1

OBRAZAC
SUDJELOVANJA U INTERNETSKOM SAVJETOVANJU O NACRTU PRIJEDLOGA UREDBE O DRAVNIM PRIZNANJIMA OSVAJAIMA MEDALJA NA OLIMPIJSKIM IGRAMA, PARAOLIMPIJSKIM IGRAMA, OLIMPIJSKIM IGRAMA GLUHIH I SVJETSKIM PRVENSTVIMA U OLIMPIJSKIM SPORTOVIMA I DISCIPLINAMA
Naziv nacrta zakona, drugog propisa ili akta o kojem se provodi savjetovanje Naziv tijela Razdoblje internetskog savjetovanja Ime i prezime osobe, odnosno, naziv predstavnika zainteresirane javnosti koja daje svoje miljenje, primjedbe i prijedloge Interes, odnosno kategorija i brojnost korisnika koje predstavljate Naelne primjedbe s obrazloenjem Stella Gapar Uredba o dravnim priznanjima osvajaima medalja na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama, olimpijskim igrama gluhih i svjetskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 2. kolovoza 19. kolovoza 2013.

portom do zdravlja i protiv ovisnosti zalaganje za pravednost cjeloivotno nelukrativno bavljenje portom

1. Ovo je oitovanje pravodobno jer je odreeni zadnji dan roka, 17. kolovoza 2013. bila subota. Stoga, prema lanku 81. stavku 2. Zakona o opem upravnom postupku, kad zadnji dan roka pada u nedjelju, na blagdan ili u drugi dan kad javnopravno tijelo ne radi, rok istjee prvoga sljedeega radnog dana to znai da javno savjetovanje traje ukljuivo do isteka ponedjeljka 19. kolovoza 2013. O tom udbenici prava kau: - Kad posljednji dan roka padne u subotu, a tijelo toga dana ne radi zbog uvoenja petodnevnoga radnog tjedna, rok istjee prvoga sljedeega radnog dana. (Vladimir Crnkovi eljko Dupelj, Primjena Zakona o opem upravnom postupku, Zagreb, 1988., str. 185) - Ako posljednji dan roka pada u nedjelju, dravni praznik ili na dan kada tijelo ne radi, rok ne istjee toga dana, nego prvog sljedeeg radnog dana (na primjer: ako posljednji dan roka pada u subotu 23. prosinca 2000., kada tijelo ne radi, rok istjee 27. prosinca 2000., jer je to prvi radni dan.). (eljko Dupelj Zlatan Turi, Komentar Zakona o opem upravnom postupku, Zagreb, 2000., str. 226) - Ako posljednji dan roka pada na dravni blagdani u koji se ne radi, ili u nedjelju ili u neki drugi dan kad se ne radi, npr. subota, rok istjee tek protekom prvog idueg radnog dana. Pravilo vrijedi bez obzira zato tijelo nije radilo i jesu li radili drugi uredi ili pota. Blagdani, nedjelje i drugi dani u koje sud ne radi znaajni su samo ako u te dana pada posljednji dan roka. Kao dan kad se ne radi uzima se ne samo subota i nedjelja, nego i svaki drugi dan kad tijelo ne radi. (Sinia Triva Mihajlo Dika, Graansko parnino procesno pravo, VII. izdanje, Zagreb, 2004., str. 381-382)

- Pod danom kada se ne radi, odnosno dan kad tijelo ne radi, smatra se dan koji nije nedjelja ni blagdan, nego drugi neradni dan u tjednu. Najee je to subota kad tijelo ne radi, jer ima raspored radnog vremena u okviru pet radnih dana u tjednu. (Pero Krijan, Komentar Zakona o opem upravnom postupku, Zagreb, 2004., str. 139). 2. Kako to da se sad na javnu raspravu daje uredba za provedbu izmijenjenoga Zakona o sportu, a sama ta promjena Zakona o sportu nije bila ponuena na javnu raspravu? Zato je izostala javna rasprava o promjenama Zakona o sportu? 3. Rok za javnu raspravu je prekratak, formalno samo 14 dana, a to je ispod standarda koje trae toka 5.3 Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnou i lanak 11. stavak 2. Zakon o pravu na pristup informacijama. Kad se, k tome uzme u obzir da je javna rasprava oglaena u petak 2. kolovoza 2013. naveer, znai da je koordinator javne rasprave bio zamislio da javna rasprava traje samo osam radnih dana (6., 7., 8., 9., 12., 13., 14. i 16. kolovoza jer su osim neradnih subota i nedjelja, 5. i 15. kolovoza dravni bladani). 4. Javna rasprava nije bila unaprijed najavljena. Njezino provoenje u srcu sezone ljetnih godinjih odmora, kad su uenici, studenti i nastavnici na ljetnim praznicima, a veina zainteresirane javnosti na odmoru, u prirodi, na natjecanjima, na portskim pripremama ili priredbama, a ne blizu raunala da bi sudjelovala u internetskom savjetovanju jednostavno nije poteno, ne odrava demokratinost ni elju za dijalogom sa zainteresiranom javnou te jednostavno nije u suglasnosti s temeljnim demokratskim naelima koja je drava duna potovati i provoditi, a koja su zatiena Ustavom, meunarodnim i domaim pravom i na koje ukazuje Ustavni sud RH u toki 8. i toki 13.2. odluke U-II-1118/2013 od 22. svibnja 2013. (NN 63/13). 5. Naela: - dobre uprave, - transparentnosti rada dravne uprave, - odgovornosti prema javnom novcu i obavljanju javnih poslova za zajedniko dobro kao i - predanosti borbi protiv mienja zahtijevaju da javnost dozna tko je sastavljao nacrt pojedinoga propisa, pa i nacrt konkretnoga. 6. Predlagatelj bi bio duan obrazloiti koje je etiko i socijalno opravdanje da osvajai medalja na koje se uredba odnosi: - neovisno o radnom odnosu, - neovisno o imovinskom cenzusu i - nerazmjerno dobi svih drugih lanova drutva stjeu doivotno imovinsko pravo na osobnu stalnu redovitu mjesenu novanu naknadu? Ova se uredba ne moe legalno ni legitimno donijeti bez da se odgovori na ta pitanja. 7. Davanje toga trajnoga materijalnoga imovinskoga prava koje se ostvaruje isplatom mjesene novane naknade skupini osvajaa medalja protivno je: - naelu socijalne drave (lanak 1. stavak 1. Ustava), - naelima jednakosti i socijalne pravde (lanak 3. Ustava) kao najviim vrjednotama ustavnoga poretka i temelju za tumaenje Ustava,

- naelima jednakosti i pravednosti na kojima se temelji porezni sustav (lanak 51. stavak 2. Ustava) - obvezi svih da sudjeluju u podmirenju javnih trokova, u skladu sa svojim gospodarskim mogunostima (iz lanka 51. stavka 1. Ustava) to su mnogi portai, zahvaljujui vrlo visokim zaradama od bavljenja portom, od sponzorstava i reklama i od drave primljenim novanim nagradama, mogli i trebali pridonositi, te bi sada porezni obveznici trebali uzdravati ak i one zaslune bive portae koji su se zahvaljujui portskom uspjehu obogatili; plaajui znatnu mirovinu osobama koje su tek navrile 45 godina ivota makar sami ti porezni obveznici moda morali raditi i do svoje 70. godine ivota. 8. Dodjela trajne novane naknade suprotna je naelu ne bis in idem s obzirom da su mnogi od njih, sukladno Uredbi o kriterijima za dodjeljivanje dravnih nagrada za vrhunska portska postignua (NN 111/12 i 134/12), za svaku medalju ve nagraeni iz Dravnoga prorauna i s po 208.000 kuna, to iznosi 38 prosjenih neto plaa. 9. Obvezujue je shvaanje Ustavnoga suda kako Ustav zahtijeva da postoje opravdani razlozi zbog kojih se prema odreenoj skupini adresata treba drukije postupati (tj. da postoji zakonita svrha, a ne samo zakonska osnova) i da su sredstva za ostvarenje legitimnog cilja, zbog kojega treba propisati odstupanje razmjerna tomu cilju (rjeenje U-I-769/1998 od 29. rujna 2010. NN 117/10). to je razmjerno u injenici da se dravno priznanje opredmeuje u novac? Priznanje je po definiciji izjava o istinitosti ega; oitovanje pohvale; drutveno uvaavanje, potovanje. Ono po naravi stvari ne ukljuuje teret za dravnu blagajnu. Pogotovo ne vremenski dugotrajan, dapae doivotan, stalan, mjeseni izdatak. I to za portae koji nikad nisu ni nastupali za hrvatsku dravu, zbog ijih uspjeha nije podizan ni dravni stijeg RH ni svirana Lijepa naa (nita od toga, naime, nije navedeno kao uvjet za ostvarenje predloenoga prava).
Primjedbe na pojedine lanke nacrta zakona, drugog propisa ili akta s obrazloenjem (Ako je primjedaba vie, prilau se obrascu, a ovdje se navode samo lanci ili dijelovi nacrta na koje se odnose.)

10. Predloeni propis ima predugaak naslov, 32 rijei i dva razgodka, sveukupno 185 znakova u naslovu. O tom udbenici nomotehnike (umijea sastavljanja propisa) pouavaju pouljive: - On [naslov] treba biti kratak i da uglavnom odgovara sadraju zakona. Naim se propisima zamjera da su predugi i da to oteava njihovo citiranje. (Zavod za javnu upravu, O izradi pravnih propisa, Beograd, 1959., str. 48) - Opirni [se] naslovi tee pamte, a izazivaju i smetnje pri redigiranju propisa. Zato prevladava miljenje da naslov [propisnika] bude sadrajem to krai, sve do granice razumljivosti. (Mihajlo Vukovi uro Vukovi, Znanost o izradi pravnih propisa : Nomotehnika, IV. izdanje, Zagreb, 1997., str. 127) Naslov uope nema pravnu snagu nego slui samo za nomotehniku orijentaciju. (isto, str. 128) - Naslov treba izraziti uvijek u jednoj reenici bez skraenica i, u pravilu bez interpunkcija. Naslov treba biti kratak. Dugi se naslovi teko pamte i stvaraju tekoe prilikom citiranja. (Ivo Borkovi, Postupak i tehnika izrade propisa, Zagreb, 1985., str. 111; Ivo Borkovi, Nomotehnika, 3. izdanje, Split, 1996., str. 77) - Rijei u naslovu [se] propisa moraju biti jezgrovite, opepoznate i reprezentativne u odnosu na sadraj propisa. Idealan je naslov propisa onda kada se uz rije koja oznaava vrstu propisa (zakon,

uredba i sl.) u naslovu nalaze jo samo dvije ili do pet rijei. Propis zapravo nikad ne bi smio imati vie od desetak rijei u svom naslovu, jer je vei broj rijei u naslovu nepregledan, neracionalan i neprikladan za primjenu u praksi. Upravo se u tom pogledu u praksi stvaranja propisa najvie grijei. Najea je i najvea greka u tome to se unose mnoge rijei u naslov pa je takav naslov nerazmjerno (nepotrebno) dug, teko se pamti i neracionalan je za praktinu primjenu. (uro Gatari, Stvaranje prava, Zagreb, 1991., str. 433). Naslov propisa treba postaviti koncizno [...]. Ne treba teiti tome da se cijeli sadraj propisa izraava u naslovu. Sadraj, cilj i svrha propisa obino se izlae u prvom lan[k]u propisa, a ne u naslovu. (isto, str. 434) Struni nosioci (stvaraoci) nacrta i prijedloga propisa kojima daju duge naslove, kao da time dokazuju da nikada u praksi nisu donosili presude, upravna i druga pojedinana prana rjeenja u kojima se mora, kao to je poznato, u uvodu odluke odnosno rjeenja u cjelini navesti pravna osnova naslov propisa na osnovi koje se donosi takva odluka odnosno rjeenje, pa makar taj naslov zauzimao i pola stranice teksta. U protivnom im ne bi palo na pamet da konstruiraju tako duge i nezgrapne naslove. Stvaraoci pripisa pri izboru naslova propisa moraju misliti i na praktinu stranu problema i na racionalnost primjene naslova propisa. (isto, str. 435). 11. lankom 2. tokama 1.-3. nacrta uredbe predvieno je da se olimpijski, paraolimpijski i portovi gluhih portaa i discipline utvruju odlukama Meunarodnoga olimpijskoga odbora, Meunarodnoga paraolimpijskoga odbora i Meunarodnoga odbora za port gluhih portaa. No, nijednom odredbom zakona ni uredbe nije ureeno kako e se te odluke prevesti, objaviti, verificirati i priznati u RH. 12. lanak 2. toka 4. u vezi lanka 4. toke 4. nacrta uredbe ne ureuje postupak utvrivanja to se ima smatrati svjetskim seniorskim prvenstvom, niti tko bi to trebao izdavati potvrde o osvojenoj medalji. Moda bi odgovarajue ustanove bile portski savezi ili Hrvatski olimpijski odbor; u svakom sluaju takav je detalj bilo potrebno propisati zakonom; uredbom, koja je provedbeni propis, ne moe se dodjeljivati takva javna ovlast pravnim osobama ije su javne ovlasti ve utvrene zakonom. 13. lanak 3. nacrta uredbe prepisana je, i to krnje, odredba lanka 81.a stavka 1. Zakona o sportu. To nema nikakva smisla. Odredba u propisu nie pravne snage samo je obavijesne (informativne) ili napuujue (instruktivne) naravi, a nije odreujue (propisujue, obvezujue, normativne ili kogentne) naravi. Stvara brojne probleme ako i kad zakonodavac promijeni neto u zakonskoj odredbi, a to se automatski ne promijeni i u provedbenom propisu. Posebno je zabrinjavajue to je u nacrtu uredbe isputena zakonska sintagma , kao dravno priznanje za poseban doprinos ugledu Republike Hrvatske,. O prepisivanju odredaba u propis nie pravne snage u udbenicima umijea sastavljanja propisa istie se: - U podzakonskim propisima, u pravilu, ne treba ponavljati odredbe zakona ili uredbe. (Zavod za javnu upravu, O izradi pravnih propisa, Beograd, 1959., str. 57). - Treba izbjegavati da se u pravilnicima ponavljaju odredbe zakona, odnosno uredbi ili odluka. U pravilnicima se izreke tih

propisnika samo podrobnije ureuju ili dopunjuju, ali u sklopu odnosnog propisnika. (Mihajlo Vukovi uro Vukovi, Znanost o izradi pravnih propisa, 4. izdanje, Zagreb, 1997., str. 107). - Opa je pojava u stvaranju prava da se u novom propisu ponavljaju (esto i doslovno prepisuju) pojedine odredbe iz ustava i drugih vaeih propisa. Treba napustiti pogrenu praksu prepisivanja ili ponavljanja (preuzimanja) vaeih pravnih normi iz drugih propisa, jer se time samo stvara zabuna i pomutnja, otvara se mogunost manipulacije i nametanja neprihvatljivih rjeenja, s objanjenjem da su ona preuzeta. Time se propis nepotrebno proiruje, jer norma koja se preuzima iz drugog propisa, i bez toga vrijedi i primjenjuje se. Zbog toga je mnogo prikladnije i racionalnije da se umjesto ponavljanja pojedinih dijelova drugog propisa upuuje na taj propis. (uro Gatari, Stvaranje prava, Zagreb, 1991., str. 441-442). 14. lanci 3. i 4. nacrta uredbe ni koji drugi ne propisuju da portai koji imaju pravo na nagradu trebaju imati neku osobitu vezu s Hrvatskom primjerice da nastupaju za reprezentaciju RH ili za neki klub iz Hrvatske. Tako proizlazi da bilo koji porta koji naknadno stekne hrvatsko dravljanstvo (primjerice argentinska dravljanka koja se uda za dravljanina RH, a zavrijedila je medalju pod argentinskom zastavom) makar i mnogo godina nakon osvajanja medalje ima pravo na stalna novana primanja na teret hrvatskoga dravnog prorauna. Trebalo bi u najmanju ruku temeljito obrazloiti razboritost takvog rjeenja. Da se ne spominje moguu navalu useljenja u Hrvatsku portaa iz susjednih zemalja kako bi ostvarili tu imovinsku korist. 15. lanak 4. stavak 1. nacrta uredbe kao dokaz o hrvatskom dravljanstvu trai domovnicu ili ovjerenu presliku domovine ne stariju od 6 (est) mjeseci. To znai da e umirovljeni porta svake godine morati vaditi domovnicu? Ili svake godine iznova ovjeravati ranije izvaenu domovnicu? to dokazuje ovjerena preslika domovnice ne starija od est mjeseci? Komparativ pridjeva enskoga roda moe se odnositi i na domovnicu ne stariju od est mjeseci, ali i na presliku ne stariju od est mjeseci! 16. Ako je zakonski uvjet za ostvarenje prava hrvatsko dravljanstvo, zato se ono ne moe dokazivati svim ispravama koje su za to odreene lankom 29. Zakona o hrvatskom dravljanstvu: - (1) Hrvatsko dravljanstvo se dokazuje vaeom osobnom iskaznicom, vojnom iskaznicom ili putovnicom. (2) Hrvatski dravljanin koji nema ni jednu od isprava iz stavka 1. ovoga lanka dokazuje hrvatsko dravljanstvo domovnicom koju, na temelju evidencije o dravljanstvu, izdaje matini ured. Zato se, dakle, umjesto osobne iskaznice, vojne iskaznice ili putovnice, kao prvenstvenih zakonskih dokaza hrvatskoga dravljanstva trai drugotni, tj. domovnica? 17. Zato se za dokazivanje prebivalita u Republici Hrvatskoj lankom 4. stavkom 1. nacrta uredbe trae: ovjerena preslika osobne iskaznice i potvrda o prebivalitu u Republici Hrvatskoj ne starija od 6 (est mjeseci)? Zar nije dovoljno jedno od toga? lanak 1. Zakona o osobnoj iskaznici odreuje: Osobna iskaznica je javna isprava kojom dravljanin Republike Hrvatske dokazuje identitet, hrvatsko dravljanstvo, spol, datum roenja, prebivalite i adresu stanovanja. Zato je onda, pored osobne iskaznice,

potrebno prilagati potvrdu o prebivalitu? I to ne stariju od est mjeseci? 18. Zato prema lanku 4. stavku 1. nacrta uredbe ovjerena preslika domovnice ne bi smjela biti starija od est mjeseci, a ovjerena presliku osobne iskaznice bi, jer za presliku osobne iskaznice nema iste takve klauzule? 19. Zato se sve tri relevantne okolnosti (dravljanstvo, prebivalite i navrena dob) ne provjeravaju posve po slubenoj dunosti, posve jednostavno, unoenjem OIB-a ili MBG-a i prezimena osobe u registar biraa koji je javno dostupan na mrenim stranicama Ministarstva uprave (https://biraci.uprava.hr/). Time se moe utvrditi i ime i prezime, i dravljanstvo, i prebivalite, i nadnevak roenja (a po njemu izraunati dob), i spol, i adresa stanovanja, i je li osobna iskaznica vrijedi, ili je istekla, ili je osoba ni nema. Smrt, prestanak hrvatskoga dravljanstva i odjava prebivalita iz Hrvatske imaju za posljedicu automatsku promjenu tih podataka u registru biraa i vjerodostojno prenose te pravno bitne injenice. Dakle je tijelu dravne uprave u biti dovoljno malo dobre volje, OIB ili MBG i prezime da se napravi uvid u registar biraa. Ako je taj popis javno dostupan svima drugima, zato nije MZOS-u? 20. Zato se uvjet pravomone neosuenosti treba dokazivati uvjerenjem o nevoenju kaznenoga postupka? Smisao ustavne predmnjeve nedunosti jest da je svatko neduan, pa iako se protiv njega vodi kazneni postupak, sve dok ne bude pravomono osuen. Ovdje se relativizira osuda za kazneno djelo dodavanjem odredbe prema kojoj je za primanje trajne novane naknade pravomono utvrena krivnja nebitna, sve dok za nju nije izreena osuda gubitka slobode. Uvjerenjem o nekanjavanju potvruje se da se protiv nekoga ne vodi kazneni postupak, dakle da nije doneseno rjeenje o istrazi, nije podignuta optunica koja je stala na pravnu snagu, da nije donesena nepravomona presuda po optunom prijedlogu niti je izdan kazneni nalog. Ali se ne potvruje je li netko pravomono osuen ili nije. Netko moe biti osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora i izdrati je (te cijelo vrijeme primati portsku mirovinu), a da se protiv njega vie ne vodi kazneni postupak jer je on okonan. Uvjet koji je propisan za primanje novane naknade ne dokazuje se sredstvom koje se predlae propisati. 21. Netko moe biti osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u prekrajnom postupku, za poinjeno djelo koje nije kazneno djelo nego prekraj. to s time? Hoe li se i ime to dokazivati? Je li naglasak na tomu da je nedostojan trajne novane naknade tko je osuen na zatvor, ili tko je osuen za poinjeno kazneno djelo, ili protiv koga se ne vodi kazneni postupak? To su sve razliite stvari. Propisan je jedan uvjet, a trai se prilaganje dokaza za neto drugo. 22. Tko je kad, gdje i kojim zakonom Hrvatskom olimpijskom odboru, Hrvatskom paraolimpijskom odboru i Hrvatskom sportskom savezu gluhih dao javnu ovlast da vode oevidnik i izdaju javne isprave o osvojenim medaljama, kako se predlae u lanku 4. nacrta uredbe? Bez takve zakonske ovlasti, njihove su potvrde o osvojenim medaljama privatne isprave, jednakovrijedne kao bilo ije druge. Javna osoba s javnim ovlastima, kad na osnovi zakona izdaje potvrdu o injenicama o kojima ne vodi slubenu evidenciju, duna je radi utvrenja injenica provesti dokazni postupak. U

pravnoj se literaturi istie: - Takva uvjerenja nemaju dokaznu snagu javne isprave to znai da injenice u tako izdanoj potvrdi ne vezuju tijelo koje odluuje o stvari za koje je podnesena takva potvrda kao dokaz. Zbog toga su tijela ovlatena da i pored takve potvrde sama ponovno utvruju iste injenice i odnose ako u njih sumnjaju ili ako nau da je to potrebno radi pravilnoga i potpunijeg utvrivanja injeninoga stanja u odreenoj upravnoj stvari. To je pravno shvaanje ustaljeno, potjee iz vjerodostojnoga tumaenja Saveznoga sekretarijata za pravosue i organizaciju uprave broj 160/66-1966. (Pero Krijan, Izdavanje i korienje uvjerenja i drugih isprava, Sarajevo, 1987., str. 44) - Uvjerenje ili druga isprava o injenicama o kojima se ne vodi slubena evidencija nema znaenje javne isprave. Zbog toga takva isprava ne vee tijelo kojem je podnesena kao dokaz, pa s tim u vezi ono moe izvoditi nove dokaze (ako smatra da je to potrebno) i iznova utvrivati injenice koje su navedene u ispravi. (eljko eljko Dupelj Zlatan Turi, Komentar Zakona o opem upravnom postupku, Zagreb, 2000., str. 369-370) Budui da voenje oevidnika o osvajaima medalja spomenutim pravnim osobama nije naloeno zakonom, ono se ne moe uspostaviti uredbom. Ustaljena je sudska praksa: Nalaz i miljenje strunog organa o postojanju tjelesnog oteenja predstavlja uvjerenje o injenicama o kojima se ne vodi slubena evidencija. (Upravni sud Hrvatske, Us-5087/83 od 16. veljae 1984.). Analogno tomu ne moe se tumaiti ni smatrati da te potvrde imaju dokaznu snagu javne isprave, tj. da se imaju smatrati istinitima dok se ne dokae suprotno. Popis osvajaa medalja ne moe postati slubena evidencija jer jednostavno to nije injenica: - o kojoj se vodi slubena evidencija kao o hrvatskom dravljanstvu, roenju (matice roenih), branosti (matice vjenanih), smrti (matice umrlih), prebivalitu i boravitu (policija), biraima (uprava), obrtu (obrtni registar), vlasnitvu nekretnina (zemljinik), pravnim osobama (sudski registar), registriranim motornim vozilima (policija), registriranim brodovima i letjelicama (Ministarsvo prometa), poreznim obveznicima (Porezna uprava), zdravstvenim i mirovinskim osiguranicima (HZZO i HZMO) koje su sve ustrojene zakonom - u pogledu koje su mjerodavna hrvatska tijela jer nisu ni priredile portska natjecanja, ni dodijele medalju, niti nadziru valjanost (doping, fairplay), niti imaju ovlast oduzeti tu medalju, pa time ni voditi toan oevidnik njihovih osvaaja. Zbog toga provedba uredbe na zamiljeni nain nije mogua. 23. lanak 6. stavak 1. nacrta uredbe sadrajno prepisuje odredbu lanka 81.a stavka 7. Zakona o sportu. To nema smisla. V. toku 13. ovoga oitovanja. 24. U lanku 6. stavku 2. nacrta uredbe nije odreeno od kojega dana djeluje rjeenje o gubitku prava. (Od dana davanja obavijesti? Od dana primitka obavijesti u Ministarstvu? Od dana donoenja rjeenja? Od dana njegove dostave raunovodstvu Ministarstva? Od dana dostave portau? Od nastupa pravomonosti?) 25. lanak 7. stavak 1. nacrta uredbe je neprecizan. to znai poetkom godine, do kada tono?

26. Je li zahtjev iz lanka 7. stavka 2. nacrta uredbe akt poslovanja Ministarstva ili postupanje u upravnom postupku koje Ministarstvo provodi po slubenoj dunosti? 27. Je li rok koji Ministarstvo namjerava navesti u zahtjevu iz lanka 7. stavka 2. neproduiv (peremptoran, prekluzivan) ili produiv (instruktivan, monitoran)? 28. Ako e Ministarstvo svake godine provoditi nadzor za sve portae, kako stoji u lanku 7. stavku 1. nacrta uredbe, zato bi Ministarstvo uope trebalo svakom pojedinom portau slati poseban zahtjev? Takva obveza predstavlja nepotrebno optereenje za rad Ministarstva, njegovih slubi i slubenika, a korisnicima novane naknade nije od osobite koristi. Nije li jednostavnije obrnuto propisati, kao za djeji doplatak, ili godinju poreznu prijavu, ili vaenje pokaza za javni prijevoz to bi, do kada (u danima ili nadnevkom svake godine) i komu trebao dostaviti primatelj trajne novane mjesene naknade? 29. Nacrtom uredbe nije reguliran povrat novca ili prijeboj s drugim primanjima koja porta ima od drave (primjerice povratom poreza ili mirovinom) kad je trajna mjesena novana naknada isplaena omakom nakon prestanka prava na nju. 30. lankom 8. nacrta uredbe proputeno je odrediti s kojim nadnevkom nositelji medalja o kojima je rije stjeu pravo na trajnu mjesenu novanu naknadu? Retroaktivno od stupanja zakona na snagu? Retroaktivno od stupanja uredbe na snagu? Od dana podnoenja zahtjeva? Od dana podnoenja potpunoga zahtjeva? Od dana donoenja rjeenja? Od dana primitka rjeenja? Od dana pravomonosti rjeenja? 31. lankom 8. nacrta uredbe proputeno je urediti isplauju li se trajne novane naknade za sljedei, tekui ili protekli mjesec. Isto tako, ne navodi se do kojeg se dana u mjesecu trebaju isplatiti. 32. lankom 8. stavkom 1. proputeno je urediti da se naknada moe isplaivati na iro-raun skrbnika ako primatelj trajne novane naknade izgubi poslovnu sposobnost ili zbog zdravstvenoga stanja nije u mogunosti osobno raspolagati svojim raunom. 33. lankom 9. ni 10. nacrta uredbe nije razraeno da Ministarstvo, i do kada svake godine, primatelju izdaje potvrdu o primanjima, doprinosima, porezu i prirezu (sadanji obrazac IP). 34. Zbog svega navedenog predlaem da se odustane od donoenja sporne uredbe.
Ime i prezime osobe (ili osoba) koja je sastavljala primjedbe i prijedloge ili drugi podaci za kontakt Datum dostavljanja

Stella Gapar stella.gaspar@zg.t-com.hr

19. kolovoza 2013.

Vana napomena: