Professional Documents
Culture Documents
Iverice Ploce Od Na Bazi Drveta
Iverice Ploce Od Na Bazi Drveta
U V O D......................................................................................................................................1 1. PLOE IVERICE...................................................................................................................2 2. PODJELA PLOA IVERICA................................................................................................3 3. TEHNOLOKI PROCES IZRADE PLOA IVERICA........................................................5 3.1. Priprema i izrada iverja....................................................................................................6 3.1.1. Koranje .....................................................................................................................6 3.1.2. Izrada iverja ..............................................................................................................7 3.1.3. Sortiranje.................................................................................................................10 3.1.4. Suenje iverja..........................................................................................................10 3.1.5. Transportovanje iverja............................................................................................11 3.2. Mijeanje iverja sa ljepilom i dodacima........................................................................11 3.3. Izrada ilima lista ploe..............................................................................................13 3.4. Presanje ploe................................................................................................................13 3.5. Krajanje ploa..............................................................................................................15 3.6. Kondicioniranje ili odleavanje ploe............................................................................15 4. LJEPILA U PROIZVODNJI PLOA IVERICA.................................................................16 4.1. Karbamidformaldehidna ljepila (KF).............................................................................16 4.2. Fenolformaldehidna ljepila (FF)....................................................................................18 4.3. Melaminformaldehidna ljepila (MF).............................................................................18 4.4. Rrezorcinformaldehidna ljepila (RF).............................................................................19 5. POSTUPCI ZA DOBIVANJE PLOA IVERICA...............................................................19 6. DIMENZIJE PLOA IVERICA..........................................................................................20 7. ISPITIVANJA PLOA IVERICA.......................................................................................20 8. ATESTIRANJA PLOA IVERICA.....................................................................................22 9. ZAKLJUAK.......................................................................................................................23 10. IZVORI I LITERATURA...................................................................................................24
UVOD
Ploe iverice, kao i ostale ploe od drveta, nastale su kao rezultat zaustavljanja sve veeg koritenja, a s tim i unitenja umskog bogatstva. Ploe iverice su jedan od 1
najsloenijih, ali isto tako i najvanijih proizvoda drvne industrije. Iverice su se poele proizvoditi jo davne 1958. godine (Petrinja), a danas na nju otpada 37% od ukupne proizvodnje, kao i 6% na OSB ploe, 1 odnosno ploe iverice za graditeljstvo sa orijentiranim iverjem. Ploe iverice nalaze sve veu primjenu u svijetu, pogotovo u proizvodnji namjetaja, jer poveanjem istih pristupa se racionalnijom iskoristivosti drveta kao i drvnih otpadaka. Iverica je ploa izraena od ligniceluloznog materijala (uglavnom iz drveta) i sintetskih ili mineralnih veziva. Do 1992. godine u BiH postojale su 4 tvornice iverice (Sanski Most, Bosanska Krupa, Sokolac i Glamo), a poto sada ni jedna od njih ne radi, ploe iverice se uvoze iz Slovenije, Hrvatske, Maarske, i drugih zemalja iz okruenja. Za otvaranje tvornice iverica u FBiH za sad postoje samo ideje i planovi. Svi podaci navedeni u ovom seminarskom radu su iz vie izvora, odnosno, knjiga, udbenika, sa prethodnih predavanja, strunih asopisa, skripti, Interneta i slino.
1. PLOE IVERICE
Hemijski sastav drvne tvari ine supstance celuloza (oko 50%) i lignin (oko 30%), te voda drvni sok (oko 17%), mineralne tvari (oko 1%) i sporedni, akcesorni, sastojci drveta smola, tanin, eer, krob, prirodne boje, drvne gume i dr. (oko 2%)2. Ploe dobivene od usitnjenog drveta (iverja) ili drugih ligniceluloznih sirovina vezanih ljepilom od umjetnih i prirodnih veziva uz djelovanje topline i tlaka nazivaju se ploe iverice. Sirovine za proizvodnju ploa iverica mogu biti:
1 2
Statistiki podaci iz 1995. godine. Taslaman, S. Anatomija i tehnologija drveta, Sarajevo, 1989, str. 57. - 59.
* OSNOVNE: drvo liara (bukva, topola, grabovina, johovina, hrastovina, lipovina i sl.), drvo etinara (borovina, smrevina, jelovina) ili druge lignocelulozne tvari.3 * POMONE: veziva, koja mogu biti prirodne smole, umjetne sintetske smole i mineralna veziva, razni otvrdnjivai, puferi, hidrofobna sredstva, zatitna sredstva i sl. Sintetske smole u proizvodnji ploa iverica su: karbamidformaldehidne (KF), fenolformaldehidne (FF), melaminformaldehidne (MF), rezorcinformaldehidne (RF).
Mineralna veziva mogu biti: cement, magnezit, gips i sl. Tehnika svojstva ploa iverica su data u prilogu ovog rada u obliku tablica sa minimalnim vrijednostima mehanikih i u granicama vrijednosti fizikih svojstava.
Prema poloaju iverja: ploe sa vodoravnim poloajem iverja: to su najee troslojne ploe iverice za optu upotrebu, a zatim jednoslojne za optu upotrebu, ploe s okomitim poloajem iverja: ine je tzv. okal ploe koje mogu biti pune (do 22 mm debljine i uplje (debljine od 25 120 mm), ploe sa vodoravno orijentiranim poloajem iverja.
Po presjeku: - pune ploe i - ploe sa upljinama Prema strukturi presjeka: jednoslojne ploe: izrauju se od jednolinog neto krupnijeg iverja. Ove ploe su porozne i manje vrste, nekvalitetne, a u industriji namjetaja koriste se za izradu manje uoljivih detalja. Jednoslojne ploe iverice nemaju veu nosivost. U jednoslojne iverice ubrajaju je i tzv. lanit ploe izraene od otpadaka konoplje, nekvalitetna je i rijetko se koristi. dvoslojne ploe: uraene su od dva nejednako debela sloja iverja. Jedan sloj je grublji, krupniji na jednoj strani ploe, dok je drugi sloj iverja sitniji, finiji i poboljava kvalitet ploe. Ove se ploe koriste za oblaganje objekata. troslojne ploe: sredinji sloj ove ploe je od krupnijeg iverja, a vanjski od sitnijeg iverja. Vanjski slojevi su glatki i podesni za povrinsku obradu. Ove ploe imaju najveu primjenu u proizvodnji ploastog namjetaja. vieslojne ploe: srednji sloj je od krupnijeg iverja, meuslojevi od finijeg, a pokrivni slojevi od najfinijeg iverja.
U nekim zemljama ploe iverice se dobivaju od otpadaka konoplje, komue, lana i sl.
ploe s postupnim prelazom strukture presjeka: najkrupnije iverije je u sredini ploe, te slijedi postupni prijelaz preko srednje krupnog ka najfinijem iverju na povrini ploe.
Prema obradi povrine: nebruene ploe, bruene ploe, blanjane ploe, obloene (furnirom, folijom ili drugim materijalom, npr. okal ploe).
Prema uvjetima upotrebe: tip TP 20 (neotporne na vanjske klimatske uticaje), tip TP 100 (postojane na visokoj relativnoj vlazi, ogranieno otporne na vanjske klimatske uticaje), tip TP 100 G (postojane na visokoj relativnoj vlazi, ogranieno otporne na vanjske klimatske uticaje, zatiene sredstvom protiv gljiva).
Prema gustoi: lake ploe (gustoa do 0,500 g/cm2), srednje teke ploe (gustoa od 0,500 0,800 g/cm2), teke ploe (gustoa iznad 0,800 g/cm2).
Prema finoi povrine: ploe s grubom povrinom, ploe s normalnom povrinom, ploe s finom povrinom.
3.1.2. Izrada iverja Iverje se izrauje mljevenjem ili rezanjem (iverje je kvalitetnije ako se proizvodi rezanjem, nego kad se proizvodi mljevenjem), u raznim vrstama mlinova na debljinu od 0,1 0,3 mm. Iz mljevenog iverja odstranjuju se sitne estice suho drvo, jer ove trae vie ljepila i smanjuju vrstou ploe, dovode do vitoperenja ploe, kao i komadi metala nastali iz prethodnih operacija i sl. Za vanjske slojeve troslojnih ploa iverica izrauje se rezanjem vlanog drveta u obliku krpica sa cilindrinim mainama ili na mainama sa rotirajuim diskovima na kojima su montirani noevi. Iverje je debelo od 0,2 0,4 mm, a dugo 10 60 mm i iroko 3 30 mm. Ako je drvo suho, mora se vlaiti sa parom ili toplom vodom da omeka i da to manje bude sitnih estica. Strojevi za rezanje su razliitih kapaciteta (400 2.000 kg/h). Iverai mogu biti primarni i sekundarni. Kvalitet iverja dobiven primarnim iveraima je kvalitetniji od iverja dobivenog sekundarnim iveraima, jer se kod primarnog iveraa iverje dobije rezanjem i usitnjavanjem drva priblino smjeru vlakanaca, pa su im mehanika svojstva kvalitetnija, tanja su i glaa i upotrebljavaju se za vanjske slojeve ploa, dok kod sekundarnih iveraa iverje je neujednaene dimenzije i nedefinisanih smjerova vlakanca, a s tim loiji je kvalitet, pa se upotrebljavaju u srednjim slojevima ploe.
a.
Noevi kod oba tipa iveraa izvedeni su u obliku segmenata koji odreuju duinu iveja. Kod nekih izrada ovih strojeva noevi se mogu izmjenjivati pojedinano, a kod nekih skupno.
Iverje dobiveno u iveraima dalje ide u mlinove (slika 7.) pomou ureaja za dovod sirovine (slika 8.), gdje se potiskivanjem na sito iverje drobi na razliite veliine (slika 8. i 9.). Magnetne ploe u ureaju za dovod sirovine slue za prikupljanje raznih komada metala koji se mogu nai sa iverijem, a nastali u toku dobivanja iverja od alata i maina. Mlinovi su u sutini namijenjeni za fino usitnjavanje iverja koje e se koristiti za izradu vanjskih slojeva ploa iverica.
SLIKA 7. ematski prikaz mlina: 1 postolje; 2 bubanj s lopaticama; 3 ureaj za dovod sirovine; 4 ureaj za transport iverja; 5 - elektromotor
SLIKA 9. Otvori sita i veliina iverja dobivena njihovom upotrebom TABELA 1. Specifina povrina iverja razliitih vrsta drveta u ovisnosti o debljini i gustoi
3.1.3. Sortiranje Sortiranje je vano ako je sirovina loija, a vri se pomou horizontalnih ili nagnutih sita ili pomou zraka. Moe se vriti prije ili poslije suenja.
(Mehaniki sortirer)
3.1.4. Suenje iverja Suenje iverja se vri iz razloga to sirovina pripremljena za izradu iverja sadri u sebi vei postotak vlage od dozvoljenog u postupku proizvodnje ploa iverica, pa se iverje sui na 5 12% vlage to zavisi od vrste ljepila iz kojeg e iverje takoer primiti izvjesnu koliinu vlage. Iverje za vanjske slojeve ploe mora biti vlanije od onog za srednji sloj. Iverje se sui u suionicama izraenim za ovu vrstu suenja, kao to su: rotirajui cilindar, bubanj, suionica sa beskonanom trakom, tanjirasta, suionica u kojoj iverje lebdi, suionica sa sapnicama i sl.
Mehaniko-konvekciona suara
5 6
10
3.1.5. Transportovanje iverja Transport iverja preteno se vri pneumatski pomou snane struje zraka u silose, spremita u manjim koliinama i sl. Silosi mogu biti razliitih izrada. Krupnije sirovo iverje je tee i osjetljivije za uskladitenje jer je sklono stvaranju tzv. postava i zaepljenja u silosu. Osueno iverje se transportuje u silose u kojima se skladiti, a odatle se transportuju u daljnju proceduru.
SLIKA 13. ematski prikaz visokoturanog nanosaa ljepila (Fa LDIGE) kod kojeg se rashlauje osovina i plat
11
Nain pripremanja komponenti za nanoenje pripremljenog ljepila na plou ivericu za vanjski i srednji sloj prikazan je ematski (slika br. 14.).
SLIKA 14. Petokomponentna volumetrijska kuhinja ljepila7 Legenda: LJ ljepilo; V voda; O otvriva (kontakt); E hidrofobno sredstvo; R rezerva (zatitno sredstvo).
gdje je:
S poveanjem debljine iverja, linearno se poveava i nanos ljepila, kao i vea gustoa vei nanos ljepila. 8
SLIKA 14. Nanosi ljepila u zavisnosti o gustoi drveta, debljini iverja i dodatku suhe tvari iverja
7 8
Prilog broj 7. Tabelarni prikaz koliine nanesenog ljepila za svojstva bukovog iverja izraenog na iverau i u mlinu u prilogu br. 8. ovog rada.
12
SLIKA 15. Natresna stanica firme "Wrtex": 1 prostor za zalihu (bunker); 2 prenosna traka; 3 vaga; 4 - tegovi vage; 5 dozirni valjak; 6 zatitne klapne; 7 prostor za zalihu ispod vage; 8 razdjelni valjak; 9 razdjelni lijevak; 10 Traka za odbacivanje; 11 dozirni valjak; 12 valjak za odbacivanje; 13 natresni valjci
Osnovni parametri presanja su temperatura, tlak i vrijeme presanja. Presanje se vri diskontinuirano ili kontinuirano. Prvo se sloj iverja presa na hladno kod pritiska od 5 30 kp/cm2, da bi se njima lake rukovalo. Diskontuiranjo presanje radi se po operacijama punjenja, zatvaranja prese i presanja, otvaranja prese i pranjenja prese. Temperatura presanja podrazumijeva temperaturu ploa vrue hidrauline prese, zavisi o vrsti ljepila i debljini na koju se ploa presa, tako da sa karbamidformaldehidnim ljepilima temperatura iznosi 130C, a fenolformaldehidnim ljepilimo od 130 - 160C. Pritisak je razliit, a najmanji je za lake ploe, pa srednje i teke ploe. Ciklus presanja traje 0,25 0,3 min po 1 mm debljine ploe. Ako se zagrijavanje vri visokofrekventnom strujom, proces se moe skratiti. Pod ciklusom presanja podrazumijeva se cjelokupno vrijeme od momenta poetka ulaganja "sirovog kolaa" ploe u presu, do momenta kada je ploa izvaena iz prese. Kod presanja, zbog visoke temperature ploa prese, brzine otvrdnjavanja ljepila i malih dimenzija iverja (0,1 0,3 mm), veoma je vano da se radni pritisak u presi ostvari prije apsolutne osuenosti, pogotovo iverja na povrini to bi dovelo do loe kvalitete gotove ploe. Zbog toga se ljepilu koje se nanosi na iverje za srednji sloj ploe dodaje vea koliina otvrdnjivaa. Ploe prese zagrijavaju se parom, vruom vodom ili vruim uljem. Tlak presanja poveava dodirne povrine izmeu iverja u ilimu, a iznosi izmeu 1,2 i 4,0 MPa. Brzina prolaska ilima kroz presu beskonane pritisne trake je cca. 4,9 m/min. U toku razvoja ploa iverica razvilo se i nekoliko postupaka za proizvodnju u etanim i protonim presama. Kod novih hidraulinih vieetanih presa ploe se zatvaraju istovremeno, a eljene debljine ploa iverica obavljaju se elektrinim putem
14
Na slici 17. moemo vidjeti da se, to je i obiaj u presanju, pune i prazne istodobno. Punjenje prese je obino vezano za njeno pranjenje.
15
Al. P, Mehanika i hemijska prerada drveta, Svjetlost, Sarajevo, 1954, str. 36. Vladimir, B. i Vladimir, J. Ploe iverice i vlaknatice, Zagreb, 1996, str. 89.
16
3. amonijak NH3 (isporuuje se ka 25%tna vodena otopina) Primjenjuju se ove recepture: A = 1% NH4Cl B = 1% NH4Cl + 5% (NH2)2CO C = 4% NH4Cl + 5% (NH2)2CO D = 1% NH4Cl + 5% (NH2)2CO + 0,25% NH3 E = 1% NH4Cl + 5% (NH2)2CO + 0,50% NH3 Receptura ljepila, odnosno koliinski odnos komponenti moe biti razliit, a jedan od mogunosti je dat u tabeli 3.:
TABELA 3.
Komponente Teinskih djelova Karb. ljepilo (70%) 100 Paraf. emulzija (40%) 7 Kontakt (20%) 8 Voda 19 Ukupno: 134 KF ljepila na tritu su prisutna pod razliitim nazivima (Lendur, Hiacol i sl.). U slijedeoj tabeli br. 4. prikazane su fiziko-hemijske karekteristike ovih ljepila gdje proizvoa "Lendur" garantira vrijednost u odreenim granicama, a "Hiacol" definira tane vrijednosti za svaku seriju.
TABELA 4. Fiziko-hemijske karakteristike KF ljepila
U sluaju vee vodootpornosti u karbamidformaldehidna ljepila se dodaje manje koliina melaminformaldehidnog ljepila, koji isto tako poboljava i odvajanje ploa iverica od metalnih ploa prese. Jedna od receptura ljepila sa dodatkom melaminformaldehidnog ljlepila prikazan je u tabeli 5.
TABELA 5.
17
Komponente Teinskih djelova Karb. ljepilo (70%) 100 Paraf. emulzija (40%) 8 Melami. Ljepilo (suho) 20 Kontakt (20%) 10 Voda 30 Ukupno: 168
SLIKA 18. Grafiki prikaz prelaska ljepila iz tenog u kruto stanje:11 A stadij rezola; B stadij rezitola; C stadij rezit.
Kako KF-ljepila tako i FF-ljepila se isporuuju nepripremljena, te se prije same upotrebe treba izvriti njihova priprema za koritenje.
Murat, B. Lijepljenje u tehnologijama prerade drveta, Bosna Public, Sarajevo, 1996, str. 62.
18
Reakcijom polikondenzacije melamina i formaldehida nastaju melaminformaldehidne smole koje se primjenjuju u proizvodnji plastinih masa, materijala za povrinsku obradu, ljepila za drvo, obloenih folija i sl. Vodootpornost otvrdnutog melaminskog ljepila (zagrijavanjem), otpornost na svjetlo, po toplotnoj i hemijskoj stabilnosti bolji su od karbamidformaldehidnih i fenolformaldehidnih ljepila. Melaminformaldehidno ljepilo se najvie koristi za lijepljenje drveta koje e due vremena biti izloeno atmosferskim uticajima vode, poveanoj vlazi i sl. Zbog veoma visoke cijene ova ljepila se manje primjenjuju, uglavnom se koriste kao dodaci ostalim ljepilima radi poveanja vodootpornosti i elastinosti zalijepljenih spojeva. Uskladitenjem na temperaturi od 20C mogu biti oko 2 nedjelje.
2.
3.
19
4.
Ploe se izrauju u debljinama od 3,0 mm rastui na vie: 3, 4, 5, 6, 8, 10, 12, 13, 15, 16, 18, 19, 22, 25, 28, 32, 38 mm. Dozvoljena su navedena odstupanja debljine: - za bruene ploe debljine do 20 mm ............... 0,3 mm - za bruene ploe debljine vee od 20 mm ....... 0,4 mm - za nebruene ploe debljine do 20 mm ........... 0,8 mm - za nebruene ploe debljine vee od 20 mm ........... 1,0 mm
20
Duina i irina ploe mjeri se izmeu dvije take na udaljenosti od 100 mm od ruba s tanosu od 1 mm (slika 20.).
Ravnost rubova ploe se radi pomou ice koja se zategne na dva kuta ploe, odstupanje se mjeri na najveoj udaljenosti od 1 mm. Odstupanje od prvog kuta mjeri se na sva etiri kuta ploe, ako su rubovi ispupeni oznaavaju se sa (+), a udubljeni sa (-). Isto se odnosi i na dijagonalnu tanost ploe. Utvrivanje odstupanja od ravnine utvruje se na osnovu deset uzoraka izloenim vlazi, temperaturi i cirkulaciji zraka do 7 dana, a nakon toga se na osnovu svih ispitanih uzoraka uzima artimetika vrijednost deformacija svih ploa.
a) dimenzije uzorka
b) nain izlaganja
21
12
Pare i otopine formaldehida su toksine i nadraujue tetno djeluju na kou i sluznice (nos, oi, respiratorne organe i sl.).
22
9. ZAKLJUAK
Ve neko vrijeme prisutna je inicijativa za stvaranje kapaciteta - tvornica za izradu ploa od iverja. Ovo razmiljanje treba veoma podrobno ispitati. Jedna nova ekonomski samoodriva tvornica za izradu ploa od iverja zahtijeva investiciju od oko 100 miliona EUR. Kapacitet samo jedne takve tvornice na podruju BiH, sa sadanjim nivoom produkcije, ne bi mogao da bude utroen. Izvozno trite namjetaja od iverice zavisi od niskih cijena i predstavlja potisnuto trite. Proirenjem EU dolazi do izjednaavanja trokova za lica, koje vodi do konkurentnog pritiska u ovom segmentu. Namjetaj od iverice, opravdava svoje plasiranje na trite na nivou domaeg trita i onog u bliem okruenju. Za to neophodni sortimenti mogu biti pokriveni iz uvoza. Tu treba razgraditi eventualne uvozne barijere13. Vlada BiH bi trebala stvoriti odgovarajue okvirne uslove.
13
23
24