Kompjuterska Daktilografija 2

D. Gaea, M. Komorec, N. S.
Montel: KOMPJUTORSKA DAKTILOGRAFIJA 2

(s uredskim praktikumom) Poslovno i slubeno dopisivanje

2

2006.

Gaea, Komorec, Montel: Kompjutorska daktilografija 2
(s uredskim praktikumom) Poslovno i slubeno dopisivanje

Nakladnik:
Birotehnika, Centar za dopisno obrazovanje, Zagreb, 2006.

Za nakladnika:
Nediljko Duji, prof.

Urednik:
Milan Komorec, dipl. iur.

Lektorica
Katica Radelji, prof.

Priprema za tisak:
Agencija d.o.o.

Grafiko oblikovanje omota:
Agencija d.o.o.

Tisak:
Tipotisak d.o.o., Zagreb

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoavati, fotokopirati, niti na bilo koji drugi nain reproducirati bez
nakladnikova pismenog doputenja.

Rjeenjem Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske,
Kl. br. UP/I-602-09/06-03/00005 Ur. br. 593-12/06-2 od 31. oujka 2006.
ovaj udbenik odobren je za uporabu u srednjim kolama.

CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb

UDK 372.865.19(075.3)

GAEA, Duanka
Kompjutorska daktilografija 2 : (s uredskim praktikumom) :
poslovno i slubeno dopisivanje / D. <Duanka> Gaea, M.
<Milan> Komorec, N. <Nermin> S. <Sreko> Montel. - 1. izd. -
Zagreb : Birotehnika - Centar za dopisno obrazovanje, 2006.

Bibliografija.

ISBN 953-6128-54-5

1. Komorec, Milan 2. Montel, Nermin Sreko

300717094

ISBN 953-6128-54-3

3

D. Gaea

M. Komorec

N. S. Montel

KOMPJUTORSKA DAKTILOGRAFIJA 2
(s uredskim praktikumom)
Poslovno i slubeno dopisivanje

1. izdanje

Zagreb, 2006.
4
SADRAJ
strana

P r e d g o v o r ......................................................................................................................................... 7

1. Uvod ...................................................................................................................................................... 9
1.1. Formati i vrste papira za izradbu pisanih komunikacija ................................................................ 9
1.1.1. Formati papira ..................................................................................................................... 9
1.2. Vrste papira .................................................................................................................................. 10
1.3. Poslovni papiri i omotnica ............................................................................................................ 10

2. Pisano komuniciranje .......................................................................................................................... 12
2.1. Oblikovanje poslovnih pisama ....................................................................................................... 13
2.1.1. Bitni dijelovi poslovnog pisma ............................................................................................. 13
2.1.1.1. Zaglavlje .................................................................................................................. 13
2.1.1.2. Adresa primatelja (adresata) .................................................................................... 13
2.1.1.3. Pozivne oznake ........................................................................................................ 16
2.1.1.4. Mjesto i nadnevak .................................................................................................... 17
2.1.1.5. Predmet .................................................................................................................... 17
2.1.1.6. Sadraj pisma ........................................................................................................... 17
2.1.1.7. Pozdrav .................................................................................................................... 17
2.1.1.8. Potpis ....................................................................................................................... 18
2.1.2. Sporedni dijelovi poslovnog pisma ........................................................................................ 19
2.1.2.1. Oslovljavanje ............................................................................................................ 19
2.1.2.2. Nain otpreme .......................................................................................................... 19
2.1.2.3. Dopisak (post scriptum) ........................................................................................... 19
2.1.2.4. Raspored kopija ........................................................................................................ 20
2.1.2.5. Privitci ...................................................................................................................... 20
2.1.3. Oblici poslovnih pisama ......................................................................................................... 22
2.1.3.1. Ameriki oblik poslovnog pisma ............................................................................... 24
2.1.3.2. Europski oblik poslovnog pisma ............................................................................... 24
2.1.3.3. Kombinirani oblik poslovnog pisma ......................................................................... 25
2.1.4. Pisanje poslovnih pisama na memorandumu ........................................................................... 49

3. Dopisivanje u komercijalnom poslovanju ......................................................................................... 52
3.1. Oblikovanje upita ........................................................................................................................... 52
3.2. Oblikovanje ponude ........................................................................................................................ 54
3.3. Oblikovanje narudbe ..................................................................................................................... 56
3.4. Oblikovanje potvrde o primitku narudbe ...................................................................................... 58
3.5. Oblikovanje dopisa o otpremi robe ................................................................................................ 60
3.6. Oblikovanje dopisa o podmirenju obveze ...................................................................................... 62
3.7. Poekoe u kupoprodajnom poslu .................................................................................................. 64
3.7.1. Oblikovanje pournice ......................................................................................................... 64
3.7.2. Oblikovanje opoziva ............................................................................................................ 66
3.7.3. Oblikovanje otklona ............................................................................................................ 68
3.7.4. Oblikovanje obavijesti o nedostatku ili reklamacije ........................................................... 68
3.7.5. Oblikovanje nagodbe ........................................................................................................... 72
3.7.6. Oblikovanje opomene .......................................................................................................... 74
3.7.7. Oblikovanje odgovora na opomenu ..................................................................................... 76
3.7.8. Sredstva jamstva plaanja .................................................................................................... 78

4. Prigodno poslovno dopisivanje ........................................................................................................... 81
4.1. estitke ........................................................................................................................................... 81
4.2. Podsjetnici ...................................................................................................................................... 81

strana

5

4.3. Zahvale ........................................................................................................................................... 81
4.4. Poslovni pozivi ............................................................................................................................... 83
4.4.1. Slanje pote pomou osobnih raunala ... 85
4.5. Izvjee o kupcu ............................................................................................................................. 86

5. Oblikovanje pisanih komunikacija u slubenom dopisivanju ........................................................ 94
5.1. Oblikovanje akata u upravnom postupku ....................................................................................... 94
5.1.1. Oblikovanje podneska .......................................................................................................... 94
5.1.2. Oblikovanje rjeenja ............................................................................................................ 98
5.1.3. Oblikovanje zakljuka .......................................................................................................... 104
5.1.4. Oblikovanje slubenog dopisa ............................................................................................. 108
5.1.5. Oblikovanje uvjerenja ......................................................................................................... 109
5.1.6. Oblikovanje poziva .............................................................................................................. 110
5.2. Oblikovanje akata u sudskom postupku ......................................................................................... 119
5.2.1. Oblikovanje podneska .......................................................................................................... 120
5.2.2. Oblikovanje sudskog rjeenja .............................................................................................. 124
5.2.3. Oblikovanje sudske presude ................................................................................................. 128
5.2.4. Oblikovanje sudskog dopisa ................................................................................................. 132
5.2.5. Oblikovanje sudskog poziva .... 133

6. Oblikovanje akata u javnom biljenitvu ......................................................................................... 139
6.1. Javnobiljenike isprave ................................................................................................................ 139
6.2. Oblikovanje javnobiljenikih isprava ........................................................................................... 139

7. Oblikovanje zapisnika ........................................................................................................................ 143
7.1. Organizacijske pripreme i tehniki poslovi u svezi organizacije sastanaka .......... 143
7.2. Oblikovanje zapisnika o skupu ...................................................................................................... 144
7.2.1. Oblikovanje potpunog zapisnika ........................................................................................... 144
7.2.2. Oblikovanje skraenog zapisnika .......................................................................................... 148
7.2.3. Oblikovanje biljeke .............................................................................................................. 163
7.2.4. Oblikovanje izvatka iz zapisnika ........................................................................................... 165
7.3. Zapisnik povjerenstva ..................................................................................................................... 170
7.3.1. Oblikovanje zapisnika o preuzimanju robe ........................................................................... 170
7.3.2. Oblikovanje zapisnika o primopredaji .................................................................................. 171
7.4. Oblikovanje zapisnika u upravnom postupku ................................................................................. 174
7.5. Oblikovanje sudskog zapisnika ....................................................................................................... 185

8. Oblikovanje ugovora ........................................................................................................................... 191
8.1. Oblikovanje ugovora o kupoprodaji ............................................................................................... 192
8.2. Oblikovanje ugovora o radu ........................................................................................................... 193

9. Oblikovanje molbe za rad i ivotopisa .............................................................................................. 197

10. Oblikovanje pisanih komunikacija na stranom jeziku .................................................................. 204
10.1. Oblikovanje poslovnih pisama na engleskom jeziku ................................................................. 204
10.1.1. Zaglavlje ......................................................................................................................... 204
10.1.2. Oznaka i nadnevak ......................................................................................................... 205
10.1.3. Adresa primatelja ........................................................................................................... 205
10.1.4. Pozdrav ........................................................................................................................... 206
10.1.5. Sadraj pisma ................................................................................................................. 206
10.1.6. Uljudan zavretak ........................................................................................................... 207
10.1.7. Potpis .............................................................................................................................. 207
10.1.8. Naznaka na pozornost ................................................................................................. 207
10.1.9. Naznaka predmeta .......................................................................................................... 208
strana

6
10.1.10. Naznaka privitka i dostave kopija ................................................................................ 208
10.1.11. Post scriptum ................................................................................................................ 208
10.1.12. Omotnica ...................................................................................................................... 208
10.1.13. Oblici i naini pisanja pisama ...................................................................................... 208

11. Tekstovi za uvjebavanje brzine i tonosti u prijepisu .................................................................. 213
11.1. Uvjebavanje zahvata ................................................................................................................. 213
11.2. Tekstovi ...................................................................................................................................... 218

Tablice progresivnog vrednovanja i napredovanja uenika u strojopisu u brzini i tonosti ........... 268

Pojmovnik ................................................................................................................................................ 280

Literatura ................................................................................................................................................. 287

7

P R E D G O V O R

Udbenik Kompjutorska daktilografija 2 s uredskim praktikumom obrauje materiju poslovnog i
slubenog dopisivanja kompjutorskom tehnologijom.
Udbenik prati nastavni plan i program predmeta Kompjutorska daktilografija za trei i etvrti razred
upravnih i birotehnikih kola (smjer Poslovni tajnik i Upravni referent). Pri tome treba napomenuti
kako za smjer Poslovni tajnik treba veu pozornost posvetiti poslovnom dopisivanju, a za smjer Upravni
referent slubenom dopisivanju. U elji za optimiziranjem materije, vodili smo rauna da se materija za ovaj
predmet, za smjer Poslovni tajnik, moe obraivati tijekom treeg i etvrtog razreda, a za smjer Upravni
referent tijekom drugog polugodita drugog razreda i tijekom treeg razreda.
Pojedini dijelovi gradiva koji se odnose iskljuivo na raunalnu tehnologiju obraeni su samo na
CD-u. To je dio koji se odnosi na rad s alatom Power Point, dio koji se odnosi na pretraivanje i rad s
internetom, te dio koji se odnosi na prezentacije. Ocijenili smo kako je najbolje da uenici kroz prezentaciju
naue kako se sluiti ovim alatima.
Udbenik obuhvaa sljedea podruja:

uvodni dio u kojem se se govori o formatima i vrstama papira,
poglavlje koje govori o pisanom komuniciranju, konkretnije o oblikovanju poslovnih pisama,
glavnim i sporednim dijelovima poslovnog pisma, te oblicima poslovnih pisama,
dopisivanje u komercijalnom poslovanju gdje je obraeno oblikovanje upita, ponude, narud-
be, potvrde o primitku narudbe, dopisa o otpremi robe, dopisa o podmirenju obveze, a posebna
pozornost posveena je poslovnim komunikacijama s potekoama u kupoprodajnom poslu
(pournica, opoziv, otklon, obavijest o nedostatku ili reklamacija, nagodba, opomena, odgovor
na opomenu i sredstva jamstva plaanja),
prigodno poslovno dopisivanje koje obrauje estitke, podsjetnike, zahvale, poslovne pozive i
izvjee o kupcu,
oblikovanje pisanih komunikacija u slubenom dopisivanju koje obrauje oblikovanje akata u
upravnom postupku (podnesak, rjeenje, zakljuak, slubeni dopis, uvjerenje, poziv) i akata u
sudskom postupku (podnesak, rjeenje, presuda, dopis i poziv),
oblikovanje akata u javnom biljenitvu koje se izrijekom ne spominje u nastavnom planu i
programu, ali kako je javno biljenitvo nezaobilazno podruje koje se vee kako na poslovno,
tako i na slubeno dopisivanje, smatrali smo da bi izostavljanje ove cjeline bitno naruilo cjelo-
kupnost obrade dopisivanja,
oblikovanje zapisnika gdje se uvodno obrauje problematika organizacijskih priprema i tehni-
kih poslova u svezi organizacije sastanaka, te detaljno obrauje oblikovanje zapisnika o skupu
(punog, skraenog, biljeke, izvatka iz zapisnika), zapisnika povjerenstva (o preuzimanju robe, o
primopredaji),
oblikovanje ugovora,
oblikovanje zamolbe za rad i ivotopisa,
oblikovanje pisanih poslovnih komunikacija na stranom jeziku, gdje smo se odluili usredoto-
iti na engleski jezik jer smatramo da je u poslovnom svijetu s kojim je Hrvatska u doticaju taj
jezik najire u uporabi,
tekstovi za uvjebavanje brzine i tonosti u prijepisu gdje se nudi niz tekstova iz razliitih po-
druja.

Uz udbenik ste dobili i CD na kojemu se nalazi kompletan materijal iz udbenika, temeljne i
dopunske vjebe s uputama za njihovu izradu, te niz primjera koji nisu objavljeni u tiskanom dijelu
udbenika, ve su predvieni iskljuivo za CD.
Preporuujemo vam da se svakako koristite tim CD-om u nastavi i za izradu domaih uradaka.
Uputno je izraditi sve zadatke, prouiti sve primjere, jer ete na taj nain usvojiti veu koliinu znanja i
8
vjetina koje e vam biti potrebne u svakodnevnom radu, bez obzira hoete li raditi kao poslovni tajnici ili
kao upravni referenti.
Odluujui se na izdavanje kombinacije tiskanog udbenika i CD-a, podrazumijevali smo da tiskani
udbenik bude trajnije u neizmijenjenom obliku, dok bismo CD ee dopunjavali najsuvremenijim
tehnolokim rjeenjima.

A u t o r i

Zagreb, studeni 2005.

9

1. UVOD

Poslovne i slubene komunikacije, bez obzira na koji nain se izrauju i putem kojeg medija se
prenose, ispisuju se na razliitim vrstama papira. Papir u obliku lista kakvog koristimo za pisanje jest tanka,
plosnata tvorevina sastavljena od isprepletenih vlakanaca biljnoga podrijetla (drvo, krpa, slama i dr.) uz do-
datak ljepila, punila i boj. Slui kao podloga za pisanje, tiskanje, crtanje, oblaganje, umatanje, higijenu i
slino.
Prvi papir su izradili Kinezi u 2. stoljeu, Arapi su ga usvojili u 8. stoljeu, a Europa tek u 13. stolje-
u. U uem smislu papir je do teine 140 g/m
2
, a izraen je u arcima ili koturima (rolama). Preko tih teina
su polukartoni, kartoni i ljepenke. Brojne su vrste papira, a dijele se prema namjeni, kakvoi, sirovinama,
nainu izradbe, izgledu, veliini itd.

1.1. Formati i vrste papira za izradbu pisanih komunikacija

1.1.1. Formati papira

Openito govorei o formatima papira, razlikujemo tri vrste uobiajenih formata: A, B i C. Ti forma-
ti se rabe za sve tehnike crtee, slubene dopise i razliite tiskanice. Formati se mogu rabiti uzduno ili po-
preno.
U sljedeoj tablici dajemo pregled svih vrsta formata i njihovih dimenzija, za sva tri spomenuta reda
uobiajenih formata:

Format A Format B Format C
Oznaka Povrina
(m
2
)
Mjere
(mm)
Oznaka Mjere
(mm)
Oznaka Mjere
(mm)
A0 1 841x1189 B0 1000x1414 C0 917x1297
A1 1/2 594x841 B1 707x1000 C1 648x917
A2 1/4 420x594 B2 500x707 C2 458x648
A3 1/8 297x420 B3 353x500 C3 324x458
A4 1/16 210x297 B4 250x353 C4 229x324
A5 1/32 148x210 B5 176x250 C5 162x229
A6 1/64 105x148 B6 125x176 C6 114x162

Format A rabi se za tiskanje knjiga, novina i
poslovnih papira, format B rabi se za izradbu tiskanica, a
format C za izradbu vreica i omotnica.
Budui da se prilikom izradbe pisanih komuni-
kacija najee rabe formati A, njima emo posvetiti vie
pozornosti. Temeljni format je A0. Ako temeljni format
A0 podijelimo na dva jednaka dijela, dobit emo dva
papira formata A1. Dijeljenjem formata A1 na dva jed-
naka dijela, dobit emo papir formata A2 itd.

Papir izmjere normiranih formata papira
za glavni red A i dopunske redove B, C i D,
te podjela reda A na razrede A1 A5

10
1.1.2. Vrste papira

Ovdje emo spomenuti vrste papira koje danas najee koristimo. U ne tako davnoj prolosti, u
uredskom poslovanju bile su u uporabi razne vrste papira koje su gotovo nestale.
1

Papir za fotokopiranje i ispis na pisaima osobnih raunala je osamdesetgramski papir izuzetne
finoe, ist i bez dlaica. U pravilu je bijele boje, a moe biti i u nekoj od pastelnih boja. Na papiru u boji
kopiramo materijale za koje elimo da budu uoljiviji od ostalih materijala koji su kopirani na bijelom papi-
ru. Valja rei da se isti papiri koriste za fotokopiranje kao i za punjenje pisaa osobnih raunala, odnosno
telefaks ureaja.
Papir s perforacijom i vieslojni samokopirni papir s perforacijom za pisa rabimo za ispisiva-
nje pomou matrinih pisaa. Naime, u suvremenom uredskom poslovanju rabimo osobna raunala i matri-
ne ili laserske pisae. U sluaju uporabe matrinih pisaa rabimo papir s perforacijom. Da ne bismo svaki put
papir ulagali u pisa, na lijevoj i desnoj strani pisaa nalazi se nazubljeni dio naprave koju zovemo "traktor",
a koja pomie papir redak po redak. Perforacija se stavi na nazubljeni dio "traktora", te se na taj nain vue
papir. Da bismo u isto vrijeme mogli pisati vie primjeraka istog teksta pomou matrinog pisaa (u pravilu
dva do tri), rabimo vieslojni samokopirni (NCR) papir s perforacijom za pisa. Obino se radi o dvoslojnom
ili troslojnom papiru, tako da prilikom jednog ispisa dobijemo original i jednu do dvije kopije, ovisno o vrsti
papira kojeg rabimo. Perforacija ima istu funkciju kao i kod jednoslojnog papira.
Paus-papir je prozirni masni papir koji nam slui za izradbu tekstova to ih treba na odgovarajui
nain kopirati, odnosno slui za tzv. pripremu tijekom izradbe knjiga, promidbenih materijala i slino. Pri
tome se tekst u ogledalu otisne na paus-papir, na temelju ega se u tiskari izrauju ploe s kojih se kasnije
tiskaju tekstovi.
2

1.1.3. Poslovni papir i omotnica

U meunarodnom prometu potanska poiljka moe sadravati otvorena pisma i dopisnice i njihove
kopije, parnike spise, akte svih vrsta koje su sastavila tijela dravne uprave, tovarne listove, raune, isprave
osiguravajuih drutava, prijepise i izvatke iz privatnih isprava, rukom pisane partiture ili muzike arke, ru-
kopise djela i novinskih lanaka, ake zadatke i slino. Poslovni papiri ne smiju sadravati nikakvo priop-
enje i oznaku koja se ne odnosi neposredno na sadraj papira koji se alje, ali smije sadravati popis papira
koji se alju i pozivanje na razmijenjenu prijepisku izmeu poiljatelja i primatelja.
Poslovnim papirima smatraju se pisma i dopisnice koji imaju karakter aktualnog dopisivanja, a
razmjenjuju se izmeu fizikih i pravnih osoba.
Omotnica titi pismo od oteenja ili oneienja, te slui uvanju tajnosti sadraja pisama.
Omotnice razlikujemo po velini i obliku. Veliina omotnice odreena je Pravilnikom o opi uvjetima za
obavljanje potanskih usluga. Sukladno navedenom Pravilniku razlikujemo tipizirana
3
i netipizirana pisma
(koja su estu prisutna prilikom slanja prigodnih poslvonih komunikacija) .
Tipizirano pismo je pismo u zatvorenoj omotnici pravokutnog oblika, ija duljina nije manja od iri-
ne pomnoene s 1,4 i koje odgovara sljedeim dimenzijama:

1
Tako je nedavno (prije petnaestak godina) uredsko poslovanje bilo nezamislivo bez bankpost papira (papir izuzetne
kvalitete, poznat po tome to ima vodeni ig koji je vidljiv ako papir okrenemo prema svjetlu; najee je bijele boje,
a moe biti neke pastelne boje) na kojemu su se pisali poslovni dopisi, pelir-papira (tankog papira koji je sluio za
pisanje u kopijama, naroito kad je trebalo pisati puno primjeraka), karbon-papira (kojemu je jedna strana bila prema-
zana posebnom bojom, a koji se umetao izmeu papira, osobito pelir-papira) koji se rabio prilikom pisanja kopija,
koncept-papira (formata A 3, a sluio je za razne prijepise i dopisivanja unutar trgovakih drutava, institucija ili ti-
jela dravne uprave) i ciklostil-papira (hrapavog papira koji se iskljuivo koristio za umnaanje na tzv. getetner-
aparatima jer je brzo upijao boju; danas se takva tehnika umnaanja vie ne koristi pa je samim time i uporaba ove
vrste papira prestala).
2
Valja rei kako se i taj papir sve rjee koristi u takve svrhe. Umjesto njega koriste se posebne folije, odnosno sve je
ei sluaj s obzirom na digitalizaciju tiska da se pripremljeni materijali predaju na nekom od magnetskih ili op-
tikih medija (CD, DVD, USB stick itd.).
3
Izuzetno je bitno znati prave dimenzije tipiziranih omotnica. To je dunost i obveza radnika koji rade u ekonomatu ili
u odjelima koji naruuju uredski materijal. Naime, znaajna je razlika u potarini koja se plaa na pisma poslana u ti-
piziranim omotnicama u odnosu na pisma koja se alju u netipiziranim omotnicama. Prema tome, na ovaj nain mo-
gue je izbjei vee trokove, osobito u uredima koji esto korespondiraju sa strankama.

11

1. pismo u obinoj omotnici:
a) najmanje dimenzije 90 x 140 mm, uz toleranciju od 2 mm,
b) najvee dimenzije 120 x 235 mm, uz toleranciju od 2 mm,
c) najvea masa do 20 grama,
d) najvea debljina 5 mm,
e) adresa primatelja treba biti napisana na strani omotnice na kojoj nije preklop za zatvaranje i u
pravokutnom prostoru koji je na najmanjoj udaljenosti 40 mm od gornjeg ruba omotnice (tolerancija do 2
mm), 15 mm od bonog desnog ruba i 15 mm od donjeg ruba i na najveoj udaljenosti 140 mm od bonog
desnog ruba.
2. pismo u omotnici s prozirnim dijelom dimenzije i masa pisma jednake su kao za pismo u obi-
noj omotnici. Prozirni dio mora biti na najmanjoj udaljenosti 40 mm od gornjeg ruba omotnice (tolerancija 2
mm), 15 mm od bonog desnog ruba ili 15 mm od bonog lijevog ruba, ovisno na kojoj je strani prozirni dio
i 15 mm od donjeg ruba. Prozirni dio ne smije biti obrubljen vrpcom ili uokviren u obojeni rub i mora omo-
guiti lako itanje adrese primatelja.
Sve ostale vrste omotnica i pisama koje se ne uklapaju u naprijed navedene standarde smatraju se
netipiziranima.
Omotnica se sastoji od lica i nalija. Na licu se tiskaju temeljni podaci o adresantu: naziv trgovakog
drutva, predmet poslovanja, mjesto, ulica i broj, broj potanskog pregratka, brojevi telefona itd. Tiskaju se u
gornjem lijevom kutu, te ne smiju po duini prijei polovicu omotnice, a po visini jednu etvrtinu. Ti podaci
omoguuju primatelju da prije otvaranja poiljke vidi tko je dopis pisao, a poti da u sluaju neuruenja
moe dopis vratiti.

Savijanje pisama

Pitanja i zadaci:

1. Koje veliine papira poznajete i za to se pojedini od njih rabe?
2. Uzmite papir formata A4 i presavijanjem izradite formate papira A5, A6, A7, A8 i A9.
3. Koje vrste papira poznajete i koje su njihove osnovne karakteristike?
4. emu slue obian i vieslojni papir s perforacijom?
5. to je poslovni papir?
6. Koja je zadaa omotnice?
7. Koje vrste omotnica poznajete?

12

2. PISANO KOMUNICIRANJE

Od svog postanka ljudi su imali potrebu priopavati jedni drugima svoje elje, misli, potrebe. Najpri-
je su to inili raznim signalima (vatra, dim, bubanj), zatim govorom (putem glasnika), a nastankom pisma
ljudi su se meusobno poeli dopisivati. Danas ljudi uz pisano komuniciranje meusobno komuniciraju pu-
tem telefona (fiksne i pokretne mree), telefaksa, telegrafa, teleprintera, a takoer i putem radija i televizije.
Pisano komuniciranje je dopisivanje izmeu ljudi, poslovnih partnera, odnosno trgovakih drutava,
ustanova, institucija i tijela dravne uprave, a s obzirom na sadraj dijeli se na tri temeljne skupine:

1. privatno ili osobno dopisivanje (dopisivanje prijatelja, roaka i slino);
2. poslovno dopisivanje (dopisivanje poslovnih partnera s ciljem sklapanja i obavljanja ne-
kog kupoprodajnog posla ili izvrenja usluge);
3. slubeno dopisivanje (dopisivanje tijela dravne uprave, sudova, diplomatskih pred-
stavnitava).

U ovom udbeniku posvetit emo pozornost poslovnom i dijelu slubenog dopisivanja (dopisivanje
tijela dravne uprave i dopisivanje sudova).
Dopisivanje ima svoje prednosti, ali i nedostatke u odnosu na ostala sredstva komuniciranja.

Prednosti su:
niski trokovi,
velika dostupnost pisma (pismo moe biti dostavljeno u krajeve svijeta gdje nema telefona ili ak
ni elektrine struje),
pismo ima stanovitu trajnost.

Loe strane su:
pismo ne djeluje prisno kao npr. osobni kontakt, nazonost,
sporost (npr. udaljena mjesta i loe prometne veze),
lake dolazi do nesporazuma (npr. ako je pismo loe sroeno, moe zvuati dvosmisleno, a do ta-
kvih nesporazuma tee dolazi osobnim kontaktom ili kontaktom putem telefona).

U pisanom komuniciranju, poslovnom i slubenom, razlikujemo:

1. adresanta ili poiljatelja (pravna ili fizika osoba koja alje pismo) i
2. adresata ili primatelja (pravna ili fizika osoba kojoj se pismo alje).

U poslovnom dopisivanju osoba koja obavlja dopisivanje ili korespondenciju zove se korespondent.
(Rije korespondencija je latinskog podrijetla. Nastala je od rijei cum = sa i respondere = odgovoriti. Te su
dvije rijei kasnije spojene u jednu - correspondencia /itaj: korespondencija/ koja se esto u nas rabi uz
nau hrvatsku rije dopisivanje).
Korespondent je osoba koja treba poznavati pravila poslovnog pisanja, pratiti izmjene zakona i
slubenih priopenja, mora dobro poznavati djelatnost poduzea, poslovne partnere, mora dobro poznavati
jezik kojim pie (dopisivanje sa stranim partnerima) i slino. U dananje vrijeme korespondent svakako mora
poznavati barem jedan, a esto i dva strana jezika, dok je poznavanje rada na osobnim raunalima nezaobi-
lazno.

2.1. Oblikovanje poslovnih pisama

13

Da bismo mogli brzo i tono sastaviti poslovno pismo, moramo poznavati njegovu strukturu. Svi
dijelovi pisma nisu jednako vani pa ih prema tome dijelimo na:

1. bitne dijelove poslovnog pisma i
2. sporedne dijelove poslovnog pisma.

Bitni dijelovi poslovnog pisma Sporedni dijelovi poslovnog pisma
zaglavlje (adresant)
adresa primatelja (adresata) oslovljavanje
pozivne oznake nain otpreme
mjesto i nadnevak pisanja dopisak
predmet raspored kopija
sadraj privitci
pozdrav
potpis

2.1.1. Bitni dijelovi poslovnog pisma

2.1.1.1. Zaglavlje

Zaglavlje je dio pisma koji sadri naziv pravne osobe koja upuuje pismo, tj. naziv poiljatelja
(adresant). Na memorandumu
4
su otisnuti zaglavlje i pozivne oznake. Zaglavlje moe biti smjeteno na raz-
nim mjestima, s lijeve ili desne strane gornjeg dijela papira, ali najee ga piemo centrirano u sredini. Pi-
emo ga uskoredno, (odaberemo opciju proreda
5
single to ima isto znaenje). Uputno je naziv poiljatelja
i grad u kojem se poiljatelj nalazi pisati verzalom (velikim slovima), ali se verzalom moe pisati i cijelo
zaglavlje. Zaglavlje ima svoje bitne i sporedne dijelove. Bitni dijelovi zaglavlja su:

naziv poiljatelja trgovako drutvo i slino,
djelatnost (poblie obiljeje poslovanja poiljatelja),
grad u kojem je sjedite poiljatelja (i svakako potanski broj),
poblia adresa (ulica ili trg i broj).

Na primjer:

REN-ING d.o.o.
za graevinarstvo, trgovinu i usluge
Perjasika 8
ZAGREB

DIGNUS POSLOVNI SUSTAVI d.o.o.
za projektiranje informacijskih sustava
Avenija Veeslava Holjevca 40
ZAGREB

Sporedni dijelovi zaglavlja su najee napisani na memorandumu
4
, a to su: broj iro-rauna, broje-
vi telefona i telefaksa, adrese predstavnitava u drugim gradovima, adrese skladita i drugih poslovnih jedi-
nica ako ih poiljatelj ima, sve ee podaci o temeljnom kapitalu trgovakog drutva, lanovima uprave i
slino.

2.1.1.2. Adresa primatelja (adresata)

Adresa je ime i prezime fizike, odnosno naziv pravne osobe kojoj je pismo upueno, dakle ime ili
naziv primatelja. Adresa se sastoji od:

imena i prezimena fizike osobe, odnosno naziva pravne osobe,
djelatnosti (poblie obiljeje poslovanja),

4
Koji je danas najee uoblien u obliku tzv. template dokumenta na osobnom raunalu.
5
Tzv. line spacing.
14
poblie adrese (ulica i broj),
imena grada i potanskog broja,
imena drave ako piemo u inozemstvo,
naziva kontinenta ako je primatelj na drugom kontinentu u odnosu na poiljatelja.

Grad, tj. sjedite, kao i naziv primatelja, moe se istaknuti na vie naina to najee ovisi o broju
slovnih mjesta.

Na primjer:

Zagreb ili ZAGREB
P u l a ili P U L A
P u l a ili P U L A
Split ili Split
6

Hum na Sutli ili HUM NA SUTLI

(Napomena: naziv odredita Hum na Sutli - neemo spacionirati jer ima prevelik broj slovnih
mjesta)

Konzum ili KONZUM
HBOR ili H B O R

(Napomena: HBOR = Hrvatska banka za obnovu i razvoj - nazive dobro poznatih trgovakih druta-
va esto piemo skraeno)
Adrese moemo pisati amerikim ili europskim oblikom (ovisno o obliku poslovnog pisma). Potreb-
no je u izborniku podesiti veliinu stranice
7
na A 4 te podesiti margine
8
tako da odredimo 3 cm s lijeve
strane, a 2,5 cm odozgo i odozdo i s desne strane. Napominjemo da se u praksi rabe i drugaije veliine
stranica (A 5, B 5 itd.) to znai da navedene veliine margina nisu pravilo. Ovo nije norma, ovo je
preporuka za postavljanje margina tijekom uenja u koli. U praksi se margine najee postavljaju na 3 cm
odozgo, odozdo, s lijeve i s desne strane. Najloija je situacija koju susreemo u praksi kod osoba koje nisu
usvojile minimum znanja o oblikovanju teksta na stranici ili ne znaju podesiti margine, pa koriste margine
kako su definirane od strane proizvoaa softvera. Tzv. opciju za tipku TAB treba podesiti na veliinu 1,25
cm
9
.

Na primjer:

a) ameriki oblik pisanja adrese

0-ti TAB

" Z V E E V O "
prehrambena industrija d.d.

Kralja Zvonimira 1
34000 POEGA

b) europski oblik pisanja adrese

2. TAB 7. TAB

6
Koristimo vie naina isticanja teksta, a najee to radimo podebljanjem (bold) ili kombinacijom podebljanja i
kurziva (italic).
7
Tzv. paper size
8
U okviru opcije page set up na izborniku osobnog raunala, odrediti margins (granice ispisa od ruba papira) na
eljene veliine margina.
9
Najee tako ve postavljeno u programu. To ne znai da emo uvijek koristiti ovu veliinu TAB-a. Ovo je prepo-
ruka autora uenicima i nastavnicima.

15

" Z V E E V O "

Kralja Zvonimira 1
34000 POEGA

ili

2. TAB 8. TAB

" Z V E E V O "

Kralja Zvonimira 1
34000 POEGA

Adresa na omotnici moe biti zatvorena (pie se u oznaenom mjestu na memorandumu i stavlja u
omotnice s prozoriem) i otvorena (adresa se pie na omotnici). U potonjem sluaju adresu moemo pisati
europskim ili nekim od amerikih oblika.
Na pismu u obinoj omotnici i u omotnici s prozirnim dijelom adresa poiljatelja mora biti u gornjem
lijevom kutu kada se nalazi na prednjoj strani omotnice.

Ana Rimac
Kolarova 15
10000 Zagreb

Mirko Klepi

Bergmanova 73
10000 Zagreb

Raspored dijelova teksta na naslovnoj strani obine omotnice

DJD International d.o.o.
Abramovieva 3
10020 Zagreb

Agencija d.o.o.

I. odvojak A. Arbanasa 8
10020 Zagreb

Raspored dijelova teksta na naslovnoj strani omotnice s prozirnim dijelom

Omotnice se ispisuju na pisau pomou opcija Tools Letters and Mailings Envelopes and Mai-
lings. Odaberemo opciju envelopes (omotnice) i na slici emo ugledati na koji nain treba omotnicu
postaviti u pisa, kliknemo opciju za ispis (Print) i dobit emo ispisanu omotnicu. U okviru opcije omot-
nice (Envelopes) moemo upisati povratnu adresu (eng. Return address) dakle adresu poslovnog sub-
16
jekta u ije ime piemo. Na taj nain emo ispisati u gornjem lijevom kutu adresu poiljatelja, a na odgova-
rajuem mjestu na omotnici adresu primatelja. To je opisano u udbeniku Kompjutorska daktilografija 1,
glava 13.

2.1.1.3. Pozivne oznake

Na memorandumima pozivne oznake su tiskane i to na razliitim mjestima to ovisi o ideji kreatora
memoranduma. Meutim, memorandumi se sve rjee tiskaju. Najee se koristimo pripremljenim formama
u osobnom raunalu (tzv. template) gdje se ove oznake nalaze na odreenim mjestima. Pozivne oznake su
najee: VA ZNAK i NA ZNAK, a ponekad i VA DOPIS i NA DOPIS ili VAE PISMO i NAE PISMO
(svako poslovno pismo trebalo bi imati pozivne oznake VA ZNAK - NA ZNAK, ali ne i VAE PISMO -
NAE PISMO). Pozivne oznake slue za meusobno povezivanje poslovnih pisama koja su sadrajno
povezana, ali slue i za razvrstavanje pisama u odjelu, odsjeku i slino. One upuuju na osobu koja je
sastavila pismo, osobu kojoj je upueno pismo i koja eventualno odgovara na njega, te upuuje na oznaku
odjela gdje je dopis sastavljen.
Pozivna oznaka VA ZNAK pie se od 0-tog TAB-a, a pozivna oznaka NA ZNAK pie se uvijek od
3. TAB-a (ako sadraj oznake NA ZNAK dolazi u istom redu onda se VA ZNAK pie od 4. TAB-a). Npr.:

Va znak: Na znak:
0234/06-dz/mk F-407/06-jr/is

ili

Va znak: 0234/06-dz/mk Na znak: F-407/06-jr/is

Redoslijed pozivnih oznaka moe biti i obrnut (NA ZNAK, VA ZNAK).
Pozivna oznaka NA ZNAK najee sadri inicijale osobe koja sastavlja pismo i osobe koja je na
osobnom raunalu prepisala pismo te odjela iz kojeg pismo dolazi. Pozivna oznaka NAE PISMO (ako po-
stoji) sadri datum prethodnog pisma, ako je bilo napisano i slui za njihovo povezivanje. Pozivna oznaka
VA ZNAK i VAE PISMO prepisuje se iz poslovnog pisma partnera na koje odgovaramo. Ova pozivna
oznaka rijetko se koristi.

2.1.1.4. Mjesto i nadnevak

Oznake mjesta i nadnevka nam govore gdje i kada je pismo pisano. Na memorandumu je naziv
mjesta (grad) ve tiskan, pa se samo dopisuje nadnevak. Kada poslovno pismo piemo PC-em, mjesto i
nadnevak piemo od 7. (u nekim sluajevima moe i od 8.) TAB-a.
Mjesto i nadnevak se moe pisati na vie naina.

Na primjer:

Zagreb, 25. sijenja 2006.

ili

Zagreb
25. sijenja 2006.

Nadnevak se pie takoer na vie naina.

Na primjer:

25. sijenja 2006.

17
25. I. 2006.
25. 1. 2006.

Da bi se izbjegle mogue pogreke u sporazumijevanju, preporuljivo je pisati nadnevak na prvi od
predloenih naina, tj. 25. sijenja 2005.
(Napomena: podsjetimo se nadnevak se sastoji od naznake dana, mjeseca i godine. Sve su to red-
ni brojevi i ako nadnevak piemo na taj nani, iza njih obvezno piemo toku, a iza toke obvezno moramo
napraviti razmak, dakle, moram pritisnuti na razmaknicu.)

2.1.1.5. Predmet

Ovaj bitni dio poslovnog pisma oznaava njegov kratak sadraj koji uvijek istiemo podcrtavanjem
ili podebljavanjem (eng. bold) da bi bio to uoljiviji radi lakeg razvrstavanja pote po odjelima i to
breg prispijea pisma na pravo mjesto. Ako sadraj predmeta piemo u dva ili vie redaka, podcrtavamo
samo posljednji redak, vodei rauna o tome da crta bude duga koliko i najdulji redak u sadraju predmeta,
koristei pri tom crtu iz gotovih oblika. Ovaj dio poslovnog pisma pie se uvijek od 0-tog TAB-a.
Primjeri pisanja sadraja predmeta:

Obnova pretplate na asopis ili Obnova pretplate na asopis
"Poslovna tajnica plus" Poslovna tajnica plus

Predmet: ili Predmet: Prodaja modne konfekcije
Prodaja modne konfekcije

Predmet: ili Predmet: Prodaja moderne konfekcije
Prodaja moderne konfekcije

2.1.1.6. Sadraj pisma

Sadraj pisma je najbitniji dio poslovnog pisma i zato treba u njemu:
1. iznijeti sve ono to se tim pismom eli rei,
2. treba biti kratak i saet, ali i jasan,
3. valja ga estetski oblikovati jer lijepo oblikovano pismo privlai pozornost poslovnog
partnera,
4. mora biti gramatiki i pravopisno toan,
5. mora biti napisan bez daktilografskih pogreaka.
Sadraj poslovnog pisma sastoji se od:
1. uvoda (navodi se razlog pisanja pisma),
2. biti ili sadraja (navodi se predmet ili razlog zbog kojeg se pismo pie),
3. zavretka (izraava se nada da e se posao sklopiti i slino).

2.1.1.7. Pozdrav

Ovaj dio poslovnog pisma piemo neposredno iza njegova sadraja pa ga neki autori smatraju
njegovim sastavnim dijelom. Pozdravom se uljudno opratamo od itatelja pisma (poslovnog partnera).
Nekoliko primjera formulacije pozdrava:
Pozdravljamo vas,
Srdano vas pozdravljamo,
Primite nae pozdrave,
Primite nae srdane pozdrave,
Srdaan pozdrav,
S potovanjem,
S osobitim potovanjem,
18
Sretno (pozdrav koji koriste rudari)
i slino.

2.1.1.8. Potpis

Potpis je bitan dio poslovnog pisma bez kojeg ono nije pravovaljano, a potpisuje ga ovlatena osoba
koja svojim potpisom preuzima na sebe odgovornost za sadraj dopisa. Potpis se sastoji od:
naziva poiljatelja i mjesta (grada u kojem se nalazi);
oznake dunosti potpisnika (npr. direktor, ravnatelj, rukovoditelj financija i sl.);
vlastorunog potpisa (vlastoruno napisanog imena i prezimena) osobe koja obnaa tu dunost
ili je ovlatena za potpis;
raunalom ispisanog imena i prezimena osobe koja obnaa navedenu dunost.
Potpis se po pravilu pie od 7. TAB-a. (Ako su mjesto i nadnevak pisani od 8. TAB-a i potpis treba
pisati od tog TAB-a.) Prvi i drugi dio potpisa (naziv poiljatelja i dunost ovlatene osobe) piu se gustored-
no, a tri prazna retka (etiri pritiska na tipku ENTER) ostavljaju se do osobnim raunalom napisanog imena i
prezimena osobe koja obnaa tu dunost. U prostoru se vlastoruno potpie osoba koja je ovlatena za potpis.
Sve je ei sluaj da se dokumenti alju elektronikom potom (tzv. e-mail), pa se na njih stavlja ili
elektroniki potpis ili klauzula OVAJ DOKUMENT JE IZRAEN OSOBNIM RAUNALOM TE JE VAEI
BEZ POTPISA I PEATA.

Na primjer:
7. TAB

KONJIKI KLUB IVA I ELLA
Predsjednica
p. o. Marina Vidi

Mirna Kralj
ili

8. TAB

INTEREUROPA - ZAGREB
Pomonik direktora

Sanja Kordej

Sanja Kordej

Napomena: p. o. znai da je pismo potpisala osoba ovlatena za potpis, ali ta osoba ne obnaa
navedenu funkciju u poslovnom pismu.
10

2.1.2. Sporedni dijelovi poslovnog pisma

Pored spomenutih glavnih dijelova poslovnog pisma koje svako pismo mora imati, poslovno pismo
ima i nekoliko sporednih dijelova koji nisu obvezni. Sporedni dijelovi pisma jesu:
1. oslovljavanje,
2. nain otpreme,
3. dopisak (post scriptum),

10
Treba rei da se kod nas esto rabila, a i danas se ponekad pogrekom rabi kratica u z. (u zamjenu) prilikom slinog
potpisivanja. No, takav nain je unosio zabunu, osobito u komunikaciji sa svijetom jer je u svijetu uobiajeno da
pisma potpisuju iskljuivo ovlatene osobe. Prema tome, ne koristi se u zamjenu, ve po ovlatenju.

19
4. raspored kopija,
5. privitci.

2.1.2.1. Oslovljavanje

Ovaj dio poslovnog pisma piemo kad se izravno obraamo jednoj osobi (Potovana gospoo...,
Potovani gospodine..., Cijenjeni gospodine... i sl.) ili skupini ljudi ako se radi o nekim okrunicama i slino
(Cijenjena gospodo..., Cijenjeni potroai..., Potovani kupci... i sl.). Piu se s jednim proredom (dva pritiska
na tipku ENTER).

2.1.2.2. Nain otpreme

Ako elimo na kraju pisma naznaiti kako aljemo pismo do primatelja, stavljamo oznake:
dostavljaem,
preporueno,
urno (express),
zrakoplovom (par avion),
express preporueno i
express par avion.
Oznake naina otpreme piemo verzalom od 0-tog TAB-a, (bez obzira na oblik poslovnog pisma), a
u ravnini raunalom napisanim imenom i prezimenom osobe koja potpisuje pismo.

Na primjer:

0-ti TAB 7. TAB

HRVATSKA OBRTNIKA KOMORA
Savjetnik

Marijana Milutin

DOSTAVLJAEM Marijana Milutin

2.1.2.3. Dopisak (post scriptum)

Ako smo neto zaboravili napisati u pismu, moemo to dopisati na njegovu kraju. Zato taj dio i zove-
mo dopisak ili post scriptum (itaj: post skriptum = poslije napisanog), a oznaavamo ga kraticom P. S. Ovaj
dio treba izbjegavati jer odaje odreeni nemar poiljatelja pri sastavljanju pisma.

2.1.2.4. Raspored kopija

Kako o predmetu pisanja u jednom pismu esto trebaju biti izvijetene i druge osobe i poslovni
partneri, pisma ispisujemo (printamo) u onoliko primjeraka na koliko je mjesta potrebno poslati kopije, a
to treba u pismu oznaiti.

Na primjer:

20
0-ti TAB 0-ti TAB

a) Co: b) O tome obavijest:
1. Martina Ivani 1. Martina Ivani
2. Pismohrana - ovdje 2. Pismohrana - ovdje

Ovaj dio pisma pie se od 0-tog TAB-a, u ravnini raunalom napisanim imenom i prezimenom
osobe koja potpisuje pismo.

Na primjer:

0-ti TAB 7. TAB

Savjetnik

Marijana Milutin

O tome obavijest: Marijana Milutin
1. Croatiabus, Zagreb
2. Pismohrana ovdje

2.1.2.5. Privitci

esto se uz pismo stavljaju razni privitci (katalozi, cjenici, prospekti, rauni i slino) te se to u pismu
treba naznaiti.

Na primjer:

a) b)

0-ti TAB
0-ti TAB

Privitak: katalog Privitci:
1. katalog
2. cjenik

Ovaj dio poslovnog pisma pie se od TAB-a 0 u ravnini s ispisanim imenom i prezimenom osobe
koja e biti potpisnik.

Na primjer:

0-ti TAB 7. TAB

21
Savjetnik

Marijana Milutin

Privitak: Marijana Milutin
1. potvrda o kapitalu
2. uplatnica

Ako imamo u istom pismu vie sporednih dijelova pisma, piemo ih jedan ispod drugog obino s
proredom, odnosno ako nemamo dovoljno mjesta na stranici, piemo tijesno jedan dio za drugim.

Na primjer:

0-ti TAB 7. TAB

Savjetnik

Marijana Milutin

DOSTAVLJAEM Marijana Milutin

O tome obavijest:
1. Croatiabus, Zagreb
2. Pismohrana - ovdje

Privitci:
1. potvrda o kapitalu
2. uplatnica

Pri oblikovanju i pisanju poslovnog pisma koje je duljeg sadraja (na dvije ili vie stranica) treba
voditi rauna o tome da:
1. odbrojamo (numeriramo) stranice poslovnog pisma, vodei rauna da se nikad ne odbrojava
prva stranica, ve poinjemo s odbrojavanjem od druge stranice, a oznaavamo je rednim brojem 2,
2. na zadnjoj stranici ne moemo napisati samo potpis ili neki sporedni dio poslovnog pisma, ve
prije toga treba napisati bar jedan red sadraja pisma. To je vano i zbog toga to bi se takva stranica mo-
gla eventualno staviti na kraj nekog drugog pisma iji bi sadraj mogao tetiti trgovakom drutvu ili osobi
koja ga je potpisala.

TABLINI PREGLED
BITNIH I SPOREDNIH DIJELOVA POSLOVNOG PISMA
TE NJIHOV RAZMJETAJ NA PAPIRU S OBZIROM NA OBLIKE PISANJA

BITNI DIJELOVI POETNI SPOREDNI DIJELOVI POETNI
POSLOVNOG PISMA TAB* PISANJA POSLOVNOG PISMA TAB PISANJA
A* E* K* A* E* K*
1. ZAGLAVLJE
a) naziv trgovakog drutva,

CENTRIRANO
1. UNUTAR ZAGLAVLJA
a) broj telefona

22
ustanove, institucije na sredini b) broj telefaksa
b) djelatnost ili
predmet poslovanja
papira u sva
tri oblika
c) broj teleprintera
d) broj iro-rauna

c) oznaka sjedita
- ulica i broj
- ime grada
poslovnih
pisama
e) broj potanskog pretinca
f) adrese drugih
poslovnih jedinica

2. ADRESA primatelja
a) naziv trgovakog drutva,
ustanove, institucije

0*

1 (2)

0
g) adrese predstavnitava
h) elektronika adresa
i) internet adresa

b) djelatnost ili predmet
poslovanja

0*

1 (2)

0

c) poblia adresa
- potanski broj grada i
grad,
- ulica i broj

0*

7 (8)

0

d) naziv drave
(ako je potrebno)

0*

7 (8)

0

e) naznaka kontinenta
(ako je potrebno)

0*

7 (8)

0

3. POZIVNE OZNAKE
- Va znak

0

0

0

- Na znak 2(3) 2 (3) 2 (3) 2. OSLOVLJAVANJE 0 1 1
4. MJESTO I NADNEVAK 7 (8) 7 (8) 7 (8) 3. NAIN OTPREME 0 0 0
5. PREDMET 0 0 0 4. DOPISAK (P.S.) 0 1 (2) 1 (2)
6. SADRAJ 0 1 - 1.red 5. RASPORED KOPIJA 0 0 0
svi 0 - ostali 6. PRIVITCI 0 0 0
red. redovi
7. POZDRAV 0 1 1 A* = ameriki oblik poslovnog pisma
8. POTPIS 7 (8) 7 (8) 7 (8) E* = europski oblik poslovnog pisma
K* = kombinirani oblik poslovnog pisma
0* = u obinom amerikom obliku
poslovnog pisma = 0-ti TAB,
a u modificiranom obliku = 7. (8) TAB

2.1.3. Oblici poslovnih pisama

U naem poslovnom dopisivanju u uporabi su tri osnovna oblika poslovnih pisama:
1. ameriki oblik (najjednostavniji),
2. europski oblik (najstariji i ekonominiji) i
3. kombinirani oblik (kombinacija amerikog i europskog oblika).
Svi dijelovi poslovnih pisama ovih triju osnovnih oblika su isti, a ono to ih ini razliitima i daje
obiljeje odreenog oblika poslovnog pisma jesu:
1. nain pisanja adrese i
2. nain isticanja odlomaka.
U amerikom obliku poslovnog pisma adresa se pie tako da se svi elementi adrese piu po pravilu
od 0-tog TAB-a (modificirani ameriki oblik od 7. TAB-a), a izmeu prvog i drugog dijela adrese naprave se
dva pritiska na tipku ENTER (jedan prored). Sljedei odlomak od prethodnog odvaja se s dva pritiska na
tipku ENTER (jedan prored).
U europskom obliku poslovnog pisma adresa se pie u dva dijela: prvi dio (naziv trgovakog dru-
tva i djelatnost) pie se od 2. TAB-a, a drugi dio (poblia adresa, ulica ili trg, broj i grad) od 7. TAB-a.
Izmeu ova dva dijela adrese ostavlja se jedan prored (dva pritiska na ENTER), a sljedei odlomak odvaja se
od prethodnog uvlaenjem prvog retka tog novog odlomka na 1. TAB, dok ostale retke ispisujemo od 0-tog
TAB-a.

23
Kombinirani oblik poslovnog pisma je kombinacija amerikog i europskog oblika. Od amerikog
oblika koristi se nain pisanja adrese (jednostavniji nain), a od europskog oblika nain isticanja odlomaka
(ekonominiji nain).
Ako neki dio pisma zbog njegova znaenja elimo istaknuti i izraziti njegovu bit, taj dio teksta
centriramo u sredini papira, ali obvezno prije i poslije njega ostavljamo jedan redak prazan (dva pritiska na
tipku ENTER, a taj istaknuti dio jo i podcrtamo. Pri tome moramo voditi rauna o tome je li taj dio teksta
istaknut unutar reenice ili na njezinom kraju, a ako je istaknut na kraju reenice, moramo pripaziti je li ta
reenica posljednja u tekuem odlomku ili je unutar tog odlomka.
Navodimo sljedee primjere:

1. Istaknuti tekst je unutar reenice (kod sva tri oblika)

0-ti TAB (sredina stranice)
1. TAB

Molimo vas da narueno gorivo, prema telefonskom dogovoru vaeg i naeg komercijalnog
direktora, urno poaljete franko Glavni kolodvor Zagreb

najkasnije do 23. kolovoza 2006. godine,

jer emo u suprotnom sluaju stornirati narudbu i potraiti drugog dobavljaa.

2. Istaknuti tekst je na kraju reenice koja se nalazi unutar odlomka (kod sva tri oblika)

1. TAB


najkasnije do 23. kolovoza 2006. godine.

Ako ne udovoljite naem zahtjevu, bit emo prisiljeni stornirati narudbu i potraiti drugog dobav-
ljaa.

3. Istaknuti dio teksta nalazi se na kraju odlomka

a) ameriki oblik


Molimo vas da narueno gorivo, prema telefonskom dogovoru vaeg i naeg komercijalnog direk-
tora, urno poaljete franko Glavni kolodvor Zagreb


Ako ne udovoljite naem zahtjevu, bit emo prisiljeni stornirati narudbu i potraiti drugog dobav-
ljaa.
b) europski i kombinirani oblik

1. TAB



24
Ako ne udovoljite naem zahtjevu, bit emo prisiljeni stornirati narudbu i potraiti drugog
dobavljaa.

Svaki od triju osnovnih oblika poslovnog pisma ima svoje varijante.

AMERIKI OBLIK EUROPSKI OBLIK KOMBINIRANI OBLIK
- obian ameriki oblik - obian europski oblik - obian kombinirani oblik
- modificirani ameriki
oblik
- obian europski oblik s
proredom
- obian kombinirani oblik s
proredom
- puni ameriki oblik - modificirani ili atraktivni
oblici
Svaki od ovih oblika ima i varijantu u kojoj se istie neki dio teksta unutar sadraja poslovnog
pisma:
CENTRIRANJEM istaknutog dijela teksta u sredini papira,*
UVLAENJEM istaknutog dijela teksta na 1. TAB.
* prikazano u ovoj lekciji (isticanje dijelova sadraja poslovnog pisma centriranjem)

2.1.3.1. Ameriki oblik poslovnog pisma

Ameriki oblik poslovnog pisma je najpraktiniji i najlaki za oblikovanje, premda ne i najekono-
miniji (zbog proreda meu odlomcima).
Obian ameriki oblik razlikuje se od ostalih oblika po nainu pisanja adrese (svi elementi adrese
piu se od 0-tog TAB-a) i nainu isticanja odlomaka (prored meu njima).
Modificirani ameriki oblik karakteristian je po tome to se adresa pie od 7. TAB-a, a svi
dijelovi poslovnog pisma kao kod obinog amerikog oblika.
Puni ameriki oblik je najjednostavniji oblik poslovnog pisma. U njemu se svi dijelovi poslovnog
pisma piu od 0-tog TAB-a. Taj oblik izgleda kao da dijelove pisma slaemo poput blokova jedan za drugim,
te ga zato zovemo jo i blok oblikom.

2.1.3.2. Europski oblik poslovnog pisma

Europski oblik poslovnog pisma je najstariji i donedavno najraireniji oblik pisanja poslovnih
pisama. Naime, sve veom uporabom osobnih raunala u pisanom priopavanju rabi se gotovo iskljuivo
jednostavniji puni ameriki oblik.
Obian europski oblik karakteristian je po tome to adresu piemo europskim oblikom, to znai
da se prvi dio adrese pie od 2. TAB-a, drugi dio od 7. TAB-a, a izmeu tih dijelova ostavljamo prored, tj.
napravimo dva pritiska na tipku ENTER. Odlomke naglaavamo uvlaenjem prvog retka novog odlomka na
1. TAB, a ostale dijelove piemo do 0-tog TAB-a. Svi drugi dijelovi poslovnog pisma jednaki su dijelovima u
ostalim oblicima poslovnog pisma.
Obian europski oblik s proredom pie se na isti nain kao obian europski oblik, samo se odlom-
ci odvajaju s dva pritiska na tipku ENTER (pored toga to se prvi red odlomka pie od 1. TAB-a). Ovakav
nain pisanja rabimo kod kraih poslovnih pisama.

2.1.3.3. Kombinirani oblik poslovnog pisma

Obini kombinirani oblik jest oblik poslovnog pisma kombiniran od amerikog oblika iz kojeg je
preuzet jednostavniji nain pisanja adrese i europskog oblika poslovnog pisma u kojem je ekonominiji
nain isticanja odlomaka.
Obini kombinirani oblik s proredom pie se na isti nain kao obini kombinirani oblik, samo se
odlomci odvajaju s dva udarca na tipku ENTER (pored toga to se prvi red poinje pisati od 1. TAB-a).
Ovakav nain pisanja koristimo kod kraih poslovnih pisama.
Modificirani oblici poslovnih pisama danas su rijetko u uporabi. Naime, zbog suvremenih
komunikacijskih sredstava nije potrebno pisati pisma u razliitim slikovnim oblicima da bi bila kod
partnera uoljivija od obinih pisama. Takoer potreba za veom vremenskom uinkovitou, izbacila je ove

25
oblike iz uporabe jer su kontraproduktivni. U udbeniku su dani neki primjeri modificiranih oblika poslovnih
pisama da vidite kako su izgledali.

NAZIV POILJATELJA
djelatnost poiljatelja
Ulica i broj
M J E S T O
.
.
.
NAZIV PRIMATELJA
djelatnost primatelja
.
Ulica i broj
pot. br. MJESTO
26
.
.
.
VA ZNAK NA ZNAK Mjesto,
XX/XX -- nadnevak
.
.
Tekst sadraja predmeta
.
.
Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
S potovanjem,
.
.
NAZIV POILJATELJA - MJESTO
Dunost potpisnika
. .
. vlastoruni potpis
. .
Privitak Ime i prezime (pisano raunalom)
.
Co:
.
URNO

0-ti TAB 2. TAB* 7. TAB*

Shema pisma pisanog obinim amerikim oblikom

* Druga po redu pozivna oznaka moe biti napisana i od 3. TAB-a. U tom sluaju oznaku mjesta, nadnev-
ka i potpisa moemo pisati od 8. TAB-a (shematski prikaz takvog oblikovanja dan je na slijedeoj stranici)
iako to i nije obveza.

NAZIV POILJATELJA
Ulica i broj
M J E S T O
.
.
.
NAZIV PRIMATELJA
.
Ulica i broj

27
pot. br. MJESTO
.
.
.
XX/XX -- nadnevak
.
.
.
.
Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
.
S potovanjem,
.
.
Dunost potpisnika
. .
. vlastoruni potpis
. .
.
Co:
.
URNO

0-ti TAB 3. TAB* 8. TAB * desni rub pisanja (margin)

Shema pisma pisanog obinim amerikim oblikom (pozivna oznaka pisana od 3. TAB-a, a nadnevak, mjesto i potpis
od 8. TAB-a)*

* U praksi se pozivna oznaka pie na 3. TAB-u, a nadnevak, mjesto i potpis od 7. TAB-a
DINOVA
trgovako dioniko drutvo
Donje Svetice 127
ZAGREB

EKOBIOTIKI CENTAR
prodavaonica zdrave hrane

Gotoveva 9
10000 Zagreb
28

Va znak Na znak Zagreb,
DG/MK IR/MN-12 7. rujna 2006.

Reklamacija

Primili smo danas poiljku soje i keksa koju nam je dostavio va voza Marijan Marii, kamionom
ZG-6201-AB.

Prilikom preuzimanja robe povjerenstvo u kojem je jedan od lanova bio i va voza ustanovilo je
da prispjela poiljka ne odgovara naoj narudbi. Narudbom broj 879/06 naruili smo 400 kg
soje, a primili smo 370 kg. O tome je sastavljen zapisnik o preuzimanju robe koji vam u privitku
dostavljamo.

Zbog jednostavnijeg rjeenja ovog problema ne traimo naknadnu dostavu robe, ve vas molimo
da nam poaljete obavijest o knjienju.

Nadamo se da ova nezgoda nee smetati naim daljnjim poslovnim odnosima i elimo da se naa
poslovna suradnja odvija i dalje na obostrano zadovoljstvo.

S potovanjem,

DINOVA - ZAGREB
Direktor

Ivan Rumbak

Privitak: Ivan Rumbak
Zapisnik o preuzimanju robe

URNO

Primjer pisma pisanog obinim amerikim oblikom

Napomena: ovo poslovno pismo pisano je tako da, pri pisanju sadraja, koristimo naredbu Align Left (poravnanje
lije-vo), ali moemo koristiti i naredbu Justify (poravnanje obostrano). Ako koristimo komandu Align Left,
va-no je nastojati, da redovi zavravaju na priblino istoj okomici pa e stoga trebati voditi rauna o
pravil-nom rastavljanju rijei.
NAZIV POILJATELJA
Ulica i broj
M J E S T O
.
.
.
NAZIV PRIMATELJA
.
Ulica i broj
pot. br. MJESTO
.

29
.
.
XX/XX -- nadnevak
.
.
.
.
Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
x
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
x
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
x
.
S potovanjem,
.
.
Dunost potpisnika
. .
. vlastoruni potpis
. .
.
Co:
.
URNO

0-ti TAB 3. TAB 7. TAB desni rub pisanja (margin)

Shema pisma pisanog amerikim modificiranim oblikom
CIBAN-COMMERCE
uvoz-izvoz, trgovako poduzee
na veliko i malo d.o.o.
Zdihovaka 52
JASTREBARSKO

BLIC d.o.o.
prodavaonica keramikih
30
proizvoda

Kupineki Kraljevac 69
10421 HRVATSKI LESKOVAC

VA ZNAK NA ZNAK Jastrebarsko,
-- JK/SB-K 17. rujna 2006.

Ponuda

Saznali smo da ste otvorili nova prodajna mjesta u Hrvatskom Leskovcu i Zagrebu te vam aljemo
nau ponudu jer smo zainteresirani za prodaju naih proizvoda u vaim prodavaonicama.

CIBAN-COMMERCE je trgovako poduzee na veliko i malo koje se bavi prodajom keramikih
proizvoda te se moemo pohvaliti da smo naili na velik odaziv kupaca.

Nudimo vam najkvalitetnije zidne i podne ploice raznih veliina, rubnike, kade, tu-kade, umivao-
nike, te ljepilo SIPROKOL koje je izraeno na bazi mineralnih veziva i specijalnih dodataka, a
najpovoljnije je za lijepljenje podne i zidne keramike.

Cijene su vrlo povoljne, a mogunosti plaanja razliite. Dajemo 10 % popusta, za kupnju u vrijed-
nosti veoj od 100.000,00 kn a plaanje je mogue i u ratama uz kamatnu stopu od 5 %.

Nai su proizvodi uvijek nailazili na dobar odjek kod kupaca pa se nadamo da ete i vi pristati na
suradnju i time postati na novi poslovni partner.

U oekivanju vaeg odgovora srdano vas pozdravljamo.

CIBAN-COMMERCE JASTREBARSKO

Voditelj prodaje

Juraj Kovai

Privitak: Katalog Juraj Kovai

* Ako naziv poiljaoca i mjesto imaju velik broj slovnih mjesta, naziv mjesta moete napisati u slijedeem retku,
ali od istog TAB-a od kojeg je napisan i naziv poiljaoca.

Primjer pisma pisanog amerikim modificiranim oblikom
NAZIV POILJATELJA
Ulica i broj
M J E S T O
.
.
.
NAZIV PRIMATELJA
.

31
Ulica i broj
pot. br. MJESTO
.
.
.
VA ZNAK NA ZNAK
XX/XX --
.
Mjesto, nadnevak
.
.
.
.
xxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
x
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
S potovanjem,
.
.
Dunost potpisnika
.
vlastoruni potpis
.
Ime i prezime (pisano raunalom)
.
.
Privitak
.
Co:
.
URNO

0-ti TAB 3. TAB desni rub pisanja (margin)

Shema pisma pisanog punim amerikim oblikom
CORA
prodaja hrane za kune
ljubimce d.o.o.
Radieva 91
P E T R I N J A

MICA-MACA
32
trgovina za kune
ljubimce

Boidara Magovca 9
10010 Z A G R E B

VA ZNAK NA ZNAK
K/GT MB/DG

Zagreb, 23. kolovoza 2006.

Nagodba

Potvrujemo primitak vae reklamacije od 12. o. m. u svezi dostave psee hrane EUKANUBA i
ispriavamo se zbog propusta na koji nam skreete pozornost.

Ustanovili smo da je do propusta dolo prilikom otpreme robe iz skladita. Telefonski smo se do-
govorili s vaim referentom nabave gom Marceli da emo vam knjigovodstveno priznati
vrijednost robe koju niste primili.

Nadamo se da emo bez obzira na ovu nezgodu pri isporuci robe i dalje nastaviti nau uspjenu
poslovnu suradnju.

Srdano vas pozdravljamo.

CORA - PETRINJA
Voditelj prodaje

Marija Buani

Marija Buani

PREPORUENO

Primjer pisma pisanog punim amerikim oblikom
NAZIV POILJATELJA
Ulica i broj
M J E S T O
.
.
.
NAZIV PRIMATELJA

33
.
Ulica i broj
pot. br. MJESTO
.
.
.
XX/XX -- nadnevak
.
.
.
.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
S potovanjem,
.
.
Dunost potpisnika
. .
. vlastoruni potpis
. .
.
Co:
.
URNO

0-ti TAB 3. tab 7. TAB desni rub pisanja (margin)

Shema pisma pisanog obinim amerikim oblikom s izraajem biti centriranjem na sredini stranice
I R I S
parfumerija
Horvaanska 41
ZAGREB

GHETALDUS
poduzee za proizvodnju okvira
34
i naoala, unutarnju i vanjsku
trgovinu d.d.

Getaldieva 5
10000 ZAGREB

VA ZNAK NA ZNAK Zagreb,
MV/LK IM/DJ 12. kolovoza 2006.

Narudba sunanih naoala

Primili smo vau ponudu i katalog od 3. o. m. kojim nam nudite nove proizvode sunanih i
dioptrijskih naoala. Zadovoljni smo iscrpnim podacima o novim tehnolokim dostignuima, kao i
uvjetima prodaje koji su navedeni u priloenom katalogu i cjeniku.

Kako smo jo uvijek u godinjem dobu koje obiluje sunanim danima, naruujemo

500 kom. sunanih naoala "GM-503"

po cijeni od 380,00 kn/kom.

Robu nam dostavite u 8 dana od dana prispijea nae narudbe kako ste to naveli u ponudi, a
platit emo je virmanom u roku 20 dana.

Nadamo se da ste u mogunosti udovoljiti naim zahtjevima to e svakako utjecati na nae
daljnje poslovne odnose.

Primite nae srdane pozdrave.

IRIS - ZAGREB
ef prodaje

Ivanka Marii

URNO! Ivanka Marii

Primjer pisma pisanog obinim amerikim oblikom s izraajem biti centriranjem
(koritena naredba Justify)
NAZIV POILJATELJA
Ulica i broj
M J E S T O
.
.
.
NAZIV PRIMATELJA

35
.
Ulica i broj
pot. br. MJESTO
.
.
.
XX/XX -- nadnevak
.
.
.
.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
a) xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
b) xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
c) xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
xxxxxxxxxxxxxx.
.
S potovanjem,
.
.
Dunost potpisnika
. .
. potpis
. .
.
Co:
.
URNO

0-ti TAB 1.TAB 3. TAB 7. TAB desni rub pisanja (margin)

Shema pisma pisanog obinim amerikim oblikom s izraajem biti uvlaenjem istaknutog dijela teksta na 1. TAB.
SPERANZA
turistika agencija
Iloka 34
ZAGREB

UPRAVNA I BIROTEHNIKA KOLA

36
Varavska 17
10000 ZAGREB

-- /SB 9. oujka 2006.

Maturalna putovanja - ponuda

Kao svake kolske godine uenici - maturanti vae kole razmiljaju o svojem maturalnom
putovanju koje se samo jedan put u ivotu doivi. Mi smo turistika agencija koja se bavi
organizacijom i realizacijom upravo takvih putovanja.

U svom programu nudimo sljedee putne aranmane koji su najinteresantniji za maturalna
putovanja:

1. Francuska-Italija
2. Madarska-eka-Austrija
3. panjolska

Putovanje moe trajati od 4 do 8 dana to ovisi o dravi u koju se putuje, ali i o dogovoru s vama.
Pored ovih putovanja organiziramo i putovanja u zemlje i gradove koje vi sami odredite, a koji nisu
spomenuti u ovoj ponudi.

Sve detaljnije obavijesti o pogodnostima koje vam nudimo dat emo vam ako nam se javite na
telefon 561-672 ili 561-829 (gospodin Blaevi).

U cijenu je ukljuen prijevoz luksuznim autobusima (klima-ureaj, video, hladnjak, WC), spavanje u
hotelima B kategorije, razgled gradova, posjet muzejima i ostali sadraji prema dogovoru i eljama
skupine.

Srdaan pozdrav,

SPERANZA - ZAGREB
Direktor

Saa Blaekovi

Privitak: Prospekti Saa Blaevi

Primjer pisma pisanog obinim amerikim oblikom s izraajem biti uvlaenjem istaknutog dijela teksta na 1. TAB.
NAZIV POILJATELJA
Ulica i broj
M J E S T O
.
.
.
NAZIV PRIMATELJA

37
.
Ulica i broj
pot. br. MJESTO
.
.
.
XX/XX -- nadnevak
.
.
.
.
Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
S potovanjem,
.
.
Dunost potpisnika
. .
. vlastoruni potpis
. .
.
Co:
.
URNO

0-ti TAB 1. TAB 2. TAB 3. TAB 6. TAB 7. TAB 8. TAB desni rub pisanja (margin)

Shema pisma pisanog obinim europskim oblikom

"K O N A R"
SERVIS I PRODAJA d.o.o.
Prilaz V. Brajkovia 13
Z A G R E B

38
Djeji vrti
"NOVO NASELJE"

B. Magovca 7
10000 ZAGREB

-- BO/FK 4. kolovoza 2006.

Usluge servisiranja - ponuda

Poduzee "Konar" - Servis i prodaja d.o.o. kao servisna organizacija ima 45-godinju tradiciju na
podruju servisiranja kuanskih aparata i ugostiteljske opreme, ali ne samo za Konareve proizvode, nego i
za proizvode svih poznatijih proizvoaa kuanskih aparata i aparata za ugostiteljsku opremu.
Kako ste vi ustanova koja za svoje uspjeno djelovanje u svakodnevnom poslu koristi razne strojeve
i aparate, od hladnjaka i zamrzivaa do malih kuanskih aparata, nudimo vam nae usluge servisiranja.
Servisiramo i ugraujemo servisne dijelove u izvangaranciji za strojeve za pranje rublja i posua, hladnjake i
zamrzivae, tednjake, elektrine grijalice vode (bojleri svih zapremina), male kuanske aparate kao to su
glaala, mlinci za kavu i slino.
Pri servisiranju bilo kojeg stroja ili aparata navedenog u ovoj ponudi dajemo jamstvo na kvalitetu
izvedenih radova od 30 dana, a jamstvo za ugraene dijelove do est mjeseci ovisno o ugraenom dijelu.
Pojedinosti uvjeta servisiranja ovisno o pojedinom stroju ili aparatu vidljive su iz prospekta koji vam aljemo
u privitku.
Nadamo se da ete nau narudbu pozorno prouiti i javiti nam se.
U oekivanju vae narudbe srdano vas pozdravljamo.

"KONAR" - ZAGREB
Voditelj servisne slube

Boidar Orani

Boidar Orani, dipl. in.

Pismo pisano obinim europskim oblikom
(bez uporabe opcije poravnanja po lijevom i desnom rubu, tzv. justify)

PODRAVKA
prehrambena industrija d. d.
A. Starevia 32
KOPRIVNICA

39
RENOMAX
trgovina na veliko i malo

Marulieva 8
10000 ZAGREB

-- DB/KM-LJ 23. rujna 2006.

Ponuda

Kako je naa dosadanja suradnja bila vrlo uspjena i kako elimo s vama i dalje odravati dobre
poslovne odnose, slobodni smo vam ponuditi neke vrste marmelada i pekmeza:

marmelada mijeana teine 440 g 8,19 kn/kom
marmelada od marelica, teine 440 g 8,52 kn/kom
marmelada od vinje, teine 440 g 10,09 kn/kom
pekmez od ljiva, teine 490 g 13,97 kn/kom

Marmelada i pekmez napravljeni su od voa koje je uzgojeno na naim farmama uz pomo strunog
tima agronoma te svojom kvalitetom zadovoljavaju i svjetsko trite. Pakirani su u staklene boce s
hermetikim zatvaraem.
Rok dostave je 8 dana nakon prispijea vae narudbe, a u sluaju sklapanja ugovora o kupoprodaji,
rok dostave e biti ugovoren.
Osim navedenih marmelada moemo vam ponuditi i koncentrate raznovrsnih umaka za lazanje,
bolognese i slino. Vie o liniji koncentriranih juha, umaka, fanta kao i ostalih naih proizvoda, saznat ete iz
kataloga koji vam u privitku dostavljamo.
Oekujemo vae narudbe ime e naa dosadanja poslovna suradnja biti nastavljena na obostrano
zadovoljstvo.

PODRAVKA - KOPRIVNICA
Voditelj prodaje

Dajana Radi

Privitak: katalog Dajana Radi, dipl. ek.

Primjer pisma pisanog obinim europskim oblikom sa izraajem biti centriranjem
(uporaba opcije Justify)
NAZIV POILJATELJA
Ulica i broj
M J E S T O
.
.
.
NAZIV PRIMATELJA
40
.
Ulica i broj
pot. br. MJESTO
.
.
.
XX/XX -- nadnevak
.
.
.
.
.
Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
S potovanjem,
.
.
Dunost potpisnika
. .
. potpis
. .
.
Co:
.
URNO

0-ti TAB 1. TAB 2. TAB 3. TAB 6. TAB 7. TAB desni rub pisanja (margin)

Shema pisma pisanog obinim europskim oblikom s proredom

"K R A "
tvornica bombona, okolade i keksa d.d.
Maksimirska 130
Z A G R E B

DINOVA

41

Donje Svetice 127
10000 ZAGREB

-- MS/RR-1 9. studenog 2005.

Ponuda

Na ovogodinjoj izlobi koja se odravala u sklopu Zagrebakog velesajma, izloili smo i
svoje nove proizvode za djecu i odrasle. Osobitu pozornost privukli su keksi

Kraotice, Krauljci i Kraopisi.

Keksi su pakirani u vreice napravljene od materijala koji odrava njihovu svjeinu. Vreice
s Kraopisima i Krauljcima su teine 350 g, a s Kraoticama 250 g.

Sve to vas zanima o sastavu pojedinog keksa, okusu, punjenju, kao i cijeni, vidjet ete iz
kataloga i cjenika koje vam dostavljamo u privitku ponude.

Nadamo se da e vas naa ponuda zainteresirati i oekujemo vau narudbu, a time i
ugodnu poslovnu suradnju.


"KRA" - ZAGREB
Komercijalni direktor

Martina Starc

Privitak: 1. katalog Martina Starc
2. cjenik

Primjer pisma pisanog obinim europskim oblikom s proredom i izraajem biti centriranjem
(uporaba opcije centered)
DINOVA
Donje Svetice 127
ZAGREB

SAPONIJA
42
kemijska industrija

Pupinova 3
31000 OSIJEK

IK/FNJ-2 DD-MM-R 9. srpnja 2006.

Reklamacija

Na temelju nae narudbe od 8. lipnja 2004. godine, dana 6. srpnja 2006. godine na nae
je skladite vaim kamionom dostavljena poiljka praka za pranje rublja:

- FAKS HELIZIM PRIMA - pakiran u kutije teine 3 kg = 400 kom.,
- RUBEL - pakiran u kartonske kutije teine 3 kg = 300 kom.

Povjerenstvo je odmah pregledalo prispjelu poiljku i ustanovilo da ste nam poslali 400
kom. Faks Helizim Prima, a 400 kom. Rubela, dakle 100 kutija vie od naruenoga. Povjerenstvo
smatra da je do ove zamjene dolo zbog brzine pakiranja robe pri njezinoj otpremi s vaeg
skladita.

Budui da smo s vama imali uvijek korektne poslovne odnose, zadrat emo robu kako ste
nam je poslali, te vas molimo da nam dostavite obavijest o knjienju.

Primite nae srdane pozdrave.

DINOVA - ZAGREB
Voditelj prodajnog odjela

Danijel Danjar

Privitak: Danijel Danjar
Zapisnik o preuzimanju robe

PREPORUENO!

Primjer pisma pisanog europskim oblikom s proredom i izraajem biti uvlaenjem istaknutog dijela teksta na 1. TAB.
(bez uporabe opcije poravnanja po lijevom i desnom rubu, tzv. Justify).

NAZIV POILJATELJA
Ulica i broj
M J E S T O
.
.
.
NAZIV PRIMATELJA

43
.
Ulica i broj
pot. br. MJESTO
.
.
.
XX/XX -- nadnevak
.
.
.
.
Poetak pisanja odlomka
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
x
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
x
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
x
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
S potovanjem,
.
.
Dunost potpisnika
. .
. vlastorunipotpis
. .
.
Co:
.
URNO

0-ti TAB 1. TAB 2. TAB 3. TAB 6. TAB 7. TAB 8. TAB desni rub pisanja (margin)

Shema pisma pisanog obinim kombiniranim oblikom
AGRAMPLAST d. o. o.
za izradu i prodaju vreica
44
itnjak b.b.
ZAGREB

FOTO STUDIO

B. Magovca 21
10010 ZAGREB

IV/AG- LR/MK-12 12. sijenja 2006.

Plastine vreice ponuda

Primili smo va upit kojim se interesirate za izradu plastinih vreica, a potrebne su vam za
pakiranje fotoaparata i fotofilmova koje prodajete.
Poznato je da vreice zanimljiva izgleda i dobre kvalitete privlae kupce, ali i tite kupljenu
robu. Stoga mi u proizvodnji vreica koristimo najkvalitetnije sirovine i postojane boje.
Slobodni smo vam ponuditi vreice s obostranim tiskom teksta - FIJU FILM, veliine 350 x
240 mm, debljine 0,030 mm. U privitku ponude dostavljamo vam uzorak plastine vreice u
navedenoj veliini i materijalu i grafiki prikaz teksta koji bi trebao pisati na vreici.
Cijena izrade vreica je 0,10 kn/kom, rok isporuke je 20 dana od dana primitka narudbe, a
rok plaanja je 15 dana od dana primitka robe. Robu dostavljamo na adresu koju navedete u
narudbi.
Nadamo se da ete sa zanimanjem prihvatiti ovo nae idejno rjeenje za vreice koje
trebate.
U nadi da e ova naa ponuda znaiti poetak jedne duge i obostrano korisne suradnje,
srdano vas pozdravljamo.

AGRAMPLAST ZAGREB
Direktor

Lucija Rado

Lucija Rado

Primjer pisma pisanog obinim kombiniranim oblikom
(uz uporabu opcije poravnanja lijevog i desnog ruba opcija Justify)
"K O N A R"
KONAR-GENERATORI
Fallerovo etalite 22

45
ZAGREB

ERRICSON NIKOLA TESLA
poduzee za proizvodnju
telekomunikacijskih sustava i ureaja

Krapinska 45
10000 Z A G R E B

VA BROJ NA BROJ Zagreb,
MI-LI-2A II/PJ-127 21. svibnja 2006.

Ponuda aparata za zavarivanje

Na Sajmu tehnikih dostignua u sklopu Zagrebakog velesajma prvi put smo izloili svoje aparate za
zavarivanje koji su privukli veliku pozornost posjetitelja. Iz upita to ste nam ga uputili 14. svibnja 2006.
godine vidljivo je da ste zainteresirani za kupnju tih aparata.

Meu prvima u zemlji poeli smo proizvoditi nove, moderne aparate za zavarivanje, a da bismo
poboljali njihovu kakvou, izradili smo ih od uvoznog materijala.

Cijena jednog aparata je 8.500,00 kn, a ako naruite veu koliinu, odobravamo do 10 % popusta.
Aparate pakiramo u posebno izraene drvene sanduke, a dostavljamo ih naim kamionom franko vae
skladite u roku 8 dana od dana primitka narudbe.

U privitku vam dostavljamo i katalog naih ostalih aparata i ureaja koji bi vas mogli zanimati, pa vas
molimo da nam se javite.

Oekujui vau narudbu, srdano vas pozdravljamo.

KONAR-GENERATORI - ZAGREB
Rukovoditelj prodaje

Ivan Ivani

Privitci: Ivan Ivani
1. prospekt
2. cjenik

PREPORUENO!

Primjer pisma pisanog obinim kombiniranim oblikom s proredom
(bez uporabe opcije poravnanja lijevog i desnog ruba)

DIETPHARM
poduzee za proizvodnju
kemijskih preparata
46
Oujska 2
ZAGREB

H.D.M.
poduzee za trgovinu
i proizvodnju

Dobrie Cesaria 1
10000 ZAGREB

Va znak Na znak Zagreb,
-- M/PK/5 4. svibnja 2006.

Ponuda lijeka "Aknecim"

Nudimo vam "Aknecim", medicinski poznato sredstvo za suzbijanje mladenakih akni i tretman
problematine koe.

"Aknecim" otopine su izraene na vodenoj osnovi i ne sadre alkohol, a time se sprjeava
isuivanje koe. To je djelotvorna tvar koja suzbija i sanira pritie i bubuljice.
Reakcija djelovanja se ne vidi, niti osjea, a apsolutno je bezopasna za zdravu
kou.

"Aknecim" otopina nije dokraja razjanjena, ali je kliniki ispitana.

Osim u ljekarnama, otopina "Aknecim" moi e se nabaviti i kod vas, naravno, ako se odluite
na kupnju, a cijena joj je 300,00 kn/kom.

Srdano vas pozdravljamo s nadom da emo uspjeno suraivati i obostrano proiriti svoje
ambicije glede nae suradnje.

Srdaan pozdrav,

DIETPHARM - ZAGREB
Direktor

Marijan korjanec

Marijan korjanec

Primjer pisma pisanog modificiranim kombiniranim oblikom
(prvi red odlomka pie se od 0-tog TAB-a,a ostali redovi od 1. TAB-a)
"KRA"
tvornica okolade, bombona i keksa
Ravnice bb

47
ZAGREB

H. D. M.
trgovako poduzee

Dobrie Cesaria 21
41000 ZAGREB

HM/DA/M TB/JC/S 1. lipnja 2006.

Ponuda okolade "Dorina"

S obzirom na nae viegodinje uspjene poslovne
odnose, slobodni smo vam ponuditi nae okolade "Dorina" koje su naile na veliko zanimanje kupaca.

Nudimo razliite vrste ovih okolada od kojih
posebno izdvajamo "Dorina" okoladu s keksom, ljenjakom i kokosom.

okolade su teine 100, 200 i 300 g, pakirane su u
kartonske kutije po 8, 9, 10 ili 12 komada, ovisno o vrsti okolade. Cijene ovise o teini i vrsti punjenja
okolade. Radi to vee informiranosti, u privitku vam dostavljamo katalog i cjenik "Dorina" okolada.

Robu dostavljamo u roku 8 dana od dana
prispijea vae narudbe naim prijevoznim sredstvom i to u skladite koje vi naznaite u narudbi.
Nadamo se da ete nam uskoro poslati vau
narudbu i da emo i dalje odravati dobre poslovne odnose.


"KRA" - ZAGREB
Direktor

Tihomir Bastaji

Tihomir Bastaji

Primjer pisma pisanog moguim modificiranim kombiniranim oblikom
(prvi red odlomka piemo od 7. TAB-a, a ostale od 0-tog
(uz uporabu opcije poravnanja lijevog i desnog ruba, tzv. Justify).
N E V E N
biljna apoteka
Radieva 4
48
ZAGREB

M. M. D.
trgovako poduzee d. o. o.

Maksimirska 21
10000 ZAGREB

HM/DA-M MJ/VI 21. srpnja 2006.

Nagodba

Dana 14. srpnja 2006. primili smo va prigovor u svezi s naim
propustom i ao nam je to je do toga dolo.

Obavjeujete nas da ste komisijski zaprimili robu koju smo
vam poslali naom dostavom 7. srpnja o. g. i tom prlikom
ustanovili manjak od 50 kutija aja za mravljenje "Leina"
(u dostavnici je naznaeno 350 kutija, a primljeno
je 300 kutija aja).

Drago nam je da niste poiljku vratili, ve ste je
prihvatili s navedenim manjkom.

U privitku vam aljemo obavijest o knjienju
i molimo vas da svoja dugovanja podmirite u
roku.

Nadamo se da do ovakve situacije vie
nee doi i da emo nastaviti nae
dosadanje poslovanje.


NEVEN - ZAGREB
Direktor

Mirko Juki

Privitak: Mirko Juki
Obavijest o knjienju

PREPORUENO

Primjer pisma pisanog moguim modificiranim kombiniranim oblikom
(svaki slijedei red pie se nekoliko slovnih mjesta udesno od prethodnog, a pri tome je doputeno rastavljanje rijei)

49
2.1.4. Pisanje poslovnih pisama na memorandumu - template

Gotovo sva poduzea, ustanove, tvornice i slino tiskaju na kvalitetnom papiru (najee na bank-
postu) svoje zaglavlje, pozivne oznake, te sporedne dijelove zaglavlja radi to breg pisanja poslovnog pis-
ma i njihove urednosti, a naroito radi prepoznatljivosti pisma od strane poslovnog partnera. Da bi takvi po-
slovni papiri bili to uoljiviji, kreiraju ih ljudi koji se bave dizajnom, jer jedan tako oblikovan memo-
randum vizualno predstavlja poduzee koje ga tiska i alje poslovnom partneru. Pri pisanju poslovnih pisa-
ma na memorandumima ne moemo potivati pravila oblikovanja poslovnog pisma, ve adresu i pozivne
oznake, a esto i sadraj predmeta prilagoavamo mjestima na kojima su otisnuti dijelovi tog memo-
randuma.

Zadaci:
Oblikujte poslovna pisma po nauenim oblicima na temelju sljedeih primjera. (Napomena: pojedini dije-
lovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redovi unutar dijelova poslovnog
pisma, odnosno odlomci unutar sadraja odijeljeni su jednom kosom crtom). Zbog uoavanja razlika meu
oblici-ma preporuljivo je isto pismo oblikovati na vie naina.

1.
DINOVA / trgovako dioniko drutvo / Donje Svetice 127 / Zagreb // Konzum / trgovako poduzee / Britanski trg 8 /
10000 Zagreb // Va znak / -- // Na znak / MM-BB-P / Zagreb, / 24. kolovoza 2006. // Raun za dostavljenu robu // U
privitku ovog pisma dostavljamo vam raun za robu koju smo danas isporuili na vae skladite. / Narudbom od 13.
kolovoza naruili ste: "Fanta" sok od narane, "Vindija" sok od jabuke, penino brano tip 500, suncokretovo ulje i riu. /
Prema cijenama i naruenoj koliini robe ukupna cijena vaeg duga prema nama je / 5.780,00 kuna. / Nain plaanja je
virmanom u roku 8 dana od dana prispijea rauna kojeg vam dostavljamo u privitku. Iznos rauna moete doznaiti i na
na iro-raun. // Srdano vas pozdravljamo. // DINOVA - Zagreb / Rukovoditelj prodaje / Mirjana Mai // Privitka: 2 //
urno // Raspored kopija: / 1. Raunovodstvo / 2. Pismohrana//

2.
Varadinka / tvornica tekstila / Basariekova 13 / Varadin // NIK / tvornica konfekcijske odjee d.d. / Radnika 3 / 10000
Zagreb // Va znak / IS/JD/J // Na znak / DH-MA-12 // Varadin, / 12. rujna 2006. // Otprema robe // Cijenjeni gospodine
Roiu, / o primitku vae narudbe od 4. o. m. izvijestili smo Vas dopisom. Ovom prilikom izraavamo zadovoljstvo zbog
nae poslovne suradnje i oekujemo da e se i ubudue odvijati na obostrano zadovoljstvo. / Danas smo vam poslali 200
m vunenog tofa po cijeni od 89,50 kn/m. / Robu smo otpremili naim kamionom registracijske oznake V-730-IN, a
voza je Josip Roanko. / Dopisu prilaemo kopiju otpremnice broj 244/06 i raun broj 737/06, na iznos od 17.900,00 kn.
Iznos podmirite na na iro-raun u roku 8 dana od dana primitka rauna. / Nadamo se da ete biti zadovoljni kakvoom
nae robe i oekujemo daljnje vae narudbe. // S potovanjem, // Varadinka - Varadin / Voditelj knjigovodstva / Davor
Hrak // Privitak: / raun //

3.
Jadran / tvornica arapa / Rapska 52 / Zagreb // Sama / poduzee za trgovinu na veliko i malo / Perkoveva 34 / 10430
Samobor // Va znak / JI/MA // Na znak / M/FJ // Zagreb, / 10. oujka 2006. // Ponuda enskih arapa // Javljamo se
povodom vaeg upita od 5. 3. o. g. kojim se interesirate za na novi asortiman enskih arapa. / Nudimo vam
visokokvalitetne modne arape s upletenim nitima LYCRE "Lucy", Donna", Rosa" i "Jana", koje tvore fantastian spoj
udobnosti, mekoe, punoe, trajnosti i elastinosti, te najnovije artikle s multimicronitima "Tena", "Nina" i "Rosa" kod kojih
se boja pojaava smanjenom prozirnosti i veom glatkoom oica (prospekt u privitku ponude). Sve su arape pakirane
pojedinano, u vreice i u kartonskim kutijama po 50 kom/kutija. / Robu otpremamo 10 dana od dana primitka narudbe
vlastitim prijevoznim sredstvom franko vae skladite. / Rok plaanja je 8 dana nakon primitka robe i to virmanom. /
Nadamo se uspjenoj poslovnoj suradnji. // S potovanjem, // Jadran - Zagreb / Direktor prodaje / ime Mislec // Privitak:
/ prospekt //

4.
Ericsson Nikola Tesla / tvornica telekomunikacijskih ureaja / Krapinska 45 / Zagreb // "Konar" - Generatori i motori d.d.
/ Fallerovo etalite 22 / 10000 Zagreb // Va znak / KK-IS // Na znak / ML/DK // Zagreb, / 4. sijenja 2006. // Upit o
aparatima za zavarivanje // Potovani, / na nedavno odranom Zagrebakom velesajmu u Zagrebu zapazili smo neke
ureaje koji su privukli nau pozornost. / Zainteresirani smo za vae nove ureaje i motore pa su nam potrebne poblie
informacije o njima. Molimo vas da nam odgovorite: / 1. kakve vrste motora nudite, / 2. od kakvog su materijala, / 3. odo-
bravate li popust, / 4. kolika im je cijena, / 5. na koji nain i u kojem roku otpremate robu. / Molimo vas da nam poaljete
prospekte spomenutih ureaja i motora, ako ih imate. Nadamo se da e vas ovaj na upit zainteresirati pa uskoro
oekujemo vau ponudu. // Srdaan pozdrav, // Ericsson Nikola Tesla - Zagreb / Rukovoditelj nabave / Mate Lumbarda
//
50

5.
Alexander Commerce / Export-import Zagreb / Savska 141 / Zagreb // Hotel "Panorama" / Trg portova 1 / 10000 Zagreb
// Va znak / -- // Na znak / JV/T // Zagreb, / 19. veljae 2006. // Ponuda aa i porculanskih servisa // Mi smo
generalni zastupnik Alexander Commerca za Hrvatsku. Najvei smo uvoznik aa, porculana, vatrostalnog stakla i
pribora za jelo u Hrvatskoj. Uvozimo od najpoznatijih svjetskih proizvoaa kao to su Sinex, Toner, Simax, Lilien,
Bohemia i drugi. / Uvezene artikle prodajemo po najniim veleprodajnim cijenama ugostiteljskim objektima i hotelima.
Nae su cijene osjetno nie od cijena istih proizvoda u Austriji i Italiji, ak i po odbitku izvoznog popusta. / Opremili smo
mnoge ugostiteljske objekte i hotele u Hrvatskoj. Sigurni smo da e na asortiman od stotinjak vrsta aa i preko 200
tipova porculanskih servisa zadovoljiti i va ukus. / Takoer vam nudimo jo jednu vrlo vanu pogodnost, a to je da vam
pruamo mogunost plaanja u vie rata. / Nadamo se da ete se odluiti na kupnju nekih od naih artikala kad
pregledate na katalog to vam ga u prilogu dostavljamo. // S potovanjem, // Alexander Commerce - Zagreb / Direktor
marketinga / Jure Varga // Privitak: katalog //

6
Cora / prodavaonica hrane / za kune ljubimce / Boidara Magovca 9 / Zagreb. // Biba / minimarket / Gustava Krkleca 10
/ 51000 Rijeka // // Va znak / MB/I // Na znak / OM/SH-1 // zAGREB, / 15. srpnja 2006. // Obavijest o primitku narudbe
// Dana 11. srpnja 2006. godine primili smo vau narudbu broj 701/06 kojom ste naruili / - 80 kg PEDIGREE PALA
pakiranog u kutije po 1,5 kg / - 30 kg FROLIC-a pakiranog u kutije po 1,5 kg / - 40 kg WHISKAS-a u konzervama od 400
g po konzervi / 25 kg mijeane hrane za papige / - 25 kg mijeane hrane za kanarince / - 10 kg hrane za ptice pakirane u
kutije od 500 g. / Narudbom ste nas zamolili da vam promptno poaljemo navedenu hranu za kune ljubimce. / Danas
smo vam poslali naruenu robu vlastitim kombijem. Uz robu prilaemo potrebnu dokumentaciju i na raun broj 889/F-06
na / 13.457,30 kn. / Molimo vas da naznaeni iznos podmirite u roku od 8 dana na na iro-raun. / Nadamo se naoj
daljnjoj dobroj poslovnoj suradnji. // S potovanjem, // Biba - Rijeka / Direktor / Ozren Mari //

7.
Biba / minimarket / Gustava Krkleca 10 / Rijeka // Cora / prodavaonica hrane / za kune ljubimce / Boidara Magovca 9 /
10010 Zagreb // Va znak / MB/OG // Na znak / IH/SH // Rijeka, / 22. rujna 2005. // Podmirenje obveze // Dana 9. rujna
1996. poslali smo vam narudbu s molbom za promptnu isporuku raznih vrsta hrane za pse, make, papige i kanarince. /
Dana 15. studenoga o. g. primili smo naruenu robu s pripadajuom dokumentacijom i raunom broj 889/F-06 na /
13.457,30 kn / Izvjeujemo vas da smo izdali nalog raunovodstvu te da je navedena svota danas uplaena na va iro-
raun. / Jo jednom zahvaljujemo na brzoj isporuci i nadamo se i dalje ovako dobroj suradnji. // S potovanjem, // Biba -
Rijeka / Voditelj nabave / Ivica Hrak //

8.
Biba / minimarket /Gustava Krkleca 10 / Rijeka // Mamut / export-import / Dobronieva 4 / 10000 Zagreb // Va znak /
VI/LO-VI-1 // Na znak / IH-BH // Rijeka, / 8. srpnja 2006. // Opoziv ugovora // Dana 9. lipnja 2006. godine sklopili smo
ugovor o kupoprodaji 20 gumenih amaca za djecu, 50 kompleta posudica za igre na pijesku, 50 jastuia za plivanje, 30
komada sunanih naoala za djecu i 50 pari djejih plastinih sandala raznih brojeva. / Kako se vi niste drali navedenog
roka otpreme iz ugovora, unato naim upozorenjima (pournica, telefonski razgovor s g. Lovriem), prisiljeni smo
opozvati ugovor o kupoprodaji od 9. lipnja o. g., a na temelju toke 8. koja predvia da kupac moe raskinuti ugovor ako
dobavlja ne dostavi robu u roku. / S obzirom na turistiku sezonu i veliku potranju kupaca za ove artikle, prisiljeni smo
hitno pronai aurnijeg dobavljaa, no nadamo se da emo unato ovom opozivu i dalje imati poslovne kontakte. //
Primite nae pozdrave. // Biba - Rijeka / Voditelj nabave / Ivica Hrak // urno //

9.
GEA / prodavaonica zdrave hrane / Domjanieva 26 / Zagreb // Unikonzum / trgovako poduzee / Britanski trg 8 / 10000
Zagreb // Va znak / -- // Na znak / LJJ/DG // Zagreb, / 26. listopada 2006. // Ponuda zdrave hrane // Potovana
gospodo! / Mi smo jedna od prvih prodavaonica zdrave hrane koja se nalazi u naoj zemlji. / Naa prodavaonica moe
vam ponuditi: itarice (penicu, jeam, ra, zob, riu, kukuruz), kruh i pecivo napravljeno od prvorazrednih usitnjenih zrna
itarica, prirodne sokove bez konzervansa (borovnicu, vinju, jabuku, breskvu, jagodu, malinu), ajeve (biljni, marelica,
vinja, kamilica, ipak), domae kolae razliitih veliina i okusa. / U naoj prodavaonici moete pronai proizvode koji
vas zanimaju po izuzetno povoljnim cijenama. Za narudbu veu od 20.000,00 kn dajemo 10 % popusta. / Ako se vaa
trgovina nalazi u krugu 50 km od naeg skladita, osiguravamo besplatan prijevoz poiljke, a otprema naruene robe je u
roku 8 dana nakon primitka vae narudbe, odnosno sklapanja ugovora. / Nadamo se da ete prihvatiti nau ponudu. //
Srdano vas pozdravljamo. // Gea - Zagreb / Rukovoditelj prodaje / Ljerka Jeli // urno //

Agencija d.o.o. za poslovne usluge i izdavatvo

51
Agencija

I. odvojak Antuna Arbanasa 8
10020 Zagreb Republika Hrvatska
Telefon: 01/62 61 185
Telefaks: 01/62 62 178
http://www.theagency.hr
MBPS: 1631802
iro-raun kod Raiffeisen banke broj 2484008-1101222256
Devizni raun kod Raiffeisen banke broj 012-7001-428756
SWIFT: RZBHHR2X

Koroec nepreminine d.o.o.
na pozornost ge Cirile Koroec

Kavieva 64a
1000 Ljubljana
Republika Slovenija

Va znak: -- Na znak: 018/04-nk/mk Zagreb, 8. oujka 2006.

Predmet: poslovna suradnja

Potovana gospoo Koroec!

Sukladno naem dogovoru, dopustite da Vas informiram o trenutanim mogunostima poslovne
suradnje u realizaciji projekta izgradnje marine u gradu Ninu.
Lokacija se nalazi u samom gradu Ninu. Veliine je cca 40 hektara i zatiena je od svih vjetrova.
Potrebno je izvriti odmuljivanje gradske luice za potrebe pristupa portskih brodova. Sadanja dubina
akvatorija iznosi cca 1,5 m. Akvatorij ima takvu namjenu po prostornom planu Grada Nina. Treba izraditi
detaljni urbanistiki plan zone s naglaskom na privez, zimovanje portskih brodova smjetajnih kapaciteta u
moru ili na obali, ugostiteljskih i ostalih opskrbnih i servisnih objekata, te izraditi ekoloku studiju s
naglaskom na nain zbrinjavanja fekalnih voda i krutog otpada. Grad Nin je najstariji hrvatski kraljevski
grad s vrlo bogatom povijeu, kulturom i tradicijom. Kao takav, vrlo je atraktivan upravo za ovakve vrste
investicija. Nin je fantastino pozicioniran u odnosu na najljepa i najinteresantnija hrvatska nautika
odredita.
S potovanjem,

D i r e k t o r

Nikolina Kere

Nikolina Kere

Primjer memoranduma

52

3. DOPISIVANJE U KOMERCIJALNOM POSLOVANJU

Komercijalno dopisivanje obuhvaa dopisivanje u nabavnoj i prodajnoj slubi, a sadri sve vrste
dopisa koje susreemo u kupoprodajnom poslu, od ponude, odnosno upita, do obavijesti o podmirenju
obveze, ili pak odgovora na opomenu u sluaju pojave potekoa u kupoprodajnom poslu.

3.1. Oblikovanje upita

Upit je poslovni dopis kojim kupac trai obavijesti o proizvodima ili uslugama koje namjerava
kupiti ili koristiti.
Upitom se kupac moe obratiti prodavatelju ili proizvoau usmeno, telefonom, brzojavom i slino,
no pisani nain komuniciranja je najbolji jer kupac moe najjasnije precizirati svoje zahtjeve. Kupac odabire
najpovoljniju ponudu nakon prikupljenih podataka od vie proizvoaa.
Upit se raunalom oblikuje jednim od naina oblikovanja poslovnih pisama (ameriki, europski,
kombinirani oblik), vodei rauna o pravilima oblikovanja, isticanja pojedinih dijelova teksta i slino.

Zadaci:
Oblikujte upite i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih primjera
(pripomena: pojedini dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar
njih, odnosno odlomci unutar sadraja, odijeljeni su jednom kosom crtom.):

1.
Zemlja udesa / prodavaonica djejih igraaka / Medulieva 11 / Zagreb // Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzee za
promet / djejih igraaka, lopti, / preradu plastinih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / 10000 Zagreb // Va znak / - // Na
znak / VN/O // Zagreb, / 8. travnja 2006. // Djeje igrake - upit // Nedavno ste odrali prezentaciju svojih proizvoda na
Zagrebakom velesajmu to je izazvalo veliku pozornost posjetitelja. / Budui da ve nekoliko godina radimo i
opskrbljujemo nae kupce raznovrsnim i kvalitetnim igrakama, eljeli bismo te igrake plasirati na svekoliko hrvatsko
trite. / Kako bismo to ostvarili, molimo vas da nas potanko informirate o kakvoi, cijeni, nainu ambalairanja, te
prijevozu igraaka (poglavito medvjedi "Panda", kamion "Kiper", te djeja kolekcija plianih i gumenih igraaka koje
proizvodite). / Nadamo se uspjenoj suradnji. // S potovanjem, // Zemlja udesa - Zagreb / Voditelj nabave / Valentina
Novotni //

2.
Maxi knjiara / Masarykova 17 / Zagreb // Lipa Mill d.d. / za preradu papira / Ivekovieva 2 / 10000 Zagreb // Va znak / -
// Na znak / II/DS // Zagreb, / 20. rujna 2006. // kolski pribor - upit // Nedavno ste odrali prezentaciju svojih novih
proizvoda na Zagrebakom velesajmu to je izazvalo veliku pozornost posjetitelja. / Kako smo godinama prisutni na
hrvatskom tritu prodajui kolski pribor, eljeli bismo svoj asortiman ponuda proiriti biljenicama razliitih veliina sa
crtama i bez crta, kao i crtaim blokovima. / Stoga vas molimo da nas detaljnije izvijestite o veliinama biljenica i
blokova, boji papira, te dimenzijama crtaeg papira, kakvoi, cijeni, nainu ambalairanja i prijevoza. // S potovanjem, //
Maxi knjiara - Zagreb / Voditelj nabave / Ivana Ivekovi //

3.
Hotel Banovina / Ulica Artura Turkulina 2 / Petrinja // Alekxander Commerce / export-import / Savska 141 / 10000 Zagreb
// Va znak / - // Na znak / JM/DS // Zagreb, / 22. listopada 2006. // ae za ugostiteljstvo - upit // Cijenjena gospodo! /
U tisku smo proitali vau ponudu kojom nudite ae, porculan i slian asortiman iz uvoza. / Zainteresirani smo za kupnju
aa za ugostiteljstvo poznatih svjetskih proizvoaa "Bohemia" ili "Lilien". Stoga vas molimo da nas izvijestite imate li
ove artikle na vaem skladitu i po kojoj cijeni, a ako ih trenutano nemate, izvijestite nas u kojem biste roku ih mogli
nabaviti. Zanima nas koji je rok otpreme kao i nain dostave. / Molimo vas da nas izvijestite o nainu i roku plaanja, a
osobito nam je interesantan podatak iz vae ponude koji se odnosi na mogunost plaanja u vie obroka. / Oekujemo
vau pisanu ponudu. // S potovanjem, // Hotel Banovina - Petrinja / Komercijalni direktor / Jurica Magli //

GRAD-INENJERING d.o.o.
za projektiranje, trgovinu i ostale usluge
Zeleni trg 7

53
Z A G R E B

TECHNOMAX
TEHNO STUDIO D.O.O.

Velimira korpika 34
10000 ZAGREB

VA ZNAK NA ZNAK Zagreb
-- DM/FL-1 5. sijenja 2006.

Raunalna oprema upit

Na prezentaciji svojih raunalnih sustava na Zagrebakom velesajmu u 11. mjesecu prole godi-
ne, izazvali ste veliku pozornost mnogobrojnih posjetitelja, pa tako i nau pozornost.

Kako smo ovih dana u procesu zamjene postojeeg raunalnog sustava i modernizacije cjeloku-
pne raunalne mree nae tvrtke, eljeli bismo se informirati o raunalima koje prodajete te vas
molimo da nam poaljete katalog i cjenik.

Molimo vas da nas izvijestite o uvjetima prodaje, tj. roku isporuke naruene robe, nainu isporuke,
nainu i roku plaanja te o mogunostima plaanja u nekoliko obroka.

Nadamo se da ete uskoro odgovoriti na na upit i vjerujemo da emo realizirati nau poslovnu
suradnju koja e biti na obostrano zadovoljstvo.


GRAD-INENJERING ZAGREB
Direktor nabave

Damir Medi

Damir Medi, dipl. oec.

Primjer upita
(obian ameriki oblik)
3.2. Oblikovanje ponude

54
Ponuda je inicijativa proizvoaa ili prodavatelja s ciljem da zainteresira potencijalnog kupca
za svoje proizvode ili usluge.
Ponudom prodavatelj nastoji izazvati pozornost kupca za sadraj pisma, stoga ponudu treba sroiti
na takav nain da se kupac odlui kupiti ponuenu robu, proizvod ili uslugu. Dobra ponuda sadri:
1. naziv proizvoda, 5. vrstu ambalae,
2. kakvou, 6. nain i rokove plaanja,
3. cijenu, 7. nain i rok isporuke.
4. nain otpreme,
Piemo je u jednom od tri osnovna oblika poslovnog pisma ili njihovim varijantama. Ako se u
ponudi pojavi potreba za isticanjem nekog njenog dijela centriranjem na sredini stranice, treba potovati
naueno pravilo oblikovanja poslovnog pisma s izraajem biti.

Zadaci:
Oblikujte ponude i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih primjera
(napomena: pojedini dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redovi unutar
dijelova poslovnog pisma, odnosno odlomci unutar sadraja, odijeljeni su jednom kosom crtom):

1.
Biserka proizvodnja, d.o.o. / poduzee za promet / djejih igraaka, lopti, / preradu plastinih masa i trgovinu / Heinzelova
33 / Zagreb // Zemlja udesa / Medulieva 11 / 10000 Zagreb // Va znak / VN/O // Na znak / MI/JF // Zagreb, / 17.
travnja 2006. // Ponuda djejih igraaka // Javljamo se u povodu vaeg upita od 10. o. m. kojim se informirate o djejim
igrakama. / Nudimo sve vrste djejih igraaka meu kojima i medvjedia "Pandu", kamion "Kiper" te kolekciju plianih i
gumenih igraaka za koje ste zainteresirani. / Medvjedi "Panda" i kamion "Kiper" su vrlo traene igrake i djeci su vrlo
interesantne. Vrlo su kvalitetne i teko se lome. Proizvodimo etiri veliine tih igraaka u svjetlijim bojama, a iz kolekcije
brojnih plianih i gumenih igraaka moete izabrati razliite modele. Mi vam preporuujemo gumene patke, abe,
patuljke, te pliane medvjedie, psie i lutke. / Budui da ste zainteresirani i za pliane igrake, nudimo vam kolekciju
"Pliko" koja je proizvedena od vrlo kvalitetnih materijala i ivana vrlo kvalitetnim koncima. / Cijena plianih igraaka je od
32,25 kn do 141,13 kn za komad, a kolekcija gumenih igraaka je od 21,59 kn do 53,99 kn za komad. / Robu
dostavljamo vlastitim prijevoznim sredstvom 10 dana nakon primitka vae narudbe. / Rok plaanja je 14 dana nakon
primitka robe. / Nadamo se uspjenoj poslovnoj suradnji. // S potovanjem, // Biserka - Zagreb / Voditelj prodaje / Marko
Ivankovi //

2.
Tekstilpromet /trgovina na veliko i malo d. d. / Ljudevita Posavskog 31 / Zagreb // Alastor / trgovina na veliko d. o. o. /
Ulica jablanova 27 / 31000 Osijek // Va znak / Kr-01 / Na znak / LP/DG // Zagreb / 10. svibnja 2006. // Odjevna
konfekcija ponuda // Primili smo danas va upit za neke proizvode koje mi prodajemo. Na temelju usmenog razgovora
koji smo vodili na Proljetnom Zagrebakom velesajmu i prema vaoj elji, aljemo vam katalog i cjenik nae robe. /
Napominjemo da osim tekstila nudimo i djeju konfekciju, igrake, kao i svu opremu potrebnu za novoroenad. Osim
navedenog, uvoznici smo i najpoznatijih marki odjee najpoznatijih svjetskih marki, kao to su Adidas, Nike, Benetton,
Navigare, Stefani, Concept i Fila. / Robu dostavljamo naim prijevoznim sredstvom, franko vae skladite ili trgovina, s
rokom isporuke do 14 dana ako robu imamo na skladitu, a za robu koju trenutano nemamo do 21 dan. Rok plaanja
naruene robe je 8 dana od dana prispijea rauna, a ako su narudbe vee, omoguavamo vam plaanje u vie
obroka. / Preporuujemo vam da posjetite nae izlobene prostore te da se bolje upoznate s asortimanom i kakvo-om
nae robe i usluga. / Hvala na povjerenju i srdano vas pozdravljamo. // Privitak: 1. katalog / 2. cjenik // Tekstil-promet
Zagreb / Direktor prodaje / Lucijan Pankreti, dipl. oec. /

3.
IPROZ / Informiranje, propaganda / i razvoj zatite d. o. o. / Vodnikova 17 / Zagreb // MINISTARSTVO PROSVJETE I
PORTA / Trg burze 6 / 10000 Zagreb // VA ZNAK / IG-LS // NA ZNAK / IJ-P-7 // Zagreb / 14. srpnja 2006. //
Naljepnice ponuda // Primili smo danas va upit u kojem se interesirate za neke naljepnice koje slue kao upozorenje,
zabrane ili sigurnost u nekim zatvorenim prostorima. / U privitku vam dostavljamo katalog naljepnica koje izraujemo, a s
obzirom da e naljepnice biti distribuirane u osnovne i srednje kole, te fakultete diljem Hrvatske izdvajamo naljepnice

TECHNOMAX
TEHNO STUDIO D.O.O.
Velimira korpika 34
ZAGREB

55

GRAD-INENJERING D.O.O.
za projektiranje,
trgovinu i ostale usluge

Zeleni trg 7
10000 Z A G R E B

VA ZNAK NA ZNAK Zagreb, 9. sijenja 2006.
GM/FL- KB/EM

Ponuda raunala

Potovana gospodo,

Primili smo va upit od 5. sijenja 2006. godine kojim se interesirate za nae nove modele raunala. Nakon
telefonskog razgovora s vaim voditeljem Informatikog odjela, zakljuili smo da je za vae potrebe
najpogodnije raunalo

MAXIBusiness 4400P cijena = 3.418,86 kn/kom

Cijena raunala u kunama vezana je uz vrijednost eura prema prodajnom teaju ERSTE & STEIERMARKI-
SCHE BANK te u sluaju poveanja teaja za 2 % obraunavamo teajne razlike. PDV nije uraunan. Rok
dostave je 15 dana od dana primitka vae narudbe, a rok plaanja je 30 dana od dana primitka rauna, i to
virmanom na na iro-raun. Za dodatne informacije posjetite nau WEB stranicu www.technomax.hr

U privitku ove ponude, prema vaem zahtjevu, dostavljamo katalog i cjenik raunala i monitora. Napominje-
mo da u cijenu za navedeno raunalo ne ulazi monitor, ve ga trebate posebno naruiti.

Nadamo se da e naa poslovna suradnja biti uspjena na obostrano zadovoljstvo.

S potovanjem,

TECHNOMAX ZAGREB
Voditelj prodaje

Katarina Ban

Prilog: prospekt i cjenik Katarina Ban, dipl. ek.

Primjer ponude
(modificirani ameriki oblik s izraajem biti centriranjem na sredini)

za koje smatramo da su neophodne i to: / - oznaavanje mjesta vatrogasnih aparata = 12,00 kn/kom / - oznaavanje
obavijesti nunog izlaza = 28,00 kn/kom / - oznaavanje mjesta zabrane puenja = 28,00 kn/kom // Naljepnice su
samoljepive, visoke kakvoe i u raznom bojama. Vee koliine dostavljamo svojim vozilom besplatno u Zagrebu, a izvan
Zagreba dostavu naplaujemo ovisno o udaljenosti, dok manje koliine aljemo potom. / Rok isporuke je 8 dana od
56
prispijea vae narudbe, rok plaanja je 15 dana od dana primitka naruene robe, virmanom, na na iro-raun. //
Srdano vas pozdravljamo. // Privitak: - katalog // Iproz Zagreb / Referent prodaje / Ivana Japari, dipl oec. //

3.3. Oblikovanje narudbe

Narudba je pismo koje kupac upuuje prodavau, a kojim se naruuje roba ili usluga i
odreuju uvjeti izvrenja.
Narudba se najee sastavlja temeljem ponude prodavaa, a moe biti usmena i pisana. Usmena
narudba nije pouzdana i zato je treba potvrditi pisanom narudbom jer je ona preciznija, a prodava na
temelju takve narudbe lake i urednije moe isporuiti robu.
U pisanom obliku narudba moe biti u obliku:
1. tiskanice,
2. poslovnog pisma.
Zbog breg i ekonominijeg naina kupoprodaje danas se ee rabe tiskanice. U njima je ve
unaprijed otisnut tekst narudbe unutar kojeg se samo nadopisuju podaci specifini za odreenog kupca,
odnosno prodavaoca. Narudba u obliku tiskanice naroito je primjenjiva u poslovanju sa stalnim poslovnim
partnerom (dobavljaem).
Narudba u obliku poslovnog pisma ee se rabi prilikom slanja narudbe novom dobavljau ili kad
kupac ima neke posebne zahtjeve.
Narudba u obliku poslovnog pisma sadri:
1. naziv robe ili usluge, 5. rok isporuke,
2. koliinu, 6. nain otpreme,
3. mjesto isporuke, 7. rok i nain plaanja,
4. cijenu, 8. nain ambalairanja.
Narudbu piemo u jednom od tri osnovna oblika poslovnih pisama ili njihovim varijantama, vodei
rauna o pravilima oblikovanja.

Zadaci:
Oblikujte narudbe i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih primjera
(napomena: pojedini dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar

1.
Zemlja udesa / prodavaonica djejih igraaka / Medulieva 11 / Zagreb // Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzee za
promet / djejih igraaka, lopti, / preradu plastinih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / Zagreb // Va znak / MI/JF / Na
znak / V.N./V.D. // Zagreb, / 20. travnja 2006. // Narudba igraaka / Primili smo vau ponudu od 13. travnja o. g. kojom
nam nudite svoj asortiman djejih igraaka. Raznovrsnost vae ponude kao i kakvoa dosadanjih igraaka koje smo
nabavljali od vas potpuno nam odgovaraju. / Budui da kod naih kupaca postoji veliko zanimanje za raznovrsnim djejim
igrakama, molimo vas da nam dostavite: / - 60 lutaka medvjedia "Panda" po cijeni 90,50 kuna kom. / - 40 kamiona
"Kiper" po cijeni 145,80 kuna kom. / - 80 gumenih lutaka - abe po cijeni 50,30 kuna kom. / - 90 gumenih lutaka patuljaka
po cijeni 50,30 kuna kom. / - 120 plianih lutaka psia po cijeni 98,50 kuna/kom. / Molimo vas da igrake budu pakirane u
kutijama po 20 ili 10 komada. / Robu nam dostavite u nae skladite u Zagrebu, Ilica 250, u roku od 10 dana. Raun
emo podmiriti odmah. / Nadamo se da ete udovoljiti svim zahtjevima nae narudbe to e svakako utjecati na nae
daljnje poslovne odnose. // Pozdravljamo vas s izrazima osobitog potovanja. // Zemlja udesa - Zagreb / Voditelj
nabavnog odjela / Valentina Novotni //

2.
Dinova / trgovako dioniko drutvo / Donje Svetice 127 / Zagreb // Kra / prehrambena industrija d. d. / Ravnice 48 /
10000 Zagreb // Va znak / MN-KI-2 // Na znak / JP/FD // Zagreb, / 9. studenoga 2005. // Narudba / Vrlo nam je drago
to ste nam poslali ponudu za vae najnovije proizvode. Uvjeti prodaje koje nam nudite u cijelosti nam odgovaraju, a
kako se naa dosadanja poslovna suradnja pokazala uspjenom, eljeli bismo i dalje u svojim trgovinama imati vae
proizvode. / Nakon razgledavanja vaeg kataloga to ste nam ga poslali uz ponudu i analize potreba naih kupa-

Zeleni trg 7
Z A G R E B

57

TEHNOMAX
TEHNO STUDIO D.O.O.

Velimira korpika 34
10000 ZAGREB

TK/EM DM/FL-1 15. sijenja 2006.

Narudba raunalne opreme

Zahvaljujemo na ponudi od 9. sijenja o. g. kojom nam nudite vaa raunala i monitore.
Ponuda raunala je raznovrsna, a uvjeti prodaje zadovoljavajui.

Nakon uvida u va katalog i cjenik naruujemo u dogovoru s naim informatiarima
sljedee komponente

- raunalo MAXI-Business 4400P, po cijeni od
3.418,86 kn/kom = 30 raunala
- monitor PHILIPS 150SFG, 15'' XGA TFT-LCD po cijeni od
2.450,10, kn/kom = 30 monitora

Molimo vas da nam robu dostavite u roku od 15 dana u nae poslovne prostorije: Zeleni trg
7, Zagreb.
Nadamo se da ete udovoljiti naim zahtjevima iskazanima u ovoj narudbi to e svakako
utjecati na nau daljnju, dobru i uspjenu poslovnu suradnju.


GRAD-INENJERING - ZAGREB
Direktor nabave

Damir Medi


Primjer narudbe
(kombinirani oblik s proredom i izraajem biti uvlaenjem na 1. TAB)

ca, odluili smo naruiti sljedee vae proizvode: / - 500 kom. okolade "Dorina" s keksom, od 300 g po cijeni od 13,69
kn/kom, / - 500 kom okolade ''Dorina" od ljenjaka, od 200 g po cijeni od 8,91 kn/kom, / - 700 kom ''Dorina'' okolade od
kokosa od 100 g po cijeni od 4,35 kn/kom. / Molimo vas da nam proizvode pakirate u manje kutije radi lakeg prijevoza i
dostavite u nae skladite u roku od 7 dana od dana prispijea ove nae ponude. Plaanje obavljamo virmanom u
58
traenom roku. / Nadamo se da ete nam robu dostaviti na vrijeme te da emo i dalje uspjeno suraivati. // Srdano vas
pozdravljamo. // Dinova - Zagreb / Voditelj prodaje / Josip Posilovi // CO: / - Pismohrana // Preporueno! //

3.
VAMA / Trgovina na veliko i malo / Kapucinski trg 9 / Varadin // Roto Promet d. o . o. / za unutarnju i vanjsku trgovinu /
Samoborska cesta 102 / 10090 Zagreb // Va znak / K-41/3 / Na znak / P-MB / Varadin / 7. listopada 2006.//
Narudba PAGO sokova // Na osnovi vae ponude, priloenog kataloga i cjenika, kao i razgovora s vaom voditeljicom
nabave, gom Zvjezdanom Grden koja nam je puno pomogla svojim sugestijama i preporukama, naruujemo: / - 1500
boica od 2 dl ''PAGO'' soka od marelice, po cijeni od 6,00 kn/kom / - 1000 boica od 2 dl ''PAGO'' soka od jagode, po
cijeni od 5,00 kn/kom / - 600 boica od 2 dl ''PAGO'' soka od mrkve, po cijeni od 8,00 kn/kom. / Kako ste u ponudi naveli,
robu ete nam dostaviti svojim vozilom na nae skladite u Varadinu, Kapucinski trg 9. Raun emo podmiriti u roku 14
dana od dana prispijea robe. / Oekujemo vau poiljku to prije, jer jo uvijek vlada velika potranja za ovim sokovima
pa nam je u interesu, a nadamo se i vama, zadrati svoje dosadanje kupce zadovoljivi njihove elje i potrebe. //
Srdano vas pozdravljamo. // VAMA Varadin / Rukovoditelj nabave / Petar uri /

3.4. Oblikovanje potvrde o primitku narudbe

Potvrda o primitku narudbe je pismo kojim prodava obavjeuje kupca da je primio njego-
vu narudbu i da priprema otpremu naruene robe.
Potvrda o primitku narudbe sastoji se od:
1. uvoda (prodava potvruje da je primio narudbu),
2. biti (osnovni podaci narudbe, naziv robe, koliina, rok i nain dostave i slino),
3. zavretka (prodava izvjeuje kupca kad e narudba biti izvrena, a moe mu ponuditi i nove
proizvode ili usluge).
Potvrda o primitku narudbe ima znaaj ugovora sklopljenog izmeu kupca i prodavaa.
Budui da potvrda o primitku narudbe ima uvijek iste ili sline podatke, ekonominije je i bre
pisati je u obliku tiskanice koja se osobito primjenjuje ako je odgovor pozitivan, narudba potpuna, a kupac
upoznat s uvjetima poslovanja prodavatelja i slino.
Ako je narudba nepotpuna, isporuka djelomina ili se narudba ne moe prihvatiti, piemo indi-
vidualne potvrde o primitku narudbe u obliku poslovnog pisma jednim od tri naina oblikovanja pisama,
vodei rauna o pravilima oblikovanja.

Zadaci:
Oblikujte potvrde o primitku narudbe i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju
sljedeih primjera (napomena: pojedini dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a
pojedini redci unutar dijelova poslovnog pisma, odnosno odlomci unutar sadraja, odijeljeni su jednom
kosom crtom):

1.
Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzee za promet / djejih igraaka, lopti, / preradu plastinih masa i trgovinu / Heinzelova
33 / Zagreb // Zemlja udesa / prodavaonica djejih igraaka / Medulieva 11 / 10000 Zagreb // Va znak VN/O - // Na
znak MI/JF // Zagreb, 26. travnja 2006. // Potvrda primitka narudbe // Primili smo danas vau narudbu od 20. travnja o.
g. kojom ste naruili: /- 60 lutaka medvjedia "Panda" po cijeni 90,50 kuna/kom. / - 40 kamiona "Kiper" po cijeni 145,80
kuna/kom. / - 80 gumenih lutaka - abe po cijeni 50,30 kuna/kom. / - 90 gumenih lutaka patuljaka po cijeni 50,30
kuna/kom. / - 120 plianih lutaka psia po cijeni 98,50 kuna/kom. // Robu emo vam poslati u roku 10 dana pakiranu u
kutije po 10 komada kako ste eljeli, a kamione "Kiper" po 5 komada/kutija. / Nadamo se da e i naa daljnja suradnja biti
ovako uspjena. /Srdano vas pozdravljamo. // Biserka - Zagreb / Voditelj prodajnog odjela / Marko Ivankovi //

TECHNOMAX
TEHNO STUDIO d.o.o.
Velimira korpika 34
ZAGREB

59

GRAD-INENJERING D.O.O.
za projektiranje, trgovinu
i ostale usluge

Zeleni trg 7
10000 Z A G R E B

GM/FL-1 KB/EM 20. sijenja 2006.

Potvrda primitka narudbe

Potovana gospodo,

primili smo vau narudbu od 15. sijenja o. g. kojom ste naruili

- raunalo MAXI-Business 4400P, = 30 raunala
- monitor PHILIPS 150SFG, 15'' XGA TFT-LCD = 30 monitora

Napominjemo da emo vam robu dostaviti kao to ste traili u narudbi, tj. u roku od 15 dana od
dana primitka na vae skladite.

Zahvaljujemo vam na iskazanom povjerenju i uvjereni smo da ete biti zadovoljni raunalima koja
ste kupili, a vjerujemo da e to odrati nae daljnje dobre poslovne odnose.


TECHNOMAX ZAGREB
Direktor prodaje

Katarina Ban

Katarina Ban, dipl. ek.

Primjer potvrde o primitku narudbe
(kombinirani oblik s izraajem biti uvlaenjem na TAB 1)
2.
Dalmacijavino d. d. /za proizvodnju i promet alkoholnih / i bezalkoholnih pia / Obala kneza Domagoja 15 / Split //
ZADRANKA D. D. / za trgovinu / Uvala Bregdeti 23 / 23000 Zadar // Va znak / RI/FG-7 // Na znak /SH/IJ // Split, / 16.
srpnja 2006. // Potvrda primitka narudbe // Danas smo primili vau narudbu broj IZ-425 od 11. srpnja 2006. na kojoj
vam najsrdanije zahvaljujemo. Naruili ste vina: / Babi Pilota, berba 2000., 7,5 dl/boca = 25 sanduka / Vino emo vam
poslati u kartonskim kutijama po 12 boca u svakoj kutiji naim kamionom franco vae skladite u Zadru. / Koristimo ovu
priliku da vam ponudimo i Katelet (suhi, berba 1999.) u bocama od 1 l. Vino je pakirano u plastinim sanducima (12
60
boca u sanduku), a povrat ambalae je obvezan. / Nadamo se da ete biti zadovoljni robom koju vam dostavljamo i
oekujemo vae daljnje narudbe. // S potovanjem, // Dalmacijavino - Split / Voditelj prodaje / Slavko Hasan //

3.
Kra / prehrambena industrija d. d. / Ravnice 48 / Zagreb // Matija / trgovina na malo prehrambenim proizvodima / Trg
Stjepana Radia 7/I / 43000 Bjelovar // Va znak / RT/EG/7 // Na znak / LB/UZ // Zagreb, / 12. veljae 2006. // Potvrda
primitka narudbe // Primili smo danas vau narudbu broj N-354 od 7. veljae 2006. kojom ste naruili: / - 420 kom
''Dorina'' okolade za kuhanje, teine 200 g / - 700 kom okolade ''Dorina'' punjenu punom, teine 100 g / - 120 vreica
kekse ''Kraopis'', teine 350 g / - 120 vreica keksa ''Krauljci, teine 350 g / - 120 vreica keksa ''Kraotice'', teine 250
g. / Kako nam proizvodnja tee bez zastoja, imamo na skladitu sve artikle koje ste traili. / Roba e biti pakirana u manje
kutije, a one u vee kartonske kutije, a u roku 8 dana prevezena naim kamionom do vaeg skladita. / Rok i nain
plaanja je virmanom i to 15 dana od dana primitka robe. / Nadamo se da e se naa suradnja i dalje uspjeno razvijati.
// S potovanjem, // Kra - Zagreb / Direktor prodaje / Luka Bari //

3.5. Oblikovanje dopisa o otpremi robe

Dopis o otpremi robe je poslovno pismo kojim se izvjeuje kupca da je izvrena otprema
naruene robe, te se navode temeljni podaci o podmirenju njegove obveze. Uz ovaj dopis prilae se
raun (faktura)
11
na temelju kojeg kupac plaa robu ili uslugu. Dopis o otpremi robe prodavatelj moe
koristiti i za razne obavijesti o prodaji ili o ponudi za sklapanje novih poslova. Zato se dopis o otpremi robe
ee oblikuje kao poslovno pismo nego kao tiskanica.
Dopis (obavijest o otpremi robe) sadri podatke:
- o primljenom nalogu kupca,
- o izvrenoj otpremi i popratnoj dokumentaciji,
- o raunu (fakturi) i uvjetima plaanja i
- obavijest o novom asortimanu i ponudi proizvoda.
Dopis o otpremi robe piemo u jednom od tri osnovna oblika pisanja poslovnih pisama, vodei
rauna o njihovu pravilnom oblikovanju.

Zadaci:
Oblikujte obavijesti o otpremi robe i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih
primjera (napomena: pojedini dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci
unutar dijelova poslovnog pisma, odnosno odlomci unutar sadraja, odijeljeni su jednom kosom crtom):

1.
Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzee za promet / djejih igraaka, lopti, / preradu plastinih masa i trgovinu / Heinze-
lova 33 / Zagreb // Zemlja udesa / prodavaonica djejih igraaka / Medulieva 11 / 10000 Zagreb // Va znak VD/MI //
Na znak MI/JF. // Zagreb, / 3. svibnja 2006. // Isporuka robe // Primitak vae narudbe od 20. travnja 2006. potvrdili smo
dopisom od 26. travnja 2005. Zadovoljni smo poslovnom suradnjom i oekujemo da emo tu suradnju i ubudue razvijati
na obostrano zadovoljstvo. / Danas smo vam dostavili: / - 60 lutaka medvjedia "Panda" po cijeni 90,50 kuna kom. / - 40
kamiona "Kiper" po cijeni 145,80 kuna/kom. / - 80 gumenih lutaka - abe po cijeni 50,30 kuna/kom. / - 90 gumenih lutaka
patuljaka po cijeni 50,30 kuna/kom. / 120 plianih lutaka psia po cijeni 98,50 kuna/kom. // Robu smo otpremili naim
kamionom registracijske oznake ZG-200-AB, a voza je Marijan Mateli. / Dopisu prilaemo dostavnicu br. 631/06 i raun
br. 711-TL/06. / Navedeni iznos u raunu od 26.746,00 kuna podmirite na na iro-raun u roku 8 dana. / Nadamo se da
ete biti zadovoljni naim proizvodima i oekujemo vae daljnje narudbe. // S potovanjem, // Privitak: 1. dostavnica / 2.
raun // Biserka - Zagreb / Voditelj prodajnog odjela / Marko Ivankovi //
TECHNOMAX
TEHNO STUDIO d.o.o.
Velimira korpika 34
ZAGREB


11
Raun ili faktura je robno-financijski dokument na temelju kojeg prodavatelj naplauje robu ili uslugu. Gotovo je pravilo da se
ispisuje na pripremljenoj tiskanici.

61
za projektiranje, trgovinu
i ostale usluge

Zeleni trg 7
10000 Z A G R E B

VA ZNAK NA ZNAK Zagreb, 23. sijenja 2006.
GK/EM KB/FL-1

Obavijest o otpremi raunalne opreme

Obavjetavamo vas da emo vam 30. sijenja o. g. dostaviti raunalnu opremu i monitore koje ste
naruili vaom narudbom od 15. sijenja 2006. godine. aljemo vam

- raunalo MAXI-Business 4400P, = 30 raunala
- monitor PHILIPS 150SFG, 15'' XGA TFT-LCD = 30 monitora.

Robu emo vam dostaviti naim vozilom registracijskih oznaka ZG 6682 DG, a voza je Vedran
Malko, koji e ujedno biti i lan Povjerenstva za primopredaju.
Uz poiljku s raunalnom opremom i monitorima dostavit emo vam otpremnicu i raun na iznos od
193.320,30 kn u koji je uraunan PDV. Rok plaanja je 30 dana od dana isporuke raunala i monitora u vae
poslovne prostorije.
Nadamo se da ete biti zadovoljni isporuenom raunalnom opremom i oekujemo vae daljnje
narudbe. Hvala na povjerenju!
Srdaan pozdrav! Va

TECHNOMAX ZAGREB
Direktor prodaje

Katarina Ban

Privitak: - raun Katarina Ban, dipl. ek.
- otpremnica

Primjer dopisa o otpremi robe

2.
NEVEN / biljna apoteka / Trg hrvatskih velikana 2 / Zagreb // M.D.M / trgovako poduzee / Ante Kovaia 21 / 10000
Zagreb // Va znak / MB/F-34 // Na znak / IO/SU // // Zagreb, / 17. lipnja 2006. // Obavijest o otpremi robe // Primitak
vae narudbe za 150 kutija "Leina" aja za mravljenje, 50 krema protiv akni "Leina" od 100 g, te 80 krema protiv akni
"Leina" od 200 g od 9. lipnja ove godine potvrdili smo dopisom. / Obavjetavamo vas da smo naim kombijem danas
poslali traenu robu, odnosno proizvode iz naeg programa "Leina" s potrebnom dokumentacijom u vae skladite u
Cesarievoj ulici 22. / Nadamo se da ete svoje obveze plaanja prema nama izvriti na vrijeme i prema dogovoru. // S
potovanjem, // Privitak: - raun / - dostavnica // Preporueno! // Neven - Zagreb / Direktor prodaje / Ivan Obrankovi //

62
3.
Coca Cola Beverages / Sachsova 1 / Zagreb // Petra / mini market / Ilica 171 / 10000 Zagreb // Va znak / LT/MD // Na
znak / KM/ZK // Zagreb, / 6. veljae 2006. // Obavijest o otpremi robe // Izvijestili smo vas naim pismom od 27. sijenja
2006. da smo primili vau narudbu za osvjeavajua bezalkoholna pia od biljnih ekstrakata i to: / - 80 plastinih boca
od 2 l "Fante" / - 1200 plastinih boca od 2 l "Coca Cole" / - 1200 plastinih boca od 2 l "Coca Cole Light". / Izvjeujemo
vas da smo danas izvrili utovar naruene robe na nae kamione koji e sutra traenu robu dostaviti u skladita naih ku-
paca meu kojima ste i vi. Uz navedena osvjeavajua bezalkoholna pia dostavljamo vam i potrebnu dokumentaciju. /
Nadamo se da ete robom i rokom dostave biti zadovoljni te oekujemo da i vi izvrite svoje obveze plaanja na vrijeme.
// S potovanjem, // Coca Cola Beverages - Zagreb / Direktorica prodaje / Katarina Miheli//

3.6. Oblikovanje dopisa o podmirenju obveze

Pismo o podmirenju obveze je informacija kupca proizvoau ili prodavau da je robu pri-
mio, preuzeo i platio. To je neobvezni dio kupoprodajnog posla, a neki se usput raspituju i o drugim pro-
izvodima prodavatelja ili proizvoaa, odnosno davatelja usluga, pa takvo pismo ujedno moe sluiti kao
nov upit, to moe biti inicijativa kupca za stvaranje novog kupoprodajnog posla.

Zadaci:
Oblikujte dopise o podmirenju obveze i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih
primjera (napomena: pojedini dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci

1.
Zemlja udesa / prodavaonica djejih igraaka / Medulieva 11 / Zagreb / Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzee za
promet / djejih igraaka, lopti, / preradu plastinih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / 10000 Zagreb // Va znak / MI/JF //
Na znak VN/ // Zagreb, / 18. svibnja 2006. // Podmirenje obveze // Primili smo vau poiljku igraaka koju smo naruili
narudbom N-1254 od 1. prosinca 1995. / Poiljka je prispjela neoteena vaim kamionom uz popratnu dokumentaciju,
te smo je zaprimili, uskladitili i putem povjerenstva konstatirali da je roba u potpunosti dostavljena u nae skladite. /
Ve danas emo izdati nalog naem raunovodstvu za podmirenje vaeg rauna / broj 711-TL/06 u iznosu od 26.746,00
kn / na va iro-raun. // Kako je potranja za djejim igrakama velika, molimo vas da nas i dalje redovito izvjeujete o
svojim novim proizvodima te da nam aljete svoje kataloge. / Hvala na uspjenoj suradnji. // S potovanjem, // Zemlja
udesa - Zagreb / Voditelj nabavnog odjela / Valentina Novotni //

2.
MBM / trgovina tekstilom i tekstilnom konfekcijom / Obala 4 / ibenik // Tekstilprom d. d. / Trgovina na veliko i malo/
Ljudevita Posavskog 5 / 10000 Zagreb // Va znak / VZ/NZ // Na znak / AB/DL // Trogir, / 25. lipnja 2006. // Podmirenje
obveze // Drago nam je da vas moemo izvijestiti da smo 12. lipnja 2006. primili vau poiljku robe koju smo naruili
narudbom od 22. svibnja 2006. / Kako je komisija utvrdila da su naruene svilene tkanine jednobojne i u raznim
dezenima (zemlja porijekla Kina) neoteene stigle u naruenim koliinama, izvjeujemo vas da smo juer dali nalog
raunovodstvu za podmirenje vaeg rauna. / Od naih poslovnih partnera saznali smo da na skladitu imate i drugu
robu uvezenu iz Dalekog istoka, pa vas molimo da nas o tome pisano ili telefonski izvijestite ili nam poaljete ponudu
elektronikom potom. Naroito nas zanima prirodna tkanina svilenkastog sjaja - "modal". // Nadajui se i dalje dobrim
poslovnim odnosima, srdano vas pozdravljamo. // MBM - ibenik / Referent nabave / Adam Brlek //

Zeleni trg 7
Z A G R E B

TECHNOMAX
TEHNO STUDIO d.o.o.

Velimira korpika 34
10000 Z A G R E B

63

VA ZNAK NA ZNAK Zagreb, 19. veljae 2005.
TM/PT DM/FL-1

Podmirenje obveze

Izvjeujemo vas da smo 30. sijenja 2004. preuzeli poiljku u kojoj ste nam poslali 30
kom. PC-a MAXI-Business 4400P i monitore PHILIPS 150S4FG, 15'' XGA TFT-LCD.
Roba je komisijski zaprimljena u naem skladitu. Prema vaoj preporuci lan Povjerenstva
za primopredaju robe bio je va voza, gosp. Vedran Malko. Kako prispjela roba koliinom
odgovara narudbi, izdali smo nalog naem raunovodstvu za podmirenje vaeg rauna
br.10061/04 od 30. sijenja 2005. god. na iznos od

193.320,30 kn

(slovima: stodevedesettritisuetristodvadeset kn i 30 lp). PDV je uraunan u ovu cijenu, a raun e
biti na naplati.
Oekujemo da ete biti zadovoljni brzinom nae uplate kao to smo i mi bili zadovoljni
vaom brzom i tonom dostavom naruene robe.
Nadamo se naoj daljnjoj dobroj poslovnoj suradnji i uskoro emo se javiti s novom
narudbom.
S potovanjem,

GRAD-INENJERING - ZAGREB
Direktor nabave

Damir Medi


Primjer dopisa o podmirenju obveze
(kombinirani oblik s izraajem biti centriranjem na sredini)
3.
Matija / trgovina na malo / B. Magovca 3 / Zagreb // Obelisk d. d. / za prodaju na veliko / itnjak bb /10000 Zagreb // Va
znak / SM/TV // Na znak / MA/PR // Zagreb, / 20. veljae 2006. // Podmirenje obveze // Obavjeujemo vas da smo 6.
veljae o. g. primili / 500 kutija praka za pranje rublja EVEREST, teine 3 kg/kutija i potrebnu dokumentaciju. / Komisija
je nakon pregleda pristigle poiljke ustanovila da sadraj poiljke odgovara narudbi. Stoga smo danas izdali nalog
raunovodstvu za podmirenje vaeg rauna broj 241/06 u iznosu od / 17.170,03 kn / na va iro-raun. U prilogu vam
dostavljamo kopiju virmana. // Srdano vas pozdravljamo uz elje za daljnjom uspjenom poslovnom suradnjom. //
Privitak: /virman // Matija - Zagreb / Voditelj nabave/ Martin Andrijevi //

3.7. Potekoe u kupoprodajnom poslu

64
Tijek kupoprodajnog posla poinje upitom ili ponudom, a zavrava podmirenjem obveze ako su svi
zahtjevi zadovoljeni. Meutim, u kupoprodajnom poslu esto dolazi do raznih potekoa nastalih uslijed
npr.:
1. nepridravanja rokova otpreme prodavaoca,
2. storniranja narudbe, ponude ili ugovora,
3. neprihvaanja ponude prodavaoca i slino,
4. nepodmirenja obveze kupca.
U tom sluaju se vodi dodatna korespondencija izmeu prodavaoca i kupca i to u obliku tzv.
pournice, opoziva, otklona i reklamacije.

3.7.1. Oblikovanje pournice

Pournica je poslovno pismo (moe biti i u obliku tiskanice ili dopisnice) kojim kupac ili pro-
davalac pouruju poslovnog partnera da izvri neku obvezu.
Pournicu ee pie kupac jer prodava moe biti sprijeen da isporui robu kupcu. Npr. ako nema
naruene robe na skladitu, ako je prodana ili ako je dolo do zastoja u proizvodnji, nadalje zbog nedostatka
ambalae ili neke vie sile (elementarne nepogode i sl.).

Zadaci:
Oblikujte pournice i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih primjera

1.
VAMA / Trgovina na veliko i malo d.d. / Kapucinski trg 9 / Varadin // MAX / servis za pranje tepiha / zavjesa i staklenih
povrina / Boidara Magovca 9 / 10020 Zagreb // Va znak / IR/MH-ac // Na znak / MRM/E // Zagreb, / 29. listopada
2006. // Pournica // Cijenjeni gospodine Ivankoviu! / Poetkom ove godine sklopili smo s Vama ugovor o izvrenju
radova pranja tepiha, prozora i zavjesa u naim poslovnim prostorijama. / Ugovorom je utvreno da emo Vas svaki put
kad trebamo Vae usluge o tome izvijestiti pismom u kojem emo navesti rok zavretka Vaih radova. / Kako je prolo
ve 8 dana od dogovorenog roka izvrenja Vaih usluga pranja tepiha, prozora i zavjesa u naim poslovnim prostorijama
(21. listopada o. g.), molimo Vas da to uinite to prije. / Utvrdili smo, takoer, da se nepridravanje rokova od Vae
strane dogaa drugi put pa Vas molimo da ubudue budete aurniji, jer emo inae biti prisiljeni raskinuti s Vama ugovor
o izvrenju usluga. // Srdaan pozdrav, // VAMA - Varadin / Voditeljica tehnike slube / Matija Radin-Mauhat //

2.
Grafokop / poduzee za trgovinu grafikim / materijalima, proizvodima, opremom / i usluge. / Zagrebaka 75 / Zagreb //
Tvornica papirne konfekcije / Radnika cesta bb / 10000 Zagreb // Va znak / LK/P // Na znak / MR/UI // Zagreb, / 7.
rujna 2006. // Pournica // Dana 9. kolovoza 2006. godine poslali smo vam narudbu za kupnju raznih vrsta papira i
dogovoren je rok otpreme 26. kolovoza o. g. / Kako do danas nismo dobili naruenu robu, javljamo vam se s molbom da
izvidite zato je dolo do nepotovanja dogovorenog roka te da dostavu izvrite u to kraem roku. / Uvjereni smo da je
do zastoja u otpremi dolo zbog opravdanih razloga i da ete nam uskoro dostaviti naruenu robu, a u suprotnom emo
biti prisiljeni narudbu stornirati. // Srdano vas pozdravljamo. // Grafokop - Zagreb / Voditelj slube nabave / Marijan
Razum //
UNIGRADNJA D.D.
za niskogradnju i visokogradnju
Radnika b.b.
Z A G R E B

LAPEH
Proizvodnja PEHD cijevi za
plin, vodu i kanalizaciju

Cesareva 8
52100 PULA

65

FJ/LP MJ/DG 18. svibnja 2005.

Pournica

17. oujka o. g. sklopili smo s vama ugovor o kupoprodaji PEHD cijevi i to:

- 320 m PEHD cijevi s 10/SDR 21, D 400
- 800 m PEHD cijevi s 8,3/SDR 17,6 D 180
- 850 m PEHD cijevi s 6,3/SDR 13,6 D 90
- 930 m PEHD cijevi s 5/SDR 11, D 180

U ugovoru i u obavijesti o primitku narudbe naveli ste da ete navedenu robu dostaviti u nae
skladite do 3. svibnja 2005. godine to do danas nije uinjeno.
Kako do danas naruenu robu nismo primili, molimo vas da nam je dostavite u roku 8 dana. Ako do
26. svibnja o. g. ne dostavite robu, bit emo prisiljeni opozvati nau narudbu i potraiti drugog poslovnog
partnera.
Uvjereni smo da ste imali nepredvienih potekoa i stoga kasnite sa isporukom. Molimo vas da nas
o tonom danu isporuke robe izvijestite telefonom ili telefaksom.
Primite nae pozdrave.

UNIGRADNJA - ZAGREB
Direktor

Martin Jug

Martin Jug

Primjer pournice

3.
Arena / trgovako poduzee / Blagajska 20 / Zagreb // "Martin" / krojaka radnja / Zagrebaka 26 / 10250 Zlatar // Va
znak LD/NG // Na znak MO-EL // Zagreb, / 12. veljae 2006. // Pournica // Dana 21. prosinca 2005. godine poslali
smo vam narudbu za izradu 150 radnikih odijela, a dogovoreni rok otpreme bio je 1. veljae 2006. godine. / Naruenu
robu do danas nismo dobili, a kako je imamo obvezu otpremiti krajnjem korisniku molimo vas da nam naruenu robu
hitno dostavite. / Budui da ste prispijee nae narudbe potvrdili vaim pismom od 23. prosinca 2005., uvjereni smo da
je do kanjenja otpreme robe dolo iz opravdanih razloga pa vas molimo da svoju obvezu to prije izvrite jer emo inae
morati otkazati naruenu robu i obraunati dogovorene penale. // S nadom u daljnju uspjenu suradnju, primite srdaan
pozdrav. // Arena - Zagreb / Referent nabave / Mirko Ozimec //

3.7.2. Oblikovanje opoziva

66
Opoziv je poslovno pismo u kojem poslovni partner opoziva (stornira, odnosno ponitava) neki
svoj nalog ili inicijativu. Opozvati se moe:
ponuda (rasprodane zalihe, pomanjkanje sirovina, nestabilnost cijena i sl.),
narudba (neodgovarajua kakvoa robe, previsoka cijena i sl.),
ugovor (neizvravanje ugovornih obveza - rokova plaanja i sl.).

Zadaci:
Oblikujte opozive i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih primjera

1.
Graenje d. d. / za graevinarstvo, inenjering i trgovinu / Kuhaeva 13 / Zagreb // Soboslikar / Zanatska radnja / Paka
7 / 10000 Zagreb // Va znak HB-ek / Na znak AT/JK // Zagreb, / 15. srpnja 2006. // Opoziv ugovora // Cijenjeni
gospodine Aniu, / Dana 12. oujka 2006. sklopili smo s Vama ugovor o lienju stanova u Maksimirskoj ulici 94-98. Rok
za zavretak radova bio je 30. lipnja o. g. / Poetkom svibnja obustavili ste izvoenje liilakih radova u tim objektima pa
smo 10. svibnja o. g. telefonski razgovarali s vaim poslovoom gosp. Marijanom Rogulja koji je obeao da e radovi biti
uskoro nastavljeni. / Kako nam se do danas niste javili i kako niste izvrili ugovorne obveze, prisiljeni smo postupiti prema
toki 9. Ugovora i raskinuti ga. / ao nam je to je do ovoga dolo, ali i mi smo vezani ugovornim rokovima izgradnje i
predaje navedenih stanova njihovim vlasnicima, odnosno kupcima. / Vjerujemo da je do neizvrenja ugovorenih radova
dolo zbog vie sile i nadamo se da vam se ubudue neto slino nee dogoditi. // S potovanjem, // Graenje - Zagreb /
Direktor niskogradnje / Ante Tufekovi, dipl. ing. gra. //

2.
Rijeka industrija odjee d.d. / Izviaka 13 / Rijeka // Tekstilcom / Trgovako poduzee / Maslenika 6 / 21000 Split //
Va znak / ZR/E // Na znak / MZ/TR // Rijeka, 10. kolovoza 2006. // Opoziv narudbe // Potovana gospodo, / Dana 18.
lipnja 2006. narudbenicom broj 009334/06 naruili smo od vas vee koliine metranih tekstilnih proizvoda koji su nam
potrebni za nau proizvodnju mukih odijela. Rok za isporuku bio je 15. srpnja o. g. / Kako u navedenom roku narudba
nije izvrena, poslali smo vam pournicu 26. srpnja 2006. o. g. / Budui da do danas niste izvrili isporuku naruene
robe, nismo vie u mogunosti ekati s naom proizvodnjom te vas izvjeujemo da opozivamo nau narudbu od 18.
lipnja 2005. godine. // S potovanjem, // Rijeka industrija odjee - Rijeka / Voditelj nabave / Marisanda Zvonar //

3.
Drvorad / Proizvodnja piljene grae / Graaka 3 / Gospi // POGAJ / proizvodnja i promet namjetaja / i poliuretanskih
masa / Matije Gupca 11 / 34000 POEGA // Va znak / MI/TK-29 // Na znak / IB/MK // Gospi, / 16. rujna 2006. //
Ponuda jelovih dasaka - opoziv // Obavjeujemo vas da smo vam 14. rujna o. g. poslali fax kojim opozivamo svoju
ponudu za jelove daske od 1. rujna o. g. / Ponudu smo prisiljeni opozvati jer je dolo do nepredvienih potekoa u
prijevozu trupaca do nae pilane tako da ovog trenutka ne raspolaemo dovoljnim zalihama dasaka na naem skladitu. /
Nadamo se da e ove potekoe uskoro biti uklonjene pa vas molimo, ako jo uvijek budete zainteresirani za suradnju s
nama, da nam to javite kako bismo vas mogli izvijestiti im na zalihama budemo imali dovoljno jelovih dasaka. / Nadamo
se da ovaj opoziv nee negativno utjecati na nae daljnje dobre poslovne odnose. // Primite nae srdane pozdrave. //
Drvorad - Gospi / Direktor prodaje / Ivan Bilogravi //
ME-GA
tvornica metalne galanterije
Savski gaj XIII/2
ZAGREB

SLAVONIJA
poduzee za promet tekstila
i izradu tekstilne konfekcije

32270 UPANJA
p.p. 18

67
VA ZNAK NA ZNAK
2-2-3/FG M.T./M-K

Zagreb, 20. travnja 2006.

Opoziv ponude

Danas smo vam poslali brzojav ovog sadraja: OPOZIVAMO JUERANJU PONUDU STOP
PISMO SLIJEDI.

Prisiljeni smo stornirati nau ponudu zbog poara koji je sino izbio u naem glavnom skladitu i u
susjednim radionicama. Na alost, gotovo je potpuno unitena zaliha gotovih proizvoda i dio
strojeva, pa neko vrijeme neemo moi izvravati naloge svojih poslovnih partnera.

Kapacitet naeg pogona nije tako velik da bismo u kratko vrijeme mogli nadoknaditi nastalu tetu,
no im se nae radionice ponovno osposobe za proizvodnju, vae poduzee bit e meu prvima
kojima emo ponuditi svoje proizvode.

Molimo vas da shvatite razlog zbog kojeg je dolo do ovog opoziva, a mi se nadamo da emo
ponovno uspjeno suraivati.


ME-GA - ZAGREB
Voditelj prodaje

Mateja Toi

Mateja Toi

Primjer opoziva
(puni ameriki oblik)
3.7.3. Oblikovanje otklona

Otklon je poslovno pismo u kojem se ne prihvaa ponuda prodavaa ili narudba kupca.
Kupac sastavlja otklon ponude u sluaju:
- nezainteresiranosti za ponuene proizvode,
- previsoke cijene u ponudi,
- slabe kakvoe ponuene robe i sl.
Prodavalac sastavlja otklon u sluaju:
- ako se naruena roba vie ne proizvodi,
- ako je roba rasprodana,
- ako naruene robe nema u potrebnim koliinama,
- ako ne moe prihvatiti zahtjev kupca i sl.

Zadaci:
68
Oblikujte otklone i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih primjera

1.
Unimax / trgovako poduzee / ubieva 38 / Zagreb // Pletilja / Proizvodnja arapa d.o.o. / Zanatska bb / 10292
enkovec // Va znak / RT/ER-72 // Na znak / KD/ZR1 // Zagreb, / 13. rujna 2006. // Otklon ponude // Kako smo
nedavno poslali na razne adrese upite o razliitim vrstama arapa, dobili smo ovih dana i mnoge ponude, a meu njima i
vau. / elimo vas izvijestiti da smo se odluili naruiti arape Tvornice arapa Jadran, jer nam oni nude upravo arape
kakve mi elimo. / Nadamo se da ova naa odluka nee tetiti naim daljnjim poslovnim odnosima te da ete nam i dalje
slati vae ponude. // Srdano vas pozdravljamo. // Unimax - Zagreb / Voditeljica nabave / Katarina Dujmovi //

2.
Ivanica / Cvjearska radnja / Preradovieva 2 / Opatija // Chromos Agro / proizvodnja sredstava / za zatitu bilja / itnjak
bb / 10000 Zagreb // Va znak / DL/TZ // Na znak / IS/PE // Opatija, / 11. 3. 2006. // Proizvodi za zatitu bilja - otklon //
Izvjeujemo vas da smo primili vau ponudu od 2. 3. o. g. za vae nove proizvode za zatitu bilja koju ovog trenutka ne
moemo prihvatiti. / Zbog oekivanog veeg broja turista u nadolazeoj sezoni preureujemo i proirujemo poslovni
prostor nae cvjearnice. Zato nemamo mjesta za bilo kakvu robu dok traju radovi u cvjearnici. / Nadamo se da ovo
nae neprihvaanje vae ponude nee poremetiti nau daljnju suradnju. // S potovanjem, // Ivanica - Opatija /
Poslovoa / Ivanka Strancari //

3.
TVIN / Tvornica namjetaja d.d. / Zbora narodne garde 6 / Karlovac // Vijak-export / veletrgovina / Kroflinova 17 / 10000
Zagreb // Va znak / FG/VI-1 // Na znak / MT/EP // Karlovac / 26. srpnja 2006. // Metalni okovi - otklon // Primili smo va-
e pismo s najnovijim cjenikom za metalne okove MO-1 na kojem vam zahvaljujemo. / Ovim pismom izvjeujemo vas
da vau ponudu ne moemo prihvatiti. / Cijene koje ste naveli u cjeniku vrlo su visoke, ak mnogo vie nego do sada pa
ako bismo se i odluili na kupnju okova koje nam vi nudite, i mi bismo morali znatno poveati cijene svojih proizvoda to
bi nam otealo njihovu prodaju. / Iako nam vai metalni okovi odgovaraju po kvaliteti, zbog ovako visokih cijena smo pri-
siljeni potraiti drugog proizvoaa s nama prihvatljivijim cijenama. / Budui smo do sada imali korektne poslovne odno-
se i da smo bili zadovoljni kakvoom vaih proizvoda, a vi koliinama naruene robe, u interesu nam je da i dalje osta-
nemo poslovni partneri te vas molimo da jo jednom izvrite kalkulaciju i eventualno smanjite cijene vaim proizvodima. //
Oekujemo va odgovor i srdano vas pozdravljamo. // TVIN - Karlovac / Direktor nabave / Matej Toi //

3.7.4. Oblikovanje obavijesti o nedostatku ili reklamacije

Reklamacija je poslovno pismo kojim kupac obavjeuje prodavatelja o nedostatku prispjele
poiljke. Naime, prilikom preuzimanja robe kupac je duan primljenu robu na uobiajeni nain pregledati ili
je dati na pregled te o eventualnim vidljivim nedostacima obavijestiti prodavatelja. Nedostatak postoji:

VINOPET
Zadruga za proizvodnju vina
Gundulieva 21
JASTREBARSKO

SANJIN
trgovina na veliko
i malo d.d.

G. Krkleca 57
51000 R I J E K A

69
VA ZNAK NA ZNAK Jastrebarsko
MM/I2 KP/OP-1 19. listopada 2006.

Otklon narudbe vina

Primili smo danas vau narudbu br. 712/K-06kojom naruujte vrhunsko vino DINGA.
ao nam je to ovaj put nismo u mogunosti udovoljiti vam kao naem dugogodinjem poslovnom
partneru, jer trenutano nemamo ovog vina u zalihama, a neemo ga imati ni slijedea dva mjeseca.
Meutim, slobodni smo vam skrenuti pozornost da pored ovog kvalitetnog vina proizvodimo i druga veoma
poznata i kvalitetna vina kao to su

- Rajski rizling
- Chardonay

Oba vina su iz vinarije Tomac. Ako vas ova vina zanimaju, javite nam se pa emo vam poslati
opirniju ponudu s cjenikom za sva vina koja proizvodimo.
Jo jednom izraavamo aljenje zbog otklona vae narudbe i nadamo se da ovo nee negativno
utjecati na nae daljnje poslovne odnose.

VINOPET PETRINJA
Voditelj prodaje

Katarina Pavlievi

Katica Pavlievi

Primjer otklona
(europski oblik s proredom i izraajem biti uvlaenjem na TAB 1)
1. ako roba nema potrebna svojstva za njezinu redovnu uporabu ili za promet,
2. ako roba nema potrebna svojstva za naroitu uporabu za koju je kupac nabavlja, a koja je bila
poznata prodavatelju ili mu je morala biti poznata,
3. ako roba nema svojstva i odlike koje su izriito ili preutno ugovorene odnosno potpisane,
4. kad je prodavatelj predao robu koja nije jednaka uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili model
pokazani samo radi obavijesti.
U obavijesti o nedostatku ili reklamaciji kupac je duan detaljnije opisati nedostatak i pozvati pro-
davatelja da pregleda dostavljenu robu. Obavijest o nedostatku ili reklamaciju treba poslati prodavatelju
preporuenim pismom, telegramom, telefaksom ili teleprinterom.
Obavijest o nedostatku ili reklamacija u obliku poslovnog pisma sadri:
1. bitne podatke iz narudbenice na temelju koje je roba isporuena,
2. upozorenje prodavatelju o nedostacima koji su prilikom pregleda robe utvreni,
3. poziv prodavatelju da u odreenom roku otkloni utvrene nedostatke.
Uz obavijest o nedostatku ili reklamaciju najee se prilae zapisnik o preuzimanju robe.
70
Obavijest o nedostatku ili reklamaciju piemo jednim od tri osnovna oblika pisanja poslovnih pisama
ili njihovim varijantama, vodei rauna o njihovom pravilnom oblikovanju.

Zadaci:
Oblikujte reklamacije i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih primjera

1.
Pinokio / prodavaonica djejih igraaka / Radieva 17 / Zagreb // Bambi / poduzee za promet i / kupovinu igraaka / Ilica
250 / 10000 Zagreb // Va znak HVD // Na znak / MH/HM // Zagreb, 26. rujna 2006. // Reklamacija // Danas smo primili
poiljku djejih igraaka koju je dovezao va voza iak Ante / Meutim, prilikom preuzimanja poiljke utvrdili smo da
ona ne odgovara naoj narudbi. Naime, narudbom br. 701 od 4. rujna 2006. naruili smo 30 kom kompleta
''eljeznica'',a primili samo 10. / O tome je sastavljen zapisnik o preuzimanju robe koji vam dostavljamo u privitku.
Napominjemo da je preuzimanju robe putem povjerenstva bio nazoan i va voza iak Ante. / Ne traimo naknadnu
otpremu robe, ve molimo da nam priznate vrijednost nedostavljene robe. / Nadamo se da e naa suradnja ubudue
tei na obostrano zadovoljstvo. // S potovanjem, // Privitak: Zapisnik // Pinokio - Zagreb / Poslovoa / Marta Horvat //

2.
Elektrostat / Tvornica elektrinih aparata / Radnika cesta bb / Zagreb // Elekcommerce / Veletrgovina / Heinzelova 62 /
10000 Zagreb // Va znak / RV-MK-1-23 // Na znak / AL/DP // Zagreb, / 28. 9. 2006. // Reklamacija // Danas smo primili
poiljku kojom ste nam poslali robu na temelju nae narudbe od 6. rujna o. g. / Prilikom preuzimanja robe komisija je
utvrdila da ste nam poslali 200 kom obinih prikljunica sa uzemljenjem i 210 trofaznih, a trebali ste nam poslati 200 kom
trofaznih prikljunica sa uzemljenjem. / Kako se radi o maloj brojanoj razlici, lanovi Povjerenstva za preuzimanje robe
odluili su da zadrimo vie poslanih prikljunica sa uzemljenjem, a vas molimo da nam poaljete obavijest o knjienju. /
Nadamo se daljnjoj uspjenoj poslovnoj suradnji. // Srdano vas pozdravljamo. // Prilog: / Zapisnik o preuzimanju robe //
Preporueno! // Elektrostat - Zagreb / Direktor nabave / Anja Lekovi, dipl. ek. //

3.
Munja / Tvornica akumulatora / i baterija d.d. / itnjak bb / Zagreb // Destil / tvornica kemijskih proizvoda / Lipa 14 /
44000 Sisak // Va znak / ND/RP // Na znak / M/TU // Zagreb, / 14. sijenja 2006. // Reklamacija // Danas smo primili
poiljku destilirane vode na temelju nae narudbenice od 23. prosinca 2005. godine. / Prilikom preuzimanja poiljke
utvreno je oteenje na 6 (est) od ukupno 60 baava destilirane vode. Zbog vidljivog mehanikog oteenja, 6 baava
je potpuno prazno. / O tome je sastavljen zapisnik o preuzimanju robe u nazonosti predstavnika Hrvatskih eljeznica
putem kojih nam je poiljka isporuena. / Molimo vas da nam u to skorijem roku dostavite nedostajuih 6 baava destili-
rane vode, a naknadu zbog oteenja robe rijeite sa svojim prijevoznikom. // S potovanjem, // Munja - Zagreb / Voditelj
nabavnog odjela / Marijan uvar //

NAMA
trgovinsko poduzee
Ilica 1
ZAGREB

VESNA
tvornica enske odjee

Zvonimirova 3
10000 Zagreb

71
zn/mf AL-DB/12 20. svibnja 2006.

Reklamacija

Danas smo primili poiljku enske modne odjee koju je dovezao va voza Ante Balog kombijem
registracijske oznake ZG - 1532-ZK.

Meutim, prilikom preuzimanja poiljke ustanovili smo da ona ne odgovara naoj narudbi. Naime,
narudbom br. 178/06. od 22. travnja 2006. naruili smo 100 komada koulja, a primili samo 50.

O tome je sastavljen zapisnik o preuzimanju robe koji vam je dostavljen u privitku. Napominjemo
da je kompletnom preuzimanju robe bio nazoan i va voza Ante Balog.

Ne traimo naknadu, ve vas molimo da nam knjigovodstveno priznate vrijednost nedostavljene
robe.

Nadamo se da e se naa poslovna suradnja i ubudue odvijati na obostrano zadovoljstvo.

S osobitim tovanjem,

NAMA - ZAGREB
Referent nabave

Anja Lekovi

Anja Lekovi

Primjer reklamacije
(modificirani ameriki oblik)

3.7.5. Oblikovanje nagodbe

Nagodba je poslovno pismo koje alje prodavatelj kupcu kao odgovor na reklamaciju i time
zavrava komercijalni posao.
Ako je kupac nezadovoljan dostavljenom robom ili obavljenom uslugom, prigovara prodavatelju
usmeno ili pisano. U tom sluaju moe doi do sudskog spora ili do nagodbe.
Nagodba kupca i prodavatelja moe biti i usmena (radi breg poslovanja) i pisana. Pisana nagodba
sastoji se od:
1. uvoda (vee se na konkretan prigovor kupca),
2. biti (prihvaanje kupeva prigovora i prijedlog nagodbe),
3. zavretka (poziv na daljnju poslovnu suradnju prodavaoca s kupcem),
4. pozdrava (pokazuje uljudnost i potovanje prema poslovnom partneru).

Zadaci:
72
Oblikujte nagodbe i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih primjera

1.
Vesna / tvornica enske modne odjee / Zvonimirova 3 / Zagreb // NAMA / trgovinsko poduzee / Ilica 1 / 10000 Zagreb
// Va znak / KE-CB // Na znak / DD-NF // Zagreb, / 28. svibnja 2006. // Nagodba // Potvrujemo primitak vae
reklamacije od 20. svibnja 2006. u svezi s otpremom 50 komada koulja i ispriavamo se zbog propusta na koji nam
skreete pozornost. / Kontrolom izvrenih naloga utvrdili smo da je do propusta dolo prilikom otpreme robe iz skladita.
Telefonski smo se dogovorili s vaim referentom nabave g. Raniem da emo vam knjigovodstveno priznati vrijednost
nedostavljene robe. / U privitku vam dostavljamo obavijest o knjienju i molimo vas da provedete suglasno knjienje. /
Nadamo se nastavku nae uspjene poslovne suradnje. // S potovanjem, // Privitak: Obavijest o knjienju // Vesna -
Zagreb / Referent prodaje / Dinko Drapi //

2.
33 / Zagreb / Zagreb // Zemlja udesa / prodavaonica djejih igraaka / Medulieva 11 / 10000 Zagreb // Va znak / F-I-
12 // Na znak / MJ/NB // Zagreb, / 11. kolovoza 2006. // Nagodba // Potvrujemo primitak vae reklamacije od 6.
kolovoza 2006. u svezi s poiljkom 80 kamionia "Kiper" i ispriavamo se zbog propusta na koji nam skreete
pozornost. / Kontrolom izvrenih naloga utvrdili smo da je do propusta dolo prilikom otpreme robe iz skladita.
Telefonski smo se dogovorili s vaim referentom nabave g. Rausom da emo vam knjigovodstveno priznati vrijednosno
stanje primljene robe. / U privitku vam dostavljamo obavijest o knjienju i molimo vas da provedete suglasno knjienje. /
Nadamo se nastavku nae uspjene suradnje. // S potovanjem, // Privitak: Obavijest o knjienju // Biserka - Zagreb /
Rukovoditelj prodaje / Melita Jelen //

3.
Podravka / prehrambena industrija d. d. / Ravnice 48 / Zagreb // VAMA / Trgovina na veliko i malo d.d. / Kapucinski trg 9
/ 42000 Varadin // Va znak / RT/ER-7 // Na znak / IB/B/5 // Zagreb, / 9. lipnja 2006. // Nagodba // Potvrujemo
primitak vae reklamacije od 6. lipnja o. g. i ujedno se ispriavamo za nastalu pogreku. / Pretpostavljamo da je do
oteenja i rasipanja sadraja iz 17 (sedamnaest) vreica okolina (teine 1 kg po vreici), dolo zbog nepaljivog
slaganja poiljke pri utovaru u skladitu. / Prihvaamo vau reklamaciju te emo vam u dogovoru s g. Petrieviem
uskoro poslati preostalu robu. / Jo jednom se ispriavamo i uvjeravamo vas da do ovakvih nedostataka u dostavi robe
vie nee doi. // Srdano vas pozdravljamo. // Podravka - Koprivnica / Rukovoditelj prodaje / Ivan Bilogrevi //

EKOBIOTIKI CENTAR
prodavaonica zdrave hrane
Gotoveva 9
ZAGREB

DINOVA

Donje Svetice 127
10000 ZAGREB

VA ZNAK NA ZNAK

73
DG/MK IB/MN-17

Zagreb, 14. rujna 2006.

Nagodba

Potvrujemo primitak vae reklamacije od 7. rujna 2005. u svezi s dostavom 500 kg soje i ispriavamo se
zbog propusta na koji nam opravdano skreete pozornost.

Kontrolom izvrenih naloga utvrdili smo da je do propusta dolo prilikom otpreme robe iz skladita.
Telefonski smo se dogovorili s vaim efom nabave, g. Ivanom Ivankoviem, da emo vam knjigovodstveno
priznati vrijednost neotpremljene robe.

U privitku vam dostavljamo obavijest o knjienju i molimo vas da provedete suglasno knjienje.

Nadamo se da emo nastaviti i dalje nau dobru poslovnu suradnju.


EKOBIOTIKI CENTAR - ZAGREB
Rukovoditelj prodaje

Ivan Bilogrevi

Ivan Bilogrevi

Privitak:
Obavijest o knjienju

URNO

Primjer nagodbe
(puni ameriki oblik)
3.7.6. Oblikovanje opomene

Opomena je poslovno pismo koje prodavatelj alje kupcu koji nije platio robu u dogovorenom
roku.
Usmene i telefonske opomene su uobiajene u poslovanju sa stalnim partnerima, dok se pisane
opomene koriste u poslovanju s novim poslovnim partnerima. Opomena moe biti u obliku tiskanice, ali i
kao poslovno pismo, a u tom sluaju treba sadravati: uvod, bit opomene, zavretak i pozdrav.
U novije vrijeme, s obzirom na primjenu suvremenih sredstava komuniciranja, uobiajeno je da
opomene aljemo telefaksom jer je to za sada najbri nain slanja pisanih komunikacija.

Zadaci:
Oblikujte opomene i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih primjera

74
1.
Varteks / varadinska tekstilna industrija d. d. / Varadin // Boss / trgovina mukom odjeom / Vlaka 17 / 32000 Vinkovci
// Va znak / KG-KK-5 / Na znak / KM-1/LI / Varadin / 31. sijenja 2006. // Opomena // Prisiljeni smo poslati vam
opomenu jer kasnite s plaanjem rauna koji ste trebali podmiriti 22. prosinca 2005. godine. / U narudbi od 17.
studenoga 2005. naruili ste 100 kom mukih traperica, razliitih veliina i modela. Mi smo narudbu izvrili u potpunosti i
na vrijeme pa vas molimo da i vi izvrite svoju obvezu plaanja. Va dug prema naem raunu iznosi / 26,366,21 kn. /
Zbog nae dugogodinje suradnje i vae likvidnosti u poslu dajemo vam rok od 8 dana da podmirite svoju obvezu prema
nama. / Nadamo se da ete ubudue biti aurniji u plaanju svojih obveza te da e naa daljnja suradnja biti uspjena. //
Srdano vas pozdravljamo. // Hitno // Kopija: / 1. Pismohrana / 2. Raunovodstvo // Varteks - Varadin // Voditelj nabave
/ Katarina Miheli //

2.
33 / Zagreb // SMJEHULJICA / djeji vrti / kolska 7 / 32100 Vinkovci // Va znak / KR/vm-21 / Na znak / 11-VZ/KL //
Zagreb / 23. lipnja 2006. // Opomena // Potovana gospodo! / Prema izvjeu naeg raunovodstva jo uvijek niste
podmirili obvezu plaanja robe naruene narudbom br. 54/06 od 11. svibnja o. g., a koju smo vam isporuili 18. istog
mjeseca kada vam je isporuen i raun br. K-63/06 na iznos od / 12,272,82 kn. / Rok za podmirenje ovoga rauna bio je
20 dana od dana njegova prispijea u vae raunovodstvo. Kako je taj rok istekao, molimo vas da uplatu izvrite u roku
od 8 dana jer emo biti prisiljeni zaraunati vam pripadajue kamate. / Uvjereni smo da postoje opravdani razlozi zbog
kojih niste bili u mogunosti izvriti uplatu na nai iro-raun u ugovorenom roku. / Ako ste u meuvremenu podmirili va
dug, molimo vas da nam to javite telefonom ili telefaksom. / Nadamo se da do slinih situacija ubudue nee dolaziti niti
e ovaj sluaj negativno utjecati na nae daljnje poslovne odnose. / Primite nae pozdrave. // Privitak: - kopija rauna //
Biserka Zagreb / Voditelj naplate / Videta Zeiraj /

3.
Podravka / prehrambena industrija d. d.. / A. Starevia 32 / Koprivnica // Suzana / Trgovina / Istarska 32 / 52100 Pula //
Va znak / IB/ER // Na znak / DP-FB // Koprivnica, / 7. srpnja 2006. // Opomena // Dana 12. lipnja o. g. dostavili smo
vam 1.000 vreica "Vegete" od 125 g po cijeni od 2,31 kn/vreica. / 4. svibnja o. g. pri pregledu naih knjiga ustanovili
smo da za primljenu robu jo niste doznaili novac i to / 2.355,00 kn. / Molimo vas da nam naznaeni iznos uplatite na
na iro-raun u roku 8 dana, jer emo inae biti prisiljeni zaraunati vam zakonski pripadajuu kamatu. / Oekujemo
vau uplatu u navedenom roku. / Primite nae pozdrave. // Preporueno // Co: / 1. Knjigovodstvo / 2. Pismohrana //
Podravka - Koprivnica / Direktor financijskog odjela / Davor Piri //

MLINAR
mlinarsko-pekarska industrija d.d.
Grdenieva 27
KRIEVCI

VEGA
Prodavaonica zdrave hrane

Tratinska 88
10000 ZAGREB

VA ZNAK NA ZNAK Krievci
FG/L-I-34 JJ/SA 12. travnja 2005.

75

Opomena

Prisiljeni smo poslati vam opomenu jer kasnite s plaanjem rauna koji ste trebali platiti do 26. oujka o. g.

U narudbi ste naruili 300 kg raenog brana po cijeni od 7,85 kn/kg. Vau smo narudbu u potpunosti
izvrili pa vas molimo da izvrite svoju obvezu plaanja. Molimo vas da iznos od

2.355,00 kn

uplatite na na iro-raun u roku 8 dana kako vam ne bismo morali zaraunavati zakonsku kamatu zbog
nepravodobnog plaanja rauna.

Kako je naa dosadanja suradnja bila vrlo uspjena i aurna, vjerujemo da je do zastoja u isplati dolo zbog
nepredvienih neprilika u vaem poslovanju, te da se neto slino nee vie dogoditi.

S potovanjem,

MLINAR - KRIEVCI
Voditelj knjigovodstva

Janko Jug

Co: 1. Raunovodstvo Janko Jug
2. Pismohrana

PREPORUENO

Primjer opomene
(obian ameriki oblik s izraajem biti centriranjem na sredini)

3.7.7. Oblikovanje odgovora na opomenu

Odgovor dunika (kupca) na opomenu sadri u sebi izjavu u kojoj dunik priznaje ili ne
priznaje postojanje svoje obveze prema prodavatelju. Odgovor na opomenu je poslovno pismo upueno
vjerovniku koju treba pozorno sastaviti, a odgovor moe biti pozitivan i negativan. Odgovor na opomenu
sastoji se od: uvoda, biti, zavretka i pozdrava.

ODGOVOR NA OPOMENU

pozitivan negativan

obavijest kupca vjerovniku o
o primitku opomene

uvod

obavijest kupca vjerovniku o
primitku opomene
76

dunik (kupac) izvjeuje vje-
rovnika (prodavaa) da je dug
podmiren ili e ga podmiriti

bit odgovora na
opomenu

dunik (kupac) izvjeuje vje-
rovnika (prodavaa) da ne
prihvaa opomenu i zato

dunik (kupac) izraava elju
za daljnjom poslovnom surad-
njom

zavretak

dunik (kupac) izraava elju i
nadu za daljnjom poslovnom
suradnjom s vjerovnikom bez
obzira na nastale komplikacije
u tekuem kupoprodajnom po-
slu

znak uljudnog ponaanja i od-
nosa prema poslovnom part-
neru

pozdrav

znak uljudnog ponaanja i od-
nosa prema poslovnom part-
neru

Zadaci:
Oblikujte odgovore na opomenu i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju
sljedeih primjera (napomena: pojedini dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a
pojedini redci unutar dijelova poslovnog pisma, odnosno odlomci unutar sadraja, odijeljeni su jednom
kosom crtom):

1.
MEGA / tvornica metalne galanterije / Savski gaj XIII/2 / Zagreb // MAX / servis za pranje tepiha, / zavjesa i staklenih
povrina / Boidara Magovca 9 / 10010 Zagreb // Va znak / CP/DE-21 // Na znak / KE/MK // Zagreb, / 12. kolovoza
2006. // Odgovor na opomenu // Primili smo vau opomenu od 9. o. m. za podmirenje rauna 284/94-C na 4.340,18 kn za
izvrene radove pranja prozora i zavjesa u naim poslovnim prostorijama. / Kako trenutano nemamo mogunosti da
uplatimo navedenu svotu na va iro-raun, molimo vas da rok plaanja produite za 14 dana. Do neplaanja rauna
dolo je zbog potekoa vezanih za plasman naih proizvoda na tritu i naplate naih rauna. / Ovih dana oekujemo
uplate naih dunika na na iro-raun, pa emo moi izvriti i mi svoje obveze prema vama. / Nadamo se vaem ra-
zumijevanju. // S potovanjem, // MEGA - Zagreb / Kristina Ercegovi //

2.
Jabuka / trgovina voem i povrem / Radieva 91 / Petrinja // Voe / export-import / Marulieva 8 / 1000 Zagreb // Va
znak / JJ/FR-L // Na znak / MJ/DJ // Zagreb, / 15. rujna 1996. // Odgovor na opomenu // Izvjeujemo vas da smo juer
primili vau opomenu za nepodmireni dug prema vama u visini od 9.100,00 kn za 2.000 kg jabuka "Jonatan" i ''Zlatni
delies''. / Dug nismo mogli podmiriti jer smo preureivali nae poslovne prostorije. Kako su radovi zavreni i kako smo u
moguosti nastaviti raditi punim kapacitetom, poslat emo vam kroz tri dana traeni iznos na va iro-raun. / Nadamo se
da ovaj mali zastoj u podmirenju naeg duga nee utjecati na nau daljnju poslovnu suradnju koja je do sada bila
besprijekorna. // Srdano vas pozdravljamo // Jabuka - Zagreb / Poslovoa / Mijo Juran //
VEGA
Tratinska 88
ZAGREB

MLINAR
mlinarsko-pekarska
industrija s p.o.

Grdenieva 27
48000 KRIEVCI

VA ZNAK NA ZNAK Krievci, 15. travnja 2005.

77
FG/L-I-34 DR/SA

Odgovor na opomenu

Dana 14. travnja o. g. smo dobili vau opomenu zbog neplaanja naeg rauna na iznos od 2.355,00
kn.

Ispriavamo se to nismo bili u mogunosti uplatiti svoje dugovanje jer nismo imali novca na naem
iro-raunu. Kako smo ovih dana dobili novac od naih dunika, svoj dug prema vama podmirit emo kroz
slijedea 3 4 dana.

Nadamo se da emo naii na vae razumijevanje i strpljenje i vjerujemo da se ovo vie nee ponoviti.

Primite nae iskrene pozdrave.

VEGA ZAGREB
Voditelj raunovodstva

Dajana Radi

Dajana Radi

Primjer odgovora na opomenu
(europski oblik s proredom
3.
Industrija mesa d.d. / Varadinska 35 / Ivanec // Inortrans / tuzemno otpremnitvo / Baburiina 9 / 10000 Zagreb // Va
znak / UI/GH // Na znak / MR/GJ // Ivanec, / 10. svibnja 2006. // Odgovor na opomenu // Primili smo vae pismo kojim
nas izvjeujete da nismo podmirili raun od 12.830,00 kn. / Smatramo da je vaa opomena neopravdana jer smo
navedeni iznos podmirili 16. travnja o. g. kada je i bio rok plaanja. /Vjerujemo da ete ponovnom kontrolom i uvidom u
vau raunovodstvenu evidenciju uoiti da smo mi svoje dugovanje podmirili. / Nadamo se da ubudue nee doi do
slinih nesporazuma i da e nai poslovni odnosi i dalje ostati dobri. // Srdano vas pozdravljamo. // Industrija mesa -
Ivanec / Matija Rusan //

3.7.8. Sredstva jamstva plaanja

Sredstva jamstva su dokumenti kojima u pravilu kupac jami prodavatelju (dobavljau) da e
obaviti plaanje u dogovorenom roku. Naime, ugovorom se dogovara rok plaanja. Kupac bi trebao tako
dogovoreni rok plaanja potivati. No, u praksi se dogaa da se taj rok ne potuje. Pri tome nije problem ako
se ne potuje dogovoreni rok na nain da kupac kasni s plaanjem koji dan ili kad je u pitanju kakav mali
iznos. No, kad su u pitanju iznosi od 5.000,00 kn pa i do vie milijuna kuna, prodavatelj (dobavlja) eli
78
osigurati svoju naplatu u dogovorenom roku. Najei instrumenti koji se pritom koriste su mjenice i bjanko
zadunice. I jedno i drugo su instrumenti naplate koje kupac uruuje prodavatelju prilikom sklapanja
ugovora ili predaje robe, a putem kojih prodavatelj naplauje robu ili uslugu nakon proteka dogovorenog ro-
ka s iro-rauna kupca bez obzira eli li to kupac ili ne.
Mjenica je sloenije sredstvo jamstva, te njoj posveuju veu pozornost uenici ekonomskih kola.
Ovdje emo prikazati bjanko zadunicu koja je u obliku obrasca od etiri stranice. Pri tome prvu stranicu
popunjava najee dunik (kupac), rjee vjerovnik (prodavatelj), etvrtu stranicu popunjava jamac, a
unutranje dvije stranice slue za javnobiljenike ovjere i slino.
Radi utede prostora u ovom udbeniku prikazat emo kako izgleda prva i etvrta stranica bjanko
zadunice.

Zadaci:
Popunite obrazac bjanko zadunice prema sljedeim elementima:

1.
Dunik, Zatvara d.o.o. iz Zagreba, Ilica 17, MB 2364234, izdaje bjanko zadunicu na iznos do 50.000,00 kuna
vjerovniku, trgovakom drutvu MEGA, tvornica metalne galanterije, Savski gaj XIII/2, Zagreb, MB 0692417, radi naplate
trabine u iznosu od 23.420,00 kuna, sa zateznom kamatom koja tee od 17. rujna 2006. godine pa sve do isplate.
Dunik doputa da se zaplijene svi njegovi rauni kod svih pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa. Bjanko
zadunica izdana je u Zagrebu, 24. lipnja 2006. godine. Direktor Zatvaraa d.o.o. je gospoa Marica Jelenkovi.
Zatvara d.o.o. ima i jamca, trgovako drutvo Pero d.o.o. iz Zagreba, Resnik 23, MB 0297345 koje je takoer suglasno
da se zaplijene svi njegovi rauni kod svih pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa. Direktor Pere d.o.o. je
gospodin uro Terzi

Obrazac bjanko zadunice stranica 1.

BJANKO ZADUNICA

do
1
(slovima: kuna)

D u n i k t r g o v a c :
2

tvrtka, odnosno ime i prezime

sjedite, odnosno mjesto i adresa

matini broj poslovnog subjekta (MB), odnosno JMBG

S U G L A S A N S A M

da se radi naplate trabine u iznosu od
3
(slovima:

79

sa zateznom kamatom na taj iznos, koja tee od

do isplate
4

z a p l i j e n e
5

te da se novana sredstva s tih rauna isplate

v j e r o v n i k u :
6




na nain koji odredi vjerovnik u skladu sa zakonskim propisima.

Za utvrivanje postojanja i visine trabine iz ove zadunice mjerodavne su samo izjave u ovoj zadunici te u
potvrdama pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa o isplatama izvrenim na temelju ove
zadunice.

Mjesto i datum izdavanja
7
Potpis dunika

Napomene:

1. Moe se upisati: do 5.000,00 kn, do 10.000,00 kn, do 50.000,00 kn, do 100.000,00 kn, do 500.000,00 kn ili do 1.000.000,00 kn.
4. Zatezne kamate mogu tei najranije od dana izdavanja ove zadunice.
5. Moe se navesti: svi moji rauni kod svih pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa, svi moji rauni kod (navesti
pravnu osobu koja obavlja poslove platnoga prometa), ili upisati pojedinano odreene raune kod odreenih jedinica pravnih
osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa.
Podatke pod 1, 2, 5 i 7 popunjava dunik; podatke pod 3 i 4 popunjava vjerovnik, a podatke pod 6 moe popuniti dunik prigodom
izdavanja ove zadunice, a moe naknadno i vjerovnik.

Primjer obrasca bjanko zadunice (prva stranica)
Obrazac bjanko zadunice stranica 4.

J a m a c p l a t a c :




S U G L A S A N S A M

da se radi naplate trabine vjerovnika iz ove bjanko zadunice

z a p l i j e n e
1

80

te da se novana sredstva s tih rauna isplate vjerovniku na nain koji odredi vjerovnik u skladu sa
zakonskim propisima.

Za utvrivanje postojanja i visine trabine iz ove zadunice mjerodavne su samo izjave u ovoj zadunici te u
potvrdama pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa o isplatama izvrenim na temelju ove
zadunice.

Mjesto i datum izdavanja Potpis jamca platca

Napomene:

1. Moe se navesti: svi moji rauni kod svih pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa, svi moji rauni kod (navesti
pravnu osobu koja obavlja poslove platnoga prometa), ili upisati pojedinano odreene raune kod odreenih jedinica pravnih
osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa.
Sve podatke na ovoj stranici popunjava jamac platac.

Primjer obrasca bjanko zadunice (etvrta stranica)

81

4. PRIGODNO POSLOVNO DOPISIVANJE

Prigodno poslovno dopisivanje ima veliko znaenje u ukupnom poslovnom dopisivanju. Ono una-
preuje poslovne odnose, pokazuje odgovarajuu razinu kulture poslovnog komuniciranja, ima velik psiho-
loki uinak na sve poslovne partnere. Kod nas su takoer prihvaeni svi temeljni postulati prigodnog
poslovnog dopisivanja prisutni u svijetu. Prigodno poslovno dopisivanje uglavnom je individualnog karakte-
ra, posredno utjee na jaanje poslovne suradnje i na sklapanje novih poslova. Ono je i dio dobro smiljene
promidbe. Prigodno poslovno dopisivanje razliitog je karaktera i sadraja, a moemo ga podijeliti na e-
stitke, podsjetnike, zahvale, poslovne pozive i izvjea o kupcu.

4.1. estitke

estitke imaju viestruko znaenje: komercijalno, psiholoko i osobno. S obzirom na sadraj, estit-
ke mogu izraavati dobre elje u povodu nekog praznika, vjerskog blagdana, odnosno poslovnog ili osob-
nog postignua. estitka obino ima sljedee dijelove:
naziv trgovakog drutva (institucije, ustanove i sl.),
predmet poslovanja,
prigodni tekst i
slikovni dio.

4.2. Podsjetnici

Podsjetnici su dokumenti kojima poslovnog partnera podsjeamo na neki dogaaj koji e se usko-
ro dogoditi, a o kojemu je prethodno obavijeten, odnosno koji mu je najavljen, ili pak o nekoj radnji koju
je propustio uiniti. U potonjem sluaju u pravilu je rije o podsjetniku koji se alje zbog neizvravanja fi-
nancijskih obveza. Naime, velik je broj razloga, kako objektivnih, tako i subjektivnih, zbog kojih se moe
dogoditi da poslovni partner nije izvrio neku financijsku obvezu. Zbog mogunosti postojanja objektivnih
razloga, pristojnije je prvo slati podsjetnik, a tek nakon toga opomenu. Opomena je grublji nain poslov-
nog komuniciranja s poslovnim partnerom u sluaju neizvravanja neke njegove obveze pa bi s obzirom na
uvrijeena pravila kulture poslovnog dopisivanja trebalo prije opomene slati podsjetnike.

4.3. Zahvale

Zahvale imaju znaenje ope ponude, a primjenjuju se u sljedeim situacijama: primitak
narudbe od novog partnera (uspostava nove poslovne suradnje), za pruenu pomo i potporu, za
postignute uspjehe u radu, za sudjelovanje u nekoj aktivnosti, za uspjenu dugogodinju suradnju ili
prigodom neke obljetnice.
U naoj poslovnoj i inoj praksi primjena zahvala je prije nekoliko godina bila tek u zaetku, a danas
ve ima znaajno mjesto u prigodnom poslovnom dopisivanju.
tovie, uputno je i u uobiajenom poslovnom dopisivanju koristiti rijei zahvale, a ne poslovno
dopisivanje svoditi na birokratski rjenik. Usprkos injenici to su pozivne oznake sastavni dio poslovnog
pisma, mnogo je ljepe kad pismo zapoinje rijeima: Zahvaljujemo vam na vaem pismu od...., umjesto:
U svezi s vaim pismom od....

MLINAR
82
mlinarsko-pekarska industrija d.d.
Grdenieva 27
KRIEVCI

VEGA

Tratinska 88
10000 ZAGREB

VA ZNAK NA ZNAK Krievci
FG/L-I-34 JJ/SA 12. travnja 2006.

Podsjetnik

Pregledom naih poslovnih knjiga utvrdili smo da kasnite s plaanjem rauna koji ste trebali platiti do 26.
oujka o. g.

U narudbi ste naruili 300 kg raenog brana po cijeni od 7,85 kn/kg. Vau smo narudbu u potpunosti
izvrili pa vas molimo da izvrite svoju obvezu plaanja. Molimo vas da iznos od

2.355,00 kn

uplatite na na iro-raun u roku 8 dana.

Kako je naa dosadanja suradnja bila vrlo uspjena i aurna, vjerujemo da je do zastoja u isplati dolo zbog
nepredvienih neprilika u vaem poslovanju, te da se neto slino nee vie dogoditi.

S potovanjem,

MLINAR - KRIEVCI
Voditelj knjigovodstva

Janko Jug

Co: 1. Raunovodstvo Janko Jug
2. Pismohrana

PREPORUENO

Primjer podsjetnika

4.4. Poslovni pozivi

83
Poslovni pozivi slue za ugovaranje poslovnih razgovora i sazivanje poslovnih sastanaka tijekom
gospodarskih manifestacija, sajmova, izlobi, prezentacija i slino. Poslovni pozivi individualnog su kara-
ktera, a cilj im je upoznavanje novih poslovnih partnera i jaanje postojee poslovne suradnje. Oni mogu
imati komercijalno ili osobno znaenje. Na poslovnim razgovorima razmjenjuju se korisne informacije o
novitetima proizvoaa, o planovima proizvoaa, o mogunostima plasmana robe ili usluga, o potrebama na
tritu, o zahtjevima kupca, o planovima kupca itd. Ovaj oblik prigodnog poslovnog dopisivanja kod nas je
jo uvijek nedovoljno iskoriten, iako ima znatan utjecaj na poslovne rezultate.
Pozivi za poslovne razgovore i poslovne sastanke redovito imaju sljedee sastavne dijelove:
zaglavlje,
naziv,
uvodni dio,
naznaku vremena i mjesta odravanja poslovnog razgovora ili sastanka,
prijedlog dnevnog reda,
biljeku ili napomenu,
naznaku dunosti potpisnika poziva,
ime i prezime potpisnika poziva i
naznaku privitka.

Poziv moemo pisati europskim i amerikim oblikom. Oni se razlikuju samo u pisanju uvodnog dije-
la poziva, te u biljeci ili napomeni koja se poinje pisati u europskom obliku od 1. TAB-a, a u amerikom
obliku od 0-tog TAB-a.
Zaglavlje se sastoji od dva dijela. Prvi dio piemo centrirano na lijevoj strani stranice (0-ti TAB), a
sastoji se od naziva trgovakog drutva ili organizacije koja saziva skup i naziva ue organizacijske jedinice
ili organa. Drugi dio zaglavlja odijelimo od prvoga dvostrukim pritiskom na tipku ENTER, te od 0-tog TAB-
a napiemo klasu, urbroj, mjesto i nadnevak.

Na primjer:

0-ti TAB

HRVATSKI LIJENIKI ZBOR

KLASA:
URBROJ:
Zagreb, 9. veljae 2005.

Nakon napisanog zaglavlja napravimo tri pritiska na tipku ENTER te centrirano i spacionirano
ispiemo naziv akta - P O Z I V .
Slijede tri pritiska na tipku ENTER i naznaka rednoga broja i vrste sjednice o kojoj je rije, a moe
se naznaiti i pravna osnova
12
sazivanja sjednice. U sluaju da se u konkretnoj instituciji, tijelu dravne upra-
ve ili trgovakom drutvu sjednice obiavaju voditi pod odreenim brojem, kao to je to u nie navedenom
sluaju, svakako treba navesti i broj sjednice. Na primjer:

P O Z I V

12
Taj dio vrlo esto poinje rijeima kao to je u konkretnom sluaju i navedeno: Na temelju lanka 18. Statuta
Hrvatskog lijenikog zbora.... Naravno, naziv statuta i lanak kojega u pozivu treba naznaiti razlikuju se ovisno
o konkretnom tekstu statuta ili nekog drugog normativnog akta (to moe biti akt o osnivanju drutva s ogranienom
odgovornou koji se zove drutveni ugovor ili statut dionikog drutva i tome slino).
84
Na temelju lanka 18. Statuta Hrvatskog lijenikog zbora i zakljuka Glavnog odbora od 2.
veljae 2005. sazivam 110. sjednicu Skuptine Hrvatskog lijenikog zbora koja e se odrati...

Pritisnemo na tipku ENTER i izmeu 2. i 10. TAB-a ispiemo naznaku vremena i mjesta odravanja
poslovnog razgovora ili sastanka te je istaknemo podebljavanjem (bold) i centriranjem.
Pri tome je uputno u prvom retku napisati dan, nadnevak i vrijeme poetka odravanja razgovora ili
sastanka, u drugome retku prostoriju u kojoj e se odrati razgovor ili sastanak, a u treem retku mjesto i
adresu na kojoj se ta prostorija nalazi. Na primjer:

u subotu, 23. veljae 2006. godine s poetkom u 11,00 sati,
u Velikoj predavaonici Hrvatskog lijenikog zbora,
u Zagrebu, ubieva ulica 9.

Zatim napravimo dva pritiska na tipku ENTER i napiemo konstataciju o predlaganju i sam prijedlog
dnevnog reda. Konstataciju o predlaganju od rijei DNEVNI RED odvajamo s dva pritiska na tipku ENTER.
Nakon centrirano ispisanih rijei DNEVNI RED takoer uinimo dva pritiska na tipku ENTER i od 2. TAB-
a ponemo pisati pojedine toke dnevnog reda.
Na primjer:

2. TAB

Za sjednicu Skuptine predlaem sljedei

DNEVNI RED

1. Izbor:
- Radnog predsjednitva*
- zapisniara i ovjerovitelja zapisnika
- ovjerovitelja zapisnika
2. Izvjee o proteklome radu
3. Prihvaanje Statuta HLZ-a
4. Razliito

* Ova tri retka teksta, koji su sastavni dio 1. toke dnevnog reda, mogu se pisati i od 3. TAB-a..

Kad smo napisali prijedlog dnevnog reda, pritisnemo 2 puta tipku ENTER i ispiemo biljeku ili
napomenu (ako je ima). Napomena se obino odnosi na obvezatnu nazonost neke osobe ili naznaku osobe
kojoj se moe ispriati eventualna sprijeenost.
Nakon napomene pritisnemo 4 puta tipku ENTER i od 7. TAB-a ispiemo naznaku dunosti
potpisnika poziva. Ako je naznaka dunosti dulja, moemo je centrirano ispisati u dva retka. Potom emo
pritisnuti etiri puta tipku ENTER i ispisati ime i prezime potpisnika.
Naznaku privitaka (ako ih ima) piemo u ravnini s ispisanim imenom i prezimenom potpisnika pozi-
va.

Zadaci:
Oblikujte pozive i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih primjera (na-
pomena: pojedini dijelovi poziva odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar poziva, odnosno
odlomci unutar sadraja, odijeljeni su jednom kosom crtom):

1.
Hrvatska udruga tajnica / Klasa / Urbroj / Zagreb, 24. 5. 2006. // Poziv // Na temelju lanka 11. Statuta Hrvatske udruge
tajnica sazivam 3. sjednicu Skuptine Hrvatske udruge tajnica koja e se odrati // u petak, 18. 6. 2006. godine u 17,00
sati, u prostorijama Hotela Dubrovnik, Gajeva 1, Zagreb // Za sjednicu predlaem // Dnevni red // 1. Verifikacija zapi-
snika s prethodne sjednice Skuptine / 2. Program rada za 2005. i 2006. godinu / 3. Izmjene i dopune Statuta Hrvatske
udruge tajnica / 4. Razliito // Molimo lanove Skuptine Udruge tajnica Hrvatske da budu nazoni sjednici, a u sluaju
sprijeenosti da poalju zamjenu. // Predsjednica / Hrvatska udruga tajnica / Marina Livazovi // Materijali u privitku //

2.

85
Hrvatski lijeniki zbor / Klasa / Urbroj / Zagreb, 24. sijenja 2006. // Poziv // na 110. sjednicu Godinje skuptine Hrvat-
skog lijenikog zbora koja e se odrati u // subotu, 23. veljae 2005. u 11,00 sati, u Velikoj predavaonici Hrvatskog
lijenikog zbora, Zagreb, ubieva ulica 9 // Predlaem sljedei // Dnevni red // 1. Izvjee predsjednika o proteklome
radu / 2. Izvjee tajnika / 3. Izvjee povjerenstava Hrvatskog lijenikog zbora / 4. Izvjee Nadzornog odbora / 5.
Izvjee Suda asti / 6. Prihvaanje novog Statuta Hrvatskog lijenikog zbora / 7. Prihvaanje Kodeksa medicinske etike
i deontologije Hrvatskog lijenikog zbora / 8. Razliito // Predsjednik / Hrvatskog lijenikog zbora / Prof. dr. sc.
Dubravko Orli, v. r. // Privitak: / materijal za toku 6. i 7. //

4.4.1. Slanje pote pomou osobnog raunala

Poslovni sastanci, a jo vie praznici i blagdani u pravilu znae dosta posla za poslovnog tajnika:
treba pronai i popisati adrese, napisati pozive ili estitke i poslati ih. Ponekad i nekoliko stotina. Najei
sluaj je da se napiu i kopiraju pozivi ili kupe gotove estitke, a nakon toga slijedi mukotrpni posao ispisi-
vanja adresa na omotnice ili jo gore runo pisanje.
Ovaj posao moe se u znaajnoj mjeri pojednostaviti. Postoji alat u MS Wordu koji uvelike olakava
takve situacije. Dapae, omoguava da svaki od tih poziva ili estitki bude personaliziran odnosno naslovljen
na tono odgovarajuu osobu iz adresara. Taj alat se zove Pisma i omotnice (engl. Letters and Mailing).

Taj alat nam prua brojne
mogunosti. Bez obzira u kakvom
formatu imali prikupljene podatke ili ih
tek mislimo prikupiti, ovaj alat nudi
mogunost kreiranja niza poziva ili
estitki (pisama) koji se razlikuju samo u
podatcima koje mi tono definiramo.
Najee su to ime, prezime i adresa
primaoca.

Izgled ekrana s izbornikom
za skupno pismo

Pozivi i estitke (pisma) kreirana pomou ovog alata imaju jednu veliku prednost, primalac primi
pismo koje je namijenjeno njemu, a ono se ne razlikuje od poziva ili estitke (pisma) pisanog samo za njega
(razlika je jedino u velikoj utedi vremena za onoga tko pie)
Svaki poziv ili estitka (pismo) na posebnom su listu papira. Uputno ih je pregledati, a tek onda
ispisati. Takve pozive ili estitke (pisma) moemo poslati elektronikom potom (takoer iz istog alata) ili ih
ispisati, staviti u omotnice i poslati klasinom potom.
Na kraju preostaje jo ispisivanje adresa na omotnice. Kao to se pozivi ili estitke (pisma) mogu
automatski generirati, tako je to mogue i s omotnicama: automatski iz adresara. To se moe napraviti na
vie naina iz istog alata.
Adrese na omotnice uobiajeno se ispisuju na dva naina. Prvi je da adrese ispisujemo direktno na
omotnice. Veina pisaa podrava tu mogunost. Na alost, neki pisai podravaju samo ispis na tzv.
standardne omotnice.

86

Izgled ekrana s izbornikom za dohvat adresa

Izgled generiranog pisma

Drugi nain je ispis adresa na naljepnice. Preporuka je da se adrese ispisuju na naljepnice jer je to
bre i jednostavnije. Postoje naljepnice razliitih veliina i modela, a mogu se nabaviti u gotovo svakoj
knjiari.
Princip rada je identian kao u naprijed spomenutom pismu. Razlika je samo u tome to ovom
prilikom trebamo izabrati opciju Omotnice i naljepnice (eng. Envelopes and Labels). Nakon toga

87
izaberemo jaha Omotnice (eng. Envelopes) ako elimo ispis direktno na omotnice, odnosno Naljepnice
(eng. Labels) ako elimo ispis adresa na naljepnice. Bez obzira na vrstu naljepnica ili omotnica koje
posjedujemo, MS Word sadri u sebi bazu velikog broja razliitih vrsta omotnica i naljepnica. U sluaju da
ne znamo koji model je naljepnica ili omotnica koje imamo na raspolaganju, postoji opcija da sami unesemo
njihovu veliinu u centimetrima.

4.5. Izvjee o kupcu (bonitet)

Izvjee o kupcu ili bonitet slui nam da bismo saznali kakva je platena sposobnost naeg poslov-
nog partnera. Kao izvor informacija mogu posluiti banke ili trgovaka drutva iji je to predmet poslova-
nja. Specijalizirana trgovaka drutva (poput Agencije d.o.o., Intercedita d.o.o., Creditreforma d.o.o. ili Bon-
linea d.o.o. u Republici Hrvatskoj) pruaju informacije u obliku izvjea o vrsti trgovakog drutva, vlasni-
ku, veliini, platenoj sposobnosti itd. (bonitet gospodarskog subjekta). Primjer boniteta kako ga radi trgova-
ko drutvo Agencija d. o. o. nai ete na CD-u koji je u prilogu ovom udbeniku.

NAZIV TIJELA
KOJE SAZIVA SASTANAK
.
88
KLASA:
URBROJ:
Mjesto, nadnevak pisanja
.
.
.
P O Z I V
.
.
.
Uvodni dio
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
Naznaka dana, nadnevka i poetka odravanja
sastanka, mjesta i adrese odravanja sastanka
.
Konstatacija o tome da je za odgovarajuu sjednicu predloen sljedei
.
.
DNEVNI RED
.
1. Naziv toke dnevnog reda
.
Obavijest gdje se pozvani mogu ispriati ako ne mogu doi na sastanak.
Naznaka materijala koji se dostavljaju uz poziv.
.
.
Predsjednik
Naziv tijela
.
.
.
Privitak: Ime i prezime
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Shema poziva

HRVATSKI LIJENIKI ZBOR

89

KLASA:
URBROJ:
Zagreb, 23. veljae 2006.

P O Z I V

Na temelju lanka 18. Statuta Hrvatskog lijenikog zbora i zakljuka Glavnog odbora od 2. veljae
2006. sazivam 110. sjednicu Skuptine Hrvatskog lijenikog zbora koja e se odrati

u subotu, 23. veljae 2006. godine s poetkom u 11,00
sati, u Velikoj predavaonici Hrvatskog lijenikog zbora,
u Zagrebu, ubieva ulica 9.

Za sjednicu Skuptine predlaem sljedei

DNEVNI RED

1. Izbor:
- Radnog predsjednitva
- zapisniara i ovjerovitelja zapisnika
- ovjerovitelja zapisnika
2. Izvjee o proteklome radu
3. Prihvaanje Statuta HLZ-a
4. Razliito

Molimo vas da sjednici Skuptine budete nazoni, a o eventualnoj sprijeenosti javite na telefon
01/46 93 300.
Uz poziv se dostavljaju pisani materijali za toku 2. i 3.

Predsjednik
Hrvatskog lijenikog zbora

Wut~ b|

Privitak: prof. dr. Dubravko Orli
materijali za 2. i 3. toku

Primjer poziva (europski oblik)

90
Agencija

Agencija d.o.o. za poslovne usluge i izdavatvo
I. odvojak Antuna Arbanasa 8, 10020 Zagreb
Telefon: 01/62 61 185 - Telefaks: 01/62 62 178
http.//www.theagency.hr
MBPS: 1631802
iro-raun kod Raiffeisen banke broj 2484008-1101222256
Devizni raun kod Raiffeisen banke broj 012-7001-428756
SWIFT: RZBHHR2X

BONITETNO IZVJEE
Datum: 00-00-0000
Ev. br: 000

1. Temeljni podatci

Nadleni sud: upanijski sud Mostar

Tvrtka: PRIMJER d.o.o. MOSTAR

Adresa: Ul. Envera ehovia 12
Grad i potanski broj: 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina
Telefon: ++387-88-723691
Telefax: ++387-88-703492
GSM: ++387-63-142742
E-mail: primjer@primjer.net
Internet adresa: www.primjer.net

Godina osnivanja: 2001.
iro raun: 334502200054073

Temeljni kapital: 454.020,74 KM

Broj zaposlenih: 13

2. Struktura vlasnitva

Broj Ime, prezime, JMBG Vlasniki udio
1. Fahira Mulali, Mostar, A. G. Matoa 1, Bosna i
Hercegovina, JMBG: 2403955152387
100 %

3. Uprava

Broj Ime, prezime, JMBG Dunost
1. Fahira Mulali, Mostar, A. G. Matoa 1, Bosna i
Hercegovina, JMBG: 2403955152387
Direktor

91
4. Financijski podaci (u KM)

4.1. Bilanca stanja

2000. 2001. 2002.
AKTIVA (Sredstva)
101 UPISANI A NEUPLAENI KAPITAL - 1.153.047 1.257.129
102 STALNA SREDSTVA 719.085 787.661 810.744
111 Materijalna sredstva 719.085 787.661 810.744
112 Zemljite i ume 34.310 34.310 34.310
113 Graevine 455.414 553.554 591.713
114 Oprema 229.361 199.817 184.721
129 TEKUA SREDSTVA 335.339 365.386 446.385
130 Zalihe 58.645 60.235 58.468
131 Sirovine i materijali 58.645 60.235 58.468
136 Potraivanja 137.143 242.062 236.579
139 Ostali kupci 137.143 242.062 236.579
142 Ulaganja 120.556 0 85.987
150 Ostala tekua ulaganja 120.556 0 85.987
151 Gotovina i ekvivalenti 18.995 63.089 65.351
153 UKUPNO AKTIVA 1.054.424 1.153.047 1.257.129
154 Izvanbilanne evidencije 1.054.424 1.153.047 1.257.129
PASIVA
155 KAPITAL 382.609 454.021 523.092
156 Upisani kapital 325.073 101.058 454.021
160 Akumulirana dobit 57.536 352.963 69.071
163 OBVEZE 671.815 699.026 734.038
164 Dugorone obveze 317.378 243.069 148.140
167 Obveze za ostale kredite 250.000 243.069 148.140
170 Tekue obveze 354.437 455.957 585.897
173 Drugi krediti 18.500 103.704 537.173
176 Ostali dobavljai 198.855 338.631 36.908
177 Porezi 9.270 12.486 6.529
178 Druge obveze 127.812 1.136 5.287
180 UKUPNA PASIVA 1.054.424 1.153.047 1.257.129

4.2. Bilanca uspjeha

2000. 2001. 2002.
182 Prihod od prodaje 2.396.729 2.676.542 2.691.104
183 Trokovi prodaje 1.999.601 2.154.175 2.114.626
185 Bruto dobit 397.128 522.367 576.478
188 Trokovi administracije 286.925 391.309 458.296
189 Dobit od aktivnosti 110.193 131.058 118.182
195 Prihodi od financiranja 0 406 406
196 Ostali prihodi 28.522 769 964
199 Rashodi od financiranja 38.571 52.392 50.205
200 Ostali rashodi 42.608 8.429 0
201 Dobit prije poreza 57.536 71.412 69.071
203 Porez na dobit 17.261 21.424 20.721
204 Dobit poslije poreza 40.275 49.988 48.349
211 Neto dobit od izvanrednih stavki 40.275 49.988 48.350
POSEBNI PODACI
901 Neto plae 19.200 29.602 38.640
903 Svega plae i naknade 19.200 29.602 38.640
904 Porez na plae i naknade 2.400 1.960 1.932
905 Doprinosi iz plaa i naknada 9.036 13.933 18.184
906 Doprinosi na plae i naknade 3.072 5.220 6.534
92
907 Svega doprinosi 12.708 19.153 24.718
908 Svega 34.308 50.715 65.290
914 Svega neto plae 91.200 0 38.640
915 Prosjean broj zaposlenih 8 11 13

4.3. Pokazatelji

4.3.1. Osnovni financijski pokazatelji i kapital

2001. 2002. Indeks
Ukupan prihod 2.677.717 2.692.197 100,5
Ukupni rashodi 2.606.305 2.629.127 100,6
Neto dobit za razdoblje poslovne
godine
0 0 0
Gubitak za razdoblje poslovne godine 0 0 0
Kapital 454.021 523.092 115,2

4.3.2. Pokazatelji ekonominosti

2001. 2002. Indeks
Odnos ukupnog prihoda prema ukupnim rashodima (%) 95,58 % 84,14 % 98,3
Odnos prihoda od financiranja prema rashodima
financiranja (%)
0,77 % 0,25 % 32,4
Ukupno ostvareni gubitak za petogodite po radniku (KM) 0 0 0
4.3.3. Pokazatelji rentabilnosti

2001. 2002. Indeks
Odnos neto dobiti i stalnih sredstava
(%)
0,00 % 0,00 % 0,00
Odnos dobiti i kapitala (%) 0,00 % 0,00 % 0,00
4.3.4. Pokazatelji financijske stabilnosti i likvidnosti

2001. 2002. Indeks
Udio stalnih sredstava u poslovnim sredstvima (%) 60,31
%
64,49
%
94,4
Odnos kapitala prema nematerijalnim i materijalnim sredstvima (%) 57,64
%
64,62
%
111,9
Pokazatelj financijske sigurnosti i uea kapitala u ukupnim
sredstvima (%)
39,37
%
41,61
%
105,6
Odnos kapitala i dugoronih rezerviranja i razlika prema zalihama (%) 53,54
%
60,18
%
112,4

4.3.5. Pokazatelji likvidnosti i drugi pokazatelji

2001. 2002. Indeks
Odnos izmeu gotovine prema tekuim obavezama (%) 18,99 % 11,15 % 80,6
Odnos potraivanja i ulaganja prema ukupnim obvezama
(%)
84,62 % 43,94 % 128,0
Oprema po radniku (KM) 18.165 14.206 79,2
Akumulirana dobit po radniku (KM) 32.087 5.315 16,8

5. Registrirane djelatnosti

ifra Djelatnosti
30.010 Proizvodnja uredskih strojeva
30.020 Proizvodnja raunala (kompjutora) i druge opreme za obradbu podataka
31.100 Proizvodnja elektromotora, generatora i transformatora
31.200 Proizvodnja opreme za distribuciju i kontrolu elektrine energije
31.610 Proizvodnja elektrine opreme za motore i vozila
31.620 Proizvodnja ostale elektrine opreme, d. n.

93
32.200 Proizvodnja televizijskih odailjaa i radioodailjaa i aparata za ianu telefoniju i telegrafiju
45.211 Visokogradnja
45.212 Niskogradnja
45.213 Odravanje objekata visokogradnje, niskogradnje i njihovih dijelova
45.220 Podizanje krovnih konstrukcija i pokrivanje krovova
45.310 Elektroinstalacijski radovi
45.340 Ostali instalacijski radovi
45.450 Ostali zavrni radovi
50.101 Trgovina motornim vozilima na veliko
50.102 Trgovina motornim vozilima
50.103 Posrednitvo u trgovini motornim vozilima
50.200 Odravanje i popravak motornih vozila
50.301 Trgovina na veliko dijelovima i priborom za motorna vozila

6. Pravna pitanja

Trgovako drutvo djeluje pod imenom PRIMJER d.o.o. MOSTAR od 1. lipnja 2002. godine.
Temeljni kapital drutva povean je 13. prosinca 2002. godine sa 101.058,00 KM za 352.962,74 KM, odnosno
na 454.020,74 KM.

7. Banka

Raiffeisen banka BiH d.d. Mostar

8. Napomene

Solventnost (A-G): C - dobra solventnost

Kultura plaanja (A-G): C - tvrtka plaa u uobiajenim rokovima

Maksimalni kredit: 500.000 KM

OVO BONITETNO IZVJEE IZRADILI SU REVICON d.o.o. Sarajevo I AGENCIJA d.o.o. Zagreb. ONO SLUI
ISKLJUIVO NARUITELJU ZA DONOENJE POSLOVNE ODLUKE I NIJE ZA DALJNJU DISTRIBUCIJU. REVICON
d.o.o. Sarajevo I AGENCIJA d.o.o. Zagreb NE SNOSE NIKAKVE POSLJEDICE ZA POSLOVNU ODLUKU DONESENU NA
TEMELJU OVOG BONITETNOG IZVJEA.

Primjer izvjea o kupcu (bonitetnog izvjea)

94

5. OBLIKOVANJE PISANIH KOMUNIKACIJA
U SLUBENOM DOPISIVANJU

Slubeno dopisivanje smo ve odredili kao dopisivanje izmeu tijela drave uprave, sudova,
diplomatskih predstavnitava i vojnih tijela.
U ovom udbeniku obradit emo poblie oblikovanje u dopisivanju organa uprave i sudsko dopisi-
vanje.

5.1. Oblikovanje akata u upravnom postupku

Upravni postupak propisan je Zakonom o opem upravnom postupku. Isti Zakon odreuje vrste i sa-
draj pojedinih akata u upravnom postupku, ali ne odreuje nain njihovog oblikovanja. Akte moemo podi-
jeliti u dvije velike skupine: podneske i pismena. Podnesci su akti kojima se fizike i pravne osobe obraaju
organima uprave, a pismena (pozivi, zakljuci, rjeenja) su akti kojima se organi uprave obraaju fizikim i
pravnim osobama.

5.1.1. Oblikovanje podneska

Podnesak je svaki zahtjev, prijedlog, prijava, zamolba, alba, prigovor ili obrazac to se
upotrebljava za automatsku obradu podataka ili drugo priopenje kojim se pojedinci ili pravne osobe
obraaju tijelu dravne uprave.
Sadraj podneska mora biti razumljiv i sadravati sve potrebne podatke kako bi se po njemu moglo
postupati. Potrebni podaci u podnesku su:
zaglavlje u kojem se navodi ime, prezime i adresa podnositelja,
naziv i adresa organa kojem se podnesak upuuje,
predmet na koji se podnesak odnosi,
oznaka veze,
naziv podneska (zahtjev, prijedlog, alba, prigovor),
zahtjev ili prijedlog to se podneskom trai, tko je zastupnik ili punomonik (ako ga ima) te ime
i prezime i boravite (adresu podnosioca odnosno zastupnika ili punomonika),
obrazloenje zahtjeva ili prijedloga,
oznaku privitka,
vlastoruni potpis podnositelja podneska. Iznimno, podnesak moe potpisati umjesto podnosi-
telja njegov brani drug, njegov roditelj, sin ili ki, ili odvjetnik koji je po ovlatenju stranke
sastavio podnesak. Osoba koja je potpisala podnosioca duna je na podnesku potpisati svoje ime i
staviti svoju adresu.
oznaku mjesta i nadnevka pisanja podneska.
Podnesci su redovito pisani i predaju se neposredno, alju potom, ili se usmeno priopavaju na
zapisnik ili telegrafski (iako zakon predvia da se mogu i izdiktirati usmeno u zapisnik). Mogu se pisati
europskim ili amerikim oblikom.
U oba navedena oblika zaglavlje podneska pie se u gornjem desnom kutu stranice tako da se naj-
prije verzalom napie ime i prezime podnositelja, zatim ulica i broj i na kraju mjesto u kojem podnositelj bo-
ravi ili prebiva. Nakon to smo napisali zaglavlje, napravimo etiri pritiska na tipku ENTER i ponemo centri-
rano verzalom pisati naziv i adresu tijela dravne uprave kojem se podnesak upuuje, kojeg emo kasnije,
pri ureivanju teksta, centrirati klikom na ikonicu Center (eng. centriraj). Naziv tijela dravne uprave se
pie tako da u prvom redu napiemo najveu organizacijsku cjelinu tijela dravne uprave, a onda piemo nie
or-ganizacijske jedinice. Nakon toga napravimo dva pritiska na tipku ENTER i od 7. TAB-a napiemo adresu
tijela dravne uprave kojem se podnesak upuuje, i to tako da u prvom redu napiemo ulicu i broj, a u
drugom redu napiemo naziv mjesta u kojem se tijelo dravne uprave nalazi.
Nakon to smo napisali naziv i adresu tijela dravne uprave napravimo etiri pritiska na tipku ENTER i
napiemo rije predmet. Predmet se sastoji od osobnog i stvarnog dijela. Osobni dio se pie tako da prezi-

95
me i ime ispiemo verzalom, dok naznaku mjesta i stvarni dio (saetak predmeta na koji se podnesak odnosi)
piemo malim slovima.
Zatim slijede dva pritiska na tipku ENTER te ispiemo verzalom oznaku veze, napravimo dva pritiska
na tipku ENTER i verzalom spacionirano ispiemo naziv podneska, te ponovo napravimo dva pritiska na tipku
ENTER i ponemo pisati sam sadraj podneska.
Na kraju podneska obino se navodi i prijedlog odnosno zahtjev tijelu dravne uprave. Ako pr-
edlaemo ili zahtijevamo da se na podnesak donese odgovarajue rjeenje ili zakljuak, tada to istiemo
tako da napravimo dva pritiska na tipku ENTER i centrirano, spacionirano ispiemo naziv pismena koje
predlaemo ili zahtijevamo da tijelo dravne uprave donese, potom opet napravimo dva pritiska na tipku
ENTER i ispiemo prijedlog izreke u pismenu koje predlaemo ili zahtijevamo da se donese.
Kad smo napisali sadraj podneska, napravimo tri pritiska na tipku ENTER, te od 0-tog TAB-a
napiemo oznaku privitka. Nakon toga napravimo dva pritiska na tipku ENTER i napiemo naziv mjesta i
nadnevak pisanja podneska.
Ne smijemo zaboraviti da se podnositelj na kraju podneska mora i vlastoruno potpisati. Potpis bi
po pravilu trebao biti na desnoj strani podneska, u ravnini s naznakom privitka.
Kako smo ve na poetku istakli, podnesak moemo pisati u amerikom i europskom obliku, pri
emu se pojedini sastavni dijelovi piu od razliitih TAB-ova kako je to vidljivo iz sljedee tablice:

PIE SE OD TAB-a
13
:
SASTAVNI DIJELOVI
PODNESKA
EUROPSKI OBLIK AMERIKI OBLIK
zaglavlje 0 0
naziv tijela dravne uprave 2 0
adresa tijela dravne uprave 7 0
predmet 0 0
veza 0 0
prvi odlomak sadraja 1 0
privitak 0 0
potpis 7 7
mjesto i nadnevak 0 0

Zadaci:
Oblikujte podneske i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih primjera
(napomena: pojedini dijelovi podneska odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova
podneska, odnosno odlomci unutar sadraja, odijeljeni su jednom kosom crtom):

1.
Milka Radoaj / Tratinska 5// Centar za socijalnu skrb Zagreb / Ured Trenjevka / Vitezovieva 1 / Zagreb // Predmet:
Radoaj Milka, / dodjela socijalne pomoi // ZAMOLBA // Imam 75 godina i ivim sama jer mi je suprug umro prije sedam
godina, a djece nemam. Stanujem na podruju Trenjevke u tronoj kuici na navedenoj adresi. / Nemam nikakvih
prihoda za ivot. ivim od pomoi susjeda i poznanika. / Molim da se oevidom utvrde uvjeti u kojima ivim kako bih od
Centra to hitnije dobila stalnu novanu mjesenu pomo. // Zagreb, 28. 7. 2006. // Milka Radoaj //

2.
Danko Petrak / Naljekovieva 55 // Centar za socijalnu skrb Zagreb / Ured Trnje / Ulica grada Vukovara 5 / Zagreb //
Predmet: Petrak Danko, / popravak krova na obiteljskoj kui // ZAMOLBA // ivim u obiteljskoj kui na navedenoj adresi
sa svo-jom suprugom i bolesnim sinom Vincentom Petrakom. Kua je trona, krov je dotrajao i prokinjava, te prijeti
uruavanje krovne konstrukcije. // Molim da mi odobrite podizanje novanog iznosa od 10.000,00 kuna, (slovima: deset
tisua ku-na), s oroenog tednog uloga broj: 9178141888 u vlasnitvu moje supruge i sina Vincenta Petraka, otvorenog
kod Hr-vatske potanske banke d.d., Zagreb. / Predmetni novani iznos potreban mi je za obnovu najkritinijeg dijela
dotrajalog krovita, jer postoji bojazan od uruavanja, a samim tim i ugroavanja ivota nas koji u kui ivimo. / U privitku
do-stavljam predraun za izvoenje radova na dotrajalom krovitu prema priloenom trokovniku, izdanom od trgovakog
drutva Krovogradnja d.o.o., Zagreb, u kojem su posebno specificirane cijene radova koji se odnose na ruenje starog i
podizanje novog krovita u ukupnom iznosu od 10.000,00 kuna. // Zagreb, 19. 4. 2006. // Privitak: 1 // Danko Petrak //

PREZIME I IME

13
TAB treba podesiti u okviru opcije Format TAB na veliinu od 1,25 cm.
96
Ulica i broj
Mjesto
.
.
.
NAZIV TIJELA DRAVNE UPRAVE
NAZIV ORGANIZACIJSKE JEDINICE
. .
Ulica i broj
MJESTO
.
.
.
Predmet: PREZIME I IME, iz mjesta,
stvarni dio
.
VEZA:xxxxxxxxxx
.
N A Z I V P O D N E S K A
.
Sadraj
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
x
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.

.

xxxxxxxxxxxx
.
N a z i v p r e d l o e n o g a k t a
.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
.
.
Privitak: xxxxxxxxxx Vlastoruni potpis
14

.
Mjesto, nadnevak

14
Treba napomenuti kako je potpis vlastoruno napisano ime i prezime. Paraf je skraeni potpis. Podneske stranka u
pravilu treba potpisati, a ne parafirati. Dakle, stranka podnositelj podneska, treba vlastoruno napisati svoje ime i
prezime.

97

Shema podneska (europski oblik)
(europski oblik)

DAMIR PREBENDAR
Radieva ulica 9
Zagreb

GRAD ZAGREB
GRADSKI URED ZA GOSPODARSTVO
Podruni odjel za upravno-pravne poslove Centar

Trg Stjepana Radia 1
10000 ZAGREB

Predmet: DAMIR PREBENDAR, Zagreb,
prijava za upis u obrtni registar

VEZA: --

UPIS NOVOG OBRTA BEZ POETKA OBAVLJANJA OBRTA

Podnosim naslovu prijavu za upis u obrtni registar sa sjeditem obrta u Zagrebu, Radieva ulica 9.
Obrt e obavljati djelatnosti prema podacima iz priloenih obrazaca.
Prijavi prilaem slijedee isprave i dokaze:

1. obrazac RL-1, RL-3,
2. graevinsku dozvolu,
3. ugovor o zakupu,
4. lijeniku svjedodbu,
5. presliku osobne iskaznice,
6. upravnu pristojbu.

Predlaem da se na temelju ove prijave te priloenih isprava i dokaza donese

RJEENJE

o upisu u obrtni registar i izda obrtnica.

Privitaka: 6 Damir Prebendar

U Zagrebu, 5. 5. 2006.

98

Primjer podneska
(europski oblik)
3.
Davorko Majsec / Nova cesta 3 / Zagreb // POLICIJSKA UPRAVA ZAGREBAKA // PP Novi Zagreb, Remetineka 20 /
Zagreb // Predmet: Majsec Davorko, / zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu lovake puke // ZAHTJEV // Zovem
se Davorko Majsec, roena sam u Vukovini, 15. 7. 1965. od oca Stjepana i majke Ivane, roene Bregar. / lan sam
lovakog drutva Lovac iz Lukavca od oujka 2006. godine. / Molim da mi se odobri nabava lovake puke manjeg
kalibra radi sudjelovanja u lovu na sitnu divlja. / Zahtjevu prilaem miljenje Lovakog drutva Lovac iz Lukavca / U
Zagrebu, 12. srpnja 2006. // Privitak: 1 // potpis //

5.1.2. Oblikovanje rjeenja

U upravnom postupku odluke se donose u obliku rjeenja i zakljuaka. Rjeenje je naziv za akt
donesen u upravnom postupku kojim se meritorno odluuje o pravu ili obvezi odreene stranke u
kakvoj upravnoj stvari. Pravilo je da se rjeenje donosi u pisanoj formi.
Rjeenje ima sljedee obvezne sastavne dijelove:
zaglavlje,
uvod,
naziv akta,
izrjeku (dispozitiv),
obrazloenje,
pouku o pravnom lijeku,
naznaku dunosti, ime i prezime, te potpis slubene osobe i peat organa.
Zaglavlje se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu piemo "Republika Hrvatska", zatim naziv tijela
dravne uprave, nazive niih organizacijskih jedinica (ako ih ima) i eventualno sjedite tijela dravne uprave.
Drugi dio zaglavlja sadri oznaku klase, ur. broja, te mjesto i nadnevak pisanja rjeenja.
Rjeenje se pie iskljuivo europskim oblikom
15
. Shemu rjeenja (europski oblik) i primjer rjeenja
pozorno pogledajte.
Prvi dio zaglavlja piemo centrirano na lijevoj strani stranice (to znai da najdulji red mora poinjati
od 0-tog TAB-a), a drugi piemo od 0-tog TAB-a. Izmeu prvog i drugog dijela zaglavlja ostavljamo jedan
red razmaka (dva pritiska na tipku ENTER).
Nakon napisanog zaglavlja napravimo etiri pritiska na tipku ENTER i ponemo pisati uvod. Uvod
sadri: naziv tijela dravne uprave koji donosi rjeenje, propis o nadlenosti tog tijela dravne uprave, ime
stranke i njezina zakonskog zastupnika ili opunomoenika (ako ga ima), te kratko naznaen predmet
postupka. Kad smo napisali uvod, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i verzalom, spacionirano napiemo
naziv akta ( R J E E N J E ). Naziv akta centriramo, tj. kliknemo na ikonicu Centriraj (eng. Center).
Slijede dva pritiska na tipku ENTER i ponemo pisati tekst izrjeke ili dispozitiva. Dispozitivom se rjeava o
predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima stranaka o kojima u tijeku postupka nije posebno
rijeeno. Dispozitiv mora biti kratak i odreen, moe se podijeliti i na vie toaka.
Nakon napisanog dispozitiva, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i spacionirano napiemo
" O b r a z l o e n j e ". Obrazloenje takoer centriramo, tj. koristimo ikonicu Centriraj (eng. Center).
Nakon naziva "Obrazloenje" napravimo dva pritiska na tipku ENTER i ponemo pisati tekst
obrazloenja. Obrazloenje sadri kratko izlaganje stranaka, utvreno injenino stanje, razloge koji su bili
odluni pri ocjeni dokaza, razloge zbog kojih nije uvaen koji od zahtjeva stranaka, pravne propise i razloge
koji upuuju na onakvo rjeenje kakvo je dano u izrjeci s obzirom na utvreno injenino stanje. Ako alba
ne odgaa izvrenje rjeenja, obrazloenje sadri i pozivanje na propis koji to predvia. U obrazloenju
rjeenja moraju biti obrazloeni i oni zakljuci protiv kojih nije doputena posebna alba.

15
Ima sluajeva kada cijeli akt ispisujemo, ali sve je ei sluaj da se akti tijela dravne uprave piu pomou alata
zahvaljujui kojima imamo ispisane temeljne dijelove akata, a za promjenjive dijelove ostavljeni su prazni prostori (u
obliku pravokutnika, tzv. rupe) u koje se upisuju podaci koji se od akta do akta mijenjaju. To su tzv. template. Na
CD-u, koji je sastavni dio ovog udbenika, pronai ete za pojedine zadatke i izraene template pa ete zadatak
izraivati upravo na nain kako je ovdje opisano.

99
Nakon teksta obrazloenja napravimo tri pritiska na tipku ENTER i piemo Pouku o pravnom lijeku
kojom se stranka obavjeuje o okolnosti moe li protiv rjeenja izjaviti albu, pokrenuti upravni spor ili
drugi postupak pred sudom. Kad se protiv rjeenja moe izjaviti alba, u pouci se navodi kome se izjavljuje,
kome se i u kojem roku predaje, kolikom se pristojbom taksira, te da se moe izjaviti i na zapisnik. Najprije
napiemo od 1. TAB-a verzalom tekst POUKA O PRAVNOM LIJEKU - napravimo dva pritiska na tipku
ENTER i poinjemo tekst upute.
Rjeenje potpisuje slubena osoba koja ga donosi. Rjeenje koje je donijelo kolegijalno tijelo
dravne uprave potpisuje predsjedavajui, ako Zakonom o opem upravnom postupku ili posebnim propisom
nije drugaije odreeno.
Nakon upute o pravnom lijeku napravimo tri pritiska na tipku ENTER te od 1. TAB-a napiemo
verzalom tekst "DOSTAVITI", a od 7. TAB-a dunost koju obnaa potpisnik akta (npr. EF ISPOSTAVE,
PROELNIK UREDA, NAELNIK UREDA itd.). Zatim u sljedeem retku od 1. TAB-a napiemo redom
imena, prezimena i adrese fizikih osoba, odnosno nazive i adrese pravnih osoba kojima e se akt
proslijediti, a od 7. TAB-a ime i prezime osobe koja potpisuje rjeenje.

Zadaci:
Oblikujte rjeenja i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih primjera
(napomena: pojedini dijelovi rjeenja odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova
rjeenja, odnosno odlomci unutar sadraja, odijeljeni su jednom kosom crtom):

1.
REPUBLIKA HRVATSKA / DRAVNI INSPEKTORAT / PODRUNA JEDINICA ZAGREB / Zagreb, Zapoljska 1 // Klasa: UP/I-
336-02/02-06 // Ur. br: 556-19-02/12-06-9 / Zagreb, 11. 3. 2006. // Gospodarski inspektor Dravnog inspektorata, Po-
drune jedinice Zagreb, u postupku inspekcijskog nadzora nad poslovanjem Denoprom d. o. o. Sutla kraj Samobora,
Olinska 5, a na temelju l. 2. st. 1. i l. 12. st. 1. Zakona o Dravnom inspektoratu (Narodne novine broj 76/99) i lanka
47. Zakona o normizaciji (Narodne novine broj 55/96), donosi // R J E E N J E // ZABRANJUJE SE tvrtki stavljanje u pro-
met kompjuterske opreme koju su prodavali u svojoj prodavaonici u Sutli kraj Samobora, Olinska 5, jer je utvreno in-
spekcijskim nadzorom dana 15. 2. 2006. godine u navedenoj veleprodaji u Zagrebu, da su je prodavali bez pripadajuih
certifikata i C znakova i to: / 1. CD ROM LG, VPC 223,62 kn, 74 kom, / 2. CD RWPLEXTOR121032, VPC 1700,00 kn, 1 kom
/ 3. CD, RWPLEXTOR24/10/40, VPC 1700,00 kn, 2 kom, / 4. CD RW TEIC 24/10/40 Bulk, VPC 848,47kn, 19 kom,/ 5. DVD
ROM LG 16/48 Bulk, VPC 514,42 kn, 9 kom,/ 6. Hdd Maxtor 10GB, VPC 529,20 kn, 2 kom. / Ukupna vrijednost robe je
179.285,00 kn. / Ova zabrana stupa na snagu prvi idui dan po prijemu ovog rjeenja i traje dok se utvreni nedostaci ne
otklone. / alba protiv rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje. // OBRAZLOENJE // U postupku inspekcijskog nadzora nad
poslovanjem tvrtke Denoprom d. o. o., Sutla kraj Samobora, Olinska 5, kontrolom izvrenom dana 31. 10. 2005. godine,
zapisniki je utvreno da su se na navedenom mjestu prodavali navedeno u izrjeci bez certifikata i C znakova prema
slijedeem: / 1. Proizvodi navedeni u tokama 1. do 6. izrjeke stavljeni su u promet bez pripadajueg atesta na
radiofrekvencijske smetnje i bez atestnog znaka C , a stavljanje u promet takvih proizvoda suprotno je Pravilniku o
obveznom atestiranju proizvoda koji prouzrokuju radiofrekvencijske smetnje (Slubeni list br. 30/91, Narodne novine broj
53/91). / Gospodarski inspektor je zakljuio da se navedeni proizvodi ne mogu prodavati kupcima, jer nije osigurana
zatita kupca, s obzirom da nemaju odgovarajue obavljeno ispitivanje kakvoe proizvoda. / Stoga je na temelju lanka
49. Zakona o normizaciji (Narodne novine broj 55/96) rijeeno kao u dispozitivu. / alba ne odgaa izvrenje ovog rje-
enja temeljem odredbe l. 49. st. 2 Zakona o normizaciji. // UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: // Protiv ovog rjeenja moe
se izjaviti alba Povjerenstvu za albu Dravnog inspektorata, Zagreb, Ul. grada Vukovara 78, u roku od 8 dana od da-na
primitka rjeenja. / alba se predaje neposredno ovoj Podrunoj jedinici Zagreb pismeno, neposredno ili preporu-eno
potom, a moe se izjaviti i usmeno na zapisnik. / Na albu se plaa upravna pristojba u iznosu od 50,00 kn pre-ma Tar.
br. 3, Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine broj 8/96, 77/96, 131/97, 68/98, 66/99,
145/99, 30/00 i 116/00). / Ovo rjeenje donijeto je po slubenoj dunosti, pa je prema l. 7. st. 1. to. 22. naprijed
citiranog Zakona osloboeno od plaanja pristojbe. / GOSPODARSKI INSPEKTOR / Ankica Puke, dipl. ing. / DOSTAVITI: /
1. Denoprom d.o.o., Olinska 5, Sutla kraj Samobora / 2. Evidencija, ovdje / 3. Pismohrana, ovdje

100

REPUBLIKA HRVATSKA
Naziv organizacijske jedinice
SJEDITE TIJELA DRAVNE UPRAVE
.
KLASA
URBROJ
Mjesto, nadnevak
.
.
.
U v o d
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxx
.
.
R J E E N J E
.
Dispozitiv xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
.
.
O b r a z l o e n j e
.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
x
xxxxxxx.
x
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
x
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
.

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
.
DOSTAVITI: DUNOST
1. xxxxxxxxxxxxx Ime i prezime
xxxxxxxxxxxxx
xxxxxxx
2. xxxxxxxxxxxxx
3. xxxxxxxxxxxxx
4. Pismohrana

101

Shema rjeenja u upravnom postupku

REP UBLI KA HRVATS KA
CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB
ZAGREB

Klasa: UP/I-552-03/04-06/11
Urbroj: 382-140-03/04-06-2
Sesvete, 6. svibnja 2006.

Centar za socijalnu skrb Zagreb, Ured Medveak, Iblerov trg 6, Zagreb, temeljem odredbi lanka
198. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 116/03 i 17/04), te lanka 82. Zakona o socijalnoj skrbi
(Narodne novine, broj 73/97, 27/01, 59/01, 82/01 i 103/03), odluujui po slubenoj dunosti u predmetu
imenovanja posebnog skrbnika Sanji Gledec, s posljednjim poznatim prebivalitem u Vinkovcima,
Zagrebaka 1, sada nepoznatog boravita, d o n o s i

R J E E NJ E

1. Imenuje se poseban skrbnik Sanji Gledec, roenoj 1. 1. 1960. godine u Zagrebu, s posljednjim
poznatim prebivalitem u Vukovaru, Ulica Andrieva 1, sada nepoznatog boravita.
2. Imenuje se Lucija Petek, dipl. soc. radnik, zaposlenik Centra za socijalnu skrb Zagreb, Ureda
Medveak, posebnim skrbnikom Sanji Gledec.
Poseban skrbnik ovlaten je zastupati Sanju Gledec, u parninom postupku po tubi tuitelja Ivana
Malkovia, protiv tuene Sanje Gledec, radi isplate, koji se vodi kod Opinskog suda u Zagrebu pod
poslovnim brojem: I-P-003/00, te tititi njezina prava i interese u skladu sa Zakonom.
3. Obvezuje se posebni skrbnik dipl. soc. radnik Lucija Petek, podnijeti ovome Centru izvjee o
svom radu u roku od 8 dana po okonanju postupka iz toke 2. izrjeke ovoga rjeenja.
4. Prava i dunosti posebnog skrbnika, prestaju kad rjeenje o prestanku tog skrbnitva postane
konano.

O b r a z l o e nj e

Centar za socijalnu skrb Zagreb, Ured Medveak, pokrenuo je po slubenoj dunosti, a prema
obavijesti Opinskog suda u Zagrebu, posl. broj: I-P-003/00 od 28. 4. 2006. godine, postupak imenovanja
posebnog skrbnika Sanji Gledec, s posljednjim poznatim prebivalitem u Vinkovcima, Zagrebaka 1, sada
nepoznatog boravita.
U provedenom postupku utvreno je da je kod Opinskog suda u Zagrebu pokrenut parnini
postupak tuitelja Ivana Malkovia protiv tuene Sanje Gledec radi isplate, pod poslovnim brojem: I-P-
003/00. Osim toga utvreno je da je Sanja Gledec, nepoznatog boravita dulje od tri mjeseca i da nije
dostupna, a nema punomonika te je stoga sukladno odredbi lanka 168. toka 2. Obiteljskog zakona, Sanji
Gledec, potrebno imenovati posebnog skrbnika koji e je zastupati u parninom postupku radi isplate koji se
vodi kod Opinskog suda Zagrebu pod poslovnim brojem: I-P-003/00, te tititi njezina prava i interese u
skladu sa Zakonom.
Prilikom izbora posebnog skrbnika vodila se iskljuivo skrb o interesima Sanje Gledec, te je
ocijenjeno da e Lucija Petek, dipl. soc. radnik, zaposlenik Centra za socijalnu skrb Zagreb, Ureda
Medveak, kao struna osoba, pravilno, savjesno i u skladu sa Zakonom tititi prava i interese Sanje Gledec.
Slijedom iznijetog, a temeljem odredbi lanka 168. toka 2. i lanka 169. Obiteljskog zakona,
odlueno je kao u izrjeci rjeenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

102
Protiv ovog rjeenja moe se izjaviti alba Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, Prisavlje 14, u roku od 15
dana od dana primitka ovog rjeenja. alba se predaje Centru za socijalnu skrb Zagreb, Uredu Medveak,
Iblerov trg 6, Zagreb, u pisanom obliku, neposredno ili potom, a moe se izjaviti i usmeno na zapisnik.
alba je osloboena naplate upravnih pristojbi, na temelju odredbi lanka 7. toka 9. Zakona o upravnim
pristojbama (Narodne novine, broj 8/96, 77/96, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 116/00 i 163/03).

VODITELJ UREDA MEDVEAK
Narcisa itum
Narcisa itum

Dostaviti:
1. Luciji Petek, ovdje,
2. Opinski sud u Zagrebu,
na posl. br.: I-P-003/00,
3. Spis, ovdje,
4. Pismohrana, ovdje.

103
Primjer rjeenja u upravnom postupku

2.
REPUBLIKA HRVATSKA / DRAVNI INSPEKTORAT / PODRUNA JEDINICA ZAGREB / Zagreb, Zapoljska 1 // Klasa: UP/I-
337-09/91-09/2 / Ur. br: 557-76-07/29-06-2 / Zagreb, 18. 11. 2006. // Gospodarski inspektor Dravnog inspektorata,
Podrune jedinice Zagreb, u postupku inspekcijskog nadzora nad poslovanjem TD Tratinica d.o.o. sa sjeditem u Za-
grebu, Turopoljska 19, a na temelju l. 2. st. 1. i l. 12. st. 1. Zakona o dravnom inspektoratu (Narodne novine broj
76/99) i lanka 47. Zakona o normizaciji (NN br. 55/96), donosi // R J E E NJ E // ZABRANJUJE SE tvrtki Tratinica d.o.o.
iz Zagreba, Turopoljska 19, stavljanje u promet telefonskih ureaja, koje su prodavali putem svojeg distributera HT-
Hrvatski telefoni d.d. na Zagrebakom velesajmu u okviru Sajma informatike u paviljonu broj 5, na tandu broj 1 u
Zagrebu dana 13. 11. 2005., te u svojoj veleprodaji u Zagreba, Turopoljska 19, dana 14. 11. 2005., jer je utvreno in-
spekcijskim nadzorom dana 13. i 14. 11. 2005. godine na navedenim mjestima, da su ih prodavali bez pripadajuih
certifikata i C znakova i to: / Telefonski ureaj Turit 33 plus, MPC 967,33 kn, 4 kom, / Telefonski ureaj slualica Turit
133, MPC 630,53 kn, 8 kom, / Telefonski ureaj Turit 535 USB s adapterom 220 V, MPC 1.788,42 kn, 10 kom, / Telefon-
ski ureaj Turit 35, MPC 981,88 kn, 13 kom, / Telefonski ureaj PertzxUSB 2.0 s adapterom 220 V, MPC 1683,16 kn, 17
kom. / Ukupna vrijednost robe je 68.175,92 kn. / Ova zabrana stupa na snagu prvi idui dan po prijemu ovog rjeenja i
traje dok se utvreni nedostatci ne otklone. / alba protiv rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje. // OBRAZLOENJE // U
postupku inspekcijskog nadzora nad poslovanjem TD HT-Hrvatski telefoni d. d. na Zagrebakom velesajmu u okviru
Sajma informatike u paviljonu broj 9, na tandu broj 12 u Zagrebu dana 13. 11. 2005., te tvrtke Tratinica d. o. o., Zagre-
ba, Turopoljska 19, kontrolom izvrenom dana 14. 11. 2005. godine, zapisniki je utvreno da su na navedenim mjesti-
ma prodavali navedeno u dispozitivu bez certifikata i A znakova prema slijedeem: / 1. Proizvodi navedeni u tokama
3., 5., 7., 8 i 12. izrjeke stavljeni su u promet bez pripadajueg atesta i bez atestnog znaka A , a stavljanje u promet
takvih proizvoda suprotno je Naredbi o obaveznom atestiranju el. aparata za kuanstvo (Slubeni list br. 43/88 i Na-rodne
novine broj 53/91). / 2. Proizvodi navedeni u tokama 1. do 12. dispozitiva stavljeni su u promet bez pripadajueg atesta
na radiofrekvencijske smetnje i bez atestnog znaka A, a stavljanje u promet takvih proizvoda suprotno je Pravilniku o
obaveznom atestiranju proizvoda koji prouzrokuju radiofrekvencijske smetnje (Slubeni list br. 30/91, Narodne novine
broj 53/91). / Gospodarska inspektorica je zakljuila da se navedeni proizvodi, ne mogu prodavati kupcima, jer nije
osigurana zatita kupca, s obzirom da nemaju odgovarajue obavljeno ispitivanje kakvoe proizvoda. / Stoga je na
temelju lanka 49. Zakona o normizaciji (Narodne novine broj 55/96) rijeeno kao u izrjeci. / alba ne odgaa izvrenje
ovog rjeenja temeljem odredbe l. 49. st. 2. Zakona o normizaciji. // POUKA O PRAVNOM LIJEKU: // Protiv ovog rjeenja
moe se izjaviti alba Povjerenstvu za albu Dravnog inspektorata, Zagreb, Ul. grada Vukovara 78, u roku od 8 dana od
dana primitka rjeenja. / alba se predaje neposredno ovoj Podrunoj jedinici Zagreb, Zapolj-ska 1 pismeno, neposredno
ili preporueno potom, a moe se izjaviti i usmeno na zapisnik. / Na albu se plaa uprav-na pristojba u iznosu od 50,00
kn prema Tar. br. 3. Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine broj 8/96, 77/96, 131/97,
68/98, 66/99, 145/99, 30/00 i 116/00). / Ovo rjeenje donijeto je po slubenoj dunosti, pa je prema l. 7. st. 1. to. 22.
naprijed citiranog Zakona osloboeno od plaanja pristojbe. / GOSPODARSKI INSPEKTOR / Ruica Haban, dipl. ing. //
DOSTAVITI: / 1. Tratinica d.o.o., Zagreba, Turopoljska 19 / 2. Evidencija, ovdje / 3. Pismohrana, ovdje

3.
REPUBLIKA HRVATSKA / MINISTARSTVO ZDRAVSTVA / UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE / ODJEL ZA SANITARNU
INSPEKCIJU / PRAVNE POSLOVE I UPRAVNI NADZOR / ODSJEK ZA ZATITU OD / INONIZIRAJUIH I NEIONIZIORAJUIH
ZRAENJA / KLASA: UP/I-521-21/03-01/1 / UR. BROJ: 534-06-01-01/4-03-2 / Zagreb, 19. rujna 2005. godine // Sanitarni
inspektor Ministarstva zdravstva, na temelju lanka 16. stavak 1. toka 3. Zakona o sanitarnoj inspekciji (Narodne novine
broj 27/99) u povodu inspekcijskog nadzora u tvrtki Orhideja d.d. za proizvodnju kemijskih proizvoda, Maieva 89,
Zagreb, po slubenoj dunosti, donosi // R J E E N J E // I. Zabranjuje se tvrtki Orhideja d.d. za proizvodnju kemijskih
proizvoda, Maieva 89, Zagreb izdavanje otrova skupine I. pravnim osobama koje nemaju rjeenje Ministarstva
zdravstva da udovoljavaju propisanim uvjetima glede prostora, opreme, zaposlenika i zatite na radu za uporabu otrova I.
skupine. / Rok za izvrenje: odmah po primitku rjeenja. / II. Zabranjuje se tvrtki Orhideja d.d. za proizvodnju kemijskih
proizvoda, Maieva 89, Zagreb da osobe koje neposredno rade s otrovima, a koje nemaju posebna znanja o zatiti od
otrova, obavljaju poslove prometa otrova I. skupine. / Rok za izvrenje: odmah po primitku rjeenja. / III. alba ne odgaa
izvrenje rjeenja. // O b r a z l o e n j e // Inspekcijskim nadzorom i pregledom evidencija kupljenih koliina roba koje se
nalaze u privitku zapisnika i njegov su sastavni dio, izvrenim 15. rujna 2004. godine u tvrtki Orhideja d.d. za proizvodnju
kemijskih proizvoda, Maieva 89, Zagreb utvreno je da se izdaju otvori I. skupine (sulfatna kiselina >65%, ivini
spojevi) pravnim osobama koje nemaju rjeenje Ministarstva zdravstva za rad s otrovima I. skupine to je u suprotnosti s
lankom 42. stavak 3. Zakona o otrovima (Narodne novine broj 27/99, 37/99, 55/99) te je na temelju lanka 24. stavka 1.
toke 1. Zakona o sanitarnoj inspekciji (Narodne novine broj 27/99) rijeeno kao u toki I. izreke. // Inspekcijskim
nadzorom utvreno je da u radu s otrovima rade zaposlenici koji nemaju posebna znanja o zatiti od otrova, to je u
suprotnosti s lankom 32. stavkom 1. Zakona o otrovima i lankom 3. Pravilnika o uvjetima i nainu stjecanja te provjere
znanja o zatiti od otrova (Narodne novine broj 62/99) te je stoga rijeeno kao u toki II. izreke. Na temelju lanka 141.
stavak 4. Zakona o opem upravnom postupku (Narodne novine broj 53/01) alba ne odgaa izvrenje rjeenja. //
104
POUKA O PRAVNOM LIJEKU: // Protiv ovog rjeenja stranka moe tubom pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom
Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka rjeenja. // VII SANITARNI INSPEKTOR: // Lidija Blaunaj, dr.
med. //

4.
REPUBLIKA HRVATSKA / DRAVNI INSPEKTORAT / PODRUNA JEDINICA ZAGREB / Zagreb, Zapoljska 1 / Klasa: UP/I-
325-04/04-03/12 / Ur. br: 558-14-04/49-04-3 / Zagreb, 27. 4. 2005. // Gospodarski inspektor Dravnog inspektorata,
Podrune jedinice Zagreb, u postupku inspekcijskog nadzora nad poslovanjem trgovakog drutva Electronic d.o.o. Za-
greb, Ilica 8, a na temelju l. 2. st. 1. i l. 12. st. 1. Zakona o dravnom inspektoratu (Narodne novine broj 76/99) i lan-ka
47. Zakona o normizaciji (Narodne novine broj 55/96) donosi // R J E E NJ E // ZABRANJUJE SE trgovakom drutvu
SNJEANA d.o.o., Ilica 8, Zagreb stavljanje u promet kompjuterske opreme koju su prodavali u svojoj prodavaonici u Ilici
8, Zagreb jer je utvreno inspekcijskim nadzorom dana 10. 4. 2005. godine u navedenoj prodavaonici u Zagrebu, da je
prodaju bez pripadajuih certifikata i R znakova i to: / zvunici E-1204, MPC 180,00 kn, 23 kom, / printer ZANON TSC-
2100, MPC 625,00 kn, 4 kom, / fax modem LOFT Bulk, MPC 125,00 kn, 50 kom, / Scanner 120, MPC 550,00 kn, 3 kom. /
Ukupna vrijednost robe je 14.540,00 kn. / Ova zabrana stupa na snagu prvi idui dan po prijemu ovog rjeenja i traje dok
se utvreni nedostaci ne otklone. / alba protiv rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje. // OBRAZLOENJE // U po-stupku
inspekcijskog nadzora nad poslovanjem trgvakog drutva Snjeana d.o.o., Ilica 8, Zagreb, kontrolom izvrenom dana
10. 4. 2005. godine, zapisniki je utvreno da su se na navedenom mjestu prodavali proizvodi kako je to nave-deno u
dispozitivu bez certifikata i R znakova prema slijedeem: / 1. Proizvodi navedeni u tokama 1., 2. i 4. izrjeke stavljeni su
u promet bez atesta i atestnog R znaka, a stavljanje u promet takvih proizvoda suprotno je Naredbi o obaveznom
atestiranju elektrinih aparata za kuanstvo (Slubeni list br. 43/88 i Narodne novine broj 53/91). / 2. Proizvodi navedeni
u tokama od 1. do 4. izrjeke stavljeni su u promet bez atesta i atestnog znaka R, a stavljanje u promet takvih proizvoda
suprotno je Pravilniku o obaveznom atestiranju proizvoda koji prouzrokuju radiofrekvencijske smetnje (Slubeni list br.
30/91, Narodne novine broj 53/91). / Gospodarski inspektor je zakljuio da se navedeni proizvodi ne mogu prodavati
kupcima jer nije osigurana zatita kupaca, s obzirom da nemaju obavljeno odgovarajue ispitivanje kakvoe proizvoda. /
Stoga je na temelju lanka 49. Zakona o normizaciji (Narodne novine broj 55/96) rije-eno kao u dispozitivu. / alba ne
odgaa izvrenje ovog rjeenja temeljem odredbe l. 49. st. 2. Zakona o normizaciji. // POUKA O PRAVNOM LIJEKU: //
Protiv ovog rjeenja moe se izjaviti alba Povjerenstvu za albu Dravnog inspekto-rata, Zagreb, Ul. grada Vukovara
78, u roku od 8 dana od dana primitka rjeenja. / alba se predaje neposredno ovoj Podrunoj jedinici Zagreb pismeno,
neposredno ili preporueno potom, a moe se izjaviti i usmeno na zapisnik. / Na albu se plaa upravna pristojba u
iznosu od 50,00 kn prema Tar. br. 3, Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine broj 8/96,
77/96, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00 i 116/00). / Ovo rjeenje donijeto je po slubenoj dunosti, pa je prema l. 7.
st. 1. to. 22. naprijed citiranog Zakona osloboeno od plaanja pristojbe. // GOSPODARSKI INSPEKTOR / Mirjana Cerjak
// DOSTAVITI: // 1. Electronic d.o.o. / Ilica 8, Zagreb / 2. Evidencija, ovdje / 3. Pismohrana, ovdje //

5.1.3. Oblikovanje zakljuka

Zakljuak je akt kojim se ne odluuje o upravnoj stvari koja je predmet upravnog postupka, nego
o pitanjima koja se tiu postupka i o pitanjima koja se pojavljuju kao sporedna pojava u svezi s
provoenjem postupka, a koja se ne rjeavaju rjeenjem.
Zakljuak donosi slubena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje
je predmet zakljuka, ako Zakonom nije drugaije odreeno.
Zakljuak ima sastavne dijelove poput rjeenja:
naziv tijela dravne uprave s brojem i nadnevkom,
potpis slubene osobe i
peat tijela dravne uprave.
Pravilo je da se zakljuci zainteresiranim osobama priopavaju usmeno, a u pisanoj formi izdaju se
samo u sluajevima kad se protiv zakljuka moe izjaviti posebna alba ili kad se moe odmah zatraiti
izvrenje zakljuka.
Zakljuak redovito ima sljedee sastavne dijelove:
zaglavlje,
uvod,
naziv akta (ZAKLJUAK),
izrjeku (dispozitiv),
obrazloenje,
pouku o pravnom lijeku,
oznaku dostave,

105
naznaku dunosti, ime i prezime, te potpis slubene osobe i peat organa.
Sastavni dijelovi zakljuka istovjetni su sastavnim dijelovima rjeenja, osim samog naziva akta, a
jednako tako sva pravila koja smo spomenuli pri oblikovanju rjeenja primjenjivat emo i pri oblikovanju
zakljuaka. Zakljuci se takoer piu iskljuivo europskim oblikom
16
.

Zadaci:
Oblikujte zakljuke i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih primjera
(napomena: pojedini dijelovi zakljuka odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova
zakljuka, odnosno odlomci unutar sadraja, odijeljeni su jednom kosom crtom):

1.
REPUBLIKA HRVATSKA / DRAVNI INSPEKTORAT / PODRUNA JEDINICA ZAGREB / Zagreb, Zapoljska 1 / KLASA:
UP/I-345-56/06-123/456 / UR.BROJ: 555-55-05/50-09-26 / Zagreb, 11. 9. 2005. godine // Gospodarski inspektor Drav-
nog inspektorata podrune jednice Zagreb, u postupku izvrenja rjeenja kojim je trgovakom drutvu AUTO SALON
MERAK d.o.o. iz Zagreba, Zagrebaka 3, zabranjeno stavljanje u promet koionih obloga za motorna vozila iz razloga to
iste nemaju potvrdu o sukladnosti i za koje je bio odreen rok u trajanju od 15 dana za otklanjanje nedostataka, od-nosno
pribavljanja potvrde o sukladnosti, na temelju lanka 48. i lanka 49. Zakona o dravnom inspektoratu (Narodne novine
broj 76/99) i lanka 278. stavak 1. Zakona o opem upravnom postupku (Narodne novine broj 53/91) po slube-noj
dunosti donosi // Z A K L J U A K / o dozvoli izvrenja // Utvruje se da je rjeenje gospodarskog inspek-tora
Dravnog inspektorata, Podrune jedinice Zagreb, KLASA: UP/I-345-56/06-123/456, UR. BROJ: 555-55-05/50-09-26, od
11. 9. 2005. godine kojim je zabranjeno stavljanje u promet koionih obloga iz razloga to iste nemaju potvrdu o
sukladnosti i za koje je bio odreen rok u trajanju od 15 dana za otklanjanje nedosta taka, odnosno pribavljanje potvrde o
sukladnosti postalo izvrno dana 13. 8. 2005. godine, te se doputa njegovo izvrenje putem gospodarskog inspektora. /
/ 1. Poziva se izvrenik, trgovako drutvo AUTO SALON TIN d.o.o. iz Zagreba, Zagrebaka 3, da ispuni obvezu iz
rjeenja odnosno pribavi potvrdu o sukladnosti za koione obloge za motorna vozila do 19. 9. 2002. godine (etvrtak) u
11,00 sati. / 2. Ako izvrenik u roku odreenom u toci 2. ovog zakljuka ne izvri obvezu iz rjeenja, odnosno ne pribavi
potvrdu o sukladnosti za koione obloge, izvrenje rjeenja provest e gospodarski inspektor neposrednom prinudom,
odnosno prisiliti izvrenika za ispunjenje obveze novanom kaznom sukladno lanku 49. stavak 2. Zakona o dravnom
inspektoratu (Narodne novine broj 76/99). / 3. Ako izvrenik u roku odreenom u toci 2. ovog zakljuka ne izvri obvezu
iz rjeenja, odnosno ne pribavi potvrdu o sukladnosti za kone obloge, izrei e mu se novana kazna u iznosu od
10.000,00 kn sukladno lanku 49. stavak 3. Zakona o dravnom inspektoratu (Narodne novine broj 76/99). / 4. Izvrenje
e se provesti na troak izvrenika, a o trokovima provoenja izvrenja rjeenja donijet e se poseban zakljuak. //
OBRAZLOENJE // Rjeenjem gospodarskog inspektora Dravnog inspektorata Klasa: UP/I-336-02/02-02/175, ur.broj:
566-16-55/79-22-2 od 08. 08. 2005. godine bilo je zabranjeno izvreniku stavljanje u promet koionih obloga za motorna
vozila iz razloga to iste nemaju potvrdu o sukladnosti i za iste je bio odreen rok u trajanju od 15 dana za otklanjanje
nedostataka odnosno pribavljanja potvrde o sukladnosti. / Uvidom u dostavnicu priloenu spisu predmeta utvreno je da
je navedeno rjeenje izvrenik primio dana 12. 8. 2005. godine. / Budui je odredbom lanka 49. stavak 2. Zakona o
normizaciji (Narodne novine broj 55/96) propisano da alba na rjeenje ne odgaa njegovo izvrenje, rjeenje je
sukladno odredbi lanka 270. stavak 2. toka 3. Zakona o opem upravnom postupku (Narodne novine broj 53/91)
postalo izvrno naredni dan po dostavi, tj. 13. 8. 2004. godine, a izvrenik je odmah slijedei dan trebao postupiti po
rjeenju odnosno staviti koione obloge van prometa, a u roku od 15 dana ishoditi potvrde o sukladnosti za koione
obloge. / Gospodarski inspektor je dana 10. 8. 2004. godine izvrio kontrolu izvrenja rjeenja neposredno u poslovnim
prostorijama drutva odnosno u prodavaonici rezervnih dijelova u Zagrebakoj 3, te utvrdio zapisniki da je izvrenik
stavio van prometa koione obloge, ali nije ishodio potvrde o sukladnosti za koione obloge, a time nije dragovoljno
postupio po rjeenju te je stoga valjalo donijeti odluku kao u izreci. // POUKA O PRAVNOM LIJEKU: / Protiv ovog zakljuka
moe se izjaviti alba Povjerenstvu za albe Dravnog inspektorata u roku od 8 dana od dana dostave zakljuka. / alba
se predaje neposredno ovoj Podrunoj jedinici Drav-nog inspektorata, ili alje potom na adresu: Dravni inspektorat,
Podruna jedinica Zagreb, 10000 Zagreb, Zapoljska 1, pozivom na gornju klasu, a moe se izjaviti i na zapisnik. / Na
uloenu albu plaa se upravna pristojba od 50,00 kuna po tbr. 3. Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim
pristojbama (Narodne novine broj 8/96, 77/96, 131/97 i 68/98). / Ovaj zakljuak donijet je po slubenoj dunosti pa je na
temelju lanka 7. stavka 1. toke 22. navedenog Zakona osloboen od plaanja pristojbe. // GOSPODARSKI INSPEKTOR:
/ Danko Josi, dipl. ing. // DOSTAVITI: // 1. AUTO SALON MERAK d.o.o. 10000 Sesvete, Zagrebaka / 2. Evidencija, ovdje
/ 3. Pismohrana //

16
Kako je navedeno i za rjeenje, zakljuci takoer u sluaju kad se piu na osobnom raunalu pomou
odgovarajueg programa nemaju zadanu formu. Formu diktira raunalni program. Zbog toga neemo davati
posebnu definiciju izrade zakljuka putem osobnog raunala, ali emo kao i kod rjeenja dati vie primjera
zakljuaka u upravnom postupku, pisanih na osobnom raunalu, kako bi uenici stekli dojam o mogunostima
njihova konanog izgleda.
106

REPUBLIKA HRVATSKA
.
KLASA
URBROJ
Mjesto, nadnevak
.
.
.
Uvod
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
.
Z A K L J U A K
.
Dispozitiv
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
x
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
x
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
.
O b r a z l o e n j e
.


xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
.

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
.
DOSTAVITI: DUNOST
1. xxxxxxxxxxxxx Ime i prezime
xxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxx

107
2. xxxxxxxxxxxxx
3. xxxxxxxxxxxxx

Shema zakljuka u upravnom postupku
REPUBLIKA HRVATSKA
DRAVNI INSPEKTORAT
PODRUNA JEDINICA ZAGREB
Zagreb, Zapoljska 1

KLASA: UP/I-256-05/05-02/670
UR.BROJ: 546-76-05/62-08-21

Zagreb, 28. 4. 2005.

Gospodarski inspektor Dravnog inspektorata, Podrune jedinice Zagreb, u postupku inspekcijskog nadzora nad
poslovanjem trgovakog drutva Perivoj d.d., Ulica grada Vukovara 77 u Zagrebu na temelju lanka 281. stavak 1.
Zakona o opem upravnom postupku (Narodne novine broj 53/91) po slubenoj dunosti donosi

Z A K L J U A K

Obustavlja se Zakljuak o dozvoli izvrenja gospodarskog inspektora Dravnog inspektorata, Podrune jedinice
Zagreb, Klasa: UP/I39609/0809/76, Ur.broj: 55756-06/250880 od 15. 04. 2005. godine, a dosad provedene
izvrne radnje se ponitavaju.

O B R A Z L O E N J E

Zakljukom o dozvoli izvrenja gospodarskog inspektora, Dravnog inspektorata, Podrune jedinice Zagreb
Klasa: UP/I39609/0809/76, Ur.broj: 55756-06/250880 od 15. 4. 2004. godine bila je izreena mjera trgovakom
drutvu Perivoj d.d., Ulica grada Vukovara 77 u Zagrebu, da izvri rjeenje gospodarskog inspektora Dravnog
inspektorata, Podrune jedinice Zagreb, Klasa: UP/I38606/0809/76, Ur.broj: 55756-05/29044 od 23. 3. 2005. u
roku od 3 dana od dana dostave ovoga zakljuka pod prijetnjom naplate novane kazne u iznosu od 10.000,00 kuna .
Izvrenik je uredno primio zakljuak 19. 4. 2005. godine te je rok od 3 dana istekao.
Gospodarska inspektorica je izala u kontrolu dana 28. 4. 2005. godine, kada je utvreno da su izvrili otpis
robe te se ista ne nalazi vie u prometu.
Stoga je provoenje izvrenja rjeenja postalo nepotrebno, pa je primjenom odredbe lanka 281. Stavak 1.
Zakona o opem upravnom postupku ( Narodne novine broj 53/91) donijeta odluka kao u izrjeci.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog zakljuka ne moe se izjaviti alba sukladno lanku 222. Stavak 1. Zakona o opem upravnom
postupku (Narodne novine broj 53/91).
Ovaj zakljuka donijet je po slubenoj dunosti pa je na temelju lanka 7. stavka 1. toke 22. navedenog Zakona
osloboeno od plaanja pristojbe.

GOSPODARSKI INSPEKTOR:
Davorka Hai, dipl. ing.
DOSTAVITI: Davorka Hai
1. Perivoj d.d., Ulica grada Vukovara 77, Zagrebu
2. Evidencija - ovdje
3. Pismohrana ovdje
108

Primjer zakljuka u upravnom postupku
2.
REPUBLIKA HRVATSKA / DRAVNI INSPEKTORAT / PODRUNA JEDINICA ZAGREB / Zagreb, Zapoljska 1 / KLASA: UP/I-
336-02/02-02/172 / UR. BROJ: 556-16-05/29-03-12 // Zagreb, 09. 08. 2005. // Gospodarski inspektor Dravnog inspekto-
rata Podrune jedinice Zagreb u postupku inspekcijskog nadzora nad poslovanjem trgovakog drutva Mare Nostrum
d.o.o., Unska 1 u Zagrebu, a u postupku izvrenja rjeenja kojim je zabranjen rad obavljanja djelatnosti trgovine na
veliko koionim oblogama, na temelju lanka 281. stavak 1. Zakona o opem upravnom postupku (Narodne novine broj
53/91) po slubenoj dunosti donosi // Z A K L J U A K // Obustavlja se izvrenje rjeenja gospodarskog
inspektora Dravnog inspektorata, Podrune jedinice Zagreb, Klasa: UP/I-336-02/02-02/172 / UR.BROJ: 556-16-05/29-
03-12 od 06. 8. 2005. godine, a dosad provedene izvrne radnje se ponitavaju. // O B R A Z L O E N J E // Rjeenjem
gospodarskog inspektora, Dravnog inspektorata, Podrune jedinice Zagreb, Klasa: UP/I33602/0202/172, Ur. broj:
55616-05/29023 od 6. 8. 2003. godine bila je izreena trgovakom drutvu Mare Nostrum d.o.o., Unska 1, Zagreb,
upravna mjera zabrane rada obavljanja djelatnosti trgovine na veliko koionim oblogama jer nisu imali obavljenu provjeru
sukladnosti proizvoda sa certificiranim tipom. / Izvrenik je uredno primio rjeenje 8. 8. 2005 godine te je rjee-nje
postalo izvrno dana 9. 8. 2005. godine. / Gospodarska inspektorica je izala u kontrolu izvrenja rjeenja dana 13. 9.
2005. godine, kada je utvreno da jo nije obavljeno traeno ispitivanje, zbog ega do sada nije bilo mogue izvriti
rjeenje te prema naputku sredinjice Dravnog inspektorata zbog okolnosti u kojima nije bilo mogue obaviti ispitivanje
od strane Dravnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, gospodarska inspektorica je do sada drala ovaj predmet ne-
rijeenim. Po obavijesti direktora tvrtke Mare Nostrum d.o.o., Unska 1, Zagreb, dana 8. 8. 2005. godine da su ishodili
traene certifikate, gospodarska inspektorica je izvrila nadzor u istoj tvrtki dana 8. 8. 2005. godine pri emu je utvrdila da
su certifikati za robu koja je pregledana i stavljena van prometa ispravni. / Stoga je provoenje izvrenja rjeenja po-stalo
nepotrebno, pa je primjenom odredbe lanka 281. Stavak 1. Zakona o opem upravnom postupku (Narodne novi-ne broj
53/91) donijeta odluka kao u izreci. // POUKA O PRAVNOM LIJEKU: / Protiv ovog zakljuka ne moe se izjaviti alba
sukladno lanku 222. Stavak 1. Zakona o opem upravnom postupku (Narodne novine broj 53/91). / Ovaj zaklju-ak
donijet je po slubenoj dunosti pa je na temelju lanka 7. stavka 1. toke 22. navedenog Zakona osloboeno od
plaanja pristojbe. // GOSPODARSKI INSPEKTOR: // Nada kuljiak, dipl. ing. // DOSTAVITI: / 1. Mare Nostrum d.o.o., Un-
ska 1, Zagreb / 2. Evidencija - ovdje / 3. Pismohrana ovdje //
3.
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA / UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE / ODJEL ZA SANITARNU INSPEKCIJU / PRAVNE
POSLOVE I UPRAVNI NADZOR / ODSJEKA ZA ZATITU OD / IONIZIRAJUIH I NEIONIZIORAJUIH ZRAENJA // KLASA:
UP/I-533-04/03-44/8 /1 / UR. BROJ: 533-04-02-44/4-03-0005 / Zagreb, 5. 1. 2005. // Na temelju lanka 219. stavka 1.
Zakona o opem upravnom postupku (Narodne novine broj 53/91) u predmetu zapisnika o obavljanom inspekcijskom
pregledu u Institutu za medicinska istraivanja i medicinu rada, Braka cesta 2, Zagreb, vii sanitarni inspektor donosi //
Z A K L J U A K // I. U nadnevku zapisnika Ministarstva zdravstva, Uprave za inspekcijske poslove, Odjela za sanitarnu
inspekciju, pravne poslove i upravni nadzor, Odsjeka za zatitu od ionizirajuih i neionizirajuih zraenja KLASA: UP/I-
533-04/03-44/8/1, UR. BROJ: 533-04-02-44/4-03-0005 od 5. 11. 2004. godine, na temelju lanka 219. stavka 1. Zakona o
opem upravnom postupku ispravlja se sljedee: rije "studenog" u "prosinca" / II. Ispravak ove pogreke provest e
se u izvorniku i svim otpravcima zapisnika. // O B R A Z L O E N J E // Uvidom u navedeni zapisnik KLASA:UP/I-533-
04/03-44/8/1, UR. BROJ: 533-04-02-44/4-03-0005, od 5. studenoga 2004. godine, kojim je izvren inspekcijski pregled u
Institutu za medicinska istraivanja i medicinu rada, Braka cesta 2, Zagreb, utvrena je pogreka pa se ista temeljem
lanka 219. Zakona o opem upravnom postupku, ispravlja kako je navedeno u izrjeci. // Pouka o pravnom lijeku: / Protiv
ovog zakljuka moe se pokrenuti upravni spor. Tuba se podnosi Upravnom sudu Republike Hrvatske u roku od 30
dana od dana primitka neposredno ili se alje putem pote, a moe se izjaviti i na zapisnik u Upravnom sudu Republike
Hrvatske. // VII SANITARNI INSPEKTOR: / Mira Mahin, dr. med. // Dostaviti: // 1. Institut za medicinska istraivanja i
medicinu rada, Braka cesta 2, Zagreb / 2. Pismohrana ovdje

5.1.4. Oblikovanje slubenog dopisa

Slubeni dopis je pismeno priopenje koje organ uprave upuuje drugom organu uprave ili
fizikim i pravnim osobama u postupcima.

109
Sadraj slubenog dopisa moe biti razliit pa se prema sadraju pojedinim vrstama dopisa daju i
posebni nazivi - zamolnica, obavijest, prijedlog, objava itd.
Slubeni dopis ima po pravilu sljedee sastavne dijelove:
zaglavlje,
naziv i adresu primatelja,
predmet,
vezu,
sadraj dopisa,
naznaku privitka,
dostavnu naredbu,
dunost, ime i prezime, te potpis slubene osobe.
Slubeni dopis moemo pisati europskim i amerikim oblikom.
Zaglavlje piemo kako je to opisano pri oblikovanju rjeenja.
Nakon napisanog zaglavlja napravimo etiri pritiska na tipku ENTER i centriramo naziv, odnosno
ime i prezime primatelja slubenog dopisa, te napravimo dva pritiska na tipku ENTER i napiemo njegovu
adresu (u jednom redu naziv ulice i broj, a u drugom ime grada).
Zatim napravimo etiri pritiska na tipku ENTER i naznaimo predmet. Predmet se sastoji od osob-
nog i stvarnog dijela. Osobni dio predmeta sadri ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe (piu se
verzalom) koje se predmet tie, te naznaku mjesta, a stvarni dio sadri kratku i bitnu naznaku sadraja
odreenog sluaja.
Na primjer:

Predmet: LISJAK IVICA iz Koprivnice, ili Predmet: MANDI JURICA iz Rijeke,
otpis poreza naplata iznosa od 4.000,00 kuna

Nakon to smo napisali predmet, napravimo dva pritiska na tipku ENTER i naznaimo vezu, ako je
ima. Potom napravimo dva pritiska na tipku ENTER i ponemo pisati sadraj slubenog dopisa.
Kad smo napisali sadraj slubenog dopisa, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i od 0-tog TAB-a
stavimo naznaku privitka, a od 7. TAB-a. naznaku dunosti osobe koja potpisuje slubeni dopis.
U sljedeem retku, od 7. TAB-a, ispiemo ime i prezime osobe koja potpisuje slubeni dopis.
U posljednjem retku, od 0-tog TAB-a, ispiemo verzalom rije "DOSTAVITI", te ispod nje redom
nabrojimo imena, prezimena i adrese onih osoba kojima se slubeni dopis takoer dostavlja.
Slubeni dopis moe se pisati europskim i amerikim oblikom. U oba sluaja zaglavlje se centrira, a
ostali se dijelovi piu od TAB-ova kao to je to objanjeno u tablici za oblikovanje podneska.

Zadatak:
Izradite slubene dopise i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih
primjera (pripomena: pojedini dijelovi slubenog dopisa odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci
unutar dijelova slubenog dopisa, odnosno odlomci unutar sadraja, odijeljeni su jednom kosom crtom):

1.
ODJEL ZA UPRAVNO-PRAVNE POSLOVE / PODRUNI ODSJEK ZA UPRAVNO-PRAVNE POSLOVE / ZAGREB / KLASA:
UP/I-335-02/03-03/01 / UR. BROJ: 251-04-04/5-03-2 / Zagreb, 7. sijenja 2005. // PODRUNA JEDINICA ZAGREB /
DRAVNI INSPEKTORAT / ODSJEK ZA NADZOR U UGOSTITELJSTVU I TURIZMU / Z A G R E B / Zapoljska 1 // Predmet:
DAFNE MAGDI, / prestanak obrta po sili zakona // Na temelju vaeg dopisa Klasa: 334-09/02-01/2478-I.B., Urbroj: 546-
26-04/72-01-3 od 12. 2. 2004. godine kojim ste nas izvijestili da ugostiteljski objekt CAFFE-BAR DIVINA u Odri, kolska
4, vlasnice Dafne Magdi iz Zagreba, Miramarska 1, dana 2. 12. 2003., 1. i 5. 2. 2004. godine nije poslovao, izvren je
uvid u Obrtni registar te je utvreno da imenovana nije izvijestila ovaj ured o privremenoj obustavi obavljanja obrta
sukladno lanku 33. Zakona o obrtu (Narodne novine broj 77/93, 90/96 i 64/01). / Budui da je odredbom lanka 38.
stavka 2. toke 8. citiranog Zakona propisano da obrt prestaje po sili zakona ako obrtnik, protivno odredbi lanka 33.
Zakona, obustavi obavljanje obrta dulje od mjesec dana, molimo vas da ponovno izvrite oevid i utvrdite obavlja li
imenovana ugostiteljsku djelatnost u navedenom ugostiteljskom objektu i o tome nas izvijestite. / S potovanjem, // PO
OVLATENJU / EF ODSJEKA / Dragica Fijako, dipl. iur. //

5.1.5. Oblikovanje uvjerenja

110
Uvjerenja pripadaju ispravama i imaju svojstvo utvrujue pisane izjave koja se odnosi na
podatke iz slubene evidencije ili na injenice o kojima se ne vodi slubena evidencija.
Uvjerenja i druge isprave (potvrde, izvodi, certifikati i dr.) su dokumentarne isprave koje izdaju
dravna tijela, ustanove i druge pravne osobe (u poslovima koje obavljaju na osnovi javne ovlasti).
Uvjerenje i druge isprave (o kojima se vodi slubena evidencija i o kojima se ne vodi slubena evidencija)
trebaju sadravati odreene dijelove odnosno sljedee podatke:

naziv tijela odnosno ustanove ili druge pravne osobe koja je izdala uvjerenje,
naziv isprave: uvjerenje, potvrda, izvod, certifikat i dr.,
ime i prezime ili naziv fizike ili pravne osobe na iji se zahtjev izdaje uvjerenje (ili druga
isprava),
propis na osnovi kojeg se izdaje uvjerenje ili druga isprava,
sadraj, injenica, odnosno injenice koje se uvjerenjem potvruju,
izdaje li se uvjerenje na osnovi slubene evidencije ili izvedenog dokaza,
navod o naplati pristojbe ili o osloboenju.

Uvjerenja se oblikuju na isti nain kao i rjeenja.

5.1.6. Oblikovanje poziva

Tijelo dravne uprave koje vodi postupak ovlateno je pozivati sve osobe ija je prisutnost potrebna
u postupku. Poziva se pisanim pozivom, ako posebnim propisom nije predvien drugi nain pozivanja. Tako
na primjer, imamo sluaj da se graani na podnoenje poreznih prijava pozivaju javnim pozivom.
U pisanom pozivu oznait e se naziv tijela dravne uprave koji poziva, ime i prezime i adresa osobe
koja se poziva, mjesto, dan, a kada je to mogue i sat dolaska pozvanog, predmet zbog kojeg se osoba poziva
i u kojem svojstvu (kao stranka, svjedok, vjetak itd.), a zatim koja pomona i dokazna sredstva pozvani
treba donijeti na postupak. Tijelo dravne uprave koje vodi postupak ovlateno je pozivati osobu ija je
prisutnost potrebna u postupku, a koja boravi na njegovom podruju.
U pozivu se mora navesti je li pozvana osoba duna doi osobno ili moe poslati punomonika koji
e je zastupati, a zatim e se upozoriti da je u sluaju sprijeenosti da se odazove pozivu duna izvijestiti
tijelo dravne uprave koje je izdalo poziv. Pozvani e se isto tako upozoriti na posljedice ako se ne odazove
pozivu ili ne izvijesti da je sprijeen doi.
Akt kojim se osobe pozivaju, zove se poziv. Sastavni su dijelovi pisanog poziva:

zaglavlje (naziv organa koji poziva),
ime, prezime i adresa osobe koja se poziva,
naziv akta (POZIV),
mjesto, dan, a kad je to mogue i sat dolaska pozvanog,
predmet zbog kojeg se poziva,
u kojem se svojstvu poziva (kao stranka, svjedok, vjetak itd.),
koja pomona i dokazna sredstva pozvani treba ponijeti,
dunost odazivanja, pravne posljedice u sluaju neopravdanog neodaziva,
dunost, ime i prezime, te potpis slubene osobe i peat organa.

Osim toga, u pozivu se mora navesti je li pozvana osoba duna doi osobno ili moe poslati
punomonika. Pozvanoga treba upozoriti da je u sluaju sprijeenosti duan izvijestiti organ koji je poziv
poslao. Pozvanoga isto tako treba upozoriti na posljedice koje e nastupiti ako se ne odazove pozivu ili ako
ne izvijesti da je sprijeen.
Zaglavlje oblikujemo na nain kako je to objanjeno kod rjeenja. Nakon napisanog zaglavlja
napravimo etiri pritiska na tipku ENTER i centrirano, verzalom napiemo ime i prezime osobe koju
pozivamo. Slijede dva pritiska na tipku ENTER i od 7. TAB-a piemo adresu pozvane osobe (ulicu i broj, te
ime grada). Nakon toga napravimo etiri pritiska na tipku ENTER i centrirano ispiemo naziv akta (POZIV).
Potom napravimo tri pritiska na tipku ENTER i ponemo europskim oblikom pisati sadraj poziva. Zatim
uinimo etiri pritiska na tipku ENTER i od 1. TAB-a ispiemo rije NAPOMENA. Prelazimo u novi red i
europskim oblikom napiemo tekst pripomene. Ponovno napravimo tri pritiska na tipku ENTER i od 7. TAB-

111
a ispiemo dunost koju obnaa slubena osoba, te njeno ime i prezime. etiri puta pritisnemo na tipku
ENTER, odvojimo verzalom pisanu rije NAPOMENA (piemo je od 1. TAB-a). Prelazimo u novi redak i
europskim oblikom napiemo tekst napomene.
REPUBLIKA HRVATSKA
.
KLASA
URBROJ
Mjesto, nadnevak
.
.
.
SLUBENI NAZIV PRIMATELJA
. .
Ulica i broj
MJESTO
.
.
.
Predmet: PREZIME I IME iz mjesta,
stvarni dio
.
VEZA:
.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
.
. DUNOST
. Ime i prezime
Privitak:
. Ime i prezime
DOSTAVITI:
1. xxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxx
2. Pismohrana

Shema jedne od moguih verzija slubenog dopisa u upravnom postupku
(europski oblik)*

*Napomena: oblik, sastavni dijelovi i sadraj slubenog dopisa u upravnom postupku nisu standardiziran. Ovisno o
predmetu i njegovom sadraju, razlikuje se oblik, broj i vrsta sastavnih dijelova, pa i sam sadraj
112
slubenog dopisa. U udbeniku i na CD-u koji se nalazi u prilogu udbenika dajemo shemu jedne od
moguih verzija (najjednostavnije) slubenog dopisa u upravnom postupku, te vie primjera razliitog
oblika, sastavnih dijelova i sadraja, a sukladno tome i zadataka za izradu i oblikovanje slubenog
dopisa.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO OBRANE
Uprava za obranu Varadin
Varadin, Ulica hrvatskih brigada 7

KLASA
URBROJ
Varadin 13. srpnja 2006.

MINISTARSTVO OBRANE
Uprav za obranu ibenik

Obala 1
IBENIK

Predmet: ZDRAVKO RUMIHA iz Varadina,
zamolnica

VEZA: matini karton od 1. lipnja 1998.

Na prijedlog Zdravka Rumihe iz Varadina, Zagrebaka 56, pred ovim Uredom pokrenut je
postupak za prevoenje u priuvni sastav oruanih snaga Republike Hrvatske.
Zdravko Rumiha je u svojem zahtjevu od 1. veljae 2006. izjavio da je tijekom
Domovinskog rata bio dragovoljac u 103. ibenskoj brigadi te da je na bojitu bio od 1. oujka
1992. do 1. sijenja 1993. Imenovani se u to vrijeme vodio kao novak u vojnoj evidenciji Ureda za
obranu ibenik Uprave za obranu ibenik, a navedeni podaci nisu navedeni u njegov matini
karton koji ste nam dostavili 1. lipnja 1998.
Poradi rjeavanja navedenog zahtjeva molimo vas da nam urno dostavite platne liste za
pripadnike 103. brigade za razdoblje od 1. oujka 1992. do 1. sijenja 1993.

NAELNIK
Ruica Skoko
Privitak: preslika matinog kartona
Ruica Skoko
DOSTAVITI:
1. Zdravko Rumiha,
Varadin, Zagrebaka 56
2. Pismohrana

113

Primjer slubenog dopisa u upravnom postupku (europski oblik)

REP UBLI KA HRVATS KA
CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB
ZAGREB

Klasa: 552-03/04-21/118
Urbroj: 383-204-03/1-05-5
Zagreb, 11. oujka 2005.

REPUBLIKA HRVATSKA
OPINSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 70
10000 Zagreb

PREDLAGATELJ: Centar za socijalnu skrb Zagreb, Ured rnomerec,
Trg D. Peria 6, Zagreb

PROTUSTRANKA: Zdenko Jerki
s prebivalitem u Zagrebu, Ulica Bagrema 3

RADI: lienja poslovne sposobnosti

PRIJEDLOG:

Protustranka Zdenko Jerki, roen 2. veljae 1961. godine u Zagrebu, od oca Silvija Jerkia i majke
Jadranke Jerki, s prebivalitem u Zagrebu, Ulica Bagrema 3, uslijed dijagnosticiranih bolesti Psychosis,
Mentalne subnormalnosti i Epilepsia nije sposoban brinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima te
su se kod njega stekli uvjeti za pokretanje izvanparninog postupka radi lienja poslovne sposobnosti
temeljem odredbi lanka 159. stavak 1. i lanka 161. stavak 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj
116/03 i 17/04).

DOKAZ: Preslike medicinske dokumentacije
Preslika rodnog lista
Preslika socijalne anamneze

Protustranka Zdenko Jerki je prvi put hospitaliziran krajem 1988. godine zbog psihotine dekom-penzacije
te je tada ocijenjeno da je protustranka osoba subnormalne inteligencije s brojnim somatskim tegobama i
epilepsijom. U razdobljima pogoranja psihikog stanja kod protustranke se uoavaju povlaenja u sebe i
smanjivanje socijalnih kontakata. Protustranka Zdenko Jerki u tim razdobljima pogoranja psihikog stanja
postaje izrazito uznemiren i ustraen, zbog jakih intrapsihikih doivljavanja odnosno halucinacija i
paranoidnih ideja. Protustranka ivi zajedno sa svojom majkom Jadrankom Jerki u obiteljskoj kui u
Zagrebu, Ulica Bagrema 3. Dakle, protustranka se uslijed posljedica navedenih bolesti nije sposobna brinuti
o osobnim potrebama, pravima i interesima te je stoga potrebno pokrenuti izvanparnini postupak radi lienja
poslovne sposobnosti protustranke.

DOKAZ: Preslika otpusnog pisma kojeg je izdao Medicinski centar Varadin, RJ za ivane i duevne
bolesti, Neuroloki odjel, dana 12. prosinca 1988. godine;
Preslika nalaza izdanog od Zavoda za medicinsku dijagnostiku Zagreb, Nemetova 2, dana 9.
travnja 1990. godine;
114
Preslike otpusnih pisama koje je izdao KBC Zagreb, Psihijatrijska klinika Medicinskog
fakulteta u Zagrebu, dana 31. kolovoza 1990. godine i dana 23. kolovoza 1991. godine;
Preslika povijesti bolesti izdane dana 26. studenoga 1990. godine koju potpisuje Dom
zdravlja Sesvete, Sluba za zatitu mentalnog zdravlja i neuroloke bolesti.

Slijedom navedenog predlaemo Opinskom sudu u Zagrebu provoenje izvanparninog postupka radi
lienja poslovne sposobnosti protustranke.
Nakon to sud utvrdi injenice relevantne za meritorno rjeenje navedenog izvanparninog postupka,
predlaemo da donese

R J E E NJ E

Zdenko Jerki, roen 2. veljae 1961. godine u Zagrebu, od oca Silvija Jerkia i majke Jadranke Jerki, s
prebivalitem u Zagrebu, Ulica Bagrema 3, liava se poslovne sposobnosti, jer zbog dy. Psychosis,
Mentalna subnormalnost i Epilepsia nije sposoban brinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima.

VODITELJ UREDA SESVETE
Koraljka Kodrnja

Privitak: preslike medicinske dokumentacije,
rodnog lista i socijalne anamneze.

Dostaviti Opinskom sudu u Zagrebu
u dva primjerka, zbog dostave protustranci.

115
Primjer slubenog dopisa u upravnom postupku (ameriki oblik)

Koliko pritisaka
na tipku ENTER
Broj TAB-a Dio akta
1. - - Napiemo zaglavlje koje oblikujemo kao to je to objanjeno kod rjeenja.
2. 4 - Centrirano, verzalom, napiemo ime i prezime osobe koju pozivamo.
3. 2 7 Piemo adresu pozvane osobe (ulicu i broj, te ime grada).
4. 4 - Ispiemo (centrirano) naziv akta (POZIV).
5. 3 - Europskim oblikom piemo tekst poziva.
6. 4 1 Ispiemo rije NAPOMENA.
7. 1 - Europskim oblikom napiemo tekst pripomene.
8. 3 7 Ispiemo dunost koju obnaa slubena osoba, te njezino ime i prezime

Zadaci:
Izradite pozive i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih primjera
(napomena: pojedini dijelovi poziva odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova
poziva, odnosno odlomci unutar sadraja, odijeljeni su jednom kosom crtom):

1.
ODJEL ZA UPRAVNO-PRAVNE POSLOVE / PODRUNI ODSJEK ZA UPRAVNO-PRAVNE POSLOVE / SESVETE / Klasa /
Urbroj / Zagreb, 13. lipnja 2005. // Milica Herak / Zagreb / Ilica 2 // Ovim se pozivate da doete 20. studenog 1995. u 9
sati u ovaj Odsjek, soba br. 9, radi vjetaenja u predmetu Marica Firt, atest buke za caffe bar HENNY, Istarska 5,
Zagreb. / U sluaju sprijeenosti duni ste o tome odmah obavijestiti ovo tijelo. / ef odsjeka: / Franjo Tuen // Napo-
mena: / 1) Ako vjetak koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda, ili doe, ali odbije vjetaiti, ili ako u
ostavljenom roku ne podnese svoj pismeni nalaz i miljenje, moe se novano kazniti do 5000 kuna (l. 192. st. 1. ZUP-
a). / 2) Ako su zbog neopravdanog izostanka vjetaka, zbog njegovog odbijanja da vjetai ili zbog proputanja da po-
dnese pismeni nalaz i miljenje nastali trokovi u postupku, moe se odrediti da te trokove snosi vjetak (l. 192. st. 1.
ZUP-a). //

2.
REPUBLIKA HRVATSKA / MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA / I PROSTORNOG UREENJA / Uprava za inspekcijske poslo-
ve / Podruni ured Zagreb / Odjel inspekcijskog nadzora / KLASA: / URBROJ / Zagreb, Ulica grada Vukovara 72 / Za-greb,
30. svibnja 2005. // Pozivate se da doete osobno na dan 15. lipnja 2005. u 10 sati u ovaj Ured, Ulica grada Vuko-vara
72, zbog sasluanja, u predmetu izgradnje objekta mosta bez graevne dozvole. / Sa sobom ponesite ZAPISNIK o
inspekcijskom pregledu od 21. svibnja 2005. godine i naknadno ishoene suglasnosti Hrvatskih voda ako ih imate. / U
sluaju sprijeenosti duni ste o tome odmah obavijestiti ovo tijelo. / Graevni inspektor: / Vlado Stanojevi // Napo-
mena: / Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga
udalji s mjesta gdje treba biti sasluan, moe se narediti da ga se prisilno dovede, a moe biti i kanjen novano do 5000
kuna. Ako su zbog neopravdanog izostanka svjedoka ili odbijanja da svjedoi nastali trokovi u postupku, moe se
odrediti da sve trokove snosi svjedok (l. 73 st. 3. i 4., l. 181. st. 1. i l. 192 st. 1. ZUP-a ). / Svjedok treba sa sobom
ponijeti osobnu iskaznicu. //

3.
R E P U B L I K A H R V A T S K A / CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB ZAGREB /Klasa: UP/I-552-03/04-03/11 / Urbroj: 382-
140-03/04-05-2 / Zagreb, 6. svibnja 2005./ Podruni Ured Medveak, Drakovieva 5,/ Pozivate se da doete osobno
na dan 15. svibnja 2005. u 10 sati u ovaj Ured, soba 5, prizemlje, Drakovieva 5, u predmetu postavljanja skrbnika
Ivanki Duvak, radi sasluanja. / U sluaju sprijeenosti duni ste o tome odmah obavijestiti ovaj organ./ Voditelj ureda /
Patrik Mlaan // Napomena: / Ako svjedok, koji je uredno pozvan, ne doe, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja
ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba biti sasluan, moe se narediti da ga se prisilno dovede, a moe biti i
kanjen novano do 5000 kuna. Ako su zbog neopravdanog izostanka svjedoka ili odbijanja da svjedoi nastali trokovi u
postupku, moe se odrediti da sve trokove snosi svjedok (l. 73 st. 3,4 l. 181. st. i l. 192 st 1 . ZUP-a./ Svjedok treba
sa sobom ponijeti osobnu iskaznicu.

116

REPUBLIKA HRVATSKA
.
KLASA
URBROJ
Mjesto, nadnevak
.
.
.
IME PREZIME
. .
Ulica i broj
MJESTO
.
.
.
P O Z I V
.
.
Sadraj xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxx.

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
.
.
.
.
NAPOMENA:
Sadraj napomene xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxx.
.
.
DUNOST
Ime i prezime

117

Shema poziva u upravnom postupku

ODJEL ZA UPRAVNO-PRAVNE POSLOVE
PODRUNI ODSJEK ZA UPRAVNO-PRAVNE
POSLOVE NOVI ZAGREB

KLASA: UP/I-
URBROJ: 251-04-04/5-05-
Zagreb,

_____________________
_____________________
_____________________

PREDMET: Poziv za podnoenje dokaza

Povodom Vaeg zahtjeva za utvrivanje minimalnih tehnikih i drugih propisanih uvjeta za
obavljanje __________________________________________________________
__________________________________________________________________________ koji ste
podnijeli ovom Uredu dana ________ i oevida odranog dana ______ pozivate se da u roku od ____ dana
podnesete slijedee dokaze:

Ako u odreenom roku ne podnesete navedene dokaze, odnosno ne izvijestite o uinjenom, ovaj
organ e nastaviti postupak i rijeiti ga u skladu s pravilima postupka i prema materijalnom propisu, kako je
to propisano odredbom lanka 137. Zakona o opem upravnom postupku (Narodne novine 53/91).

PO OVLATENJU
EF ODSJEKA

Petrica Majer, dipl. iur.

118
Primjer obrasca poziva u upravnom postupku kakvog rabe tijela dravne uprave
(ovakav obrazac nalazi se pohranjen u raunalnom sustavu; dakle, popunjavaju se samo promjenjivi dijelovi)

REPUBLIKA HRVATSKA
DRAVNI INSPEKTORAT
PODRUNA JEDINICA ZAGREB
Zagreb, Zapoljska 1

KLASA: UP/I-399-02/04-02/199
UR.BROJ: 556-16-08/29-04-5
Zagreb, 7. 6. 2005.

Zagreb, 7. lipnja 2005.

Ivka Predovi

Murska 11
ZAGREB

P O Z I V

Poziva se Ivka Predovi, iz Zagreba, Murska 11, da doe 15. lipnja 2005. u 8,30 sati u ovaj
Dravni inspektorat, soba br. 9/I. kat zbog davanja iskaza u predmetu protiv Ivice Silia radi
naknade poljske tete.
U sluaju sprijeenosti duni ste o tome odmah obavijestiti ovaj organ.

Napomena:
Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili
opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba biti sasluan, moe se narediti da ga se prisilno
dovede, a moe biti i kanjen novano do 5000 kuna. Ako su zbog neopravdanog izostanka
svjedoka ili odbijanja da svjedoi nastali trokovi u postupku, moe se odrediti da sve trokove
snosi svjedok (l. 73 st. 3. i 4., l. 181. i 192 st. 1. ZUP-a).
Svjedok treba sa sobom ponijeti osobnu iskaznicu.

GOSPODARSKI INSPEKTOR
Marko Krizanec
`t~ ^|txv

119

Primjer poziva u upravnom postupku

5.2. Oblikovanje akata u sudskom postupku

Tekst sudskih odluka i ostalih akata mora biti jasan, saet i itljiv. U odlukama i ostalim aktima
obvezatna je uporaba zakonskih izraza.
Zakone i druge propise koji se navode u odluci ili aktu trebalo bi pisati njihovim punim nazivom uz
naznaku glasila u kojem su objavljeni. Mogu se koristiti i samo one kratice koje su uobiajene i lako
razumljive.
Vremensko trajanje kazne, iznos novane kazne, kao i novana svota glavnoga dijela tubenog
zahtjeva u parninim predmetima, i tomu slino, u izrjeci odluke oznait e se osim brojevima jo i slo-
vima u zagradi.
Mjesec u nadnevku oznait e se nazivom pojedinog mjeseca.
Odluke i ostale akte sudske uprave, kao i njihove otpravke i prijepise potpisuje predsjednik suda
ili sudac koji ga zamjenjuje.
Odluke i ostale akte koji se odnose na predmete u kojima sud postupa u obavljanju sudbene vlasti
potpisuje sudac koji rjeava predmet.
Sudske odluke i ostali akti piu se na papiru uobiajene veliine (format A-4).
Presude, vanija rjeenja i odluke drugostupanjskog suda uvijek se piu na cijelom listu, s dovoljno
praznog prostora s obiju strana ruba (u irini od 2 cm) bez proreda, s time da pojedini dijelovi odluke (uvod,
izrjeka i obrazloenje) budu vidljivo odvojeni.
Prvi primjerak odluke pie se samo na jednoj stranici. Ako je odluka sastavljena od vie listova, svi
e se listovi spojiti proivanjem ili lijepljenjem.
Na presudama i rjeenjima kojima se dovrava postupak u sredini vrha stranice stoji grb Republike
Hrvatske u izvornim bojama, a ispod njega stavljaju se velikim rastavljenim slovima (spacionirano) rijei U
I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E. Ispod toga, a iznad uvoda, velikim rastavljenim slovima
(spacionirano) stavit e se vrsta odluke P R E S U D A odnosno R J E E N J E.
U ostalim sudskim odlukama u gornjem lijevom kutu, iznad naziva odluke stavlja se grb Republike
Hrvatske u izvornim bojama, a ispod njega naziv Republika Hrvatska te naziv i sjedite suda.
U gornjem desnom kutu u svim odlukama stavlja se oznaka spisa s podbrojem (poslovnim brojem) u
kojem je donesena odluka. Ako se odluka sastoji od vie listova, oznaka spisa s podbrojem stavlja se na
svaki list u gornjem desnom kutu.
U uvodu odluke koju je donijelo vijee, imena lanova vijea navode se redoslijedom, poevi od
predsjednika vijea i najstarijeg lana po poloaju.
Izmeu uvoda i teksta izrjeke, oznaava se kakvu je odluku sud donio (presudio je, rijeio je i
sl.) u posebnom redu malim rastavljenim slovima. Izmeu izrjeke i poetka obrazloenja stavlja se naslov
Obrazloenje velikim poetnim slovom bez rastavljanja (spacioniranja).
Ispod teksta obrazloenja, na sredini stranice stavlja se mjesto i nadnevak objavljivanja odluke
odnosno donoenja, a na desnoj polovici stranice potpis predsjednika vijea ili suca pojedinca (ime i
prezime), dok se na lijevoj polovici stranice stavlja potpis zapisniara, ako je to odreeno po odredbama
postupka.
Sudski peat stavlja se lijevo od potpisa predsjednika vijea ili suca pojedinca.
Na sudske dopise, zamolnice, potvrde, kao i na pozive odnosno rjeenja koja nemaju poseban uvod
stavlja se slubeni naziv suda i njegovo sjedite u gornjem lijevom kutu raunalom, tambiljom ili tiskanim
slovima na tiskanici. Oznaka spisa i predmeta stavlja se u gornjem desnom kutu a nadnevak donoenja
odluke, sastavljanja dopisa i sl. u sredini ispod napisanog teksta.
Na akte sudske uprave u gornjem lijevom kutu stavlja se grb i naziv Republika Hrvatska, te naziv i
sjedite suda, a ispod toga naziv Ured predsjednika (predsjednik suda). Ispod te oznake navodi se
oznaka i broj predmeta, te nadnevak izrade akta. Kratki sadraj akta (predmet) stavlja se s lijeve strane,
ispod adrese primatelja.
Sudskih postupaka ima vie vrsta i svaki je reguliran posebnim zakonom. Na primjer, parnini
postupak propisan je Zakonom o parninom postupku, kazneni postupak Zakonom o kaznenom postupku,
prekrajni postupak Zakonom o prekrajima.
Razlike u oblikovanju akata u sudskim postupcima proizlaze iz njihovog razliitog sadraja.
120
I ovdje moemo akte podijeliti u dvije velike skupine: podneske i pismena. Podnesci su akti
kojima se fizike i pravne osobe obraaju sudovima, a pismena (pozivi, presude, rjeenja) su akti ko-
jima se sudovi obraaju fizikim i pravnim osobama.
5.2.1. Oblikovanje podneska

Podnesak je svako priopenje kojim se stranka (fizika ili pravna osoba) obraa sudu.
Razlikuje se po sadraju, a moe biti tuba, prijedlog, punomo, poziv i slino.
Podnesak se obino sastoji od sljedeih dijelova:
naziva i sjedita suda kojemu se podnesak upuuje,
podataka o strankama: ime, prezime, zanimanje, prebivalite, odnosno boravite stranaka, nji-
hovih zakonskih zastupnika i opunomoenika,
naziva podneska (tuba, alba, molba, prijedlog),
naznake vrijednosti predmeta spora,
predmeta spora,
sadraja podneska,
prijedloga sudske odluke,
potpisa podnositelja podneska,
mjesta i nadnevka pisanja podneska.
Prvo ispiemo verzalom naziv i sjedite suda kojem se podnesak upuuje, te ga, kad kasnije
obraujemo ovaj akt, centriramo na lijevom rubu stranice.
Slijede tri pritiska na tipku ENTER i naznaka podataka o strankama koju piemo od 0-tog TAB-a.
Naznaku piemo tako da napravimo dva pritiska na tipku ENTER, te od 0-tog TAB-a ispiemo rije "Tui-
telj:" ili "Tuiteljica:", navedemo prezime, ime, zvanje i adresu tuitelja, a u drugom redu ispiemo rije
"Tuenik:" ili "Tuenica:", te ispiemo prezime, ime, zvanje i adresu tuenika. Iza naznake napravimo tri
pritiska na tipku ENTER i verzalom, spacionirano i centrirano ispiemo naziv podneska (npr. T U B A).
Iza naziva podneska takoer slijede tri pritiska na tipku ENTER i od 0-tog TAB-a naznaka
vrijednosti predmeta spora, a od 7. TAB-a naznaka predmeta spora. Tekst jedne i druge naznake piemo
u stupcima, ako je dulji.
Nakon toga slijede tri pritiska na tipku ENTER i poinjemo pisati sadraj podneska. Tekst sadraja
podneska pie se amerikim blok oblikom, uz pripomenu da se izmeu pojedinih odlomaka prave dva
pritiska na tipku ENTER (kao to je to pravilo u ovom nainu oblikovanja teksta). Ovakav nain oblikovanja
primjenjujemo pri izradi svih sudskih akata.
Na kraju teksta podneska piemo prijedlog odluke sudu. Napravimo dva pritiska na tipku ENTER i
naznaimo verzalom, spacionirano i centrirano toan naziv akta koji predlaemo da ga sud donese (presuda,
rjeenje itd.). Zatim napravimo dva pritiska na tipku ENTER i ispiemo sadraj prijedloga.
Nakon prijedloga odluke sudu napravimo etiri pritiska na tipku ENTER i od 7. TAB-a napiemo ime
i prezime podnositelja podneska. Ispod imena i prezimena podnositelj se potpisuje.
Mjesto i nadnevak pisanja podneska piemo od 0-tog TAB-a.

Zadaci:
Izradite sudske podneske i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru, na temelju sljedeih pri-
mjera (napomena: pojedini dijelovi sudskih podneska odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci
unutar dijelova sudskog podneska, odnosno odlomci unutar sadraja, odijeljeni su jednom kosom crtom):

1.
Opinski sud Poega / 14. kolovoz 1995. // Pravna stvar: / Tuitelj: Jakopovi Ivica, glazbenik, Poega, Zagrebaka 17 /
Tuenik: Hrgovi Jurica, glazbenik, Poega, Lj. Gaja 17 // Tuba // radi isplate 9.000,00 kuna / ili predaje tamburice // I.
Tuitelj i tuenik zajedno su nastupali kao glazbenici. Nakon to je dogovoreno da vie ne nastupaju zajedno, sastavljen
je obraun prema kojem se tuenik obvezao tuitelju isplatiti 9.000,00 kuna u roku do 14. srpnja 1995. ili mu u istom roku
predati jednu tamburicu, staru dvije godine. / Dokaz: sasluanje svjedoka Mikec Martina, iz Poege, J. Jelaia 23 i
sasluanje stranaka. / II. Iako je navedeni rok proao, tuenik odbija tuitelju isplatiti navedenu svotu ili predati
naznaenu tamburicu, pa tuitelj na temelju lanka 403. Zakona o obveznim odnosima predlae da sud donese //
presudu // Tueniku se nalae da tuitelju isplati 9.000,00 kuna sa 3 % kamata od dana podnoenja tube do isplate ili da
mu preda tamburicu staru dvije godine, te da mu nadoknadi parnini troak, i to sve u roku od 15 dana. // Prilae se
potvrda o uplaenom sudskom biljegu. // Ivica Jakopovi //

121

Naznaka poslovnog broja: xxxxxxxxxxxxx
.
.
NAZIV SUDA I SJEDITE
.
.
Pravna stvar:
.
Tuitelj(ica): Prezime i ime, zvanje, iz mjesta, ulica i
broj
Tuenik(nica): Prezime i ime, zvanje, iz mjesta, ulica i
broj
.
.
T U B A
.
.
Naznaka vrijednosti razlog pokretanja
predmeta spora spora
.
.
I. Sadraj tube xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
Dokaz: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
II. Sadraj tube xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
Dokaz:
III. Sadraj tube xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
Dokaz: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
IV. Tubeni prijedlog xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
N A Z I V P R E D L O E N O G A K T A
.
Sadraj prijedloga xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
.
.
Mjesto, nadnevak
Ime i prezime

122
Shema sudskog podneska

Na poslovni broj P -33/04
17

OPINSKI SUD KORULA

Pravna stvar:

Tuitelj: Domi Dominik, urar iz Korule, Dubrovaka riva 16, kojeg zastupa punomonik
dr. Josipi Josip, odvjetnik iz Korule, Blatska 6

Tuenik: Augusti Kristijan, krovopokriva iz Korule, Lastovska 116, kojeg zastupa punomonik
dr. Duji Duje, odvjetnik iz Korule, Lipa 6

P R O T U T U B A

Tuenika radi isplate 250.000,00 kuna Radi isplate 310.000,00 kuna

I. Kod ovog suda pod poslovnim brojem P- 33/05 vodi se parnini postupak prema tubi tuitelja Vlade
Kolaria, a protiv tuenika Augusta krinjara zbog isplate 310.000,00 kuna.
Dokaz: navedeni spis
II. Tuenik je obavio krovopokrivake radove na tuiteljevoj obiteljskoj kui u Koruli, Dubrovaka riva 16.
Ugovorom o graenju tuitelj se obvezao tueniku platiti 300.000,00 kuna od ega mu je isplatio 50.000,00
kuna.
Dokaz: ugovor o graenju od 1. 2. 2005. godine i potvrda o isplati 50.000,00 kuna ije se preslike prilau
pod B i C.
III. Ostalih 250.000,00 kuna tuitelj odbija isplatiti tueniku.
Dokaz: sasluanje stranaka.
IV. Budui da se zahtjevi iz tube i protutube mogu prebiti, tuenik predlae spajanje parnica zbog
zajednikog raspravljanja.
V. Tuenik predlae da sud donese

P R E S U D U

Tuitelju se nalae da tueniku plati u roku od 15 dana 250.000,00 (slovima: dvije stotine i pedeset
tisua) kuna sa zateznim kamatama od 1. svibnja 2005. (navesti dan dospjelosti obveze) pa do isplate po
stopi odreenoj propisima o visini stope zateznih kamata i da u tom roku tueniku naknadi parnini troak.

Augustin Kristijan
Tz| ^||}t
Korula, 2. lipnja 2006.

Primjer sudskog podneska

17
Dio Na poslovni broj .... pie se u onim podnescima kojima se ne zapoinje neki postupak, ve u podnescima koji
se podnose tijekom postupka, a slue za povezivanje s predmetom u kojemu se podnose.

123
2.
REPUBLIKA HRVATSKA / OPINSKO DRAVNO ODVJETNITVO / U ZAGREBU // OPINSKI SUD U ZAGREBU // ZAGREB //
Na broj K-13/05 // Protiv presude Opinskog sudu u Zagrebu br. K-13/05 od 20. lipnja 2005. godine u kaznenom pre-
dmetu protiv optuenika PETRA VUIA zbog kaznenog djela prijetnje iz l. 129. st. 2. i 3. KZ-a na temelju l. 42. st. 2.
to. 5. u svezi s l. 363. st. 1. i 3. ZKP-a podnosim slijedeu // A L B U // - zbog odluke suda o kaznenim sankcijama (l.
370. st. 1. ZKP-a). // Pobijanom presudom optuenik Petar Vui proglaen je krivim za uinjeno kazneno djelo pri-jetnje
iz l. 129. st. 2. i 3. KZ-a, injenino i pravno poblie oznaenog u dispozitivnom dijelu pobijane presude, te mu je
izreena kazna zatvora u trajanju od jedne godine, s time da mu je na temelju l. 67. KZ-a primijenjena uvjetna osuda,
tako to se izreena kazna zatvora nee izvriti ako okrivljenik kroz vrijeme od tri godine ne poini novo kazneno djelo. //
Odmjeravajui kaznenu sankciju optueniku, sud je kao olakavajue okolnosti utvrdio injenicu da se okrivljenik u
nekoliko navrata iskreno ispriao oteenici, te da je rije o ocu jednog malodobnog djeteta. Takoer, prvostupanjski je
sud imao na umu sve istaknute olakotne i otegotne okolnosti djela, nain na koji je kazneno djelo poinjeno, ponaanje
okrivljenika nakon poinjenja kaznenog djela, te stupanj ugroenosti zatienog dobra, te je sud smatrao da e se svrha
izricanja kaznenopravnih sankcija ostvariti uvjetnom osudom, pri emu je posebice imao na umu kajanje okrivljenika, te
izjavu oteenice da smatra kako bi se u ovom sluaju svrha kanjavanja mogla postii i uvjetnom osu-dom. // Smatram
kako je prostupanjski sud precijenio olakotne okolnosti, dok u dovoljnoj mjeri nije cijenio otegotne okol-nosti na strani
optuenika, pri emu je uope pogreno pri odmjeravanju vrste, a posebno mjere kaznenopravne sankci-je uzeo u obzir
miljenje oteenice, zbog ega smatram kako je izreena vrsta i mjera kaznene sankcije preblaga i ne-adekvatna teini,
odnosno okolnostima pod kojima je kazneno djelo poinjeno, drutvenoj opasnosti i linosti optue-nika, kao i jaini
ugroavanja kaznenim djelom zatienog dobra. / Naime, optuenik je pri poinjenju tereenog mu ka-znenog djela
iskazao izrazitu upornost jer je u kratkom vremenskom periodu u dva navrata nazvao oteenicu Jasnu Magli, sutkinju,
to je svakako trebalo cijeniti kao otegotnu okolnost, a to je prvostupanjski sud propustio uiniti. / Prvostupanjski sud
takoer nije u dovoljnoj mjeri cijenio okolnosti pod kojima je kazneno djelo poinjeno s obzirom da su izreene prijetnje
bile povodom brakorazvodne parnica s optuenikovom suprugom, te to se optuenik prilikom pri-jetnji pozivao upravo
na dogaaj od prije tri godine, kada je na istom sudu povodom istovrsnog parninog postupka po-injeno ubojstvo
sutkinje koja je sudila u takvom parninom postupku. Sve navedeno upuuje na vrlo visok stupanj kri-minalne volje na
strani optuenika, kao i na izrazito teke posljedice koje su upuene prijetnje izazvale kod oteenice sutkinje Jasne
Magli. / Nadalje, cijenei injenicu kakve je posljedice ubojstvo sutkinje na Opinskom sudu u Zagrebu poinjeno tri
godine prije inkriminiranog dogaaja koji se optueniku stavlja na teret, izazvalo kako kod sudaca i ostalih pravosudnih
dunosnika, tako i openito svih zaposlenika Opinskog suda u Zagrebu u pogledu njihove sigurnosti pri obavljanju svoje
dunosti, svakako je bilo od utjecaja na intenzitet izazvanog straha i osobne ugroenosti kod otee-nice, a to u svakom
sluaju predstavlja dodatnu otegotnu okolnost na strani optuenika. / Zbog svega navedenog, mi-ljenja sam kako
uzimajui u obzir zakonom propisanu svrhu kanjavanja, kako prema poinitelju, tako i na sve ostale, u konkretnom se
sluaju isto moe postii jedino izricanjem bezuvjetne kazne zatvora, te da e se jedino izricanjem ta-kve kazne
optueniku moi izraziti drutvena osuda zbog ovakvog inkriminiranog ponaanja i utjecati na njega da ubu-due ne ini
kaznena djela, te u konanici ostvariti i generalna prevencija kao jedna od svrha kanjavanja. / Slijedom svega iznijetog //
p r e d l a e m // da upanijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja pobijanu presudu preinai ta-ko da optueniku
izrekne bezuvjetnu kaznu zatvora. // ZAMJENIK OPINSKOG DRAVNOG ODVJETNIKA / Jasenko Marinac //

3.
Zagreb, 7. svibnja 2005. // Opinski sud Zagreb // Pravna stvar: / Predlagatelji: Magli Vinja, dipl. inenjer arhitekture,
Magli Pero, dipl. informatiar, oboje iz Zagreba, Svetoivanska 17 // Zajedniki prijedlog za razvod braka // I. Stranke su
zakljuile brak 15. srpnja 1989. Brak je upisan u matinu knjigu vjenanih koja se vodi u Odsjeku za upravu i pravosue -
Matini ured Podrunog ureda Trenjevka za 1989. godinu pod brojem 1089. / Dokaz: uvid u izvod iz matine knjige
vjenanih broj 1089/89. od 15. srpnja 1989. / II. Stranke su se obratile Centru za socijalni rad Zagreb - Dubrava radi
pokuaja mirenja koje nije uspjelo. / Dokaz: uvid u prijepis zapisnika od 17. lipnja 2005. / III. Ve nekoliko godina odnosi
stranaka teko su i trajno poremeeni. Stranke ne razgovaraju, niti imaju bilo kakve druge odnose. Svaka stranka ivi u
svojoj sobi, posebno kuha, pere rublje i sl. Takvo stanje stvara teku atmosferu u kojoj je daljnji zajedniki ivot nemogu.
/ Dokaz: sasluanje stranaka. / IV. Kako je rije o osobama razliite prirode, odnosno nesuglasnih naravi, to je imalo za
posljedicu teak i trajan poremeaj njihovih odnosa, stranke podnose zajedniki prijedlog za razvod braka. / V. Na
temelju svega iznesenog predlaemo da sud donese // presudu // Razvodi se brak zakljuen 15. srpnja 1995. godine
izmeu predlagateljice Magli Vinje, roene Frani i predlagatelja Magli Pere, oboje sada iz Zagreba, Svetoivanska 17.
Brak je upisan u matinu knjigu vjenanih koja se vodi kod Odsjeka za upravu i pravosue - Matini ured Podrunog
ureda Trenjevka za 1995. godinu pod brojem 1089. / Svaka stranka snosi svoj troak. // Prilae se potvrda o uplati
sudske takse. // Magli Vinja // Magli Pero //

5.2.2. Oblikovanje sudskog rjeenja

124
Sud donosi odluke u obliku presude ili rjeenja. U parninom postupku sud rjeenjem odluuje o
pitanjima procesne naravi koja se pojavljuju tijekom postupka. O glavnoj stvari sud odluuje presudom.
Izuzetno se o glavnoj stvari odluuje rjeenjem i to u postupku zbog smetanja posjeda, u postupku izdavanja
platnog naloga, a odluka o trokovima sadrana u presudi takoer se smatra rjeenjem.
Sastavni su dijelovi rjeenja:
zaglavlje,
poslovni broj,
naziv akta (rjeenje),
uvod,
naznaka izvrene radnje (rijeio je),
izrjeka,
naznaka obrazloenja (ako ga ima),
tekst obrazloenja (ako ga ima),
naziv suda i nadnevak,
naznaka ovlatene osobe,
pouka o pravnom lijeku,
dostavna naredba (kratica: Dna).
Zaglavlje piemo verzalom centrirano na 0-tom TAB-u tako da u prvom retku ispiemo naziv suda, a
u drugom njegovo sjedite
18
.
Poslovni broj se pie u retku ispod zaglavlja od 7. TAB-a.
Nakon napisanog poslovnog broja, napravimo etiri pritiska na tipku ENTER i spacionirano, pisano
verzalom, centriramo naziv akta - R J E E N J E .
Nakon toga, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i ponemo amerikim oblikom pisati uvod akta.
Kad smo napisali uvod, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i spacionirano centriramo naznaku
izvrene radnje - r i j e i o j e . Iza naznake radnje, napravimo dva pritiska na tipku ENTER i ponemo
amerikim oblikom pisati tekst izrjeke, a izmeu pojedinih odlomaka ne ostavljamo razmak.
Nakon napisane izrjeke, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i centriramo rije "Obrazloenje" ako
akt ima i obrazloenje. Slijede dva pritiska na tipku ENTER, nakon ega amerikim oblikom napiemo tekst
obrazloenja (izmeu pojedinih odlomaka ne ostavljamo razmak).
Kad smo napisali tekst obrazloenja (ako ga ima), odnosno izrjeke (ako akt nema obrazloenje),
napravimo tri pritiska na tipku ENTER i verzalom, centrirano ispiemo naziv i sjedite suda, a odmah ispod
njega centriramo nadnevak.
Slijede etiri pritiska na tipku ENTER i od 7. TAB-a stavljamo naznaku osobe ovlatene za potpis
akta, pri emu u prvi red piemo dunost koju ovlatena osoba obnaa, a u drugi red ime i prezime ovlatene
osobe.
Iza naznake osobe ovlatene za potpis akta slijede dva pritiska na tipku ENTER i poinjemo pisati
pouku o pravnom lijeku, pri emu u prvom retku ispiemo tekst - POUKA O PRAVNOM LIJEKU -
napravimo dva pritiska na tipku ENTER i ponemo pisati tekst upute.
Potom napravimo tri pritiska na tipku ENTER i napiemo dostavnu naredbu, odnosno odredbu suda
kome treba dostaviti rjeenje. U prvi redak napiemo kraticu dostavne naredbe - Dna: - a zatim nabrojimo i
rednim brojem oznaimo imena i prezimena, odnosno nazive, te adrese osoba kojima se rjeenje dostavlja.

Zadaci:
Izradite sudska rjeenja i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih
primjera (napomena: pojedini dijelovi sudskog rjeenja odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci
unutar dijelova sudskog rjeenja, odnosno odlomci unutar sadraja, odijeljeni su jednom kosom crtom):

1.
X-P 33/04 // REPUBLIKA HRVATSKA // RJEENJE // Opinski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mirku Petriu, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tuitelja Josipa Mikovia iz Zagreba, Voloska 5, zastupanom po Kristini Juri, odvjetnici iz
Zagreba, protiv tuenika Zvonimira Buntia iz Zagreba, Voloska 5, zastupanog po tefici Klobuar, odvjetnici iz Zagre-ba,
zbog smetanja suposjeda, nakon odrane glavne i javne rasprave, zakljuene dana 18. prosinca 2004. godine,
zakljuene u nazonosti punomonika tuitelja, te zamjenika punomonika tuenika Miljenka Murtia // r i j e i o j e: //

18
Kada se sudski akti, pa samim time i rjeenja, piu na osobnom raunalu, oblikovanje je odreeno raunalnim
programom. I u ovom sluaju operater na osobnom raunalu po diktatu suca ispisuje samo promjenjive dijelove
rjeenja i nema nikakvog utjecaja na konani izgled rjeenja koje se ispisuje na pisau.

125
Nalae se tueniku Zvonimiru Buntiu vratiti Josipu Mikoviu oduzeti suposjed tavana koji se nalazi u Zagrebu, Volo-
ska 5, tako da se nalae tueniku sruiti zid od siporeksa, smjetenog kod ulaza na tavan s desne strane, a kojega je
podigao na tavanu kue u Zagrebu, Voloska 5, te se zabranjuje tueniku svako takvo i slino uznemiravanje suposjeda
tuitelja, sve u roku od 8 dana. / Tuenik je duan tuitelju naknaditi parnini troak u svoti od 2.603,00 kn, u roku od 15
dana. / Odbija se tuitelj sa zahtjevom za vraanje suposjeda telefonskog voda i svjetla. // Obrazloenje / Tuitelj je izja-
vio tubu protiv tuenika u kojoj navodi da je suposjednik tavana u Zagrebu, Voloska 5, na kojemu je prema saznanju
tuitelja negdje oko 5. srpnja 2004. godine tuenik izgradio zid, ime je vei dio tavana odvojio i pregradio te onemo-
guio pristup telefonskom vodu i svjetlu. Tubenim zahtjevom predlae naloiti tueniku vraanje oduzetog suposjeda
tavana, telefonskog voda i svjetla tako da tuenik srui taj zid uz zabranu takvog i slinog smetanja i naknadi parnini
troak. / Tuenik u odgovoru na tubu istie prigovor nedostatka aktivne legitimacije, budui da tuitelj nije vlasnik stana
u zgradi. Porie i in smetanja, budui da je tuenik pregradio dio tavana kojega je iskljuivi posjednik. Istie i prigovor
prekluzije, budui da je radove tuenik izvrio 4. lipnja 2004. pa kako svi stanari u zgradi imaju slobodan pristup do svojih
dijelova tavana, predlae tubeni zahtjev odbiti uz naknadu parninog troka. U dokaznom postupku provedeni su svi po
strankama predloeni dokazi, izvren je oevid na licu mjesta, te sasluani svjedoci Igor Maras, Dejan Simi i Neven
Dimac. / Ocjenjuje se da je tuitelj u pravu, te je valjalo rijeiti kao u izrjeci. // U Zagrebu, 18. prosinca 2004. // Sudac:
Mirko Petri //

2.
REPUBLIKA HRVATSKA / UPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI / VELIKA GORICA / Posl. broj: V G-183/04-2 // RJEENJE //
upanijski sud u Velikoj Gorici, kao sud drugog stupnja i vijeu sastavljenom od tog suda, Jelici Tomec kao predsjednici
vijea, Antoneti Kras i Tomislavu Jakiu kao lanovima vijea, u parninom predmetu tuiteljice tefice Pintar iz Velike
Gorice, Velikogorika 1, koju zastupa Gabrijela Murat, dipl. pravnik iz SSSH-a, Povjerenitvo grada Zagreba protiv
tuenika GP Graevinar d.d. Velika Gorica, Brae Fukala 8, kojeg zastupa punomonik Ivan Mi, odvjetnik iz Zagreba,
radi isplate rjeavajue albe tuenika protiv presude zbog izostanka Opinskog suda u Velikoj Gorici posl. br. Pr
200/99 od 1. rujna 2004. godine na sjednici vijea odranog dana 1. svibnja 2005. godine // rijeio je / Ukida se presuda
zbog izostanka Opinskog suda u Velikoj Gorici, posl. br: 200/99 od 1. rujna 2004. godine i predmet se vraa istom sudu
na ponovno odluivanje. / O troku albe tuenika bit e rijeeno u konanoj odluci. // Obrazloenje / Presudom zbog
izostanka suda prvog stupnja prihvaen je osnovan tubeni zahtjev i tuenik je obvezan isplatiti tuiteljici iznos od 200,00
kuna sa zakonskom zateznom kamatom. / Protiv te presude pravodobno se ali tuenik, ne navodei odreenu zakonsku
osnovu, s prijedlogom da se pobijanu presudu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suenje uz dosudbu
troka albe. / alba je osnovana. / U donoenju odluke sud prvog stupnja donio je presudu zbog izostanka protivno
odredbi l. 332. Zakona o parninom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92 i 112/99, dalje: ZPP) ime je poinjena
bitna povreda odredaba parninog postupka iz l. 354. st. 2. to. 6. ZPP / U smislu citirane zakonske odredbe, navedeni
su uvjeti koji moraju biti ispunjeni kumulativno da bi bilo mogue donoenje presude zbog izostanka. U konkretnom
sluaju iz spisa je vidljivo da je sud prvog stupnja donio presudu zbog izostanka na roitu dana 22. sijenja 2005.
godine, iako je prethodno bilo odrano roite dana 1. rujna 2001. godine. / Presuda zbog izostanka moe se donijeti
iskljuivo na pripremnom roitu ili na prvom roitu za glavnu raspravu ako pripremno
roite nije odrano ili na nekom drugom roitu za glavnu raspravu. / Zato je zbog poinjene bitne povrede odredbe
parninog postupka pobijana presuda ukinuta i predmet vraen sudu prvog stupnja na ponovno odluivanje, a temeljem
odredbi l. 369. st. 1. ZPP-a. / Odluka o troku temelji se na odredbi l. 166. st. 3. ZPP-a. // U Velikoj Gorici, 1. svibnja
2005. // Predsjednik Vijea: / Jelica Tomec // Za tonost otpravka ovlateni slubenik Marko Petrak //

3.
REPUBLIKA HRVATSKA / OPINSKI SUD U ZAGREBU / Ulica grada Vukovara 84 / Posl. br. XXIPn-112/02 // RJEENJE //
Opinski sud u Zagrebu kao sud prvog stupnja, po sucu toga suda Vedranu Boriu kao sucu pojedincu, u parninom
predmetu tuitelja Svjetlane Pratek iz Zagreba, Siget 11, zastupana po Petru Jagaru, odvjetniku iz Zagreba, protiv tue-
nika SAVA OSIGURANJA d. d. Zagreb, Kneza Mislava 14, radi naknade tete, dana 5. lipnja 2003. godine // rijeio je: //
Odbija se zahtjev tuiteljice Svjetlane Pratek za izuzee vjetaka dr. Mislava Igreca. // Obrazloenje // Na roitu 5. tra-
vnja 2003. godine tuiteljica je predloila, a nakon sasluanja vjetaka neurologa dr. Milice Poljak i dr. Darinke kropot,
odluila provesti novo medicinsko vjetaenje. / Sud je sukladno l. 261. st. 3. ZPP-a udovoljio prijedlogu tuiteljice i rje-
enjem odredio provesti novo medicinsko vjetaenje po stalnom sudskom vjetaku neurologu dr. Tomislavu Tomiu, koji
se nalazi na popisu stalnih sudskih vjetaka upanijskog suda u Zagrebu. / Podneskom predanom ovom sudu 7. svibnja
2003. godine tuiteljica je zatraila izuzee vjetaka dr. Mislava Igreca, pozivajui se na odredbe l. 254. ZPP-a

REPUBLIKA HRVATSKA
NAZIV SUDA
SJEDITE SUDA
Poslovni broj:
126
.
.
.
R J E E N J E
.
.
Uvod xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
.
r i j e i o j e
.
.
Dispozitiv xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
xxxxxxxxxxxxxx.
.
.
Obrazloenje
.
.
Sadraj obrazloenja xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
.
NAZIV I SJEDITE SUDA
nadnevak
.
.
.
DUNOST
Ime i prezime
.
.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU
.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
.
Dna:
1. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
2. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Shema sudskog rjeenja
REPUBLIKA HRVATSKA
UPANIJSKI SUD
ZAGREB
Posl. broj: V G-231/02-2

127

RJEENJE

upanijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeu sastavljenom od sudaca toga suda, Milanke
Dunjko, predsjednika vijea, Ivice Petreka i Ankice Kalaj kao lanova vijea, u ovrnom predmetu
ovrhovoditelja Vatroslava Mitria iz Zagreba, Duvanjska 51, kojeg zastupa Ivica Sever, dipl. pravnik
zaposlen u Samostalnom savezu sindikata Hrvatske, protiv ovrenika Metar d.d. iz Zagreba, Martieva
10/1, kojeg zastupaju Vesna Tkalec i Jure Mari, odvjetnici u Zagrebu, radi ovrhe, odluujui o albi
ovrenika protiv rjeenja Opinskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-231/02 od 9. svibnja 2005. u sjednici
vijea odranoj dana 9. 9. 2005.,

r i j e i o j e

Odbija se alba ovrenika Metar d.d. iz Zagreba kao neosnovana i potvruje rjeenje Opinskog suda u
Zagrebu poslovni broj Ovr-231/02 od 9. svibnja 2005.

o b r a z l o e n j e

Rjeenjem suda prvog stupnja odlueno je:

I. Izrie se ovreniku Metar d. d. novana kazna u iznosu od 30.000,00 kn.
II. Ponovno se nalae ovreniku da u tijeku od 3 dana raunajui od dana dostave ovog rjeenja vrati
ovrhovoditelja na radno mjesto kuhar s danom 27. listopada 1998. godine.
III. Ako ovrenik ni u roku iz toke II izreke ovog rjeenja ne ispuni navedenu obvezu, sud mu zaprjeuje
novom novanom kaznom u iznosu od 40.000,00 kuna. Ako ovrenik u roku koji mu je odreen ne ispuni
obvezu, sud e na novi prijedlog ovrhovoditelja izrei novanu kaznu kojom mu je zaprijetio ovim rjeenjem.

Protiv ove odluke albu je podnio ovrenik uz prijedlog da se ovrha obustavi.
alba nije osnovana.
albena tvrdnja ovrenika o zatvaranju proizvodnog pogona u kojem je radio ovrhovoditelj u postupku ovrhe
vraanjem radnika na rad ne moe imati utjecaja na provedbu ovrhe.
Sud nije ovlaten mijeati se u poslovnu politiku poslodavca, pa u konanici i nije mogue uputati se u
ocjenu je li radno mjesto ovrhovoditelja opravdano dokinuto ili ne (ako je uope dokinuto jer ovrenik o tome
nije dostavio bilo kakav dokaz).
Sud je meutim duan provesti ovrhu u ovom predmetu, a to moe initi izricanjem novanih kazni prema
l. 239. Ovrnog zakona (NN br. 57/96 i 29/99) dok to bude potrebno, kako je u ovom predmetu i uinjeno.
Prema tome, ako vie ne postoji mogunost vraanja ovrhovoditelja na prethodno radno mjesto, trebat e ga
vratiti na odgovarajue radno mjesto.
Na osnovi izloenog albeni navodi nisu mogli biti prihvaeni, zbog ega je primjenom odredbe l. 380. to.
2. Zakona o parninom postupku (NN br. 53/91, 91/92 i 112/99) odlueno kao u izreci.

UPANIJSKI SUD U ZAGREBU
U Zagrebu, 9. rujna 2005.

Predsjednik vijea:
Milanka Dunjko, v. r.

Za tonost otpravka ovlateni slubenik:
Vjenceslava Novak

Primjer sudskog rjeenja u parninom postupku

u svezi l. 71. st. l. to. 6. ZPP-a, u bitnome navodei kako sumnja u nepristranost vjetaka dr. Tomia jer da je isti i
cenzor tuenika. / Tuenik podneskom od 25. svibnja 2003. godine navodi kako mu nije poznato da bi dr. Tomi bio
njegov cenzor. / Ovaj sud istie kako se sudski vjetak dr. Mislav Igrec nalazi na popisu vjetaka upanijskog suda u
Zagrebu, te ga je ovaj sud kao takvoga izabrao kao vjetaka neuroloke struke, a tuiteljica ni na koji nain nije doka-zala
128
da bi postojale okolnosti koje dovode u sumnju nepristranost navedenog vjetaka, poglavito imajui u vidu i navod
tuenika kako mu nije poznato da bi dr. Tomi bio njegov cenzor. / Stoga kako tuiteljica nije ni na koji nain dokazala
okolnosti na kojima temelji svoj zahtjev za izuzee te je sukladno l. 254. ZPP-a odlueno kao u izrjeci. // U Zagrebu, 5.
lipnja 2001. // Sudac: / Vedran Bori, v. r. // PRAVNA POUKA: / Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba. // Za
tonost otpravka: / - slubena osoba / urica Maar //

5.2.3. Oblikovanje sudske presude

Ve smo rekli da sudovi donose odluke u obliku presuda ili rjeenja. Presudama sudovi odluuju o
meritumu stvari. Sastavni su dijelovi presude:
zaglavlje,
poslovni broj,
naziv akta (presuda),
naznaka da se presuda izrie u ime Republike Hrvatske,
uvod,
naznaka izvrene radnje (presudio je),
izrjeka,
naznaka obrazloenja i tekst obrazloenja,
naziv i sjedite suda, te nadnevak,
naznaka zapisniara i suca,
pouka o pravnom lijeku,
dostavna naredba.
Zaglavlje piemo verzalom, centrirano na 0-tom TAB-u, s time da u prvi red napiemo naziv suda, a
u drugi sjedite suda.
U sljedeem redu piemo poslovni broj od 7. TAB-a.
Nakon napisanog poslovnog broja napravimo etiri pritiska na tipku ENTER i verzalom spacioni-
rano centriramo naziv akta - PRESUDA, a odmah red ispod toga verzalom spacionirano centriramo naznaku
da se presuda izrie - U IME REPUBLIKE HRVATSKE.
Nakon toga napravimo tri pritiska na tipku ENTER i ponemo amerikim oblikom pisati tekst uvoda
akta. Kad smo napisali uvod, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i spacionirano centriramo naznaku
izvrene radnje - p r e s u d i o j e .
Iza naznake radnje napravimo dva pritiska na tipku ENTER i ponemo amerikim oblikom pisati
tekst izrjeke ili dispozitiva, s time da izmeu pojedinih odlomaka ne ostavljamo razmak.
Zatim napravimo tri pritiska na tipku ENTER i ispiemo rije "Obrazloenje", napravimo dva pritiska
na tipku ENTER i amerikim oblikom napiemo tekst obrazloenja (izmeu odlomaka ne ostavljamo
razmak).
Kad smo napisali tekst obrazloenja, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i verzalom, centrirano
ispiemo naziv i sjedite suda, a odmah ispod njega centriramo nadnevak.
Slijede etiri pritiska na tipku ENTER i od 0-tog TAB-a, naznaka zapisniara, a od 7. TAB-a naznaka
osobe ovlatene za potpis akta, pri emu u prvi red piemo dunost koju ovlatena osoba obnaa, a u drugi
red ime i prezime ovlatene osobe.
Iza ispisane naznake osobe ovlatene za potpis akta slijede tri pritiska na tipku ENTER i poinjemo
pisati pouku o pravnom lijeku pri emu u prvi redak ispiemo tekst - POUKA O PRAVNOM LIJEKU -
napravimo dva pritiska na tipku ENTER i ponemo pisati tekst upute.
Potom napravimo tri pritiska na tipku ENTER i napiemo dostavnu naredbu, odnosno odredbu suda
kome treba dostaviti presudu. U prvi redak napiemo kraticu dostavne naredbe - Dna: - a zatim nabrojimo i
rednim brojem oznaimo imena i prezimena, odnosno nazive, te adrese osoba kojima se presuda dostavlja.

Zadaci:
Izradite sudske presude i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih
primjera (napomena: pojedini dijelovi sudskih presuda odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci

1.

129
Posl. broj: V G-123/03-2 // U IME REPUBLIKE HRVATSKE // PRESUDA // upanijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stu-
pnja u vijeu sastavljenom od sudaca toga suda, Marijane Komljenovi, kao predsjednice vijea, Dijane Mlinari i Ljerke
Puntari kao lanova vijea, u pravnoj stvari tuiteljice Marine antek iz Zagreba, B. Magovca 38, zastupane po puno-
monici Faniki Mihali, dipl. pravnici iz SSSH-PGZ, Zagreb, Trg kralja Petra Kreimira IV. br. 4, protiv tuenika Hotela Tri
cvijeta d.d. Zagreb, Zagrebaka 29, zastupanog po punomonici Milici tok, odvjetnici iz Zagreba, radi isplate, odluuju-
i o albi tuenika protiv presude Opinskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr.334/03 od 27. sijenja 2004. godine, na
sjednici vijea odranoj dana 23. rujna 2004. godine // presudio je // Odbija se alba tuenika kao neosnovana i po-
tvruje se presuda Opinskog suda u Zagrebu br. Pr-334/04 od 27. sijenja 2003. // Obrazloenje // Prvostupanjskom
presudom sueno je: / Tuenik Hotel tri cvijeta d.d. duan je tuiteljici Marini antek isplatiti iznos od 1.000,00 kn sa za-
konskim zateznim kamatama tekuim od 1. rujna 2002. godine, pa do isplate po stopi koja je odreena Uredbom o visini
stope zatezne kamate (Narodne novine broj 76/96 i 72/02), sve to u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe. Protiv te pre-
sude albu je podnio tuenik zbog bitne povrede odredaba parninog postupka, pogreno i nepotpuno utvrenog inje-
ninog stanja i pogrene primjene materijalnog prava. Predlae da se presuda ukine ili preinai u smislu albenih navo-
da. / alba nije osnovana. / U prvostupanjskoj presudi ne postoje bitne povrede odredaba parninog postupka, na koji u
smislu l. 365. st. 2. Zakona o parninom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92i 119/99 dalje: ZPP) drugostu-
panjski sud pazi po slubenoj dunosti. Predmet ovog spora je zahtjev tuiteljice za isplatu iznosa od 1.000,00 kuna na
ime razlike otpremnine. Tuenik smatra da je isplatom iznosa od 7.000,00 kuna na ime otpremnine ispunio svoju obve-
zu. / Prema odredbi l. 86. Kolektivnog ugovora za radnike tuenika propisana je obveza tuenika da zaposleniku koji
ostvari pravo na mirovinu pripada otpremnina najmanje u iznosu utvrenom Pravilnikom o porezima na dohodak (Na-
rodne novine broj 54/01) donijet na temelju l. 49. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 127/00). / U l. 12.
to. 19 toga Pravilnika propisano je da je neoporezivi najmanji iznos otpremnine prilikom odlaska u mirovinu 8.000,00
kuna. / Kako je nesporno da tuiteljica odlazi u mirovinu i da joj je tuenik isplatio iznos na ime otpremnine od 7.000,00
kn, valjano je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tubeni zahtjev i naloio tueniku isplatu
daljnjeg iznosa od 1.000,00 kuna. / Prema l. 368. Zakona o parninom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, i
112/99) odlueno je kao u izrjeci ove presude. // U Zagrebu, 23. kolovoza 2004. // Predsjednik vijea: / Marijana
Komljenovi // Za tonost otpravka / Zdravka Pintar //

2.
REPUBLIKA HRVATSKA / OPINSKI SUD U ZAGREBU // Poslovni broj P-7986/99 // U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
/ P R E S U D A // Opinski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ljiljani Kelemniec, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje
Stanke Mandi, kao zapisniara, u kaznenom predmetu protiv okr. Stojana Maria, radi kaznenog djela iz l. 216. st. 1
KZ-a, a povodom optunice ODO Zagreb i javne rasprave, u nazonosti zamjenika ODO Zagreb Silvane Milo, te okri-
vljenika osobno, uz branitelja po slubenoj dunosti Veselka Mitria, odvjetnika iz Zagreba, te oteenika Marka Kri-
ania, dana 1. listopada 2003. godine // p r e s u d i o j e // protiv okr. Stojana Maria, sina Stipe i Jele, roenog 10. 11.
1970. godine u Splitu, sa stanom u Zagrebu, Vrapanska 12, dravljaninu Republike Hrvatske, bez djece, koji je za-vrio
SSS, vojsku sluio 1992. godine u Koprivnici. / Na temelju l. 353 to. 3 ZKP-a // ODBIJA SE OPTUBA // da je da-na 11.
rujna 2002. u 11,20 sati u Zagrebu, u tramvaju koji prometuje na liniji br. 9, zajedno s NN mukom osobom, u na-mjeri
neovlatenog stjecanja novca, iz zadnjeg depa hlaa oteenika Marka Kriania uzeo novanik u kojem se na-lazilo
100 eura, te osobne dokumente imenovanog, a za koje vrijeme ga je NN muka osoba zaklanjala od pogleda dru-gih
putnika. / d a k l e tuu pokretnu stvar oduzeo drugom s ciljem da je protupravno prisvoji, / pa da bi time poinio ka-zneno
djelo protiv imovine - kraom - opisano i kanjivo po l. 16 st. 1. Kaznenog zakona. / Na temelju l. 123. st. 1. ZKP-a u
svezi s l. 119. st. 2. to. 1. 5. ZKP-a trokovi ovog postupka padaju na teret proraunskih sredstava. / Na te-melju l.
132. st. 3. ZKP-a oteeni Marko Kriani upuuje se u parnicu s imovinsko-pravnim zahtjevom. // Obrazlo-enje // ODO
Zagreb, pod gornjim brojem, podiglo je optuni akt protiv okr. Stojana Maria, radi kaznenog djela iz l. 216. st. 1. KZ-a. /
Na glavnoj raspravi dana 1. listopada 2003. zamjenica ODO Zagreb izjavila je da odustaje od daljnjeg kaznenog progona
protiv okr. Stojana Maria radi kaznenog djela iz l. 216. st. 1. Kaznenog zakona, dok je oteeni Marko Kriani izjavio
da ne moe preuzeti progon protiv okrivljenika jer ne posjeduje imena svjedoka koji bi mu bili po-trebiti u ovom kaznenom
postupku. / Kako je optuba protiv okrivljenika odbijena, na temelju l. 353. to. 3. ZKP-a ote-eni Marko Kriani
upuen je sa svojim imovinsko-pravnim zahtjevom u parnicu, na temelju l. 123. st. 1. ZKP-a, a zbog odbijajue presude
odlueno je da trokovi ovog postupka padaju na teret proraunskih sredstava. // OPINSKI SUD U ZAGREBU // U
Zagrebu, 1. listopada 2003. godine // ZAPISNIAR // Stanka Mandi // SUDAC // Ljiljana Keleminec //

NAZIV SUDA
SJEDITE SUDA
Poslovni broj:
.
.
.
P R E S U D A
130
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
.
.
Uvod xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
.
p r e s u d i o j e
.
Dispozitiv - sadraj xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
.
Obrazloenje
.
Sadraj obrazloenja xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
.
NAZIV I SJEDITE SUDA
nadnevak
.
.
.
ZAPISNIAR SUDAC
Ime i prezime Ime i prezime
.
.
.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
.
Dna:
1. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
2. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Shema sudske presude

Posl.br. XII Pn-348/05

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

131
PRESUDA NA TEMELJU ODRICANJA
19

Opinski sud u Zagrebu po sucu Darku Milkoviu kao predsjedniku vijea u pravnoj stvari tuiteljice NADE
DONKOVI iz Zagreba, Av. Marina Dria 5, zastupana po punomoniku Rai Stanislavi, odvjetnici u Karlovcu,
protiv tuenika ZAGREB OSIGURANJA d. d. Zagreb, Oegovieva 6, radi naknade tete dana 31. kolovoza 2006.
godine

p r e s u d i o j e

Odbija se tubeni zahtjev tuiteljice koji glasi:
Tuenik Zagreb osiguranje d. d. iz Zagreba, duan je tuiteljici Nadi Donkovi platiti 43.000,00 kuna, kao i
parnini troak, sve sa zakonskim zateznim kamatama, a u svezi s l. 1 Uredbe o visini stope zatezne kamate, tekuom
od dana donoenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

o b r a z l o e n j e

U pravnoj stvari tuitelj se podneskom od 27. kolovoza 2006. g. odrekao tubenog zahtjeva.
Sud je temeljem l. 331 st. l. i 2. Zakona o parninom postupku (NN 53/91 i 91/92) odluio kao u izreci.

OPINSKI SUD U ZAGREBU
31. kolovoza 2006.

Zapisniar Predsjednik vijea
Marina Miki Darko Milkovi v. r.
Marina Miki


Protiv ove presude nezadovoljna stranka moe izjaviti albu u roku od 15 dana po primitku iste, pismeno u tri
primjerka putem ovog suda na upanijski sud u Zagrebu.
Ova presuda moe se pobijati zbog bitne povrede odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o
odricanju dana u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (l. 353. st. 3. ZPP).

Dna:
1. Nada Donkovi, Zagreb,
Av. Marina Dria 5
2. Zagreb osiguranje d.d.
Zagreb, Oegovieva 6

Primjer sudske presude

3.
REPUBLIKA HRVATSKA / OPINSKI SUD U ZAGREBU // Poslovni broj X- P-1126/04 // U I M E R E P U B L I K E H R V A -
T S K E // P R E S U D A / NA T E M E L J U P R I Z N A N J A // Opinski sud u Zagrebu po sucu toga suda Dijani Mu-
sta, kao predsjedniku vijea, u pravnoj stvari tuitelja Kristine Milovan iz Zagreba, Vukovarska 1, zastupanoj po puno-
monici Ivi Horvat, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuenika HREN d. d. Zagreb, Ratkajeva 5, radi isplate 3.808,80 kn na

19
Ponekad je raunalni sustav u sudovima definiran tako da se prvo ispisuje dio presude U IME REPUBLIKE
HRVATSKE, a nakon toga sam naziv akta Presuda...
132
glavnoj raspravi odranoj 3. svibnja 2004. godine u prisutnosti punomonika stranaka, istog dana, // p r e s u d i o j e : //
Nalae se tueniku da tuiteljici isplati iznos od 3.808,80 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koju odreuje l.
1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, tekuom od 18. 11. 2000. godine do 16. 7. 2002. godine, kao i naknaditi
parnini troak u iznosu od 600,00 kn sve u roku od 8 dana. // O b r a z l o e n j e // Tuiteljica je podneskom od 1. li-
pnja 2000. godine specificirala tubeni zahtjev kojim je zahtijevala isplatu zatezne kamate na iznos od 3.808,.80 kn. //
Punomonik tuenika je priznao osnovu i visinu tubenog zahtjeva, pa je valjalo bez daljnjeg raspravljanja, na temelju
odredbe l. 331. ZPP-a presuditi kako u izrjeci. // U Zagrebu, 3. svibnja 2004 godine // PREDSJEDNIK VIJEA / Dijana
Musta //

5.2.4. Oblikovanje sudskog dopisa

Sudski dopisi su pismena priopenja kojima sudovi komuniciraju meusobno ili s pojedinim
dravnim tijelima.
Sadraj sudskih dopisa moe biti razliit, pa razlikujemo npr. dopise kojima se spis ustupa
nadlenom sudu, dopise kojima se predmet dostavlja sudu koji treba rijeiti sukob nadlenosti, zamolnica itd.
Sudski dopis sadri sljedee sastavne dijelove:
zaglavlje,
poslovni broj,
naziv suda odnosno organa kojemu se dopis upuuje,
sadraj dopisa,
naziv tijela koje dopis alje i nadnevak,
naznaku privitka,
dunost koju obnaa, ime i prezime, te potpis ovlatene osobe.
Zaglavlje i poslovni broj piu se kako je to opisano kod sudskog rjeenja i sudske presude.
Kad smo napisali poslovni broj, napravimo etiri pritiska na tipku ENTER i napiemo verzalom
centrirano naziv suda odnosno tijela kojem se dopis upuuje, a u drugom redu od 7. TAB-a sjedite suda
odnosno tijela kojem se dopis upuuje.
Zatim napravimo etiri pritiska na tipku ENTER i amerikim oblikom (ali bez razmaka izmeu
odlomaka) napiemo sadraj dopisa.
Kad smo napisali sadraj dopisa, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i centrirano verzalom
napiemo naziv i sjedite suda koji alje dopis, a red ispod toga nadnevak.
Slijede etiri pritiska na tipku ENTER te od 0-tog TAB-a naznaka privitka, a od 7. TAB-a ispiemo
dunost, a u drugom redu ime i prezime ovlatene osobe.

Zadaci:
Izradite sudski dopis i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeeg primjera
(napomena: pojedini dijelovi sudskog dopisa odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar

1.
REPUBLIKA HRVATSKA / PREKRAJNI SUD U ZAGREBU / Zagreb, Zvonimirova 98 / Broj: II-JS-16-04 // Prekrajni sud
u Zagrebu, po sucu Miljenku Markiu u prekrajnom postupku protiv okrivljenika Nusreta Sejdia, radi prekraja iz l. 77.
st. 1. t. 6. Zakona o kretanju i boravku stranaca, dana 12. 5. 2004. godine // r i j e i o j e // Na temelju odred-be l.
137. i 138. Zakona o prekrajima / n a l a e s e // MJERA OPREZA // Okrivljeniku Nusretu Smajiu se privreme-no
oduzima putna isprava putovnica br. 11224455, izdana u BiH, s vaenjem do 15. 2. 2007. godine. // Ova mjera
opreza trajat e dok za to postoji potreba a najdulje do pravomonosti rjeenja broj II-JS-16-06. U sluaju nepotivanja
mjere, okrivljenik se moe kazniti novanom kaznom do 10.000,00 kuna, temeljem l. 140. Zakona o prekrajima. // O
b r a z l o e n j e // Protiv okrivljenika podnijet je zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka br. 511-12-33/5-P-12/06
od 12. 5. 2006. godine jer se smatra da je isti poinio prekrajno djelo kanjivo po l. 77. Zakona o kretanju i bo-ravku
stranaca. Budui da je okrivljenik u svojoj obrani osporio poinjenje djela koje mu se stavlja na teret te predloio
sasluanje svjedoka radi utvrivanja injenica, sud je odluio provesti dokazni postupak i odgodio glavnu raspravu. Zbog
potrebe osiguravanja prisutnosti okrivljenika pred Prekrajnim sudom u Sesvetama i uvaavajui injenicu da je rije o
stranom dravljaninu, sud je istom odredio mjeru opreza privremenog oduzimanja putovnice pod navedenim brojem. // U
Zagrebu, 12. 5. 2006. godine // SUDAC // Miljenko Marki // DOSTAVITI: / okrivljeniku // POUKA O PRAVNOM LIJEKU: /
Protiv rjeenja kojim se odreuje mjera opreza, okrivljenik ima pravo albe u roku od 3 dana po primitku ovog rjeenja.
alba ne zadrava izvrenje (l. 138. st. 5. Zakona o prekrajima).

133

2.
REPUBLIKA HRVATSKA / PREKRAJNI SUD U ZAGREBU / Zagreb, Zvonimirova 98 / BROJ: II-G-600 / Zagreb, 1. lipnja
2005. // IX. POLICIJSKA POSTAJA SESVETE / PREDMET: Duko tok, / izvod iz kaznene i prekrajne evidencije // Molimo
vas da nam u to kraem roku dostavite izvod iz kaznene i prekrajne evidencije za Dubravka toka. / Isti izvod
potreban nam je za okonanje prekrajnog postupka. // S potovanjem, // S U D A C // Lucijana Kiin //

5.2.5. Oblikovanje sudskog poziva

Sudski pozivi se u pravilu piu na osobnom raunalu. Kao to je ve kod drugih akata spomenuto,
piu se pomou odgovarajueg raunalnog programa, tako da su stalni dijelovi poziva odreeni u programu,
a za promjenjive dijelove postoje odgovarajui prostori u koje se upisuju potrebni podatci. U manjim
sudovima jo uvijek se koriste obrasci za pozivnice.
U ovom poglavlju dat emo nekoliko primjera sudskih poziva.

NAZIV SUDA
SJEDITE SUDA
20

Poslovni broj
.
.
.

20
I eventualno adresa.
134
NAZIV SUDA
MJESTO
.
.
.
Sadraj xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
xxxxxxxxxxxxx.
xxxxxxxx.
.
.
NAZIV SUDA I SJEDITE
nadnevak
.
.
.
DUNOST
Ime i prezime
Dna: Ime i prezime
1. xxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxx
2. xxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxx

.Shema sudskog dopisa

REPUBLIKA HRVATSKA
OPINSKI SUD U SPLITU
Parnini odjel
Obala 17, Split

Poslovni broj 12/06

135

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB GRADA SPLITA
SPLIT
Obala 16

Malodobna tuiteljica Sanja Milat iz Splita, Ninska 3, podnijela je tubu
protiv Petra Milata, radnika iz Splita, Obala 8, radi plaanja
uzdravanja.
Utvreno je da tuiteljica nema zakonskog zastupnika.
Prema l. 83. st. 1. ZPP-a za postavljanje staratelja mldb. tuiteljici,
kao parnino nesposobnoj osobi, nadlean je organ starateljstva opine
Split.
Potrebno je urno postupiti po navedenoj odredbi i o osobi koja je
postavljena za staratelja izvijestiti ovaj sud pozivom na navedeni
poslovni broj.

REPUBLIKA HRVATSKA
OPINSKI SUD U SPLITU
Parnini odjel
Obala 17, Split
U Splitu, dana 1. lipnja 2006. godine

Predsjednik vijea:
mr. sc.Jelica Nevjesti
Dna: Jelica Nevjesti
1. Centru za socijalnu skrb
Grada Splita
2. Malodobnoj tuiteljici Sanji Milat,
Split, Ninska 3, radi znanja

Primjer sudskog dopisa
Broj: II-P-27/04
REPUBLIKA HRVATSKA Okrivljenik: Matija Miji
PREKRAJNI SUD U ZAGREBU Zbog prekraja iz l. 305 st. 1. i 5. to. 3. ZOSPC-a
Zagreb, Bunieva 6/II

POZIV OKRIVLJENIKU

136
Pozivate se da kao okrivljenik dana 3. srpnja 2004. u 9.00 sati pristupite ovom sudu na adresu
Bunieva 6/II kat, soba broj 1, na roite radi ispitivanja u gornjem prekrajnom predmetu.
Okrivljenik je duan osobno pristupiti na ispitivanje. Ako se okrivljenik ne odazove pozivu i ne
opravda izostanak, sud e narediti njegovo dovoenje (l. 77. st. 1. Zakona o prekrajima), s time da je isti
duan podmiriti trokove svojeg dovoenja (l. 121. st. 1. Zakona o kaznenom postupku).
Okrivljenik ima pravo u tijeku postupka uzeti branitelja (l. 69. st. 2. Zakona o prekrajima), te je
duan izvijestiti ga o roitu, ali se roite nee morati odgoditi zbog braniteljeva nedolaska ili to je
okrivljenik istog uzeo tek na roitu.

U Zagrebu, 15. prosinca 2005.

SUDAC

Ivona Stjepko

Za tonost otpravka

Mirjana Jurak

REPUBLIKA HRVATSKA
PREKRAJNI SUD U SESVETAMA
Zagreb, Zvonimirova 98

BROJ:

POZIV ZA OKRIVLJENIKA
za pripremno roite glavnu raspravu

Poziva se__________________________________________________________________ da
pristupi ovom Sudu na dan _____________________ u ____________ sati, na adresu ZAGREB,
ZVONIMIROVA 98, soba broj 5, radi ispitivanja kao okrivljenik zbog prekraja iz lanka _____________
__________________________________________________________________________________.
Okrivljenik ima pravo uzeti branitelja po svom izboru, a branitelj moe biti nazoan ispitivanju (l.
105. st. 4. Zakona o prekrajima).
Okrivljenik je duan nakon primitka prvog poziva izvijestiti Sud o promjeni adrese. Za skrivljeni
propust ove obavijesti moe biti kanjen kaznom od 5.000,00 kuna (l. 129. st. 3. Zakona o prekrajima).
U sluaju neodazivanja ovom pozivu, izdat e se dovodbeni nalog koji e biti proveden o troku
okrivljenika. Ako nazonost okrivljenika nije potrebna za raspravu pred Prekrajnim sudom, odluka e se
donijeti i bez njegove nazonosti (l. 130. i 189. st. 4. Zakona o prekrajima).

SUDAC

Justina Bajt

Primjeri sudskog poziva okrivljeniku u prekrajnom postupku
REPUBLIKA HRVATSKA
PREKRAJNI SUD U ZAGREBU

Broj: _____________________
Sesvete, ___________________

137
POZIV ZA VJETAKA

Poziva se _____________________________________ da pristupi ovom Sudu na glavnu raspravu
dana _________________ u _________ sati, na adresu ZAGREB, Zvonimirova 98/I, soba broj 2, radi
sasluanja kao vjetak u prekrajnom postupku protiv ____________________________________ zbog
prekraja iz lanka ___________________________________________________________________.

Ako se svjedok ne odazove pozivu i svoj izostanak ne opravda, naredit e se njegovo dovoenje o
njegovom troku, a moe se kazniti novanom kaznom do 5.000,00 kuna (l. 131. Zakona o prekrajima).

SUDAC

Agneza Petrak

Primjer sudskog poziva vjetaka u prekrajnom postupku

REPUBLIKA HRVATSKA
PREKRAJNI SUD U ZAGREBU
Broj: _____________________
Sesvete, ___________________

POZIV ZA BRANITELJA

Poziva se odvjetnik _____________________________________ da pristupi ovom Sudu na glavnu
raspravu dana _________________ u _________ sati, na adresu SESVETE, TRG D. DOMJANIA 6/II,
soba broj 2, u prekrajnom postupku protiv ______________________________________ zbog prekraja
iz lanka
__________________________________________________________________________________.

Upozoravamo Vas na posljedice l. 151. st. 4. Zakona o prekrajima.

SUDAC

Agneza Petrak

Primjer sudskog poziva za branitelja u prekrajnom postupku

REPUBLIKA HRVATSKA
OPINSKI SUD U VRBOVCU
Trg P. Peria 6/II, p.p. 20
BROJ: K- 8/03
Kazneni predmet:
138
Optuenik: Vatroslav Ninkovi
Zbog kaznenog djela l. 129/3 KZ

POZIV OPTUENIKU
Rasprava
15. 9. 2006.

Vatroslav Ninkovi

Pozivate se kao optuenik na glavnu raspravu u gornjem predmetu na dan 15. 9. 2006. u 13,00 sati,
u ovaj sud, soba broj 6/II.

UPOZORENJE:
Imate pravo uzeti branitelja koji moe biti prisutan vaem ispitivanju (l. 88. st. 1. ZKP-a). Glavna
rasprava se nee morati odgoditi zbog braniteljeva nedolaska ili zato to ga je optuenik uzeo tek na glavnoj
raspravi (l. 286. st. 2. ZKP-a).
Okrivljenik ima pravo uzeti branitelja po svom izboru, a branitelj moe biti nazoan ispitivanju (l.
105. st. 4. Zakona o prekrajima).
Optuenik je duan odmah izvijestiti Sud o promjeni adrese, o namjeri promjene boravita, te se
upozoravate kako u suprotnom sud prema vama moe primijeniti shodne mjere opreza, kao i druge mjere za
osiguranje prisustva okrivljenika na glavnoj raspravi (l. 88. st. 4. ZKP-a.)
Ako uredno pozvani optuenik ne doe na glavnu raspravu, a svoj izostanak ne opravda, ili ako se
nije mogla obaviti uredna dostava poziva, a iz okolnosti oito proizlazi da optuenik izbjegava primiti poziv,
sud moe izdati dovedbeni nalog koga izvravaju redarstvene vlasti (l. 89. st. 1. i 2. ZKP-a).
Dana 28. 8. 2006.
Predsjednik vijea - sudac
.
Agneza Petrak

Primjer sudskog poziva optueniku u kaznenom postupku

139

6. OBLIKOVANJE AKATA U JAVNOM BILJENITVU

Javno biljenitvo je javna sluba koju obavljaju javni biljenici kao samostalni i neovisni
nosioci te slube i imaju svojstvo osoba javnog povjerenja. Javnobiljenika sluba sastoji se od:
1. slubenog sastavljanja i izdavanja javnih isprava, od pravnih poslova, izjava i injenica na
kojima se utemeljuju prava,
2. slubenog ovjeravanja privatnih isprava,
3. primanje na uvanje isprava, zatim novca i vrijednih predmeta radi njihove predaje drugim
osobama ili nadlenim tijelima,
4. obavljanja poslova po nalogu sudova ili drugih javnih tijela, postupaka odreenih zakonom.

6.1. Javnobiljenike isprave

Javnobiljenike isprave jesu:
1. isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni biljenici (javnobiljeniki akti);
2. zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazoni javni biljenici
(javnobiljeniki zapisnici);
3. potvrde o injenicama koje su posvjedoili javni biljenici (javnobiljenika potvrda).

6.2. Oblikovanje javnobiljenikih isprava

Nain pisanja: javnobiljenike isprave piu se na osobnom raunalu, jasno i itko (rjee pisaim
strojem). Kratice se u ispravi mogu rabiti samo ako su uobiajene ili opepoznate. Ono po emu se pisanje
javnobiljenikih isprava bitnije razlikuje od pisanja poslovnih ili slubenih komunikacija jest to to se
prazna mjesta u tekstu popunjavaju crticama.
Potpisivanje: javni biljenik je duan javnobiljeniku ispravu potpisati na njezinom kraju. Pored
potpisa javni biljenik stavlja svoj slubeni peat. Na kraj isprave, ali iznad potpisa javnog biljenika,
stavljaju se i potpisi sudionika, ako su i oni sudjelovali pri sastavljanju isprave.
Pisanje brojeva: brojevi se u javnobiljenikoj ispravi ispisuju i slovima, osim pri sastavljanju
popisa, isprava o nasljednoj diobi, likvidiranja rauna, isprava o procjeni i o javnoj prodaji. U ispravama o
diobi, likvidacijama i raunima, slovima se ispisuju konani iznosi kao i oni iznosi koje stranke potrauju
jedna od druge. Nadnevak na javnobiljenikoj ispravi ispisuje se i slovima. Brojevi zemljinoknjinih
uloaka i estica, povrina estica, te kuni brojevi piu se samo brojevima. Prigodom pozivanja na koju
drugu ispravu te na odredbe Zakona i drugih propisa, nadnevak i brojevi piu se samo brojevima.
Izmjene i dopune: u javnobiljenikoj ispravi ne smije biti rijei ili znakova ispod teksta isprave,
meu recima ili uz rub teksta. Svaka rije, znak ili potpis koji se nalaze iznad i izmeu redaka teksta ili
pokraj teksta smatraju se nepostojeim. Moraju li se u ispravi izvriti izmjene ili dopune, to se ini na kraju
isprave, s time da se mora tono naznaiti na koji se dio teksta izmjena ili dopuna odnosi. Izmjene i dopune
potpisuju stranke i javni biljenik, ako su one unijete u ispravu nakon to je ona potpisana.
Brisanje i precrtavanje: u ispravi se ne smije nita izbrisati. Ako je potrebno koju rije precrtati, to
se ini tako da rije ostane itka. Broj precrtanih rijei treba napisati na kraju isprave s oznakom strane i reda
isprave i broja precrtanih rijei. Takvu napomenu stranke potpisuju prema pravilima koja vrijede za
potpisivanje izmjena i dopuna u ispravi.
Isprave od vie stranica ili araka: kada se javnobiljenika isprava sastoji od vie stanica, na njoj
se moraju navesti redni brojevi stranica, a ako je isprava upisana u kakav javnobiljeniki upisnik i broj pod
kojim je upisana. Kada se isprava sastoji od vie araka, javni je biljenik duan sve arke proiti jamstveni-
kom (vrpcom), a oba kraja jamstvenika na posljednjoj stranici privrstiti svojim peatom. Na takav nain s
ispravom spajaju se i privitci za koje zakon odreuje da ih treba prikljuiti javnoj ispravi. Ako se privitci ne
mogu privrstiti, moraju imati oznaku da su privitci i na njih se mora staviti poslovni broj isprave. Javni
biljenik i stranke duni su parafirati svaku stranicu isprave koja se sastoji od vie stranica ili araka.
REPUBLIKA HRVATSKA
140
Javni biljenik Poslovni broj: Ou-345/06
Marijan Stankov

Zagreb, Ilica 57

U Zagrebu, 3. svibnja 2006.

Ja, javni biljenik Marijan Stankov iz Zagreba, Ilica 57, ovime
potvrujem da odredbe drutvenog ugovora PC PROJEKTA d. o. o. iz Zagreba,
Unska 52, upisanog u trgovakom registru Trgovakog suda u Zagrebu, pod
broj 3333, koje su izmijenjene odlukom skuptine drutva od 4. 4. 2004.
zajedno s neizmijenjenim odredbama ugovora koji je sada pohranjen u
trgovakom registru, potpuno odgovaraju tekstu ugovora koji se prilae.

M.P. Javni biljenik

Potvrda javnog biljenika o izmjeni drutvenog ugovora

REPUBLIKA HRVATSKA
Javni biljenik Poslovni broj: Ou-06
Petar Koleti

Zagreb, Lastovska 5


Ja, javni biljenik Petar Koleti iz Zagreba, Lastovska 5, ovime
potvrujem da odredbe statuta MITAR d.d. iz Zagreba, Selska 23, upisanog
u trgovakom registru Trgovakog suda u Zagrebu, pod broj 555, i odluka
glavne skuptine od 4. 3. 2005. o izmjeni statuta te neizmijenjene
odredbe statuta, koji je pohranjen u trgovakom registru, odgovaraju
tekstu statuta koji se prilae.

M.P. Javni biljenik

Potvrda javnog biljenika o izmjeni statuta

REPUBLIKA HRVATSKA
Javni biljenik Poslovni broj: Ou-135/06

141
Igor Marki

Zagreb, Rapska 5


Ja, javni biljenik Igor Marki, iz Zagreba, Rapska 5, sudjelovao sam u
sastavljanju dolje navedenog Ugovora, izmeu ugovaratelja poblie
navedenih u tom ugovoru.-----------------------------------------------
Ja, javni biljenik Igor Marki, iz Zagreba, Rapska 5, potvrujem da su
Danica Butkovi, iz Klanjca, Sveti Kri 170, JMBG 3007956320043 iji sam
identitet utvrdio uvidom u osobnu iskaznicu br. 12543789 izdanu od MUP-a
Zagreb i Sebastijan Nogotkov iz Zagreba, I. Ferenica 49, JMBG
1707965002345, iji sam identitet utvrdio uvidom u osobnu iskaznicu br.
12323453, izdanu od MUP-a Zagreb, zatraili preda mnom kao javnim
biljenikom zakljuivanje ugovora o darovanju kako slijedi:--------------
Danica oban iz Klanjca, Sveti Kri 170, JMBG 3007956320043, kao
darovatelj jedne strane (dalje: darovatelj) -----------------------------
i Sebastijan Nogotkov iz Zagreba, I. Ferenica 49, Zagreb, JMBG
1707965002345 kao daroprimac s druge strane(dalje: daroprimac)-----------
Prije sastavljanja i potpisivanja ugovora utvrdio sam da su stranke
sposobne i ovlatene za zakljuenje ugovora, objasnio sam strankama
smisao i posljedice ugovora, te se uvjerio u njihovu pravu i ozbiljnu
volju--------------------------------------------------------------------

UGOVOR O DAROVANJU

I.
Danica oban iz Klanjca, Sveti Kri 170, JMBG 3007956320043 kao
darovatelj daruje daroprimcu Sebastijanu Nogotkovu iz Zagreba I.
Ferenica 49, Zagreb, JMBG 1707965002345, nekretnine upisane u z.k.ul.
broj 1832 k.o. Klanjec i to kuu kbr 501/1, kuu br. 170 i okunicu.----
II.
Daroprimac sa zahvalnou prihvaa dar darovatelja iz toke I. ovog
ugovora.-----------------------------------------------------------------
III.
Darovatelj ovlauje daroprimca da na osnovi ovog ugovora, bez ikakvog
njegova daljnjeg odobrenja ili pitanja, moe ishoditi uknjibu prava
vlasnitva na navedenim nekretninama na svoje ime i vlasnitvo u
zemljinim knjigama.-----------------------------------------------------
IV.
Daroprimac e stupiti odmah u posjed darovnih nekretnina.----------------
V.
Porez na promet nekretnina i pristojbe koje se odnose na darovane
nekretnine snosi daroprimac.---------------------------------------------
VI.
Sve trokove u svezi sklapanja ovog ugovora i prijenosa darovnih
nekretnina na ime i vlasnitvo daroprimca po sporazumu stranaka snosi
daroprimac.--------------------------------------------------------------

- 2 -

142

VII.
U znak pristanka na prava i obveze iz ovog ugovora, ugovaratelji isti
potpisuju.---------------------------------------------------------------

U Zagrebu 1. svibnja 2006. godine.---------------------------------------

Potvrujem da je javnobiljeniki akt proitan strankama.----------------

Darovatelj Daroprimac

Javni biljenik

Igor Marki

Igor Marki

Javnobiljenika pristojba naplaena u iznosu od 210,00 kuna.-----------
Javnobiljenika nagrada naplaena po l. PJBT u iznosu od 1.500,00 kn +
22% PDV.-----------------------------------------------------------------

Primjer ugovora kako ga oblikuje javni biljenik i javnobiljenike ovjere ugovora
21

21
Prepiite ovaj ugovor. Na nain kako se ugovori oblikuju kod javnog biljenika, prepiite jo nekoliko ugovora iz
ovog udbenika.

143

7. OBLIKOVANJE ZAPISNIKA

Zapisnik je dokument o tijeku i sadraju nekog skupa ili procesne radnje. Prema sadraju
razlikujemo:
zapisnike o skupu,
zapisnike povjerenstva,
zapisnike u upravnom postupku,
sudske zapisnike.

7.1. Organizacijske pripreme i tehniki
poslovi u svezi organizacije sastanaka

Poslovni ljudi svake godine zakazuju mnotvo sastanaka. Trokovi tih sastanaka su uvijek vrlo
visoki. To je bitan razlog zbog kojega je potrebno sastanke planirati kako bi oni bili to korisniji, a vrijeme
koje se provede na njima to isplativije.
U tom dijelu posla nezavidan zadatak imaju tajnice. Naime, uvaavajui potrebe svojih rukovo-
ditelja, trebaju im sugerirati donoenje odluke o odlasku ili neodlasku na vei broj tih sastanaka. Pri tome se
uvijek treba upitati to je temeljni cilj kojega sastanka.
Cilj sastanaka odreuje i tko na njemu treba sudjelovati. U sluaju kad se radi o sastanku na kojemu
se trebaju dobiti neke informacije ili eventualno glasovati o prethodno raspravljanom problemu, nije upitno
tko na takvom sastanku treba sudjelovati. U tom sluaju nije upitan broj sudionika. Ako je cilj sastanka
istraiti mogue naine rjeenja, odnosno donoenje analitike podloge za odluku, potrebno je broj sudionika
ograniiti.
Kad se jednom odredi broj sudionika, dobro je pozorno odrediti koga pozvati i to prije slanja bilo
kakvih poziva. Ako za neku osobu nismo sigurni bismo li je pozvali ili ne, strunjaci koji se bave sastancima
preporuuju da takvu osobu radije iskljuimo s popisa pozvanih. Rjeju: potrebno je donijeti pravu odluku o
tome koga pozvati, a u tom sluaju bolje je na sastanku imati ljude koji trebaju biti prisutni, nego one za koje
bi bilo dobro da su prisutni.
Da bi sastanak to bolje uspio, treba ga dobro pripremiti. Dakle, potrebno je napraviti itav niz radnji
i postupaka koji prethode sastanku, a jame njegovu dobru provedbu, jasnou, brzinu i kvalitetu odluivanja.
Pripreme je mogue podijeliti u tri temeljne skupine:
a) organizacijske pripreme,
b) tehniki poslovi,
c) osobne pripreme.
Organizacijske pripreme obuhvaaju poslove prvog koraka u pripremi sastanaka, a tu pripadaju ove
radnje:
utvrivanje koncepta dnevnog reda sastanka,
odreivanje datuma, dana, sata (vrijeme) poetka i duljine trajanja sastanka,
odreivanje mjesta, pronalaenje odgovarajue prostorije za sastanak.
Tehniki poslovi proizlaze iz organizacijskih priprema i oni zapravo predstavljaju detaljiziranje i
realiziranje organizacijskih priprema.
Prilikom zakazivanja sastanaka, uputno je voditi rauna o tome hoe li na sastanku sudjelovati osobe
koje prebivaju u mjestu sastanka ili izvan toga mjesta. Ako pozivamo na sastanak osobe koje prebivaju u
mjestu sastanka, pristojnost nalae najavu sastanka barem dva-tri dana prije njegova odravanja, a ako
pozivamo na sastanak sudionike koji prebivaju izvan mjesta sastanka, sudionicima treba sastanak najaviti
pozivom barem sedam dana prije odravanja sastanka.
Takoer je potrebno odrediti zapisniara, ako tvrtka ili institucija nema stalnog zapisniara.
Zapisniar mora biti osoba koja poznaje tehniku voenja zapisnika, po mogunosti i nazone na sastanku
(ako je skup manji), a svakako temu i sadraj rada skupa.
144
U planiranju sastanaka, odreivanje mjesta sastanka jedna je od krucijalnih odluka, a cilj sastanka bi
trebao definirati mjesto njegova odravanja. Pri tome se moemo upitati treba li sastanak biti odran u
poslovnom prostoru u kojemu radimo, treba li atmosfera na sastanku biti vie drutvena ili poslovna
(ponekad i jedno i drugo), to treba popratno osigurati uz prostor za sastanke i kako treba izgledati prostorija
za sastanke. Uvijek treba voditi rauna o broju osoba pozvanih na sastanke i veliini sobe. Nije dobro
odravati sastanke nekolicine ljudi u velikom prostoru jer e se oni vrlo vjerojatno osjeati neudobno.
Jednako tako, ako velik broj ljudi sudjeluje na sastanku u malom prostoru, takoer se nee osjeati ugodno.
Ne treba niti spominjati kako popunjenost prostorije za sastanke u znaajnoj mjeri utjee na akustinost.
Takoer je potrebno, ako se zna da e sastanak trajati dulje, osigurati osvjeavajua pia, sokove,
mineralnu vodu, kavu, a sluit e se tijekom odmora. Za neke dulje sastanke treba planirati i prekid za ruak,
te organizirati ruak, ponekad i noenje, te smjetaj za sudionike iz udaljenih mjesta. Svakako je potrebno
vrataru ili recepcioneru dati upute o vremenu i mjestu odravanja sastanka, te popis pozvanih osoba.
Vano je osigurati papire, olovke, radni materijal za sudionike (skice, grafikone, tablice). Osobito je
dobro i korisno pripremiti prospekte i broure o poduzeu, te ih podijeliti sudionicima koji se prvi put nalaze
u poduzeu. Vrlo je vano provjeriti tehniku ispravnost instalacija (utinice, rasvjeta, klima ureaj), te
opreme koja e se koristiti u radu (magnetofon, razglas, videoureaj, diaprojektor i sl.).
Za predsjedatelja ili voditelja sastanka uvijek treba predvidjeti elno mjesto za stolom. elno mjesto
moe se lako utvrditi. Ploe, zasloni i slina oprema svakako trebaju biti iza sjedala na kojemu e sjediti
predsjedatelj skupa, ili diskretno stavljene s jedne od njegovih strana. Ulazna vrata u prostoriju za sastanke
trebala bi biti nasuprot predsjedatelju.
Ostali sudionici sastanka trebaju sjediti s lijeve i s desne strane predsjedatelja. Dobro je oznaiti tko
bi trebao na kojem mjestu sjediti. Ako je rije o neformalnoj raspravi, onda je bolje prepustiti sudionicima
odabir mjesta na kojemu e mjestu sjediti. Naime, u tom sluaju se moe dogoditi da je pozvana jedna ili
nekoliko osoba iz istog odjela ili sektora, koje vjerojatno ele sjediti jedna do druge kako bi se tijekom
sastanka mogle meusobno konzultirati.

7.2. Oblikovanje zapisnika o skupu

Zapisnik o skupu je u pisanom obliku zabiljeeni tijek nekog skupa. To moe biti sastanak, sjednica,
konferencija, kongres i slino. Zapisnik mora sadravati izvjea, prijedloge, raspravu i usvojene konstata-
cije, stavove i zakljuke.
S obzirom na obujam sadraja zapisnika, razlikujemo:
potpuni zapisnik (stenografski ili magnetofonski zapisnik),
skraeni zapisnik,
biljeku,
izvadak iz zapisnika.

7.2.1. Oblikovanje potpunog zapisnika

Potpuni zapisnik sadri cjelokupni tijek skupa upravo onim redom kojim se odvijao. Tijek
skupa se stenografira ili snima na magnetofonsku vrpcu, a zapisnik se izrauje nakon sastanka i daje se na
uporabu organizatorima skupa. Ako se zapisnik stenografira u tzv. "turnusima" (to je sluaj kad je na sjednici
angairano po pravilu pet stenografa od kojih svaki stenografira 15 minuta, a zatim tijekom iduih 60 minuta
diktira taj dio zapisnika operateru koji unosi tekst u osobno raunalo), zapisnik se moe dobiti na raspo-
laganje odmah nakon zavretka skupa.
Potpuni zapisnik pie se obino s proredom, tj. koristimo opciju Format Paragraph i biramo pod-
opciju Line spacing Double.
Potpuni zapisnik ima sljedee sastavne dijelove:
naslovnu stranu,
uvodni dio stenografskog ili magnetofonskog zapisnika,
tijek sastanka,
zavretak zapisnika.
Naslovnu stranu oblikujemo tako da na gornjoj lijevoj strani papira napiemo naziv trgovakog
drutva, organizacije ili institucije, te naznaku vrste sastanka. Kasnije, pri obardi i oblikovanju ovog

145
dijela naslovne strane zapisnika ''centrirat'' emo ovaj tekst od 0-tog TAB-a, a potom tekst ''boldati'' koristei
ikonicu Bold.
Zatim emo vodoravno i okomito centrirati naziv zapisnika i sam naziv sastanka, te mjesto i
nadnevak odravanja sjednice. U narednom retku naznait emo u zagradi je li rije o autoriziranom ili
neautoriziranom tekstu zapisnika.
22

Nakon toga pri kraju naslovne stranice centriramo (upotrijebimo ikonicu Center) mjesto, mjesec i
godinu odravanja sjednice.
Kad smo napisali naslovnu stranicu, napisat emo sadraj zapisnika. Sadraj zapisnika zapravo
predstavljaju toke dnevnog reda, s naznakama stranica zapisnika na kojima poinju. To omoguava lake
snalaenje onome tko eli neto proitati ili pronai u zapisniku, osobito u veim zapisnicima koji mogu
imati pedeset, stotinu ili vie stranica. Nakon to smo napisali sadraj, poinjemo pisati uvodni dio
stenografskog ili magnetofonskog zapisnika. Uvodni dio pone se pisati od polovine stranice, a sastoji se od
sljedeih dijelova:
naslova STENOGRAFSKI ZAPISNIK ili MAGNETOFONSKI ZAPISNIK,
naznake rednog broja i vrste skupa (npr. 3. sjednica Upravnog odbora ili 5. sjednica Skuptine),
naziva trgovakog drutva, organizacije ili institucije koja odrava skup,
mjesta i nadnevka odravanja skupa,
vremena poetka skupa,
imena i prezimena predsjedatelja (ako ga ima).
U uvodnom dijelu mogu se naznaiti podaci o nazonima, i eventualno o nenazonima (s naznakom razloga
izostanka).
Tijek sastanka piemo europskim oblikom (prvi red novog odlomka piemo od 1., a ostale od 0-tog
TAB-a), tako da najprije verzalom ispiemo ime i prezime sudionika u raspravi, odnosno naznaku
PREDSJEDATELJ, ako je rije o predsjedatelju skupa, stavimo dvotoku, te u drugom redu poinjemo pisati
sadraj njegove rasprave.
Valja napomenuti da izmeu rasprave prethodnog sudionika i imena i prezimena sljedeeg sudionika
u raspravi moramo napraviti dva pritiska na tipku ENTER.
Tijekom rasprave moramo voditi rauna o tome da predsjedatelj predloi dnevni red (ako to propusti
uiniti, moramo ga na to upozoriti), te naziv "dnevni red" ispiemo verzalom ili malim slovima (kojeg pri
kasnijoj obradi teksta centriramo rabei ikonicu za opciju Centriraj (engl. Center), a prije i poslije njega
napravimo dva pritiska na tipku ENTER, nakon ega redom piemo toke dnevnog reda od 1. ili 2. TAB-a..
Slijedi pisanje tijeka rasprave po tokama dnevnog reda, a piemo ga tako da se, od 1. TAB-a napie:
Prelazimo na (npr.) sedmu toku dnevnog reda, ili se samo napie broj 7, napravimo dva pritiska na tipku
ENTER i od 1. TAB-a, verzalom napiemo sadraj te toke dnevnog reda, tj. prepiemo tekst koji pie u
DNEVNOM REDU. Nakon toga napravimo dva pritiska na tipku ENTER i piemo sadraj te toke dnevnog
reda.
Tijekom rasprave naznaimo kad se prelazi na iduu toku dnevnog reda tako da je ispiemo
verzalom, od 2. TAB-a, podebljamo je koristei opciju Bold i odvojimo je dva puta pritiskom na tipku
ENTER od prethodnog i sljedeeg teksta.
Zavretak zapisnika napiemo tako da nakon sadraja zadnje rasprave napravimo dva pritiska na
tipku ENTER te naznaimo kraj sjednice. Nakon toga napravimo ponovno dva pritiska na tipku ENTER i
naznaimo ime i prezime zapisniara skupa. Zapisniar treba zapisnik vlastoruno potpisati.
Kako su stenografski zapisnici redovito vrlo opseni, na sljedeim stranicama prikazat emo samo
neke dijelove stenografskog zapisnika:

22
Stenografski ili magnetofonski zapisnici sjednica od vee vanosti daju se na autoriziranje. To znai da svaki sudionik rasprave
dobije svoje pisano izlaganje koje autorizira i odobrava i tek tada se sastavlja cjeloviti stenografski ili magnetofonski zapisnik
koji slui za daljnju uporabu.
146

NK DINAMO
ZAGREB
Skuptina

STENOGRAFSKI ZAPISNIK
Skuptine NK DINAMO odrane u nedjelju,
9. studenoga 2005. godine, u prostorijama NK DINAMO, Zagreb,
Maksimirska 128
(neautorizirani tekst)

Zagreb, studeni 2005.

STENOGRAFSKI ZAPISNIK
Skuptine NK DINAMO odrane u nedjelju,
9. studenoga 2005. godine, u prostorijama NK DINAMO, Zagreb,
Maksimirska 128

Sjednica je poela u 14,30 sati.

Sjednici predsjedava: ing. Mirko Barii, predsjednik Radnog
predsjednitva Skuptine NK DINAMO.
-------------------------------------------------------------------------------------
ING. MIRKO BARII:
Dame i gospodo, molim vas da se smjestite. Predlaem da ponemo
radom nae redovne Skuptine. Dragi lanovi Skuptine NK
DINAMO, zahvaljujem to ste se odazvali u ovolikom broju i to
prisustvujete naoj redovitoj godinjoj Skuptini. Sve vas srdano i
iskreno pozdravljam i nadam se da emo biti vrlo uspjeni u radu ove
nae Skuptine.
Nadam se da emo danas svi zajedno nazoiti jednoj lijepoj utak-

Naslovna strana stenografskog zapisnika Prva strana stenografskog zapisnika

147

- 5

Za dananju sjednicu predlaem sljedei

d n e v n i r e d

1. Imenovanje radnih tijela Skuptine:
a) radno predsjednitvo
b) zapisniar
c) dva ovjerovitelja zapisnika
d) verifikacijska komisija
2. Usvajanje zapisnika sa sjednice Skuptine NK DINAMO
Zagreb od 3. studenoga 2004. godine
3. Izvjee o poslovanju NK DINAMO u razdoblju od 1.
sijenja 2004. do 30. rujna 2004. godine sa aspekta:
a) financijskog
b) portskog
c) organizacijskog
4. Izvjee Nadzornog odbora NK DINAMO
5. Izmjene u dopune Statuta NK DINAMO
6. Razrjeenje dosadanjeg Predsjednika Izvrnog odbora
NK Dinamo
7. Izbor Predsjednika Izvrnog odbora NK Dinamo
8. Potvrivanje novih lanova Izvrnog odbora NK Dinamo

Tko je za? Ima li netko protiv? (Nitko od nazonih ne die ruku.)
Nema. Da li se netko suzdrao od glasovanja? (Nitko od nazonih ne
die ruku.) Nije. Konstatiram da smo jednoglasno usvojili dnevni red
dananje Skuptine.

- 6 -

Dopustite mi da na temelju ovako usvojenoga dnevnoga reda
pristupimo radu nae Skuptine. Prelazimo na 1a. toku dnevnog reda:

IMENOVANJE RADNIH TIJELA SKUPTINE:
a) RADNO PREDSJEDNITVO

U Radno predsjednitvo predlaem, osim mene, jo dvije osobe. To
su:
- dr. Marijan Hanekovi i
- g. Damir Vrbanovi.
Tko je za? Ima li netko protiv? (Nitko od nazonih ne die ruku.)
Nema. Je li se netko suzdrao od glasovanja? (Nitko od nazonih ne
die ruku.) Nije. Konstatiram da smo jednoglasno izabrali Radno
predsjednitvo u predloenom sastavu.
Molim gospodu da zauzmu svoja mjesta. Nakon izbora Radnog
predsjednitva imamo jo obvezu izabrati i ostala radna tijela
Skuptine.
(lanovi Radnog predsjednitva zauzimaju svoja mjesta.)
Sada bismo preli na toku 1.b dnevnog reda a to je:

b) ZAPISNIAR

Dakako, da bi Skuptina mogla dalje uspjeno raditi, moramo
izabrati osobu koja e voditi zapisnik. Predlaem da slubeni zapisni-
ar bude g. Josip Hanj, debatni stenograf.
Unutarnje strane stenografskog zapisnika
148
- 24 -

Prelazimo na osmu toku dnevnog reda:

POTVRIVANJE NOVIH LANOVA IZVRNOG
ODBORA NK DINAMO.

Ja bih vas molio da verificiramo nove lanove Izvrnog odbora NK
Dinamo.
Ja se iskreno zahvaljujem g. Davoru Liviu iz Privredne banke
Zagreb koji vie ne moe obnaati dunost lana Izvrnog odbora, pa
nas je zamolio da ga zamijenimo.
Jednako tako, moramo zamijeniti i g. Zdravka Mamia u Izvrnom
odboru NK Dinamo jer je preuzeo odreene profesionalne dunosti u
NK Dinamo, kao izvrni dopredsjednik.
To znai da bismo na njihova mjesta morali izabrati druge osobe.
Prema tome, kao zamjenu predlaem da za lanove Izvrnog odbora
izaberemo:
- g. Mislava agara i
- g. Heinza Truskallera.
Prihvaamo li ove prijedloge? Tko je za? Ima li tko protiv? (Nitko
od nazonih ne die ruku.) Nema. Je li se netko suzdrao od
glasovanja? (Nitko od nazonih ne die ruku.) Nije. Konstatiram da
smo jednoglasno donijeli odluku o izboru g. Mislava agara i g.
Heinza Truskallera za nove lanove Izvrnog odbora NK Dinamo.
Kako ste mogli vidjeti, ova Skuptina je bila vrlo ekspeditivna,
operativna i ja vas sada pozivam na zajedniki domjenak. Takoer vas
pozivam da prisustvujete nogometnoj utakmici Dinamo Rijeka koja
e se odrati s poetkom u 16,30 sati na
- 25 -

naem stadionu. Nadam se da emo se poslije utakmice, nakon dobrog
rezultata, ponovno veseliti.
Dopustite mi da vam se jo jednom zahvalim na odazivu i
sudjelovanju u radu dananje Skuptine.
(Pljesak nazonih.)

Sjednica je zakljuena u 15,15 sati.

Zapisniar:

Josip Hanj
Josip Hanj,
debatni stenograf

Zavrne strane stenografskog zapisnika

7.2.2. Oblikovanje skraenog zapisnika

Skraeni zapisnik, za razliku od potpunog zapisnika sadri cjelokupni tijek nekog skupa, ali u
saetom obliku. Sadraj skraenog zapisnika je jezgrovit, a konstatacije, stavovi i zakljuci su precizno
formulirani. Skraeni zapisnik sastoji se od:
1. zaglavlja,
2. uvodnog dijela,
3. saetog tijeka sastanka razraenog po pojedinim tokama dnevnog reda (svaka toka sadri
saetak rasprave, prijedloge, te konstatacije, stavove i zakljuke),

149
4. zavrnog dijela.
Skraeni zapisnik piemo obino proredom, tj. rabimo opciju Line spacing - 1,
Prema nainu oblikovanja skraenih zapisnika razlikujemo:
europski oblik skraenog zapisnika i
ameriki oblik skraenog zapisnika.
Za ameriki oblik skraenog zapisnika nisu dani posebni primjeri jer se razlikuje od europskog
oblika jedino po tome to se osim zaglavlja i toaka dnevnog reda svi ostali dijelovi piu od 0-tog TAB-a.
S obzirom na nain isticanja zakljuaka, razlikujemo skraene zapisnike:
u kojima se tekst zakljuaka podcrtava i sastavni je dio ostalog teksta,
u kojima se rije zakljuak centrira, a sadraj zakljuaka se pie tako da se prije i poslije pisanja
tog sadraja naprave dva pritiska na tipku ENTER.
23

u kojima se sadraj zakljuaka istie tako da se pie od 6. TAB-a (sredina stranice) i odvaja s dva
pritiska na tipku ENTER nakon saetka rasprave sudionika u raspravi.

Zaglavlje skraenog zapisnika ima iste sastavne dijelove i oblikuje se na isti nain kao i zaglavlje
punog zapisnika.
Nakon to smo napisali zaglavlje, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i ponemo pisati uvodni
dio zapisnika. Napiemo rije ZAPISNIK, koju kasnije, pri obradi teksta centriramo (ikonica Center) i
spacioniramo (Z A P I S N I K) , a u redu ispod u zagradi naznaimo da je rije o skraenom zapisniku -
(skraeni). Napravimo dva pritiska na tipku ENTER i napiemo naznaku sastanka, naziv pravne osobe koja
sastanak organizira, nadnevak i mjesto odravanja sastanka.
Zatim nainimo dva pritiska na tipku ENTER i naznaimo poetak sastanka. Nakon toga uinimo
opet dva pritiska na tipku ENTER i napiemo rije ''Nazoni'', gdje emo koristiti opciju Bold (Nazoni).
Ako je rije o manjem skupu, ispiemo imena i prezimena svih nazonih. Ako je skupu nazoan velik broj
sudionika, obino se zapisniku priloi popis nazonih, to treba na ovom mjestu naznaiti. Nakon toga
napravimo dva pritiska na tipku ENTER i ispiemo rije Nenazoni, gdje emo opet koristiti opciju Bold,
(Nenazoni) te ispiemo imena i prezimena nenazonih, odnosno isprianih, a uz njihova imena i prezimena
navest emo i razlog izostanka. Iza toga slijede dva pritiska na tipku ENTER i rije Zapisniar, gdje emo
koristiti opciju Bold (Zapisniar) te ispiemo ime i prezime zapisniara. Zatim napravimo dva pritiska na
tipku ENTER, ispiemo rijei Sjednici predsjedava, gdje emo koristiti opciju Bold (Sjednici
predsjedava), ime i prezime, te dunost predsjedatelja skupa. Predsjedatelj predlae dnevni red (ako to
propusti uiniti, moramo ga na to upozoriti), te naziv "dnevni red" ispiemo verzalom ili malim slovima
(kojeg pri kasnijoj obradi teksta, centriramo rabei ikonicu Center). Npr:
Predsjedavatelj g. Neven Ban pozdravlja nazone, utvruje kvorum te predlae slijedei

DNEVNI RED:
ili
Dnevni red:
ili
d n e v n i r e d :

Prije i poslije njega napravimo dva pritiska na tipku ENTER, nakon ega redom piemo toke dnevnog reda
od 1. ili 2. TAB-a.
Kad smo napisali dio zapisnika koji se odnosi na tijek sastanka, napravimo dva pritiska na tipku
ENTER i piemo zavrni dio zapisnika.
Zavrni dio zapisnika sastoji se od naznake vremena zavretka sastanka, imena i prezimena
zapisniara i predsjedatelja, te eventualne naznake broja priloga.

NAZIV INSTITUCIJE
ILI TRGOVAKOG DRUTVA

23
Navedena podjela s obzirom na nain oblikovanja i nain isticanja zakljuaka vrijedi i za biljeku, te izdvadak iz
zapisnika.
150
Naziv tijela ili ime grada
-------------------------------------
.
.
.
Z A P I S N I K
(skraeni)
.
redni broj sjednice, naziv tijela i institucije ili trgovakog drutva, nadnevak odravanja sjednice,
mjesto odravanja sjednice
.
.
Naznaka vremena poetka sjednice.
.
Nazoni: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx*
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
Nenazoni: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
Zapisniar: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
Sjednici predsjedava: ime i prezime, dunost koju obnaa

.
.
Uvodni dio zapisnika xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
Konstatacija predsjedatelja da predlae sljedei
.
DNEVNI RED
.
1. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
2. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx,
3. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx,
4. xxxxxxxxx.
.
Konstatacija o usvajanju dnevnog reda.
.
.
1.
.
IME SUDIONIKA U RASPRAVI, sadraj rasprave xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
IME SUDIONIKA U RASPRAVI, sadraj rasprave xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxx.
Konstatacija o tome da se jednoglasno (ili veinom, odnosno odgovarajuim brojem glasova
za, protiv i suzdranih) prihvaa zakljuak (slijedi tekst zakljuka)xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
x
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.

.
2.

151
.
Konstatacija o tome da se jednoglasno (ili veinom, odnosno odgovarajuim brojem glasova
za, protiv i suzdranih) prihvaa zakljuak (slijedi tekst zakljuka)
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
3.
.
xxxxxxxxxxxxxxxx.
Konstatacija o tome da se jednoglasno (ili veinom, odnosno odgovarajuim brojem
glasova za, protiv i suzdranih) priprihvaa zakljuak (slijedi tekst zakljuka) xxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
4.
.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
Konstatacija o tome da se jednoglasno (ili veinom, odnosno odgovarajuim brojem
glasova za, protiv i suzdranih) prihvaa zakljuak (slijedi tekst zakljuka) xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
x
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
.
Konstatacija o zakljuivanju i vrijeme zakljuivanja sjednice.
.
.
Zapisniar Predsjedatelj
.
vlastoruni potpis vlastoruni potpis
.
.
.
Naznaka priloga

* drugi red i slijedei popisa imena i prezimena mogu se pisati i od TAB-a 0

Shema europskog oblika skraenog zapisnika u kojem se tekst zakljuka podcrtava i sastavni je dio ostalog teksta
152

Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje
Upravni odbor
--------------------------------

Z A P I S N I K
(skraeni)

sjednice Upravnog odbora HZMO-a, Zagreb, odrane 26. veljae 2006. godine u Zagrebu, Mihanovieva 3

Sjednica je poela u 11 sati.

Nazoni: Katarina Pavii, Ivan Hrak, Matija Ferenak, Neven Hatvali, Domagoj
Ivani, Mladen Kvesi, Sanja Klari, Damir alac, Kristijan Svalina,
Vjekoslava Pavii

Nenazoni: Sanela Gukov, Sven Ljubii, Mario Pavi, Barbara Hreti svi
opravdano

Zapisniarka: Kristina Novak

Sjednici predsjedava: Neven Ban, dipl. iur., predsjednik Upravnog odbora

Predsjedavatelj g. Neven Ban pozdravlja nazone, utvruje kvorum te predlae slijedei

DNEVNI RED

1. Verifikacija zapisnika s prethodne sjednice
Upravnog odbora,
2. Sklapanje ugovora s tvrtkom ''SENSO COMPUTERS''
o kupnji raunala,
3. Kupnja stolova za raunala,
4. Razno.

Dnevni red je jednoglasno prihvaen.

1.

Zapisniarka ga Kristina Novak proitala je zapisnik s prethodne sjednice Upravnog odbora,
odrane 16. sijenja 2005. godine. Zakljuuje se da u zapisniku nije nita dodano niti isputeno u odnosu na
toke dnevnog reda i zakljuke prethodne sjednice Upravnog odbora te se jednoglasno usvaja.

2.
G. Damir uti obrazloio je lanovima Upravnog odbora potrebu kupnje novih raunalnih sustava
od tvrtke ''Senso'' koja im nudi najpovoljnije uvjete. Kupnja bi prema planu promjene sustava trebala biti
realizirana u slijedea tri mjeseca.
Gosp. Ivan Hrak smatra da je s obzirom na cjelokupnu dotrajalost starih sustava ta kupnja prijeko
potrebna.
Nakon provedene rasprave zakljueno je da e se 1. oujka 2005. godine sklopiti ugovor o kupnji
raunalnih sustava ''COMPAQ Presario C700'' s tvrtkom SENSO COMPUTERS.

153

- 2 -

3.

Ga Sanja Klari, voditeljica informatikog odjela, upoznala je lanove Upravnog odbora s
dotrajalou namjetaja u odjelu, posebice stalaka na kojima stoje raunala. Smatra da je nabavka novih
raunala dobra prigoda da se kupe i novi, jednaki stalci za raunala. Proitala je nekoliko ponuda koje su,
kao katalozi i prospekti, poslani od trgovakih kua koje takve stolice prodaju.
G. Domagoj Ivani je u svojoj raspravi izrazio sumnju u mogunost nabavke stalaka, s obzirom na
znaajne financijske izdatke za kupnju velikog broja raunala 35 komada.
G. Matija Ferenak, voditelj raunovodstvenog odjela, je rekao da sredstva postoje, s obzirom da je
nabavka raunala i informatikog namjetaja ula u ovogodinji proraun.
Nakon provedene rasprave zakljueno je da se kupi 35 stolica za raunala, a kao najpovoljnija
trgovinska kua odreena je trgovina Mercatone.

4.

Ga Vjekoslava Pavii, predsjednica Nadzorne komisije za reviziju invalidskih mirovina, izvjeuje
nazone o novom planu za provoenje revizija. Budui da je postupak revizije po sadanjem planu dosta
neuinkovit i traje do nekoliko mjeseci, dolo je do potrebe stvaranja novoga, djelotvornijeg postupka.
G. Damir uti smatra da nije trenutak za promjenu dosadanjeg naina provoenja revizije, jer novi
postupak revizije zahtijeva dodatne radnje za koje sada nema mogunosti.
Nakon provedene rasprave zakljueno je da nee doi do promjene naina provoenja revizije
invalidskih mirovina, te je stari nain ostao pravovaljanim do daljnjega.

Sastanak je zavren u 13, 35 sati.


Kristina Novak Neven Ban

Kristina Novak Neven Ban, dipl. iur.

Primjer europskog oblika skraenog zapisnika u kojem se tekst zakljuka podcrtava i sastavni je dio
ostalog teksta
NAZIV INSTITUCIJE
ILI TRGOVAKOG DRUTVA
154
Naziv tijela ili ime grada
-------------------------------------
.
.
.
Z A P I S N I K
(skraeni)
.
redni broj sjednice, naziv tijela i institucije ili trgovakog drutva, nadnevak odravanja sjednice,
mjesto odravanja sjednice
.
.
Naznaka vremena poetka sjednice.
.
Nazoni: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx*
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
Nenazoni: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
Zapisniar: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
Sjednici predsjedava: ime i prezime, dunost koju obnaa

.
.
Uvodni dio zapisnika xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
x
Konstatacija predsjedatelja da predlae sljedei
.
DNEVNI RED
.
1. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
2. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx,
3. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx,
.
Konstatacija o usvajanju dnevnog reda.
.
.
1.
.
IME SUDIONIKA U RASPRAVI, sadraj rasprave xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxx.

ZAKLJUAK

Tekst sadraja zakljuka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
.
2.

155
.

ZAKLJUAK

.
3.
.
xxxxxxxxxxxxxxxx.

ZAKLJUAK

.
Konstatacija o zakljuivanju i vrijeme zakljuivanja sjednice.
.
.
.
vlastoruni potpis vlastoruni potpis
.
.
.
Naznaka privitaka

* drugi red i slijedei popisa imena i prezimena mogu se pisati i od 0-tog TAB-a.

Shema europskog oblika skraenog zapisnika u kojem se rije zakljuak centrira, a sadraj zakljuka se pie kao
novi odlomak.

OSNOVNA KOLA ''LAHORKA''
156
ZAGREB
Zagreb, Petrieva 117

Z A P I S N I K
sjednice Uiteljskog vijea kole, odrane 26. 5. 2006. god. u prostorijama kole s poetkom u 19 sati.

Nazoni: popis u privitku ovog zapisnika

Nenazoni: popis u privitku ovog zapisnika

Zapisniarka: Koraljka Maleti, prof.

Predsjedavajua: Lidija Pervan, prof. ravnateljica kole

Predsjedateljica, Lidija Pervan, prof., pozdravila je nazone, utvrdila kvorum i predloila slijedei

DNEVNI RED:

1. Verifikacija zapisnika od prole sjednice Uiteljsko vijea,
2. Dogaanja od prole sjednice Uiteljskog vijea,
3. Uspjeh i izostanci uenika svih razreda, pohvale i nagrade,
uenicima koji su sudjelovali u programu izvedenom prigodom
proslave Dana kole
4. Izvjea sa strunih usavravanja,
5. Razno.

Dnevni red je jednoglasno usvojen.

Ad 1.

Zapisniarka, Koraljka Maleti, prof. proitala je zapisnik s prole sjednice Nastavnikog vijea od
5. svibnja 2006. god.

ZAKLJUAK

Zakljuuje se da je zapisnik vjerodostojan, tj. da nita nije dodano ni isputeno u odnosu na tijek
sjednice te se jednoglasno usvaja.

Ad 2.

Ove godine Dan kole je odran 17. 5. ove godine. Ravnateljica, Lidija Pervan, prof. izvijestila je
nazone o zbivanjima vezanim za obiljeavaja Dana kolu. Proslava Dana kole je trebala biti 10. 5. ove
godine, a nije odrana na taj dan zbog loeg vremena, to je onemoguilo sportska natjecanja u dvoritu
kole. Zahvalila je svim djelatnicima zbog uspjeno provedenog programa za taj dan. Naroito se zahvalila
djelatnicima koji su pripremili uenike za sudjelovanje u izvedenom programu kao voditelji prigodnog
programa. Svojim entuzijazmom i trudom, uz sudjelovanje uenika podigli ovu manifestaciju na visoku
razinu.
Mirjana Petri, pof. izvjeuje da su u subotu, 20. 5. o. g. u posjeti nae kole bili su nastavnici i
grupa od dvadesetak uenika Osnovne kole Lekenik koje smo ugostili i s njima proveli cijeli dan to u koli,
to u obilasku naeg grada. Pozvali su nas i nae uenike da poetkom slijedee kolske godine, doemo u
prijateljski posjet Osnovnoj koli Lekenik i da im javimo do kraja ove kolske godine, kad dolazimo

ZAKLJUAK

157
S obzirom na izvrsne rezultate i postignua u pojedinanom natjecanju iz znanja uenika, portskom
natjecanju i kulturno zabavnom programu, zakljueno je da emo i dalje na ovaj nain obiljeavati Dan
kole. Treba raditi na usavravanju u svim navedenim podrujima na kojima bi kola kao cjelina i uenici
kao pojedinci bili uspjeni, te da treba iznai mogunost za vea materijalna sredstva radi nabave potrebnih
rekvizita za rad na pripremama i sportske treninge.
Dogovoreno je da e gupa profesora i uenika ii u prijateljski posjet Osnovnoj koli Lekenik krajem
9. mjeseca ove godine. Toan datum posjeta bit e naknadno utvren

Ad 3.

Pedagoginja kole Zrinjka Sovi, prof. proitala je izvjee o uspjehu uenika uenika nae kole,
kao i o nagradama i pohvalama dodijeljenim uenicima koji su sudjelovali u pripremi programa za proslavu
Dana kole i koji su postigli uspjene rezultate u natjecanju iz predmeta: hrvatski jezik, povijest i
matematika. Pohvale su dodjeljene i uenicima koji su postigli dobre rezultate pri raznim sportskim
natjecanjima. (izvjee u privitku ovog zapisnika).

ZAKLJUAK

lanovi Uiteljsko vijea jednoglasno su prihvatili izvjee, verificirali ga to se tie uspjeha,
nagrada i pohvala uenika koji su sudjelovali u obiljeavanju Dana kole.

Ad 4.

Ravnateljica kole izvijestila je nazone lanove Uiteljskog vijea da su neki profesori bili na
seminarima.
Uitelji niih razreda kole zavrile su 5. radionicu u okviru projekta UNICEF-a, pod nazivom
STOP nasilju u kolama
Prof. E. Luli bila je na Aktivu vjerouitelja grada.
Prof. B. Flajpan, O. Kati i L. Rado bile su na seminaru 3. ciklus o provedbi HNOS-a u
osnovnim kolama u Hrvatskoj
.
ZAKLJUAK

Zakljueno je da se izvjee o strunom usavravanju djelatnika kole, prihvaa u cijelosti. to prije
treba odrati radionicu u okviru projekta UNICEF-a STOP nasilju u kolama, za kolege viih razreda
kole.
Ad. 7.

Ravnateljica kole, Lidija Pervan, prof pripominje razrednicima razreda koji idu na maturalno
putovanje da sazovu roditeljske sastanke i dogovore se o svemu to je jo potrebno upoznati roditelje.

ZAKLJUAK

Zakljuuje se da e radzrednici razreda koji idu na maturalno putovanje sazvati zajedniki roditeljski
sastanak gdje e se raspravljati o zajednikim dijelovima putovanja, a poslije toga e odrani roditeljski
sastanci za svaki razred. Sastanak se treba odrati 5. lipnja ove godine.

Sjednica je zavrena u 20,15 sati

Zapisniarka: Ravnateljica

Koralja Maleti Lidija Pervan
______________________ ____________________
Koraljka Maleti, prof. Lidija Pervan, prof.
Primjer europskog oblika skraenog zapisnika u kojemu se rije zakljuak centrira, a sadraj zakljuka se pie kao
novi odlomak
NK DINAMO ZAGREB
S K U P T I N A

158

ZAPISNIK
(skraeni)
Skuptine NK Dinamo odrane u nedjelju, 9. studenoga 2005. godine,
u prostorijama NK Dinamo, Zagreb, Maksimirska 128

Nazoni:
popis nazonih prilae se ovom zapisniku i ini njegov sastavni dio.

Skuptini predsjedava:
ing. Mirko Bariic, predsjednik Radnog predsjednitva.

Zapisniar:
Josip Hanj, debatni stenograf

Sjednica je poela u 14,30 sati.

Predsjednik Izvrnog odbora NK Dinamo ing. Mirko Barii otvara sjednicu Skuptine, pozdravlja
nazone i eli im dobrodolicu.
Na prijedlog ing. Mirka Bariia nazoni su jednoglasno usvojili sljedei

D n e v n i r e d

1. Imenovanje radnih tijela Skuptine:
a) radno predsjednitvo,
b) zapisniar,
c) dva ovjerovitelja zapisnika,
d) verifikacijsko povjerenstvo,
2. Usvajanje zapisnika sa sjednice Skuptine NK Dinamo Zagreb
od 3. studenoga 2004. godine,
3. Izvjee o poslovanju NK Dinamo u razdoblju od 1. sijenja
2004. do 30. rujna 2004. godine sa aspekta:
a) financijskog,
b) portskog,
c) organizacijskog,
4. Izvjee Nadzornog odbora NK Dinamo,
5. Izmjene i dopune Statuta NK Dinamo,
6. Razrjeenje dosadanjeg Predsjednika Izvrnog odbora
NK Dinamo,
7. Izbor Predsjednika Izvrnog odbora NK Dinamo,
8. Potvrivanje novih lanova Izvrnog odbora NK Dinamo.

- 2 -

Ad 1. Imenovanje radnih tijela Skuptine:
a) radno predsjednitvo,

159
b) zapisniar,
c) dva ovjerovitelja zapisnika,
d) verifikacijsko povjerenstvo.

Zakljuci:
1. Jednoglasno je izabrano radno predsjednitvo Skuptine u sljedeem sastavu:
- ing. Mirko Barii,
- gospodin Marijan Hanekovi i
- gospodin Damir Vrbanovi.
2. Za zapisniara Skuptine jednoglasno je izabran gospodin Josip Hanj, debatni stenograf.
3. Za ovjerovitelje zapisnika jednoglasno su izabrani:
- gospodin Nikky Arthur Vuksan i
- gospoa Vesna Jurai.
4. Jednoglasno je izabrano Verifikacijsko povjerenstvo u sljedeem sastavu:
- gospodin Ivan Rotim,
- gospodin Damir Posilovi i
- gospodin Kreimir Mihka.
5. Jednoglasno je izabrana Izborna komisija u sljedeem sastavu:
- gospodin Zdravko Mami,
- gospodin Adolf Kour i
- gospodin Boidar iki.

Gospodin Ivica Rotim, predstavnik Verifikacijskog povjerenstva, izvijestio je nazone da je
Verifikacijsko povjerenstvo utvrdilo kako je sjednici Skuptine od 80 lanova nazono njih 59, to znai da
Skuptina ima kvorum te da moe donositi pravovaljane odluke.

Ad 2. Usvajanje zapisnika sa sjednice Skuptine NK Dinamo
Zagreb od 15. prosinca 2004. godine

Zakljuak:
1. Zapisnik Skuptine NK DINAMO od 3. studenoga 2002. godine jednoglasno je usvojen.
Citirani akt prilae se ovom skraenom zapisniku i ini njegov sastavni dio.

Ad 3. Izvjee o poslovanju NK Dinamo u razdoblju od 1. sijenja
2004. do 30. rujna 2004. godine sa aspekta:
a) financijskog,
b) portskog,
c) organizacijskog.

Ing. Mirko Barii izvijestio je nazone o poslovanju NK Dinamo u razdoblju od 1. sijenja 2004.
do 30. rujna 2004. godine.
Gospodin Zdravko Mami istaknuo je ogromne napore koji su injeni u proteklih godinu dana u
NK Dinamo s ciljem stabilizacije kluba. Istie kako je NK Dinamo veliko ime, ime koje predstavlja veliku
tradiciju, a klub kao i svaki drugi ima svojih uspona i padova.
U razdoblju izmeu dvije godine, NK Dinamo ostvario je sjajne portske rezultate, kako u zemlji,
tako i u svijetu. Istovremeno, podsjea gospodin Mami, NK Dinamo je ostao bez velikog broja igraa i
dotadanjeg trenera, te prolazio kroz fazu stvaranja nove momadi koju je vodio novi trener. Podsjea
nazone da se momad NK Dinamo u ovom trenutku sastoji preteito od vrlo mladih igraa.

- 3 -

Takoer podsjea da je NK Dinamo u trenutku izbora lanova Skuptine bio financijski u velikoj
dubiozi, s blokiranim raunima, a danas je NK Dinamo jedini klub u Hrvatskoj koji djeluje sukladno
160
zakonskim propisima. Upozorava da e svi klubovi u Republici Hrvatskoj, koji se ele ustrojiti prema
pozitivnim zakonskim propisima morati proi isti put transformacije kao i NK Dinamo.
Ing. Mirko Barii zavrno istie kako NK Dinamo mora jo dodatno poraditi na aktivnostima
vezanima uz marketing i odnose s javnou, onako kako to rade slini klubovi u drugim zemljama svijeta.

Zakljuak:
1. Jednoglasno je usvojeno Izvjee o poslovanju NK Dinamo u razdoblju od 1. sijenja 2003. do 30.
rujna 2003. godine sa aspekta financijskog, portskog i organizacijskog.

Ad 4. Izvjee Nadzornog odbora NK DINAMO.

Gospodin Stjepan Brolich, predsjednik Nadzornog odbora, podnio je izvjee Nadzornog odbora s
konstatacijom da je NK Dinamo u razdoblju od devet mjeseci 2004. godine poslovao pozitivno i u skladu s
poslovnom politikom.

Zakljuak:
1. Jednoglasno se usvaja Izvjee Nadzornog odbora NK Dinamo.

Ad 5. Izmjene i dopune Statuta NK DINAMO

Gospodin Marijan Hanekovi obrazloio je predloene Izmjene i dopune Statuta NK DINAMO.

Zakljuak:
1. Izmjene i dopune Statuta NK DINAMO jednoglasno su usvojene.
Citirani akt prilae se ovom skraenom zapisniku i ini njegov sastavni dio.

Ad 6. Razrjeenje dosadanjeg Predsjednika Izvrnog odbora NK Dinamo

Dr. sc. Marijan Hanekovi obrazloio je potrebu donoenja odluke o razrjeenju dosadanjeg
Predsjednika Izvrnog odbora NK Dinamo, ing. Mirka Bariia.

Zakljuak:
1. Jednoglasno je donesena odluka o razrjeenju ing. Mirka Bariia, dosadanjeg Predsjednika
Izvrnog odbora NK Dinamo.

Ad 7. Izbor Predsjednika Izvrnog odbora NK Dinamo

Dr. sc. Marijan Hanekovi predloio je da se za novog Predsjednika Izvrnog odbora NK Dinamo
u sljedeem mandatnom razdoblju izabere ing. Mirka Bariia. Nadalje, predloio je, s obzirom da nema
drugih kandidata, da se izbori za Predsjednika Izvrnog odbora NK Dinamo obave javnim glasovanjem.

Zakljuci:
1. Jednoglasno je donesena odluka o biranju Predsjednika Izvrnog odbora NK Dinamo u sljedeem
mandatnom razdoblju javnim glasovanjem.
2. Za Predsjednika Izvrnog odbora NK Dinamo u sljedeem mandatnom razdoblju jednoglasno je
izabran ing. Mirko Barii.

- 4 -

161
Ing. Mirko Barii zahvalio se nazonima na ukazanom povjerenju, s obvezom da e se potruditi da
ne iznevjeri oekivanja onih koji su ga izabrali.
Upozorio je nazone da e u sljedee etiri godine trebati obaviti niz znaajnih zadataka. Prije svega,
istaknuo je ing. Barii, osjea se kao otac jedne velike obitelji koja se zove NK Dinamo i eli da klub
postane respektabilna snaga na europskoj sceni. Smatra da e NK Dinamo u okviru Hrvatske uvijek biti u
vrhu, ali za klub poput NK Dinama to nije dovoljno.
Nadalje, ing. Barii upozorava da nee dopustiti da NK Dinamo postane imbenik koji stvara
probleme, ni na nacionalnom, niti na internacionalnom planu. NK Dinamo borit e se za fair odnose u
hrvatskom portu i u tome e traiti potporu Hrvatskog nogometnog saveza.
Ing. Barii podsjea da je uinjeno mnogo napora kako bi se provele aktivnosti oko zavretka
stadiona. U tom smislu posebno zahvaljuje gospodinu Ladislavu Preigalu, lanu Izvrnog odbora NK
Dinama i Poglavarstvu Grada Zagreba.
Na kraju svog izlaganja ing. Barii je pledirao za podizanje razine kvalitete odnosa izmeu NK
Dinamo i predstavnika medija jer smatra da jedni bez drugih ne mogu, te da je rije o dva imbenika koji
trebaju iskazivati meusobno potovanje i uzajamno razumijevanje.

Ad 8. Potvrivanje novih lanova Izvrnog odbora NK Dinamo

Ing. Mirko Barii upoznao je nazone s injenicom da dosadanji lan Izvrnog odbora NK
Dinamo, g. Davor Livi iz Privredne banke Zagreb ne moe vie obnaati tu dunost, jednako kao i g.
Zdravko Mami, koji se prihvatio profesionalnih obveza unutar NK Dinamo. Predloio je da se umjesto
spomenute gospode za lanove Izvrnog odbora izaberu g. Mislav agar i g. Heinz Truskaller.

Zakljuak:
1. Jednoglasno je donesena odluka o izboru g. Mislava agara i g. Heinza Truskallera za lanove
Izvrnog odbora NK Dinamo.

Na kraju se ing. Mirko Barii zahvalio svima nazonima na odazivu i sudjelovanju u radu
Skuptine NK DINAMO.

Sjednica je zakljuena u 11,30 sati.

Ovaj skraeni zapisnik izraen je na temelju stenografskog zapisnika koji je voen na samoj sjednici,
koji mu se prilae i ini njegov sastavni dio.

Zapisniar: Predsjednik Radnog predsjednitva
Skuptine NK DINAMO
Josip Hanj, debatni stenograf, s. r.
ing. Mirko Barii, s. r.

Ovjerovitelji zapisnika:

1. Nikky Arthur Vuksan, s. r.

1. Vesna Jurai, s. r.

Primjer skraenog zapisnika u kojemu se toke dnevnog reda u cijelosti citiraju i istiu podcrtavanjem, to je
praktino za dulje skraene zapisnike radi preglednosti
Zadatak:
Oblikujte skraene zapisnike i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru u jednom od nauenih oblika
na temelju sljedeih primjera (napomena: pojedini dijelovi skraenih zapisnika odijeljeni su dvjema kosim
crtama, a redci unutar dijelova skraenog zapisnika, odnosno odlomci unutar sadraja, odijeljeni su jednom
kosom crtom):
162

1.
H.D.M. d. o. o. / Upravni odbor // Zapisnik / (skraeni) / 3. sjednice Upravnog odbora poduzea H.D.M., odrane 2.
travnja 2006. u prostorijama trgovakog drutva u Zagrebu, Dobrie Cesaria 21 // sjednica je poela u 13,00 sati. //
Nazoni: popis nazonih priloen je zapisniku // Nenazoni: Josip Pavkovi - na putu i Ante Rom - na godinjem odmoru
// Zapisniarka: Irena Slunjski // Predsjednik Upravnog odbora g. Zlatko Horvat pozdravlja nazone, utvruje kvorum, te
predlae sljedei // dnevni red / 1. Potvrivanje zakljuaka zapisnika druge sjednice Upravnog odbora / 2. Odabir no-vog
poslovnog partnera, kupnja proizvoda i njegovo plasiranje na tritu / 3. Plan godinjih odmora. // Dnevni red je
prihvaen. // Ad 1. / Zapisniar, gica Slunjski, proitala je zapisnik druge sjednice Upravnog odbora. / Zakljuak /
Zapisnik druge sjednice Upravnog odbora jednoglasno je prihvaen. / Ad 2. / Predsjedatelj, g. Zlatko Horvat, iznio je na
sjednici problem odabira poslovnog partnera izmeu trgovakih drutava Gregurek, Re-ex i Dietpharm. / Napomenuo je
da odabir poslovnog partnera za sobom povlai i pitanje kupnje najnunijih novih proizvoda. / Ga Jasminka Balen
predloila je da se kupe proizvodi trgovakog drutva Re-ex zbog nedostataka kozmetikih preparata kako u trgovakom
drutvu, tako i na tritu. Preparati Re-ex trgovakog drutva poboljali bi suradnju s ovim poslovnim partnerom, a time i
razvoj daljnje suradnje s Plivom glede potranje kemijskih preparata za njegu tijela. / G. Davor Be-ni predlae kupnju
"Anekcim" proizvoda tvrtke Dietpharm zbog svrhovitosti preparata, a i zbog poznatog, traenog imena Dietpharm.
Kupnjom tog proizvoda proirilo bi se domae trite stranih proizvoda, a poveala bi se potranja samom injenicom da
bi se proizvodi Dietpharm mogli kupiti i izvan ljekarni. / Zakljuak / Zakljueno je da e se kupiti proizvod "Anekcim" tvrtke
Dietpharm kao najpovoljnija ponuda. Meutim, kako smatraju nai strunjaci da bi se kup-njom kozmetikih proizvoda
trgovakog drutva Re-ex jo vie poveali poslovni kontakti trgovakog drutva H.D.M. na domaem, a moda i na
stranom tritu, odlueno je da se kupe proizvodi trgovakog drutva Re-ex i proizvod "Anekcim" tvrtke Dietpharm. Time
je izvren i odabir buduih poslovnih partnera: Dietpharm i Re-ex. / Ad 3. Kako e se uskoro poeti izraivati plan
godinjih odmora za djelatnike H.D.M., trebali bi odjeli i slube izraditi svoje planove godinjih odmora, dostaviti ih
kadrovskoj slubi koja e izraditi plan godinjih odmora za cjelokupno trgovako drutvo. / Zakljuak / Zakljueno je da
svi odjeli i slube trebaju dostaviti prijedloge i planove godinjih odmora za svoje djelatnike do 31. svibnja o. g. da bi se
pristupilo izradi plana godinjih odmora cjelokupnog trgovakog drutva // Sastanak je zavren u 15,00 sati. //
Zapisniarka / Irena Slunjski // Predsjedatelj / Zlatko Horvat // Privitak: / popis nazonih //

2.
GHETALDUS ZAGREB / Komercijalna sluba // ZAPISNIK / (skraeni) // 4. sjednice Komercijalnog odbora trgovakog
drutva Ghetaldus, Zagreb, odrane 1. lipnja 2006. godine u Getaldievoj ulici 5, soba za sastanke // Poetak u 17 sati. //
Nazoni: Josip Mesari, Ivan ipek, Franjo ajbl, Zvonimir Kratofil, Marija Ivankovi, Ana Ferina, Katica Kneevi //
Nenazoni: Dubravka Jurii, Ivan op i Ana Buri (bolest) // Zapisniar: Lidija ari // Sjednici predsjedava: Josip
Mesari, rukovoditelj Komercijalne slube // Predsjedatelj g. JOSIP MESARI pozdravlja nazone, utvruje kvorum, te
predlae sljedei // DNEVNI RED / 1. Ostvarivanje zakljuka 3. sjednice Komercijalne slube / 2. Izvozni poslovi
trgovakog drutva Ghetaldus / 3. Razliito // Dnevni red je prihvaen. // 1. / Predsjedatelj g. JOSIP MESARI izjavio je
da su zakljuci 3. sjednice Komercijalne slube ostvareni. // Zakljueno je da u zapisniku nije nita dodano niti isputeno
u odnosu na zakljuke prethodne sjednice te se kao takav jednoglasno usvaja. // 2. / G. IVAN IPEK, direktor, izjavljuje
da se izvozni poslovi s Republikom Maarskom odvijaju po zacrtanom planu. / GA ANA FERINA i g. FRANJO AJBL
iznose da se proizvodnja okvira i naoala za izvoz u Republiku Maarsku realizira u dogovorenom roku. // Zakljueno je
da se izvozni poslovi s Republikom Maarskom odvijaju na obostrano zadovoljstvo u predvienom vremenskom roku, a
naplata je izvrena u odreeno vrijeme. // 3. / G. ZVONIMIR KRATOFIL predlae da se za poboljanje proizvodnje
metalnih okvira i naoala kupi nova modernija lemilica za lemljenje okvira i naoala. // Jednoglasno je prihvaen prijedlog
g. Zvonimira Kratofila da se za unapreenje proizvodnje kupi aparat za lemljenje kojim bi se postizala bolja kvaliteta
proizvoda i krai rok otpreme. Realizacija tog prijedloga predvia se do 1. listopada 2005. // Sastanak je zavren u 19
sati. // Zapisniar / Lidija ari // Predsjedatelj / Josip Mesari //

3.
Elka - Zagreb / Upravni odbor // Zapisnik // 5. sjednice Upravnog odbora Elke, tvornice elektrinih kabela, Zagreb, itnjak
bb, odrane 24. svibnja 2006. u dvorani za sastanke broj 2 // Sjednica je zapoela u 12 sati. // Nazoni: Stanislav
Vodopija, Jelena Ljubii, Ivana Turina, Renata Jeli, Miroslav Vrbani, kao lanovi Upravnog odbora i 17 lanova
Odbora za vanjsku trgovinu (popis u prilogu zapisniku) // Nenazoni: Emil Mandi, Katica Ferenak, Ivan Hrdelja i Drago
Kucelj // Zapisniar: Vesna Kati // Sjednici predsjedava: Ivanka Mati, predsjednica Upravnog odbora // Predsjednica
Upravnog odbora, ga Ivanka Mati, pozdravlja prisutne, utvruje kvorum i predlae sljedei / dnevni red / 1.
Potvrivanje zakljuaka 4. sjednice Upravnog odbora / 2. Razmatranje mogunosti plasiranja novih proizvoda na
unutarnje i vanjsko trite / 3. / Plan godinjih odmora // Dnevni red je jednoglasno prihvaen. // 1. / Zapisniar, ga
Vesna Kati, proitala je zakljuke 4. sjednice Upravnog odbora koja je odrana 21. travnja 2005. / Zakljuci 4. sjednice
Upravnog odbora jednoglasno su prihvaeni. / 2. / G. Miroslav Vrbani je predloio da se odvoje sredstva za promidbu
na vanjskom tritu kako bi se potakla zainteresiranost inozemnih kupaca. U tu svrhu predlae izradu kataloga na

163
engleskom, njemakom i francuskom jeziku pomou kojih bi se prezentirali proizvodi. / Ga Jelena Ljubii se slae s
prijedlogom i upozorava na urnu izradu takvih kataloga. Takoer predlae izradu kataloga na hrvatskom jeziku za
potrebe unutarnje trgovine. / Zakljueno je da treba to bre ostvariti izradu kataloga kako bi se poveala poslovna
uspjenost tvornice i kako bi se omoguila bolja prihvaenost medu inozemnim kupcima. // Sastanak je zavren u 14 sati.
// Zapisniar / Vesna Kati // Predsjedatelj / Ivanka Mati //

7.2.3. Oblikovanje biljeke

Biljeka je najkrai zapisnik o nekom skupu. Kao i svaki zapisnik, sastoji se od zaglavlja,
uvodnog dijela, saetog tijeka sastanka i zavrnog dijela, a u saetku tijeka sastanka navode se samo
konstatacije, stavovi i zakljuci prihvaeni o pojedinoj toki dnevnog reda.
Za oblikovanje biljeke vrijede ista pravila kao i za oblikovanje skraenog zapisnika.

Zadaci:
Oblikujte biljeke i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru u jednom od moguih oblika na temelju
sljedeih primjera (napomena: pojedini dijelovi biljeke odijeljeni su dvjema kosim crtama, a redci unutar
dijelova biljeke, odnosno odlomci unutar sadraja, odijeljeni su jednom kosom crtom):

1.
H.D.M. d. o. o. / Upravni odbor // Biljeka / 3. sjednice Upravnog odbora trgovakog drutva H.D.M., odrane 2. travnja
2006. u prostorijama trgovakog drutva u Zagrebu, Dobrie Cesaria 21. // Sjednica je poela u 13,00 sati. // Nazoni:
popis nazonih priloen je zapisniku // Nenazoni: Josip Novakovi - na putu i Ante Rom - na godinjem odmoru //
Zapisniarka: Irena Slunjski // Predsjednik Upravnog odbora, g. Zlatko Horvat, pozdravlja nazone, utvruje kvorum, te
predlae sljedei // dnevni red / 1. Potvrivanje zakljuaka zapisnika druge sjednice Upravnog odbora / 2. Odabir novog
poslovnog partnera, kupnja proizvoda i njihovo plasiranje na tritu / 3. Plan godinjih odmora. // Dnevni red je
jednoglasno prihvaen. // Ad 1. / Zakljuak / Zapisnik druge sjednice Upravnog odbora jednoglasno je prihvaen. / Ad 2. /
Zakljuak / Zakljueno je da e se kao najpovoljnija ponuda kupiti proizvod "Anekcim" tvrtke Dietpharm. Meutim, kako
smatraju nai strunjaci da bi se kupnjom kozmetikih proizvoda trgovakog drutva Re-ex jo vie poveali poslovni
kontakti trgovakog drutva H.D.M. na domaem, a moda i na stranom tritu, odlueno je da se kupe proizvodi
trgovakog drutva Re-ex i proizvod "Anekcim" tvrtke Dietpharm. / Time je izvren i odabir buduih poslovnih partnera:
Dietpharm i Re-ex. / Ad 3. / Zakljuak / Zakljueno je da svi odjeli i slube trebaju dostaviti prijedloge i planove godinjih
odmora za svoje djelatnike do 31. svibnja o. g. da bi se pristupilo izradi plana godinjih odmora cjelokupnog trgovakog
drutva. // Sastanak je zavren u 15,00 sati. // Zapisniarka / Irena Slunjski // Predsjedatelj / Zlatko Horvat // Privitak: /
popis nazonih //

2.
Elka - Zagreb / Upravni odbor // Biljeka // 5. sjednice Upravnog odbora Elke, tvornice elektrinih kabela, Zagreb, itnjak
bb, odrane 26. svibnja 2006. u dvorani za sastanke broj 2 // Sjednica je zapoela u 12 sati. // Nazoni: Stanislav Vodo-
pija, Jelena Ljubii, Ivana Turina, Renata Jeli, Miroslav Vrbani, kao lanovi Upravnog odbora i 17 lanova Odbora za
vanjsku trgovinu (popis u privitku zapisniku) // Nenazoni: Emil Mandi, Katica Ferenak, Ivan Hrdelja i Drago Kucelj //
Zapisniar: Vesna Kati // Sjednici predsjedava: Ivanka Mati, predsjednica Upravnog odbora // Predsjednica Upravnog
odbora, ga Ivanka Mati, pozdravlja prisutne, utvruje kvorum i predlae sljedei / dnevni red / 1. Potvrivanje zaklju-
aka 4. sjednice Upravnog odbora / 2. Razmatranje mogunosti plasiranja novih proizvoda na unutarnje i vanjsko trite
/ Kupnja linije za proizvodnju optikih kabela. // Dnevni red je jednoglasno prihvaen. // 1. / Zakljuak / Zakljuci 4.
sjednice Upravnog odbora jednoglasno su prihvaeni. / 2. / Zakljuak / Zaduuje se Sluba za odnose s javnou da
pristupi izradi kataloga proizvoda na engleskom i arapskom jeziku kako bi se poslovnom partneru iz Saudijske Arabije
omoguilo kvalitetnije prezentiranje Elkinih proizvoda na tom tritu. // 3. Zakljuak / Zaduuje se Odjel nabave da u ro-ku
od 30 dana izradi natjeajnu dokumentaciju za prikupljanje ponuda od potencijalnog dobavljaa linije za proizvodnju
optikih kablova. // Sastanak je zavren u 14 sati. // Zapisniar / Vesna Kati // Predsjedatelj / Ivanka Mati //

KRA - ZAGREB
Upravni odbor
------------------------

B I L J E K A
164

sa sjednice Upravnog odbora "KRA" d.d. Zagreb, odrane 20. veljae 2004. u Zagrebu, Maksimirska 130.

Sjednica je poela u 14 sati.

Nazoni: Davor Juri, Marijan Dukari, Vjekoslav Mari, Mladen Feri, Damir Pavii, Dragica
Ivandija, Sanjin Hrak, Neven Turina, Marijan Peri, Marijan Ferenak i Ivica Hrak

Nenazoni: Blaenka Kovai, Stjepan Mati, Davor Cik, Fanika Pavlekovi - svi opravdano

Zapisniarka: Blaenka Kanjski

Sjednici predsjedava: Sanjin Hrak, predsjednik Upravnog odbora

Predsjedatelj g. SANJIN HRAK pozdravlja nazone, utvrduje kvorum, te predlae sljedei

d n e v n i r e d :

1. Verifikacija zapisnika s prethodne sjednice
Upravnog odbora,
2. Prijedlog za proizvodnju nove vrste keksa,
3. Kupnja stroja za proizvodnju bombona "Mentol".

Dnevni red je jednoglasno prihvaen.

1.

Zakljuuje se da u zapisniku nije nita dodano niti isputeno u odnosu na toke dnevnog reda i
zakljuke prethodne sjednice Upravnog odbora, te se kao takav jednoglasno usvaja.

2.

Zakljueno je da se 1. 6. ove godine pone proizvoditi nova vrsta keksa pod nazivom "IKA" prema
priloenom elaboratu.

3.
Zakljueno je da se kupi novi stroj za proizvodnju bombona. Zaduuje se ing. I. Hraka da poalje
upite na adrese nekoliko proizvoaa takvih strojeva i pronae najpovoljnijega. G. Hrak e o tome izvijestiti
lanove Upravnog odbora na sjednici koja e biti odrana za dva mjeseca.

Sastanak je zavren u 15,30.


Blaenka Kanjski Sanjin Hrak

Blaenka Kanjski Sanjin Hrak, dipl. in.

Primjer europskog oblika biljeke
7.2.4. Oblikovanje izvatka iz zapisnika

U pojedinim sluajevima potrebno je nainiti izvadak iz zapisnika. To je dokument koji sadri sve
sastavne dijelove kao i skraeni zapisnik, ali se u njemu, za razliku od skraenog zapisnika, od sadraja
navodi samo jedna toka dnevnog reda, a ostalo se izbacuje kao nepotrebno to se i naznauje u tekstu

165
izvoda. Pri tome je vano u gornjem desnom kutu verzalom ispisati rije IZVADAK kako bismo naznaili da
je rije o izvatku iz zapisnika.
Za oblikovanje izvadaka iz zapisnika vrijede ista pravila kao i za oblikovanje skraenog zapisnika.

Zadaci:
Oblikujte izvatke iz zapisnika i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru u jednom od moguih
oblika na temelju sljedeih primjera (napomena: pojedini dijelovi izvatka iz zapisnika odijeljeni su dvjema
kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova izvatka iz zapisnika, odnosno odlomci unutar sadraja,
odijeljeni su jednom kosom crtom):

1.
H.D.M. d. o. o. / Upravni odbor // Izvadak // Zapisnik / (skraeni) // 3. sjednice Upravnog odbora trgovakog drutva
H.D.M., odrane 2. lipnja 2006. u prostorijama trgovakog drutva u Zagrebu, Dobrie Cesaria 21. // Sjednica je poela
u 13,00 sati. // Nazoni: popis nazonih priloen je zapisniku // Nenazoni: Josip Pavkovi - na putu i Ante Rom - na
godinjem odmoru // Zapisniarka: Irena Slunjski // Predsjednik Upravnog odbora, g. Zlatko Horvat, pozdravlja nazone,
utvruje kvorum, te predlae sljedei // dnevni red / 1. Potvrivanje zakljuaka zapisnika druge sjednice Upravnog odbora
/ 2. Odabir novog poslovnog partnera, kupnja proizvoda i njegovo plasiranje na tritu / 3. Organizacija ljetovanja. //
Dnevni red je prihvaen. // Izostavljeno kao nepotrebno / Ad 2. / Predsjedatelj, g. Zlatko Horvat, iznio je na sjednici
problem odabira novog poslovnog partnera izmeu trgovakog drutva Gregurek, Re-ex i Dietpharm. / Pripomenuo je da
odabir poslovnog partnera za sobom povlai i pitanje kupnje najnunijih novih proizvoda. / Ga Jasminka Balen
predloila je da se kupe proizvodi trgovakog drutva Re-ex zbog nedostataka kozmetikih preparata kako u trgovakom
drutvu , tako i na tritu. Preparati Re-ex trgovakog drutva poboljali bi suradnju s trgovakim drutvom Re-ex, a i
razvoj daljnje suradnje s Plivom glede potranje kemijskih preparata za njegu tijela. / G. Davor Beni predlae kupnju
"Anekcim" proizvoda, tvrtke Dietpharm zbog svrhovitosti preparata, a i zbog poznatog, traenog imena Dietpharm.
Kupnjom tog proizvoda proirilo bi se domae trite stranih proizvoda, a poveala bi se potranja samom injenicom da
bi se proizvodi Dietpharm mogli kupiti i izvan ljekarni. / Zakljuak / Zakljueno je da bi se vie isplatilo kupiti proizvod
"Anekcim" tvrtke Dietpharm, meutim, kupnjom kozmetikih proizvoda trgovakog drutva Re-ex poveao bi se razvoj
proizvodnje trgovakog drutva H.D.M. na domaem, a moda i na stranom tritu. / Odlueno je da se kupe proizvodi
trgovakog drutva Re-ex i proizvod "Anekcim" tvrtke Dietpharm. / Time je izvren i odabir buduih poslovnih partnera:
Dietpharm i Re-ex. / Ostalo izostavljeno kao nepotrebno // Sastanak je zavren u 15,00 sati. // Zapisniarka / Irena
Slunjski // Predsjedatelj / Zlatko Horvat // Privitak: / popis nazonih // 15. rujna 1995. // Vjerodostojnost izvatka iz
zapisnika ovjerava / Ervin oban //

2.
Elka - Zagreb / Upravni odbor // Izvadak / Zapisnika / (skraeni) // 5. sjednice Upravnog odbora Elke, tvornice elektrinih
kabela, Zagreb, itnjak bb, odrane 23. svibnja 2006. u dvorani za sastanke broj 2 // Sjednica je zapoela u 12 sati. //
Nazoni: Stanislav Vodopija, Jelena Ljubii, Ivana Turina, Renata Jeli, Miroslav Vrbani, kao lanovi Upravnog odbora
i 17 lanova Odbora za vanjsku trgovinu (popis u prilogu zapisniku) // Nenazoni: Emil Mandi, Katica Ferenak, Ivan
Hrdelja i Drago Kucelj // Zapisniarka: Vesna Kati // Sjednici predsjedava: Ivanka Mati, predsjednica Upravnog odbora
// Predsjednica Upravnog odbora, ga Ivanka Mati, pozdravlja prisutne, utvruje kvorum i predlae slijedei / dnevni red
/ 1. Potvrivanje zakljuaka 4. sjednice Upravnog odbora / 2. Razmatranje mogunosti plasiranja novih proizvoda na
unutarnje i vanjsko trite // Dnevni red je jednoglasno prihvaen. // Ostalo izostavljeno kao nepotrebno / 2. / G. Miroslav
Vrbani je predloio da se odvoje sredstva za promidbu na vanjskom tritu kako bi se potakla zainteresiranost
inozemnih kupaca. U tu svrhu predlae izradu kataloga na engleskom, njemakom i francuskom jeziku pomou kojih bi
se prezentirali proizvodi. / Ga Jelena Ljubii se slae s prijedlogom i upozorava na urnu izradu takvih kataloga.
Takoer predlae izradu kataloga na hrvatskom jeziku za potrebe unutarnje trgovine. / Zakljueno je da e se to bre
izraditi katalog kako bi se poveala poslovna uspjenost tvornice i kako bi se omoguila bolja prihvaenost medu
inozemnim kupcima. // Sastanak je zavren u 14 sati. // Zapisniarka / Vesna Kati // Predsjedatelj / Ivanka Mati // 15.
lipnja 2005. // Vjerodostojnost izvatka iz zapisnika ovjerava / Jurica Marti //

OSNOVNA KOLA ''LAHORKA''
ZAGREB
ZAGREB, Petrieva 117
IZVADAK

Z A P I S N I K
166

sa sjednice Nastavnikog vijea kole, odrane 26. svibnja 2006. god. u prostorijama kole s
poetkom u 19 sati.

Nazoni: popis u privitku ovog zapisnika

Nenazoni: popis u privitku ovog zapisnika

Zapisniarka: Koraljka Maleti, prof.

Predsjedateljica: Lidija Pervan, prof. ravnateljica kole

Predsjedateljica Lidija Pervan, prof. pozdravila je nazone, utvrdila kvorum i predloila
slijedei

d n e v n i r e d :

1. Verifikacija zapisnika od prole sjednice Uiteljskog vijea,
2. Dogaaji od prole sjednice Uiteljskog vijea,
3. Uspjeh i izostanci uenika svih razreda, pohvale i nagrade
uenicima koji su sudjelovali u programu izvedenom
prigodom proslave Dana kole
4. Izvjea sa strunih usavravanja,
5. Razno

Dnevni red je jednoglasno usvojen.

Isputeno kao nepotrebno.

Ad 4.

Ravnateljica kole izvijestila je nazone lanove Uiteljskog vijea da su neki profesori bili
na seminarima.
Uitelji niih razreda kole zavrile su 5. radionicu u okviru projekta UNICEF-a, pod
nazivom STOP nasilju u kolama
Prof. E. Luli bila je na Aktivu vjerouitelja grada.
Prof. B. Flajpan, O. Kati i L. Rado bile su na seminaru 3. ciklus o provedbi HNOS-a u
osnovnim kolama u Hrvatskoj
.

ZAKLJUAK

Zakljueno je da se izvjee o strunom usavravanju djelatnika kole, prihvaa u cijelosti.
to prije treba odrati radionicu u okviru prijekta UNICEF-a STOP nasilju u kolama, za kolege
viih razreda kole.

Ostalo isputeno kao nepotrebno.

167

Sjednica je zavrena u 20,15 sati

Zapisniarka: Ravnateljica

Koraljka, Maletic, prof Lidija Pervan, prof

Koraljka Maleti, prof. Lidija Pervan, profl.

Vjerodostojnost izvatka iz zapisnika ovjerava

7. rujna 2006. Ivanka Marinkovi, prof.

Primjer izvatka iz zapisnika
GHETALDUS - ZAGREB IZVADAK
Komercijalni odjel
----------------------------------

Z A P I S N I K
(skraeni)
168

4. sjednice Komercijalnog odbora trgovakog drutva "Ghetaldus", Zagreb, odrane 1.
lipnja 2006. godine u Getaldievoj ulici 5, u sobi za sastanke.

Poetak u 17 sati.

Nazoni: Josip Mesari, Ivan ipek, Franjo ajbl, Zvonimir Kratofil, Marija Ivankovi,
Ana Ferina, Katica Kneevi

Nenazoni: Dubravka Jurii, Ivan op i Ana Buri (bolest)

Zapisniar: Marija Karlovi

Sjednici predsjedava: Josip Mesari

Predsjedatelj g. JOSIP MESARI pozdravlja nazone, utvruje kvorum, te predlae
sljedei

DNEVNI RED

1. Ostvarivanje zakljuka 3. sjednice Komercijalnog odjela,
2. Izvozni poslovi trgovakog drutva "Ghetaldus",
3. Razno.

Dnevni red je prihvaen.

Ostalo izostavljeno kao nepotrebno.

2.

G. IVAN IPEK, direktor, izjavljuje da se izvozni poslovi s Republikom Maarskom
odvijaju po zacrtanom planu. Kao problem istaknuo je povremene probleme s
nedostatkom likvidnih sredstava za praenje proizvodnje.
Ga KATICA KNEEVI upoznaje nazone s financijskim pokazateljima poslovanja
s Republikom Maarskom. Upozorava da bi problemi s likvidnou mogli ugroziti ovaj
posao s obzirom da bi moglo doi do kanjenja u proizvodnji, pa samim time i u isporuci
gotovih proizvoda.
Ga ANA FERINA i g. FRANJO AJBL iznose da se proizvodnja okvira i naoala
za izvoz u Republiku Maarsku za sada realizira u dogovorenom roku, ali izraavaju
bojazan to e biti u skorijoj budunosti ako se problem praenja tekue proizvodnje
uskoro ne rijei.
Gica MARIJA IVANKOVI upozorila je na dobru dinamiku i stupanj naplate svih
izvoznih poslova s Republikom Maarskom, te istaknula koliko je to pridonijelo
kvalitetnijem pozicioniranju Ghetaldusa na tritu.
G. ZVONIMIR KRATOFIL istakao je nunost iznalaenja potrebnih financijskih
sredstava za praenje prozvodnje namijenjene izvozu u Republiku Maarsku, a s obzirom
na dobre postignute rezultate, konstatirao da bi trebalo to prije poveati obujam
poslovanja s Republikom Maarskom.

Nakon provedene rasprave zakljueno je da se u najkraem moguem roku iznae
mogunost financiranja tekue proizvodnje kako bi se obujam izvoznih poslova s
Republikom Maarskom poveao.

Ostalo izostavljeno kao nepotrebno.

Sastanak je zavren u 19 sati.

169
Zapisniarka Predsjedatelj

Marija Karlovic Josip Mesari

Marija Karlovi Josip Mesari

Vjerodostojnost izvatka iz zapisnika ovjerava

Vesna Vrban

Vesna Vrban

Primjer izvatka iz zapisnika

7.3. Zapisnik povjerenstva

Zapisnik povjerenstva je dokument kojim se utvruje neko injenino stanje ili izvrena
radnja. Prema sadraju razlikujemo vie vrsta zapisnika povjerenstava, a ovdje emo obraditi dvije vrste
takvih zapisnika s kojima emo se najee susretati u praksi, a to su:
1. zapisnik o preuzimanju robe,
2. zapisnik o primopredaji imovine.

170
7.3.1. Oblikovanje zapisnika o preuzimanju robe

Ovaj zapisnik sastavljamo prilikom preuzimanja robe od dobavljaa putem povjerenstva
24
.
Zapisnik o preuzimanju robe moe posluiti kao prilog reklamaciji ili kao dokument kojim zahtijevamo
izvrenje kupoprodajnog ugovora u cijelosti (ako su utvreni kakvi manjkovi, oteenja i sl.).
Sastavni dijelovi zapisnika o preuzimanju robe jesu:
zaglavlje (naziv trgovakog drutva, organizacije ili institucije kojoj je neka roba upuena i iji su
lanovi povjerenstva
25
koje preuzima robu),
naziv dokumenta (zapisnik o preuzimanju robe),
mjesto, nadnevak i vrijeme sastavljanja,
imena i prezimena lanova povjerenstva (najee tri lana),
naznaka dokumenata na temelju kojih se utvruje injenino stanje,
opis na koji nain je utvreno injenino stanje i eventualni nedostatak,
nalaz povjerenstva,
potpisi lanova povjerenstva,
dostavna naredba.
Za oblikovanje zapisnika o preuzimanju robe vrijede ista pravila kao i za oblikovanje skraenog
zapisnika.

Zadaci:
Oblikujte zapisnike povjerenstva o preuzimanju robe putem povjerenstva i pojedine dijelove pravilno
rasporedite na papiru u jednom od moguih oblika na temelju sljedeih primjera (napomena: pojedini
dijelovi zapisnika o preuzimanju robe odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova
zapisnika, odnosno odlomci unutar sadraja, odijeljeni su jednom kosom crtom):

1.
Hrvatska gospodarska komora / Zagreb // Zapisnik / o preuzimanju robe // sastavljen 14. rujna 2006. u Ekonomatu
Hrvatske gospodarske komore, Zagreb, Rooseveltov trg 2, prilikom preuzimanja potronog materijala od trgovakog
drutva Copygraf Zagreb // lanovi Povjerenstva: / 1. Ann Marie Maek, ekonom / 2. Gordana ibenik, administrator / 3.
Ljerka Kovai, koordinator // Nakon prispijea robe iz trgovakog drutva Copygraf, Zagreb, brojenjem i usporeivanjem
s dostavnicom broj 68 od 14. rujna 2006. utvren je sljedei manjak robe: / - 5 tonera za laserski pisa HP Laserjet 1389,
/ - 6 kutija papira za fotokopiranje, / - 1 komplet sredstva za ienje osobnih raunala. // Pregled i utvrivanje
injeninog stanja zakljueni su u 9,30 sati. // lanovi Povjerenstva: / Ann Marie Maek / Gordana ibenik / Ljerka
Kovai // Dostaviti: / 1. Copygraf Zagreb / 2. Raunovodstvo ovdje / 3. lanovi Povjerenstva ovdje //

2.
upanija zagrebaka / Poglavarstvo // Zapisnik / o preuzimanju robe // sastavljen 16. sijenja 2006. u upaniji
zagrebakoj, Zagreb, Avenija Vukovar 49, prilikom preuzimanja potronog materijala od trgovakog drutva Znanje
Zagreb // lanovi Povjerenstva: / 1. Ruica Haban / 2. Branko Roman / 3. eljko Brki / Nakon prispijea robe iz
trgovakog drutva Znanje, Zagreb, brojenjem i usporeivanjem s dostavnicom broj 14 od 16. sijenja 2006. utvren je
sljedei manjak robe: / - 3 vrpce za pisac LX 700, / - 5 paketa papira za fotokopiranje. // Pregled i utvrivanje injeninog
stanja zakljueni su u 10,00 sati. // Ruica Haban / Branko Roman / eljko Brki // Dostaviti: / 1. Znanje - Zagreb / 2.
Raunovodstvo - ovdje / 3. lanovi Povjerenstva - ovdje //

3.
Feroprom / Zagreb // Zapisnik / o preuzimanju robe // sastavljen 2. veljae 2006. u skladitu trgovakog drutva
"Feroprom", Zagreb, Ivankovieva 17, prilikom preuzimanja robe od eljezare Zenica // lanovi Povjerenstva: / Miran
Premrl, ef nabave / Jurica Mali, referent / Mijo Rukli, administrator // Nakon prispijea robe iz eljezare Zenica,
usporeivanjem s dostavnicom broj 89 od 2. veljae 2006. utvren je sljedei manjak robe: / - 500 kg hladnovaljanih
traka / - 200 kg beavnih cijevi. // Pregled i utvrivanje injeninog stanja zakljueni su u 11,00 sati. // Miran Premrl /
Jurica Mali / Mijo Rukli // Dostaviti: / 1. eljezara Zenica - Zenica / 2. Raunovodstvo - ovdje / 3. lanovi Povjerenstva -
ovdje //

24
Jo uvijek je u uporabi i zastarjeli pojam komisijsko preuzimanje robe.
25
Odnosno komisije, po zastarjelom nazivlju.

171
4.
Auto-kua Peri / Sesvete // Zapisnik / o preuzimanju robe // sastavljen 15. prosinca 2006. u trgovakom drutvu Auto-
kua Peri, Sesvete, Zagrebaka 25, prilikom preuzimanja robe od trgovakog drutva "Munja" Zagreb // lanovi
Povjerenstva: / Miko Peri, direktor / Julka Peri, rukovoditelj financija / Mira Peri, administrator // Nakon prispijea
robe iz trgovakog drutva "Munja", Zagreb, brojenjem i usporeivanjem s dostavnicom broj 189 od 15. prosinca 2006.
utvren je sljedei manjak robe: / - 5 komada akumulatora od 15 ampera, / - 7 komada akumulatora od 25 ampera. //
Pregled i utvrivanje injeninog stanja zakljueni su u 14,00 sati. // Miko Peri / Julka Peri / Mira Peri // Dostaviti: / 1.
"Munja" Zagreb / 2. Financijska sluba - ovdje / 3. lanovi Povjerenstva //

5.
Turbo limach shop / prodavaonica djejih igraaka / Slavonska avenija bb / Zagreb // Zapisnik / o preuzimanju robe //
sastavljen 7. veljae 2006. godine u skladitu poduzea TURBO LIMACH SHOP, Slavonska avenija bb, itnjak, Zagreb,
prilikom preuzimanja robne poiljke od poduzea za promet i kupnju igraaka BISERKA d.o.o. iz Zagreba, Drieva 81 b
// lanovi Povjerenstva: / 1. Josip Buni, skladitar / 2. Ivica Kolman, administrator / 3. Domagoj Luki, voza // Nakon
prispijea poiljke iz poduzea Biserka d.o.o., lanovi Povjerenstva za primopredaju robe brojanjem i usporeivanjem s
otpremnicom broj 200/06 od 7. veljae o. g. utvruju da pristigla roba koliinom ne odgovara u potpunosti navodima iz
popratnih dokumenata, te konstatira manjak od / 32 kom ''Magazin 6 igara'' po cijeni od 43,00 kn/kom // lanovi
Povjerenstva potpisuju ovaj zapisnik pod materijalnom i kaznenom odgovornou. // Ovaj zapisnik sastavljen je u pet
istovjetnih primjeraka. // potpisi lanova Povjerenstva //

7.3.2. Oblikovanje zapisnika o primopredaji

Ovaj zapisnik sastavljamo prilikom primopredaje neke imovine ili dunosti izmeu fizikih i
pravnih osoba. Sastavni dijelovi zapisnika o primopredaji jesu:
zaglavlje,
naziv dokumenta (zapisnik o primopredaji),
mjesto, nadnevak i vrijeme sastavljanja,
naziv, broj i nadnevak dokumenta kojim je imenovano povjerenstvo,
imena i prezimena lanova povjerenstva,
imena i prezimena osoba koja obavljaju primopredaju,
opis sadraja predmeta primopredaje (opis dunosti, popis predmeta i sl.),
konstatacija izvrene radnje (obavljene primopredaje),
potpisi lanova povjerenstva.

VAMA d.d.
trgovina na veliko i malo
Kapucinski trg
VARADIN

Z A P I S N I K
o preuzimanju robe

172
sastavljen 16. veljae 2006. godine, u skladitu trgovakog drutva VAMA d.d., Kapucinski trg 9, Varadin,
prilikom preuzimanja robne poiljke od Trgovakog poduzea ROTO PROMET d.o.o. iz Zagreba,
Samoborska 102

lanovi Povjerenstva
1. Tomislav Horvat, voza,
2. Tihomir Depina, skladitar,
3. Irena Hlupi, administrator.

Predmet preuzimanja:

- 500 boica ''PAGO'' sokova od marelice u pakiranju od 0,2 dl po cijeni 4,25 kn/kom,
- 750 boica ''PAGO'' sokova od banane u pakiranju od 0,2 dl po cijeni 4,50 kn/kom,
- 250 boica ''PAGO'' sokova jagode u pakiranju od 0,2 dl po cijeni 3,50 kn/kom,
- 50 boica ''PAGO'' sokova od mrkve u pakiranju od 0,2 dl po cijeni 3,75 kn/kom.

Nakon izvrenog istovara poiljke lanovi Povjerenstva su brojanjem i usporeivanjem pristigle
poiljke s otpremnicom br. 23/04 utvrdili:

- manjak 50 boica ''PAGO'' sokova od banane,
- 20 razbijenih boica ''PAGO'' sokova od jagode.

Povjerenstvo smatra da je do razbijanja boica dolo tijekom prijevoza. Povjerenstvo predlae da se
naknadno dostavi manjak od 50 boica ''PAGO'' soka od banane i 20 soka od jagode.
lanovi Povjerenstva pod materijalnom i kaznenom odgovornou potvruju nalaz.
Ovaj zapisnik sastavljen je u pet primjeraka od kojih jedan uzima prodavatelj, a etiri ostaju kod
kupca.

Dostaviti: lanovi Povjerenstva:
1. ROTO PROMET d.o.o. Zagreb
2. Raunovodstvo ovdje Tomislav Horvat
3. lanovima Povjerenstva ovdje Tihomir Depina
Irena Hlupi

Primjer zapisnika o preuzimanju robe

HRVATSKA LIJENIKA KOMORA
Z A G R E B
------------------------------------------------

ZAPISNIK
o primopredaji dunosti recepcionara-uvara

sastavljen 16. srpnja 2006. u prostorijama Hrvatske lijenike komore, Zagreb, ubieva 9

173

Primopredaja se obavlja na temelju Pravilnika o osiguranju Hrvatske lijenike komore, broj I-275/3
od 14. kolovoza 2001.

Nazoni:
1. Katica Planini, recepcionar
2. Matija Ivkovi, recepcionar-uvar
3. Branko Antek, voa smjene.

Katica Planini predaje, a Matija Ivkovi preuzima dunost na radnome mjestu
recepcionara-uvara HLK, 16. srpnja 2005. u 17,00 sati.
Katica Planini predaje evidenciju o nazonosti djelatnika i ljudi u prostorijama HLK iz koje je
vidljivo da su od 17 djelatnika HLK u prostorijama nazona jo 3, te da su osim njih nazona i dva djelatnika
servisa za popravak centralnog grijanja. Osobne iskaznice djelatnika servisa za popravak centralnog grijanja
nalaze se na recepciji HGK.
Matija Ivkovi preuzima dunost na temelju reenog injeninog stanja.

Dunost predaje: Dunost preuzima:

Katica Planini Matija Ivkovi

Katica Planini Matija Ivkovi

Voa smjene:

Branko Antek

Branko Antek

Primjer zapisnika o primopredaji
Zadaci:
Oblikujte zapisnike o primopredaji i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru u jednom od moguih
oblika na temelju sljedeih primjera (napomena: pojedini dijelovi zapisnika o primopredaji odijeljeni su
dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova zapisnika o primopredaji, odnosno odlomci unutar
sadraja, odijeljeni su jednom kosom crtom):

1.
Hrvatska gospodarska komora / Zagreb // Zapisnik / o primopredaji osobnih raunala // sastavljen 27. travnja 2006. u
Hrvatskoj gospodarskoj komori, Zagreb, Rooseveltov trg 2 // Primopredaja se obavlja na temelju Odluke predsjednika
Hrvatske gospodarske komore broj I-895/1 od 20. travnja 2006. / Nazoni: / 1. Marijan Barbari, direktor Sektora / 2.
174
Marin ai, struni suradnik / 3. Ivana Dolaki, tajnica / 4. Gordana ibenik, administrator // U ime Sektora informatike
Marina izmar predaje 5 komada osobnih raunala tipa IBM PC Pentium IV, s pripadajuim tipkovnicama, monitorima u
boji i mievima, a u ime Slube za odnose s javnou Gordana ibenik ih preuzima. // Raunala predaje: / Marin izmar
// Raunala prima: / Gordana ibenik // Direktor Sektora: / Marijan Frkovi //

2.
Autobusni kolodvor / Varadin // Zapisnik / o primopredaji dunosti uvara // sastavljen 1. oujka 2006. na Autobusnom
kolodvoru Varadin // Primopredaja se obavlja na temelju Pravilnika o uvarskoj slubi Autobusnog kolodvora Varadin. /
Nazoni: / 1. Matija Furek, uvar / 2. Ivica Turk, uvar / 3. Stjepan iko, voditelj slube. // Matija Furek predaje, a Ivica
Turk preuzima dunost na radnom mjestu uvara Autobusnog kolodvora Varadin 1. oujka 2006. u 14,00 sati. / Matija
Furek predaje izvjee o zbivanjima tijekom proteklih 8 sati voditelju slube, a dunost uredno predaje Ivici Turku koji je
uredno preuzima. // Dunost predaje: / Matija Furek // Dunost preuzima: Ivica Turk // Voditelj slube: / Stjepan iko //

3.
Industrogradnja d. d. / Zagreb / Zapisnik / o primopredaji dunosti uvara gradilita / sastavljen 18. oujka 2006. na
gradilitu "Malenica" u Zagrebu // Primopredaja se obavlja na temelju Pravilnika o uvarskoj slubi trgovakog drutva
Industrogradnja d. d. Zagreb. // Nazoni: // 1. Mile Petri, uvar / 2. Jozo Smodlaka, uvar / 3. Mato Prestan, poslovoa.
// Mile Petri predaje, a Jozo Smodlaka preuzima dunost na radnom mjestu uvara gradilita "Malenica" u Zagrebu u
22,00 sata. / U trenutku primopredaje dunosti stanje na gradilitu je u redu. // Dunost predaje: / Mile Petri // Dunost
preuzima: / Jozo Smodlaka // Poslovoa: / Mato Prestan //

7.4. Oblikovanje zapisnika u upravnom postupku

Sukladno odredbama Zakona o opem upravnom postupku zapisnik je javna isprava. On je
dokaz o tijeku i sadraju radnji i danih izjava, osim onih dijelova zapisnika za koje je sasluana osoba stavila
primjedbu da nisu pravilno sastavljeni.
U upravnom postupku susreemo vie vrsta zapisnika. Ovisno o sadraju razlikujemo zapisnik o
primitku usmenog zahtjeva, zapisnik o usmenoj raspravi, zapisnik o sasluanju svjedoka, zapisnik o
vijeanju i glasovanju, te o vanijim usmenim izjavama stranaka ili treih osoba u postupku.
Slubena biljeka se sastavlja o manje vanim radnjama i izjavama stranaka i treih osoba koje
nemaju bitnog utjecaja na rjeenje stvari. Vanije radnje su na primjer:
obavljanje uviaja,
izvoenje vjetaenja,
sasluanje svjedoka,
uzimanje izjave stranke kao dokaznog sredstva.
Osnovni sastavni dijelovi zapisnika u upravnom postupku jesu:
zaglavlje,
naziv akta (ZAPISNIK),
uvodni dio (naziv tijela kod kojega se i koje obavlja neku radnju, mjesto gdje se radnja obavlja,
dan i vrijeme sat kad se poela i prestala obavljati neka radnja, predmet u svezi s kojim se
radnja obavlja; popis nazonih: imena i prezimena nazonih stranaka, njihovih zastupnika ili
punomonika, te imena slubenih osoba),
sadraj zapisnika (opis tijeka radnje - usmene rasprave, oevida - odnosno izjave - tijek
sasluanja stranke, svjedoka, vjetaka, podatci o ispravama koje su koritene, svi zakljuci koji
se tijekom radnje donesu),
zavrni dio (konstatacija da je nazonim osobama zapisnik proitan
26
, konstatacija o eventualnim
primjedbama na zapisnik, te zavretak radnje koja se zapisniki konstatira),
potpisi na kraju zapisnika (osoba koje su u radnji sudjelovale, slubene osobe koja je rukovodila
radnjama i zapisniara)
27
.

26
Prije zakljuenja zapisnik e se proitati sasluanim osobama i ostalim osobama koje sudjeluju u postupku. Te osobe
imaju pravo pregledati zapisnik i dati svoje primjedbe. Na kraju zapisnika treba konstatirati da je zapisnik proitan i
da nisu dane nikakve primjedbe.
27
Ako se neka osoba ne eli potpisati na zapisnik ili se udalji prije zakljuenja zapisnika, ta injenica se upisuje u
zapisnik, uz navoenje razloga zbog kojega je potpis uskraen.

175
Zapisnik mora biti voen uredno i u njemu se ne smije nita brisati. Mjesta koja su precrtana do
zakljuenja zapisnika moraju ostati itljiva i ovjerava ih svojim potpisom slubena osoba koja rukovodi
radnjom postupka.
Kada se zapisnik sastoji od vie listova, oni se oznaavaju rednim brojevima, a svaki list na kraju
ovjerava svojim potpisom slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka.
Zaglavlje piemo centrirano na 0-tom TAB-u, a sastoji se od istih sastavnih dijelova kao i zaglavlje
zakljuka, odnosno rjeenja u upravnom postupku.
Nakon napisanog zaglavlja, napravimo etiri pritiska na tipku ENTER i ispiemo verzalom centrirano
rije ZAPISNIK.
Slijede dva pritiska na tipku ENTER i napiemo uvodni dio zapisnika.
Kad smo napisali uvodni dio zapisnika, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i naznaimo vrijeme
poetka pisanja zapisnika te nastavimo europskim oblikom pisati dio zapisnika koji se odnosi na nazone
(predsjednik, lanovi, zapisniar, eventualno stranke). Zatim napravimo dva pritiska na tipku ENTER i
napiemo opis radnje, odnosno sadraj zapisnika. Ako se donosi kakvo rjeenje (kao npr. kod zapisnika o
vijeanju i glasovanju), onda treba napraviti tri pritiska na tipku ENTER i spacionirano centrirati rije
" R j e e n j e ", napraviti dva pritiska na tipku ENTER i napisati sadraj rjeenja. Slijede dva pritiska na
tipku ENTER i konstatacija o eventualnim primjedbama na zapisnik. Nakon toga nainimo tri pritiska na
tipku ENTER i napiemo konstataciju o vremenu zavretka pisanja zapisnika. Zatim tri pritiska na tipku
ENTER i s lijeve strane, od 0-tog TAB-a naznaimo imena i prezimena slubene osobe i zapisniara (jedno od
drugoga odvojimo s etiri pritiska na tipku ENTER), a od 7. TAB-a napiemo ime i prezime stranke koja je
sudjelovala u radnji zabiljeenoj u zapisniku.

Zadatak:
Oblikujte zapisnik u upravnom postupku i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju
sljedeih primjera (napomena: pojedini dijelovi zapisnika u upravnom postupku odijeljeni su dvjema kosim
crtama, a pojedini redci unutar dijelova zapisnika u upravnom postupku, odnosno odlomci unutar sadraja
odijeljeni su jednom kosom crtom):

1.
DRAVNI INSPEKTORAT // PJ ZAGREB // Inspekcija sa sjeditem u Zagrebu / Klasa: / Ur. broj / Nadnevak: // Z A P I S N I K /
o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja trgovakog drutva BIGO d.o.o. iz Zagreba, Brestje 7, sastavljen 3. 7.
2006. godine u poslovnim prostorijama trgovakog drutva BIGO d.o.o. u sjeditu drutva, Brestje 7, Zagreb // Predmet
nadzora: poslovanje trgovakog drutva BIGO d.o.o. // Nadzor obavio: / Matija Kaji, gospodarski inspektor // Nazoni u
ime stranke: / Marinko Beus, dipl. in. stroj. direktor trgovakog drutva BIGO d.o.o. // Pregled je obavljen na temelju
ovlatenja i dunosti iz lanka 31. i 33. Zakona o dravnom inspektoratu (Narodne novine broj 76/99 i 96/03) // Stranka je
u smislu odredaba lanaka 8. i 143. ZUP-a upozorena na pravo sudjelovanja u svim fazama postupka, kao i na pravo da
se izjasni o svim injenicama i okolnostima u svim injenicama i okolnostima koje su utvrene od strane inspektora. //
Prije poetka utvrivanja nalaza, uvidom u dosad obavljene inspekcijske nadzore, utvreno je da je posljednji inspekcijski
nadzor gospodarskog inspektora Zvonka Galia iz Dravnog inspektorata, PJ Zagreb, obavljen 2. 9. 2005. u predmetu
nadzora propisa o zatiti potroaa. // Zapoeto u 11,00 sati. // Utvreno injenino stanje (nalaz) // Uvidom u ope i
pojedinane akte, uvjete i nain rada, poslovne prostorije, proizvode, ureaje i opremu, propisane poslovne knjige i
evidencije, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju uz nazonost stranke, obavljenim inspekcijskim nadzorom utvreno
je: / Uvidom u rjeenje Trgovakog suda iz Osijeka pod poslovnim brojem Ts. 202/234-1, MBS 13335, redni
REPUBLIKA HRVATSKA
NAZIV TIJELA
SJEDITE TIJELA
.
KLASA
URBROJ
Mjesto, nadnevak
.
.
.
ZAPISNIK
.
Uvodni dio
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
176
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
.
NAZONI:
.
Od slubenih osoba: Od stranaka:
Ime i prezime voditelja postupka Ime i prezime
Ime i prezime zapisniara
.
Naznaka vremena poetka pisanja zapisnika.
.
Sadraj zapisnika xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxx.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
.
Z a k l j u a k
(eventualno)
.
Sadraj prijedloga ili rjeenja xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
Konstatacija da je stranci zapisnik proitan i da nema primjedbi.
Eventualna konstatacija o izdvojenom miljenju.
.
.
Konstatacija o vremenu zavretka pisanja zapisnika.
.
.
Slubene osobe Stranka:
.
.
.
Ime i prezime

Shema zapisnika u upravnom postupku
REPUBLIKA HRVATSKA
DRAVNI INSPEKTORAT
PODRUNA JEDINICA:
ISPOSTAVA:

Klasa:
Ur. broj:
Nadnevak:

ZAPISNIK

177
o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja trgovakog drutva _____________________________ iz
_______________, ____________________, sastavljen ____________________ 2006. godine u poslovnim
prostorijama
_______________________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________________

Predmet nadzora:

Nadzor obavio:

1. _________________________________, gospodarski inspektor
2. _________________________________, gospodarski inspektor

Nazoni u ime stranke:

1. ________________________________
2. ________________________________

Pregled je obavljen na temelju ovlatenja i dunosti iz lanka 31. i 33. Zakona o dravnom inspektoratu
(Narodne novine broj 76/91).
Stranka je u smislu odredaba lanaka 8. i 143. ZUP-a upozorena na pravo sudjelovanja u svi fazama
postupka kao i na pravo da se izjasni o svim injenicama i okolnostima u svim injenicama i okolnostima
koje su utvrene od strane inspektora.
Prije poetka utvrivanja nalaza uvidom u do sada obavljene inspekcijske nadzore, utvreno je da je
posljednji inspekcijski nadzor inspektora (gospodarskog inspektora, inspektora rada ili dr.) Dravnog
inspektorata obavljen
28
___________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________________

Zapoeto u _____________ sati.

Utvreno injenino stanje (nalaz)

Uvidom u ope i pojedinane akte, uvjete i nain rada, poslovne prostorije, proizvode, ureaje i opremu,
propisane poslovne knjige i evidencije, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju uz nazonost stranke,
obavljenim inspekcijskim nadzorom utvreno je:

1. Uvidom u rjeenje Trgovakog suda iz _______________ pod poslovnim brojem Tt ________,
redni broj upisa ___________, za subjekt upisa s matinim brojem (MBS) _________, utvreno je
da su kao predmet poslovanja trgovakog drutva _______________________________ upisane
sljedee djelatnosti drutva:
________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________

2. Trgovako drutvo poelo je obavljati djelatnosti koje ine predmet njegova poslovanja
______________ godine nakon to je registarskom sudu podnijelo rjeenje Ureda za gospodarstvo
____________________ broj _____________ od _______________ kojim je utvreno da
udovoljava tehnikim, zdravstvenim, ekolokim i drugim uvjetima registriranih djelatnosti.

28
Navesti nadnevak nadzora, ime i prezime i zvanje inspektora, naziv podrune jedinice i ispostave inspektora, te to je
bio predmet nadzora; ako je bio i inspektor rada, navesti podatke i o tom nadzoru.
178
3. Uvidom u kalkulacije, zaduenja prodavaonica, raune i druge isprave koje se odnose na prodajne
cijene utvreno je
________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________

4. Pregledom proizvoda u skladitima trgovakog drutva i njegovim prodavaonicama utvreno je
________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________

5. Pregledom poslovnih prostorija, ureaja i opreme, skladita i prodavaonica ____________________
utvreno je ____________________________________________________________________
______________________________________________________________________________

6. Pregledom poslovanja pojedinih prodavaonica u sastavu trgovakog drutva utvreno je da je
prodavaonica ________________ u ___________________________________________________
________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________

7. Uvidom u ope akte drutva utvruje se da je za nepravilnosti u poslovanju odgovoran ___________
________________________________________________________________________________

8. Pozvan da se izjasni o utvrenom injeninom stanju koje je utvreno inspekcijskim pregledom,
zastupnik stranke ____________________________ izjavio je:

Zapisnik je sainjen u _________ istovjetnih primjeraka.
Primjerak zapisnika uruen je zastupniku stranke odnosno osobi koja je sudjelovala u nadzoru.

Dovreno u _______ sati.

Potpis stranke Potpis inspektora Potpis zapisniara

________________ _________________ ________________

Obrazac za zapisnik o obavljenom inspekcijskom nalazu
prema lanku 74. 77. ZUP-a i lanku 33. ZDI-a
29

DRAVNI INSPEKTORAT
PJ ZAGREB
Inspekcija sa sjeditem u Zagrebu

Klasa:
Ur. broj
Nadnevak:

Z A P I S N I K

29
Zapisnici se esto piu u prostorijama trgovakog drutva gdje se obavlja nadzor, pri emu inspektori nemaju na
raspolaganju pisai stroj ili osobno raunalo. esto se piu rukom, a ovakvi obrasci su raeni u blokovima na
samokopirajuem papiru, kako bi se utedjelo na vremenu i promptno, odnosno na licu mjesta uruio zapisnik
stranci ili strankama.

179
o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja trgovakog drutva PIKA d.o.o. iz Zagreba,
Marieva 35, sastavljen 3. 7. 2006. godine u poslovnim prostorijama trgovakog drutva PIKA
d.o.o. u sjeditu drutva Marieva 35, Zagreb.

Predmet nadzora: poslovanje trgovakog drutva PIKA d.o.o.

Nadzor obavio:

Kreimir Krei, gospodarski inspektor

Nazoni u ime stranke:

Vedran Verki, dipl. in. stroj. direktor trgovakog drutva PIKA d.o.o., Slaven Slavi, prodava
poslovoa

Pregled je obavljen na temelju ovlatenja i dunosti iz lanka 31. i 33. Zakona o dravnom
inspektoratu (Narodne novine broj 76/99 i 96/03).
Stranka je u smislu odredaba lanaka 8. i 143. ZUP-a upozorena na pravo sudjelovanja u
svim fazama postupka kao i na pravo da se izjasni o svim injenicama i okolnostima u svim
injenicama i okolnostima koje su utvrene od strane inspektora.
Prije poetka utvrivanja nalaza, uvidom u dosad obavljene inspekcijske nadzore utvreno
je da je posljednji inspekcijski nadzor gospodarskog inspektora Ivana Ivia iz Dravnog inspe-
ktorata, PJ Zagreb obavljen 2. 9. 2004. u predmetu nadzora propisa Zakona o zatiti potroaa.

Zapoeto u 9,00 sati.

Utvreno injenino stanje (nalaz)

Uvidom u ope i pojedinane akte, uvjete i nain rada, poslovne prostorije, proizvodne
ureaje i opremu, propisane poslovne knjige i evidencije, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju
uz nazonost stranke, obavljenim inspekcijskom nadzorom utvreno je:
Uvidom u rjeenje Trgovakog suda iz Splita pod poslovnim brojem Ts. 302/4684-1 MBS
13005, redni broj upisa 02468, za subjekt upisa s matinim brojem (MBS) 13005 utvreno je da su
kao predmet poslovanja trgovakog drutva upisane sljedee djelatnosti drutva: trgovina na malo
i veliko prehrambenim proizvodima, piima i duhanskim proizvodima, trgovina na veliko i malo
tekstilom i odjeom.
Trgovako drutvo poelo je obavljati djelatnosti koje ine predmet njegova poslovanja
dana 2. 4. 2002. godine nakon to je registarskom sudu podnijelo rjeenje Ureda Grada Zagreba
br. 234/02 od 17. 6. 2002. kojim je utvreno da udovoljava tehnikim, zdravstvenim, ekolokim i
drugim uvjetima registriranih djelatnosti.
Uvidom u kalkulacije, zaduenja prodavaonica, raune i druge isprave koje se odnose na
prodajne cijene utvreno je da nema nedostataka.
Pregledom proizvoda u skladitima trgovakog drutva i njegovim prodavaonicama
utvreno je da su proizvodi valjano skladiteni sukladno zakonskim propisima.
Pregledom prostorija, ureaja i opreme, skladita i prodavaonica utvreno je da nema
nedostataka.
Pregledom poslovanja pojedinih prodavaonica u sastavu trgovakog drutva utvreno je da
su u prodavaonici br. 2, u Jurievoj 8, u Zagrebu u prodaji proizvodi i to: vino, pivo, mineralna voda
i sokovi bez propisanih deklaracija, to je suprotno Zakonu o zatiti potroaa.
Uvidom u ope akte drutva utvruje se da je za nepravilnosti u poslovanju odgovoran
direktor drutva Vedran Verki.
Pozvan da se izjasni o utvrenom injeninom stanju koje je utvreno inspekcijskim
pregledom, direktor drutva je izjavio u nazonosti poslovoe Slavena Slavia da navedeni
proizvodi nisu imali deklaracije jer ih prodavai zbog preoptereenosti poslom nisu stigli staviti.

Zapisnik je proitao stranci i na njega nisu stavljene primjedbe.
180

Zapisnik je sainjen u pet istovjetnih primjeraka.

Primjerak zapisnika uruen je zastupniku stranke odnosno osobi koja je sudjelovala u
nadzoru.

Dovreno u 10,00 sati.

Potpis stranke Potpis inspektora Potpis zapisniara

______________ _________________ _________________

Primjer zapisnika u upravnom postupku
(zapisnik o inspekcijskom nadzoru)

DRAVNI INSPEKTORAT
PJ ZAGREB
Inspekcija sa sjeditem u Zagrebu

Klasa:
Ur. broj
Nadnevak:

Z A P I S N I K

o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja trgovakog drutva ELSA d.d. sastavljen 17. 7. 2006.
godine u poslovnim prostorijama trgovakog drutva ELSA d.d. Zagreb, Branimirova bb

Zapoeto 17. 7. 2006. godine u 12,00 sati u sjeditu drutva, Zagreb, Branimirova bb.

181

Predmet nadzora: zahtjev sindikata za zatitu zaposlenika s umanjenom radnom sposobnou

Nadzor je obavljen na temelju lanka 2. i 4. Zakona o dravnom inspektoratu (Narodne novine broj
76/99 i 96/03), a zapisnik je sainjen na temelju lanka 75. 78. ZUP-a (Narodne novine broj 53/91).

Voditelj zapisnika: Roman Golob, dipl. in. kem. inspektor rada sa sjeditem u Zagrebu

Zapisniar: Sabina Horvat, administrativni tajnik

Nazoni:
1. Branka Pogaj, dipl. in. stroj. direktor proizvodnje
i ovlateni poslodavac,
2. Elvira Cik, in. stroj. rukovoditelj pogona,
3. Gordan Pavi, in. sigurnosti strunjak za zatitu
na radu.

Stranka je u smislu odredbe lanka 143. ZUP-a upozorena na pravo sudjelovanja u svim fazama
ispitnog postupka kao i na pravo da se izjasni o injenicama i okolnostima koje su utvrene od strane
inspektora rada.

N A L A Z

Samostalni sindikat metalaca grada Zagreba podnio je zahtjev inspekciji rada grada Zagreba za
zatitu zaposlenika Silvija Caria zbog rasporeda na poslove na kojima mu je ugroeno zdravlje.
Nadzorom inspektora rada utvreno je da se pravomonim rjeenjem MIORH-a UP/I-219-78/02, ur.
br. 821-12/04-3 od 1. lipnja 2006. zaposleniku Silviju Cariu priznaje pravo na rasporeivanje na poslove
gdje nije izloen veoj buci od 85 dB (A) zbog utvrenog oteenja sluha.
Na temelju navedenog rjeenja zaposlenik je rasporeen na poslove bravara II u pogonu obrade
metala (kovinotokarski strojevi) gdje prema procjeni poslodavca buka nije vea od 85 dB (A).
Oevidom na mjestu rada je utvreno da zaposlenik obavlja poslove obrade metala na automatskom
kovinotokarskom stroju.
ELSA d.d. nije obavila ispitivanje radnog okolia u navedenom pogonu tako da nije bilo mogue
utvrditi razinu buke.
Uvidom u Pravilnik o zatiti na radu ELSA d.d. od 1. 2. 2004. godine utvreno je da je lankom 11.
dano ovlatenje direktoru proizvodnje da osigura ispitivanje radnog okolia u propisanim rokovima i da
zaposlenike rasporeuje na obavljanje poslova sukladno njihovim utvrenim sposobnostima.
U svezi s utvrenim injeninim stanjem direktor proizvodnje je izjavio da su oni mjerenjem
vlastitim bukomjerom utvrdili da buka u pogonu, odnosno na mjestu rada zaposlenika Silvija Caria kod
automatskog kovinotokarskog stroja ne prelazi 8b dB (A).
Nazoni direktor se obvezao da e sve potrebne podatke o pravnoj i osobnoj odgovornosti sukladnu
lanku 170. ZP-a dostaviti inspektoru u roku od tri dana.

Zapisnik je nazonima proitan i na njega nisu stavljene primjedbe.

Zapisnik je sainjen u pet primjeraka od kojih se jedan ostavlja direktoru proizvodnje, a ostale
primjerke uzima inspektor rada za potrebe tijela dravne uprave.

Dovreno 17. 7. 2006. u 15,00 sati.

Nazoni: Zapisniar: Inspektor rada:

1. Branko Pogaj Sabina Horvat Roman Golob

2. Elvira Cik

182
3. Goran Pavi

Primjer zapisnika u upravnom postupku
(nalaz inspektora rada)

broj upisa 202/234, za subjekt upisa s matinim brojem suda (MBS) 13335, utvreno je da su kao predmet poslovanja
trgovakog drutva upisane sljedee djelatnosti drutva: trgovina na malo i veliko prehrambenim proizvodima, piima i
duhanskim proizvodima, trgovina na veliko i malo tekstilom i odjeom, trgovina na malo kozmetikim proizvodima i
toaletnim proizvodima, trgovina portskom robom, trgovina na malo elektrinim aparatima za kuanstvo, radio ureajima i
TV ureajima. / Trgovako drutvo poelo je obavljati djelatnosti koje ine predmet njegova poslovanja dana 2. 6. 2005.
godine, nakon to je registarskom sudu podnijelo rjeenje Ureda Grada Osijeka br. 134/01 od 12. 5. 2001. kojim je
utvreno da udovoljava tehnikim, zdravstvenim, ekolokim i drugim uvjetima registriranih djelatnosti. / Uvidom u
kalkulacije, zaduenja prodavaonica, raune i druge isprave koje se odnose na prodajne cijene, utvreno je da su
proizvodi valjano skladiteni sukladno zakonskim propisima. / Pregledom prostorija, ureaja, opreme, skladita i
prodavaonica, utvreno je da nema nedostataka. / Pregledom poslovanja pojedinih prodavaonica u sastavu trgovakog
drutva, utvreno je da su u prodavaonici br. 7, u Nazorovoj 8, u Osijeku u prodaji proizvodi i to: 20 perilica za posue
Electo bez uputa za rad na hrvatskom jeziku. / Uvidom u ope akte drutva utvruje se da je za nepravilnosti u
poslovanju odgovoran Marinko Beus, direktor trgovakog drutva BIGO d.o.o. / Pozvan da se izjasni o utvrenom
injeninom stanju koje je utvreno inspekcijskim pregledom, direktor Marinko Beus izjavio je da navedeni proizvodi nisu
imali prevedene upute za rad na hrvatskom jeziku jer je u trgovinu stigla vea poiljka razne tehnike robe iz inozemstva.
Upute su dali prevesti prevoditelju Andriji Kodrnji, a on je dostavio prijevode za svu robu osim za navedene perilice.
Potrebite prijevode e ishoditi u najkraem roku i dostaviti inspektoru na uvid. // Zapisnik je proitan stranci i na njega

183
nisu stavljene primjedbe. // Zapisnik je sainjen u pet istovjetnih primjeraka. // Primjerak zapisnika uruen je zastupniku
stranke, odnosno osobi koja je sudjelovala u nadzoru. // Dovreno u 12,00 sati. // Potpis stranke // Potpis inspektora //
Potpis zapisniara //

2.
DRAVNI INSPEKTORAT / PJ ZAGREB / Inspekcija sa sjeditem u Zagrebu // Klasa. / Ur. broj / Nadnevak: // Z A P I S -
N I K / o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja trgovakog drutva CORIN d.o.o. iz Zagreba, imieva 5,
sastavljen 13. 6. 2005. godine u poslovnim prostorijama trgovakog drutva CORIN d.o.o. u sjeditu drutva, imieva 5,
Zagreb // Predmet nadzora: poslovanje trgovakog drutva CORIN d.o.o. // Nadzor obavio: / Julijan Gorianec,
gospodarski inspektor // Zapisniar: / Nives Ani // Nazoni u ime stranke: // Lucija Kuko direktor trgovakog drutva
CORA d.o.o., Korenelija Donjerkovi voditelj poslovanja // Pregled je obavljen na temelju ovlatenja i dunosti iz lanka
31. i 33. Zakona o dravnom inspektoratu (Narodne novine broj 76/99 i 96/03). // Stranka je u smislu odredaba lanka 8. i
143. ZUP-a upozorena na pravo sudjelovanja u svim fazama postupka, kao i na pravo da se izjasni o svim injenicama i
okolnostima u svim injenicama i okolnostima koje su utvrene od strane inspektora. / Prije poetka utvrivanja nalaza,
uvidom u do sada obavljene inspekcijske nadzore, utvreno je da je posljednji inspekcijski nadzor obavila gospodarska
inspektorica Vida Buar iz Dravnog inspektorata, PJ Zagreb, 12. 5. 2004. godine, u predmetu nadzora propisa o
ugostiteljskoj djelatnosti. // Zapoeto u 9,00 sati. // Utvreno injenino stanje (nalaz) // Uvidom u ope i pojedinane
akte, uvjete i nain rada, poslovne prostorije, proizvode, ureaje i opremu, propisane poslovne knjige i evidencije, isprave
i drugu poslovnu dokumentaciju, uz nazonost stranke, obavljenim inspekcijskim nalazom utvreno je: / Uvidom u
rjeenje Trgovakog suda iz Zagreba pod poslovnim brojem Ts. 102/8764-1 MBS 23451, redni broj upisa 102468 za
subjekt upisa s matinim brojem suda (MBS) 23451, utvreno je da su kao predmet poslovanja trgovakog drutva
upisane sljedee djelatnosti drutva: ugostiteljski i turistiki poslovi, trgovina na malo i veliko prehrambenim proizvodima,
piima i duhanskim proizvodima, trgovina na veliko i malo tekstilom i odjeom. / Trgovako drutvo poelo je obavljati
djelatnosti koje ine predmet njegova poslovanja 12. 5. 2001. godine, nakon to je registarskom sudu podnijelo rjeenje
Ureda Grada Zagreba br. 123/02 od 17. 2. 2002. godine kojim je utvreno da udovoljava tehnikim, zdravstvenim,
ekolokim i drugim uvjetima registriranih djelatnosti. / Uvidom u kalkulacije, zaduenja lokala, raune i druge isprave koje
se odnose na prodajne cijene utvreno je da nema nedostataka. / Pregledom proizvoda u skladitima trgovakog drutva
i njegovim prodavaonicama utvreno je da su proizvodi valjano skladiteni, sukladno zakonskim propisima. / Pregledom
prostorija, ureaja i opreme, skladita prodavaonica, utvreno je da nema nedostataka. / Pregledom poslovanja pojedinih
restorana i caffe barova u sastavu trgovakog drutva, utvreno je da se u caffe baru MIRNA u Jurjoj Vesi 3, u
Zagrebu, ne pridravaju propisanog radnog vremena. / Uvidom u ope akte drutva, utvruje se da je za nepravilnosti u
poslovanju odgovorna direktorica Lucija Kuko i voditeljica poslovanja u caffe baru MIRNA, Jurja Ves 3, Zagreb,
Kornelija Donjerkovi. / Pozvane da se izjasne o utvrenom injeninom stanju koje je utvreno inspekcijskim pregledom,
direktorica Lucija Kuko i voditeljica poslovanja Kornelija Donjerkovi izjavile su da je caffe bar radio dok je bilo gostiju, a
nepridravanje radnog vremena nisu smatrale propustom. // Zapisnik je proitao strankama i na njega nisu stavljene
primjedbe. // Zapisnik je sainjen u pet istovjetnih primjeraka. // Primjerak zapisnika uruen je zastupniku stranke,
odnosno osobi koja je sudjelovala u nadzoru. // Dovreno u 10,00 sati. // Potpisi stranaka // Potpis inspektora // Potpis
zapisniara //
3.
DRAVNI INSPEKTORAT / PJ ZAGREB / Inspekcija sa sjeditem u Zagrebu // Klasa. / Ur. broj / Nadnevak: // Z A P I S -
N I K / o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja trgovakog drutva JAGLAC d.o.o. iz Zagreba, irineka 3,
sastavljen 3. 9. 2005. godine u poslovnim prostorijama trgovakog drutva JAGLAC d.o.o. u sjeditu drutva, irineka 3,
Zagreb // Predmet nadzora: poslovanje trgovakog drutva JAGLAC d.o.o. // Nadzor obavio: / Vatroslav Vari,
gospodarski inspektor // Zapisniarka: / Marica Duki // Nazoni u ime stranke: // Ognjen ari, dipl. in. stroj. direktor
trgovakog drutva JAGLAC d.o.o. // Pregled je obavljen na temelju ovlatenja i dunosti iz lanka 31. i 33. Zakona o
dravnom inspektoratu (Narodne novine broj 76/99 i 96/03). // Stranka je u smislu odredaba lanka 8. i 143. ZUP-a
upozorena na pravo sudjelovanja u svim fazama postupka, kao i na pravo da se izjasni o svim injenicama i okolnostima
u svim injenicama i okolnostima koje su utvrene od strane inspektora. / Prije poetka utvrivanja nalaza, uvidom u
dosad obavljene inspekcijske nadzore, utvreno je da je posljednji inspekcijski nadzor obavio gospodarski inspektor
Josip Joli iz Dravnog inspektorata, PJ Zagreb, 2. 9. 2004. godine, u predmetu nadzora propisa o zatiti potroaa. //
Zapoeto u 11,00 sati. // Utvreno injenino stanje (nalaz) // Uvidom u ope i pojedinane akte, uvjete i nain rada,
poslovne prostorije, proizvode, ureaje i opremu, propisane poslovne knjige i evidencije, isprave i drugu poslovnu
dokumentaciju uz nazonost stranke, obavljenim inspekcijskim nalazom utvreno je: / Uvidom u rjeenje Trgovakog
suda iz Zagreba pod poslovnim brojem Ts. 292/234-1 MBS 42133, redni broj upisa 292/234 za subjekt upisa s matinim
brojem suda (MBS) 42133 utvreno je da su kao predmet poslovanja trgovakog drutva upisane sljedee djelatnosti
drutva: trgovina na malo i veliko prehrambenim proizvodima, piima i duhanskim proizvodima, trgovina na veliko i malo
tekstilom i odjeom, trgovina na malo kozmetikim proizvodima i toaletnim proizvodima, trgovina portskom robom,
184
trgovina na malo elektrinim aparatima za kuanstvo, radio ureajima i TV ureajima. / Trgovako drutvo poelo je
obavljati djelatnosti koje ine predmet njegova poslovanja 2. 4. 2001. godine, nakon to je registarskom sudu podnijelo
rjeenje Ureda Grada Zagreba br. 134/01 od 1. 2. 2001. godine kojim je utvreno da udovoljava tehnikim, zdravstvenim,
ekolokim i drugim uvjetima registriranih djelatnosti. / Uvidom u kalkulacije, zaduenja prodavaonica, raune i druge
isprave koje se odnose na prodajne cijene, utvreno je da nema nedostataka. / Pregledom proizvoda u skladitima
trgovakog drutva i njegovim prodavaonicama, utvreno je da su proizvodi valjano skladiteni sukladno zakonskim
propisima. / Pregledom prostorija, ureaja i opreme, skladita prodavaonica, utvreno je da nema nedostataka. /
Pregledom poslovanja pojedinih prodavaonica u sastavu trgovakog drutva, utvreno je da su u prodavaonici br. 2 na
lokaciji Livade 8, Zagreb, u prodaji proizvodi i to: 30 perilica za rublje NADA bez jamstvenog lista, 20 komada trenirki
NIKE i 30 komada sportskih majica NIKE bez deklaracija, to je suprotno odredbama Zakona o zatiti potroaa. /
Uvidom u ope akte drutva utvruje se da je za nepravilnosti u poslovanju odgovoran direktor Ognjen ari. / Pozvan da
se izjasni o utvrenom injeninom stanju koje je utvreno inspekcijskim pregledom, direktor Ognjen ari je izjavio da
navedeni proizvodi nisu imali deklaracije jer je rije o novim proizvodima koji su dan ranije zaprimljeni, a uvoznik Trade
Nike d.o.o. deklaracije jo nije dostavio te ih nisu mogli niti staviti na navedenu robu. // Zapisnik je proitao strankama i
na njega nisu stavljene primjedbe. // Zapisnik je sainjen u pet istovjetnih primjeraka. // Primjerak zapisnika uruen je
zastupniku stranke, odnosno osobi koja je sudjelovala u nadzoru. // Dovreno u 12,00 sati. // Potpis stranke // Potpis
inspektora // Potpis zapisniara //

4.
REPUBLIKA HRVATSKA / CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB / ZAGREB / Klasa: UP/I-552-02/04-05/45 / Urbroj: 381-104-
03/2-04-5 / Zagreb, 16. lipnja 2006. // Z A P I S N I K / sastavljen 16. lipnja 2006. godine u prostorijama Centra za
socijalnu skrb Zagreb, Ured Maksimir, Maksimirska 7, u predmetu stavljanja pod skrbnitvo i imenovanja skrbnika Juliji
Juli s prebivalitem u Zagrebu, Petrova 5. // Nazoni: eljana Juli // Slubena osoba: Mate Juri, dipl. iur. // Poetak
u 11,00 sati. // Pristupa pozvana stranka eljana Juli iz Zagreba, Petrova 5, roena 19. 2. 1978. godine u Zagrebu, ki
Julije Juli i Marka Julia, po zanimanju fiziar, zaposlena u Institutu Ruer Bokovi u Zagrebu, Ilica 6. / Identitet
utvren uvidom u osobnu iskaznicu broj 11223322444 izdanu u MUP-u Zagreb. / Stranka je upoznata s odredbama
lanka 178. i 182. Zakona o opem upravnom postupku te u zapisnik daje sljedeu // IZJAVU // Moja majka, Julijana
Juli, rjeenjem Opinskog suda u Zagrebu liena je poslovne sposobnosti u potpunosti i stoga joj je potrebno imenovati
skrbnika. Suglasna sam da mene imenujete njezinim skrbnikom jer sam i do sada obavljala dunost posebnog skrbnika o
svojoj majci Julijani Juli. Moja majka, Julijana Juli ivi u svojoj obitelji, zajedno s mojim ocem, mojim bratom Ivom
Juliem i sa mnom u naoj obiteljskoj kui u Zagrebu, Petrova 5. Prema dogovoru svih lanova nae obitelji odlueno je
da skrbniku dunost za majku nastavim obavljati u svojstvu sada stalnog skrbnika. Ujedno izjavljujem da kod mene
ne postoje zapreke za obnaanje skrbnike dunosti opisane u odredbi lanka 175. Obiteljskog zakona. / Drugo nemam
to izjaviti. / Zapisnik mi je proitan i na njega nemam primjedbi te ga vlastoruno potpisujem. // Dovreno u 12,20 sati. //
Mate Juri // eljana Juli //

7.5. Oblikovanje sudskog zapisnika

Sudski zapisnik je akt koji se sastavlja tako da predsjednik vijea kazuje glasno zapisniaru
to e unijeti u zapisnik. U razliitim sudskim postupcima (kaznenom postupku, graanskom postupku,
prekrajnom postupku) susreemo i razliite vrste zapisnika. Svaka vrsta postupka regulirana je razliitim
zakonskim propisima u kojima su sadrane i odredbe o zapisnicima. Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu
se ne smije nita brisati, dodavati ili mijenjati. Prekriena mjesta moraju ostati itljiva. Prije zakljuenja,
sasluane osobe imaju pravo zahtijevati da im se zapisnik proita, a mogu to i same uiniti.
Zapisnik se sastavlja o svakoj sudskoj radnji po propisima postupka. U svakom zapisniku oznait e
se tono vrijeme poetka i svretka odreene sudske radnje. Zapisnici o glavnim raspravama, pripremnim i
ostalim roitima, kao i zapisnici sastavljeni u svezi s obavljanjem drugih sudskih radnji (sasluanja u
istranom postupku i sl.) piu se osobnim raunalom na propisanim tiskanicama prema odreenim
obrascima, s dovoljno ostavljenog praznog prostora na obje strane lista (u irini od po 2 cm), bez proreda, s
odvojenim stavkama. Osobni podaci okrivljenika, svjedoka, vjetaka i drugih osoba koje daju svoj iskaz na
zapisnik kod suda piu se negdje od 3. TAB-a i odvojeno od teksta njihovih izjava, time da se ime i prezime
ispisuju velikim slovima.
Odluke donesene tijekom rasprave koje se odnose na upravljanje postupkom ili odluke o glavnoj
stvari koje su proglaene na raspravi piu se u zapisniku odvojeno od ostalog teksta i oznauju nazivom, u

185
posebnom redu, malim rastavljenim slovima ( p r e s u d a , r j e e n j e ). Tekst donesene odluke
ispisuje se u posebnom stavku, uvuen za oko 4 cm od lijevog ruba stranice, znai negdje od 3. TAB-a.
U zavrnom dijelu zapisnika zabiljeit e se vrijeme dovrenja radnje uz oznaku sata i minute, ispod
ega e se u lijevom kutu zapisnika neposredno ispod njegova teksta unijeti biljeka o utvrenoj visini
sudske pristojbe (npr. Pristojba po Tbr. ........ ZSP kuna ..... Stranka je obvezna pristojbu poloiti ili uplatiti
u roku od tri dana. i sl.).
Zapisnik potpisuje sudac ili slubenik koji provodi odreenu radnju u sredini ispod teksta zapisnika.
Zapisniar stavlja svoj potpis ispod potpisa suca, odnosno slubenika koji provodi odreenu radnju.
Na desnoj strani zapisnika, ispod teksta, ostavit e se prostor za potpisivanje stranaka, ako je to
propisima postupka predvieno. Potpisi na zapisniku moraju biti itljivi. Ako osoba koja treba potpisati
zapisnik ne zna pisati ili ne moe pisati, stavit e se umjesto potpisa otisak kaiprsta desne ruke iznad
svojega imena ispisanog osobnim raunalom. Ako to potrebe iziskuju, ispisat e se osobnim raunalom ili
pisaim strojem, ime i prezime ostalih potpisnika.
Sudski se zapisnik najee sastoji od sljedeih sastavnih dijelova:
zaglavlja,
poslovnog broja,
naziva akta (ZAPISNIK), naziva organa pri kojem je zapisnik sastavljen i nadnevka
sastavljanja,
popisa nazonih,
pravnih stvari,
imena i prezimena zapisniara,
sadraja zapisnika (sadri bitne podatke o sadraju poduzete radnje u postupku),
naziva odluke koju je sud donio,
sadraja odluke,
naznake o plaanju biljega,
potpisa zapisniara, predsjednika i lanova vijea.
Zaglavlje i poslovni broj piemo na isti nain kako je to objanjeno kod sudskog rjeenja.
Nakon to smo napisali poslovni broj, napravimo etiri pritiska na tipku ENTER i verzalom centri-
ramo (naknadno pri ureivanju teksta) naziv akta (ZAPISNIK), te u sljedeim redcima centriramo
(naknadno pri ureivanju teksta) eventualno naznaku vrste zapisnika (npr. o vijeanju i glasovanju), naziv
organa pri kojem je zapisnik sastavljen i nadnevak sastavljanja zapisnika.
Zatim napravimo tri pritiska na tipku ENTER i od 0-tog TAB-a naznaimo imena, prezimena i
dunosti nazonih slubenih osoba suda, a od 7. TAB-a u istoj ravnini, naznaimo pravnu stvar u okviru koje
naznaimo imena i prezimena, odnosno nazive tuitelja i tuenika, te razlog spora.
Slijede tri pritiska na tipku ENTER i poinjemo pisati sadraj zapisnika. Sadraj sudskog zapisnika
piemo amerikim oblikom, ali ne ostavljamo red razmaka izmeu pojedinih odlomaka.
Kad smo ispisali sadraj zapisnika, u iduem retku ispiemo konstataciju o tome da predsjednik
donosi i objavljuje odgovarajuu odluku, zatim napravimo tri pritiska na tipku ENTER i spacionirano
centriramo naziv odluke koja se zapisniki konstatira ( r j e e n j e , p r e s u d a ). Nakon toga napravimo
tri pritiska na tipku ENTER i od 7. TAB-a ispiemo sadraj rjeenja ili presude.
Kad smo napisali sadraj rjeenja ili presude, napravimo tri pritiska na tipku ENTER i napiemo od
0-tog TAB-a vrijeme zavretka (ili poetka i zavretka) radnje koja se zapisniki biljei. Slijede dva pritiska
na tipku ENTER i piu se izjave stranaka o eventualnim primjedbama na zapisnik ili konstatacija da stranke
nemaju primjedbi na zapisnik. Nakon dva pritiska na tipku ENTER piemo konstataciju o plaanju biljega.
Iza toga napravimo tri pritiska na tipku ENTER i napiemo imena i prezimena zapisniara, slubenih
osoba i stranaka nazonih provedenoj radnji.

Zadaci:
Oblikujte sudske zapisnike i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih primjera
(napomena: pojedini dijelovi sudskih zapisnika odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar
dijelova sudskog zapisnika, odnosno odlomci unutar sadraja, odijeljeni su jednom kosom crtom:

1. Zapisnik o pripremnom roitu u parninom postupku
ZAPISNIK O PRIPREMNOM ROITU // Poslovni broj P-3/04 // Z A P I S N I K // sastavljen u Opinskom sudu u
Klanjcu // dana 1. 7. 2006. godine // Prisutni od strane suda: / Pravna stvar: / Predsjednica vijea: dr. Paji Kristina
Tuitelj: Franjko Fran / Zapisniar: Janja Janji / Tuenik: Pavli Mia / Radi isplate 7.000,00 kuna // Prisutni nakon poziva
186
u 11,00 sati: / Za tuitelja: tuitelj osobno uz punomonika, dr. Karijani Ena iz Zagreba // Za tuenicu: punomonica dr.
Mirjani Brenda, odvjetnica, prilae punomo // Pripremno roite je javno. // Tuitelj tvrdi kao u tubi i ostaje pri
tubenom zahtjevu. // Tuenica odgovara na tubu: / Ad I. tube - priznaje se da je sklopljen ugovor o zajmu. // Ad II.
tube - tvrdi se da je tuenica tuitelju vratila pozajmljeni novac. // Dokaz: svjedoci Dadi Alida, uiteljica, Zabok, Bregi 16
i // Zvonki Zvonimir, policajac, Zabok, Radieva 15. // Ad III. Tube - budui da je dug vraen, predlae se odbijanje
tubenog zahtjeva i naknada trokova tuenici. // Tuitelj osporava navode odgovora na tubu ako su u suprotnosti s
navodima tube i predlae da se izvedu dokazi predloeni u tubi. // Predsjednica vijea donosi i objavljuje // r j e e n j e
// Glavna rasprava se odreuje za dan 1. 9. 2006. godine u 9.00.sati, na koju se pozivaju prisutne stranke. // Stranke su
upozorene na posljedice izostanka koje su navedene u pozivu za pripremno roite. // Svjedoci koje je tuitelj predloio u
tubi i tuenik u odgovoru na tubu bit e pozvani pisanim pozivom. // Potpisom zapisnika stranke potvruju da su poziv
primile (na znanje). // Stranke izjavljuju da su sluale glasno kazivanje zapisniara to e unijeti u zapisnik i da nemaju
prigovora na sadraj zapisnika. // Zavreno u 11,20 sati. // Paji Kristina: / Franjko Fran / Janja Janji / Pavli Mia / dr.
Karijani Ena / dr. Mirjani Brenda

3. Sudska nagodba primljena na zapisnik
SUDSKA NAGODBA PRIMLJENA NA ZAPISNIK / Z A P I S N I K / Sastavljen u Opinskog sudu u Zadru // Dana 1. 8.
2005. godine // Prisutni od strane suda: // Pravna stvar: // Predsjednik vijea: dr. Hadi Hela // Tuitelj: Jos Zoran //
Zapisniarka: Rui Latica // Tuenik: Mi Mile // Radi isplate 47.800,00 kuna // Izvan roita za glavnu raspravu
pristupaju sudu nepozvane stranke zajedno s punomonicom dr. Kati Katarinom i dr. Snjei Snjeanom (obje iz Zadra).
// Tuitelj izjavljuje da mu je tuenik platio 27.800,00 kuna te smanjuje tubeni zahtjev na 20.000,00 kuna. // Stranke
izjavljuju da ele sklopiti // SUDSKU NAGODBU // Ja, tuenik Mi Mile iz Zadra, Petrova 3, obvezujem se platiti tuitelju
Jos Zoranu iz Zadra, Poljanica 7, preostalih 20.000,00 kuna (slovima: dvadesettisua kuna) sa zateznim kamatama koje
teku od dana 3. 5. 1999. godine pa do isplate po stopi odreenoj propisima o visini stope zateznih kamata i naknaditi mu
parnini troak u iznosu 10.000,00 kuna (alt: naknaditi mu parnini troak koji e odmjeriti sud), sve to u roku 15 dana
nakon potpisa ove sudske nagode (alt: u roku etiri mjeseca nakon potpisa ove nagodbe, u etiri jednaka obroka, od po
2.500,00 kuna, poevi od dana 1. 9. 2004. godine nadalje svakog prvog u tekuem mjesecu, a u sluaju da zaostanem
s isplatom makar jednog obroka, dospijeva na naplatu i ovriva je ukupna trabina tuitelja). // Parnine trokove platiti e
su roku 15 dana nakon potpisa ove nagodbe. // Nakon proitanog zapisnika o nagodbi, stranke potpisuju zapisnik. //
Zapoeto u 8,15 sati, zavreno u 8,50 sati. // Stranke su pozvane da popola plate sudske pristojbe za ovu nagodbu u
iznosu 1.200,00 kuna. // Dr. Hadi Hela // Jos Zoran // Rui Latica // Mi Mile // dr. Kati Katarina // dr. Snjei Snjeana
//

NAZIV SUDA
SJEDITE SUDA
Poslovni broj:
.
.
.
ZAPISNIK
naziv i sjedite suda kod kojeg se
zapisnik sastavlja, te nadnevak
.
.
Nazoni od strane suda: Pravna stvar:
Predsjednik vijea: prezime i ime Tuitelj: prezime i ime
Zapisniar: prezime i ime Tuenik: prezime i ime
.
razlog tube
.
.
Naznaka vremena poziva i nazonih:
za tuitelja: osobno ili opunomoenik, prezime i ime
za tuenika: osobno ili opunomoenik, prezime i ime
Konstatacija o javnosti ili tajnosti roita.
Izjava tuitelja:
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

187
Odgovor tuenika na tubu:
Ad I. tube
Ad II. tube
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
Dokaz: npr. popis svjedoka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
Konstatacija o tome da predsjednik donosi i objavljuje
.
.
n a z i v a k t a*
.
.
Sadraj akta xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
.
Konstatacija o zavretku rada vijea
.
Izjave stranaka o eventualnim primjedbama na zapisnik ili konstatacija da
stranke nemaju primjedbi na zapisnik xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
Konstatacija o plaanju biljega xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
.
.
Ime i prezime predsjednika vijea Ime i prezime tuitelja
.
.
.
Ime i prezime zapisniara Ime i prezime tuenika

Shema sudskog zapisnika

*To moe biti rjeenje, zakljuak, zahtjev itd.
UPANIJSKI SUD
OSIJEK

Z A P I S N I K

Sastavljen u predsjednitvu upanijskog suda u Osijeku, dana 18. svibnja 2006. godine
Poetak u 11,00 sati

Od suda prisutni:

Neda Mari, sudac, po ovlatenju predsjednika suda

Zorica Jurkovi, zapisniar

Utvruje se da je pristupio Vinko Jeli iz Zagreba, Vinarska br. 1 i izjavio da eli podnijeti

Z A H T J E V

188
da mu se dopusti razmatranje i prepisivanje spisa ovog suda br. K-33/99. u kaznenom
predmetu protiv osumnjienog Damira Peria i dr. zbog kaznenog djela iz l. 114. KZ-a, o
kaznenim djelima protiv slobode i prava ovjeka i graanina.

Podnositelj je lan Sindikata radnika te se, sukladno navedenom lanstvu, bavi zatitom
prava radnika i sprjeavanja bilo kakvog oblika krenja i ugroavanja prava na rad i drugih prava iz
rada zaposlenika.

Kako bi u predmetnom sluaju mogao poduzeti mjere za zatitu zaposlenika protiv osum.
Damira Peria i dr., podnositelj predlae da se uvai njegov zahtjev i da mu se dopusti u
navedenom kaznenom predmetu razmatranje i prepisivanje pojedinih dijelova spisa, osobito svih
zapisnika i materijala to sadre izjave ili iskaze osuenog Damira Peria o nainu postupanja sa
zaposlenicima unutar tvrtke u kojoj je navedeni osuenik bio direktor.

Budui da je podnositelj zahtjeva proitao zapisnik, izjavljuje da u potpunosti odgovara
njegovoj izjavi te ga u znak toga vlastoruno potpisuje.

Dovreno u 11,15

ZAPISNIAR: SUDAC: PODNOSITELJ ZAHTJEVA
Zorica Jurkovi Neda Mari, v. r. Vinko Jeli, v. r.

Primjer sudskog zapisnika

PREKRAJNI SUD
ZAGREB
Poslovni broj: II-G-2/06.

REPUBLIKA HRVATSKA
Prekrajni sud u Zagrebu

ZAPISNIK O SASLUANJU SVJEDOKA

Sastavljen dana 16. prosinca 2006. u prekrajnom postupku protiv Marije Peri

N a z o n i :

SUDAC: DAMIR SOVI ZAPISNIAR: ZINKA MARINAC

Svjedok je upozoren u smislu odredbe l. 177., st. 2., l. 175. st. 4. i l. 153. Zakona o prekrajima.

189
Svjedok je opomenut na dunost da na sva pitanja istinito odgovara i da nita ne preuti, te je upozoren na
posljedice lanog svjedoenja.
Svjedok daje o sebi ove podatke:

1. Ime i prezime: Mirna Zrili
2. Mjesto i godina roenja: 1. 2. 1962. u Karlovcu
3. Adresa stanovanja: Bukovac 5, Zagreb
4. Zanimanje: dr. medicine
5. U kakvom je odnosu s okrivljenim: nesrodan

Sudac poziva svjedoka da kae sve to mu je poznato o predmetu, a svjedok iskazuje:

Prilikom redovnog nadzora stomatolokih ordinacija, izvrila sam nadzor u stomatolokoj ordinaciji ZDRAVI
ZUBI u Runjaninovoj 2, u Zagrebu. Pregledom dokumentacije ordinacije, utvrdila sam da vlasnik ordinacije Jan Janki
nije obavio potrebnu edukaciju za rad na RTG ureaju koji je u upotrebi u toj ordinaciji, te sam podnijela prijavu
nadlenoj instituciji.
DOVRENO u 9.00 sati.

ZAPISNIAR: POTPIS SVJEDOKA SUDAC:

________________ ________________ _____________

Primjer sudskog zapisnika izraenog na osobnom raunalu
4. Zapisnik o uviaju
ZAPISNIK O UVIAJU // Poslovni broj P 77/03 // Z A P I S N I K // sastavljen u Opinskom sudu u Dubrovniku // dana 3.
4. 2005. godine // Prisutni od strane suda: // Pravna stvar: // Predsjednica vijea: dr. Gapi Tereza // Tuitelj: Ferdo
Franji // Zapisniarka: Aneli Alja // Tuenik: Pauli Paula // Radi predaje u posjed i izdavanja tabularne isprave //
Uviaj je zapoeo u 15 sati. // Pristupili su u odreeno vrijeme: // Za tuitelja: tuitelj osobno i punomonik dr. Zori
Zdeslav, odvjetnik // Za tuenicu: tuenica osobno i punomonik dr. Ivi Ivan, odvjetnik // Sudski vjetak geodetske struke
ing. Ivanan Vanja // Roite je javno. // Utvruje se da su pristupile pozvane osobe. / S nazonima se obilaze sporne
nekretnine, a sudskom vjetaku se nalae da o mjestu spora naini skicu koja ini sastavni dio ovog zapisnika. / Tuitelj
u prirodi pokazuje dio nekretnina za koje tvrdi da ih je kupio od oca tuenice. / Tuenica tvrdi da njezin otac nije tuitelju
prodao sporne nekretnine, ve livadu koja se nalazi iza njezine kue. / Predsjednik vijea oznauje sudskom vjetaku da
je predmet vjetaenja identifikacija katastarskog broja i povrine spornih estica. / Prije poetka vjetaenja predsjednik
vijea poziva sudskog vjetaka da predmet vjetaenja briljivo razmotri, da tono navede sve to opazi i nae te da
svoje miljenje iznese savjesno i u skladu s pravilima struke i vjetine, te upozorava vjetaka na posljedice davanja
lanog iskaza. // Vjetak VANJA IVANAN, sin Ivana, ing. geodezije iz Mlina, Vlaha Bukovca 52, roen u Mlinima, 36
godina, ni u kakvom odnosu sa strankama, iskazuje: // Budui da mi je sud oznaio predmet vjetaenja, premjerio sam
sporne nekretnine i prema odredbi suda dajem // N A L A Z I M I L J E N J E // Nekretnine koje je u prirodi pokazao
tuitelj identificirao sam na osnovi katastarskih planova i premjerom kao dio . k. br. 1627 u k. o. Traine. Dio koji
pokazuje tuitelj u skici samog mjesta oznaio sam slovima A-B-C-C-E jer je rije o estici nepravilne povrine. //
Nekretninu koju je u prirodi pokazala tuenica identificirao sam istim nainom kao cijelu . k. br. 1641 u k. o. Traine,
povrine 220 m
2
. / Drugo nemam to iskazati. // Stranke ne prigovaraju vjetakovu nalazu i miljenju, te skici koju je
190
vjetak nacrtao. // Vjetak trai naknadu trokova prijevoza u iznosu od 200,00 kuna, te nagradu u iznosu od 2.000,00
kuna. // Sudac donosi // r j e e n j e // Vjetaku se odmjerava naknada trokova prijevoza u iznosu 200,00 kuna i
nagrada u iznosu 2.000,00 kuna. // Stranke i vjetak odriu se prava albe na rjeenje suda o nagradi i naknadi za
vjetakove trokove. // Punomonik tuitelja moli da mu se odredi rok kako bi precizirao tubeni zahtjev u skladu s
rezultatima uviaja. // Tuenica se ne protivi. // Sud donosi i objavljuje // r j e e n j e // Tuitelju se odreuje rok od osam
dana radi preciziranja tubenog zahtjeva u ovom predmetu. // Nakon proteka tog roka odredit e se roite za glavnu
raspravu uz pisani poziv punomonicima stranaka i svjedocima koje su stranke predloile u tubi i odgovoru na tubu. //
Zapisnik je proitan. // Nazoni ne prigovaraju sadraju zapisnika. // Zavreno u 16,10 sati. // Sudska pristojba na
zapisnik iznosi 1.000,00 kuna // Ing. Ivanan Vanja // dr. Gapi Tereza // Juli Julijan // Ferdo Franji // Aneli Alja //
dr. Zori Zdeslav //

8. OBLIKOVANJE UGOVORA

Ugovor je suglasnost volja dviju ili vie osoba do koje dolazi s ciljem da se ustanovi, promijeni
ili ukine neki pravni odnos. Pravni odnosi koji se zasnivaju ugovorima mogu biti razliiti po svom
karakteru (obiteljskopravni, nasljednopravni, meunarodnopravni, stvarnopravni, obveznopravni itd.), stoga
se ugovori javljaju kao institucije itavog niza grana prava.
Za unutarnji i meunarodni promet najvaniji su ugovori obveznog prava kojima se zasnivaju pravni
odnosi u kojima je jedna strana (vjerovnik) ovlatena zahtijevati od druge strane (dunika) da se ova druga
na odreeni nain ponaa (da neto daje, uini, trpi ili da neto ne uini).
Ugovori nastaju voljom stranaka (fizikih i pravnih osoba) i one u naelu same odreuju njihov
sadraj. Ugovori se mogu sklapati u usmenoj i pisanoj formi. U ovom udbeniku obraujemo oblikovanje
ugovora o prodaji i ugovora o zapoljavanju, kao najeih vrsta ugovora s kojima se susreemo u praksi, a
detaljnija razrada oblikovanja drugih vrsta ugovora prelazila bi okvire ovog udbenika.
Prilikom pisanja ugovora najbitnije je tono naznaiti:

191
1. podatke o osobama koje stupaju u ugovorni odnos, pri emu treba precizno navesti nji-
hova imena, prezimena (odnosno naziv), adresu i, ponekad, jedinstveni matini broj
graana
30
;
2. prava koja pojedina stranka stjee, odnosno obveze koje preuzima na temelju ugovora;
3. odredbu o sudu koji je nadlean za rjeavanje sporova iz ugovora ako do njih doe;
4. potpise ugovornih stranaka ili njihovih opunomoenika, te nadnevak sklapanja ugovora.

Prema tome, moemo izvesti zakljuak da ugovor poglavito ima sljedee sastavne dijelove:

uvodni dio, u kojem se navode imena, prezimena i adrese fizikih osoba, odnosno nazivi i adrese
pravnih osoba koje sklapaju ugovor;
naziv dokumenta (ugovor o prodaji, ugovor o zapoljavanju itd.);
tekst ugovora (koji se sastoji od odreenog broja lanaka); zavrnog dijela ugovora u kojem se na-
znauje mjesto i nadnevak sklapanja ugovora, te - imena i prezimena osoba koje sklapaju ugo-
vor, odnosno imena i prezimena ovlatenih osoba koja u ime pravnih osoba sklapaju ugovor i nji-
hovi potpisi.

Ugovor moemo pisati europskim ili blok oblikom. Pojedine dijelove ugovora moemo odjeljivati
rijeima "lanak ..." itd., ili rimskim brojevima.

Na primjer:
lanak 5.

Prodava e otpremiti ugovorenu koliinu robe najkasnije do 15. srpnja 2006.

lanak 6.

Kupac e izvriti plaanje u roku od sedam dana nakon primitka ugovorene koliine robe.

ili

V.

Prodava e otpremiti ugovorenu koliinu robe najkasnije do 15. srpnja 2006.

VI.

Kupac e izvriti plaanje u roku od sedam dana nakon primitka ugovorene koliine robe.

Ugovori duljeg sadraja mogu imati i naslove za pojedine skupine lanaka.
Ako ugovor piemo europskim oblikom, uvodni dio emo napisati na sljedei nain:

Izdavako trgovako drutvo "Mikron" iz Zagreba, Selska 2 (u daljnjem tekstu: kupac) i
Trgovako drutvo "TIMI", Zagreb, Savska 2 (u daljnjem tekstu: prodavatelj), sklopili su

UGOVOR O PRODAJI

Piemo li ugovor blok oblikom, uvodni dio emo napisati na sljedei nain:

Izdavako trgovako drutvo "Mikron" iz Zagreba, Selska 2 (u daljnjem tekstu: kupac)

i

Trgovako drutvo "TIMI", Zagreb, Savska 2 (u daljnjem tekstu: prodavatelj),

sklopili su

UGOVOR O PRODAJI

30
Iako se ovaj koristi sve rjee zbog zatite privatnosti graana.

192
Nakon to smo napisali uvodni dio s naznaenim imenima i prezimenima, odnosno nazivima, te
adresama ugovornih strana i konstatacijom o sklapanju ugovora, napravit emo dva pritiska na tipku ENTER
i verzalom centrirati naziv ugovora (ako je naziv vei moe se pisati u dva retka). Nakon napisanog naziva
ugovora, ponovo napravimo dva pritiska na tipku ENTER i ponemo pisati tekst ugovora.
Tekst ugovora piemo tako da oznake pojedinih lanaka, odnosno odjeljaka, odvajamo meusobno s
jednim redom razmaka.
Kad smo napisali tekst ugovora, napravimo dva pritiska na tipku ENTER i napiemo mjesto i
nadnevak sklapanja ugovora; nakon toga opet pritisnemo na tipku ENTER i napiemo ugovorne strane
(kupac-prodavatelj, poslodavac-radnik i sl.), njihova imena i prezimena, te dajemo ugovor na potpis.
Na primjer:

lanak 10.

Ovaj ugovor sastavljen je u 4 (etiri) istovjetna primjerka, od kojih se dva daju kupcu, a dva
prodavatelju.

U Zagrebu, 15. prosinca 2006.

Prodavatelj: Kupac:
DINOVA Zagreb
Pero Vrli Jurica Ivezi
cx i| ]|vt \x|

8.1. Oblikovanje ugovora o kupoprodaji

Ugovorom o kupoprodaji se jedna strana (prodavatelj) obvezuje da stvar koju prodaje preda
drugoj strani (kupcu) tako da kupac stekne pravo raspolaganja, a kupac se obvezuje da prodavatelju
plati cijenu. Ugovor o kupoprodaji sklapa se postizanjem suglasnosti o bitnim elementima ugovora (predmet
i cijena).

Zadatak:
Izradite ugovor o kupoprodaji u europskom i amerikom obliku i pojedine dijelove pravilno rasporedite na
papiru na temelju sljedeeg primjera (napomena: pojedini dijelovi ugovora odijeljeni su dvjema kosim
crtama, a pojedine cjeline unutar sadraja odijeljene su jednom kosom crtom):

1.
"Autoglob", Sisak, Zbora narodne garde 7 (u daljnjem tekstu prodavatelj) / i / "Autotaksi" d. d., Zagreb, Miramarska 3 (u
daljnjem tekstu: kupac), sklopili su // Ugovor o kupoprodaji // I. / Prodavatelj se obvezuje dostaviti kupcu 25 (slovima:
dvadeset pet) automobila "Golf" diesel GXL po cijeni od 82.000,00 (slovima: osamdeset dvije tisue) kuna komad,
odnosno ukupnoj cijeni od 2.050.000,00 (slovima: dva milijuna pedeset tisua) kuna. / II. / Ugovorena cijena je franko
Zagreb - poslovni prostor kupca, Miramarska 3. / III. / Prodavatelj se obvezuje vozila dostaviti u roku od 15 dana od dana
sklapanja ovog ugovora. / IV. / Kupac se obvezuje izvriti plaanje 50 % ugovorenog iznosa nakon sklapanja ovog
ugovora, a preostalih 50 % iznosa u roku od 8 dana nakon preuzimanja automobila. / V. / Ako prodavatelj ne dopremi
automobile u dogovorenom roku iz toke III. ovog ugovora, plaa penale u iznosu od 1 % dnevno. / VI. / U sluaju
eventualnog spora po ovom ugovoru, ugovorne stranke e pokuati nai sporazumno rjeenje, a ako u tome ne uspiju,
za rjeavanje sporova nadlean je Opinski sud u Zagrebu. / VII. / Ovaj ugovor sastavljen je u 4 (etiri) primjerka, od
kojih dva dobiva kupac, a dva prodavatelj. // U Zagrebu, 17. sijenja 2006. // Prodavatelj: / "Autoglob" - Sisak / anti
Ljiljana // Kupac: / "Autotaksi" d. d. - Zagreb / Mario Puntari //

8.2. Oblikovanje ugovora o radu

Ugovor o radu je pojedinani pravni akt kojim se izraava suglasnost volja o zasnivanju
radnog odnosa izmeu poslodavca, kao vlasnika trgovakog drutva, i posloprimca, kao radnika. Tim
ugovorom poslodavac se obvezuje djelatniku dati posao, a radnik se obvezuje raditi pod odreenim
ugovorom utvrenim uvjetima.

193

Zadatak:
Izradite ugovor o zapoljavanju u europskom i amerikom obliku i pojedine dijelove teksta pravilno
rasporedite na papiru na temelju sljedeeg primjera (napomena: pojedini dijelovi ugovora odijeljeni su
dvjema kosim crtama, a pojedine cjeline unutar sadraja odijeljene su jednom kosom crtom):

1.
"Traktor", trgovako drutvo za odravanje zelenih povrina, Varadin, Zagrebaka 3, to ga zastupa direktor Dubravko
Mikuli (u daljnjem tekstu: poslodavac) i Marko Kresta, Zaretje, Preradovieva 1 (u daljnjem tekstu: radnik) sklapaju //
Ugovor o radu // lanak 1. / Ovim ugovorom utvruju se prava, obveze i odgovornosti na radu i na osnovi rada izmeu
radnika i poslodavca sukladno pozitivnim zakonskim i drugim propisima. / lanak 2. / Pored opih uvjeta za zasnivanje
radnog odnosa (godine ivota i opa zdravstvena sposobnost), radnik ispunjava i posebne uvjete potrebne za rad na
radnom mjestu i to: poloen ispit za vozaa traktora. / lanak 3. / Radni odnos zasniva se na neodreeno vrijeme, a
prava, obveze i odgovornosti radnik ostvaruje od dana kad pone raditi. / lanak 4. / Radnik e stupiti na rad na temelju
ovog ugovora dana 25. sijenja 2006. / lanak 5. / Radnik e raditi na radnom mjestu traktorist i obavljati poslove
odgovarajue njegovu stupnju strune spreme, vrsti zanimanja, znanju i sposobnosti na zelenim povrinama koje
odrava trgovako drutvo. / lanak 6. / Radnik e raditi u punom radnom vremenu od 8 sati. / Raspored radnog
vremena utvruje se u dvije smjene. / Radno vrijeme prve smjene poinje u 6,00 sati, a zavrava u 14,00 sati, dok radno
vrijeme druge smjene poinje u 14,00 sati, a zavrava u 22,00 sata. / lanak 7. / Tijekom rada u prvoj smjeni radnik e
koristiti dnevni odmor od 9,30 do 10,00 sati, a tijekom rada u drugoj smjeni radnik e koristiti dnevni odmor od 17,30 do
18,00 sati. / lanak 8. / Tjedni odmor radnik e koristiti nedjeljom. / lanak 9. / Radnik ima pravo na godinji odmor u
trajanju od 18 dana. / lanak 10. / Radnik ima pravo na odsutnost s rada uz naknadu plae do sedam radnih dana u
godini i na neplaeni dopust od 30 dana i preko 30 dana u godini u sluajevima utvrenim zakonom i kolektivnim
ugovorom. / lanak 11. / Radnik ima pravo na zatitu na radu, pravo na zdravstvenu zatitu i druga prava za sluaj
bolesti, smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i starosti, kao i na druge oblike socijalne sigurnosti sukladno pozitivnim
zakonskim i drugim propisima. / lanak 12. / Plaa radnika obraunava se i isplauje jedanput mjeseno i iznosi 2.100,00
(slovima: dvije tisue sto) kuna. / Poslodavac je duan isplatiti plau najkasnije do 15. u mjesecu za rad izvren u
proteklom mjesecu. / lanak 13. / Osnovna plaa radnika uveava se za svaku navrenu godinu radnog staa za 0,5 %. /
lanak 14. / Osnovna plaa radnika uveava se za 50 % za prekovremeni rad, i za rad u dane tjednog odmora. / lanak
15. / Poslodavac se obvezuje isplatiti radniku naknade prema odredbama kolektivnog ugovora za gospodarstvo. / lanak
16. / Za sluaj prestanka radnog odnosa, otkazni rok je mjesec dana. / lanak 17. / Poslodavac i radnik duni su
osigurati primjenu pravila zatite na radu i sukladno odredbama Zakona o zatiti na radu i propisima donesenim na
osnovi njega. / Poslodavac je duan osigurati radniku sredstva za rad, te odgovarajua osobna zatitna sredstva i
zatitnu radnu odjeu. / lanak 18. / Ovaj ugovor sastavljen je u 4 istovjetna primjerka, od kojih svaka ugovorna strana
dobiva po dva primjerka, a smatra se sklopljenim kad ga potpiu obje ugovorne strane. // U Varadinu, 20. sijenja 2006.
// Poslodavac: / "Traktor" - Varadin / Dubravko Mikuli // Radnik: / Marko Kresta //

Kamen d.d., Poega, Alojzija Stepinca 5/II (u daljnjem tekstu prodavatelj)

i

Gradsko komunalno gospodarstvo, Zagreb, Avenija Vukovar 45 (u daljnjem tekstu: kupac), sklopili su

UGOVOR O KUPOPRODAJI

I.

Prodavatelj se obvezuje dostaviti kupcu 3.000 (slovima: tri tisue) komada betonskih cijevi za kanalizaciju
po cijeni od 600,00 (slovima: est stotina) kuna komad, odnosno ukupnoj cijeni za cjelokupnu poiljku od
1.800.000,00 (slovima: milijun osam stotina tisua) kuna.

II.

Ugovorena cijena je franko Zagreb - Glavni kolodvor.

194
III.

Prodavatelj se obvezuje slati betonske cijevi dinamikom od 500 cijevi mjeseno, tj. ukupnu koliinu e
otpremiti najkasnije nakon isteka roka od 6 mjeseci od dana sklapanja ovog ugovora.

IV.

Kupac se obvezuje izvravati plaanje u roku od 8 dana nakon primitka svake poiljke.

V.

Ako se prodavatelj ne dri ugovorene dinamike ili krajnjeg roka iz toke III. ovog ugovora, plaa penale u
iznosu od 10 %.

VI.

U sluaju eventualnog spora po ovom ugovoru, ugovorne stranke e pokuati nai sporazumno rjeenje, a
ako u tome ne uspiju za rjeavanje sporova nadlean je Opinski sud u Zagrebu.

Ovaj ugovor sastavljen je u 4 (etiri) primjerka, od kojih dva dobiva kupac, a dva prodavatelj.

U Poegi, 17. listopada 2006.

Prodavatelj: Kupac:
"Kamen" d.d. Gradsko komunalno gospodarstvo

`tw|vt ^x| Tx Y~t|
Mandica Keli Ante Frkain

Primjer ugovora o prodaji (ameriki oblik)

RUA d.d. Karlovac, Lika 11, kojeg zastupa Marija Luci, direktor (dalje: Poslodavac)

i

ZVONIMIR KOVAI iz Karlovca, Samoborska 6 (dalje: Radnik)

dana 10. travnja 2006. sklopili su

UGOVOR O RADU

I. Ope odredbe

Ovim Ugovorom utvruju se meusobna prava, obveze i odgovornosti na radu izmeu Poslodavca i
Radnika.
Ovim Ugovorom Radnik zasniva radni odnos na neodreeno vrijeme za obavljanje poslova referenta
u sektoru financija. Ugovorne stranke ugovaraju probni rad Radnika u trajanju od tri mjeseca.
Mjesto rada Radnika je u Sisku, a u sluaju potrebe Poslodavca i u nekom drugom mjestu na
podruju Republike Hrvatske.
Pored poslova navedenih u toki 2. ovog ugovora Radnik e obavljati i druge poslove prema nalogu
poslodavca, a koji su u skladu s naravi i vrsti posla za koje je zasnovan radni odnos.

195

II. Obveze radnika

U skladu s pravima i obvezama Radnika koji proizlaze iz ovog ugovora Radnik je obvezan
Poslodavcu staviti na raspolaganje sav svoj radni potencijal te se obvezuje da nee obavljati nikakve druge
poslove za svoj i tui raun iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.
Nakon prestanka radnog odnosa Radnik ne smije u trajanju od jedne godine raditi samostalno ili
nesamostalno za konkurentsko drutvo. U sluaju postupanja protivno ovoj odredbi, Radnik se obvezuje
platiti ugovornu kaznu u visini godinje bruto plae koju je primao kod Poslodavca.
Za vrijeme zabrane konkurencije opisane u toki 2. Radnik ima pravo na mjesenu naknadu u visini
od 50 % prosjene mjesene plae koju je primao u razdoblju od 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu
Ako ugovor o radu otkae Poslodavac, a ustraje na odranju klauzule o zabrani konkurencije,
obvezuje se Radniku za vrijeme trajanja klauzule o zabrani konkurencije isplaivati plau kakvu je Radnik
primao za vrijeme dok je radio.

III. Plae i nagrade za ostvareni rezultat

Radniku pripada osnovna mjesena bruto plaa u iznosu od 10.000,00 kn. Isplata mjesene
akontacije plae obavljat e se na nain i u rokovima odreenim odlukom Poslodavca.
Uz plau navedenu u prethodnom stavku Radniku pripada i stimulativni dio plae koji ovisi od
rezultata njegova rada u odnosu na plan postavljen od strane Poslodavca, te od ukupnih rezultata Poslodavca
u tekuoj godini.
Visinu stimulativnog dijela plae za svaki pojedini mjesec (godinu) odreuje direktor poslodavca.
Radniku pripada pravo na naknadu boinice, sukladno Kolektivnom ugovoru ili odluci Uprave.
Radniku pripada pravo na naknadu jubilarnih nagrada, solidarnih pomoi, te ostalih primanja, ako su
odreeni Kolektivnim ugovorom, koji je potpisao ili kojemu je pristupio Poslodavac.
Naknada plae za dane godinjeg odmora, plaenog dopusta, dravnih i vjerskih blagdana propisanih
zakonom te bolovanja do 42 dana isplaivat e se u visini plae utvrene u toki III. stavak 1. ovog ugovora.
Plaa i ostala primanja Radnika predstavljaju poslovnu tajnu.

IV. Trokovi i naknade

Radnik ima pravo naknade trokova za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu, u visini propisanoj
zakonom te povrat stvarno uinjenih trokova koji se odnose na putne trokove i poslovnu reprezentaciju, na
temelju odluke direktora.
Radnik ima pravo o troku Poslodavca prisustvovati strunim skupovima u trajanju od 3 dana te
prisustvovati posebnim vidovima usavravanja u domaim ili inozemnim kolama i institutima u trajanju do
7 dana godinje, ali po prethodnoj odluci i odobrenju Uprave.
Za vrijeme odsutnosti s posla radi strunog usavravanja Radnik ima pravo na mjesenu plau u
punom iznosu, a odsutnost s posla nema utjecaja na trajanje godinjeg odmora utvrenog ovim Ugovorom.

V. Radno vrijeme, godinji odmor, zatita na radu

Radnik e raditi u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno.
U tijeku rada s jednokratnim punim radnim vremenom Radnik ima pravo koristiti dnevni odmor u
trajanju od 30 minuta.
Tjedni odmor Radnik e koristiti subotom i nedjeljom.
Radnik ima pravo na godinji odmor u trajanju od 25 dana, pri emu se subota ne uraunava u dane
godinjeg odmora.
Radnik ima pravo na odsutnost s rada tijekom godine uz naknadu plae do 7 radnih dana, time da
odobrenje za koritenje navedenog plaenog dopusta daje direktor Poslodavca.
Radnik ima pravo na zatitu na radu, pravo na zdravstvenu zatitu za sluaj bolesti, smanjenja ili
gubitka radne sposobnosti i invalidnosti, kao i druge oblike socijalne sigurnosti u skladu sa zakonom

VI. uvanje poslovne tajne

Radnik se obvezuje da e za vrijeme trajanja Ugovora o radu, a i njegovim prestankom, uvati sve
poslovne tajne Poslodavca i njegovih komitenata prema neovlatenim osobama, koje su po svojoj prirodi
196
povjerene i zatiene, a koje su mu bile povjerene ili koje je mogao saznati na poslu. Obveza uvanja
poslovne tajne odnosi se i na ostale povjerljive poslove drutva i pojedinaca povezanih s Poslodavcem.
Radnik je po prestanku ovog ugovora duan vratiti Poslodavcu sve pisane podneske, dokumente i
materijale, kao i preslike istih kojima za vrijeme trajanja ovog ugovora raspolae.

VII. Otkaz i prestanak ugovora

Ovaj ugovor mogu redovito i izvanredno otkazati i Poslodavac i Radnik pod uvjetima propisanim
zakonom.
U sluaju kad Poslodavac redovito otkazuje, otkazni rok iznosi 3 mjeseca. U sluaju kad redovito
otkazuje Radnik, otkazni rok je 1 mjesec.

VIII. Otpremnina

U sluaju kad Poslodavac redovito otkazuje ovaj ugovor osim ako ugovor otkazuje zbog teke
povrede radne obveze radnika, radniku pripada otpremnina u visini od 1/3 plae za svaku navrenu godinu
rada kod Poslodavca.
U sluaju sporazumnog raskida ugovora, Poslodavac i Radnik e sporazumno utvrditi visinu
otpremnine, ija visina ne moe biti manja od 6 mjesenih plaa radnika.
U sluaju kad radnik otkazuje ovaj ugovor, ne pripada mu otpremnina osim ako se odlukom Uprave
ne odlui drugaije.

IX. Zakljune odredbe

Sve izmjene i dopune ovog ugovora moraju biti u pisanoj formi, a eventualni usmeni uglavci su
nevaei.
Sve sporove koji mogu nastati u vezi s primjenom ugovora stranke e nastojati rijeiti sporazumno, a
u protivnom ugovaraju mjesnu nadlenost stvarno nadlenog suda u Karlovcu.
Ovaj ugovor je sastavljen u 4 jednaka primjerka i primjenjuje se danom njegova potpisa.

RADNIK POSLODAVAC
RUA d.d. Karlovac
Zvonimir Kovai

Marija Luci

Primjer ugovora o radu pisanog na osobnom raunalu

197

9. OBLIKOVANJE ZAMOLBE ZA RAD I IVOTOPISA

Jedan od prvih podnesaka s kojima emo se susresti nakon zavrenog kolovanja jest zamolba za
rad.
Zamolba za rad ima sljedee sastavne dijelove:
zaglavlje,
naziv i adresu trgovakog drutva, ustanove ili tijela dravne uprave kojoj zamolbu podnosimo,
naznaku predmeta,
sadraj zamolbe,
naznaku privitaka,
mjesto i nadnevak pisanja zamolbe,
vlastoruni potpis.
Za oblikovanje zamolbe za rad vrijede ista pravila oblikovanja kao i za podnesak u upravnom
postupku.
Uz zamolbu za rad obvezno treba priloiti ivotopis, te ostale dokumente (obino preslike, ali mogu
biti i originali) koji slue kao dokaz naih navoda u zamolbi i ivotopisu.
ivotopis
31
se najee ne pie kao slobodan sastavak, kao to je to dosad bio sluaj, ve na
suvremeno oblikovan nain. ivotopis je mogue pisati na vie razliitih naina jer ne postoje vrsti
standardi u tom pogledu. Danas se vivotopis najee pie na jedan od naina kako je to prikazano u ovom
udbeniku. Sve ee je u uporabi i tzv. europski format ivotopisa (European Curriculum Vitae Format).
Iz primjera se vidi da ivotopis ima sljedee sastavne dijelove:
zaglavlje,
mjesto i nadnevak pisanja ivotopisa,
naziv akta (IVOTOPIS),
sadraj ivotopisa,
potpis.
Zaglavlje se pie od reza 10, a sadri ime i prezime, ulicu i broj te grad. Red ispod zaglavlja, od 7.
tab-a piemo mjesto i nadnevak pisanja ivotopisa. Nakon toga napravimo etiri pritiska na tipku ENTER i
spacionirano centriramo naziv akta ( I V O T O P I S ). Slijede tri pritiska na tipku ENTER i sadraj
ivotopisa koji piemo tako da od 0-tog TAB-a naznaimo o kojoj je injenici rije, a od 4. TAB-a u
stupcima piemo potrebne podatke. Pri tome se s dva pritiska na ENTER odvoje pojedine skupine podataka:
osobni podaci, podaci o kolskoj naobrazbi, podaci o znanju stranih jezika, podaci o usavravanju i
dokvalifikacijama, podaci o radnom iskustvu, te podaci o ostalim referencama (eventualno objavljenim
radovima, izdanim knjigama i slino). Na kraju ivotopis treba potpisati.
Ponekad poslodavac insistira na pisanju ivotopisa rukom. U tom sluaju se valja potruditi napisati
ivotopis najboljim rukopisom kojim moemo, kako bismo i time privukli pozornost potencijalnog
poslodavca dok ita mnotvo ivotopisa prispjelih na raspisani natjeaj.

Zadatak:
Na temelju primjera navedenih na sljedeim stranicama izradite zamolbu za rad i ivotopis, sluei se svojim
osobnim podatcima.

31
U uporabi je esto i kratica CV, odnosno u naslovu takvog podneska stoji latinska inaica ovog termina curriculum
vitae.
198

MIRA MAHIN
Maksimirska 111
Zagreb

MINISTARSTVO FINANCIJA

Katanieva 4
ZAGREB

Predmet: MAHIN MIRA iz Zagreba,
zamolba za rad

VEZA: va oglas u "Veernjem listu" od 5. sijenja 2006.

Javljam se na citirani oglas sa svojom zamolbom za rad, za obavljanje poslova financijskog
inspektora u ovom Ministarstvu.
Zamolbi prilaem ivotopis, diplomu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, diplomu Longman
Instituta u Londonu, uvjerenja o zavrenom poznavanju engleskog i njemakog jezika, presliku
vozake dozvole, bibliografiju i domovnicu.

Privitaka: 7

U Zagrebu, 11. sijenja 2006.

Mira Mahin

Primjer zamolbe za rad (europski oblik)

199
I V O T O P I S
Osobni podaci

kolovanje

Posebna znanja i
vjetine

Druge aktivnosti

Radno iskustvo

Mira Mahin
Krasimirska 111, 10 000 Zagreb
Telefon 763 15 19; e-mail: mmahin@inet.hr
Roena u Poegi, 12. prosinca 1965.
Dravljanka Republike Hrvatske.

Jednogodinji poslijediplomski studij meunarodne trgovine zavrila sam na Visokoj
koli za poslijediplomske studije Longman Institute u Londonu, 1992.
Od 1985. do 1989. studirala sam na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu; diplomirala
sam radnjom Holistiki modeli u suvremenom planiranju.
Pohaala sam i zavrila osnovnu kolu i gimnaziju u Poegi.

Govorim engleski i njemaki; imam vozaku dozvolu A i B kategorije; poznajem rad
na kompjuteru, te imam iskustva u koritenju svih dijelova Microsoft Officea.

Kao aktivist Crvenog kria, sudjelujem u humanitarnim akcijama.

Od 2001. do danas radim kao rukovoditelj Odjela malih zajmova u podrunici
londonske banke East West Bank.
Od 1996. do 2000. radio sam kao kreditni referent u zagrebakoj podrunici
londonske banke East West Bank.
Od 1993. do 1994. radila sam kao pripravnik u Istonoeuropskoj komercijalnoj banci
u Zagrebu, na kreditnim poslovima.
Od 1995. do 1996. radila sam u Ministarstvu obrane RH, kao dragovoljac, na
poslovima logistike.

Podruja posebne
strunosti

Publikacije

Sudjelovanje na
strunim ili
meunarodnim
skupovima

Studijska putovanja

Nagrade i priznanja

Unutar East West Bank pohaala sam nekoliko seminara o kreditnom poslovanju, te
sam se struno usavravala u podruju tzv. mikrofinanciranja.

Napisala sam vei broj lanaka, posebno o mikrofinanciranju i financijskim
instrumentima primjenjivim u ratom pogoenim podrujima; bibliografiju prilaem
kao poseban dodatak.

Na meunarodnoj konferenciji koja je odrana u Beu, 2002. godine, pod nazivom
Regional Challenges, podnio sam referat pod naslovom Contemporary Banking in
Croatia.

Na studijskom putovanju po kavkaskim zemljama, bivim lanicama SSSR-a, koje je
organizirala naa banka, upoznala sam se s ulogom malih zajmova u obnavljanju
seoskih gospodarstava.

Projekt mikrofinanciranja za istonu Slavoniju, koji sam izradila s kolegom
Mladenom Deliem, dobio je prvu nagradu na internom natjeaju nae banke 2002.
godine.
Mira Mahin

Primjer ivotopisa

200
EU R OP E A N
C U R R I C U L U M V I T A E
F OR MA T

OSOBNI PODACI

Ime I prezime
Mirjana Cerjak
Adresa Maksimirska 145, 10000 Zagreb
Telefon ++385-1-4802555
Telefaks ++385-1-4580556
Elektronika pota, Web adresa mirjana.cerjak@theagency.hr, www.theagency.hr

Dravljanstvo Republike Hrvatske

Datum roenja 10. studenoga 1960.

RADNO ISKUSTVO

Datumi (od do) 3. travnja 2000. do danas
Ustanova zaposlenja Raiffeisenbank Austria Croatia d.d.
Naziv radnog mjesta direktor poslovnice
Funkcija direktor
Podruje rada rukovoenje poslovnicom u svim njenim poslovima

Datumi (od do) 6. studenoga 1995. 2. travnja 2000.
Ustanova zaposlenja Privredna banka Zagreb d.d.
Naziv radnog mjesta kontroling
Funkcija rukovoditelj kontrolinga
Podruje rada kontrola novanih transakcija s malim poslovnim subjektima

Datumi (od do) 15. lipnja 1985. 5. studenoga 1995.
Ustanova zaposlenja Samoborska banka d.d.
Naziv radnog mjesta kreditni referent
Funkcija voditelj smjene
Podruje rada kreditni odnosi s graanstvom

KOLOVANJE

Datum 5. travnja 1985.
Mjesto Zagreb
Ustanova Ekonomski fakultet
Zvanje: diplomirani ekonomist

USAVRAVANJE

201
Godina 1990.
Mjesto Zagreb
Ustanova Ekonomski fakultet
Podruje Poslijediplomski studij iz financijskog poslovanja

OSOBNE VJETINE I KOMPETENCIJE.

MATERNJI JEZIK hrvatski

STRANI JEZICI

Jezik engleski, njemaki
Govori da
Pie da
ita da

SOCIJALNE VJETINE I KOMPETENCIJE
.
-

ORGANIZACIJSKE VJETINE I
KOMPETENCIJE
.
-

TEHNIKE VJETINE I KOMPETENCIJE. -

UMJETNIKE VJETINE I KOMPETENCIJE -

OSTALE VJETINE I KOMPETENCIJE. -

VOZAKA DOZVOLA B kategorije

DODATNI PODACI

PRIVITCI diploma Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, diploma zavrenog poslijediplomskog studija na
Ekonomskom fakultetu u Zagrebu,

EU format ivotopisa
CURRICULUM VITAE

202
1. Family Name:
2. First Names:
3. Date of Birth:
4. Nationality:
5. Civil Status:
6. Education:

Institution:
Date:
Degree/Diploma Obtained:

Informal education

Institution:
Date:

Institution:
Date:

7. Language Skills (5 highest, 1 lowest)

Language Reading Speaking Writing

8. Membership of Professional Bodies:

9. Other Skills (e.g. computer or specialist experience)

10. Present Position:

11. Years with the firm:

12. Key Qualifications:

13. Field Experience:

203
Country
Date

14. Professional Experience Record

Date (month and year):
Location:
Company:
Position:
Description:

Date:
Location:
Company:
Position:
Description:

Date:
Location:
Company:
Position:
Description:

Date:
Location:
Company:
Position:
Description:

15. Publications:

Shema mogueg oblika ivotopisa na engleskom jeziku
204

10. OBLIKOVANJE PISANIH POSLOVNIH
KOMUNIKACIJA NA STRANOM JEZIKU

Oblikovanje pisanih komunikacija na stranom jeziku od izuzetne je vanosti za poslovanje naih
trgovakih drutava, osobito onih koja se bave vanjskom trgovinom. Svaka zemlja, pa tako i Republika
Hrvatska u podruju gospodarske aktivnosti usmjerena je na meunarodnu suradnju. Ta suradnja neza-
misliva je bez poznavanja stranih jezika i oblikovanja pisanih poslovnih komunikacija na stranom jeziku.
Strani jezici i pisane poslovne komunikacije na stranom jeziku prijeko su potrebni za uspostavljanje
poslovnih kontakata i meusobnu komunikaciju poslovnih partnera iz Republike Hrvatske i stranih zemalja.
Oblikovanje pisanih poslovnih komunikacija na stranom jeziku donekle se razlikuje od obliko-vanja
pisanih poslovnih komunikacija u nas. Na to je utjecala u prvom redu masovna primjena osobnih raunala i
programa za obradu teksta, te su oblici pisanih poslovnih komunikacija najee podreeni logici i naelima
na kojima oni funkcioniraju. Oblikovanje pisanih poslovnih komunikacija na stranom jeziku razlikuje se od
zemlje do zemlje.
Budui da u ovom udbeniku ne moemo obraditi pisane poslovnih komunikacije na veem broju
stranih jezika jer bi to znatno prelazilo okvire ovog udbenika, odluili smo obraditi osnovna pravila pisanja
pisanih poslovnih komunikacija na engleskom jeziku kao najuestalijem jeziku nae komunikacije sa
svijetom.

10.1. Oblikovanje poslovnih pisama na engleskom jeziku

Temeljni dijelovi poslovnih pisama u angloamerikom svijetu su:
1. zaglavlje, 5. sadraj pisma,
2. oznaka i nadnevak, 6. uljudan zavretak,
3. adresa primatelja, 7. potpis.
4. pozdrav,
Poslovno pismo moe sadravati i odreen broj neobveznih dijelova koji se ukljuuju po potrebi:
1. naznaka "na pozornost", 3. naznaka privitka i dostave kopija,
2. naznaka predmeta, 4. post scriptum.

10.1.1. Zaglavlje

Zaglavlje je otisnuto na vrhu pismovnog papira.
32
Ono mora sadravati barem ime, znak i adresu
trgovakog drutva, a esto sadri i brojeve telefona, telefaksa i danas sve rjee
33
- teleksa. Zaglavlje
mora sadravati i neke sastavne dijelove na temelju zakonskih propisa. Na primjer, drutva s ogranienom
odgovornou u Velikoj Britaniji moraju navesti u zaglavlju imena svojih direktora, adrese njihovih
registriranih ureda, mjesto registracije i registarski broj. Mnoga zaglavlja sadre i otisnute rijei koje upuuju
na rezervirani prostor za oznake - Your ref. (Va znak), Our ref. (Na znak).

10.1.2. Oznaka i nadnevak

32
To je memorandum, kako smo ve naveli u dijelu udbenika gdje se govori o pisanim poslovnim komunikacijama,
bez obzira je li on otisnut na papiru u tiskari, ili je kao takav pohranjen u osobnom raunalu tako da su pohranjeni
stalni dijelovi poslovnog pisma, dok su za promjenjive dijelove ostavljeni prazni prostori koji se po potrebi
popunjavaju.
33
Iako jo uvijek uobiajeno za zemlje poput Indije, Pakistana i slino.

205

Oznaka se sastoji od inicijala osobe koja je pismo diktirala i inicijala osobe koja je pismo pisala
razdvajaju se kosom crtom (npr.: AT/MK). Ostala slova i brojke oznauju odjel, organizacijsku jedinicu i
slino. Oznaka se obino pie iznad nadnevka.
Nadnevak se moe pisati na razliite naine.
Na primjer:

- 27 September 2006
- 27th September, 2006
- 27
th
September, 2006
- September 27, 2006
Meunarodna organizacija za normizaciju (International Organization for Standardization - ISO)
preporuuje sljedei nain pisanja nadnevka:
- 2006-09-27
Nadnevke nikako ne smijemo pisati tako da mogu dovesti do zabune. Na primjer, 11.1.2004. u
Velikoj Britaniji znai 11. sijeanj 2004., ali u SAD-u znai 1. studeni 2004. Jednako tako, nepravilno je
kratiti nazive mjeseci jer to pokazuje nemarnost i neobrazovanost onoga tko je napisao pismo.

10.1.3. Adresa primatelja

Adresa primatelja je dio poslovnog pisma koji se sastoji od imena i adrese primatelja. Piemo je
na suprotnoj strani od zaglavlja.
Ime fizike osobe sastoji se od krsnog imena i prezimena. Ime i prezime fizike osobe uvijek piemo
na jedan od dva naina:
- Mr. J. E. Smith ili
- Mr. John Smith.
Nikako ne smijemo pisati samo: Mr. Smith.
Trgovaka drutva imaju takoer svoja posebna imena po kojima ih razlikujemo.
Britanska i amerika trgovaka drutva vrlo esto u sastavu svog imena sadre i kraticu koja poblie
oznaava karakter trgovakog drutva. Pregled najeih kratica dajemo u sljedeoj tablici.

PUNI NAZIV KRATICA ZNAENJE
Public Limited Company PLC dravno dioniko drutvo s ogranienim
jamstvom
Limited Ltd. ogranieno jamstvo
Company Co. trgovako drutvo, kompanija
Corporation Corp. korporacija, trgovako drutvo, dioniko
drutvo
Incorporated Inc. dioniko drutvo

U angloamerikom poslovnom dopisivanju prije navoenja imena i prezimena osobe kojoj se u
pismu obraamo piemo tzv. poasni naslov. Najei poasni naslovi koji se rabe u angloamerikom
poslovnom dopisivanju:

POASNI NASLOV PRIMJER ZNAENJE
Mr. (mister) Mr. John Smith Gospodin John Smith
Mrs. (mistress) Mrs. Helen Smith Gospoa Helen Smith
Miss. (missis)* Miss. Julie Hawk Gospoica Julie Hawk
Messrs. (Messieurs) Messrs. Smith & Co. Gospodo Smith & Co.
Mmes. (Mesdames) Dear Mmes. Potovane dame

* Ovu kraticu moemo koristiti u privatnom dopisivanju, ali ne i u poslovnom dopisivanju. Naime, sukladno
pravilima poslovne kulture svaka enska osoba, nakon to se zaposlila, oslovljava se sa Mrs., odnosno
to je danas najee, sa Ms. Oslovljavanja sa Miss u poslovnoj komunikaciji upuuje na nepoznavanje
poslovne kulture ili na patroniziranje, ponekad i omalovaavanje sugovornice te se ne preporuuje.
Prilikom ispisivanja ime i prezimena u potpisu preporuamo nakon ispisanog potpisa u zagradu
staviti kraticu Mr. ili Mrs. Naime, naa imena i prezimena rijetko su poznata u svijetu (i obratno), te stranac
206
teko moe znati je li potpisnik ena ili mukarac, pa mu je teko napisati poetak odgovora na nae pismo ili
moe pogrijeiti u oslovljavanju. To je jednako tako vano kad imena zbunjuju jer su ista za ene i mukarce
(npr. Vanja).
Naslovi koji odreuju poloaj pojedine osobe ili dunost koju obnaa piu se ispod ili nakon imena i
prezimena.
Na primjer:
- Mr. J. D. Carpenter
Managing Director
- Mr. Henry A. Swift, President.
Adresa primatelja sastoji se od kunog broja, naziva ulice, potanskog broja, naziva grada, te
naziva drave. Adresu primatelja moe zamijeniti broj njegova potanskog pretinca ako ga ima (P.O.B. -
post-office box).
Adresa primatelja moe takoer sadravati posebne upute poti i/ili primatelju.
Na primjer:

UPUTA ZNAENJE
Air Mail zrakoplovom
Registered preporueno
Express Delivery urna otprema
Printed matter tiskane stvari
Please forward molimo proslijediti
Personal* osobno
Confidential* povjerljivo

* Pisma s oznakom "Personal" ne bi smio otvarati nitko osim primatelja osobno.
** Pisma s oznakom "Confidential" osim primatelja smije otvarati samo osobni pomonik ili osobna tajnica.

10.1.4. Pozdrav

U pismima fizikim osobama rabe se sljedei pozdravi:
- Sir ili Madam,
- Dear Sir ili Dear Madam,
- Dear Mr. Baker ili Dear Miss. Brown,
- Dear John ili Dear Mary.

Kad nekoga u pismu oslovljavamo samo sa Sir ili Madam moramo znati da je to jako formalno.
Uporaba oblika Dear Sir ili Dear Madam je isto tako formalna, ali odgovara svrsi u sluajevima kad nam
primatelj nije osobno poznat. U sluajevima kad se obraamo skupini ljudi, pismo moemo zapoeti
pozdravom Dear Sirs ili Gentlemen. Kad se u pismu obraamo skupini ena, rabimo fraze Mesdames ili
Ladies. Valja pripomenuti da angloameriko poslovno dopisivanje ne poznaje fraze koje bi sasvim odgo-
varale naim frazama poput - Potovani gospodine, Potovana gospoo, Potovane dame i gospodo i slino.

10.1.5. Sadraj pisma

Sadraj pisma sastoji se od poruke koju elimo nekome uputiti. Pri tome moramo voditi rauna o
tome da budemo koncizni i jasni kako bi primatelju pisma bila jasna poruka koju mu elimo uputiti. Sadraj
pisma razlikuje se prema vrsti pisma.

10.1.6. Uljudan zavretak

207
Uljudan zavretak pisma mora odgovarati pozdravnom dijelu. U narednoj tablici dajemo pregled
pozdrava i preporuljivih odgovarajuih uljudnih zavretaka pisama koji su uvijek u tijesnoj vezi s
pozdravnim dijelom pisma.

POZDRAV ULJUDAN ZAVRETAK
Dear Sir (Dear Madam)
Dear Sirs (Mesdames)
Yours faithfully
Sir ili Madam Yours respectfully
Dear. Mr Smith ili Dr. Miss Smith Yours sincerely
Dear Jim
Dear Mary
With best regards, yours sincerely
With kind regards, yours sincerely

10.1.7. Potpis

Pravo potpisivanja u trgovakom drutvu ima samo ovlatena osoba. Kako je mnoge potpise teko
proitati, ime osobe koja potpisuje pismo uvijek treba osobnim raunalom ispisati ispod prostora koji je
ostavljen za potpis. Bez obzira na koji nain se ovlatena osoba potpisuje, ispisani potpis uvijek treba biti
napisan na nain da se prvo ispisuje ime, a tek onda prezime ovlatene osobe. Rijetki su jezici u svijetu koji
imaju pravilo da se prvo pie prezime, pa tek onda ime. Ako ne potujemo ovo pravilo, u odgovoru moe
doi do pogrenog oslovljavanja i do problema, jer ne znamo na koga je pismo uistinu naslovljeno
34
.
Na primjer:

Ajax Manufacturing Co. Ltd.

Gerald Jones

Gerald Jones
Production Manager

10.1.8. Naznaka "na pozornost"

Ovu naznaku rabimo u sluajevima kad je pismo naslovljeno na trgovako drutvo, a mi elimo skre-
nuti na njega pozornost sasvim odreene osobe ili odjela u tom poduzeu. Naznaku "na pozornost"
(Attention, odnosno skraeno, Att. ili Attn.) piemo ispod adrese primatelja, s jednim redom razmaka prije
naznake. Cijelu naznaku treba istaknuti podcrtavanjem.
Na primjer:

Jurkovich Machines Ltd.
15 Lothian Square
EDINBURGH
ED 6 6 HL

Att. Mr. Lewis

10.1.9. Naznaka predmeta

34
Tako je, na primjer, u jednom velikom trgovakom drutvu tajnica pogreno potpisala ovlatenu osobu kao Prelec
Marijana. Povratno pismo iz Njemake bilo je naslovljeno na gospodina Marijana, a rukovoditelja s tim imenom je
u tom trgovakom drutvu bilo nekoliko. Potroeno je dosta vremena dok se nije utvrdilo na kojeg Marijana je
konkretno pismo bilo naslovljeno.
208
U pismu se moe naznaiti i predmet na koji se pismo odnosi. Naznaka predmeta pie se odmah
nakon pozdrava, iako se ponekad moe desiti da bude napisana i iznad pozdrava. Ako je napisana iznad
pozdrava, obino joj prethode rijei "Subject" ili "Re."

Na primjer:

Subject: MACHINE TOOL LUBRICANTS

Dear Sirs,
ili

Dear Sirs,

MACHINE TOOL LUBRICANTS

10.1.10. Naznaka privitka i dostave kopija

Ako uz pismo treba poslati i neke privitke ili ako neka druga osoba ili odjel trebaju primiti kopiju
istog pisma, to se naznauje u donjem lijevom kutu pisma. Za naznaku privitka rabimo sljedee izraze ili
kratice:

1. Enclosure(s) 4. Two enclosures
2. Enc(s) 5. Encs (2)
3. Encl 6. Encl (2)

Naznaku dostave kopija piemo na sljedei nain:

cc: Mr. Pierre Ribich

10.1.11. Post scriptum

Post scriptum piemo na dnu pisma u sluajevima kad u zadnjem trenutku elimo dodati jo neku
poruku primatelju, a koja je osobito vana. Ovaj neobvezni dio pisma valja izbjegavati jer pokazuje nau
nedovoljnu pozornost prilikom pisanja pisma.

10.1.12. Omotnica

Na omotnici treba uvijek navesti ime i prezime, odnosno naziv i adresu adresanta, te ime i prezime,
odnosno naziv i adresu adresata. Adresa adresata, kao sastavni dio pisma vrlo esto slui i kao adresa na
omotnici jer se zbog racionalizacije esto rabe omotnice s prozoriem.
Adresa adresanta pie se u gornjem lijevom kutu omotnice, dok se adresa adresata pie u donjoj
desnoj etvrtini omotnice.

10.1.13. Oblici i naini pisanja pisama

Najei oblici poslovnih pisama u angloamerikom poslovnom dopisivanju su blok oblik (neto
slino onome to mi zovemo punim amerikim oblikom) i oblik s uvlaenjem redaka (neto slino onome
to mi zovemo europskim oblikom). Da bismo potivali engleska i amerika pravila pisanja, prilikom pisanja
poslovnih pisama moramo se pridravati sljedeeg:
- nakon odlomka uvijek dolazi red razmaka bez obzira na to je li pismo pisano blok oblikom
ili oblikom s uvlaenjem redaka;

209
- prilikom pisanja oblika s uvlaenjem redaka retke uvlaimo za jedan TAB;
- nakon toke na kraju reenice obvezno treba napraviti razmak od dva slovna mjesta.

Zadatak:
Oblikujte poslovne dopise na temelju narednih injeninih stanja, prvo blok oblikom, a zatim oblikom s
uvlaenjem redova, potujui pravila oblikovanja engleskog poslovnog dopisivanja.(Napomena: pojedini
dijelovi poslovnog pisma odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova, odnosno
odlomci unutar sadraja, odijeljeni su jednom kosom crtom):

1.
Financial Times//Bracken House 10 Cannon Street London EC4P 4BY//TEL. 01-248 8000// July 15, 2006// Dear
Executive,//The FINANCIAL TIMES has 120 correspondents and an editorial staff with all the training and experience to
interpret world events in terms of the market place.//The FT covers business - every kind of business - from every point
of view. It is nog exclusively concerned with stocks and money markets. Read it daily, and it will keep you in touch with
the information you need to run your business successfully.//Why not see this remarkable newspaper for yourself and let
it show you exactly it can do for you.//Experience teaches us that it takes about two weeks for a new reader to become
familiar with the paper's wide-ranging editorial pattern, and this much time is now offered to you as a bonus period in
which to decide for yourself whether or not regular reading of the FT will benefit you and your business.//The enclosed
order card invites you to subscribe to the paper with savings proportionate to the length of your subscription.//Tick the
box on the card that shows the subscription period of your choice and post the card today. Copies will be delivered direct
to your address, and the first two weeks' issues come to you entirely free of charge.//Your FINANCIAL TIMES comes to
you with a special guarantee: if at any time you decide to cancel your subscription, you will be refunded with the cost of
all undelivered issues.//Here, then, is your opportunity to see for yourself this unique, trustworthy and unbiased
international newspaper that gives you the answers you seek - usually before, and often long before, you can find them
anywhere else.//Yours sincerely//G. Terence Damer//European Marketing Director//

2.
Communication Engineering PLC//Priory Crescent//Surrey KL16 5DA//Tel. (0372)921167//NSG/VK // 9 November 2006 //
Ms. J. Wealthy//F. T. Gale & Sons//P.O.B. 345//NORTHWOOD, Yorkshire // Dear Miss Wealthy // If you think all telex
machines have to cause noise and disturbance in the office, you haven't heard of the TP500X. Apart from being much
quieter, the TP500X is a cost-effcetive investment which can double the operator's productivity. // The TP500X helps to
cut out many awkward and time-consuming procedures. The message is displayed on a screen. Corrections can be
made without retyping, and messages can be prepared while others are being received. When a number is engaged, the
TP500X redials it automatically. Regularly used headings and addresses can be stored. The TP500X has many more
features designed to facilitate message preparation and to speed up transmission.//It may be surprising, then, that the
TP500X is one of the least expensive screen-and-disk telex machines currently available. // Let us demonstrate the
TP500X in your office. If you decide to buy one - and we're pretty sure you will - and you order before 31st December,
we can grant you a L100 discount.//Yours sincerely // M. T. Darker // Text Terminal Manager//

3.
Wellers & Strugle Ltd. // Import and Export, Princes Street, London // Birmingham Office: 28 Bradshaw Street,
Birmingham B5 1TQ // Liverpool Office: 54 Bakern Road, Liverpool L3 9HW//Directors: J. P. Bloody, K. F. Lucky//NK/TR
// 7 June 2004 // The Sales Manager//Glaston Potteries Ltd // Clayfield / Burnley BB10 1RQ // Dear Sir or Maam // We
are writing to you on behalf of our principals in Canada who are interested in importing chinaware from England. // Could
you send us your latest catalogue and price-list, quoting your most competitive prices? // Our principals are a large chain
store in North America and will probably place substantial orders if the quality and prices of your products are
suitable.//We look forward to hearing from you soon. // Yours faithfully // J. P. Bloody //

4.
Satex S.p.A .// Via di Pietra Papa, 00146 Roma // Telephone: Roma 769910//DS/JK // 13 March 20046// Mr. K. Doone,
Chief Buyer // F. Lynch & Co. Ltd.//Nesson House // Newell Street // Birmingham B3 3EL // UNITED KINGDOM//Dear Mr.
Doone // Thank you for your order No. KT4576 which we are now making up. We have all the items in stock and will be
advising you in the near future. // Yours sincerely//G. Fizzi //

210

Bredgrade 51,
DK 1260,
Copenhagen K
DENMARK

6th May 2004

Soundsonic Ltd.,
Warwick House,
Warwick Street,
Forest Hill,
London SE23 1JF
UNITED KINGDOM

For the attention of the Sales Manager

Dear Sir or Madam,

Please would you send me details of your
quadrophonic sound systems which were advertised in
the April edition of Sound Monthly?

I am particularly interested in the Omega
range of equipment that you specialize in.

Yours faithfully,

B. Kassen
B. Kassen

Zaglavlje
ili
adresa
poiljatelja

Nadnevak

Adresa
primatelja

Naznaka
pozornosti
Pozdrav

Sadraj
pisma

Uljudan
zavretak

Potpis

Sastavni dijelovi jednostavnog poslovnog pisma

211
L I M E X L I M I T E D
Bexton Road
Tel. 056478690 PRESTON
Telex 867495 PN2 5AJ

PLT/MK

14 October 2006

Milkman & Hoffer GmbH
Wilhelm Strasse 54
D-8955 DORTMUND
Germany

Attention: Herr. Pffeifer

Dear Sirs

MACHINE STANDS

Thank you for your enguiry regarding our machine stands. We have plea-
sure in enclosing some literature for your preliminary information.

The stands are supplied in different sizes and in different hardness of
rubber and must be correctly selected for individual machines. This is
most important in the case of heavy presses. We have, however, suppli-
ed stands for almost every type of standard machine so that we can let
you have our recommendations based on practical experience.

If you would let us have particulars of the types of machines for which
stands are needed and their weights, we should have pleasure in quoting
for individual applications.

You will see t hat the yellow leaflet is a selector chart for most of the
modern types of punch presses. The number in italics after each machi-
ne refers to the price list.

Delivery is within two weeks of receipt of an order.

Yours faithfully
LIMEX LIMITED

M. G. Beawerick
M. G. Beawerick
Managing Director

Enc
cc: A. U. Ready, Production Manager

Directors: M. G. Beawerick (Managing), I. C. Bottom, U. B. Freely
Registered No 03 43 46, England; Registered Office as above

Primjer poslovnog pisma pisanog blok oblikom
212
L I M E X L I M I T E D
Bexton Road
Tel. 056478690 PRESTON
Telex 867495 PN2 5AJ

PLT/MK

14 October 2006

Milkman & Hoffer GmbH
Wilhelm Strasse 54
D-8955 DORTMUND
Germany

Attention: Herr. Pffeifer

Dear Sirs,

MACHINE STANDS

Thank you for your enguiry regarding our machine stands. We have
pleasure in enclosing some literature for your preliminary information.

The stands are supplied in different sizes and in different
hardness of rubber and must be correctly selected for individual
machines. This is most important in the case of heavy presses. We have,
however, supplied stands for almost every type of standard machine so
that we can let you have our recommendations based on practical
experience.

If you would let us have particulars of the types of machines for
which stands are needed and their weights, we should have pleasure in
quoting for individual applications.

You will see t hat the yellow leaflet is a selector chart for most
of the modern types of punch presses. The number in italics after each
machine refers to the price list.

Delivery is within two weeks of receipt of an order.

Yours faithfully,
LIMEX LIMITED

M. G. Beawerick
M. G. Beawerick
Managing Director

Enc
cc: A. U. Ready, Production Manager

Directors: M. G. Beawerick (Managing), I. C. Bottom, U. B. Freely
Registered No 03 43 46, England; Registered Office as above

Primjer poslovnog pisma pisanog oblikom s uvlaenjem redova

213

11. TEKSTOVI ZA UVJEBAVANJE
BRZINE I TONOSTI U PRIJEPISU

U udbeniku "Kompjutorska daktilografija 1" obraeni su naini uvjebavanja sigurnosti zahvata.
Podsjetimo se!

A. NAINI UVJEBAVANJA ZA KONCENTRACIJU:
1. Ispisivanje suglasnika i samoglasnika u rijeima
2. Metoda zrcala
3. Prepisivanje svakog drugog retka
4. Metoda tafeta
5. Prepisivanje teksta na stranom jeziku.

B. NAINI UVJEBAVANJA TONOSTI I BRZINE
1. Uvjebavanje rijei s istim prefiksima
2. Vjeba rijei s istim sufiksima
3. Vjeba pisanja smislenih cjelina i fraza
4. Vjeba pravilne uporabe crtice za rastavljanje
5. Prijepis s predloka s ponavljanjem redaka, odlomaka i cjeline.

Ako ste eventualno zaboravili kako se ispravno izvode vjebe pomou navedenih naina, podsjetite
se koristei udbenik "Kompjutorska daktilografija 1".
U ovom dodatku dani su tekstovi uz pomo kojih ete svakodnevno vjebajui na razne naine
poveati svoju tonost i brzinu pisanja.

11.1. Uvjebavanje zahvata

1. (ASDFR JKLU)
asdf lkj asdfrf lkjuj asdfrf lkjuj asdrfr lkuju asdrfr lkuj
frju jufr far ju arf uj asur lru fujr jruf arfr uju rafr uj
lu ljuljala ruala urar udak rasad rasula ukras raja krda kula
laskala kadulja akaju julka kuda sluaj ljudska ljuljaka ruka

2. (EI)
ded kik fde jki ede iki aed ik je i fi ae sir leu asded lkiki
kjui dfre sed ded ik lik uik aed fed jik dfre kjui kiki dede ei
ali ili juli jeli ara era rudar redar klas klasa klis uradila ur
isklijala rijei seljaki uradili uredski krik lirika seli krila

3. (EI)
jela djed kida dika eka ika kiri dere lela lila jaka jeka rika
rijei rijei rijei slijedi slijedi slijedi uredili uredili ure
ilijada ridala klisura dur ureda rudi duri krila krilila slijedi
kiselila djed rijei srljala klii rudarski fluid rijeke klisura

4. (VM)
fvf jmj vfv mjm dvrf kmuj dvrf kmuj skrv ldum fvmj jmvf frvf jum
asvdfverv lmkjmuim fjmv jfvm dvrf kmuj asdfvfrvf lkjmjuj vrfmu
limara vrijeme jama salama selim veselim varka vama srama mislim
velesajam mrkva uvam klisura vrijeme lijevak uvala mjesec uvam

214
5. (VM)
vika vika vika deva deva deva vama vama vama sava sava sava siva
mama mama mama mima mima mima dama dama dama kama kama kama jama
mladaki java klima visjela dura rudari alkemija jamajka emilija
velesajam mrkva mljekara mimika vujaka jaram varam marama varam

6. (GH)
fgf jhj gaf hj gfr hju vgf mhj fg jh ga h ge hi gv hm fgeg jhi
asdfg lkjh fgvg jhmh fgvr jhmu egrf ihuj asdfghjkl argvg uhmh
jegulja dahija magla ahura velegradski juha gradim hajka juh hm
galamim hajduk gudura hajka gaf havarija galerija hemisfera gad

7. (GH)
hlad hlad hlad glad glad glad liga liga liga hara hara hara hlad
grah grah grah hlad hlad hlad duga duga duga kruh kruh kruh grah
gdje gega hidrauliar hidraulika germa glaala hijerarhija hidra
hajduk ahura guska glasa jaguar hvalim rashladila udruga agava

8. (C,.- VELIKO SLOVO)
ded fkc fec lcd s,k caic, e, fkc, jd,c feck ji,d de, dc, ki, k,
Ja Ka Da Fa 1.1 sl. Al. Ul. aj- el- Uk,- Fi-., Ci,-a.ASG- KLJ-,
Evica, Dalmacija, VAMA, Li-ma-ri-ja, VELIMIR, Lucija, A-B. Ivica
gdjekada Marija Jurica Jagica Vera ulica Emil Sljeme Sicilija AS

9. (C,.- VELIKO SLOVO)
vic, kim, dim, vid, kec, cilj, lice, cura, maca, cica, klica, ce
krivac, krivac, celer, celer, cicija, cicija, jeca, jeca, krivac
Je-li-ca, Ca-ri-grad, Li-vi-ja, Si-ci-li-ja, I-li-ca, I-li-ja-da
Sisak je grad. Lucija ima kikiriki. Sava je rijeka. uvaj Jelku.

10. (OP)
lol p los pf pra pre pri ora ore ori jolo. fpp, lol.l pplo
kao, kap kapao, kip kipio, ep epio, hod hodao, vod vodio, sol,
pijavica ocvao piramida oevidac piskaralo oporavak porodica oko
deskripcija avokado, lopo, govorljivo popravak, okruglica flora

11. (OP)
kao kao kap kap ovo ovo kip kip dok dok ep ep vod vod rep repa
sol sol sol pek pek pek gol gol gol pad pad mol mol kop kop kopa
opeka operacija olimpijada ograda pupoljak psihologija programer
prirodoslovac opijum proslava opruga programeri odgajatelj pisac

12. (TZ)
ftf jzj fvt jmz fcr j,z gevt himz lezg sotg asdftg lkjzh vtf mz
vfrt, mjuz. lezg, sotg, zlurat tri zue, kat jaz, zu.tr, opt, poz
trka zapamtiti, turopoljski zemljovid, tipkati Zlatko, pozivati
zidati zijevati, telefaks, tlakomjer, primitivizam materijalizam

13. (TZ)
kat kat jaz jaz rat rat zlu zlu opet opet tri tri zum zum rti rt
veza veza peta peta vaza vaza kuta kuta trka trka zora zora loza
ustrojstvo uzimati, etatizam Ezop, imitacija izlaz, vatrom veza,
citati zaahuriti zaarati zadati zagrada zauzet tajac zdravstvo

215
14. (BN)
fbf jnj fbg jnh fbrt jnuz vfbt mjnz i,bt ecnu ibg, rnh. fbg jnhn
asdfgvbrt lkjmnuz lan ban rub pub pun ab, n. b,-n. as,l. bn.-
besjeda Balkan nacrtan Nikola, naelnik bezazlen, buna najamnina
sveznadar sveobuhvatan Amerikanac bombonijera nadstojnici banica

15. (BN)
lan lan ban ban rub rub pub pub pun pun un un bob bob kin kino
buba buba nina nina buna buna kuba kuba neda neda kuna kuna tuba
objedovati obezobraziti odbaciti odbojka odrpanac orbita obvezan
imbenici nadstojnici bombonijera samobitnost koraba eksplozivan

16. ()
a f a f rp ia a f f a aa a a
u, a,c f.o d,i eia o. pe a. al. jaa --
ee drutvo pridii rotilj uopen batinik utilo mrav Ivki
zaklonite uleknue baanski prozori zamanjak tvrdoa afran

17. ()
up up up up pe pe a a uk uk ok ok ud ud ut uta
aa aa dud dua kaa kaa mia mia ela ela kia kia kua
uuren pear eerna orai oteenje noanji oak doae,
bezvlae aenje gue kranski tisugodinji zamaen aen

18. ()
J F A J GP f p f fp f a al hj
df dpl. d, a,- a,d o-sop s,of-, a, a. .
vaan abac garaa ak avolica urevac rua on eati urica
telefonska narudba, iani instrumenti, meunarodna mea, dral

19. ()
je je je on on on al al al tu tu tu pa pa pa ei
vaan vaan laar laar abac abac aki aki ilav ilav meu
iani instrument, meu nama, eljeti ivjeti, meunarodna mea,
ruinjak pun rua, dobar ak, osvjeiti sjeanje, podii eram,

20. (WQXY)
FSW ASW JSW ASX L-X JSWX KWSX jax jox q aqa nq fay jay joy yo
aqya lswxs qs.x ay,cw jfy ,ec, o.wxsl pqow slx. rqy fjqy
export Mexico down weight fox what quelle quick you year Roxbury
Equador Wettbewerb Yorkshire Xaver queen very sixth were espress

21. (BROJEVI)
fr5 ju8 fr5 ju8 ft6 ju7 gt6 hu7 gt6 hu7 gt6 hu7 frt56 juz78 5678
de4 ki9 de4 ki9 404 9099404 909 de4d ki9k de4d ki9k d4de4c k9ki9
sw3 sw3 aq2 aq2 s3w3s s3w3s a2q2a a2qa sxs3 sxs3 ayq2a ayq2a w3w
a2 s3 d4 f5 f6 j7 j8 k9 a2 ls3 kd4 jf5 jf6 fj7 fj8 dk9 12345678

22. (:?)
deki: jkl il asl fel ji: deki: jk: l: as: fe: ji: deki: jk: a:
Donesi mi: Kupi nam: Putuj u: Obuci: uvaj to za: Uzmi: Prinesi:
kik? k?k di? ?k? ki:k? fi? je? kik? k?k di? ?k? ki:k? fi? je? k?
Zato? Zato? to? to? Kada? Kada? Kuda? Kuda? Kamo? Kamo? Tko?

216

23. (!_)
fr5! fr5! de! de! ju5! ju5! ki! ki! fv! fv! jm! jm! fr! fr! ju7!
Ne, to je nemogue! Doite nam opet! Ne gazite cvijee! Priite!
ju8_ ju8_ f8u_ f8u_ jum_ jum_ ded_ju_ ded_ju ju8_ ju8_ f8u_ f8u_
Doi danas u 10 sati. Ne gledajte u tipkovnicu stroja. Pourite!

24. (DESNA RUKA)
hou hum kum lik kuj lij jo ilo oklop klin ui izii poi njuh
mi mu mo zlo uj i nju njuh uj punim ploom uk ki juno ii
ju joj njih njoj ii ui poi umi koi koi inim molim pomoli
ip loimo poloi luk kuluk onom zlo zloin poloim u molimo

25. (LIJEVA RUKA)
sada sfera devedeset dvadeset Astra sat tat vrt vrata greda gega
aba ava Ada afera adresa adresar agava agrar Agata atest asfa as
baraba berba baca bas brda brada bedra badava Beata Bres beg bar
rasa resa reve redar radar rad raca rast rastete Rab Rabac Reter

26. (LIJEVA I DESNA RUKA - NAIZMJENCE)
kae dina ena aa aav luda Kuba rei ica kaa samari gubiti
malena dolaze lakeja haraa epavo jabuka salama abica Maarici
poi estrada ilo Sara juno Grga klini vesta lopo eter pui
Grga piimo vegeta kipi debata lom tata oni daj zimi vesta ui

27. (LIJEVA I DESNA RUKA - NAIZMJENCE)
ada berete cedar derete eter resa teret sada yard fax tebe Agata
zimi uini opijum piimo ilo hou juno klini lopo up loim
badava Sara rastete Grga vesta Caddy vegeta gatara estrada bedra
kipi u lom ilo um poi pu poi i loi hou kolo jo Hum

28. (RIJEI S DVOGLASJEM)
naime naokolo uokolo tein kofein uobiajeno iole iako daire pauk
Teuta Suez eik aureola meteorolog reumatolog Euge Eduard pouak
seizmolog Beata meandar ocean Aleuti Taumoto enoa aula nautiar
Sead biokemija Lea pouka uo Niagara avion Riad poeta laik Laura

29. (PREFIKSI)
iz izmisliti iznenaenje izvikivanje izmiljanje izvui izraziti
pod podvui podnijeti podnoenje podbaciti podcjenjivan poduiti
nad nadovjean nadnaravan nadlean nadstrenica nadreen nadzor
pri prigovoriti prinoenje primoravanje prinova primopredaja pri

30. (PREFIKSI)
pro provui progovoriti promisliti programirati progurati prolaz
inter internacionalna interpretacija intervencijski interniranje
naj najnovija najuglednija najrazgovorljivija najmanja najveemu
pred prednacrt predvee prednjaiti predgovor predloena predmet

31. (PREFIKSI)
ob obnova obnavljanje oblagati obradovati oblikovan objanjavati
pro promet prosvjedovao promisliti procijeniti protivnik provala
do doekati dopisati domisliti dostatno domovina domorodac dokaz
za zapaliti zavidjeti zavrnica zaetnik zanovijetalo zagovornik

217
31. (PREFIKSI)
raz razmisliti razbuktati razlaganje razdor razvikan razderanost
od odbaciti odgovor odgajatelj odmor odraditi odbor odluka odred
kon konfiguracija konkurencija kongres kontrola koncept konfuzan
eks ekspedicija ekstreman ekscentrian ekskluzivan eksponirajui

32. (SUFIKSI)
jui izgraujui gledajui simulirajui razgovarajui dodavajui
irati manipulirati sanirati parirati varirati pozirati okupirati
iranje reagiranje manipuliranje sugeriranje karikiranje utiranje
ent dokument transparent element student pacijent moment orijent

33. (SUFIKSI)
nik uenik savjetnik namjernik redarstvenik znanstvenik zaetnik
ti iti uiti paziti junaiti rabiti nalaziti baciti ljutiti piti
ian romantian dinamian patetian realistian paranoian vian
ski jadranski hrvatski svjetski portski barski morski prigorski

34. (SUFIKSI)
ki italaki obrtniki zagrebaki stvaralaki osjeki liilaki
istiki realistiki kapitalistiki naturalistiki militaristiki
telj tovatelj obitelj prijatelj istraitelj redatelj odgajatelj
nost bezimenost zakoenost naklonost uenost podatnost nazonost

35. (SUFIKSI)
van prikovan opetovan izdavan oboavan dodavan uhodavan ukopavan
vanje oporezivanje ludovanje razbuktavanje izdavanje priznavanje
ljiv marljiv osjetljiv izdrljiv pomirljiv izbirljiv predvidljiv
ite gledite pristanite glumite leite prenoite stajalite

36. (SUFIKSI)
cija nacija infekcija interpretacija promocija konfekcija racija
izam nadrealizam mazohizam kubizam idealizam sadizam naturalizam
tor novator selektor radijator faktor regulator inkasator mentor
tura matura karikatura natura inventura lektura avantura faktura

218
11.2. Tekstovi za vjebu

SPORNI ATOMI

Iako se nuklearna energija u svijetu iskoritava godinama i sada
daje gotovo estinu svjetske proizvodnje elektrine energije, ona
je i dalje diljem planeta kontroverzna. Nuklearna energija daje
oko estine svjetske elektrine energije, ali globalna joj je
raspodjela vrlo nejednolika. U Francuskoj sudjeluje s vie od

sedamdeset posto u nacionalnoj elektroenergetskoj potronji, a u
Belgiji sa ezdeset posto. Na dnu su tablice Nizozemska s pet
posto i Italija koja je obustavila rad svojih nuklearki pa je
postotak udjela nuklearne energije u domaoj proizvodnji i
potronji struje na nitici. Sjedinjene Drave, koje protivnici

nuklearki esto navode kao zemlju u kojoj je naputena tehnologija
nuklearnih elektrana nakon havarije u elektrani Otok tri milje,
1979. godine, zapravo i dalje petinu ukupne elektroenergije dobiva
iz nuklearnih elektrana. SAD imaju i vie od stotinu reaktora i po
njihovu su broju na drugome mjestu u svijetu. Prva je Europa s

oko 120 reaktora. U svim zemljama biveg Sovjetskog Saveza koje
jo uvijek saniraju oneienje izazvano eksplozijom reaktora u
ernobilju 1986. godine, prole je godine proizvedeno dvanaest
posto nuklearne struje. Iako nije tako dobro poznata kao
proizvodnja elektrine energije, energija iz jezgri atoma ima i

druge primjene poput lijeenja tumora i drugih bolesti
te pasterizacije hrane visokoenergetskim zraenjem. Britanska
kompanija Amersham International koja obuhvaa oko etrdeset posto
svjetskog trita radioizotopa, razvila je mnotvo namjena za
energiju malih paketa radioaktivnosti. Njezini proizvodi seu od

medicine, industrije i istraivakih laboratorija do uporabe
u kuanstvima. Ipak, elektrina energija ostaje i dalje glavna
primjena za nuklearnu energiju, ona je i dalje njezin glavni
proizvod.

219
N O V A C

Fiziokrati su bili uvjereni da je novac jedan od tri najvanija
pronalaska u povijesti ovjeanstva. Prvi je pismo, drugi novac, a
trei njihovo teorijsko djelo - Ekonomske tablice. U biti novac
predstavlja konvenciju, dogovor ljudi o prihvaanju odreenih
predmeta za zajedniko sredstvo razmjene. Nikada nijedna

konvencija meu ljudima nije dosegla vanost, niti dobila ulogu
koju je u civilizacijskoj i ekonomskoj povijesti ovjeanstva
odigrao novac. Bez prisutnosti novca svaka pojedinana roba
iznijeta na trite posjeduje neku vrijednost izraenu svakom
drugom robom. Broj odnosa razmjene izmeu razliitih roba, to jest

njihove relativne cijene, raste s poveanjem broja roba.
Potencijalni broj odnosa razmjene ve za nekoliko stotina
proizvoda dobiva ogromne razmjere, to u praktinom ivotu potpuno
onemoguuje funkcioniranje privrede zasnovane na barteru. Izmeu
svih roba meusobno moe se formirati kvantitativni odnos

razmjene, osim one uz pomo koje se obavlja samo mjerenje, odnosno
u kojoj se izraava vrijednost ostalih roba. U primitivnom
drutvu, koje proizvodi mali broj proizvoda, barter razmjena ne
priinjava potekoe. Razvojem ekonomije i porastom broja
proizvoda, neposredni oblik razmjene postaje sve tei. Za deset

proizvoda mogu je broj odnosa razmjene ili cijena etrdeset i
pet. Za tisuu proizvoda, broj takvih meusobnih cijena pribliava
se brojci od pola milijuna. Uvoenjem novca u proces razmjene
eliminirana je potreba za postojanjem dviju koincidencija potreba.
Na primjer, da bi proizvoa voska kupio ulje, mora pronai

proizvoaa ulja kojemu je upravo potreban vosak. Problem
dvostruke koincidencije potreba nestaje ako se vosak prethodno
zamijeni za novac pa se onda njime kupuje ulje ili neka druga
roba. Dakle, novac se javlja kao generalizirana kupovna mo.

220
KOMANDITNO DRUTVO

Komanditno drutvo jest drutvo u kojem dio lanova drutva
odgovara za obveze drutva cjelokupnom svojom imovinom i upravlja
poslovima drutva, a dio lanova odgovara za obveze drutva
uloenim sredstvima. lanove komanditnog drutva koji odgovaraju
za obveze drutva cjelokupnom svojom imovinom i upravljaju

poslovima drutva zovemo komplementari, a lanove drutva koji
odgovaraju za obveze drutva uloenim sredstvima zovemo
komanditori. Komanditno drutvo osniva se ugovorom. Ugovor o
osnivanju komanditnog drutva sadri odredbe o tvrtki, imenu,
sjeditu ili prebivalitu svakog osnivaa, sjeditu samog drutva,

predmetu poslovanja, ukupnom iznosu uloenih sredstava osnivaa i
uloenim iznosima svakoga pojedinog lana, komplementara ili
komanditora, podjeli dobiti meu osnivaima, nainu preuzimanja
gubitaka, nainu upravljanja komanditnim drutvom, organima
komanditnog drutva i prestanku drutva. Komanditno drutvo ima

tvrtku koja obvezno sadri imena jednoga ili vie komplementara,
odnosno svih komplementara ako ele, ali s naznakom da je rije o
komanditnom drutvu. Udjeli se mogu prenijeti na tree osobe samo
uz suglasnost svih osnivaa, ako ugovorom o osnivanju nije
drugaije predvieno. U sluaju smrti ili prestanka rada jednoga

ili vie komplementara, komanditno drutvo nastavlja raditi. Ako
komanditno drutvo za potrebe poslovanja pribavlja sredstva
izdavanjem dionica, dotino drutvo se osniva i posluje kao
komanditno drutvo na dionice. Na pribavljanje dionica za
poslovanje komanditnog drutva primjenjuju se odredbe Zakona o

trgovakim drutvima koje se odnose na nain pribavljanja dionica
u dionikom drutvu. Dakle, ako se osnivai komanditnog drutva
odlue na ovakav vid prikupljanja sredstava potrebnih za
poslovanje komanditnog drutva, susreemo se sa svim vrstama
zakonom predvienih dionica.

221
DIONIKO DRUTVO

Dioniko drutvo sredstva za osnivanje i poslovanje pribavlja
izdavanjem dionica. Osnivai mogu osnovati dioniko drutvo
otkupom svih dionica pri osnivanju pa govorimo o simultanom
osnivanju ili o upuivanju javnog poziva za otkup dionica to se
zove sukcesivno osnivanje. Osnivai dionikog drutva utvruju

iznos sredstava koja su potrebna za osnivanje i rad drutva,
odnosno osnovnu glavnicu. Dionice glase na jednake novane iznose.
Dionice se mogu izdavati na ime ili na donosioca. Kod prvog
izdavanja dionice se ne mogu izdavati ispod njihove nominalne
vrijednosti. Dionice mogu biti redovne ili obine i prioritetne

ili povlatene. Redovne ili obine dionice vlasnicima daju pravo
na sudjelovanje u upravljanju drutvom u dijelu dobiti, to zovemo
dividenda. Prioritetne ili povlatene dionice vlasnicima
osiguravaju i odreena prioritetna prava, kao to su prvenstvo
naplate odgovarajuih iznosa u postotku od nominalne vrijednosti

dionice u odnosu na vlasnika redovne dionice, prvenstvo naplate u
sluaju likvidacije drutva i druga prava utvrena statutom
odnosno drugim odgovarajuim aktom. Mogue je izdavati i dionice
koje vlasniku daju pravo samo na dividendu. Na dionici mora biti
naznaeno da se radi o dionici, a mora biti naznaena i vrsta

dionice. Zatim dionica mora sadrati jo jedan broj elemenata kao
to su tvrtka, naziv odnosno ime i prezime kupca dionice odnosno
naznaku da dionica glasi na donosioca, ukupan novani iznos na
koji se izdaju dionice, naznaku postotka od nominalne vrijednosti
po kojem e se obraunavati dividenda, rokove isplate dividende,

mjesto, datum izdavanja i serijski broj dionice i faksimil
potpisa ovlatenih osoba izdavaoca dionice.

222
Dionica se obino sastoji od dva dijela. U prvom dijelu dionice
moraju biti naznaeni svi osnovni elementi dionice, a drugi dio se
sastoji od kupona za isplatu dividende. Kupon za isplatu dividende
mora sadrati redni broj kupona za isplatu dividende, broj dionice
po kojoj se dividenda isplauje, naziv izdavatelja dionice, godina

u kojoj se dividenda isplauje i faksimil potpisa ovlatenih osoba
izdavatelja dividende. Dionice su vrijednosni papiri u prometu,
sukladno zakonskim propisima i statutu, odnosno pravilima
dionikog drutva. Vlasnici dionica mogu prodavati dionice od
trenutka upisa dionikog drutva u sudski registar do njegova

brisanja iz registra. Dionica koja glasi na donositelja moe se
prenositi predajom ili tradicijom, a ako dionica glasi na ime
prenosi se indosamentom i upisom u dioniku knjigu. Dioniko
drutvo mora vlasniku dionice koja glasi na ime izdati ispravu
koja sadri tvrtku, sjedite drutva, broj, seriju i nominalnu

vrijednost dionice. Dionice se uplauju u gotovu novcu. Statutom
odnosno pravilima dionikog drutva moe se predvidjeti da drutvo
dionicama pribavlja stvari i prava izraena u novanoj vrijednosti
koja su potrebna za rad drutva. Ulog u dionicama ne mogu biti
osobni rad i pruanje usluga. Uplate dionica u stvarima, pravima i

gotovu novcu moraju biti takve da omoguavaju dionikom drutvu da
njima slobodno i trajno raspolae od trenutka njihova upisa u
dionike knjige. Banka izdaje potvrdu o izvrenom upisu dionica.
Ako dioniari ne izvre uplatu dionice u roku u kojem su preuzeli
obvezu pri upisu, duni su platiti kamate utvrene ugovorom o

osnivanju. Ako dioniari u roku predvienom ugovorom o osnivanju
dionikog drutva ne uplate dionice, smatrat e se da drutvo nije
osnovano. Dioniari koji su platili dionice imaju pravo na povrat
uplaenih iznosa.

223
ZATITA POTROAA

U posljednjih nekoliko desetljea pravni poslovi koje potroa
sklapa da bi podmirio svoje potrebe bitno su se promijenili.
Donedavno to je bio posao izmeu dviju osoba koje su se najee
meusobno poznavale, a ugovor se odnosio na robu ije su znaajke
potroau bile poznate. Danas je situacija bitno drugaija. Ponuda

roba znatno se proirila, a robu uglavnom nudi potroau nepoznata
osoba. Koncentracija proizvodnje i prodaja irokom krugu kupaca,
dovela je do udaljavanja proizvoaa i potroaa. S druge strane,
poveanjem ivotnog standarda sve je vei broj ljudi koji su u
mogunosti sklapati ugovore i u velikim vrijednosnim iznosima. Sve

je to dovelo do toga da se ugovori sklapaju pomou formulara koje
nude trgovci u namjeri za racionalizacijom vremena pregovaranja i
broja zaposlenih. No, pri tome se javila opasnost da ponuditelji
uobliavaju takve formulare kojima se kupci stavljaju u loiji
poloaj. Osim toga, reklamiranje robe dostiglo je takve razmjere

da se esto zanemarivalo istinitost i potenje u reklamiranju.
Isto tako, neistinito prikazivanje svojstava robe pri samoj kupnji
navelo je mnoge zakonodavce na intervenciju s ciljem zatite
potroaa od nekorektnog ponaanja trgovaca. Uz ve postojee
odredbe graanskih i trgovakih zakona koji kupca tite od

neodgovarajueg ispunjenja obveza prodavatelja i koji ureuju
imovinsku zatitu, novi propisi koji se odnose na zatitu
potroaa koncentriraju se na mjere koje tite potroaa od
nekorektnih ili unfair uvjeta sadranih u odredbama tipskih
ugovora na koje potroa ima malen ili nikakav utjecaj, tako da

svaku klauzulu koja bi u odnosu na sadraj ugovora predstavljala
slabljenje pozicije potroaa, moemo smatrati nekorektnom.

224
U zatiti potroaa najvie se postiglo u vedskom zakonodavstvu
gdje se pokret za zatitu potroaa vodi u okviru instituta prava
ovjeka. Dakle, ne radi se samo o imovinskopravnoj zatiti
potroaa u kojoj on kao pojedinac svoju tetu mora dokazivati u
parnici sa svim potekoama i trokovima koji ga u tom postupku

oekuju nego se radi o angamanu drutva u pomoi pojedincu i
glede njegova gospodarskog blagostanja. Jednostavno reeno,
potroa za svoj novac ne smije biti prevaren i mora dobiti
odreen i kvalitetan proizvod ili uslugu. Stoga osnovni pristup
vedskog zakonodavca u rjeavanju pitanja zatite potroaa nije u

reguliranju odnosa izmeu trgovaca, niti u teti koju oni nanose
potroau, jer je ta materija ve ureena graanskim zakonima,
poslovnim obiajima, propisima upravnog prava, propisima o
lijekovima, hrani, kozmetici i slino, a procesna zatita
graanskim i upravnim postupcima, nego je u prvi plan stavljena

druga strana, tj. potroa kojemu treba osigurati pravnu i
djelotvornu zatitu, a ne da potroa to mora initi sporadino i
osamljen. U tom smislu mogli bismo svakako ustvrditi da pravo
zatite potroaa predstavlja sve pravne norme kojima se u svezi s
prodajom roba i usluga unapreuju i tite interesi kvalitetnog

ivota potroaa, kao osnovnog prava ovjeka. Na osnovi svega to
je dosad navedeno moemo zakljuiti da suvremeno trgovako pravo
ne ureuje samo statusnopravne i obveznopravne odnose izmeu
trgovaca i potroaa, ve nuno obuhvaa i sve one institute koji
pomau uspjenom slobodnom tritu gdje zatita potroaa dolazi u

prvi plan uz veliko mijeanje drave koje se ne sastoji samo u
donoenju pravila za ponaanje na tritu, nego i sustavu
djelotvornih dravnih organa u zatiti potroaa.

225
UGOVOR

Ugovor je dvostrani pravni posao koji nastaje oitovanjem volje
stranaka. Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne stranke suglasile
o bitnim sastojcima ugovora. Da bi dolo do sklapanja ugovora,
jedna od buduih ugovornih stranaka mora dati ponudu za njegovo
sklapanje. Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora to ga,

redovno, jedna fizika ili pravna osoba upuuje drugoj osobi.
Ponuda mora sadravati sve bitne sastojke ugovora. Kao ponuda
vrijedi i prijedlog za sklapanje ugovora koji sadri bitne
sastojke ugovora, a upuen je neodreenom broju osoba. To je tzv.
opa ponuda. Opom ponudom smatra se i izlaganje robe s naznakom

cijene. Meutim, samo slanje kataloga, cjenika, tarifa i slinih
obavijesti, te oglasi, odnosno reklame, objavljeni u tisku ne
znae ponudu, nego samo poziv da se uini ponuda prema objavljenim
uvjetima. Osoba koja alje takve pozive, a bez opravdanog razloga,
ne prihvati na temelju svojih poziva stavljenu ponudu, odgovara za

tetu koju bi pretrpio ponuditelj. Ponuda obvezuje ponuditelja do
roka koji je sam postavio za njezino prihvaanje. Ako je
ponuditelj u pismu ili brzojavu odredio rok za prihvaanje, taj
rok poinje tei danom naznaenim u pismu, odnosno danom kad je
brzojav predan poti. Ponuda upuena odsutnoj osobi, bez oznake

roka za prihvaanje, obvezuje ponuditelja za vrijeme koje je
redovno potrebno da ponuda stigne osobi kojoj je upuena, da je ta
osoba razmotri, o njoj odlui i da odgovor o prihvaanju stigne
ponuditelju. Rok za razmatranje ponude i donoenje konane odluke
ovisi o nizu okolnosti. Naime, nije isto vrijeme potrebno za

razmatranje ponude o kupnji jabuka i ponude o kupnji investicijske
opreme. Tu odluuju pravila struke. Ponuda je jednostran pravni
akt koji obvezuje samo ponuditelja. Da bi se sklopio ugovor,
potrebno je da ga prihvati i druga stranka.

226
UGOVOR O ZAJMU I KREDITU

Ugovorom o zajmu zajmodavac se obvezuje predati zajmoprimcu
odreen iznos novca ili odreenu koliinu drugih zamjenjivih
stvari nad kojima ovaj stjee pravo vlasnitva, a zajmoprimac se
obvezuje da zajmodavcu poslije odreenog vremena vrati isti iznos
novca, odnosno istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe. Posudba

i zajam, odnosno pozajmica, esto se poistovjeuju, iako su to dva
bitno razliita ugovorna odnosa. Posudba jest ugovor kojim se
posuditelj obvezuje predati stvar na besplatnu uporabu, a
primatelj se obvezuje nakon odreenog vremena vratiti istu
posuenu stvar. Posudba je besplatni ugovor kod kojeg se mora

vratiti ba posuena stvar. Pri tome nije bitno je li ona potrona
ili nepotrona. Ugovor o zajmu jest konsenzualan ugovor, jer se
smatra sklopljenim u trenutku kad su se stranke sporazumjele o
njegovim bitnim sastojcima, a ne tek predajom stvari zajmoprimcu.
Predaja stvari ima znaenje ispunjenja obveze zajmodavca, a ne

sklapanje ugovora. Bitni sastojci ugovora o zajmu jesu predmet,
trajanje i naknada za pozajmljivanje ako se radi o naplatnom
zajmu. Zajam je dvostrano obvezni ugovor jer ga je zajmodavac
duan predati zajmoprimcu, a zajmoprimac je duan poslije
odreenog vremena vratiti isti iznos primljenog novca, odnosno

istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe. Zajmoprimac se moe
obvezati da uz glavnicu duguje i kamate, tako da zajam moe biti
besplatni ili besteretni i naplatni. Kod ugovora u gospodarstvu
zajmoprimac duguje kamate, iako one nisu ugovorene, to znai da
je izmeu subjekata trgovakog prava zajam teretni, odnosno

naplatni ugovor. Zajam moe biti novani, robni ili naturalni. Kod
vraanja novanog zajma u naem pravu vrijedi naelo monetarnog
nominalizma, to znai da se zajam vraa samo u iznosu novanih
jedinica u kojem je bio izraen.

227
KONVENCIJA O SPRJEAVANJU I KANJAVANJU ZLOINA GENOCIDA

Stranke ugovornice potvruju da je genocid, izvren u vrijeme mira
ili u vrijeme rata, zloin prema meunarodnom pravu i obvezuju se
da e ga sprjeavati i kanjavati. U ovoj Konvenciji genocid znai
bilo koje djelo poinjeno s namjerom da se potpuno ili djelomino
uniti jedna nacionalna, etnika, rasna ili vjerska skupina, kao i

ubojstvo lanova skupine, nanoenje teke tjelesne povrede
lanovima skupine, namjerno podvrgavanje skupine takvim uvjetima
ivota koji bi je trebali dovesti do njezina potpunoga ili
djelominoga unitenja, nametanje takvih mjera kojima se eli
sprijeiti raanje u okviru skupine, prisilno premjetanje djece

iz jedne skupine u drugu. Djela genocida, zavjera da bi se izvrio
genocid, neposredno i javno poticanje da se izvri genocid,
pokuaj da se izvri genocid i sudjelovanje u genocidu jednaku su
kanjivi. Kaznit e se osobe koje su izvrile genocid ili koje
drugo slino djelo, bez obzira na to jesu li one elnici,

dunosnici ili obini pojedinci. U skladu sa svojim odnosnim
ustavima, stranke ugovornice obvezuju se da usvoje zakonodavne
mjere potrebne da bi se osigurala primjena odredaba ove
konvencije, a osobito da predvide djelotvorne kaznene sankcije za
osobe krive za genocid. Osobama optuenima za genocid sudit e sud

drave na ijem je podruju djelo poinjeno ili meunarodni
kazneni sud nadlean za one stranke ugovornice koje budu
prihvatile njegovu sudbenost. Genocid se ne smatra politikim
zloinom radi izruenja. Stranke ugovornice se obvezuju da e u
takvim sluajevima odobravati izruenje u skladu sa svojim

zakonima i meunarodnim ugovorima koji su na snazi. Svaka stranka
ugovornica moe zahtijevati od nadlenih tijela Ujedinjenih naroda
da poduzmu mjere koje smatraju prikladnima za sprjeavanje i
kanjavanje djela genocida u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda.
Sporovi meu strankama ugovornicama u tumaenju ove konvencije, o

228
njezinoj primjeni i provedbi, ukljuujui odredbe to se odnose na
odgovornost neke drave za genocid, iznijet e se pred Meunarodni
sud na zahtjev jedne od stranaka u sporu. Priopenjem glavnom
tajniku Ujedinjenih naroda svaka stranka ugovornica moe u svakom
trenutku proiriti primjenu ove konvencije na bilo koje od

podruja za ije je vanjske odnose ona odgovorna. Na dan kad bude
poloeno prvih dvadeset isprava o ratifikaciji, glavni e tajnik o
tome sastaviti zapisnik. On e i prijepis tog zapisnika dostaviti
svim dravama lanicama Ujedinjenih naroda na koje se Konvencija
odnosi. Ova e konvencija na snagu stupiti devedesetog dana nakon

dana kad je poloena dvadeseta isprava o ratifikaciji ili
pristupanju. Svaka ratifikacija poslije toga nadnevka djelovat e
od devedesetog dana nakon polaganja isprave o ratifikaciji ili
pristupanju. Ova e konvencija trajati deset godina poevi od
dana kad stupi na snagu. Ona e poslije toga ostati na snazi u

uzastopnim razdobljima od pet godina, i to za one stranke
ugovornice koje ju ne otkau barem est mjeseci prije kraja
razdoblja koje je u tijeku. Otkazivanje e se izvriti pismenim
priopenjem upuenim glavnom tajniku Ujedinjenih naroda. Ako zbog
otkazivanja broj stranaka Konvencije bude manji od esnaest,

Konvencija e prestati poevi od dana kad zadnji otkaz postane
pravovaljan. Svaka stranka ugovornica moe zahtijevati reviziju
Konvencije pisanim priopenjem koje je upueno glavnom tajniku.
Opa skuptina e odluiti o mjerama koje bi trebalo poduzeti
glede takva zahtjeva. Izvornik ove konvencije poloit e se u

arhiv Ujedinjenih naroda. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda
registrirat e Konvenciju na dan kad ona stupi na snagu.

229
MEUNARODNI OTPREMNIK

Otpremnik je organizator otpreme i dopreme stvari svim prijevoznim
sredstvima i na svim prijevoznim putovima. Ugovorom o otpremanju
otpremnik se obvezuje da radi prometa odreene stvari u svoje ime
i za raun nalogodavatelja, u ime i za raun nalogodavatelja, te u
svoje ime i za svoj raun, sklapa ugovor o prijevozu i druge

ugovore potrebne za izvrenje prijevoza, te da obavlja ostale
uobiajene poslove i radnje, a nalogodavatelj se obvezuje da mu
isplati odreene naknade. Otpremniki poslovi su davanje strunih
savjeta i sudjelovanje u pregovorima radi zakljuenja ugovora o
meunarodnoj prodaji s gledita prijevoza, osiguranja i carinskih

manipulacija, iznalaenje najpovoljnijih prijevoznih putova i
klauzula koje treba primijeniti u meunarodnoj prodaji i
meunarodnom prijevozu stvari radi zatite interesa
nalogodavatelja, osiguranje povlastica i pogodnosti stranih i
domaih prijevoznika, organiziranje zbirnog prometa, organiziranje

multimodalnog i integralnog prijevoza stvari i fizike
distribucije stvari po sustavu od vrata do vrata, zakljuivanje
ugovora o prijevozu u svim granama prijevoza, zakljuivanje
ugovora o utovaru, istovaru, pretovaru, sortiranju, pakiranju,
odnosno obavljanju ovih i slinih usluga, zakljuivanje ugovora o

osiguranju stvari, zastupanje i obavljanje poslova u svezi s
carinjenjem stvari, uzimanje uzoraka, utvrivanje koliine stvari
bez izdavanja certifikata, sudjelovanje u naplati otpremljenih
stvari, izdavanje otpremnikih potvrda kao instrumenta u plaanju
u vanjskotrgovinskom prometu stvari, te izdavanje ostalih FIATA

dokumenata, ispostavljanje ili pribavljanje prijevoznih i drugih
dokumenata, kontrola obraunske ispravnosti prijevoznih
dokumenata, kontrola obraunske ispravnosti prijevoznih dokumenata
te obraun prijevoznih i drugih trokova.

230

PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST

Pravna sposobnost je svojstvo imati prava i obveze. Fizika osoba
svoju pravnu sposobnost stjee roenjem. U civiliziranom svijetu
svaki ovjek danas ima pravnu sposobnost na koju ne utjeu duevno
i tjelesno zdravlje, godine ivota, stupanj obrazovanja, etnika
ili vjerska pripadnost i sl. Tako, na primjer, i maloljetnik moe

stei imovinu nasljeivanjem i postati vlasnikom nekog zemljita.
No, to nije uvijek bilo tako. Robovi nisu imali pravnu sposobnost
jer se nisu smatrali subjektom nego objektom prava i mogli su biti
predmetom pravnih odnosa kao to je kupoprodaja, posudba i slino,
jednako kao i stvari. Smru fizike osobe prestaje i njezina

pravna sposobnost, a njezina prava i obveze prelaze na
nasljednike. Pravna osoba svoju pravnu sposobnost stjee upisom
akta ili ugovora o osnivanju u sudski registar. Ona je samostalni
nositelj prava i obveza. Nije obian zbroj fizikih osoba, nego
zajednica ljudi organiziranih radi ostvarivanja odreenih ciljeva.

Tako se trgovaka drutva, kole, bolnice i druge pravne osobe u
obavljanju svoje djelatnosti nuno pojavljuju u poslovnom prometu
s treima, pa im pravni poredak priznaje pravnu sposobnost.
Propisima, statutom ili drugim aktom odreuje se opseg pravne
sposobnosti pravne osobe. Poslovna sposobnost je svojstvo osobe da

vlastitim oitovanjem volje stjee prava i obveze, tj. sposobnost
sklapanja pravnih poslova. Poslovna sposobnost pretpostavlja
postojanje pravne sposobnosti, to znai da samo subjekt koji moe
stjecati prava i obveze moe svojim izjavama volje stvarati prava
i obveze. Suprotno tome, pravna sposobnost ne pretpostavlja

poslovnu sposobnost. Naime, neka fizika ili pravna osoba moe
imati pravnu sposobnost, ali ne mora imati poslovnu sposobnost,
odnosno ona moe biti ograniena. Poslovna sposobnost moe biti
potpuna i ograniena, odnosno djelomina. Fizike osobe stjeu
punu poslovnu sposobnost s punoljetnou, to se kod nas postie s

231
navrenih osamnaest godina ivota. No, u nekim drugim zemljama
punoljetnost stjee obino kasnije, s dvadeset, s dvadeset i
jednom ili ak s dvadeset i etiri godine. U nekim zemljama
Latinske Amerike ona se stjee ak sa esnaest godina. Tek s
punoljetnou fizika osoba moe samostalno sklapati ugovore i

poduzimati druge pravne radnje. Ogranienu ili djelominu poslovnu
sposobnost fizike osobe u naem pravu stjeu od navrene
etrnaeste godine. Te osobe zovemo starijim maloljetnicima. Osobe
mlae od etrnaest godina ili mlai maloljetnici potpuno su
poslovno nesposobni i njihovi su pravni poslovi nitavni. Osobe

izmeu etrnaest i osamnaest godina mogu obavljati pravne poslove,
ali oni postaju valjani tek kad ih odobre njihovi zakonski
zastupnici. Ova ograniena poslovna sposobnost starijih
maloljetnika je opa, dok se posebnim propisima moe za odreene
situacije utvrditi puna poslovna sposobnost i prije navrene

osamnaeste godine. Tako, na primjer, radni odnos moe zasnovati
osoba koja jo nije navrila osamnaest godina ivota, ako ima opu
zdravstvenu sposobnost. Takva osoba moe zaradom slobodno
raspolagati i ima sva prava iz radnog odnosa, dapae uiva i
posebnu zatitu. S druge strane, fizika osoba moe biti

punoljetna, ali ne odgovara za svoje ine, tj. nema delikatnu
sposobnost. Deliktna sposobnost je svojstvo neke osobe odgovarati
za svoja protupravna djela. Punoljetna osoba koja, na primjer,
zbog duevne bolesti nije sposobna za rasuivanje, ne odgovara za
tetu koju uzrokuje drugome, ve za nju odgovara osoba koja je nad

njom duna voditi nadzor.

232
RIBOLOV

Da bi ulovili ribu ljudima za hranu, flotile ribarskih brodova
moraju izai na otvoreno more ak i po loem vremenu. Neki
predjeli mora bogatiji su ribom od drugih. Ova svjetska lovita
riba nalaze se vrlo daleko od naih obala, ak u hladnijim morima.
Ribarski brodovi se nazivaju ovisno o nainu na koji love ribu.

Sle, srdjela ili skua koje se hrane planktonom, love se mreom
na povrini mora. Ta mrea je vrlo duga i na nju su privreni
plovci od pluta, stakla ili plastike. Mrea u vodi visi kao
zastor, a pridravaju je plovci. Mrea je za brod privezana
konopom. Za vrijeme lova strojevi broda prestaju raditi i brod se

ne kree. Ova vrsta ribolova obavlja se pomou posebnih vrsta
mrea - stajaica, a ribarski brod se naziva stajaiar. Ribe to
plivaju uz povrinu mora i hrane se planktonom zapletu se u mreu.
Brod tako plovi neko vrijeme i tada se mrea izvue na palubu.
Mrea se isprazni i stavi ponovno na isto mjesto ili brod otplovi

na neko drugo mjesto i lovi dalje. Koarenje je drugaiji nain
ribolova. Njime se love tovari, plosnatice i oslii, koji ive u
blizini morskog dna. Mrea se naziva koa. To je velika mrea u
obliku stoca. U nju se stavljaju teki utezi da bi potonula na
dno. Mrea je prednjim krajem vezana za brod zvan koar. Kada se

mrea spusti preko ruba broda, ona pada na dno. Brod se tada
pokrene i pone za sobom vui mreu po dnu mora lovei ribu koja
ondje ivi. Kada se napokon mrea, puna ribe, podigne na brod,
ulovljena riba se istrese na palubu. U svim krajevima svijeta riba
se lovi na neki nain. Nemaju sve ribarske flote velike suvremene

brodove. U mnogim zemljama ribarski amci su maleni i izraeni od
drva. Ponekad imaju samo jednostavno etvrtasto jedro koje im
omoguuje da bre i jednostavnije stignu do lovita, a ponekad
ribari sami veslaju da bi izali iz luke.

233
TIHI ASFALT

Vozai i putnici na suvremenim automobilskim prometnicama u
svijetu sve ee nailaze na zidove ili pregrade uz cestu. To su
pokuaji da se naselja uz prometnice barem djelomice zatite od
iscrpljujue i zaglune buke to nuno prati kretanje velikog
broja automobila, huk njihova motora, poneki nepoeljan zvuk

sirene, um pneumatika koji velikom brzinom grabe asfaltnu
povrinu. Ima i drugih nepoeljnih zvukova, ali u ovoj prii o
tihom asfaltu u prvom redu su u pitanju dva naposljetku nabrojena
initelja, asfalt i automobilske gume. Od nedavno cestovni
prijevoznici osjeaju da su izvrgnuti pravoj ofenzivi mjera koje

im zagoravaju ivot, a to su zabrana kretanja tekih kamiona,
kontrola ispunih plinova, obvezno ugraivanje ureaja za njihovo
proiavanje, iskljuivanje iz prometa automobilskih motora koji
proizvode buku veu od utvrenog broja decibela. Sada doivljavaju
jo i napad na dnevno kretanje vozila. Austrijanci su, na primjer,

vrlo odluni da moderni cestovni promet ukrote do mjere
prihvatljivosti za prirodni okoli i za ljude koji ive u blizini
takvih prometnica. Asfalt koji ape jedan je od tehnikih
noviteta to se u Austriji nalazi jo u fazi raanja. Rije je o
slojevitom asfaltnom pokrovu, nalik na napolitanku, u kojem je

sloj od etiri do osam centimetara normalne asfaltne smjese
zamijenjen krupnijim zrncima kamenog granulata, mljevene gume
ili nekog drugog materijala koji ima eljena akustina svojstva.
Graevinsko poduzee Scheibs sagradilo je dosad samo kilometar i
pol dugu dionicu autoceste u blizini Innsbrucka i tu se sada

briljivo oslukuje, mjeri, prati i analizira. Na drugim dionicama
tihi asfalt primijenjen je takoer samo pokusno. Na iru primjenu
jo e se neko vrijeme morati ekati.

234
NAVIGACIJA

Sve drave koje imaju pomorski i rijeni promet vode brigu o
sigurnosti plovidbe i surauju u osiguravanju funkcioniranja
navigacijskih sredstava za brodove. Tako se pomae brodovima u
tonom odreivanju njihova poloaja i izbjegavanje opasnih mjesta
kao to su sprudovi, stijene i potopljene olupine. Ova su sredstva

naroito znaajna kada su vremenski uvjeti loi, kao to su magla
ili druge prirodne nepogode jer brodovi tada imaju tekoe u
navigaciji vlastitim instrumentima. To je takoer vrlo znaajno u
blizini luka i na drugim pretrpanim morskim prolazima. Na tim
podrujima sigurnost je uvjetovana strogim pridravanjem pravila

na putu. Na svakom brodu postoji asnik zvan navigator, iji je
posao da ucrta kurs broda ili pravac putovanja. On tono i u svako
doba mora znati gdje se brod nalazi. Na raspolaganju ima nekoliko
naina da odredi poloaj broda i da izrauna kurs kojega se brod
mora drati da bi stigao do svojeg odredita. Glavni naini su

priblini raun, nebeska navigacija i navigacija pomou
elektronikih ureaja. Primjenom priblinog rauna brodski
navigator ucrtava kretanje broda na zemljovidu. Uporabom nebeske
navigacije poloaj broda na moru ili u oceanu izraunava se na
osnovi promatranja njegova poloaja u odnosu na poloaj zvijezda

ili planeta. Elektronikim navigacijskim ureajem navigator moe
odrediti poloaj broda pri oblanom ili maglovitom vremenu kada
nije mogue rabiti nebesku navigaciju. Postoje drugi ureaji koji
takoer koriste pri nonoj navigaciji u blizini kopna. Navigator
odrava vezu s drugim brodovima i obalnim stanicama pomou radija.

On moe prijemnik podesiti tako da pomou njega utvruje svoj
poloaj u odnosu na prijamne odailjake stanice na obali.
Radiopokaziva smjera daje poloaj broda u odnosu na radiosignale.
Ako se brod nalazi u blizini obale, na radaru se lijepo moe
vidjeti cijela slika konture obale.

235
STRUKTURA KNJIEVNOG DJELA

Da bismo neko knjievno djelo razumjeli i prihvatili upravo kao
umjetniko djelo, potrebno je da ga shvatimo kao smislenu cjelinu.
Djelomino razumijevanje, ili pak razumijevanje samo jednog dijela
cjeline koja nam ostaje nejasna, ne osigurava nikakav umjetniki
doivljaj jer naprosto nemamo to zapravo shvatiti kao poruku. Ako

se susreemo s neim to bi moglo biti tek dio neke obavijesti,
nikada ne znamo tono radi li se zaista o obavijesti, ili pak
proizvoljno dajemo neka znaenja elementima koji zapravo nemaju
nikakvo znaenje. Problem cjelovitosti djela moe se tako rijeiti
jedino uz pretpostavku da se smislena cjelovitost knjievnog djela

moe analizom utvrditi. Treba pretpostaviti da knjievno djelo ima
vlastitu organizaciju dijelova odnosno elemenata koja se obino
naziva struktura. Struktura je jedan od temeljnih pojmova znanosti
o knjievnosti. Pri tome nije sporno da je struktura neka cjelina
sloena od dijelova koji samo u toj cjelini imaju odreeno

znaenje, ali je sporno da se knjievna struktura moe tonije
odrediti i na koji se nain struktura knjievnog djela moe
zadovoljavajue opisati. Otvorena su pitanja to treba uzeti kao
temeljni element strukture i kako valja shvatiti opa svojstva
strukture po kojima se ona razlikuje, na primjer, od skupa ili

pitanje kako valja razlikovati knjievnu strukturu od jezine
strukture ili od bilo kakve strukture nastale od niza nekih
znakova. Prva je pri tome mogunost da se struktura knjievnog
djela shvati i pokua opisati kao struktura teksta. Kako je tekst
niz organiziranih znakova poredanih po odreenim pravilima, naela

organizacije tih znakova mogu se utvrditi matematikim, ali i
nekim drugim primjenjivim metodama.

236
POJAM GOSPODARSTVA

definirati, reperima, spomenika batina, gospodarstveno,
stvaralatvo maksimirati, istraivaki, kriterijima, hit-proizvod,
biznis, posljedak, primarno, profit, Hrvatski sabor, odgovarajui
posljedak, usmjeravanje

Gospodarstvo je iroko podruje ljudskoga djelovanja pa se zato i
razliito definira. Nije jednostavno u jednoj reenici rei o emu
je rije. Gospodarstvo je znanstvena disciplina, osobito podruje
znanstvenog, istraivakog djelovanja i bavljenja njime. Ono je
posebno podruje gospodarskoga djelovanja u stvarnosti i

konkretna gospodarska stvarnost kao skup svega postojeega,
materijalnoga i duhovnoga. Iz gospodarstva kao znanstvene
discipline raa se gospodarska teorija. Biznis jest ostvarivanje
gospodarskoga djelovanja ovjeka u stvarnosti. Sve nae
materijalno i duhovno, ukljuujui nau spomeniku batinu, vrlo

je konkretna gospodarska stvarnost. Gospodarstveno usmjeravanje i
gospodarstveno upravljanje ovjekovim stvaralakim aktivnostima
organiziranje je i voenje biznisa prema naelima doboga gospodara
koji nastoji sa to manjim rtvama ostvariti to vee posljetke iz
odnosa dobrobiti - rashodi. Gospodarstvo nema neko svoje posebno

podruje i predmet djelovanja. Ono je samo uenje o tome kako
neku od bezbrojnih ovjekovih djelatnosti ostvarivati tako da se
dovedu do maksimuma posljeci izmeu uinka i ulaganja. Gospodarska
znanost se ne bavi tehnikim nainima stvaranja dobara, bila ona
materijalne ili duhovne prirode, pa se zato tehniki, znanstveni,

obrazovani, vojni, kulturni i drugi uspjesi mogu razlikovati, i
redovito e se razlikovati, od gospodarskog uspjeha mjerenoga
gospodarskim kriterijima i reperima. Tako e tehniki uspjeh biti
proizvesti lokomotivu, tanker od pet stotina tisua tona ili neki
hit-proizvod - posljednji modni krik. No, te e tehnike uspjehe

pratiti gospodarski uspjeh tek ako se ostvari odgovarajui
gospodarski posljedak, primarno mjeren postignutim profitom. Isto
e tako umjetniki uspjeh neke opere biti i gospodarski uspjeh ako
se ostvari odgovarajui prihod. Za nacionalno gospodarstvo u
razvoju ili osloboenju od okupacije - kao to je to u sadanjosti

u Hrvatskoj vojni, tehniki, znanstveni, umjetniki, portski,
kulturni i drugi uspjesi moraju imati prednost pred gospodarskima,
ali dakako, tako da se zatite nacionalni interesi polaganjem
rauna Hrvatskom saboru. Odgovarajui posljedak i odgovarajui
prihod ostvarivat e se, ako se rezultati proizvodnje i

stvaralatva mogu prodavati po cijeni koja je vea od trokova, i
jo dalje, ako trokovi proizvodnje budu na razini trokova u
razvijenim zemljama.

237
PREDMET SOCIOLOGIJE

opsean je, razgraniiti, matematiko-prirodoslovni, tvorevinama
prirodoznanstveni, tehnike, fakultet, ustavno pravo, meunarodno
filozofskom fakultetu, knjievnost, etnologija, drutvo kao
imbenik pojavnost, podlijeu, drutvenou, protiv-drutveno,
senzibilnost najopenitija, racionaliziran, izoblien,
mistificiran, proizlaze organizacijom, nedrutveno ponaanje,
predloiti, drutveno-jezini

Pojedine nauke su danas toliko opsene da se ve u viim razredima
srednjih kola nastoji razgraniiti nastava u dva smjera:
matematiko-prirodoslovni i drutveno-jezini. Na podruju visokog
kolstva nalazimo fakultete podijeljene na prirodoznanstvene ili
tehnike i na drutvene. U ove posljednje se ubrajaju filozofski,

pravni i ekonomski fakulteti. Ve ova injenica pokazuje da su
drutvene nauke brojne i vrlo sloene. No, veina ovih nauka bavi
se samo nekim drutvenim pojavama. Npr., pravne se nauke bave
raznim oblicima prava, ekonomske nauke politikom i nacionalnom
ekonomijom, organizacijom privrede i poduzea, trgovinom i drugim

ekonomskim pojavama. Na filozofskom fakultetu vidimo da jedni
strunjaci prouavaju jezike i knjievnost, drugi povijest, trei
filozofiju, etvrti etnologiju ili psihologiju itd. Sociologija
zauzima posebno mjesto meu drutvenim naukama upravo po tome to
ne izuava pojedine drutvene pojave, ve drutvo u njegovoj

openitosti ili u bitnoj pojavnosti i organizaciji. Drutvo nije
neka tvorevina koja se nametnula ljudima izvana, ve ono odgovara
nekim ureenim ljudskim potrebama. No, ove potrebe kod ovjeka
nisu dane jednom zauvijek, kao kod ivotinjskih vrsta, ve
podlijeu povijesnom razvitku. Zato sociologija ima zadatak

ispitati razvitak drutvenih potreba ovjeka s obzirom na razvitak
same drutvene organizacije. ovjekove drutvene potrebe, onako
kako se one oituju u konkretnom drutvu, nazivamo ljudskom
drutvenou. ovjek se moe ponaati vie-manje drutveno, on
moe ak i opravdati izraavanje oblika nedrutvenog ili

protudrutvenog ponaanja kao njemu svojstvenog drutvenog
ponaanja. Takav je sluaj s ljudima koji izrabljuju tui rad ili
tue osjeaje. No, kako je ovjek svjesno bie, to on pronalazi
manje ili vie racionalizirane razloge da bi opravdao takvo svoje
ponaanje. Takvi razlozi mogu biti pogreni, kao to i njegova

238
itava svijest moe biti izobliena. Zato redovito kod ljudi koji
se praktiki nedrutveno ponaaju nalazimo ideje ili ideologiju
koja na izvrnut ili pogrean nain nastoji opravdati takvo
ponaanje, pa govorimo o mistificiranoj drutvenoj svijesti.
Sociologija ima oigledno zadatak ispitati kako odreeni oblici

ljudske drutvenosti utjeu na drutvenu svijest ovjeka. Pri tom
valja imati na umu da nositelji svijesti mogu biti podjednako
pojedinci kao i drutvene skupine ili klase. U posljednjem sluaju
moemo rei da ljudi izmiljaju neopravdane razloge da bi
opravdali neke oblike nedrutvenog ponaanja ili su prisiljeni na

to kako bi mogli drutveno ivjeti i nametati svoje ideje drugima.
Meutim, sve drutvene ideje nemaju ulogu opravdavanja naina
ljudskog ivota. Ima puno ideja koje proizlaze iz injenice da su
ljudi stvaralaka bia, da otkrivaju mnoge stvari koje prije nisu
znali i izmiljaju mnoge ideje, djela i bia ije postojanje nije

prijeko potrebno za njihov opstanak. U takvu stvaralaku
djelatnost ubrajamo umjetnost i vei dio kulture. Prema tome,
sociologija se mora baviti znaenjem kulturnih ljudskih tvorevina,
jer drutvena organizacija kao i ljudska drutvenost ili
senzibilnost, djeluju uvijek na kulturne tvorevine, na naine kako

ljudi zamiljaju svoje idealno postojanje ili kako izraavaju
svoje misli i osjeanja. Na osnovi ovoga to je dosada reeno,
predloit emo sasvim jednostavnu definiciju sociologije kao
nauke: sociologija je najopenitija znanost o drutvu koja
ispituje zakonitosti razvitka drutvenih struktura ili drutveno-

ekonomskih tvorevina u svezi s razvitkom ljudske kulture i ljudske
drutvenosti. U raznih pisaca nalazimo definicije koje su
sloenije od predloene, jer nastoje blie odrediti to
razumijevaju pod drutvenom strukturom, to pod ljudskom
drutvenou ili pod ljudskom kulturom.

239
METODE U SOCIOLOGIJI

drutvena znanost, istraivanja, opservacija, etnologija, takoer
teorijski, sociologija, psihologija, socioloke metode, jedanputni
individualan, socijalna psihologija, intervencija, konstitucija
neponovljiv, praktiko-proizvodnom djelatnou, imbenik,
zamiljeno

Obino se kae da se jedna znanost razlikuje od druge po tome to
ima svoj predmet izuavanja i svoje metode ili metodu
istraivanja. No, to ne mora uvijek biti tako. Postoje znanosti
koje se razlikuju po predmetu istraivanja, ali ije su metode
jednake. Naravno, svaki znanstveni postupak istraivanja

prilagouje se posebnim osobinama koje se istrauju. Tako se, na
primjer, danas kemija i fizika uglavnom slue istim metodama. U
drutvenim znanostima slue se metodom promatranja ili opservacije
i etnologija i psihologija i sociologija. U udbeniku socijalne
psihologije navode se iste metode istraivanja kao i u

sociologiji. Ono po emu se razlikuje jedna drutvena znanost od
druge esto je samo u tome to ona daje vee znaenje u svojim
istraivanjima jednoj od metoda kojima se slue i druge znanosti.
Da bismo shvatili to je svojstveno metodama istraivanja u
sociologiji, moramo odgovoriti na dva pitanja: prvo, po emu se

drutvene znanosti razlikuju od prirodnih i, drugo, po emu se
socioloke metode istraivanja razlikuju od metoda drugih
drutvenih znanosti. Ono po emu se drutvene znanosti razlikuju
od prirodnih proizlazi iz prirode ljudskog ponaanja. ovjek ivi
u drutvu, ivotinja takoer moe ivjeti u drutvu. Meutim,

ivotinja ne mijenja svoju drutvenu organizaciju, ona joj je dana
zajedno s njenom biolokom konstitucijom. Nasuprot ivotinji,
ovjek mijenja svoju drutvenu organizaciju i svoje drutvene
odnose u skladu s ciljevima koje sebi postavlja i u skladu sa
svojom praktiko-proizvodnom djelatnou. Za razliku od ivotinje,

ovjek ima povijest iji je on aktivni i stvaralaki nosilac. A to
znai istovremeno da ovjek stvara drutvene situacije i odnose
koji su samo njemu svojstveni, koji su jedinstveni, vremenski
neponovljivi. Dok se prirodni procesi beskonano puta, teorijski
zamiljeno, mogu ponavljati, drutveni su procesi jedinstveni,

neponovljivi, iako ih teorijski moemo u nekim sluajevima
promatrati kao da se neprestano ponavljaju. A to znai da,
izuavajui drutvene odnose, ne moemo doi do zakona koji bi
vrijedili zauvijek, kao u prirodnim znanostima, nego dolazimo do
zakonitosti koje vrijede samo relativno, a utjeu na organizaciju
drutva.

240
statistika, individualnog imbenika, evoluiranju, deducirati
zakonitosti, neodreenije, obiljeja, cjelovitost, situacija
svojevrsnost, intervencija, znanostima, prirodnim procesima
struktura, struktura, drutvene, oitovati, vanost, izmeu

To je zbog toga to je imbenik sluajnosti koji proizlazi iz
ljudske volje i intervencije pojedinaca u drutvene i povijesne
tijekove mnogo vei nego u prirodnim procesima, gdje takoer
postoje raznovrsna odstupanja od pravilnih kretanja. Zato u
drutvenim znanostima govorimo esto o znaenju individualnog

imbenika, koji u prirodnim znanostima ne postoji. Istina je da u
sociologiji posebno promatramo masovne pojave, pojave koje se
odigravaju u velikom broju, kao to je redovito sluaj u prirodnim
znanostima. Tada se uloga individualnog imbenika ili pojedinanih
postupaka esto ponitava zbog djelovanja velikog broja slinog

ponaanja, i u tom sluaju za drutveno ponaanje vrijede one iste
statistike zakonitosti koje nalazimo u biologiji ili fizici. Ali
te statistike zakonitosti ne ponitavaju ulogu individualnog
imbenika, koji u izvjesnim situacijama ima odluno znaenje i
moe dati novi smjer kretanja itavoj masi ljudi. A to je

svojstveno svakoj drutvenoj akciji kojom se mijenja neko
postojee stanje. Takvih drutvenih akcija kao svjesnog napora za
promjenom nekog danog stanja nemamo u ponaanju ivotinja ili u
prirodnim procesima uope. Moramo naglasiti jo jednu jako vanu
razliku izmeu drutvenih i prirodnih znanosti, a odnosi se na

prirodu razvitka ili evoluciju. U svezi s prirodnim procesima koji
se razvijaju, evoluiraju kroz neke faze razvitka ili ine odreeni
niz razliitih stanja mogu se predvidjeti budua stanja na osnovi
poznavanja poetnog ili prolog stanja. I obrnuto, poznajemo li
sadanje stanje, moemo deducirati prolo stanje. U drutvenim

znanostima to nije mogue. Zato kaemo da se procesi u prirodnim
znanostima i onda kada je u pitanju neto to se razvija, mogu
odvijati ili oitavati u oba smjera, dok u drutvenim procesima,
kad smo dosegli odreeni stupanj povijesnog razvitka, ne postoji
nikakva vjerojatnost da bismo se vratili na prijanje stanje.

Barem je vjerojatnost da bi se takvo neto moglo dogoditi vrlo
malena. Sve to govori o tome da su drutvene pojave, za razliku od
prirodnih, mnogo sloenije po svojoj strukturi. Izloene su veoj
individualizaciji u svom vremenskom i prostornom postojanju i
neodreenije su u svojim zakonitostima. One su ak izloene raznim

vrstama zakonitosti u svojem razvitku. Imajui na umu ova
obiljeja drutvenih znanosti, sociologija se razlikuje od drugih
po tome to stavlja teite na drutvo u njegovoj cjelovitosti i
svojevrsnosti.

241
Ivan Aralica:
TAJNA SARMATSKOG ORLA

nasuprot Aniki Lovrin, nametljivou, starinskih komina, maslinika
pjeanoga ala, do glenjeva, demper, pled, zaobie, tajnitvom
Radoeva znanca, u bunkeru je, kotlovnica, klesarskim, izlobenoga
crtaonica, konzervatori, Kapucinska ulica, arhitektica,
ravnateljica restauratorstvo, fotolaboratorij, eljati,
kamenoresci, dunou Mornarska vrata, ciborij, mljevilica,
prun, plazma, zapjenjenog

Kad su oni otili, a on sjeo nasuprot Aniki Lovrin, osjetio je
olakanje kakvo bi osjetio da je, dolazei s trnice gdje su mu
prodavai probili ui svojom nametljivou, uao u sobu s mekim
sagom iji intimni polumrak potjee od votane svijee to gori u
mjedenom svijenjaku. Anika Lovrin je zraila intimu starinskih

komina, maslinika, pjeanog ala i vinograda pri strani.
Odijevala se kao mlade otoanke prije pedeset godina - cipele s
niskim potpeticama, crna suknja do glenjeva, sivi vuneni demper
i preko ramena pled s dugakim resama. Tako odjevene ene jo se
mogu vidjeti samo na razglednicama staroga Zadra. I svoju je crnu

kosu eljala kao te ene to su nestale s ovoga svijeta, sprijeda
zalizanu uz tjeme, a straga vezanu u bujnu punu. Kao te ene, i
ona je mirisala na uto smilje, kadulju, vrijesak i majinu
duicu, trave to rastu na sunanim zaravncima i u krapama
kamenja. Anika je bila arhitektica koja je restauratorstvo

odabrala za svoj posao, ali je Anika i sama bila restaurirani
primjerak otoanke, odjeom, mirisom, ophoenjem i nadasve
samozatajnom duom, koja je krila strast, koja se trudila mnogo da
postigne malo, i to malo cijenila kao to drugdje cijene veliko
bogatstvo. Na svoj nain nastavila je razgovor o sadraju iz spora

dvojice lanova savjeta, s pritajenom alou to je tako kako je,
i s jednom koja se nije iskazivala ni u smislu rijei ni u
povienom glasu, nego u smirenom jadikovanju koje je teklo u
valovima i nalikovalo na jugo u maslinovu granju. Tuila se da
mnogi odgovorni ljudi mrze starine i slijepo oboavaju sve to je

novo, da primitivni oblik revolucionarnosti dri svojom dunou
unitavanje svega to je staro, da jedna vrsta borbenih ateista u
konzervatorima i restauratorima koji po naravi svoga posla
obnavljaju i crkve i slike svetaca, vide restauratore i
konzervatore religije, za koju misle da treba nestati s lica

zemlje.

242
Bez udjela Zavoda obnovljen je zidni plat gradskih bedema na
potezu od autobusnog kolodvora do Mornarskih vrata. Obnovljen je
nestruno, betonom, a trasa je bedema izmijenjena da bi se dobio
prostor za kolodvorsku zgradu i dvije trake puta koji e je
obilaziti sa svih strana. Na mjestu gdje je nekad bila crkva

Svetog Tome, graevinari su nali predivan ciborij, ali je
poslovoa, prije nego e konzervatori doi na gradilite,
zapovjedio radnicima da ga bace u mljevilicu, kako se radovi na
otvorenom ne bi zavukli u zimu. U Ninu su na upnoj crkvi radnici
nali freske i dogovorili se da ih otuku. Kad su se nakon pet

godina meusobno posvaali, jedan od njih doao je tuiti drugoga
da je to sam uinio, da e na sudu svjedoiti i da njegova druga
treba strpati u prun. Ali, to se tu moe! ivimo u moru
zapjenjenog primitivizma koji proizvodi plazmu od koje nam se
lijepe prsti, prlja tijelo i blati dua. inimo to moemo, i to

e biti najbolje to smo mogli uiniti. Treba poeti odabirom
vrsnog kamenoresca, upuivala ga je Anika. U gradu ih ima
nekoliko, neki posjeduju svoje radionice, a neki su zaposleni u
graevinskim poduzeima, koja e ih, uz njihov pristanak, ustupiti
dok radovi budu trajali. Luka Rado poznaje jednoga, radionica mu

je u bunkeru to je za vrijeme rata podignut u dvoritu starog
katela. Hvali ga da je dobar majstor, a kudi da je dosadan
ovjek, umiljen kako je uen i kako zna vie od ijednog
povjesniara. Njemu je gradio vanjsko i unutarnje stubite, vrlo
ukusno i solidno. Neka se Kriani proeta gradom, neka upozna sve

kamenoresce, neka s njima porazgovara o poslu i cijeni, pa neka ne
zaobie ni tog Radoeva znanca, u bunkeru je, nee ga biti teko
nai. Nakon obilaska i upoznavanja, njih e dvoje sjesti i
odluiti kojeg e majstora pozvati na suradnju. Poli su u
razgledanje kue. U prizemlju mu je pokazala kotlovnicu i

klesarsku radionicu, koje su u pogonu, te izlobenu dvoranu i
dvorite, koje e on graditi - na prvom katu, osim tajnitva i
ravnateljstva, gdje je bio, prostranu biblioteku i laboratorij,
crtaonicu i dvije sobe za smjetaj konzervatora. U jednoj od njih,
u onoj na uglu iznad ravnateljiine sobe, ispred prozora to gleda

na Kapucinsku ulicu, pokazala mu je njegov radni stol i tu ga
ostavila, neka se sam upozna s dvojicom kolega i neka sredi ladice
koje su, kao i stol, bile Anikine prije nego je izabrana za
ravnateljicu.

243

PRETJERANA DOBROTA TETI VAOJ KREATIVNOSTI
(dr. Paul Hauck: KAKO SE ZAUZETI ZA SEBE)

Jedan od glavnih nedostataka pretjerane dobrote je pretjerana
spremnost da se sloimo s tuim miljenjem. eli li ovjek doista
biti stvaralaka linost, treba slijediti vlastite sklonosti.
Umjetnost, literatura, nove ideje ne mogu se ostvariti nemate li
hrabrosti da budete razliiti. Veina talentiranih uspjela je

dovriti svoje djelo usprkos kritikama. To znai da morate biti
spremni da kaete drugima da ste vi u pravu, a oni u krivu. To
moda zvui uobraeno, ali nadarene osobe se moraju tako ponaati
ele li ostvariti svoje zamisli. to bi se desilo da je Edison
sluao one koji su ismijavali njegovu ideju o rasvjeti pomou

arulje. A to s Fordom? Oni koji su ga zadirkivali govorei da si
nabavi radije konja, vozili su se kasnije njegovim modelom T. Ako
elite ostaviti svoj peat, ne sluajte malodune. Umjesto toga
prihvatite ohrabrenje onih ljudi koji su puni nadanja i optimizma,
ljudi koji sanjare. Odbacivanje novih ideja najsigurniji je nain

da pogrijeite. Kada stupite na novo podruje, izloeni ste
ruganju i ismijavanju. Upravo zato oni koji se ne ele izloiti
riziku zaklanjaju se iza svojih stavova. Svi mi znamo da su za
napredak zasluni smjeli mislioci koji su radili stvari na nov
nain. Ali to je sa svakodnevnim aktivnostima? Je li vano da u

svakodnevnom ivotu budemo razliiti? Tvrdim da je. Ne dajte se
odgovoriti od vlastitih ideja. Budite malo uobraeni. Ustrajte u
tome da je moda dvadeset milijuna drugih u krivu. Borite se za
svoj stil, svoju melodiju, svoju boju, svoj okus hrane, svoje
ideje, pa zatim pogledajte to e se dogoditi. Ako se nita

posebno ne dogodi, niste nita izgubili. Ali pretpostavite da ste
uinili neto to jo nitko nije uradio na taj nain i da vam se
to svia. Ne shvaate li to ste uinili? Stvorili ste neto novo.
Neto novo se pojavilo pod suncem vi se niste uplaili tueg
neraspoloenja. Odluili ste dati oduka svojim unutarnjim

prohtjevima i pogledajte to se dogaa. Dopustite li drugima da
vas odgovore od vae namjere, doputate im da upravljaju vama.
Izabirat e umjesto vas gdje ete stanovati, kako ete obojiti
stan i razmjestiti namjetaj. Iskuavat e svoje sklonosti na va
raun i smanjit mogunosti da iskuate svoje sposobnosti.

244
STRAH OD POVREDE TUIH OSJEAJA

Uspijem li kod vas stvoriti osjeaj da ste loi, krivi i
bezvrijedni svaki put kada mi ne elite uiniti uslugu, imat u
nad vama mo kao kakav zatvorski straar. Pripadali biste mi duom
i tijelom. Druge najlake kontroliramo pomou osjeaja krivnje.
Ova je tehnika uspjena jer duboko pogaa nae samopotovanje, a

uz to budi u nama osjeaj manje vrijednosti. To je odlino oruje.
uvajte ga se! Oevi i majke upravljaju svojom djecom s
udaljenosti od vie tisua kilometara time to djeci kau da im
svojim postupcima nanose bol. Osjeate li se kao prebijeni pas kad
vas voljena osoba uvjerava da ste krivi, borite se protiv toga

svom snagom. Razmislite o razlozima zbog kojih to treba uraditi.
Ljudsko ste bie i grijeite. to ele ljudi od vas? Savrenost?
Ni oni nisu savreni. Odakle im ideja da vi to morate biti? Oni
koji na vas svaljuju krivnju nisu tako bezgreni kao to bi htjeli
da izgledaju pred vama. ele vas uvjeriti u to da su bolji i

uzvieniji od vas. Nikako se nemojte dati prevariti. Kako moe
biti uzvien i dobar onaj tko od vas trai da se osjeate
nitavnim? Je li to za njih superiorno ponaanje? Kada vam prijete
da e se uzrujati ili ak poiniti samoubojstvo ne bi li vas
pokorili, znajte da je tu rije o ucjeni, i to emocionalnoj

ucjeni. To je jedan od najgorih naina nametanja vlasti nad
drugima. Poznato je da neki roditelji dre djecu u vlasti plaei
ih sranim napadom, depresijom i samoubojstvom, ako ih djeca ne
posluaju. Mnogo sam puta u svom radu imao prilike savjetovati
mladog mukarca ili enu koji su htjeli prekinuti ljubavnu vezu,

ali se zbog osjeaja krivnje nisu usudili. U jednom od posljednjih
primjera bavio sam se mladiem ija je djevojka zaprijetila da e
se ubiti ako je napusti. Zbog toga nije ostvario svoju namjeru.
Oito nije mogao prekinuti vezu, jer se osjeao odgovornim za
njenu nesreu. No, kako se on moe optuivati za neto to je ona

sebi uinila? Ako joj on prisloni revolversku cijev na elo i
povue obara, bio bi odgovoran za njezinu smrt. Ako ona stavi
revolver i povue obara, odgovorna je ona. Shvaate li? Zvui
uasno nemilosrdno? Da, tako je. No, mnogo je okrutnije dopustiti
joj da prijeti mladiu samoubojstvom i tako ga dri u aci. To ju

ohrabruje da sljedei put upotrijebi jo ozbiljnije prijetnje. Ne
pone li on njene manipulacije prihvaati ravnoduno, moda e se
jednog dana doista pokuati ubiti kako bi ga impresionirala. Nije
li to okrutno? Osjeaj krivice znai da ste osobno nitavni, zli,
pokvareni, jer niste savreni.

245
Biti kriv naprosto znai da ste shvatili vlastitu pogreku.
Upozoravajui samo na vae pogreke, ljudi bi teko mogli stei
vlast nad vaim tijelom i duom. No, mogu vas unititi ako im
dopustite da vam ispiru mozak uvjeravajui vas da ste zbog neke
pogreke obavijeni nevidljivom sramotom. Pretpostavimo, na

primjer, da ste zametnuli veu svotu novca. Tada bi stvarno bili
krivi zbog nepaljivosti. Rekli bi vam da ste nemarni, da ni na
to ne pazite, da previe sanjarite. Sve te tvrdnje mogu biti
sasvim tone. Meutim, krivo biste zakljuili ako biste pomislili
da se zbog toga morate osjeati krivi i zli. Kad bi to bila

istina, svi mi bismo se gotovo stalno osjeali nevrijedni jer smo
puni mana. Odvojite svoje ponaanje od svoje linosti i tako vam
se nee dogoditi da drugi vama zavladaju. Nikome ne smijete
usaditi osjeaj krivice zbog onoga to jeste ili niste uinili. To
je moda najvanije to morate shvatiti, ako ne elite da vama

upravljaju pomou osjeaja krivice. Nikada niste vi kod svog oca,
majke, ene ili mua stvorili osjeaj krivnje, niti ete to ikada
uiniti. Ni oni to ne mogu vama uraditi, osim ako im sami ne
dopustite. Jedino vi sami sebe moete uvjeriti da ste krivi. Vai
se roditelji ili brani partneri sami uvjeravaju da su uznemireni

zbog vaeg loeg ponaanja, a vi u sebi razvijate osjeaj krivice
zato to oni zbog vas pate. Neiskusna i bespomona djeca takoer
se mogu uznemiriti, ali nita vie od toga. to se odraslih tie,
njihova krivica dolazi iz njihove glave, a ne iz tuih miljenja.
Prihvatite li tu ideju, netko e upravljati vama. Ako nekome

nameete osjeaj krivice, to je kao da stojite nad njim s uperenom
pukom. Veina ljudi vrlo teko podnosi osjeaj krivice i stoga
radije poputa kako bi ublaili nelagodu. Mui li to i vas,
nauite o tome misliti tako da smanjite kontrolu nametnutim
osjeajem krivice. Najprije valja shvatiti da imate pravo na

vlastito miljenje kao i svi drugi. Zato biste se trebali
osjeati krivi samo zato jer mislite i osjeate razliito od
drugih kojima se to ne svia? Npr., savjetujem vam da se vjenate
s kim elite. Brine li to vae roditelje i prijatelje, poaljite
ih nekome da rijee svoje probleme. Nemojte se dati uvjeriti da

ste duni rjeavati njihove potekoe. Pobijedite li osjeaj
krivice tako da se nauite zauzimati za sebe, onemoguit ete da s
vama manipuliraju. Naravno, koristite zdrav razum pri prosuivanju
najboljeg naina ponaanja, jer biste u protivnom mogli i sami
ispasti prilino bezobzirni, ako oprezno ne koristite te spoznaje.

VOE - NAJZDRAVIJA HRANA
246
(Harvey i Marilyn Diamond: FIT FOR LIFE - IVJETI ZDRAVO)

Koliko poznajete ljudi koji uistinu ne vole voe? Veina e ljudi
spremno izraziti svoje oduevljenje prema vou. Razlog ovog
oduevljenja jest to to ga naa tijela nagonski trebaju. Sa
svojim slatkim mjeavinama rijetkih okusa, zanosnih aroma i oku
ugodnih boja, voe prua jelu zadovoljstvo. Voe je bez sumnje

energijom najbogatija hrana kojom se hranimo, no samo ako se
pravilno uzima. Razlog zbog kojeg traimo voe jest to je ono bez
dvojbe najvanija hrana koju moemo ponuditi svom tijelu. To je
hrana na koju je ljudska vrsta bioloki prilagoena. Zato je mnogo
vanije misliti koliko emo pojesti voa nego koliko emo pojesti

hrane bogate bjelanevinama, tj. mesa. Teko emo naii na osobu
koja bi pokazala nedostatak bjelanevina. Naprotiv, srest emo
stotine otrovanih bjelanevinama od kojih veina nije uzimala
dovoljnu koliinu voa. Preveliko uzimanje bjelanevina povezano
je s rakom grudi, jetre i mjehura i obolijevanju od leukemije. Na

rak eluca otpada jedna treina svih bolesti raka ljudskog tijela.
Ako se hrana od mesa potpuno ne razloi dolazi do njezinog
raspadanja i nastajanja aktivnih otrova koje apsorbiraju organi
neprilagoeni njihovom primitku. Imperativ sustava - organizma je
njegovo neprestano ienje od otrovnih tvari koje se nakupljaju u

tijelu. Najdjelotvorniji nain ienja organizma je uzimanje
hrane s visokim udjelom vode. Voe ima najvei udio vode u sebi od
bilo koje druge hrane. Voe je zapravo osamdeset do devedeset
posto voda. Uz vodu tu su: svi vitamini, minerali, ugljikohidrati,
aminokiseline i masne kiseline koje organizam treba. ivotnu snagu

vode iz voa ne dosie ni jedna druga vrsta hrane. Kad se voe
pravilno uzima, nita se ne moe usporediti s njegovim dobivenim
koristima. Po svojoj prirodi voe je takvo da daje tijelu
mogunost uklanjanja nakupljenih otrovnih tvari. Time se svaki vid
ivota jo vie potie i vae tijelo postaje sposobno

funkcionirati optimalnom uinkovitou. Kao orue za mravljenje,
pravilno uzimanje voa neusporedivo je u svojoj uinkovitosti.
Utvrena je injenica da osobe koje uzimaju fruktozu, tj. voni
eer na tate, u svom slijedeem obroku prosjeno uzmu 480
kalorija manje od onih koje su uzimale saharozu. Utvreno je da

jedan sastojak iz mnogih vrsta voa moe smanjiti rizik od bolesti
srca i sranog udara. Taj sastojak titi srce sprjeavajui krv da
postane masna i tako zaepi ile, jer voe ne zaepljuje. U naem
organizmu probava troi najvie energije od svih drugih
aktivnosti, a voe za to zahtijeva manje energije od bilo koje
druge hrane. Zapravo, probava voa gotovo i ne zahtijeva energiju.
NAELO PRAVILNE PREHRANE VOEM
(Harvey i Marilyn Diamond: FIT FOR LIFE - IVJETI ZDRAVO)

247

asimilacija, glukoza, fruktoza, glicerin, fermentirati, datula,
voe, detoksikacija, koncentrirana, energija, konzumirati,
aminokiseline, razgrauju, funkcionirati, kombinirana, eludac,
troenje, garavica,

U irokom predmetu zdravlja ne postoji podruje koje se tako
pogreno tumai kao prehrana voem. Pravilno uzimanje voa je u
uskoj vezi s pravilnim kombiniranjem hrane. Sve to ljudsko tijelo
konzumira mora se razgraditi i pretvoriti u glukozu, fruktozu,
glicerin, aminokiseline i masne kiseline. Mozak bez glukoze, tj.

eera ne moe funkcionirati. Voe je glukoza u tijelu. Njegova
probava, apsorpcija i asimilacija zahtijeva najmanju potrebnu
koliinu energije. Druga hrana provodi od jednog i pol do etiri
sata u elucu - pod uvjetom da je bila pravilno kombinirana. Manje
koncentrirana i bolje kombinirana hrana manje vremena provodi u

elucu. To je mjesto u kojem poinje troenje energije. Voe se ne
probavlja u elucu. Sve voe, osim banana, datula i suenog voa
se u elucu zadrava vrlo kratko. Ono prolazi kroz eludac kroz
dvadeset do trideset minuta, kao da prolazi tunelom. Razgrauje se
u crijevima i oslobaa svoje visokohranjive tvari. Koliina

energije koju voe tedi je vrlo velika jer se ne mora
razgraivati u elucu. Ta se energija automatski usmjerava na
ienje organizma od otrovnih tvari i tako smanjuje teinu. Sve
je ovo uistinu tako samo ako se voe pravilno uzima. to je
pravilna prehrana voem? Kako se voe ne zadrava dugo u elucu,

njegovo pravilno uzimanje znai da se voe ne smije jesti s nekom
drugom hranom ili neposredno poslije nje. Bitno je da voe jedete
na prazan eludac. Ovo je, bez dvojbe, najvanije pri uzimanju
voa. Jedete li voe pravilno, ono e odigrati veliku ulogu u
osposobljavanju tijela za detoksikaciju jer ima puno vode i

zahtijeva malo energije za probavu. Voe je najvanija hrana koju
moete jesti, ali jedete li ga nakon druge hrane, nastat e mnogi
problemi. Pretpostavimo da jedete sendvi i nakon njega uzmete
komad nekog voa, npr. dinje. Taj komad dinje je spreman samo
proi kroz eludac u crijeva, ali ga sendvi u tome sprjeava. U

meuvremenu, cjelokupni obrok poinje trunuti i fermentirati, to
dovodi do nastanka kiseline. Istom kad voe doe u dodir s hranom
i probavnim sokovima u elucu, cjelokupna se masa hrane poinje
kvariti. Sve se pretvara u kiselinu i mi jurimo po lijekove. To se
lako moe dokazati, a moda ste vi i sami to doivjeli. Moda ste

nakon jela uzeli komad voa ili au soka i osjetili otru bol jer
je voe trebalo samo proi kroz eludac u crijeva, ali ga je
ostala hrana u tome sprijeila.

IZGLADNJIVANJE KAO OPSESIJA
248
ANOREKSIJA I BULIMIJA

Biti mrava, znai imati sve, biti zadovoljna svojim tijelom,
osjeati spokoj. ''Niega se ne bojim, mravost me titi od svega.
Ako elim mogu jesti, ali trebam pripaziti da ne naruim taj
prekrasni sklad koji sam postigla. Ne osjeam vruinu, ne znojim
se, nemam trbuha ni sala, osjeam samo svoje kosti.'' To je tek

jedina iz dugog niza ispovijesti djevojaka oboljelih od nervozne
ili ivane anoreksije, bolesti od koje obolijeva sve vei broj
mladih, a vie od devedeset posto su pripadnice enskog spola.
Anoreksija je rije grkog porijekla koja, doslovce prevedeno,
znai pomanjkanje teka ili gaenje pred jelom. Oboljele od ove

bolesti nisu poteene greva u trbuhu zbog gladi, ali se protiv
njih bore snagom volje. Anoreksine osobe misle kako upornim
odbijanjem hrane na kunju stavljaju svoju izdrljivost i
hrabrost. Za njih odbijati hranu znai voljeti sebe, a kad
podlegnu i prejedu se, zapadaju u depresivna stanja koja nastoje

rijeiti izazivanjem povraanja. Izazivanje povraanja nakon
prejedanja znak je druge vrste ozbiljno poremeenih prehrambenih
navika, bolesti nazvane ivana bulimija. Zbog slinosti nekih
karakteristinih simptoma i ponaanja, bulimija i anoreksija
donedavno su smatrane jednom boleu. Danas se smatra da su to

dvije bolesti, a svakoj se od njih razliito pristupa u lijeenju.
Anoreksija je najei ozbiljni poremeaj prehrambenih navika.
Oboljenje od te bolesti u stalnom je porastu, to zbog stvarnog
poveanja broja anoreksiara, to zbog velike zasluge moderne
dijagnostike te nove spoznaje o tom poremeaju i njegovim, gdjekad

i po ivot, pogibeljnim posljedicama. Danas se, naime, bolest
lake otkriva, a i sve se vie bolesnika zbog nje javlja
lijeniku. Prema nekim najnovijim podacima ak oko jedan posto
ukupne europske populacije boluje od anoreksije, dok dva do pet
posto boluje od bulimije. U oba sluaja ene su znatno ugroenije

od deset oboljelih devet pripada enskom spolu. Razdoblje
poveanog rizika za anoreksiju je izmeu dvanaeste i dvadesete
godine, premda ima i djevojaka od dvadeset ili dvadeset pet godina
koje obolijevaju od anoreksije. U toj kasnijoj ivotnoj dobi ee
se javlja bulimija, koja se veinom pojavljuje upravo nakon

anoreksije. Promatranjem anoreksine djevojke, odnosno praenjem
njezina upornog odbijanja hrane, lako bi se moglo povjerovati da
ona uope ne osjea glad i da nema teka. Istina je zapravo sasvim
obrnuta.

Osoba oboljela od anoreksije osjea glad, ali joj se suprostavlja
svim snagama i voljom, jer strahuje od debljanja. Strah od

249
debljanja prisutan je i kad je tjelesna teina daleko ispod
normalne. Upravo ovaj karakteristini aspekt bolesti najtee
otkrivaju ne samo lanovi obitelji oboljele osobe ve i lijenici.

Dogaa se ponekad da potreba tijela za jelom pobijedi snagu volje
pa bolesnica popusti i prepusti se uivanju u prekomjernim
koliinama hrane. Budi se grinja savjesti i dolazi do tjeskobe
zbog spoznaje da je tijelo, tj. osjeaj gladi, pobijedilo razum,
tj. snagu volje. Da bi ispravila, kako anoreksina osoba smatra,

pogreku, izaziva povraanje kako bi se to prije rijeila
progutane hrane. Ovakvo ponaanje je karakteristino i za
bulimiju. Pri tome te bolesnice razvijaju nevjerojatnu lukavost,
koja im pomae da mjesecima uspjeno skrivaju pred ukuanima da
zapravo gotovo nita ne jedu ili pak da pojedeno odmah odlaze

povratiti. Trajni motiv oboljelih od anoreksije je bolesni strah
od debljanja koji je vezan uz iskrivljenu predodbu o vlastitom
tijelu. Anoreksine djevojke na svom tijelu uvijek vide viak
kilograma i stoga su opsjednute eljom da ih se rijee pa i u
sluaju kad je tjelesna teina daleko ispod normalne, ukljuujui

i najtee sluajeve kada je zbog namjernog izgladnjivanja
bolesnici ugroen i ivot. Stoga se anoreksina djevojka koristi
svim sredstvima koja joj mogu pomoi da smravi. Uz uporno
odbijanje hrane, esto potajno uzima velike koliine diuretika,
tj. sredstva koja potiu mokrenje i laksative, tj. sredstva za

poticanje stolice. Usto je za anoreksiare karakteristina i
svojevrsna hiperaktivnost, to se u poetku ini pozitivnim
znakom, ali u pravilu se pokae da je to samo jo jedan od naina
da se smravi. Hodanje i neprekidno kretanje takoer je tipino za
anoreksine osobe. Ispitivanja su pokazala da osoba oboljela od

anoreksije prijee s lakoom dvostruko veu udaljenost od zdrave
osobe. U lijenikim statistikama zabiljeen je sluaj
trinaestogodinje djevojice oboljele od anoreksije. Kako bi je
sprijeili da izaziva povraanje, djevojica je poslije obroka
bila pod nadzorom no i dalje je gubila na teini. Utvrdilo s da

je, im bi ostala sama, neprestano hodala po sobi kako bi
potroila kalorije koje je u tijelo unijela hranom. Kada se govori
o uzrocima anoreksije ne smije se zanemariti obiteljsko okruenje,
no pritom treba izbjegavati uopavanje. Istraivanja su pokazala
da je u obiteljima anoreksinih osoba esto bilo problema i

neslaganja meu lanovima obitelji. Slijedom toga pokazalo se da
obiteljska terapija daje pozitivne rezultate i pomae u izljeenju
velikog broja bolesnica. Obitelji oboljelih lijenici vrsto
opisuju kao sredine u kojima nedostaje dijaloga, a u takvoj
atmosferi teko je mladoj osobi izraziti vlastitu individualnost.

U obiteljima gdje svatko nema svoj ivotni prostor, gdje je teko
razlikovati generacije, roditelji djeci ne predstavljaju siguran
250
oslonac. Upravo stoga neki lijenici anoreksiju nazivaju i
trajkom glau iji je cilj zapravo skretanje pozornosti na sebe,
a time i borba za nadmo u obitelji. Roditelji takve djece esto

sebe prikazuju kao hranitelje. Da bi se suprostavile tim odnosima,
djevojke poinju odbijati hranu. Anoreksino ponaanje pomae im
da se osjeaju superiornim u odnosu na roditelje i time pokuavaju
istaknuti svoju linost za koju osjeaju da je ugroena ponaanjem
roditelja. Stoga je u lijeenju od anoreksije uz lijekove i

psihoterapiju, dragocjena pomo i lanova obitelji. Uzroka
anoreksiji ima vie: obino postoji nekoliko imbenika koji
zajedno potiu problem i uzrokuju bolest. No, jedan se imbenik
nalazi u svim sluajevima anoreksije, a to je nedostatak
osobnosti identiteta. Obolijevaju uglavnom djevojke s nepotpunom

linou, koje su unato inteligenciji i svim drugim pozitivnim
osobinama vrlo nezrele. Stoga psihijatar i medicinski psiholog
moraju najvie raditi na osobnosti bolesnika, jer je ona put u
uspjeno izljeenje. Jedan od apsurdnih aspekata bolesti jest taj
da bolesnice izjavljuju da se dobro osjeaju i da nisu svjesne da

im je potrebna pomo, one i ne primjeuju da su mrave i odbijaju
svaki savjet o tome kako bi trebale jesti. Upravo zbog toga ove
djevojke stiu k lijeniku tek kada je bolest ve uzela maha, a
organizam potpuno onemoao. Ponekad se doslovce vodi borba za
bolesniin ivot da bi preivjela, nuno je intenzivno bolniko

lijeenje i umjetno hranjenje infuzijama ili na sondu. Tek kad
bolesnica dosegne normalnu teinu poinje psihoterapija. Za
anoreksinu djevojku, koja ima negativan stav prema svom tijelu,
sazrijevanje sekundarnih spolnih obiljeja jedan je od osnovnih
problema. U veini sluajeva bolest dovodi do potpune negacije

tijela, a time i spolnih potreba. Ipak, nekad se moe dogoditi
suprotno: neke se bolesnice odijevaju provokativno upravo da bi
istaknule svoje tijelo. Njihova tijela liena su svakih spolnih
obiljeja jer im mravost oduzima enske obline, no toga te
djevojke nisu svjesne jer imaju krivu predodbu o svom izgledu.

Kao posljedica izgladnjivanja vrlo esto izostaje menstruacijsko
krvarenje pa se nerijetko bolesnica prvo javlja ginekologu ili
internisti endokrinologu, iako se zapravo radi o psihijatrijskom
poremeaju. Kod nekih djevojaka pojavi se anoreksija nakon
nesretne ljubavne veze, no u tom sluaju bolest je postojala i

prije samo je bila prikrivena. U sluaju anoreksije nije lako
govoriti i o prevenciji. Treba neprestano upozoravati mlade
djevojke da je korisno voditi brigu o svom izgledu i tijelu, ali
da je pretjeravanje nepotrebno i da moe biti opasno.

Mediji, ponajprije televizija i asopisi, esto glorificiraju
izrazito mrave glumice i manekenke. Ta moda moe negativno
utjecati na mlade djevojke, koje i bez takvih uzora esto mui

251
kompleks debljine. Od kompleksa debljine do anoreksije mali je
korak, posebice ako postoje i problematini odnosi u obitelji. Dok

je anoreksija poznata ve odavno, bulimija je otkrivena tek
nedavno. Kod anoreksije pretjerano jelo ima drukije znaenje nego
kod bulimije, kao to je potpuno razliit i odnos prema hrani.
Anoreksiari se prejedaju kad popusti snaga volje i kada vie ne
mogu izdrati glad. Njihovim ponaanjem upravlja prirodna potreba

za hranom, a im shvatite to su napravili nastoje izazvati
povraanje. Kod oboljelih od bulimije prejedanje se javlja kao
posljedica nelagode koju nastoje prevladati uz pomo hrane i to
je mogue bre. Meutim, razlog zbog kojeg izazivaju povraanje je
isti kao kod anoreksije. Oboljeli od bolesti nastoje ispraviti

pogreku koju su poinili. Razlika je u tome to se anoreksiari
na neki nain ponose svojim ponaanjem, a oboljeli od bulimije
skrivaju svoj odnos prema jelu i stide ga se. Od bulimije
obolijevaju neto starije osobe nego od anoreksije, tj. osobe od
osamnaeste do dvadesete godine. I ovdje su devedeset posto

oboljelih ene, a od ove bolesti boluje otprilike dva do pet posto
ukupnog puanstva Europe. Karakteristian simptom te bolesti je
gutanje golemih koliina hrane. U vrlo kratkom vremenu, u samo
jednom obroku, oboljela osoba proguta ak pet do dvadeset tisua
kalorija. Budui da odmah nakon takvog prejedanja namjerno

povraaju, oboljeli od bulimije ne debljaju se razmjerno koliini
pojedene hrane, to znai da dugo mogu skrivati bolest. S vremenom
se mogu javiti problemi s jednjakom, a moe doi i do poremeaja
funkcije jetre i guterae. Promijenjen odnos prema hrani odraz je
unutarnjeg nemira koji se tako iskazuje i nastoji prevladati

velikim koliinama hrane. Hrana se guta da bi se ublaile vlastite
emocije, a tako ponaanje dovodi do grinje savjesti to samo
poveava unutarnji nemir. To je svojevrstan zatvoreni krug: jede
se da bi se zaboravilo, ali je upravo hrana ta koja oteava
zaborav i to je jedan od najoitijih simptoma bolesti. I bulimiju

treba promatrati u obiteljskom kontekstu. I u tom sluaju obino
je majka vrlo kruta, nadzire sve i svakoga u obitelji, ima lo
odnos s drugim spolom, najee sa suprugom, koji je u veini
sluajeva podinjen. Ki trai saveznitvo s ocem koji se, radi
mira u kui, ne eli ili ne moe usprotiviti majci, a upravo takvi

odnosi pogodno su tlo za razvitak bolesti. Otprilike trideset
posto oboljelih od bulimije prethodno su bolovali od anoreksije.
Oboljeli od bulimije imaju manje snanu volju nego anoreksiari i
ne mogu se oduprijeti elji za jelom.

MI DJECA S KOLODVORA ZOO
Christine F. (Na osnovi magnetofonskih zapisa napisali Kai Herman
i Horst Riec)
252

Ujutro je Detlef stajao pred mojim vratima. Otac ga je bio odmah
naao. Detlef je ve bio potpuno na turkey. Strahovito mi se kod
njega svidjelo to nije uzeo fiks, ve je takav doao k meni.
Morao je znati da vie nema droge. Rekao mi je da eli biti ravan
meni kada ponemo s odvikavanjem. Doista je bio savren. Detlef je

dakle, elio prestati jednako kao i ja. Bio je sretan to je tako
ispalo. Nismo, naravno, imali pojma a isto tako ni nai
roditelji da je ista ludost ako dva bliska fiksera ponu
zajedno apstinirati. Kad-tad jedno e nagovoriti drugo da se
zalete u idui fiks. Zapravo, moda smo to i znali iz pria, ali

imali smo iluzije. Uvijek smo mislili da smo neto drugo i da za
nas ne vrijedi isto to i za druge fiksere. Tada ionako nismo jo
mogli zamisliti da neto vano poduzimamo odvojeno. S tabletama
koje nam je dao Detlefov otac sasvim smo dobro izdrali itavo
prije podne. A ak smo i razgovarali. Na ivot poslije

odvikavanja zamiljali smo ruiasto i obeali smo jedno drugome
da emo biti zvjerski hrabri idui dan. Usprkos bolovima koje smo
poeli osjeati, bili smo jo dosta sretni. Popodne je, meutim,
poelo svom estinom. Gutali smo i gutali tablete i jo ih obilno
zalijevali vinom, ali nita nije pomoglo. Odjednom nisam vie

mogla kontrolirati noge. Osjeala sam strahoviti pritisak u
koljenima. Legla sam na pod i ispruila se. Pokuavala sam
napinjati i oputati noge na ormar i vie ih nisam mogla odande
pokrenuti. Valjala sam se po podu, a stopala kao da su ostala
prilijepljena za ormar. Bila sam totalno mokra od ledenog znoja.

Zebla sam i drhtala, a ledeni mi je znoj curio niz elo u oi. Taj
je znoj zvjerski smrdio. Pomislila sam, to sada iz tebe izlazi
zvjerski smrdljivi otrov. inilo mi se kao da iz mene istjeruju
avla. Detelfu je bilo gore nego meni. Bio je blizu ludilu. Drhtao
je od hladnoe, a svukao je pulover. Sjeo je na moj stolac u

kutu kraj prozora. Noge su mu se neprestano micale kao da je trao
dok je sjedio. Bile su tanke kao olovka i dizale su se i sputale
u strahovitim drhtajima. Brisao je znoj s ela i tresao se. To
vie nije bilo drhtanje. Neprestano se savijao i vikao. Grevi u
elucu. Smrdio je gore nego ja. Sva je mala sobica bila prepuna

naeg smrada. Sjetila sam se da sam ula kako fikserska
prijateljstva pucaju poslije uspjelog odvikavanja. Pomislila sam
da Detelfa jo uvijek volim, iako je tako zvjerski smrdio. Detelf
je ustao, stigao je nekako do zrcala i rekao da ne moe izdrati,
da nee uspjeti. Nisam mu mogla odgovoriti. Nisam imala snage da

ga hrabrim. Pokuala sam da ne mislim isto kao on. Pokuala sam se
koncentrirati na neki glupi roman strave, poela sam luaki
okretati stranice i poderala ga. Usta i grlo bili su mi totalno

253
suhi, a ipak su mi usta bila puna pljuvake. Nisam je mogla
progutati, pa sam poela kaljati. Pri tom kaljanju me uhvatio

gr koji vie nije poputao. Onda sam poela povraati. Majka je
sve to vrijeme uglavnom bila u dnevnoj sobi. Kada bi ula u moju
sobu bila je posve bespomona. Svaki as je odlazila u prodajni
centar i donosila nam nekakvu hranu koju nismo mogli gutati.
Konano je donijela bombone od slada i one su za divno udo

pomogle. Prestala sam kaljati. Majka je obrisala ono to sam
povratila. Bila je strahovito draga, a ja joj nisam mogla rei ni
hvala. Tablete i vino ipak su poeli djelovati. Progutala sam
pet valiuma, dva mandraya i zalila ih gotovo punom bocom vina. Od
toga bi svaki normalan ovjek spavao najmanje nekoliko dana. Moje

je tijelo bilo toliko zatrovano da je jedva jo reagiralo na taj
otrov. No, postala sam mirnija i i legla sam u krevet. Pokraj
kreveta postavili smo jedan leaj na koji je legao Detlef. Nismo
se dotakli. Svatko je bio i previe zabavljen sam sobom. Utonula
sam u neku vrstu polusna. Spavala sam i istodobno sam znala da

spavam. Osjeala sam proklete bolove u potpunosti. Sanjala sam i
razmiljala. Sve je bilo zbrkano. Mislila sam da se svatko,
ponajvie moja majka, moe potpuno zagledati u moju nutrinu, da
svatko moe itati moje strahovito prljave misli, da svatko moe
vidjeti kakvo sam odvratno govno. Mrzila sam svoje tijelo. Bila

sam sretna da je ono jednostavno odumrlo. Uveer sam progutala jo
nekoliko tableta. Ta bi koliina ve bila dovoljna da slisti
normalnog ovjeka. Ja sam, meutim, samo vrsto spavala nekoliko
sati. Probudila sam se poto sam sanjala da sam pas s kojim su
ljudi uvijek dobro postupali, a koga su zatim iznenada zatvorili u

ivodernicu i mue ga na smrt. Detlef je neto traio rukom i pri
tom me udario. Svjetlo je bilo upaljeno. Pokraj mog kreveta bila
je ostavljena zdjela s vodom i trljaom i njome sam oprala znoj s
lica. Iako se inilo da Detlef vrsto spava njegovo se mlitavo
tijelo pokretalo. Podizalo se i sputalo, mlatarao je nogama, a

ponekad i rukama. Meni je bilo malo bolje. Imala sam sada snage da
Detlefu trljaom otrem elo. Nita nije osjetio. Znala sam da ga
jo uvijek ludo volim. Kada sam ponovo zadrijemala, osjetila sam u
polusnu da me Detlef dotakao i pomilovao po kosi. Sutradan ujutro
bilo nam je ve mnogo bolje. Staro fiksersko pravilo da je drugi

dan odvikavanja najgori oito nije vrijedilo u naem sluaju. No,
to je bilo nae prvo odvikavanje, a ono nije ni upola tako strano
kao ona kasnija. U podne smo ak poeli razgovarati. Zakleli smo
se da nikada vie neemo uzeti ni H, ni LSD, pa ak ni tablete.

TURISTIKE ZAJEDNICE

254
Za neposredno izvravanje ciljeva i zadaa promicanja turizma
osnivaju se turistike zajednice. One djeluju s ciljem stvaranja
opih uvjeta za razvoj i promicanje turizma u pojedinom mjestu,
podruju i Republici Hrvatskoj. Turistike zajednice valoriziraju
ukupne turistike ponude nekog mjesta, podruja i Republike

Hrvatske i promiu kvalitete turistikih i drugih komplementarnih
usluga. One utjeu na stvaranje prepoznatljivog turistikog
identiteta i atraktivnog turistikog ambijenta, na povezivanje
raznolikih elemenata turistikih privlanosti, oblikovanje imagea
turistike ponude mjesta, podruja i Hrvatske i prezentiranje tako

oblikovane ponude. Turistike zajednice promiu marke hrvatskog
turizma i time jaaju znaenje i ugled Hrvatske kao privlanog
turistikog odredita na europskoj i svjetskoj razini. Brinu o
usklaivanju posebnih, zajednikih i opih interesa u razvoju
turizma i stvaranju funkcionalnog i djelotvornog sustava

promicanja turizma od razine mjesta do razine Republike. Promiu i
ire turistiki odgoj, turistiku svijest i turistiku kulturu
iteljstva razvijanjem gostoprimstva i spoznaja o gospodarskom,
kulturnom i drutvenom znaenju turizma. Djelovanje turistikih
zajednica temelji se na naelu nelukrativnosti, odnosno radu bez

dobiti ili profita i naelu ope korisnosti, to znai da lanovi
ne djeluju u vlastitom interesu. Turistike zajednice su pravne
osobe s pravima, obvezama i odgovornostima utvrenim zakonom i
njihovim statutom. Rad turistikih zajednica je javan. Javnost
rada turistikih zajednica osigurava se i ostvaruje na takav nain

utvren statutom turistike zajednice. Turistike zajednice
osnivaju se kao turistike zajednice mjesta, turistike zajednice
opina i za podruje cijele Republike, kao Hrvatska turistika
zajednica.

Turistike zajednice opina i turistike zajednice mjesta u
opinama u kojima nije osnovana turistika zajednica opine, mogu

255
se udruiti u turistiku zajednicu regije. Turistike zajednice
mjesta osnivaju se za podruje naselja ili odreenog predjela
proglaenog turistikim mjestom. Turistika zajednica opine

osniva se za podruje opine. Turistika zajednica regije moe se
osnovati za podruje vie opina. Hrvatska turistika zajednica
osniva se za teritorij Republike Hrvatske. Poslovima turistikih
zajednica upravljaju lanovi turistikih zajednica neposredno ili
preko svojih predstavnika u turistikom saboru i drugim organima

turistike zajednice, na nain utvren zakonom i statutom
turistike zajednice. Organi turistikih zajednica su turistiki
sabor, turistiko vijee i odbor financijske kontrole. Turistiki
sabor u Hrvatskoj turistikoj zajednici je Glavni turistiki
sabor. Statutom turistike zajednice moe se predvidjeti i

osnivanje drugih organa i tijela. Sabor turistike zajednice je
organ upravljanja turistikom zajednicom. Predstavnici lanova se
biraju u Sabor turistike zajednice po postupku i nainu utvrenom
statutom turistike zajednice. Sabor turistike zajednice bira
turistiko vijee kao svoj izvrni organ. Turistiko vijee

obavlja poslove utvrene zakonom i druge poslove odreene statutom
turistike zajednice. Turistiko vijee odgovorno je saboru
turistike zajednice. Turistika zajednica ima predsjednika i
zamjenika predsjednika. Predsjednik i zamjenik predsjednika
turistike zajednice biraju se iz reda lanova turistikog vijea,

osim u Hrvatskoj turistikoj zajednici. Predsjednik turistike
zajednice istovremeno je i predsjednik turistikog vijea, a
obavlja i funkciju predsjedavajueg u turistikom saboru.

Predsjednik turistike zajednice saziva i predsjedava sjednicama
turistikog sabora i turistikog vijea. Predsjednik turistike
256
zajednice predstavlja turistiku zajednicu i odgovoran je za
zakonitost rada turistike zajednice. Predsjednik turistike
zajednice za svoj rad odgovoran je turistikom saboru. Turistika

zajednica ima odbor financijske kontrole. Za lana odbora
financijske kontrole ne moe biti biran lan turistikog vijea.
lanovi odbora financijske kontrole biraju predsjednika iz svojih
redova. Odbor financijske kontrole donosi poslovnik o svom radu.
Odbor financijske kontrole prati financijsko poslovanje i ispituje

zavrni raun i periodine obraune turistike zajednice vodei
rauna o tedljivosti, ekonominosti i svrsishodnosti troenja
sredstava kao i podudarnosti s financijskim planom. Odbor
financijske kontrole podnosi pisano izvjee o rezultatima
financijske kontrole turistikom saboru i turistikom vijeu.

Izvjee odbora o ispitivanju zavrnog rauna sastavni je dio
zavrnog rauna kojeg odobrava turistiki sabor. Turistika
zajednica ima statut. Statut turistike zajednice donosi sabor
turistike zajednice. Statutom turistike zajednice utvruju se i
drugi opi akti koje donosi sabor turistike zajednice i opi akti

koje moe donijeti turistiko vijee. Statutom turistike
zajednice ureuju se zadae turistike zajednice, prava, obveze i
odgovornosti lanova zajednice, tijela zajednice, njihov
djelokrug, sastav i broj lanova, nain izbora i trajanje mandata,
nain izbora i trajanje mandata predsjednika turistike zajednice

i direktora turistikog ureda, nain odluivanja u zajednici,
javnost rada i informiranje u zajednici, osiguranje sredstava i
drugo.

ONO STE TO DARUJETE

257
Igrake ispod boinog drvca govore glasnije od bilo kojeg
plianog medvjedia s ugraenim mehanizmom za govor. One emitiraju
snanu poruku o vaoj obitelji, njezinim nadama i tenjama. Bilo
da ste svojoj djeci kupili posljednji model revolvera, runo
izraenu kuicu za lutke, boje za lice ili minijaturnu kuhinju,

vie ste otkrili o sebi nego to ste namjeravali. Te igrake
govore o vaim ambicijama za budunost vae djece, a dimenzije
igraaka pod drvcem obrnuto su srazmjerne koliini razmiljanja i
briljivosti utroenih na njihov izbor. Elisabeth Newson,
profesorica psiholokog razvoja na sveuilitu Nottingham, i

njezin suprug John, profesor razvoja djeteta na istom sveuilitu,
istrauju dulje od dvije generacije navike u igranju i kupovanju
igraaka u obiteljima. Savjetnici su proizvoaa igraaka
Kiddicraft, a imaju i vlastitu prodavaonicu igraaka u Londonu
gdje prodaju zanatski izraene drvene konjie i kuice za lutke,

kao i druge kvalitetne igrake s ciljem provjere istraivanja koja
obavljaju. Elizabeth Newson zna da su dnevne sobe mnogih stanara u
opinskim stanovima ispunjene elektronikim igrakama, mehanikim
lutkama i specijalnim biciklima, dok istodobno Djed Mraz koji
obilazi georgijanski salon u otmjenoj kui moe biti neoekivano

krt. Jedan od najskupljih konja, ljuljaki, prodan je u trgovini
Newsonovih za vie od tisuu funti. Odvezao ga je voza kamiona za
svoju kerku. Elisabeth Newson upozorava da su igrake kupnja koja
je izrazito statusno obiljeena, ali da to nema nikakve veze s
cijenom. Igrake odraavaju stanje duha, a ne stanje tekueg

rauna. Zbog toga treba imati na umu da se obitelj srednjeg
stalea moe sastojati od dvoje bolniara koji zarauju znatno
manje novca od vozaa kamiona. U svemu ovome nazoni su i drugi
imbenici.

258
Mnogi radniki suprunici imaju snaan poticaj da djeci priute
sve ono to sami nisu imali kao djeca, to je shvatljivo, ali nije
uvijek preporuljivo, dok su pripadnici srednjeg stalea skloni
vjerovati u puritanski moral odgoenog zadovoljstva u uoavanju
vrijednosti stvari. Dati djetetu sve to zatrai za Boi, ne

znai biti ljubazan prema njemu dugorono. To ne iziskuje mnogo
razmiljanja. Treba razmisliti to bi to moglo dijete iznenaditi,
stimulirati, a to bi trebalo biti neto o emu dijete moda nije
ni sanjalo. A to je s odravanjem vjere u Djeda Mraza? Ako je
mala Julija traila rukom izraenu kuicu za lutke, a umjesto toga

dobije vreicu eiria od papira, nee li biti razoarana ili se
ak smatrati prevarenom? Nee ako pametan roditelj djetetu usadi
ideju da Djed Mraz zna to ono treba dobiti. Bombardiranje djece
najnovijim skupim plastinim izmiljotinama putem televizijskih
reklama namijenjeno je roditeljima koji ne razbijaju mnogo glavu o

svojim nasljednicima. Sudei prema malobrojnim igrakama povezanim
s filmovima ili televizijskim serijama to se prikazuju nekoliko
mjeseci prije Boia, toj kategoriji pripada veina roditelja.
Mnoge igrake na baterije, lutke ili pliani medvjedii koji
govore, jedva e potrajati od Boia do Nove Godine. Glavni dar bi

ipak trebalo biti neto to e trajati i rasti s djetetom. Ali, ne
kupuju li preesto taj tip darova, djeju eljeznicu, kolekciju
potanskih maraka, lijep djeji namjetaj, roditelji ili djedovi i
bake koji ive u svojim frustriranim matama? Da, ljudi vrlo esto
kupuju igrake za sebe, krasne lutke za kojima su eznuli,

minijaturnu eljeznicu o kojoj su sanjali da se njome igraju. No,
to su ljudi koji nisu spremni uloiti vie vremena u igru s
djecom. Istraivanja su pokazala da majke iz srednjeg stalea, ak
i one koje rade, igri pristupaju ozbiljnije i vie se igraju s
djecom nego majke iz radnikih obitelji koje su stalno kod kue.

259
Roditelji iz radnike klase vie vjeruju u sudbinu, dok srednji
stale nastoji uzeti stvari u vlastite ruke. To ne mora znaiti
bogatije darove, ve one koji imaju tenje srednjega stalea, koji
ciljeve radije ostvaruju odgojem i obrazovanjem, nego naprosto
materijalnom dobiti. Mentalitet kupnje igraaka "radnike klase",

kako ga definira Newsonova, moe se sresti i u kuama tudorskog
stila s pozlaenim slavinama. Brani parovi s vie novca nego
vremena, mogu se na Badnjak vidjeti u robnoj kui dok trpaju u
koare sve to je na vidiku, preputajui se pravoj orgiji kupnje.
Takvi roditelji vjerojatno o Boiu prioritet daju sebi i vie se

brinu o izboru vina s odgovarajuom naljepnicom i o kamirskom
puloveru nego o nekakvoj igraki koja e odgovarati mati
estogodinjega djeteta. Ljudi neizbjeno daju darove koji
odraavaju njihov vlastiti interes. Ali, majka koja je zaposlena
kao menader ne bi smjela svojoj kerki darovati minijaturni

plastini stol, ak i ako oekuje da e ona krenuti njenim
stopama. To je za nekog tko se nada da e mu kerka postati
tajnica. Plastinu kuhinju ne bi trebalo darivati djetetu srednjeg
stalea jer bi se moglo oekivati da ono ili ona postane kuhar u
pravoj kuhinji kad odraste. Ali takvom bi se djetetu mogao

darovati usisiva za prainu u obliku igrake, kako bi moglo
slijediti majku ili oca po kui. Ispod boinog drvca ne bi se
smjele nai plastine kuhinje s mnogo naprava i tipki. Dade li se
maloj djevojici minijaturni tednjak, ne znai da e ona ivot
provesti u kuhinji. Takve igrake vie govore o oekivanjima

roditelja, nego to utjeu na djecu. Nije mudro davati malim
djevojicama minku, ali boje za lice i kazalina minka
prihvatljivi su dar, jer otvaraju vrata kreativnoj igri, umjesto
pokuaja da se stvori lana profinjenost. ak i pacifistike
roditelje moglo bi se nagovoriti da dopuste svojoj djeci pitolj u

260

stilu usamljenog jahaa, ali bi trebalo da povuku liniju izmeu
toga i ramboovskih mainki ili oruja za masovno unitavanje.
Djeca roditelja slobodnih i slinih profesija dobivaju manji
deparac nego radnika, a ini se i da vie tede. Ona takoer
dobivaju manje igraaka od roditelja za Boi. Ali, kompenzacija

e naii u obliku obiteljskog tretmana i aktivnosti. Ispod boine
jelke moda ne mora biti mnogo igraaka, ako se umjesto toga tamo
nau ulaznice za baletnu ili drugu priredbu, zanimljivu izlobu,
pretplata na asopis ili iskaznica za knjinicu. Tako je u
obitelji koja je svjesna svojih mogunosti. Neka su djeca i

njihovi roditelji pod snanim utjecajem televizijskih reklama. Ne
preporuaju se igrake koje govore jer djeca znaju biti vrlo
okrutna prema takvim igrakama. Ipak, vrlo se teko drati
moralnih naela jer je iskuenje da se popusti snano.

261

ZNAENJE I CILJ POSLOVNIH KOMUNIKACIJA

Poslovne komunikacije, ili krae reeno, poslovna pisma, odnosno
dopisi, vaan su i neizostavan instrument poslovanja openito i
dopisivanja kao dijela ukupnog poslovanja. Znaenje poslovnih
komunikacija je, prema tome, vrlo veliko, a oituje se u
slijedeem: poslovnom komunikacijom se uspostavlja nova poslovna

veza, odrava i proiruje postojea, ali po potrebi i u skladu s
poslovnim bontonom se prekida neadekvatna ili neodriva poslovna
veza. Dakle, poslovna komunikacija je spona ili veza izmeu
sudionika dopisivanja, tj. poslovnih partnera. Poslovne
komunikacije predstavljaju kod primatelja dopisa poduzee koje ih

alje, tj. one ga prezentiraju, zastupaju, a ta uloga zahtijeva i
besprijekoran izgled, oblik, sadraj dopisa. Dakle, pismo je
slika, ogledalo i zastupnik poduzea i ishod daljnje poslovne veze
i u velikoj mjeri ovisi o njemu. Poslovne komunikacije su zapravo
i suradnik vlastitog poduzea i to, svakako, najjeftiniji

suradnik, budui su trokovi dostave mali, a uglavnom ne postoji
prostorna ogranienost te pismo stie gotovo u sve krajeve
svijeta. Pismo je, dakle, suradnik koji uvelike koristi, ali malo
kota. Poslovne komunikacije su jeftino sredstvo reklame i
ekonomske promidbe, osobito onda kad uz sadraj i poruku donose

i popratne privitke u obliku kataloga, cjenika, prospekata,
uzoraka slika i slino. Poslovno je pismo, dakle, uvijek mogua
reklama. Poslovne komunikacije slue i kao dokument za knjienje i
osnova su unutarnjeg dopisivanja. Prema tome, pismo je i
dokumentacija za tekui rad. Poslovne komunikacije postaju

znaajno dokazno sredstvo u sluaju spora, ali i trajni dokument
za povijest i eventualna prouavanja rada i poslovnosti poduzea.
Pismo, dakle ima trajnu vrijednost. Cilj je svake poslovne
komunikacije, tj. poslovnog pisma ili dopisa, prenijeti poslovnu
poruku, ostvariti uspjenu poslovnu suradnju i pospjeiti

poslovanje. Poslovne komunikacije koje se razmjenjuju tijekom
poslovnog dopisivanja mogu se podijeliti u nekoliko grupa i to:
prema tehnici izrade, prema obliku ili vanjskom izgledu, prema
broju itatelja, prema privrednoj djelatnosti, prema smjeru
pisanja. Prema tehnici izrade poslovne komunikacije mogu biti

poslovna pisma sastavljena za pojedini i odreeni sluaj i
poslovna pisma koja nastaju popunjavanjem tiskanica. Prema obliku
ili vanjskom izgledu poslovnih komunikacija moemo govoriti o
262
dopisima ili pismima, dopisnicama, brzojavima, fax-porukama,
tiskanicama.

STIL PISANJA POSLOVNIH KOMUNIKACIJA

poslovni stil, odabir, kvalitativan, dizajniranog, neuobiajen
karakteristika, vizualni elementi, konkretnou, standardnima
emocionalni stil, pismom-ponudom, promotivni, ponueni sadraj
terminologija, vaee, objanjavajui, individualan, doprinosi
stereotipnih, poiljatelj, ponuenom, tede, postie, sadrajan

Poslovne komunikacije piu se iskljuivo poslovnim stilom iji je
zadatak da kod itatelja pobudi zanimanje za dopis to je mogue
postii odabirom kvalitetnog i dobro dizajniranog poslovnog
papira, neuobiajenim oblicima dopisa, isticanjem dijelova teksta,
uporabom suvremene tehnike pri oblikovanju, dakle, vanjskim

karakteristikama i vizualnim elementima pisma, te privui
pozornost itatelja, to se postie zanimljivim sadrajem,
jasnoom i konkretnou poruke. Pri pisanju raznih vrsta poslovnih
komunikacija mogu se koristiti i razliiti stilovi poslovnog
dopisivanja. Standardni stil je najei, a karakteristika mu je

neutralnost i koritenje uobiajenih poslovnih fraza. Dinamini
stil karakterizira sadraj pun emocija i dinamike. Ovaj se stil
koristi pri pisanju svih onih poslovnih komunikacija u kojima se
od primatelja neto izriito zahtijeva, trai ili mu se na neto
skree pozornost. Emocionalni stil koristi se u pisanim

komunikacijama koje su vezane uz znaajne dogaaje poduzea ili
primatelja. Promotivni stil se koristi uvijek pri izradi ponuda i
to pojedinanih i specijalnih, tj. kad prodavatelj nudi novi
proizvod i nastoji ga pismom-ponudom detaljno opisati i
zainteresirati primatelja za sadraj pisma. Poslovnom stilu je,

nadalje, zadatak isticati pogodnosti i prednosti koje su u
ponuenom poslu mogue. Iznesenim sadrajem treba itatelja
uvjeriti da mu nudimo upravo ono to on treba i trai. Poznavanje
i primjenjivanje poslovne terminologije i vaeih suvremenih
kratica daju pismu poslovni ton, skrauju suvina objanjenja i

tede vrijeme i prostor. U pisma, takoer, valja unijeti elemente
individualnog stila. Individualnost pisma pridonosi bitnom
razlikovanju takovog pisma od stereotipnih koja se obino
sastavljaju, te pridonose pozitivnom odnosu itatelja prema
poiljatelju.

263

HVAR

grad Hvar, hrvatska knjievnost, najuglednijih puana,
prosperitetu, slobodoljubive, Faros, rimsko-ilirskim, Starigrad,
jonsku naseobinu, bizantska vlast, kolonizirati, prethistorijsko
doba, rumarini, Iliri, lavandula, konzerviranje, opskrbljuje,
Neretljanina,

Hvar je otok u skupini srednjodalmatinskog otoja. Lei izmeu
otoka Braa, Visa, Korule, poluotoka Peljeca i Makarskog
primorja. Otok se odlikuje blagom mediteranskom klimom. Najtopliji
mjesec je lipanj, a najhladniji sijeanj. Vodenih tokova na njemu
nema, ponegdje izbijaju manji izvori, a jedini vei izvor postoji

kod Jelse, odakle je izgraen vodovod koji opskrbljuje vodom i
grad Hvar. Najvei broj naselja razvio se oko Velog polja, a vea
naselja, kao to su Hvar, Stari Grad, Jelsa, lee uz obalu.
Najvanija grana privrede je poljodjelstvo, naroito
vinogradarstvo, potom uzgoj masline, smokve, rumarina, lavandule.

Stoarstvo ima sporedno znaenje na Hvaru, a ribolov je dopunsko
zanimanje stanovnitva. Na otoku su i tvornice za konzerviranje
ribe, dok je turizam osobito razvijen u gradu Hvaru i Jelsi. Hvar
je naseljen ve u prethistorijsko doba. Kasnije su otok naselili
Iliri koji su se poetkom IV. st. pr. Kr. sukobili s Grcima, kad

su ovi poeli kolonizirati otok. Hvar je jedan od triju velikih
dalmatinskih otoka koji su u doba razvoja grke kolonizacije na
istonom Jadranu primili grke naseljenike, ali jedini meu svima
koji je imao jednu jonsku naseobinu Faros, dananji Starigrad, a
osnovali su ga Grci s otoka Farosa. U rimsko-ilirskim borbama

Hvar nastoji sauvati svoju samostalnost. Nakon propasti Rimskog
carstva, Hvar zajedno sa cijelom Dalmacijom dolazi pod bizantsku
vlast. U svojem daljem povijesnom razvoju Hvar je bio pod vlasti
Neretljana, hrvatsko-ugarskih vladara, bosanskog kralja Tvrtka,
splitskog hercega Hrvoja, Dubrovake republike, Mletaka, Francuske

i Austrije. uvajui slobodoljubive tradicije otoka, hvarski su
puani, pod vodstvom Matije Ivania, digli poetkom esnaestog
stoljea ustanak protiv plemia, nazvan hvarska buna. Pokret je
zapoeo kao urota u krugu uglednih puana u gradu Hvaru, proirio
se na seljake iz unutranjosti otoka koje je predvodio Matija

Ivani, a trajao je od tisuu pet stotina desete do tisuu pet
stotina etrnaeste godine. U esnaestom i sedamnaestom stoljeu
Hvar je istaknuto sredite hrvatske knjievnosti, a najpoznatiji
su knjievnici Petar Hektorovi i Hanibal Luci. Grad Hvar, kao i
drugi gradovi i naselja na otoku, puni su spomenika arhitekture i

likovne umjetnosti koji svjedoe o bogatim umjetnikim tradicijama
otoka, ekonomskom prosperitetu njegovih stanovnika i o vezama koje
264
je odravao s umjetnicima i kulturnim aritima prolih
stoljea.

oscilacija, vegetacija, suptropska, rekonvalescent, astmatiari,
najzatupljenije, renesansna palaa, tzv. grad s trgom,
trostruko, arsenal, M. Ingolija, Neretljani, mletaki dud, agava,
pinija,

Grad i luka Hvar nalazi se na junoj obali krajnjeg zapadnog
dijela istoimenog otoka. Lei u uvali koju s june strane
zatiuju Pakleni otoci, a sa sjeverne nisko bilo. Klima je
izrazito mediteranska, bez veih oscilacija. Zimsko doba je vrlo
povoljno za astmatine bolesnike i rekonvalescente od raznih

bolesti. Vegetacija je suptropska i bujna, a najzastupljenije su
palme, agave, lovor, rumarin, borovi i pinije. Jezgru Hvara tvori
tzv. grad s trgom, dok se noviji dio razvio uz obalu oko hvarske
luke. Na suprotnoj obali zaljeva ureeno je kupalite i izgraen
niz vila. U blizini Hvara nalazi se zaselak pjesnika Hanibala

Lucia s renesansnom palaom. Kao turistiko sredite Hvar se
razvio u novije doba, pa danas ide u red najposjeenijih
turistikih sredita Dalmacije. Od brojnih spomenika istiu se
ostaci gradskih utvrda, gradska loa, arsenal i katedrala iz
esnaestog stoljea, nekoliko palaa, a najpoznatije su palae

Hektorovia, Grguria, Lucia i Vukainovia. Poznat je i toranj
za sat. U franjevakom samostanu se nalazi poznata slika
Posljednja veera, vjerojatno rad M. Ingolija, i renesansna korska
sjedala, a u katedrali se nalaze mnoge crkvene slike talijanskih
majstora. Nad arsenalom podignuto je tisuu estotina dvanaeste

godine kazalite, najstarije u naoj zemlji. Grad Hvar je osnovan
u IV. st. pr. Kr. kao neovisna grka kolonija koja se vjerojatno
zvala Dimos. Oko dvije stotine trideset pete godine doao je pod
vlast Ilira, a kasnije Rimljana. U VII. st. zauzimaju ga
Neretljani, a 1000. osvojili su ga Mleani. Za Petra Kreimira IV.

Hvar je pripao hrvatskoj dravi, a potom opet potpada pod mletaku
vlast, zatim bizantsku, a tisuu sto osamdesete godine dolazi pod
vlast hrvatsko-ugarskog kralja. U iduim stoljeima doivljava
istu sudbinu kao i cijeli otok. Hvar je ve tisuu tristo trideset
prve godine imao svoj statut.

265

Miroslav Krlea
POVRATAK FILIPA LATINOVICZA

zakutku, sadre, stotinjarku, fratarskoga tornja, hladna kvaka,
tust, zakljuanim vratima, prhnula, obraslim vinjagom, otpor
vratnica, meukutu, glicinij, tuste, najpaklenijih veriga,
neuravnoteeno, neizrecivo, intenzivno, gdje-gdje, rascvalim utim
ruama, razdrto,

Svitalo je kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor. Dvadeset i
tri godine nije ga zapravo bilo u ovom zakutku, a znao je jo
uvijek sve kako dolazi: i truli slinavi krovovi i jabuka
fratarskoga tornja i siva, vjetrom isprana jednokatnica na dnu
mranog drvoreda, Meduzina glava od sadre nad tekim, okovanim

hrastovim vratima i hladna kvaka. Dvadeset i tri godine su prole
od onog jutra, kada se dovukao pod ova vrata kao izgubljeni sin:
sedmogimnazijalac, koji je ukrao svojoj majci stotinjarku, tri
dana i tri noi puio i lumpao s javnim enama i kelnericama, a
onda se vratio i naao zakljuana vrata i ostao na ulici, te otada

ivi na ulici ve mnogo godina, a nita se nije promijenilo
uglavnom. Zastao je pred stranim zakljuanim vratima, i kao i onog
jutra imao je osjeaj hladnog gvozdenog dodira te teke, masivne
kvake u koljci svoga dlana: znao je, kako e ta vrata biti teka
pod njegovom rukom, i znao je, kako se lie mie u kronjama

kestenova, i uo je jednu lastavicu, kako je prhnula iznad njegove
glave, a bilo mu je, onog jutra, kao da sanja: Nikada nee
zaboraviti onoga mranog svitanja i one pijane posljednje, tree
noi i onog sivog jutra - dok ivi. Na uglu, gdje se kao mali
deko igrao sa svojim bijelim janjcem, stajalo je gradilite

obzidano kao ovjek visokim zidom i na tom visokom zidu bile su
naslikane reklame za enske steznike i koksove patent-pei:
steznici su bili vitki, stegnuti u pasu, a ispod jedne gvozdene
patent-pei lizao je plamen. Da, tu pod zidom, tu je onog jutra
stao i nije mogao dalje. Osjeao je srce u grlu, u nogama, u

zglobovima, u prstima, meu rebrima, u mesu i tako sav samo jedno
tamno krvavo srce, prislonio se uza zid da ne padne. Dugo je
stajao pod vitkim enskim steznicima, a prsti su mu bili puni
praine i maltera, jer je zid bio star, pljesniv, s pjegama od
salitre. Proao je pokraj njega pekarski naunik s mreom topla

peciva: zamirisale su emlje i ulo se dugo kako iza ugla pekare
vue svoje papue po asfaltu. Zastao je Filip kraj toga starog i
trulog zida i dotaknuo ga rukom, kao da dira dragi i zaboravljeni
grob. Kia je s vjetrom izlizala steznike: ispod morta provirivale
su na sve strane cigle, a tek na jednome mjestu ostao je jo

266

modrikast jeziac koksovog plamena pod staklom naslikane gvozdene
patent-pei - ugledavi taj davno pokojni znamen, Filip je osjetio
kako se u njemu rastvaraju daleke, pomrle slike, i tako mu je
bilo, kao da pred neshvatljivo ogromnim prostorima stoji potpuno
sam. uli su se ljudski koraci iza ugla. Proao je pekarski

naunik s mreom topla peciva: zamirisale su emlje i ulo se
dugo kako iza ugla pekar vue svoje papue po asfaltu. Nigdje nije
bilo nikoga. Prazna ulica, sa starim sivim tornjem na dnu drvoreda
i tihim odsjajima blagoga jutra po zatvorenim oknima, zavjese,
cvjetovi u loncima, zakljuana vrata, verige, lavlje glave, kameni

pragovi i mjedene ploe stanara - gdje-gdje po koje starinsko
zvonce. Pred jednokatnicom stajala je svjetiljka. Ona ista, koja
je svijetlila nad krevetom njegovih najpaklenijih djeakih kriza:
taj upaljeni naranasti odraz promatrao je noi i noi na stropu
izmeu zmajskih obraza i glicinija i modrog jorgovana, a plamiak

je svjetiljin izgarao i micao se neprekidno, kao bolesna ribica
izmeu etiri stakla prljave posude. Sve je bilo sivo, a kua je
izgledala neobino mranom, upravo tamnosmeom. Meduzina glava nad
ulaznim vratima zgrila se sva kao da umire, a usne su joj bile
nateene, zmije riovke na glavi tuste, uznemirene, a vrata ulazna

ogromna, okovana, kao tvrava. Ta sjeverna strana jednokatnice
bila je isprana vjetrom, a Filipu je bila potpuno tua pomisao, da
je pod krovom te sive, zelenkaste jednokatnice, jedanput davno,
raslo njegovo vlastito krvavo, tako neizrecivo intenzivno
djetinjstvo. Ovamo su se preselili ve u gospodskoj fazi mamine

karijere: kada je mati prodala trafiku u Fratarskoj ulici i kada
je kanonik Lovro javno dolazio k njima na crnu kavu i domino. Sve
je znao kako dolazi: i kvaka u ruci, i teak, masivan otpor
vratnica, i dugi neprozraeni hodnik namazan sivom uljenom bojom,
i drvene stube, i veliki bijelo uokvireni prozor u meukatu s

pogledom u vrt. Stojei pred stranom i zakljuanom kuom, Filipu
je palo na um kako bi bilo da ue. Pristupio je tiho vratima,
primio za teku hladnu kvaku, kvaka je popustila i vrata su se
otvorila: kua nije bila zakljuana. Zatvorio je za sobom neujno
ulazna vrata i polagano kao tat, da se nije ulo savreno nita,

na prstima, bez daha, dovukao se do prozora u meukatu. Prozor je
bio otvoren, a vrt je ve bio pun bijele jutarnje svjetlosti. U
starom ogromnom razlistanom orahu bilo je mnogo cvrkuta ptijeg.
Stajao je tiho taj stari vrt, sa svoje etiri simetrine bijele
staze, sa rascvalim utim ruama i staklenim kuglama i patuljcima

i vodoskokom i zlatnim ribicama, kao netaknut, savreno uredan,
poliven, obrezan, kao da se nije nita dogodilo i kao da se u
ivotu uope nita ne dogaa. Pod zidom, obraslim vinjagom, iza
gustog zimzelena, vidio se krov kokoinjca. Tepihklopfer je bio
pred kokoinjcem, onaj isti tepihklopfer na kome je Filip palio

267

vatromet u predveerje Karolinine svadbe.
PRETJERANA DOBROTA JE TETNA

Malo tko se nee sloiti s tvrdnjom da se ovjek na poslu sa
susjedima, u koli treba boriti za svoja prava. Ako ne sprijeite
da vas guraju naokolo, bilo kuda, lako vam se moe dogoditi da na
poslu zahtijevaju od vas da radite duboko u no, susjedi e
slobodno koristiti va kuni alat, a neotesanci e vas gurati u

autobusu. Sve je to istina. Zato nam onda stalno govore da moramo
poputati partneru ako elimo da nam brak bude uspjean?
Prevladava miljenje: ljubite svog branog partnera, ljubite ga
najvie to moete, dajte mu sve, i on e vas vjeno voljeti.
Zaboravite na to, jer to obino nije istina. Naravno, nemamo nita

protiv ljudi koji su meusobno ljubazni, topli, velikoduni. Zreli
ljudi vode brigu o drugima. Kada na ovom svijetu ne bi bilo ljudi
koji su nam u nevolji spremni nesebino pomoi, tada ne bi
vrijedilo ivjeti. No, uz sve te prie o brizi za blinjega svoga,
dopustite i da se vai blinji brinu za vas. U braku ste jer

smatrate da ste kao suprug ili supruga sretniji nego da ivite
sami. To je zdrav motiv, ali i sebian. Ne priznate li tu
injenicu, kad god neto poelite za sebe ili kad bude kako vi
hoete, osjeat ete se krivi. To vie ako je va partner zbog
toga razoaran i ljut. to je svaki partner sretniji, to je brak

stabilniji. Ako zanemarite sebe da biste na svaki nain udovoljili
svom partneru, dogodit e vam se tri stvari. Prvo, va e partner
zaista misliti da je sve predivno i da brak savreno funkcionira,
a vi ete se sve vie osjeati zloupotrebljeni, jer se on, ili
ona, ne osvre na vae potrebe i elje. Ako ovakvo stanje potraje,

osjeat ete se vrlo nesretni. Lako se moe dogoditi da postanete
uznemireni i neurotini, ponete piti ili sami sebe mrziti. Drugo,
zamrzit ete svog partnera. I tree, zamrzit ete meusobni odnos,
umjesto da dopustite da va odnos postane jednostran i da
prihvatite injenicu da i vi imate svoja prava. Pritisnite svog

partnera dok ne osjetite da ste i vi uglavnom zadovoljni. U svakom
meusobnom odnosu postoji neka kritina toka zadovoljstva. Ako se
ne osjeate prilino zadovoljni, sigurno ete postati nesretni i
va e brak biti u opasnosti. Vano je zapamtiti da ste sami
odgovorni za postizanje vlastitog zadovoljstva. Dopustite li vaem

partneru da sve uitke uzme za sebe i da vas potini, svakako ste
na dobrom putu da upropastite svoj brak. Suprotno opem miljenju,
dobar se brak ne gradi na stalnim rtvama kao zalogu duboke
ljubavi. Ovakvim rtvovanjem kvarimo partnera, a sebe guramo u jad
268
i bijedu. U takvim uvjetima nijedan odnos ne moe dugo ostati
zdrav.

269
TABLICE
PROGRESIVNOG VREDNOVANJA I NAPREDOVANJA
UENIKA U BRZINI I TONOSTI PISANJA

TABLICA 5. STUPNJA

nakon 200-240 nastavnih sati
tolerancija pogreaka: do 0,8 %

a) PRIJEPIS: 10 minuta
donja granica: 1350 bruto udaraca u 10 minuta

BROJ
UDARACA
POGREKE
OCJENE
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21
do 1349 1
1350 - 1399 2 2 2 1
1400 - 1449 3 3 3 2 2 2 1
1450 - 1499 3 3 3 2 2 2 1
1500 - 1549 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1
1550 - 1599 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1
1600 - 1649 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1
1650 - 1699 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1
1700 - 1749 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1
1750 - 1799 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1
1800 - 1849 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1
1850 - 1899 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1
1900 - 1949 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
1950 . 1999 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2000 - 2049 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2050 - 2099 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2100 - 2149 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2150 - 2199 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2200 - 2249 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2250 - 2299 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2 1
2300 - 2349 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2350 - 2399 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2400 - 2449 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2450 - 2499 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2500 - 2549 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2550 - 2599 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2600 - 2649 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

270

b) DIKTAT: 3 minute pisanja
donja granica: 140 bruto udaraca u minuti ili
5 minuta pisanja s poveanjem za 20 udaraca u minuti
(vidi tablicu 3. stupnja - "Kompjutorska daktilografija 1")

BRUTO
UDARACA
U MINUTI
UKUPNO
BRUTO
UDARACA
BROJ
POGREAKA

OCJENA
NETO UDARACA
U MINUTI
140 420 0 3 140
1 2 132
160 480 0 5 160
1 4 152
2 3 143
3 2 135
180 540 0 5 180
1 4 172
2 4 163
3 3 155
4 2 147
200 600 0 5 200
1 5 192
2 4 183
3 3 175
4 3 167
5 2 158
220 660 0 5 220
1 5 212
2 4 203
3 3 195
4 3 187
5 2 178
240 720 0 5 240
1 5 232
2 4 223
3 4 215
4 3 207
5 2 198

271

TABLICA 6. STUPNJA



BROJ
UDARACA
POGREKE
OCJENE
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21
do 1499 1
1500 - 1549 2 2 2 2 1
1550 - 1599 3 3 3 3 2 2 2 1
1600 - 1649 3 3 3 3 2 2 2 1
1650 - 1699 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1
1700 - 1749 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1
1750 - 1799 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1
1800 - 1849 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1
1500 - 1899 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1
1900 - 1949 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
1950 - 1999 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2000 - 2049 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 1
2050 - 2099 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 1
2100 . 2149 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 1
2150 - 2199 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2200 - 2249 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2250 - 2299 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2300 - 2349 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2350 - 2399 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2400 - 2449 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2450 - 2499 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2500 - 2549 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2550 - 2599 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2600 - 2649 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

272


BRUTO
UDARACA
U MINUTI
UKUPNO
BRUTO
UDARACA
BROJ
POGREAKA

OCJENA
NETO
UDARACA
U MINUTI
160 480 0 3 160
1 3 152
2 2 143
180 540 0 5 180
1 4 172
2 4 163
3 3 155
4 2 147
200 600 0 5 200
1 5 192
2 4 183
3 3 175
4 3 167
220 660 0 5 220
1 5 212
2 4 203
3 3 195
4 3 187
5 2 178
240 720 0 5 240
1 5 232
2 4 223
3 4 215
4 3 207
5 2 198
260 780 0 5 260
1 5 252
2 4 243
3 4 235
4 3 227
5 3 218
6 2 210

273
TABLICA 7. STUPNJA



BROJ
UDARACA
POGREKE
OCJENE
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19
do 1649 1
1650 - 1699 2 2 2 1
1700 - 1749 3 3 3 2 2 2 1
1750 - 1799 3 3 3 3 2 2 2 1
1800 - 1849 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1
1850 - 1899 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1
1900 - 1949 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1
1950 - 1999 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1
2000 - 2049 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2050 - 2099 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1
2100 - 2149 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1
2150 - 2199 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1
2200 - 2249 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2250 . 2299 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1
2300 - 2349 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2350 - 2399 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2400 - 2449 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2450 - 2499 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2500 - 2549 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2550 - 2599 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2600 - 2649 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1

274


BRUTO
UDARACA
U MINUTI
UKUPNO
BRUTO
UDARACA
BROJ
POGREAKA

OCJENA
NETO
UDARACA
U MINUTI
160 480 0 2 160
180 540 0 5 180
1 4 172
2 3 163
3 2 155
200 600 0 5 200
1 4 192
2 3 183
3 3 175
4 2 167
220 660 0 5 220
1 4 212
2 4 203
3 3 195
4 2 187
240 720 0 5 240
1 5 232
2 4 223
3 3 215
4 3 207
5 2 198
260 780 0 5 260
1 5 252
2 4 243
3 3 235
4 3 227
5 2 218

TABLICA 8. STUPNJA

275



BROJ
UDARACA
POGREKE
OCJENE
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21
do 1799 1
1800 - 1849 2 2 2 1
1850 - 1899 3 3 3 2 2 2 1
1900 - 1949 3 3 3 3 2 2 2 1
1950 - 1999 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1
2000 - 2049 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1
2050 - 2099 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1
2100 - 2149 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1
2150 - 2199 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1
2200 - 2249 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2250 - 2299 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1
2300 - 2349 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2350 - 2399 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2400 . 2449 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2450 - 2499 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2500 - 2549 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2550 - 2599 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2600 - 2649 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2650 - 2699 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2700 - 2749 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2750 - 2799 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1
2800 - 2849 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2 1
2850 - 2899 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2 1

276

BRUTO
UDARACA
U MINUTI
UKUPNO
BRUTO
UDARACA
BROJ
POGREAKA

OCJENA
NETO
UDARACA
U MINUTI
180 540 0 3 180
1 2 172
200 600 0 4 200
1 4 192
2 3 183
3 2 175
220 660 0 5 220
1 4 212
2 4 203
3 3 195
4 2 187
240 720 0 5 240
1 5 232
2 4 223
3 3 215
4 3 207
5 2 198
260 780 0 5 260
1 5 252
2 4 243
3 4 235
4 3 227
5 2 218
280 840 0 5 280
1 5 272
2 4 263
3 4 255
4 3 247
5 2 238

Raspon za ocjene na bazi 0,8 % pogreaka
0 - 0,200 = 5
0,201 - 0,400 = 4
0,401 - 0,600 = 3
0,601 - 0,800 = 2
Raspon za ocjene na bazi 0,7 % pogreaka
0 - 0,175 = 5
0,176 - 0,350 = 4
0,351 - 0,525 = 3
0,526 - 0,700 = 2

TABLICA 9. STUPNJA

nakon 400 - 440 nastavnih sati

277


BROJ
UDARACA
POGREKE
OCJENE

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19
do 1949 1
1950 - 1999 2 2 2 1
2000 - 2049 3 3 3 2 2 2 1
2050 - 2099 3 3 3 3 2 2 2 1
2100 - 2149 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1
2150 - 2199 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1
2200 - 2249 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1
2250 - 2299 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1
2300 - 2349 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1
2350 - 2399 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1
2400 - 2449 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1
2450 - 2499 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2500 - 2549 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1
2550 - 2599 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1
2600 - 2649 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1
2650 - 2699 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2700 - 2749 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2750 - 2799 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1
2800 - 2849 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2850 - 2899 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 1
2900 - 2949 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 1
2950 - 2999 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 1
3000 - 3049 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

278

BRUTO
UDARACA
U MINUTI
UKUPNO
BRUTO
UDARACA
BROJ
POGREAKA

OCJENA
NETO
UDARACA
U MINUTI
200 600 0 3 200
1 2 192
220 660 0 4 220
1 4 212
2 3 203
3 2 195
240 720 0 5 240
1 4 232
2 4 223
3 3 215
4 2 207
260 780 0 5 260
1 5 252
2 4 243
3 3 235
4 3 227
5 2 218
280 840 0 5 280
1 5 271
2 4 263
3 4 255
4 3 245
5 2 238
300 900 0 5 300
1 5 292
2 4 283
3 4 275
4 3 267
5 2 258

TABLICA 10. STUPNJA


279

donja granica: 2100 bruto udaraca u minuti

BROJ
UDARACA
POGREKE
OCJENE

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
do 2099 1
2100 - 2149 2 2 2 1
2150 - 2199 3 3 3 2 2 2 1
2200 - 2249 3 3 3 3 2 2 2 1
2250 - 2299 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1
2300 - 2349 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1
2350 - 2399 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1
2400 - 2449 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1
2450 - 2499 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1
2500 - 2549 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1
2550 - 2599 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1
2600 - 2649 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1
2650 - 2699 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1
2700 - 2749 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1
2750 - 2799 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
2800 - 2849 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1
2850 - 2899 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1
2900 - 2949 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1
2950 - 2999 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
3000 -3049 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
3050 - 3099 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
3100 - 3149 5 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
3150 - 3199 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1
3200 - 3249 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1

280

BRUTO
UDARACA
U MINUTI
UKUPNO
BRUTO
UDARACA
BROJ
POGREAKA

OCJENA
NETO
UDARACA
U MINUTI
220 660 0 3 220
1 3 212
240 720 0 5 240
1 4 232
2 3 223
3 2 207
260 780 0 5 260
1 4 252
2 3 243
3 2 235
280 840 0 5 280
1 5 271
2 4 263
3 3 255
4 2 245
300 900 0 5 300
1 5 292
2 4 283
3 3 275
4 2 267

Prema uvrijeenim pravilima za polaganje tzv. daktilografske klase ispit se u pravilu polae pred
trolanim povjerenstvom. Ispit se sastoji od dva prijepisa u trajanju od po 10 minuta. Za utvrivanje
postignutog uspjeha vae sljedei kriteriji:

NETO UDARACA U MINUTI DAKTILOGRAFSKA KLASA
351 i vie Ia
301 - 350 Ib
251 - 300 II
201 - 250 III

POJMOVNIK

akne (gr.) kona bolest najee uvjetovana hormonski; gnojna upala lijezda lojnica, u obliku gnojnih
voria obino na elu, nosu, bradi; esta u pubertetu

281
akumulator (lat.) ureaj za sakupljanje i uvanje elektrine energije, tzv. sekundarni galvanski element;
elektrina energija uloena u kemijsku promjenu elektroda (punjenje) moe se crpsti (pranjenje)
nakon nekog vremena. Tipovi: olovni, nikalo-kadmijev, nikal-eljezni. Radi postizanja viih
napona akumulatori se spajaju u akumulaorske baterije.
alkoholi (arap. preko panj.) organski spojevi koji sadre hidroksilnu (OH) skupinu vezanu uz ugljik, ako
taj nije lan aromatske jezgre; najpoznatiji je obini alkohol (etilni alkohol, esta, pirit), bezbojna
tekuina koja se proizvodi iz krobnih i eernih sirovina (krumpira, kukuruza, jema, voa,
eerne repe, melase) vrenjem s pomou kvasca (alkoholno vrenje);
ambalaa (franc. emballage) omot; sve ono u to se roba pakira (papir, drvo, juta, slama, paga itd.)
ambicija (lat.) tenja za osobnim uzdizanjem, uspjehom, drutvenim ugledom; astohleplje, astoljublje,
openito ono za im netko tei; revno (uporno) nastojanje, pregalatvo
ambijent (lat.) okoli, okolina, okruja
angaman (franc.) namjetenje, zaposlenje, osiguran ugovorni rad; prihvaanje neke obveze
atest (lat.) pismena potvrda; svjedodba o podrijetlu i kakvoi neke tvari ili robe;
apoteka (gr.) ljekarna
arsenal (arap. preko tal.) skup vojnih pogona, radionica i skladita za proizvodnju, uvanje i odravanje
ratnog materijala; specijalizirana ustanova za gradnju, opremanje i remont ratnih brodova;
artikl u trgovakom smislu rijei: roba, predmet trgovine
asfalt (gr.) crnosmea masa, prirodna ili umjetna smjesa bitumena i mineralnih tvari; prirodni asfalt
nastaje od nafte koja je izgubila hlapljive sastojke; tehniki je vaniji umjetni asfalt dobiven
mijeanjem mineralnog materijala s asfaltnim bitumenom, odnosno petrolejskim asfaltom
proizvedenim iz ostataka destilacije nafte; asfalt slui u gradnji automobilskih cesta, kao izolator u
graevinarstvu, za proizvodnju lakova.
asimilacija (lat.) u sociologiji, integracija, stapanje pojedinaca i skupina ljudi drugaijeg podrijetla
(etnikog, nacionalnog, vjerskog) u iru drutvenu zajednicu u kojoj ive
asortiman (franc.) izbor razliitih vrsta robe u trgovini, skladitu, na tritu
auran (franc. jour) toan, bez zaostatka: koji pravovremeno svri posao
biljeg oblik indirektne naplate naknade za rad organa uprave ili suda, koja se smatra namirenom onda kad
je biljeg prilijepljen i na odgovarajui nain poniten
birokracija (franc. + gr.) upravni aparat u dravnim slubama, javnim ustanovama, poduzeima i drugim
organizacijama; upravljanje poslovima na osnovi poznavanja i dosljedne primjene pravnih propisa;
vladavina inovnika u hijerarhiji vlasti
birokratizam sustav dravne uprave s vladajuom ulogom birokrata; u prenesenom znaenju:
formalistiko, bezduno postupanje u poslu, osobito uredskom
bjelanevine (proteini) sloeni organski spojevi, biopolimeri, sastavljeni od oko 20 vrsta aminokiselina;
glavna graa protoplazme ive stanice; sadre ugljik, vodik, kisik i duik, a veina jo sumpor i
fosfor, neke pak i jod i eljezo; bjelanevine dijelimo na jednostavne, koje hidrolizom daju samo
aminokiseline (albumini, globulini, gluteini, prolamini, histoni, protamini) i sloene (proteidi), koje
hidrolizom daju i druge tvari (kromoproteini, nukleoproteini, glikoproteini, lipoproteini,
fosfoproteini); enzimi, hormoni, protutijela, hemoglobin meu najvanijim su bjelanevinama
bunker (engl.) pokriveno i utvreno uporite organizirano za obranu streljakom i tipovskom paljbom;
skladini prostor, npr. za gorivo na brodu, prtljanik u autu
certifikat (lat.) svjedodba, potvrda (npr. o podrijetlu ili o ispravnosti robe)
aj (mandarinski kineski) grmolika biljka iz porodice ajeva podrijetlom iz Kine, uzgaja se po cijeloj
jugoistonoj Aziji; suenjem i fermentacijom lia koje sadri kofein (tein), dobiva se ruski ili
kineski aj koji slui za pripremanje istoimenog napitka
datulja (gr. preko lat., panj., tal.) urma, voka tropskih i suptropskih krajeva iz porodice palmi; hranjivi
plodovi sadre mnogo eera
decibel (znak dB) decimalna brojana jedinica razine neke fizikalne veliine, npr. snage, napona, struje,
tlaka i dr.; poznava po izravanju razine jakosti zvuka
dedukcija (lat.) u logici, metodiki postupak zakljuivanja od opeg na pojedinano
definicija (lat.) u logici, izraz kojim se odreuje sadraj nekoga pojma s pomou najblieg vieg rodnog
pojma (genus proximum) i specifine razlike (differentia specifica)
delikt (lat.) in ili propust koji se protivi pravnoj normi, koji pravna norma zabranjuje; termin se
upotrebljava i za svaku kanjivu radnju: kazneno djelo, gospodarski prijestup, prekraj
destilirana voda voda proiena destilacijom za primjenu u medicini, farmaciji, kemiji i dr.
282
detoksikacija (lat. + gr.) metabolina promjena otrovnih tvari u orgaizmu u manje otrovne, koje se lake
izluuju iz tijela; glavni organ za detoksikaciju je jetra
dezen (franc.) desen, uzorak, ara na tkanini
dioptrija (uobiajeni znak dpt) stara jedinica za mjerenje jakosti optikih lea
disciplina (lat.) stega, red, poslunost; navika na pokoravanje odreenom poretku; dio ili grana znanosti
koja ima poseban predmet i posebnu metodologiju (npr. genetika, dio biologije); dio jedne portske
grane, npr. skok u vis
ekstrakt (lat.) izvadak; po konzistenciji mogu biti tekui, itki, gusti i suhi
element (lat.) u kemiji, skup svih atoma s istim nabojem jezgre; danas je poznato 109 elemenata
emocija ganue, uzbuenje, potresenost (psiholoko uvstvo)
energija (gr.) djelotvorna sila, ivotna aktivnost, odlunost, odrjeitost; u fizici, sposobnost nekog sustava
da obavlja rad (oblici energije: mehanika, toplinska, elektrina, kemijska, nuklearna i dr.)
estetika (gr.) filozofska disciplina koja istpituje lijepo (odnosno vrijedno) u umjetnosti (po nekim
estetiarima i u prirodi) kao i uope smisao i bit umjetnikoga
etnologija (gr.) ope komparativno narodnoznanstvo; znanost koja prouava podrijetlo, razvoj,
rasprostiranje ovjeanstva, drutveno ureenje, pravne uredbe, materijalnu i duhovnu kulturu
evolucija (lat.) razvoj; neprekidno, postupno mijenjanje, za razliku od nagle promjene (revolucije); skup
znanstvenih teorija i hipoteza o nastanku ivota i o zakonima i putovima razvoja organskog
svijeta; razvoj organizma
faksimil (lat.) reprodukcija istovjetna s izvornikom u svim pojedinostima; peat s ugraviranim potpisom
fermentacija vrenje, razlaganje nekih organskih tvari djelovanjem enzima iz mikroorganizama, esto
popraeno razvijanjem plinova
film u fotografiji i filmskoj tehnici, tanka savitljiva opna ili vrpca od nitroceluloze ili acetilceluloze s
prevlakom osjetljivom na svjetlost; specifian oblik umjetnosti (sedma umjetnost), nastao na
prijelazu u 20. st. kao rezultat kreativne uporabe filmske thenike; tehnika snimanja na filmsku
vrpcu i reproduciranje snimki
format (lat.) normiran ili propisan oblik i veliina, dimenzije neega (papira, knjiga, tiskanica, slogova,
klieja i dr.)
franko (fco) (tal. franco) trgovaki izraz koji oznauje da je prodavatelj obvezan dovesti robu do mjesta
oznaenog u ugovoru, o svom troku i na svoj rizik
frekvencija (lat.) uestalost; broj ponavljanja neke periodine pojave ili procesa u jedinici vremena;
meunarodna jedinica za frekvenciju je herc (Hz);
freska (tal.) zidna slika izraena na svjeem sloju buke, najee zemljanim bojama otopljenim u vodi.
Boja se spaja sa svjeim vapnom, i kada se oslikana povrina osui, slika postaje vrsta i trajna
fruktoza (lat. + gr.) voni eer
frustracija (lat.) nenormalno (bolesno) duevno stanje koje se javlja u pojedincu kada njegove duboke
potrebe i tenje nisu zadovoljene; moe se temeljiti na osobnim nedostacima (npr. duevnima i
fizikima), ali i na odnosima izmeu pojedinca i drutva
generator (lat.) stroj ili aparat koji neto ikonvertira (npr. mehaniku u elektrinu energiju) ili proizvodi
genocid (gr. + lat.) meunarodni zloin uinjen s namjerom da se potpuno ili djelomino uniti narodna,
etnika, rasna ili vjerska skupina ljudi. OUN donijela je 1948. konvenciju o kanjavanju i
suzbijanju gnocida.
glicerin (gr. + lat.) glicerol, trovalengni alkohol; produkt saponifikacije ulja i masti, slui u proizvodnji
nitroglicerola, u kozmetici, konoj i prehrambenoj industriji
glukoza (gr.) dekstroza, groani eer; proizvodi se iz kroba, a slui u pehrambenoj i tekstilnoj
industriji, te u medinci (za infuzije)
gramatika (gr.) slovnica; grana lingvistike koja utvruje i opisuje zakonitosti nekoga jezika, glasovne
osobine, sustav i funkciju rijei, njihovih skupova, veza i reenica
infrastruktura (lat.) ekonomska i organizacijska podloga proizvodnih djelatnosti (npr. prometna mrea,
vodovod i sl.)
integralan (lat.) potpun, sav, ukupan, koji sainjava cjelinu
intervencija (lat. preko franc.) posredovanje uope, upletanje, mijeanje u tue stvari ili u neko stanje; u
meunarodnim odnosima, jednostrano mijeanje jedne ili vie drava u poslove druge drave
(oruana, ekonomska, diplomatska intervencija)
intiman (lat.) skrovit (npr. intiman osjeaj); koji se ne pokazuje javno; prisan (npr. intiman prijatelj);
osobni (npr. intimni ivot); ogranien na najui krug (npr. intimna proslava)

283
investicija (lat.) ulaganje materijalnih i novanih sredstava u poveanje osnovnih i obrtnih fondova radi
proirenja proizvodnje i ostvarivanja veeg dohotka
kalkulacija (lat. calculare - raunati) izraunavanje svih elemenata proizvodne i prodajne cijene, produkta,
robe, usluga i dr.
kamata (gr. kmatos - zarada) odteta u novcu za uporabu tueg kapitala
kanarinac ptica pjevica iz porodice zeba s Kanarskih otoka: pripitomljen se esto dri u krletkama;
uzgojen dobiva velik broj vrsta
kapacitet (lat. capacitas - sposobnost) najvea mogunost proizvodnje nekog stroja ili itave tvornice
karijera (franc.) napredovanje, uspjeno uzdizanje u nekom zvanju; zanimanje, profesija kojom se netko
bavi kao ivotnim pozivom (npr. diplomat od karijere, karijerni slubenici itd.)
karton (franc.) naziv za jednoslojne debele papire 200 500 g/m
2
, ili vie slojeva slijepljenih papira:
dvoslojni (duplex), troslojni (triplex) i dr.
katalog (lat. iz gr.) popis predmeta prema odreenom redu (abecednom, kronolokom, po brojevima i
dr.). Koristi se kao pomono sredstvo u znanosti, organizaciji rada, trgovini (katalog knjiga,
umjetnikih predmeta, izloaba, trgovakih artikala s cijenama)
katastar (lat. catastrum) javna evidencija s odreenim ekonomskim, tehnikim, geodetskim i drugim
podacima zemljinih nekretnina raznih namjena, objekata na njima i podzemnih objekata,
namijenjena poreznim, gospodarskim, vojnim i drugim potrebama
katastarska estica (k. .) dio zemljita koji se koristi na isti nain i pripada istom vlasniku, a oznaava se
posebnim brojem i nazivom katastarske opine kojoj pripada
keks (engl. cake: kola; preko austr. njem.) sitno pecivo od tankoga tijesta (slatko ili slano)
keramika (gr.) skupni naziv za sinterirane nekovinske proizvode dobivene mijeanjem osnovnih sirovina
(gline, kaolina) s vodom, oblikovanjem na obinoj i peenjem na visokoj temperaturi (za neku robu
i pocakljivanjem). Najvanije vrste klasine keramike: lonarija, majolika, fajansa, kaljevi,
drenane cijevi, opekarska roba, terakota, porculan.
kiper (njem.) ureaj za istovar otvorenih eljeznikih vagona ili kamionskih prikolica natovarenih rasutim
teretom (rudaa, koks, ljunak i dr.)
kiseline kemijski spojevi koji sadre vodik, dijelom ili u cjelini zamjenljiv atomima metala, pri emu
nastaju soli; mogu se podijeliti na jake kiseline, kod kojih su se molekule u razrijeenoj otopini
disocirane na ione (npr. kloridna, nitratna, sulfatna), srednje jake (fosfatna) i slabe, koje ostaju
preteito neionizirane (organske kiseline). Nazivaju se po solima koje tvore.
klauzula (lat.) dodatak, zaporka, pripomena. U obveznim ugovorima odredba kojom se ureuju odnosi
meu ugovaraima ako se bitno promijene okolnosti to su postojale u vrijeme zakljuenja
ugovora.
klinika (gr.) specijalistika bolnica ili njezin odjel, u kojoj se uz lijeenje bolesnika obino obavlja i
visokokolska nastava iz medicine
knjienje sustavno ili kronoloko biljeenje u knjigovodstvene knjige na temelju odgovarajueg knjigo-
vodstvenog dokumenta i sukladno opeprihvaenim raunovodstvenim naelima i propisima
kokos (port.) do 25 m visoko drvo iz porodice palma (kokosova palma); velik kuglast plod (kokosov orah)
ima umjesto jezgre debelu bijelu jestivu stijenku, unutar koje se nalazi slatkasta tekuina, kokosovo
mlijeko. Od usploa kokosova oraha dobiva se kokosovo vlakno.
koks (engl.) tvrdo, tamnosivo, sjajno gorivo, proizvod suhe destilacije ugljena; sastoji se uglavnom od
ugljika, a gori gotovo bez plamena i ae.
kolekcija (lat.) zbirka
komplementaran (lat.) dopunski
koncentrat (njem. prema franc.) zgusnuti (naroito kemijski) sastojak neega, osim koncentrata hrane koji
se dobije (djelominim) uklanjanjem vode (npr. koncentrirane rajice)
konfekcija (franc. iz lat.) proizvodnja i prodaja tvorniki izraene odjee u standardnim veliinama;
trgovina takvom robom
konkretan (lat.) stvaran, osjetilima pristupaan; koji ponajprije ide za primjenom, a ne zanima ga teorija
konstatacija (lat. constare - biti postojan) tvrdnja, utvrena injenica, ustanovljenje
konstitucija (lat.) skup priroenih osobina ovjejega organizma, koje se oituju u grai, obliku, nainu
reagiranja, sklonosti prema bolestima; ukupnost svojstava, osobina, elemenata nekoga tijela ili
predmeta; u pravu: ukupnost pravnih normi najviega reda to ih odreuje pravno i politiko
ureenje neke zemlje, utvrujui prava i dunosti graana; dekret ili uredba to je izdaje vladar ili
nekih vrhovni dravni organ
284
kontroverzan (lat.) prijeporan, sporan, osporavan
konvencija (lat.) pravila ponaanja u odreenom drutvu; vladanje u skladu s ustaljenim pravilima ili
tradicijama; u pravu, ugovor ili sporazum meu strankama; u meunarodnom pravu sporazum
manje vaan i manje formalan od ugovora; skuptina, zbor, sastanak
konzervator (lat.) uvar, struna osoba kojoj je povjereno uvanje povijesnih i kulturno-umjetnikih
spomenika, zbirki, prirodnih rijetkosti i dr.
konzumirati (lat.) troiti
kopija (lat. copia - zaliha, obilje) prijepis s originala, uope neto uinjeno prema uzorku, preslika
korektan (lat.) ispravan, toan, pravilan; bez pogreke, bez zamjerke, besprijekoran
kriterij (gr.) mjerilo, naelo (princip, stajalite) prema kojemu se neto prosuuje, ili je ono temelje
neijega djelovanja i ponaanja
kupon (franc.) odrezak, sporedni dio vrijednosnice, kao to su obveznica, dionica i sl.
kvaliteta (lat.) svojstvo, kakvoa stvari, ono to se osjetilima zahvaa, npr. boja. U logici, kvaliteta suda je
odnos povezanosti izmeu subjekta i predikata.
lazanje (tal.) iroka plosnata tjestenina, obino se priprema zapeena s nadjevom od mljevena mesa, ribana
sira i umaka od rajice
leukemija (leukoza; gr.) bolest malignoga bojanja leukocita s velikim poveanjem njihova broja u krvi i
pojavom nezrelih oblika
liberalan (lat.) slobodouman, bez predrasuda
logotip (gr. logos - rije + typos - lik, slika) vie lijevanih slova ili itavih rijei, pa i odgovarajua slika
zajedno u tipografiji, oznaka neke tvrtke, institucije
ljepenka kruti i debeli papir teine iznad 500 g/m
2
; izrauje se od drvenjae i staroga papira u formatu 70
x 100 cm, u vezovima od 25 kg, i debljinama 8 100 (toliko komada sadri jedan vez); vieslojna i
valovita ljepenka (2 7 slojeva) slui za izradbu kutija u ambalai
manipulacija (franc. iz lat.) rukovanje, upravljanje, upotrebljavanje; u prenesenom znaenju: vjeto
podmetanje
marmelada (franc. iz port.) konzerviran voni proizvod, dobiva se ukuhavanjem pasiranoga voa sa ee-
rom
matura (lat. preko austr. njem.) ispit zrelosti koji se prema nekim kolskim sustavima polae nakon
zavrene srednje kole (tzv. velika matura, pa i nakon etiri razreda nie srednje kole (tzv. mala
matura)
medicina (lat.) skup znanosti o lijeenju bolesti i odravanju ljudskoga zdravlja
memorandum (lat. memorandus - spomena vrijedan, znaajan) u poslovanju, slubeni listovni papir s
otisnutim znakom, logotipom i podacima tvrtke
mentalitet (franc.) skup zajednikih vjerovanja i duhovnih navika koji odreuje poglede na svijet nekoga
kolektiva; stanje duha, moralna i psiholoka raspoloenja
minerali (lat.) kemijski i fiziki homogeni prirodni sastojci Zemljine kore; uglavnom kristalne anorganske
tvari, rijetko isti kemijski elementi (zlato, srebro, grafit, dijamant); mnogi su vane siroivne za
proizvodnju kovina, neki su drago kamenje; prema kemijskom sastavu dijele se na silikate, okside i
hidrokside, sulfide i dr.
minijatura (tal. iz lat.: slikanje minijem, pod utjecajem lat. minor manji) sliica ili crte kojima su se
ukraavali rukopisi, poev od staroga vijeka; slika maloga formata, obino portret;
model (franc.) uzor, uzorak, obrazac; kalup po kojemu se izrauje neki predmet; osoba koja (obino za
novac) pozira umjetniku; predmet (najee odjevni ili ukrasni) nainjen samo u jednom primjerku;
unikat
moneta (lat.) prvotno kovani novac (kovanica), a zatim i novanica. Naziv prema rimskoj boici Junoni
Moneti, pokraj ijega se hrama na Kapitoliju nalazila dravna kovnica novca
multi (lat.) predmetak u sloenicama: mnogo-, vie-
nadlenost skup poslova koje obavlja neki subjekt, organ, u prvom redu tijelo dravne uprave
navigacija (lat.) upravljanje plovidbom broda (pomorska navigacija) ili zranih, odnosno svemirskih
letjelica (aeronavigacija, odnosno astronavigacija)
nominalno (od lat. nomen ime) neto to samo nosi neko ime, za razliku od realnoga, stvarnoga
norma (lat.) obrazac, pravilo, mjerilo; standard, propisani izvedbeni oblik masovnih proizvoda kojima je
odreena npr. njihova teina, dimenzije, tolerancija
objekt (lat.) predmet, stvar, svrha, cilj, zadaa

285
opservacija (lat.) opaanje, motrenje, promatranje; u medicini, promatranje simptoma i razvoja neke
bolesti; primjedba, prigovor
optimum (lat.) najbolje, najpovoljnije, najvie to se moe postii u odreenim prilikama
opunomoenik osoba koja zastupa stranku u postupku na temelju njezinog pismenog ovlatenja
oscilacija (lat.) titranje, treptanje, njihaj, kolebanje; u prenesenom smislu, nestalnost, uspon i pad
partitura (tal.) skup svih dionica skladbe za vei orkestralni, vokalni, odnosno voklano-instrumentalni
sastav, zapisanih okomito (jedna ispod druge)
partner (engl. iz starofranc.) osoba koja s nekim neto dijeli, koja s nekim radi, sudionik, suigra, drug;
ortak, suvlasnik
penali (lat. poena - kazna) u trgovini, ugovorena odteta, globa
perforacija (lat.) probijanje, buenje, rupica; rezultat buenja; prodor, proboj, otvor
perforator (lat.) builo, builica, vrtilo; stroj za buenje rupa u karticama; obino se upotrebljavao kao dio
postorjenja za obradbu podataka, npr. nekoga raunalnoga centra
plankton (gr.) organizmi koji slobodno lebde u vodi noeni strujama i valovima
pli (franc.) barunasta tkanina s duim dlaicama (iznad 3 mm) u floru
pneumatik (gr.) elastini obru kotaa, npr. automobila, zrakoplova; ublaava udarce; obino se sastoji
od nerastegljiva ovoja i upljeg gumenoga koluta koji je smjeten unutar njega i napunjen stlaenim
zrakom
pravni lijek sredstvo kojim se pokree ispitivanje zakonitosti nekog pravnog akta
pravomonost akta stanje pravnog akta kad on postaje pravno definitivan pa ne moe biti poniten
redovitim pravnim lijekom
prezentacija (lat.) podnoenje, predoenje; predstavljanje, prikazivanje, izvedba; darivanje
primitivnost (lat.) prvobitnost, izvornost; poetnost, nerazvijenost; neciviliziranost, neuglaenost
prioritet (kasnolat. preko njem.) prvenstvo
profit (franc.) dobitak, korist; novani dobitak steen upotrebom glavnice u financijskoj transakciji ili nizu
transakcija. Podrijetlo mu je u vlasnitvu ili u ulaganjima. Javlja se kao viak prihoda nad ukupnim
trokovima.
promocija (lat.) sveano predstavljanje, uvoenje; sveani in podjeljivanja akademskog naslova ili asti
(npr. diplome, doktorata znanosti i dr.); predstaslvjanje umjetnikog djela, npr. knjige
prospekt (lat. preko austr. njem.) broura ili letak, reklama za knjiarska izdanja, turistiku ponudu,
industrijske proizvode i dr.
psihologija (gr.) znanost koja prouava duevni ivot, tj. psihike procese i psihike osobine te miljenje
u njihovu nastanku, razvoju i objektivnim manifestacijama kod nekih ivih bia koja su svjesna
svojega postojanja
pun (sanskrt. pana: pet, preko engl. punch) pie od pet sastojaka od vina, ruma, aja, eera i limuna ili
narane
rak karcinom
rata (tal. rata) dio, obrok, otplata
ratifikacija (lat.) odobrenje; akt kojim ustavom ovlateni organ prihvaa neki meunarodni ugovor kao
obvezan
reaktor (lat.) u kemiji, tehnoloka posuda ili drugi aparat u kojem se izvodi neka kemijska reakcija
realan (lat.) stvaran, zbiljski, istinski; ostvariv, praktian
recesija (lat.) u novije vrijeme udomaen izraz za blau ekonomsku krizu, usporavanje gospodarstvenoga
rasta
referent (lat.) osoba koja podnosi referat, izvjestitelj, prodava; administrativni slubenik zaduen za
voenje odreenih poslova;
registar (srednjolat.) popis, lista; popisna knjiga, katalog
restauracija (lat. preko njem.) obnavljanje, vraanje na stari oblik, uspostava staroga poretka; popravak
oteene graevine, kipa ili slike
revizija (lat. revidere - ponovno vidjeti) naknadni pregled i preispitivanje poslovnih procesa i stanja,
temeljen na obnavljanju izvrenog poslovanja, a obavljaju ga posebni strunjaci - revizori, koji
nisu u nadzirano poslovanje organizacijski ukljueni i koji nisu zaposleni u tvrtki nad ijim
poslovanjem se provodi revizija
roite vrijeme namijenjeno usmenim radnjama stranaka u parnici
rola (franc.) svitak (papira, tkanine, filmske vrpce); uloga (kazalina, filmska)
sanitaran koji slui zdravlju, zdravstvu, higijeni
286
servis (franc.) usluga; usluna djelatnost; posredovanje u pruanju usluga; povremeno obavljanje radova
potrebnih za odravanje motornih vozila u ispravnom stanju; radionica za takve radove
soja (jap.) jednogodinja mahunarka od davnina poznata kulturna biljka u zemljama istone Azije;
sjemenke bogate bjelanevinama slinima ivotinjskima pa mogu zamijeniti meso; iz nje se
proizvodi brano, mlijeko, sir, maslac, posebne paste i zaini, jestivo i tehniko ulje
sortiranje (njem.) operacija kojom se sustav raznovrsnih estica razdvaja na temelju razliitih svojstava,
bez obzira na veliinu
statistika (lat.) znanost, odnosno znanstvena metoda prouavanja zasnovana na brojanom istraivanju i
upoznavanju ponajprije masovnih pojava; obuhvaa probleme organizacije i tehnike prikupljanja
informacija, klasifikacije, tabeliranja i izraunavanja svojstva pokazatelja koji karakteriziraju
pojavu koja se istrauje
stereotip (gr. prema stereotipija) ono to se ponavlja uvijek na isti nain; ukalupljenost, neoriginalnost,
banalnost
struktura (lat.) u znanosti opi pojam povezan sa suodnosom izmeu cjeline i njezinih dijelova, pod
uvjetom da svaki pojedinani dio odgovara tono odreenoj ulozi, ali se istodobno moe
identificirati samo na temelju razumijevanja cjeline
subjekt (lat.) nositelj svojstava i doivljaja; u pravu, pravni subjekt fizika ili pravna osoba kao nositelj
prava i obveza
svjedok osoba koja daje iskaz o injenicama ili okolnostima koje su predmet ispitivanja i dokazivanja pred
organom uprave, odnosno sudom
tarifa (tal. iz arap.) popis poreznih stavaka, plaanja za prijevoz, za potanske poiljke i sl.; cjenik, taks,
cijena, pristojba
tehnologija (gr.) skup metoda i postupaka za preradbu sirovina u proizvode; sredstva i ureaji za
primjenu tih metoda i postupaka
teorija (gr.) sustav znanja ili shvaanja, zasnovan na prouavanju odreene bitne zakonitosti; temeljni
znanstveni pojmovi neke discipline; skup pravila koja slue kao vodi u praksi; formuliranje i
sistematiziranje opih naela neke znanosti ili njezina dijela, nekoga filozofskog nauka i dr.
terminologija (lat. + gr.) skup izraza koji se definiraju u okviru neke znanosti ili struke; skup rijei koje
se upotrebljavaju za pojmove, predmete i radnje svojstvene nekoj posebnoj struci, znanosti,
umjetnosti, djelatnosti; nazivlje; takoer rjenik koji sadri takve rijei ili daje njihove inojezine
ekvivalente
tkanine proizvodi tkanja namijenjeni za odjevne svrhe, za dom, za industrijske svrhe, te za sintetske
potrebe; mogu biti: pamune, svilene, vunene, lanene, kudjeljne, jutene, sintetike
tolerancija (lat.) prihvaanje i podnoenje razlika (politikih, vjerskih, jezinih i dr.); sposobnost
organizma da bez vidljivih oteenja podnosi fizika i kemijska djelovanja kojima je izloen; spo-
sobnost organizma da se postupno prilagouje uestalom djelovanju lijekova, kemikalija i droga;
otklon, odudaranje od propisane ili uobiajene vrijednosti neke veliine
tretman (franc.) postupak, nain pristupa nakom pitanju, nain lijeenja
trofazna struja najvanija vrsta izmjenine struje; troi se uglavnom za pogon elektromotora; manji
potroai (npr. kuanstva) prikljuuju se na odvojene krugove pojedinih faza (jednofazna struja)
tvrtka ime pod kojim trgovako drutvo obavlja svoju djelatnost i pod kojim se registrira
ugljikohidrati velika skupina spojeva ugljika; dijele se na monosaharide, disaharide, trisaharide i
polisaharide. Ugljikohidrati su vani u prehrani i u mnogim industrijskim granama, gdje su
osnovne sirovine. Najvaniji ugljikohidrati su eeri, krob i celuloza.
uzemljenje spoj nekog mjesta u elektrinoj mrei, nekog elektrinog stroja ili aparata sa zemljom radi
povezivanja strujnih krugova posredstvom zemlje ili radi zatite ljudi, odnosno strojeva i aparata od
napona koji moe biti posljedica npr. statikog elektriciteta ili proboja izolacije
valorizacija (lat.) vrjednovanje; odreivanje vrijednosti (npr. rada, gospodarstvenoga bogatstva, imovine;
vegetacija (lat.) skup svih biljnih zajednica nekoga podruja
virman opi nalog za prijenos, bezgotovinski instrument plaanja
vjetaenje dokazno sredstvo u sudskom, upravnom i drugim postupcima kojim se sluimo kad je za
utvrivanje ili ocjenu neke injenice potrebno znanje kojim ne raspolae osoba koja vodi postupak
voskovi krte mase koje se tale ve pri blagu zagrijavanju, sastavljene preteito od estera jednovalentnih
viih alkohola i viih masnih kiselina; slue za proizvodnju svijea, latila, kozmetikih pripravaka
i slino
zaliha poluproizvodi i dijelovi, gotovi proizvodi i trgovaka roba u skladitu

287
zavarivanje spajanje dijelova od jednake ili sline tvari (najee kovine) staljivanjem
zemljine knjige javni registri u koje se upisuju odreena stvarna prava na nekretninama, kao i neka
obligacijska prava
iro-raun depozitni raun koji ima uvijek aktivan saldo, a promet se na njemu obavlja tako da se
isplatama stanje na raunu smanjuje, a uplatama poveava
iva kemijski element broj 80, srebrnobijeli metal, jedini koji je pri obinoj temperaturi u tekuem stanju;
vrlo otrovan

L I T E R A T U R A

1. Babi Finka Mogu: Hrvatski pravopis, VIII. izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 2004.
2. Ashley, A.: A Handbook of Commercial Correspondence, Oxford University Press, Oxford, 1991.

3. Bajt, Jusina Ivasi, Ljerka Komorec, Milan: Upravni postupak i upravni sporovi u primjeni,
Mikema, Zagreb, 1999.

4. Barbari, Neda Gaea, Duanka Komorec, Milan: Birotehnika 1, Birotehnika, Zagreb, 1993.

5. Bazianec, Nikola: Potanski prirunik, imrak grafika, Zagreb 1999.

6. Crni, Ivica: Parnini postupak u praksi, Narodne novine, Zagreb, 1987.

7. Crnkovi upelj: Primjena Zakona o opem upravnom postupku, Informator, Zagreb, 1986.
288

8. Gaea, Duanka Komorec, Milan ButkoviKrni, Snjeana: Birotehnika 2, Birotehnika,
Zagreb, 1998.

9. Hrvatski obiteljski leksikon, EPH d.o.o. Zagreb i Leksikografski zavod Miroslava Krlee, Zagreb,
2005.
10. Kliment, Antun: Poslovne komunikacije, kolska knjiga, Zagreb, 1993.

11. Klai, Bratoljub: Veliki rjenik stranih rijei, Zora, Zagreb, 1994.

12. Komorec, Milan: Europska unija Osnovni pojmovi, Agencija, Zagreb, 2003.
13. Komorec, Milan: Strojopis II, Hrvatsko drutvo stenografa i birotehniara, Zagreb, 1992.

14. Komorec, Milan: Upravljanje administracijom Europske unije, Agencija, Zagreb, 2003.
15. Komorec, M. Gaea, D.: Uredsko poslovanje, Agencija d.o.o., Zagreb, 2005.
16. Pravilnik o opim uvjetima za obavljanje potanskih usluga, Narodne novine broj 37/95.

17. Pravilnik o poti, Narodne novine broj 37/95.

18. Pravilnik o tehnolokom postupku u svezi s obavljanjem usluga u potanskom prometu, Hrvatska
pota i telekomunikacije, 1998.

19. Pravilnik o unutranjem poslovanju redovnih sudova, Zagreb, Narodne novine broj 45
od 11. studenog 1988.

20. Sachs, Rudolf: Commercial Correspondence, Max Hueber Verlag, Mnchen, 1994.

21. Tumbri, Tanja: Zakon o obveznim odnosima, Informator, Zagreb, 1994.

22. Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi, Narodne novine br. 90/92., Zagreb, 1992.

23. Zakon o opem upravnom postupku, Narodne novine br. 53/91., Zagreb, 1991.

24. Zakon o poti, Narodne novine broj 53/94.

25. Zakon o sustavu dravne uprave, Narodne novine br. 75/93., Zagreb, 1993.

Kompjuterska Daktilografija 2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Kompjuterska Daktilografija 2

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kompjuterska Daktilografija 2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

D. Gaea, M. Komorec, N. S.

Montel: KOMPJUTORSKA DAKTILOGRAFIJA 2

You might also like