruju prioritete koji ne zadovoljavaju romsku zajednicu i nedovoljno izraavaju njene potrebe. To posebice vrijedi za projekte koji se odnose na vie korisnika, a Romi se jedan od segmenata u projektu: primjerice rjeavanje tekoa osjetljivih skupina. U tu se skupinu po inerciji uvrtavaju Romi iako je rjeavanje njihovih tekoa kompleksnije i zahtjevnije. Prioriteti se moraju utvrditi samo u dijalogu koji neizostavno ukljuuje predstavnike pripadnika romske nacionalne manjine. Prije poetka izrade projekta, jo u idejnoj fazi, nune su konzultacije dravnih tijela s predstavnicima Roma. To takoer treba vaiti i za projekte koji se izrauju za veu ciljanu grupu u kojoj su Romi jedan segment ireg projekta.119 Prilikom utvrivanja prioriteta potrebno je osigurati harmonizaciju unutar dravnih tijela, njihovu suradnju s lokalnom zajednicom te njihov zajedniki stalan dijalog s predstavnicima Roma, tako da su projekti s jedne strane usuglaeni meu pojedinim resorima i s lokalnom upravom i s druge strane, usuglaeni s Romima. Prilikom izrade projekta trebalo bi predvidjeti aktivno sudjelovanje romskih predstavnika u provedbi projekta kao aktivni sudionici i nositelji pojedinih aktivnosti, u ocjenjivakim komisijama kao lanovi kako bi sudjelovali u odabiru najboljeg ponuaa, u internoj i eksternoj evaluaciji projekata, u svim ostalim moguim fazama provedbe projekta i njegove evaluacije

Sedma proirena sjednica Radne skupine za praenje Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma 2005. 2015., odrana 20.11.2009. <http://www.vlada.hr/hr/uredi/ured_za_nacionalne_manjine/akcijski_plan_desetljeca_za_ukljucivanje_roma_2005_2015/sjednic e_radne_skupine/sedma_prosirena_sjednica_radne_skupine_za_pracenje_akcijskog_plana_desetljeca_za_ukljucivanje_roma>

119

138

Omoguiti osposobljavanje Roma za izradu i provedbu projekata edukacijom predstavnika Roma kao jednim od segmenata svakog projekta koji se odnosi na romsku zajednicu; povezivanjem romskih udruga i asocijacija s pojedinim znanstvenim ustanovama te s ostalim nevladinim sektorom kako bi dolo do jaanja kapaciteta romskih predstavnika zajednikom sinergijom; ukljuivanjem edukacije romskih predstavnika u redovni proces edukacije dravnih slubenika na razini drave i ire.

139