MJERILA USPJENOSTI POSLOVANJA

1.

Bilje Biljeke s predavanja

Literatura: Jelavi, A.; Ravli, P. ; Starevi, A. ; amanovi, J.: Ekonomika poduzea

MJERILA USPJENOSTI POSLOVANJA

svrha im je brojanim izrazom iskazati stupanj uspje uspjenosti poslovanja dobiveni pokazatelj se koristi za ocjenu i usporedbu uspje uspjenosti kori koritenja raspolo raspoloivih resursa:
vremenski: za dva ili vi vie vremenskih razdoblja prostorno: za dvije ili vi vie tvrtki, odnosno organizacijskih jedinica unutar jedne tvrtke

najee se pokazatelji uspje uspjenosti dijele u tri skupine:

pokazatelji proizvodnosti pokazatelji ekonominosti i pokazatelji profitabilnosti

posebna su skupina pokazatelji likvidnosti: sposobnosti podmirivanja podmirivanja kratkoronih obveza KONZISTENTNOST IZRAUNA PREDUVJET VALJANE USPOREDBE!

PROIZVODNOST

Odnos koliine uinaka i bilo kojeg od razliitih elemenata proizvodnje. Proizvodnja: proces rada kao temelj => pojam proizvodnosti se esto su suava na ljudski rad kao element proizvodnje. Obino se u izraunu uzima tekui rad izra izraen u koliinskim jedinicama. Proizvodnost rada: te tenja za ostvarenjem odreenog uinka uz to manji utro utroak ljudskog rada, mjerilo uinkovitosti rada.
koliina uinka (Q) PL = koliina rada (S ili L) PL = koliina rada (S ili L) koliina uinka (Q)

Razlozi poveanja proizvodnosti:

poveanje uinka po jedinici rada ili (Q/L, izda izdanost) smanjenje rada po jedinici uinka (L/Q, tedljivost)

PROIZVODNOST
METODE ZA IZRAUN PROIZVODNOSTI

ista naturalna metoda naturalnonaturalno-uvjetna metoda radna metoda vrijednosna metoda

PROIZVODNOST
METODE ZA IZRAUN PROIZVODNOSTI ista naturalna metoda uinak se izra izraava u naturalnim jedinicama mjere (kg, t, kom, l) jedinica mjere pokazatelja je uvjetovana tim naturalnim jedinicama rad predstavlja ukupnu kolilinu rada utro utroenu za dani uinak
PL = Q L

Npr: Npr: proizvedeno je 100 tona p penice s 20 ha kolika je proizvodnost rada ako je utro utroeno 20 sati po ha? 1. Q = 100 t 2. L = 20 ha x 20 h = 400 h 3. PL = 100 t / 400 h = 0,25 t/h ili 250 kg/h

PROIZVODNOST

METODE ZA IZRAUN PROIZVODNOSTI naturalnonaturalno-uvjetna metoda za poduzea s vi vie proizvoda koji se svode na zajedniki uvjetni izraz: koeficijent ekvivalencije
potrebni sati po jedinici proizvoda za koji traimo koeficijent potrebni sati po jedinici proizvoda koji smo uzeli kao uvjetni proizvod

koef. ekvivalencije =

npr: npr: proizvod 1 norma 150 sati, proizvod 2 norma 100 sati, uvjetni proizvod: proizvod 2, koef. koef. ekvival. ekvival. za proizvod 1 = 150/100=1,5, a za proizvod 2 = 100/100=1 ostvarene koliine se mno mnoe s koeficijentom i dobiju se uvjetne koliine koje zbrajamo i stavljamo u omjer s ukupno utro utroenim satima rada

PROIZVODNOST

METODE ZA IZRAUN PROIZVODNOSTI radna metoda takoer za sluajeve s raznorodnom proizvodnjom ostvareni uinci se ne iskazuju koliinski, ve obino u ostvarenim norma satima, a u brojniku se koristi utro utroeni rad ukupni uinci se dobivaju kao suma umno umnoaka normanorma-sati po jedinici pojedinog proizvoda i proizvedene koliine tog proizvoda
PL = uinci u normnim satima ukupni stvarno utroeni rad

dobivamo podatak o tome jesmo li ostvarili proizvodnju po normi, ispod norme ili iznad norme ( (prema premaaj aj ili podbaaj aj)

PROIZVODNOST
METODE ZA IZRAUN PROIZVODNOSTI vrijednosna metoda uinak se izra izraava vrijednosno vrijednost se dobiva kao suma umno umnoaka cijena i koliina pojedinih proizvoda dobivena vrijednost se stavlja u umjer s prosjenim brojem radnika ili utro utroenom koliinom rada
PL = (QiPi) QL

neodostatak: neodostatak: promjena koliine mo moe biti poni ponitena promjenama cijena proizvoda prednost: mogunost primjene za razliita poduzea, a zatim i usporedbe

ZADACI ZA VJEBU

Temeljem podataka iz tablice, odredite proizvodnost rada naturalnom metodom i proizvodnost rada vrijednosnom metodom.

Napomena: veliine i vrijednosti za izraun odredite prema raspoloivim podacima.

EKONOMINOST

Pokazatelji ekonominosti daju nam informaciju o stupnju izda izdanosti sredstava poduzea, odnosno uspje uspjenosti stvaranja uinaka iz raspolo raspoloivih resursa Predstavlja odnos vrijednosti ostvarenih uinaka i vrijednosti utro utroenih inputa za odreeno vremensko razdoblje
E= ostvareni uinci utroeni elementi proizvodnje

lanovi formule se najee ne mogu koliinski izraziti, jer su uinci i elementi u poduzeu esto raznorodni Zato se ekonominost ne mjeri naturalnim, ve vrijednosnim (novanim) pokazateljima

EKONOMINOST

Za dobivanje novanih vrijednosti, moramo znati koliine i cijene uinaka i elemenata proizvodnje:
(ostvareni uinak x cijena) (utroeni element x cijena)

E=

Temelji se najee na podacima rauna dobiti i gubitka ili financijskog toka. Najee rabljena formula: E = UP/UT
UP = ukupni prihod, UT = ukupni tro trokovi

EKONOMINOST

Tumaenje dobivenog rezultata:

E > 1 => ekonomino poslovanje E = 1 => poslovanje na granici ekonominosti E < 1 => poslovanje nije ekonomino Pokazatelj ekonominosti se obino koristi za vremenske i prostorne usporedbe.

EKONOMINOST

Razlikujemo ekonominosti:
temeljem tekuih i stalnih cijena za pojedine i ukupne uinke ili elemente proizvodnje planiranu i ostvarenu ekonominost

1. tekue i stalne cijene - razmotrimo sluaj:

poduzee je prethodne godine imalo: UP 16 mil kn i UT 14 mil kn. tekue godine je ostvareno: UP 18 mil kn, UT 15 mil kn prodajne cijene bile su u tekuoj godini 5% vi vie, a nabavne 4% ni nie

Radi mogunosti usporedbe, korigirati emo vrijednosti tekue godine: UP = 18 mil kn x 100/105 /korekcija utjecaja poveanja prod. cijena 5%/ UT = 15 mil kn x 100/96 /korekcija utjecaja smanjenja nabav. cijena 4%/ tekua godina bez korekcije: E=1,2 s korekcijom: E= 1,097 prethodna godina: E=1,143

EKONOMINOST

2. pojedini i ukupni uinci ili elementi proizvodnje

a) ekonominost pojedinih dijelova radnog procesa b) ekonominosto pojedinih organizacijskih jedinica c) ekonominost pojedine vrste ili skupine uinaka Na primjer:

E=

prihod od prodaje proizvoda trokovi materijala ukupni prihod amortizacija ukupni prihod bruto plae

E= E=

EKONOMINOST

3. planirana i ostvarena ekonominost:

Za usporedbu planiranih i ostvarenih veliina, izraunava se: planirana ekonominost: nost: planske koliine i planske cijene uinaka i utro utroaka ostvarena koliinska ekonominost: nost: ostvarene koliine i planske cijene uinaka i utro utroaka ostvarena vrijednosna ekonominost: nost: ostvarene koliine i ostvarene cijene uinaka i utro utroaka Na primjer: elementi prihod materijal plae amortizacija

planirano 900 kom po 6 kn 1100 kg po 21 kn 500 h po 16 kn 5000 kn

ostvareno 1000 kom po 5,5 kn 1200 kg po 22 kn 550 h po 16,5 kn 5000 kn

EKONOMINOST
elementi prihod materijal plae amortizacija planirano 9.000 kom po 6 kn 1.100 kg po 21 kn 500 h po 16 kn 5.000 kn ostvareno 10.000 kom po 5,5 kn 1.200 kg po 22 kn 550 h po 16,5 kn 5.000 kn

1. Planirana ekonominost
Epl=(9.000x6)/(1.100x21+500x16+5.000)=54.000/36.100=1,50

2. Ostvarena koliinska ekonominost

Ek=(1.0000x6)/(1.200x21+550x16+5.000)=60.000/39.000=1,54

3. Ostvarena vrijednosna ekonominost

E=(10.000x5,5)/(1.200x22+550x16,5+5.000)=55.000/40.475=1,36

Indeks vrijednosne ekonominosti: E/E E/Epl = 1,36/1,50 = 90,7 Indeks koliinske ekonominosti: Ek/Epl = 1,54/1,50 = 102,7

RENTABILNOST

Mjerilo uspje uspjenosti koje pokazuje isplativost imovine ulo uloene u poslovanje, odnosno stopu povrata na ulo uloeni kapital. Naziva se i profitabilnost. Visoka rentabilnost privlai vlasnike kapitala: kapital e se uvijek seliti seliti u sektore s visokom rentabilnosti ili profitabilnosti. U raunskom smislu, rentabilnost predstavlja omjer poslovnog rezultata i ulo uloenog kapitala:
R= poslovni rezultat (dobit, dohodak) uloeni kapital (x100)

Obino se izra izraava u postotku. Za izraun se rabe novani pokazatelji iz rauna dobiti i gubitka i bilance.

RENTABILNOST

Osnovne vrste:
rentabilnost prometa: ROS=(dobit iz prodaje)/(prihod od prodaje)
prednosti: eliminira utjecaje ostalih i izvanrednih prihoda nedostaci: ne uzima u obzir vrijednost imovine

rentabilnost imovine: ROI=(dobit)/(ukupna imovina)=ROA=R%

drugi nain izrauna: ROI=ROS x KO (KO je koeficijent obrtaja imovine) vei promet ili vei obrtaj utjeu na poveanje rentabilnosti, a rast prometa mora biti br bri od rasta vrijednosti imovine visok ROS, nizak KO => slabo iskori iskoritenje resursa

Uobiajeno tumaenje dobivenog rezultata:

R(%) > 0 => rentabilno poslovanje R(%) = 0 => poslovanje na granici rentabilnosti R(%) < 0 => nerentabilno poslovanje Po Poeljno je da ROA bude vi vii od kamatnog prinosa na dugorona ulaganja!

RENTABILNOST

profitabilnost iskazana kao povrat na ulo uloeni kapital, jedan je od najee rabljenih pokazatelja (u svijetu: ROI, eng. Return on Investment) Investment): R ili ROI = neto dobit / vrijednost aktive (x100) Du Pontova formula vrlo iroko u uporabi u svijetu, dijeli ROI u dva dijela: ROI = ROS x KO= profitna mar mara x obrt imovine
ROI = neto dobit vrijednost prodaje x vrijednost prodaje vrijednost aktive

RENTABILNOST vlastiti ili tui kapital?

profitabilnost vlastitog kapitala: ROE ROE = neto dobit / vlastiti kapital

poveanje udjela tueg kapitala => poveanje ROE! kapitalni multiplikator: 100 / (udjel vlastitog kapitala u %) mjeri porast ROE u odnosu na promjenu udjela tueg kapitala

financijska poluga: poveanje povrata na kapital je uvelike uzrokovano poveanjem udjela tueg kapitala u izvorima fin. poluga=(dugor . obveze)/[(dugor . obveze) + (vlastiti kapital)] poluga=(dugor. obveze)/[(dugor.
visoka poluga: za velike i zrele tvrtke s velikim gotovinskim tijekom tijekom

porezni zaklon: visok udjel kredita znai visoke kamate koje se priznaju u rashode cijena tueg kapitala = tro troak kapitala x (1(1- stopa poreza na dobit)
odnos EBIT vs. kamate: barem 3:1

10

RENTABILNOST

Ostali pokazatelji profitabilnosti:

mar mara bruto dobiti=(bruto dobit)/(prihodi od prodaje) profitna mar mara=(dobit prije kamata i poreza)/(prihodi od prodaje) mar mara neto dobiti=(dobit)/(prihodi od prodaje) povrat na kapital=(dobit)/(vrijednost vlastitog kapitala) zarada po dionici (EPS)=(dobit)/(broj dionica) koeficijent cijene i zarade po dionici=(tr dionici=(trna cijena dionice)/(zarada po dinoici) dinoici) dio dobiti zadr zadran za poveanje kapitala i vlastiti kapital dio dobiti za isplatu dividendi i broj dionica dio dobiti za isplatu dividendi i dioniarska glavnica dividenda po dionici i knjigovodstvena cijena dionice tr trina cijena dionice i knjigovodstvena cijena dionice

RENTABILNOST
Kljuni financijski podaci tvrtke Lura d.d.
u tisuama kuna 2003. Ukupni poslovni prihodi Prihodi od prodaje Dobit iz poslovnih aktivnosti Neto dobit Ukupna imovina Dionika glavnica 1.982.750 1.909.560 -34.219 -77.859 1.342.395 555.258 2002. 1.725.339 1.674.575 46.936 10.480 1.323.424 632.656 2001. 1.689.425 1.636.736 138.516 100.432 1.160.620 621.856 2000. 1.422.360 1.388.696 114.617 73.555 1.020.132 610.134

R ili ROI = neto dobit / vrijednost aktive (x100)

R%2003=-77.859/1.342.395= -5,80% R%2000=73.555/1.020.132= 7,21%

Du Pontova formula:
R2003=(=(-77.859/1.909.560)x(1.909.560/1.342.395)= -4,08 x 142,25=142,25=-5,8% R2000=(73.555/1.388.696)x(1.388.696/1.020.132)= 5,30 x 1,36=7,21%

11

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI

Tekua likvidnost koeficijent obrta (Current Ratio) Ratio):

LT = tekua imovina tekue obveze

tekua imovina odgovara vrijednosti kratkotrajne imovine iz bilance tekue obveze odgovaraju vrijednosti kratkoronih obveza po poeljna vrijednost: 2:1 i vi vie

Brzi omjer (Acid Test, Quick Ratio) Ratio):

LQ =

tekua imovina vrijednost zaliha tekue obveze

brojnik je vrijednost kratkorone imovine umanjena za zalihe tekue obveze odgovaraju vrijednosti kratkoronih obveza po poeljna vrijednost: 1:1 i vi vie

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI kao pokazatelji aktivnosti

Obrt neto imovine (Net asset turnover) turnover):

Prodaja Imovina Kratkorone obveze x 100

Dani naplate (dani vezivanja):

Prosjena potraivanja od kupaca x 365 Prodaja KO = Prihod od prodaje Prosjena potraivanja od kupaca Dani vezivanja = 360 KO potra.

1. 2.

potra.

Dani plaanja obveza:

Prosjene obveze prema dobavljaima Trokovi proizvoda Prosjene obveze prema dobavljaima Prihod od prodaje x 365 ili:

x 365

12

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI kao pokazatelji aktivnosti

ka kanjenje u plaanju uzrokuje dodatne tro trokove (kamata, oportunitetni tro troak) iznos koji nije uplaen na vrijeme:
(neplaena potra potraivanja) : (prosjena potra potraivanja) = =(dani ka kanjenja) : (dani vezivanja)

optimalni rok plaanja:

poveanjem roka plaanja poveava se i prodaja, no rastu i potra potraivanja, to uzrokuje pad pokazatelja rentabilnosti optimalni rok se odreuje prema tome je li poveana prodaja daje veu korist od tro trokova poveanih potra potraivanja

faktoring nain smanjenja tro trokova uslijed ka kanjenja s plaanjem

ESTO RABLJENI POKAZATELJI NA ENGLESKOM JEZIKU

EBIT, EBITDA: Earnings before Interest, Taxes, Depreciation, and Amortization ROI, ROE: Return on Investment, Investment, Return on Equity

D/E, D/A
Debt to equity ratio, ratio, Debt to assets ratio

Gross margin, margin, Net margin

Bruto zarada prema prodaji, Neto zarada prema prodaji (u %) esto se gross margin rauna i kao razlika prodaje i tro trokova proizvoda obino su tro trokovi proizvoda (cost (cost of goods sold) sold) izravni ili varijabilni tro trokovi, oni koji su izravno vezani uz proizvodnju

EPS
Earning per share - zarada po dionici

13

ZADACI ZA VJEBU

1.

Izraunajte i usporedite pokazatelje uspjenosti poslovanja za tvrtku Kra d.d. za 2004. i 2005. godinu!
ekonominost za ukupne prihode i trokove ukupnu rentabilnost i rentabilnost vlastitog kapitala rentabilnost prema Du Pontovoj formuli proizvodnost rada

2.

Isto uinite i za Podravku d.d. i usporedite polugodita od I. - VI. mj. 2005. i 2006. godine. Usporedite rezultate za ove dvije tvrtke.

3.

Napomena: Podatke za izraun potraite na slijedeim slajdovima.

ZADACI ZA VJEBU

14

PODRAVKA D.D. Kljuni financijski pokazatelji za prvu polovicu 2006. godine

Pokazatelj 2006 I-VI usklaeno 2005 I-VI % promjena

Ukupni poslovni prihodi (u mil. HRK) Ukupna prodaja (u mil. HRK) Prihodi od prodaje u zemlji (u mil. HRK) Prihodi od prodaje u inozemstvu (u mil. HRK) EBITDA (u mil. HRK) EBIT (Dobit prije kamata i poreza) (u mil. HRK) Neto dobit/gubitak (u mil. HRK) EPS (Dobit po redovnoj dionici) (HRK) Ukupno imovina (u mil. HRK) Kapital i rezerve (u mil. HRK) Novani tok (u mil. HRK) Broj zaposlenih Neto dobit/broj zaposlenih (u tis. HRK) ROE (Povrat na kapital) % Ukupne investicije (u mil. HRK)

1.708,7 1.674,3 881,1 793,1 169,6 62,8 40,6 7,61 3.827,9 1.980,9 158,8 7.068 5,7 2,0 62,7

1.620,4 1.589,9 851,7 738,2 167,5 48,1 47,5 9,01 3.387,8 1.903,9 95,2 7.345 6,5 2,5 53,3

5.4% 5.3% 3.5% 7.4% 1.3% 30.6% -14.5% -15.5% 13.0% 4.0% 66.8% -3.8% -11.2% 17.6%

ZADACI ZA VJEBU
PODRAVKA D.D. Odabrane vrijednosti iz bilance stanja za 2005. i 2004. godinu

Izraunajte i usporedite pokazatelje likvidnosti za tvrtku prema raspoloivim podacima.

15