Promjene koje e uslijediti ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju iz nadlenosti Ministarstva zdravlja: Podruje koordinacije socijalne sigurnosti

- zdravstvena zatita i zdravstveno osiguranje u prekograninom kretanju Ulaskom RH u EU hrvatski graani moi e koristiti zdravstvene usluge u javnim zdravstvenim ustanovama bilo koje drave lanice EU u kojoj se zateknu, u sluajevima nune, neodgodive i hitne medicinske pomoi. Svaka osigurana osoba HZZO-a koja privremeno boravi u nekoj lanici EU, ako se iznenada razboli, ozlijedi ili doivi nesreu, imat e pravo u toj dravi koristiti zdravstvene usluge koje se ne mogu odgoditi do povratka u RH na teret HZZO-a. Ta e prava koristiti temeljem Europske kartice zdravstvenog osiguranja. Europsku karticu e na zahtjev HZZO besplatno izdavati osiguranim graanima i lanovima njihovih obitelji koji su prijavljeni na obvezno osiguranje. Europska kartica ne zamjenjuje zdravstvenu iskaznicu koju graani osiguranici koriste u RH. Osigurana osoba u Republici Hrvatskoj ostvarit e pravo na zdravstvenu zatitu na podruju drugih drava lanica i to: (i) zdravstvenu zatitu za koju osigurana osoba mora pribaviti prethodno odobrenje i (ii) planiranu zdravstvenu zatitu za koju nije potrebno pribaviti prethodno odobrenje. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje bit e nacionalna kontaktna toka za pruanje svih relevantnih informacija o nainu koritenja prekogranine zdravstvene zatite u drugim dravama lanicama Europske unije kao i informacije o koritenju zdravstvenih usluga u Republici Hrvatskoj.

Ovo podruje regulirano je Pravilnikom o europskoj kartici zdravstvenog osiguranja (Narodne novine, broj 153/11) i Uredbom 883/04 i 987/09 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i odredbama Direktive 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijea od 9. oujka 2011. godine o primjeni prava pacijenata u prekograninoj zdravstvenoj zatiti, koje e RH prenijeti u svoje zakonodavstvo i to u Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakon o zdravstvenoj zatiti,a koju su sve drave lanice Europske unije u obvezi uskladiti i prenijeti u svoja nacionalna zakonodavstva do 25. listopada 2013. godine. Podruje lijekova i medicinskih proizvoda Svi lijekovi registrirani od strane Europske agencije za lijekove bit e automatski registrirani i u RH, to e skratiti postupak dolaska lijekova na hrvatsko trite i uiniti ih dostupnijim hrvatskim graanima., posebno u sluajevima kada se radi o lijekovima za lijeenje rijetkih bolesti. Takoer e se poveati dostupnost medicinskih proizvoda , koji vie nee morati biti registrirani u RH kako bi se uvezli, ve e biti dovoljno da imaju ocjenu sukladnosti ovlatenog laboratorija iz bilo koje od drava lanica .

Ulaskom u EU omoguit e se hrvatskim ljekarnicima da izdaju lijekove propisane na recept stranog lijenika i obratno, izdavanje lijekova propisanih od strane lijenika u RH u ljekarnama drava lanica koje pacijenti posjeuju.

Ovo je podruje regulirano Zakonom o lijekovima i Zakonom o medicinskim proizvodima, koji su u postupku donoenja. Podruje trita hrane, kemikalija i predmeta ope uporabe ulaskom RH u EU ukidaju se uvozne dozvole, zbog ega e se pojednostaviti procedura plasiranja hrane, kemikalija i predmeta ope uporabe na trite RH. provodit e se jae slubene kontrole ulaska tih proizvoda iz treih zemalja na jedinstveno europsko trite, to e ojaati zatitu potroaa. prednost za dobavljae bit e slobodan protok proizvoda koji je do sada bio pod dodatnom procjenom strunih, znanstvenih i dravnih tijela Republike Hrvatske.

Ovo podruje regulirano je sljedeim zakonima: - Zakon o kemikalijama (NN 18/13), stupa na snagu 1. srpnja 2013. godine - Zakon o predmetima ope uporabe (NN 39/13) - stupa na snagu 1.srpnja 2013 - Zakon o genetski modificiranim organizmima (NN 70/05, 137/09, 28/13), stupa na snagu 1. srpnja 2013. godine Podruje transplantacije i biomedicine Podruja presaivanja organa i tkiva, proizvodnje krvnih pripravaka te medicinski pomognute oplodnje graani e uivati viu razinu sigurnosti i kvalitete zdravstvene usluge na podruju presaivanja organa i tkiva, proizvodnje krvnih pripravaka te medicinski pomognute oplodnje. usklaivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim posljedino e dovesti do smanjenja vjerojatnosti prijenosa zaraznih bolesti, djelovanja toksinih tvari ili pogrene dodjele krvi/tkiva. vei broj prikupljenih tkiva rezultirat e smanjenjem listi ekanja. RH je iz pretpristupnih fondova povukla oko 3 milijuna eura bespovratnih sredstava za unaprjeenje edukacije zdravstvenih djelatnika iz podruja presaivanja organa i tkiva i nabavu opreme za zdravstvene ustanove.

Ovo podruje ureeno je Zakonom o presaivanju ljudskih organa u svrhu lijeenja (NN 144/12/), Zakonom o primjeni ljudskih tkiva i stanica (NN 144/12) Zakonom o medicinski pomognutoj oplodnji (NN 86/12) i Zakonom o krvi i krvnim pripravcima (NN 79/06, NN 124/11). 2

Podruje promicanja i zatite zdravlja Ograniavanje odnosno zabrana puenja na javnim mjestima Ograniavanjem odnosno zabranom puenja na javnim mjestima postie se vea zatita nepuaa od pasivnog puenja i zatita svakodnevnog ivotnog okruenja od duhanskog dima kao jednog od glavnih rizinih imbenika za razvoj kroninih nezaraznih bolesti ( kronine respiratorne bolesti astma, maligne bolesti - rak, bolesti srca i krvnih ila - infarkt).

Ovo podruje regulirano je Zakonom o ograniavanju uporabe duhanskih proizvoda (NN 125/08, 55/09 ispravak i 119/09), Okvirnom konvencijom o nadzoru nad duhanom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO Framework Convention on Tobacco Control WHO FCTC), Direktivama Europskog parlamenta i Vijea (2001/37/EC) i (2003/33/EC) i preporukama Vijea Europe o okoliu bez duhanskog dima (Council Recommendation on smoke-free environment 2009/C 296/02). Programi probira raka Uvoenjem probira za rano otkrivanje raka dojke, raka debelog crijeva i raka grlia maternice te hitnom intervencijom odgovarajuim postupcima lijeenja sprjeavaju se prerane smrti od raka i spaavaju ivota.

Ovo podruje regulirano je Zakonom o zdravstvenoj zatiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11,84/11, 14/12, 35/12 i 70/12), Rezolucijom o prevenciji i kontroli karcinoma (WHA 58.22 Cancer prevention and control), koju je usvojila Svjetska zdravstvena skuptina na svom 58. zasjedanju u enevi 2005.godine, programi probira raka doneseni Zakljukom Vlade Republike Hrvatske: Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke lipanj 2006. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva listopad 2006. Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice listopad 2010. Zarazne bolesti Umreavanjem hrvatskog sustava javnog zdravstva za zarazne bolesti u Europski sustav osigurana je vea zatita cijelog puanstva i omogueno je bre i uinkovitije zajedniko i usklaeno djelovanje u sluaju pojave nekih zaraznih bolesti u naem okruenju.

Ovo je podruje regulirano je Zakonom o zatiti puanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07 i 113/08) i internacionalnim sustavom ranog uzbunjivanja (IHR, RASBISHT) Europske komisije i sustava Europskog centra za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti ECDC u Stokholmu, te iz drugih informacijskih izvora.

Program zajednice na podruju zdravstva 3

Razmjena iskustava i suradnje na zajednikim preventivnim zdravstvenim programima institucija i udruga graana kroz program zajednice u podruju zdravstva doprinijet e podizanju kvalitete u pruanju zdravstvenih usluga kao i informiranosti pacijenata s ciljem zatite zdravlja i unaprjeenja kvalitete ivota.

Podruje uzajamnog priznavanja kvalifikacija i mobilnosti zdravstvenih djelatnika otvara se mogunost vee mobilnosti zdravstvenih djelatnika (usavravanja, edukacije, privremenog rada i sl.) te unapreenja i razvoja kompetencija hrvatski strunjaci bit e prepoznati u Europskoj uniji u svrhu lakeg zapoljavanja ili pokretanja poslova osigurano je jednostavnije uzajamno priznavanje obrazovnih kvalifikacija unutar EU.

Ovo je podruje regulirano je sljedeim propisima: Direktivom 2005/36/EC, Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih strunih kvalifikacija (Narodne novine, broj 124/09 i 45/11), Zakon o zdravstvenoj zatiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11,84/11, 14/12, 35/12 i 70/12), Koritenje financijskih sredstava iz strukturnih fondova ulaskom u EU, Hrvatskoj se otvara mogunost koritenja financijskih sredstava iz strukturnih fondova koja su znatno vea nego sredstva koja su do sada bila na raspolaganju u okviru pretpristupnih programa. ciljevi projekata koji e se financirati iz strukturnih fondova su unapreenje naina rada u zdravstvenom sustavu te poveanje uinkovitosti i djelotvornosti zdravstvenog kroz implementaciju integriranog i standardiziranog zdravstvenog informacijskog sustava. sredstva iz EU fondova planiraju se iskoristiti i u cilju reorganizacije ustroja i naina djelovanja zdravstvenih ustanova putem funkcionalne i graevinske preinake bolnica, poveanja energetske uinkovitosti, opremanja bolnica te funkcionalnog udruivanja odreenih zdravstvenih ustanova te poticanja preventivnih aktivnosti. Efikasno i efektivno iskoritavanje financijskih sredstava strukturnih fondova rezultirat e veom uinkovitosti i boljom povezanosti zdravstvenih ustanova kao i poveanjem dostupnosti zdravstvene zatite i poboljanjem pokazatelja sveukupnog zdravlja.

Dokumenti: Nacionalna strategija razvoja zdravstva u razdoblju od 2012. 2020. Europa 2020, Europska strategija za pametan, odriv i ukljuiv rast