4.

Svojstva, karakteristike i izbor materijala

4.1 Svojstva i karakteristike materijala.................................................................35
4.1.1 Izbor znaajnih karakteristika materijala........................................................................36 4.1.2 Definicije znaajnih karakteristika materijala ................................................................36

4.2 Mehanike karakteristike materijala ..............................................................37

4.2.1 Elastinost ......................................................................................................................39 4.2.2 vrstoa..........................................................................................................................40

4.3 Usporedba materijala........................................................................................41

4.3.1 Dijagramska usporedba ..................................................................................................41 4.3.2 Tablina usporedba.........................................................................................................42

4.4 Izbor materijala .................................................................................................43

4.1 Svojstva i karakteristike materijala

U ovom se odjeljku pod "materijalima" podrazumijevaju konstrukcijski materijali. Zbog brojnosti materijala i raznolikosti njihovih svojstava teko je postaviti sveobuhvatnu klasifikaciju svojstava materijala (miris, okus). Necjelovito se svojstva mogu razvrstati:

Svojstva se materijala opisuju jednoznanim ili kombiniranim "karakteristikama" koje su definirane u tehnikim normativima, a njihove se vrijednosti nalaze u literaturi u obliku: semikvantitativnih opisa i slika, dijagrama i matematikih izraza, te jednoznanih vrijednosti i tablica. esto se karakteristike materijala moraju i odrediti/provjeriti provedbom u pravilu normiranih mjerenja/pokusa. Treba imati u vidu da se namjerno/spontano svojstva materijala mijenjaju tijekom: a) prerade: sirovine poluproizvodi proizvodi i b) koritenja: umor (promjena mehanikih svojstava), korozija (metala), otapanje (keramika), starenje (polimera), truljenje (biljni i ivotinjski prirodni materijali).

36

MATERIJALI

4.1.1 Izbor znaajnih karakteristika materijala

Zbog obima je u u ovoj knjizi nemogue obuhvatiti sve karakteristike za sve materijale (izbor diktira namjena). Za sve su grupe materijala najee znaajne karakteristike: Karakteristika materijala
naziv i oznaka kemijski sastav graa gustoa vlana vrstoa tlana vrstoa modul elastinosti Poissonov koeficijent granica razvlaenja istezljivost lomna ilavost tvrdoa po Vickersu dinamika izdrljivost maksimalna radna temperatura minimalna radna temperatura specifina toplina toplinska vodljivost toplinska rastezljivost napon proboja elektrina otpornost reciklinost cijena otpornost na: troenje oksidaciju pri 500 paljenje ultra-ljubiaste zrake slatku vodu morsku vodu jake kiseline jake luine slabe kiseline slabe luine organska otapala

Za pojedine su grupe materijala najee znaajne karakteristike:

Karaskteristika materijala
Modul savijanja Naprezanje zguivanja Otpornost na umor Poroznost Postotak punioca Razliitost skupljanja Relativna gustoa Skupljanje pri suenju Stupanj anizotropnosti Temperatura postojanosti oblika Temperaturna ovisnost otpornosti Upojnost vode Veliina zrna Vrsta punioca

Mt

Kr

Pl Km Pj

Dr

4.1.2 Definicije znaajnih karakteristika materijala

Sastav, wi , %: pregled masenih sadraja supstancija od kojih je formiran materijal. Gustoa, , kg/dm3 : masa jedinice volumena materijala. m m masa materijala, kg = , kg/dm3 V volumen materijala, dm3 V Vlana vrstoa, Rm , N/mm2 (= MPa) : maksimalno naprezanje koje se moe postii pri statikom vlanom optereivanju normirane epruvete. Tlana vrstoa, Rm,t , N/mm2 : maksimalno naprezanje koje se moe postii pri statikom tlanom optereivanju normirane epruvete. Modul elastinosti, E, kN/mm2 : omjer naprezanja i deformacija u elastinom podruju. Poissonov koeficijent (Poisson's Ratio) , , : omjer radijalne i aksijalne deformacije pri optereivanju materijala: r radijalna deformacija (D/D0), = r , a a aksijalna deformacija (L/L0),

04 Svojstva materijala

37

Granica razvlaenja, Re, N/mm2 : najnie vlano naprezanje koje izaziva trajno istezanje normirane epruvete. Istezljivost, A, % : deformacija normirane epruvete definiranih dimenzija pri pojavi loma. Lomna ilavost, KIC , N/m3/2 : pokazatelj otpora materijala irenju pukotine. Tvrdoa po Vickersu, HV , : pokazatelj otpornosti materijala prodiranju normirane dijamantne piramide definiranih dimenzija, optereene definiranom silom. Dinamika izdrljivost, Rd,is (is istosmjerno), N/mm2 : najvee vlano naprezanje do koga se normirana epruveta moe istosmjerno optereivati, a da pri tome izdri beskonaan broj ciklusa bez pojave loma. Maksimalna radna temperatura, tMax , C: iznad tMax je materijal neupotrebljiv. Minimalna radna temperatura, tmin , C: ispod tMax je materijal neupotrebljiv. Specifina toplina, c, J/(kgK) : koliina topline potrebna da bi se jedinici mase materijala poveala temperatura za 1 K ( = 1 C) : Q dovedena toplina, J Q c= , J/(kgK) m masa materijala, m2 m o T T porast temperature, K Toplinska vodljivost, , W/(mK): koliina topline koja prolazi kroz jedinicu duljine vodia topline od aktualnog materijala, po jedinci presjeka vodia, po jedinici razlike temperatura na krajevima vodia, u jedinici vremena: Q dovoena toplina, J L duljina vodia, m Q S povrina presjeka vodia, m2 o L , W/(mK) = S o T o T razlika temperatura krajevima vodia, K vremenski interval, s Toplinska rastezljivost, , m/(mK): deformacija (linijska) komada od aktualnog materijala po jedinici porasta temperature: L L promjena duljine uslijed porasta temperature, m = , m/(mK) L0 o T T porast temperature, K Napon proboja, Ek, MV/m : razlika potencijala koja izaziva elektrini proboj materijala skok je jakosti struje, u pravilu, praen oteenjem materijala. Elektrina otpornost, e0, cm : elektrini napon potreban za uspostavljanje jedinice jakosti struje kroz elektrini vodi jedinine duljine i jedininog presjeka: U elektrini napon, V U oS I jakost elektrine struje, I = , m/(mK) S povrina presjeka vodia, m2 I oL L duljina vodia, m Reciklinost, wR (= 0 1) , kg/kg : maseni udio materijala koji se nakon isteka vijeka trajanja proizvoda moe ponovno vratiti u uporabu. Cijena, , kn/kg : cijena po jedinici mase materijala.

4.2 Mehanike karakteristike materijala

Mnogi su materijali tijekom uporabe izloeni razliitim mehanikim optereenjima koja izazivaju razliita naprezanja i razliite deformacije.

38

MATERIJALI

Naprezanje i deformacije se opisuju razliitim jednadbama, ovisno o vrsti optereenja Na primjer, pri vlaku su naprezanje (v) i deformacija istezanje (v) : F Fv vlana sila, N v = v , N/mm2 S povrina presjeka okomitog na silu, mm2 S L L0 L0 duljina bez optereenja, mm v = ,% L duljina pod optereenjem, mm L0 Razlikuju se: Elastine deformacije deformirano tijelo po prestanku optereenja poprima prvobitni oblik i dimenzije. Plastine deformacije deformirano tijelo po prestanku optereenja ostaje trajno deformirano.

U podruju elastinosti vrijedi Hookeov zakon, a konstanta k Hookeova zakona ovisi o prirodi materijala, te obliku i dimenzijama komada (razliiti oblici i dimenzije opruga).

Ponaanje materijala pri mehanikom optereivanju moe se ocijeniti na temelju mehanikih karakteristika materijala koje se odreuju provedbom mjerenja/pokusa u laboratorijima za ispitivanje materijala, s normiranim uzorcima (epruvetama), na normiranim strojevima (kidalicama), po normiranim postupcima (HRN, EN).

04 Svojstva materijala

39

Na temelju pokusa crtaju se dijagrami, npr. za vlano optereenje v = f(). S porastom vlane sile raste vlano naprezanje (rauna se s konstantnom, poetnom povrinom poprenog presjeka epruvete) do: Re granice razvlaenja pri vlanom optereenju, Rp,0,2 konvencionalne granice razvlaenja zaostaje = 0,2 % nakon prekida vlanog optereenja, Rm vrstoe materijala pri vlanom optereenju. U toki X dolazi do prekida epruvete. 1. Keramika aluminij-oksid, Al2O3 , krhka je i ve pri vrlo malim deformacija dolazi do pojave loma. 2. Metal niskougljini elik, ima relativno usko podruje elastinih deformacija i iroko, manje ili vie nepravilno podruje plastinih. 3. Plastomer poli(etil-metakrilat) pri 122 C, ima slinu ovisnost v = f() kao i metal, ali uz znaajno nia vlana naprezanjima, 4. Elastomer umreena prirodna guma, u irokom je podruju elastina, ali ne vrijedi Hookeov zakon. U odnosu na metal, do prekida dolazi pri znaajno manjim naprezanjima i veim deformacijama. Pored vlanih karakteristika, u laboratorijima se utvruju i druge karakteristike materijala pri drugim vrstama optereenja. Prema uvjetima ispitivanja u laboratorijima razlikuju se:

4.2.1 Elastinost
Osnovni su pokazatelji elastinosti materijala:

Modul elastinosti
E=
,

N/mm2

Izraava se kao pojedinana vrijednost ili kao funkcija E = f(t), s podatkom o vrsti optereenja.

Primjena: metalni materijali, polimeri, keramike;

40

MATERIJALI

proraun krutosti dijela pod djelovanjem vlanog, tlanog ili savojnog optereenja u elastinom podruju; usporedba razliitih materijala. Granica razvlaenja
Re = Fe , S0

N/mm2

Izraava se kao pojedinana vrijednost ili kao funkcija Re = f(t), s podacima o tipu i debljini epruvete te brzini optereivanja za polimerne materijale.

Primjena: metalni materijali s izraenim granicom razvlaenja, polimerni materijali; prorauni dimenzija; usporedba razliitih materijala i kontrola kvalitete.

Konvencionalna granica razvlaenja R = F S0

, Naprezanje koje nakon rastereenja ostavlja trajnu deformaciju N/mm2 koja se zadaje u postocima poetne mjerne duljine, npr. x = 0,2 %. Izraava se kao pojedinana vrijednost ili kao funkcija Rp,x = f(t).

Primjena: metalni materijali bez izraene granice razvlaenja; prorauni dimenzija; usporedba materijala.

Istezljivost A= Lu L0 o 100 , % L0 Lu konana duljina epruvete pri pojavi loma, mm L0 poetna duljina epruvete, mm

Izraava se kao pojedinana vrijednost, pri emu je:

A = A5 za kratke epruvete s L0 = 5od0 A = A10 za duge epruvete s L0 = 10od0 Uz rezultate se navode podaci o: brzini optereivanja za plastomere, keramike i stakla, obliku epruvete za elastomere i stakla, te o dimenzijama i nainu prihvata epruvete za stakla.
Primjena: metalni materijali, plastomeri i elastomeri.

4.2.2 vrstoa
Vlana vrstoa
F Rm = m , S0

N/mm

Izraava se kao pojedinana vrijednosti ili kao funkcija Rm = f(t) , s podacima o brzini optereenja za plastomere, keramike i stakla, obliku epruvete za elastomere i stakla, te o dimenzijama i nainu prihvata epruvete za stakla.

Primjena: metalni materijali, plastomeri i elastomeri, keramiki materijali i stakla; usporedba materijala; kontrola i osiguranje kvalitete (toplinska obrada materijala);

04 Svojstva materijala

41

klasifikacija metalnih materijala; analiza teta (greke u materijalu); orijentacijsko izraunavanje Vickersove i Brinellove tvrdoe; procjena zavarljivosti i lemljivosti (osnovni i dodatni materijal).

Tvrdoa
Postupak Brinell Vickers Utiskivano tijelo Otisak
HB =

Formula
2 2 o D o D D d 0, 204 o F

HV = 0,189 o

F 2 d1

4.3 Usporedba materijala

Svojstva se materijala usporeuju dijagramski (preglednije) i tablino (tonije).

4.3.1 Dijagramska usporedba

Na dijagramima s osima: (a) cijena vlana vrstoa i (b) gustoa vlana vrstoa usporeuju se svojstva velikog broja razliitih materijala (program CES). Klikom na neko od obuhvaenih polja ulazi se u datoteke s brojnim informacijama o odabranom materijalu.

(a) Cijena vlana vrstoa

WKC89,01 volfram-karbid (89%) kobalt W volfram, ica promjera 25 m NL5160 niskolegirani elik AISI 5160 DKL dijamant karbid laminat SLLG sivi ljev s lamelarnim grafitom ZK zlato komercijalne istoe EPA epoksid s aramidnnim vlaknima

BVP beton visokih performanci LB laki beton PMIP poli(metakril-imid) pjena ZrP cirkonijska pjena UP ugljina pjena LIB laki izolacijski beton ASKP aluminij cilicij-karbidna pjena

42

MATERIJALI

(b) Gustoa vlana vrstoa

WK volfram komercijalne istoe DKL dijamant karbid laminat PEEKC poli(eter-eter-keton) s ugljinim vlaknima EPA epoksid s aramidnnim vlaknima PI plationa iridij legura Bmb(L) bambus, longitudinalno optereenje ZK zlato komercijalne istoe

Bls(L) balsa, longitudinalno OK olovo komercijalne istoe BVG beton velike gustoe PMIP poli(metakril-imid) pjena MP melamin pjena LIB laki izolacijski beton ASKP aluminij cilicij-karbidna pjena

4.3.2 Tablina usporedba

Za usporedbu su prikazane karakteristike (datoteke CES) est materijala razliitih vrsta: Materijal
Sastav, masenih %

hrast Quercus falcata

L
longitudinalno

ugljini elik

cement Portland
6467 CaO 1725 SiO2 38 Al2O3

polietilen

AISI 1020
0,170,23 C 36 Mn <0.04P <0.05S

PE
CH2CH2 0,9170,932

poliester s vlaknima stakla

T
transverzalno

, kg/dm3

Rm, N/mm2 Rm,t, N/mm2 E, kN/mm2 , Re, N/mm2 A, % KIC, N/mm3/2 HV Rd,is, N/mm2 tMax, C tmin, C c, J/(kgK) , W/(mK) , m/(mK) Ek, MV/m

0,690,84 105128 5,26,4 5466 7,89,5 1619 2,73,0 0,350,40 0,020,04 5567 3,13,8 1,82,2 0,60,7 210250 1923 8,19,8 5,97,2 3341 1,61,9 120140 7020 16601710 0,330,40 0,120,15 6011 3344 0,40,6 12

7,87,9 355435 265325 205215 0,290,30 265325 2843 13302120 110130 207240 340356 6843 465505 5054 11,512,5 0,40,6

33,2 1,92,1 18,720,7 40,241,6 0,200,24 1,92,1 0 1114 5,66,2 0,901,41 627857 163173 813867 0,80,9 8,79,1 1522

13,326,4 10,817,4 0,170,28 0,440,46 5,310,6 100650 38107 2,74,4 5,310,6 8195 12373
18421916

1,62,0 207345 172345 14,131 0,310,35 166276 1 2 338661 49,782,8 82,8138 173189 12373
11671214

0,320,35 180396 17,739,4

0,650,68 2754 13,819,7

04 Svojstva materijala

43

e0, Gcm wR Cijena, kn Otpornost na: troenje oksidaciju (500C) paljenje UV zrake slatku vodu morsku vodu jake kiseline jake luine slabe kiseline slabe luine organska otapala

0,060,2 0,20,7 0,40,5 912 slaba vrlo slaba slaba dobra srednja srednja vrlo slaba slaba srednja dobra dobra

1618 0,80,9 3,05,5 vrlo dobra dobra vrlo dobra vrlo dobra dobra srednja slaba srednja srednja dobra vrlo dobra ugljini elik

210 210

11

12

3,310 310

24

25

10181019
0,0180,022

0,050,10 0,600,72 slaba srednja vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra dobra slaba slaba srednja dobra vrlo dobra

0,450,55 9,910,9 srednja vrlo slaba slaba slaba vrlo dobra vrlo dobra dobra dobra vrlo dobra dobra srednja

5966 srednja vrlo slaba slaba vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra srednja srednja vrlo dobra srednja srednja

Materijal

hrast Quercus falcata

cement Portland

polietilen

AISI 1020

PE

poliester sa vlaknima stakla

4.4 Izbor materijala

U pravilu je odgovorni inenjer za izbor materijala tijekom razvoja proizvoda ukljuen u sve faze iterativnog postupka sistemske analize konstruiranja/projektiranja dijela/sustava, imajui u vidu da ponaanje materijala ovisi o: svojstvima materijala, konstrukcijskim rjeenjima i tehnologijama izrade/izvedbe dijelova/sustava te uvjetima u kojima se koristi dio/sustav. Odgovorni inenjer, prije svega, temeljitom kvalitativnom analizom utvruje popis svih znaajnih svojstava materijala. Ako se temeljita kvalitativna analiza preskoi, ili se moraju kvantitativno odrediti sva svojstva materijala (to je besmisleno) ili se manje-vie nasumino odabire i kvantitativno odreuje samo dio svojstava (to je opasno).

ObTr odrada trita, OdCi odreivanje cilja, DfZh definiranje zahtjeva IzPr izrada proizvoda, SK/TrPr skladitenje i transport proizvoda, EkPr eksploatacija proizvoda, OdPr odlaganje proizvoda Tim za primjenu materijala tijekom razvoja proizvoda koristi raunalnu podrku koja obuhvaa potrebne baze podataka i pogodne programe za izbor materijala.

44

MATERIJALI

U pravilu, osobito je znaajan zahtjev minimalne cijene materijala, odnosno ukupnih jedininih trokova:

tu = t1om + t2 + t3 + t4 + t5 ,
gdje je:

kn/proizvodu

t1 trokovi nabavke samog materijala (svi pratei trokovi, transport, carina, akciza, skladitenje), kn/kg, m masa materijala potrebna za izradu jednog proizvoda, kg/proizvodu, t2 trokovi izrade jednog proizvoda od aktualnog materijala, kn/proizvodu, t3 trokovi koritenja proizvoda (vezani za materijal, npr. podmazivanje, zatita od korozije) tijekom vijeka trajanja proizvoda (pogon, odravanje, popravke), kn/proizvodu, t4 trokovi zbrinjavanja (recikliranje/odlaganje) materijala nakon isteka vijeka trajanja proizvoda, kn/proizvodu, t5 nepredvidljivi trokovi (iskustveni podatak), npr. 5 % od tu , kn/ proizvodu.

Teko je izraunati tone ukupne trokove, ali se pogodnim eliminacijama zajednikih trokova lako dolazi do usporedivih procjena. U fazi kvantitativnih prorauna dijela/sustava, bira se materijal s vrijednostima svojstava optimalno usklaenim sa zahtijevanim vrijednostima svojstava sa stajalita proizvoda. U pravilu su prihvatljive razlike u pozitivnom podruju vrijednost svojstva materijala pogodnija je od zahtijevane, sa stajalita proizvoda. Na primjer, materijal ima vei modul elastinosti (proizvod se pod optereenjem manje deformira) ili manju gustou (manja masa proizvoda).

Razlike u negativnom podruju mogu se otkloniti izmjenama konstrukcijskih parametara dijela/sustava. Na primjer, poveavaju se dimenzije proizvoda jer se proizvodi veih dimenzija manje deformiraju, ali imaju veu masu. Isti se uinak postie i uvoenjem ojaanja (u pravilu se mijenja i tehnologija izrade) kojima se deformacije odravaju u zahtijevanim granicama uz nepromijenjenu masu proizvoda.