Professional Documents
Culture Documents
Pravilnik - Građevinske Skele
Pravilnik - Građevinske Skele
Pravilnik - Građevinske Skele
PRAVNI IZVORI
1. USTAV REPUBLIKE HRVATSKE (NN br. 41/01, 55/01) 2. MEUNARODNI UGOVORI (Koji su sklopljeni, potvreni i objavljeni u skladu sa Ustavom) 3. ZAKONI: - ZAKON O ZATITI NA RADU (NN br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09) 4. PODZAKONSKI AKTI: - PRAVILNIK O ZATITI NA RADU NA PRIVREMENIM ILI POKRETNIM GRADILITIMA (NN br. 51/08) - PRAVILNIK O ZATITI NA RADU U GRAEVINARSTVU (SL br. 42/68, 45/68) - PRAVILNIK O SIGURNOSTI I ZDRAVLJU PRI UPORABI RADNE OPREME (NN br. 21/08) - PRAVILNIK O POSLOVIMA S POSEBNIM UVJETIMA RADA (NN br. 5/84)
Cijevne skele 2
OPENITO O SKELAMA
POD SKELAMA SE PODRAZUMIJEVAJU POMONE KONSTRUKCIJE KOJE SLUE ZA VRENJE RADOVA U GRAEVINARSTVU NA VISINI VEOJ OD 150 CM IZNAD TLA. Skele moraju biti graene i postavljene prema PLANOVIMA koji sadre: Dimenzije skele i svih njenih sastavnih elemenata, Sredstva za meusobno spajanje sastavnih elemenata, Nain privrivanja skele za objekt odnosno tlo, Najvee doputeno optereenje, Vrste materijala i njihova kvaliteta, Statiki proraun noseih elemenata, Uputa za montau i demontau skele.
Cijevne skele 3
Cijevne skele
Cijevne skele
TIPOVI SKELA
Skele prema nosivosti odnosno namjeni dijelimo na: - lake (fasadne, radne, zatitne, komunikacije...) - teke (nosive skele za horizontalne, kose i lune konstrukcije visokogradnje i inenjerske konstrukcije, mostove, grede, ploe, a prema statikom sistemu: - sistem tapova sa djelomino uklijetenim vezama, - sistem okvira sa djelomino uklijetenim i zglobnim vezama. Najee se koriste slijedei tipovi skela: - skele na nogarima, - skele na ljestvama, - skele na drvenim stupovima, - konzolne skele, - visee skele, - prihvatne skele, - metalne cijevne skele, - pokretne skele, - nosee skele.
Cijevne skele 11
Suvremene skele: eline cijevi (laka skela 48,3 mm 80 mm; teka skela 80 mm-200 mm), sa specijalnim spojnicama na vijke (ortogonalne i obrtne), trnovima za produno nastavljanje, oslanjakim papuama i glavama, regulatorima duine sa rupicama i trnovima, ili regulatorima sa navojem.
Cijevne skele 12
ista irina poda skele ne smije biti manja od 80 cm. Ukoliko se na skeli nalaze objekti koji smanjuju njenu korisnu povrinu, radni pod skele se mora proiriti tako da iznosi najmanje 80 cm. Pod mora biti pun, izveden od zbijenih mosnica bez otvora i razmaka.
Cijevne skele 14
Zatitna ograda mora biti izraena od zdravog i neoteenog drveta ili drugog podesnog materijala. Razmak i dimenzije stupia i ostalih elemenata ograde moraju odgovarati horizontalnom optereenju na rukohvatu ograde od najmanje 30 kp/m.
Cijevne skele 15
SASTAVLJANJE SKELE
Pri sastavljanju skela mora se sa sastavnim dijelovima, a naroito sa spojnicama (vorita) za meusobno spajanje tapova, paljivo postupati. Kod spojnica sa vijcima, zatezanje vijaka mora se vriti pomou momentalnih kljueva odnosno prema uputi proizvoaa. Zatezanje vijaka spojnica metalne skele nastavljenim kljuevima (POMOU CIJEVI I SLINO), ZABRANJENO JE. Vertikalnost i horizontalnost elinih tapova mora se provjeravati u toku postavljanja skele i nakon zavretka skele. Samostojee metalne skele i metalne skele ija je visina vea od objekata u gradnji ili drugog objekta u neposrednoj blizini skele, moraju biti zatiene od udara groma po postojeim tehnikim propisima.
Cijevne skele 22
Pri montai skele trebamo paziti da: 1. Svaka figura koja formira skelu mora biti NEDEFORMABILNA, dakle u obliku trokuta. 2. Svaki vor u skeli mora biti osiguran sprijeena pomicanja u sva tri pravca: x, y, z. 3. Osnovi element svake skele je JARAM/TORANJ dvije paralelne plohe od sistema tapova, povezane u prostoru. 4. Temelji skele moraju biti potpuno stabilni (bez slijeganja) i moraju imati potrebnu nosivost. 5. Treba sprijeiti udare na tapove izvan vorova (vrlo su osjetljivi jer dolazi do kombinacije normalne sile i savijanja).
Cijevne skele 24
Cijevne skele
25
SIDRENJE SKELE
Sidrenje slui za izvoenje horizontalnih sila iz skele: 1.Sile koje djeluju u uzdunom smjeru prema skeli izvode se s dijagonala skele u podtlo, u skladu s doputenjima skele, 2.Sile koje djeluju popreno prema skeli i graevini vodile bi do prevrtanje skele, kad se te sile ne bi odvodile u graevinu. Sidrenje se smije postavljati samo na stabilnim i vrstim graevinskim dijelovima, u pravilu na stropne ploe i podupirae. Uvrivanje na gromobrane, krovne ljebove, olune cijevi, prozorske okvire, uhvatne reetke za snijeg ili zidane parapete nije doputeno. Smije se koristiti samo sidreni pribor (tiple, vijci, uice), koji ispitivanjem ili certificiranjem dokazuju da mogu prenositi neophodne sidrene sile u postojee podtlo. Ukoliko se na skele ili zatitne zidove postave mree ili cerade, tada su zbog veeg naprezanja uslijed vjetra neophodne dodatne mjere sidrenja sukladne statikim proraunima.
Cijevne skele 28
SIDRENJE SKELE
Cijevna skela se mora na svakih 6 metara u uzdunom i poprenom smjeru vezati za objekt posebnim spojnim cijevima kojima se ona "sidri. Cijevne skele koje se zbog bilo kakvog razloga ne mogu vezati (sidriti) za objekt, moraju se osigurati posebnim potpornim reetkama. Ispravnim povezivanjem skele za objekt, ukruenjem pomou dijagonalnih i poprenih cijevi, ili odgovarajuim poduporama moe se osigurati stabilnost skele na udar vjetra. Sidrenje i dijagonale smiju se demontirati dogovorno tek nakon demontae. Ukoliko se sidrenje zbog neophodnih radova mora ukloniti ranije, neophodno je pobrinuti se prethodno za odgovarajuu zamjenu.
Cijevne skele 29
SIDRENJE SKELE
Sidrenje s prstenom
Cijevne skele
Cijevne skele
33
POSTAVA PRVOG POLJA: Prva dvostruka ograda montira se izmeu prva dva okomito postavljena H-okvira te se zatvaraem osigurava od odvajanja. U klin okomitog okvira poprene cijevi umee se drvena podnica. Prva dva H-okvira spajaju se dijagonalom i spojnicom.
Cijevne skele 35
Cijevne skele
37
POKRETNE SKELE
Pokretna skela primjenjuje se za sve vrste radova, koji traju krae vrijeme, na unutarnjim i vanjskim fasadama, te za radove pod stropovima graevine, kao i slinim kratkotrajnim unutarnjim ili vanjskim radovima na visini, a da bi bila pokretna postavljena je na etiri kotaa. Pokretna skela je projektirana, proizvodi se i montira u obliku prostornog tornja s pravokutnom osnovicom. Montaa i demontaa pokretne skele je jednostavna i brza, bez uporabe dizalice, ali uz nunu strunu osposobljenost radnika. Elementi pokretne skele se ne smiju rezati, buiti, ili na neki drugi nain oteivati, jer se nosivost i sigurnost smanjuju. Kada je skela u mirovanju, kotai moraju biti zakoeni.
Cijevne skele 38
POKRETNE SKELE
UPUTE ZA SIGURAN RAD NA MONTAI I DEMONTAI POKRETNE SKELE
-Pri montai, demontai i upotrebi pokretne skele obavezno treba upotrebljavati osobna zatitna sredstva (zatitnu kacigu te po potrebi zatitni pojas). -Prilikom montae, skela se obavezno mora kompletirati sa svim elementima i po svim predvienim dimenzijama kako je prikazano na crteu skele. Jedino tako sastavljena skela smatra se kompletiranom, sigurnom za rad i kao takva moe se upotrebljavati. -Zabranjeno je bacanje cijevi i spojnica prilikom demontae skele. -Za vrijeme montae i demontae zatitne ograde ili radnog poda, radnici moraju biti vezani zatitnim pojasom. -Nakon demontae zatitne ograde zabranjeno je kretanje po skeli, odnosno njena daljnja upotreba. -Radni pod mora se demontirati usporedno sa zatitnom ogradom. -Spojnice se ne smiju pritezati ni labavo ni prevrsto. Zabranjeno je upotrebljavati produetke kljueva da bi se dobio vei krak (sila). -Prilikom montae skele svi kotai moraju biti zakoeni. -Radni pod skele mora biti popunjen i sigurno uvren od svakog pomicanja. Mosnice (fosne) radnog poda moraju biti uvrene odozdo, popreno postavljenom i avlima zakovanom letvicom. Na skeli obavezno treba postaviti nogobran visine 20 cm i to od dasaka (fosne ili colarice) te isti treba uvrstiti za skelu pomou avala ili ga vezati icom. -Za radne podove skele ne smiju se upotrebljavati fosne ue od 25 cm.
Cijevne skele 39
POKRETNE SKELE
UPUTE ZA SIGURAN RAD PRI UPORABI POKRETNE SKELE
-Prije izdavanja dozvole za upotrebu, skelu treba pregledati struna odgovorna osoba (poslovoa, rukovoditelj objekta, rukovoditelj gradilita i slino) u smislu da li je skela sastavljena prema danom crteu. Ista osoba preglede skele treba vriti i dalje, vizualno jednom tjedno, a detaljno nakon dueg prekida rada. -Zabranjeno je uspinjanje po cijevima. Za pristup na skelu treba upotrebljavati iskljuivo za to predviene ljestve, koje su sastavni dio skele. -Ljestve pri upotrebi moraju biti zakaene svojim gornjim, za tu svrhu predvienim dijelom, za skelu i biti postavljene pod kutom od 75. -Pri pomicanju skele, ljestve treba obavezno podii i zakaiti na gornju preku zatitne ograde, a na njoj, u toku pomicanja, ne smiju biti ljudi niti bilo kakav materijal i/ili alat. -Radni pod skele treba redovito istiti od sitnog otpadnog materijala. -Skela se ne smije optereivati vie od njezine doputene nosivosti. Na skele je zabranjeno postavljanje bilo kakvih dizalica, te se u tu svrhu treba postaviti posebna skela. -Zabranjena je svaka upotreba skele koja ne sadri sve elemente iz upute za montau, jer s takve skele moe doi do pada radnika, kako pri uspinjanju i silaenju, tako i kod samog rada na skeli. -Skela se moe upotrebljavati samo na ravnoj i vrstoj podlozi (betonska ploa). -Nakon uspinjanja na skelu po ljestvama, radnik za sobom obavezno treba zatvoriti pokretnu preklopnu preku na zatitnoj ogradi, kako bi se sprijeio pad radnika sa skele prilikom rada. -Prilikom uspinjanja, silaenja i rada na skeli, kotai moraju obavezno biti zakoeni.
Cijevne skele 40
Cijevne skele
41
CIJEVNE SKELE
HVALA NA PANJI
dipl. ing. stroj. DARKO KLARI, strunjak zatite na radu, mob: 091/250-3426, e-mail: darko.klaric1@vz.htnet.hr Sva prava pridrana. Reprodukcija, objavljivanje i koritenje izriito zabranjeni bez pismene suglasnosti autora.