Ivan Fattorini, Hana Skala, Zoran Bahtijarevi KRATAK PREGLED I SAVJETI KAKO DA SE PRISTUPI SPORTSKI AKTIVNOJ DJECI...

KRATAK PREGLED I SAVJETI KAKO DA SE PRISTUPI SPORTSKI AKTIVNOJ DJECI KOJA BOLUJU OD NAJEIH PEDIJATRIJSKIH BOLESTI
Ivan Fattorini, Hana Skala, Zoran Bahtijarevi Klinika za djeju kirurgiju, Klinika za djeje bolesti Zagreb

TEME POZVANIH PREDAVAA

UVOD
Sport pozitivno utjee na fiziki, psihiki i socijalni razvoj pojedinca: izgrauje samopouzdanje, pouava timskom i fair-play pristupu, uspostavlja doivotne zdrave navike, izgrauje svijest o vlastitom tijelu i tjelesnoj spremi, kontrolira ispuh za mladenaku energiju, razvija vjetine i znanje vezane uz sport, izvor je uivanja i osnova za pravilan razvoj mladog sportaa u tjelesno i emocionalno zdravu osobu. Sport poveava aerobni kapacitet, miinu snagu, fleksibilnost, motorne vjetine, pojaava kosti i vezivno tkivo. Ima povoljan uinak na sveukupni metabolizam organizma, na smanjenje lipida u plazmi, na regulaciju krvnog tlaka i inzulinske osjetljivosti te na regulaciju tjelesne teine. Budui da je bavljenje sportom u djejoj i adolescentnoj dobi toliko vano za somatski i kognitivni razvoj, trebalo bi napraviti posebne programe vjebanja kako bi se bavljenje tjelovjebom promoviralo, posebno kod djece s kroninom boleu koja ih ograniava u izvoenju fizike aktivnosti (npr. priroene greke srca, cistina fibroza, kronina anemija). tovie, ve je ustanovljeno da vjebanje igra kljunu ulogu u lijeenju nekih relativno estih pedijatrijskih bolesti (npr. astma, juvenilni reumatoidni artritis). Medicinska struka je sve svjesnija povoljnih uinaka bavljenja sportom ne samo na morfoloku adaptaciju, ve i na povoljne psiholoke uinke, to ima izrazitu vrijednost kod kronino bolesnog djeteta. Stoga dijete i sportska okolina mora biti dobro upoznata s boleu i s onime to ona nosi. Kako bi se bavljenje sportom u djejoj dobi realiziralo na najbolji mogui nain, potrebna je suradnja vodeih zdravstvenih i sportskih institucija uz podrku svih drutvenih imbenika, a primjer dobre suradnje je Klinika za djeje bolesti Zagreb i Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu. Programi vjebanja moraju biti prilagoeni pojedincu i njegovu zdravstvenom stanju, fizikoj zre-

losti, vjetinama i prijanjem iskustvu u vjebanju. Mladi sportai su pod utjecajem trenera, drugih sportaa, medija, roditelja, lanova sportsko medicinskog tima i vlastite elje za uspjehom. Treba naglasiti da mlada osoba jo nije anatomski, fizioloki i psiholoki zrela, tj. da se jo razvija, pa je potreban holistiki, multidisciplinarni pristup sportskoj i medicinskoj problematici, u kojem trebaju sudjelovati lijenici, terapeuti, treneri, roditelji, psiholozi i nutricionisti.

PRESJEK UESTALIH BOLESTI KOD SPORTAA

Osvrnut emo se na neka od zdravstvenih stanja kod kojih treba obratiti dodatnu pozornost. Najea endokrinoloka bolest u djece je o inzulinu ovisni dijabetes mellitus (IDDM). Primarna patologija je neadekvatna sekrecija inzulina zbog progresivne autoimune destrukcije otoia guterae. Glavni cilj terapije IDDM je postizanje normalne metabolike i biokemijske kontrole, izbjegavanje komplikacija i razvoja kasnijeg oteenja ciljnih organa, te postizanje normalnog rasta i razvoja. Uz lijekove (injekcije inzulina koje je najdjelotvornije injicirati u predio trbuha ili debelog mesa) i prehrambenu terapiju, tjelovjeba ima kljunu ulogu u zbrinjavanju takvog pacijenta. Tjelovjeba poveava apsorpciju inzulina iz mjesta injiciranja, osjetljivost na inzulin te unos glukoze u miie. Kao posljedica toga smanjuje se razina glukoze u krvi tijekom i nakon tjelovjebe (12 16 sati) te su stoga potrebne prehrambene prilagodbe (dodatne ugljikohidrate uzeti 30-ak minuta prije tjelovjebe) i smanjenje inzulinske doze (esto se preporuuje reducirati kratko djelujui inzulin prije vjebanja). Ponekad tjelovjeba poveava razinu glukoze u krvi, to se dogaa tijekom ili netom nakon tjelovjebe zbog efekta hormona ija se razina podie tijekom vjebanja (npr. adrenalin) i poveanog luenja glukoze iz jetre. Do poveanja razine glukoze u krvi

46

5. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA Zagreb, 23. i 24. veljae 2007.

dolazi kod osoba koje se izlau poveanom naporu, a nisu u potpunosti zdrave. Preporuka je da se u takvim sluajevima izbjegava intenzivno vjebanje ukoliko je razina glukoze u krvi iznad 15 mmol/l ili u prisutnosti ketona. Bavljenje tjelovjebom ima povoljne uinke i na druge s IDDN povezane kardiovaskularne faktore rizika, kao to su hipertenzija i abnormalan profil lipida. Tjelovjeba je najuinkovitija za dijabetiare s dobrom metabolikom kontrolom jer u suprotnom postoji opasnost od hiper- i hipo-glikemije. Zbog toga je potrebno oprezno mjerenje glukoze u krvi prije, tijekom i nakon vjebanja da bi se razvila strategija koja bi minimalizirala mogunost razvoja hipo- ili hiper-glikemije povezane sa sportom. Djecu oboljelu od dijabetesa ne bi trebalo sprjeavati u njihovim aktivnostima, ve ih ohrabrivati. Dobro educirano i motivirano dijete koje boluje od dijabetesa moe se baviti bilo kojim sportom ili programom vjebi. Ipak, najbolje su progresivne vjebe s kratkim trajanjem i izmjeninim intenzitetom (npr. hodanje, tranje). Sportske aktivnosti koje bi mogle ugroziti ivot pacijenta ako se pojavi epizoda hipo- ili hiper-glikemije tijekom vjebanja su kontraindicirane ili bi se trebale provoditi pod strunim nadzorom (npr. ronjenje, planinarenje, daljinsko plivanje ili vonja bicikla)1. Za najbolju izvedbu i sigurnost, razina eera u krvi (GUK) mora biti izmeu 100-150 mg/dl za vrijeme vjebanja. Treba paziti na dovoljnu hidrataciju i dostatno uzimanje tekuine te na prevenciju velike oscilacije razina eera u krvi. Astma je jedna od najeih kroninih bolesti djece i adolescenata ija se incidencija utrostruila tijekom posljednjih 20 godina2. Astmatiari imaju izrazito osjetljive dine putove koji su hiperreaktivni. Budui da je jedan od glavnih uzroka astmatinog napada pojaana fizika aktivnost, ne smijemo zaobii injenicu da je tradicionalno pacijentima bilo zabranjeno sudjelovanje u natjecateljskim sportovima. Danas su ak umjereno i ozbiljno oboljeli od astme ukljueni u natjecateljske sportove. Sasvim konkretan primjer daje amerika olimpijska ekipa: iako je vjebom inducirana astma bila detektirana u oko 11,2 % amerike olimpijske ekipe, to ih nije sprijeilo da osvoje 41 medalju, ukljuujui 15 zlatnih3. Veza izmeu astme i fizike aktivnosti je kompleksna i zanimljiva. Fiziki napor kod astmatiara moe izazvati pogoranje simptoma bolesti, dok dugotrajna, postupna i kontrolirana aktivnost moe pomoi u tretiranju astme. Uz to, fizika aktivnost slui kao dijagnostiki alat. Astmatino dijete moe poduzeti odreene korake kako bi sprijeilo napad tijekom fizike vjebe: postupno zagrijavanje prije samog vjebanja u trajanju od 15 minuta, kao i postupno hlaenje nakon vjebanja. Treba paziti na izbor sportova koji ne pogoduju razvoju astme

(npr. plivanje), izbjegavati vjebanje u hladnoj i suhoj klimi koja je okida i uzrokuje suavanje dinih putova, upotrebljavati maske ili marame da bi se zagrijao zrak za udisanje i da bi se poveala vlanost zraka te ponekad upotrebljavati bronhodilatatore prije vjebanja4 . Glavni uinak fizike aktivnosti kod astmatiara je poboljanje fizikog stanja i aerobnoga kapaciteta5. Izdvojit emo vjebom induciranu astmu. To je vrlo esto stanje koje uzrokuju zimski sportovi ( npr. skijanje, nogomet) i vezana je uz izrazito nisku vlanost zraka i visoku respiratornu frekvenciju, a kao posljedica se javlja suenje dinih puteva6. Zbog toga se takvoj djeci preporuuje plivanje u bazenima s toplom vodom te sportovi u kojima se izmjenjuju kratki, izrazito aktivni periodi vjebanja s periodima odmora (npr. tenis, sprint )7. Dobar primjer je intervalni trening sa pauzama: od dvije minute tranja i etiri minute odmora pa sve do pet minuta tranja i deset minuta hodanja ili odmora. Napad nakon vjebanja moe se sprijeiti profilaktikom upotrebom selektivnih beta-2-simpatomimetika8. Akutne infekcije gornjih dinih putova ee su kod osoba koje intenzivno treniraju. Pod utjecajem dugotrajnog treninga velikog volumena, funkcija imunolokog sustava se prolazno smanjuje. Umjereno vjebanje kod obine prehlade nije kontraindicirano, dok se kod preboljele gripe koja tee bez komplikacija tek 7 dana nakon prestanka simptoma procjenjuje kada ponovno poeti s treninzima. Ako se radi o komplikacijama (npr. upala plua), nastavak tjelovjebe moe se ocijeniti tek 14 dana nakon nestanka klinikih simptoma bolesti. Kod oboljenja od akutnog miokarditisa vraanje tjelovjebi moe se razmatrati najranije nakon 6 mjeseci9. Brojni imbenici, kao to je intenzitet vjebanja, tjelesna teina i graa tijela, poremeaji u prehrani, stres na psihikoj i emotivnoj razini mogu uzrokovati menstrualne disfunkcije u djevojaka sportaica. Izrazita fizika aktivnost moe djelovati na enski reproduktivni sustav i dovesti do amenoreje. To za posljedicu moe imati smanjenje mase kostiju, to pogoduje njihovoj fragilnosti, frakturama i vertebralnoj nestabilnosti. Menstrualne tegobe imaju uzrok u hipotalamikoj disfunkciji i supresiji spontane pulsatilne sekrecije gonadotropin oputajueg hormona (GnRH). Postoje razliita objanjenja uzroka te supresije: genetski mehanizam, hormonalni uinak, psiholoki stres. Posljednje studije ukazuju na to da je glavni uzrok centralne supresije hipotalamo-hipofizno-gonadalne osi smanjena dostupnost energije10. Iz toga proizlazi da je amenoreja nutritivni problem i moe biti preveniran ili saniran prvenstveno pravilnom prehranom, a tek ako organizam ne reagira na promjenu prehrane (postupno

TEME POZVANIH PREDAVAA

47

Ivan Fattorini, Hana Skala, Zoran Bahtijarevi KRATAK PREGLED I SAVJETI KAKO DA SE PRISTUPI SPORTSKI AKTIVNOJ DJECI...

48

poveanje unosa energije, vitamina D i kalcija), ide se na promjenu reima vjebanja11. Djelovanje umjereno intenzivnog vjebanja na poveanje mineralizacije kostiju je posebno vano kod cistine fibroze kod koje su este osteopenija i osteoporoza. Patogeneza smanjene mineralizacije kostiju kod oboljelih od cistine fibroze je multifaktorska. Kotana demineralizacija korelira s teinom bolesti i stupnjem pothranjenosti. Nevjerojatno povoljni uinci treninga izdrljivosti na respiratornu muskulaturu u pacijenata sa cistinim fibrozom su poznati12. Potencijalni je uinak treniranja na poveanje formiranja kostiju i/ili smanjenje destrukcije i prevencije demineralizacije kostiju kod osoba oboljelih od cistine fibroze11. Juvenilni reumatoidni artritis (JRA) je bolest nepoznate patogeneze vjerojatno uzrokovana imunim odgovorom na antigen koji je odgovoran za upalni proces u sinovijalnom tkivu. Zbog bolova i oteklina u zglobovima smanjena je fizika aktivnost oboljelog, to kasnije rezultira deformacijama i kontrakturama zglobova. Smanjena aktivnost u djece uzrokuje i slabiju fiziku spremu i miinu slabost, atrofiju te osteoporozu. Uz medikamentoznu i fizikalnu terapiju te balansiranu prehranu bogatu kalcijem, tjelovjeba igra vanu ulogu u zbrinjavanju JRA. Poveava elastinost zglobova, opseg pokreta i time reducira deformaciju i kontrakture zglobova, poveava fiziku spremu, jaa miie i mineralizaciju kostiju. U vjebanju bi trebalo izbjegavati mehaniko optereenje na zahvaenim zglobovima. S fizikom aktivnou bi trebalo poeti postupno, izbjegavajui intenzivne i produene treninge. Najbolje je postupno zagrijavati miie istezanjem prije vjebe. Stoga su najbolji tip aktivnosti vjebe u vodi, vonja bicikla i moderan ples. Sportove s direktnim fizikim kontaktom (npr. hrvanje), koji poveavaju mogunost ozljede (npr. skateboard ) i koji poveavaju mehaniko optereenje na odreene zglobove (npr. odbojka) se ne preporuuju. Bolesti srca nisu iskljuivo vezana uz stariju populaciju, ve i uz mlade. Moemo ih podijeliti na priroene (one s kojima su se rodili npr. defekt atrijskog septuma, defekt ventrikularnog septuma, otvoreni ductus Botalli, Fallotova tetralogija) i steene tijekom ivota (npr. Kawasaki bolest, reumatske valvularne srane greke, bakterijski endokarditis). I osobe oboljele od bolesti srca mogu se baviti sportom jer sportska aktivnost nije uzrok ve samo okida stanja. Izuzetno je vano da osoba koja se namjerava baviti odabranim sportom prethodno obavi lijeniki pregled koji ukljuuje: detaljnu obiteljsku i osobnu anamnezu, kompletan kardioloki pregled, 12-kanalni EKG, ergometriju, ehokardiografiju, Rtg i provjeru krvne slike. Jednako je tako vano da se

TEME POZVANIH PREDAVAA

pojedinac redovito kontrolira kod lijenika. Karakteristike oboljelih su da se tijekom tjelovjebe brzo umaraju, ostaju bez daha i imaju ubrzan rad srca i zato fizike aktivnosti treba prilagoditi njihovom stanju. Isto tako, kod bolesnika koji koriste antikoagulantnu terapiju uestaliji su podljevi i produena krvarenja, a zbog koritenja diuretika, djeca uestalije mokre. Sportovi koji se preporuuju jesu plivanje, biciklizam, tranje, preskakivanje ueta i tenis, dok se intenzivniji i natjecateljski sportovi u nekim sluajevima (npr. stenoza pulmonalne arterije, Fallotova tetralogija, Marfanov sindrom) trebaju izbjegavati13. Ako doe do ozljede koja krvari (najee usta) i bakterija ue u krv, kod ove djece se moe razviti ozbiljna komplikacija - endokarditis. Vano je da tada trener ili roditelj upozore medicinsko osoblje na primarnu bolest kako bi se dijete zatitilo antibiotikom. Naposljetku, valja jo jednom rei kako se i srani bolesnici mogu i trebaju baviti sportom, ali svoje zdravlje trebaju drati pod lijenikom kontrolom.

ZAKLJUAK
Fizika aktivnost igra kljunu ulogu u razvoju zdrave mlade osobe kao i u zbrinjavanju mnogih kroninih pedijatrijskih bolesti. Jedna od glavnih posljedica tih kroninih bolesti su zastoj u rastu i sazrijevanju kosti kao rezultat katabolike prirode procesa. Direktni terapeutski uinak fizike aktivnosti, kao anaboliki uinci na kosti i miie te fizioloke prednosti, pomau djetetu da se normalno razvije i da usvoji to bolji ivotni stil. Stoga bi pedijatri trebali biti svjesni mogue uporabe tjelovjebe kao terapijskog alata, a treneri bi trebali biti educirani za posebne programe vjebanja i potrebe ove specifine populacije.

LITERATURA
1. Goldberg B. Sports and exercise for Children With Cronic Health Conditions. Champaign, IL Human Kinetics, 1995; 355-373 Sigmund B. Stromme, Sigmind A. Andersen, Iingvar Hjerann et al. Scand J Med Sci Sports 2001; 11: 155-257 Pierson WE , Voy RO. Exercise induced bronchospasm in the XXIII summer Olympic games. N Engl Reg Allergy Proc 1988; 9: 209-213 Nemet D , Wolach B, Yacobovich J, Eliakom A. Exercise in childhood asthma - provoking agent, diagnostic tool and terapeutic measure. Isr Med Assoc J 2000; 2: 99-103 Cochrane LM, Clark CJ. Benefits and problems of a physical training program for asthmatic patients. Thorax 1990; 45 : 345-351

2.

3.

4.

5.

5. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA Zagreb, 23. i 24. veljae 2007.

6.

7. 8.

9.

Butcher JD. Exercise - induced asthma in the competitive cold weather athlete Current Sports Medicine Reports 2006 Dec; Vol. 5 (6), pp. 284-8 Lyle J. Micheli The Sports Medicine Bible for Joung athletes , Sourcebooks, Inc., 2001 Hollmann W. Exercise, training and sport sin the children with asthma from the sports medicine viewpoint Monatsschr Kinderheilkd. 1985 Dec; 133 (12): 863-7 Miigoj- Durakovi M., Durakovi Z., Bari B. To exercise or not to exercise in acute upper respiratory tract infections? Kinesiology 37 (2005) 1: 5-12

10.

11.

12.

13.

Drinkwater BL, Nilson K, et al. Bone mineral content of amenorrheic and eumenorrheic athletes. New Eng J Med 1984; 311: 277-281 Eliakim A. Growth and exercise in health and disease - What every paediatrician needs to know. Pediatric Respiratory Reviews 2004; 5 : (Suppl A) S3 - S10 Orenstein DM. Cystic fibrosis. In: Goldberg B., Sports and Exercise for Children with Chronic Health Conditions. Human Kinetics 1995; 168- 186 26th Bethesda conference: recommendations for determining eligibility for competition in athletes with cardiovascular abnormalities. DP Zipes, A. Garson. TEME POZVANIH PREDAVAA
49